Professional Documents
Culture Documents
13 Projektiranje Vatrodojave
13 Projektiranje Vatrodojave
Kisik
Toplina
Energija potrebna da
podigne temperaturu
goriva do toke kod koje
se isparavanja mogu zapaliti.
Gorivo
Neka tvar koja gori. Gorivo moe biti vrsto, tekue ili plinovito. Veina
vrstih i tekuih tvari pretvara se u paru kod izgaranja.
Gorenje i gorive tvari
Gorenje moe biti plamenom, gdje se kisik spaja sa slobodnim
radikalima H i OH, i arom, gdje gori isti ugljik. Nastanak gorenja
uvjetuju goriva tvar, prisutnost kisika u dovoljnoj koncentraciji i
temperatura na kojoj zapoinje kemijska reakcija. U vatrogastvu se to
predstavlja fizikim trokutom, gdje vrhovi predstavljaju uvjete za
nastanak gorenja.
Goriva tvar je tvar organskog ili neorganskog porijekla koja moe u
uvjetima oksidacije stvarati toplinu. Moe biti u sva tri agregatna stanja,
Elementi sustava
Vrste javljaa i principi rada
Gdje su:
A -automatski javlja poara
B -centrala za dojavu poara
C -ureaj za uzbunjivanje
D -runi javlja poara
E -ureaj za prosljeivanje dojave poara
F -centrala za prijam dojave poara
G -ureaj za upravljanje ureajima protupoarne zatite
H -automatski ureaji protupoarne zatite
J -ureaj za prosljeivanje dojave smetnji
K -centrala za prijam dojave smetnji
L -ureaj za napajanje energijom
Ureaji za napajanje
Elektroenergetsko napajanje sustava dojave poara-zahtjevi:
-dva nezavisna izvora napajanja, dimenzionirana tako da se u sluaju
ispada jednog od njih zadri kompletna funkcionalnost sustava unutar
predefiniranog perioda:
- glavno mreno napajanje(napajaki modul u centrali) odnosno
elektroenergetska mrea ili zamjena(diesel agregat ili opi UPS) +
- priuvni izvor/baterija(smjetaj u kuitu centrale) +
- paralelni rad glavnog mrenog napajanja i baterija; glavno mreno
napajanje napaja vatrodojavnu centralu i preko punjaa puni/dopunjava
paralelno spojene baterije; stanje baterija se stalno nadzire
- prebacivanje baterije-glavno mreno napajanje automatski u 30s bez
utjecaja na funkciju vatrodojavne centrale
- elektroenergetsko napajanje vatrodojavne centrale ne smije se koristiti
za napajanje drugih ureaja/sustava, izuzev ureaja za prosljeivanje
signala dojave, ali tako da ovaj ne utjee na napojnu jedinicu
vatrodojavne centrale
- za napajanje komponenti sustava dojave poara spojenih na
sporedne/sekundarne vodove (nenadzirane vodove) mogu se koristiti
drugi, zasebni izvori napajanja
- glavno mreno napajanje izvodi se zasebnom linijom za zasebnog
elektroenergetskog kruga za zasebnim posebno oznaenim
osiguraem; zabranjeno je s te linije/kruga napajati ureaje koji nisu dio
sustava dojave poara; ne smije se moi dogoditi da se iskljuenjem
drugih ureaja iskljui elektroenergetski krug sustava dojave poara
- mogu se koristiti dodatni/vanjski napajai koji funkcioniraju na istom
principu(napajaki modul + punja akumulatora + akumulatori) ali uz
nadzor/indikaciju njihove funkcionalnosti sukladno normi HRN EN 54-4.
Ispitivanje sustava
Kao to se zahtjeva za kompletno oienje poarnog alarmnog sustava,
oienje kruga detektora se treba testirati da ne postoje mase, kratki
spojevi ili prekidi prije nego se sustav pusti u rad.
Svaki detektor treba testirati u skladu s proizvoakim uputstvima.
Kada se koriste beini detektori, jainu prijenosa radio signala treba
provjeriti po proizvoakim uputstvima.
Nakon to su svi detektori instalirani kompletan sustav se treba testirati
da bi se uvjerili da ne postoje kvarovi i da svi dijelovi sustava pravilno
funkcioniraju. Kompletno ispitivanje sustava sastoji se od testiranja
svakog detektora na instaliranoj lokaciji i praenja preporuene
procedure proizvoaa centrale za ispitivanje sustava.
Lani alarmi
to uiniti zbog lanih alarma
Niti jedan sustav detekcije nije imun na lane alarme. Statistiki, kako se
poveava veliina i ukupan broj detektora u sustavu to je broj moguih
lanih alarma u godini vei. Iskustvo u prolosti na takvim instalacijama
ili podaci na slinim zgradama sa slinim sustavima moe posluiti kao
baza za odreivanje okvirnog broja moguih lanih alarma u 12
mjesenom periodu; meutim, nema istih instalacija.
U malim do srednjim sustavima sa relativno malom mogunosti poara,
kao to su zgrade sa uredima, vie od jednog ili dva lana alarma na
godinu je vie od prosjeka. U vie zapaljivim okolinama kao to su
laboratoriji ili radionice gdje su dim, pare i procesi gorenja normalno
prisutni, oekuje se i vei broj alarma. U jako zapaljivim okolinama jedan
lani alarm u mjesecu smatra se podnoljivim.
Nakon prve godine upotrebe koja slui kao period uhodavanja, trebalo bi
biti mogue odrediti neka razumna oekivanja moguih alarma u
sustavu. Poslije toga svaka neoekivana promjena u uestalosti alarma
ukazat e na problem koji treba istraiti. Najbolji nain za praenje
uestalosti i rasporeda alarma je voenje dnevnika alarma.
Neki proizvoai automatskih poarnih sustava nude funkciju Potvrde
alarma koja e zakasniti alarmni signal za neki vremenski period.
Ta funkcija moe posluiti za smanjenje broja lanih alarma.
Odravanje
Vano! Vatrodojavni detektori su moderni elektroniki ureaji koji trebaju
periodiko testiranje i odravanje. Za odravanje integriteta svakog
poarnog alarmnog sustava vano je imati kvalificirano osoblje koje
periodiki testira sustav.
Vatrodojavni detektori su dizajnirani tako da im je potrebno to je
mogue manje odravanja. Meutim, praina, prljavtina i druge strane
tvari mogu se akumulirati unutar osjetilnog elementa detektora i
promijeniti njegovu osjetljivost. On postaje ili vie osjetljiv to moe
prouzroiti neeljeni alarm ili manje osjetljiv to e poveati vrijeme
reagiranja u sluaju poara. Oboje je nepoeljno. Zbog toga, detektore
treba periodiki testirati i odravati u redovnim razmacima.
Pratite proizvoake preporuke za testiranje i odravanje.
Tipino ispitivanje, testiranje i odravanje
Detektore treba vizualno provjeriti kod instalacije i najmanje dvaput na
godinu da bi se uvjerili da je detektor fiziki u dobrom stanju i da nema
promjena koje bi mogle utjecati za karakteristike detektora kao to su
greke u izradi, oteenja i utjecaji okoline.
Obavijestite ovlatene slube da ete provjeravati detektore i da e zato
sustav biti trenutno izvan rada.
POZOR: Onemoguite zonu ili sustav kada odravate detektore da ne bi
dolo do neeljenih alarma i mogueg alarmiranja vatrogasaca.
Koristite usisava velike snage za uklanjanje praine postavljanjem vrka
cijevi to je mogue blie otvoru kuita detektora. Nastavak cijevi sa
etkom pomoi e u uklanjanju praine. Neki detektori se mogu skinuti i
onda detaljno oistiti; pogledajte proizvoake preporuke za ienje.
Testirajte osjetljivost svakog detektora po proizvoakoj preporuci u roku
od godine dana od instalacije i nakon toga svake dvije godine.
Testirajte jednom godinje funkcionalnost svakog detektora na njegovoj
lokaciji. Ako je osjetljivost detektora unutar specificirane ne treba nita
drugo raditi na detektoru. Ako je osjetljivost izvan specificiranih granica
zamijenite detektor ili pratite proceduru koju preporua proizvoa.
Vratite zonu ili sustav u rad po zavrenom testiranju.
Obavijestite ovlatene slube da je testiranje zavreno i da je sustav
ponovo u radu. Da bi se uvjerili da je svaki vatrodojavni detektor u
registriranim granicama osjetljivosti treba upotrijebiti: