Professional Documents
Culture Documents
Lek04 - Sklopovi Analogne Obrade Signala
Lek04 - Sklopovi Analogne Obrade Signala
Viz
A
Vd
Z ul
Vd
Id
Z izl
Viz
0
I iz
Viz ( s)
A0
A0
Vd ( s ) (1 sT ) (1 s )
gdje pojaanje A(s) predstavlja odziv otvorene petlje, B(s) predstavlja povratnu spregu.
Ukupna prijenosna funkcija Viz/ Vul jednaka je:
G( s)
Viz ( s)
A( s)
Vul ( s) 1 A( s) B( s)
Vd
A(s)
Vul
Viz
R1
R2
B(s)
Slika 4.2.2 Pojaalo s povratnom spregom (spoj izvora napajanja nije prikazan)
Najee se u povratnoj vezi koriste otpornici, kao na slici 4.2.2. Tada je
B(s) = = R2/(R1+R2)).
Slika 4.2.3 usporeuje frekvencijski odziv otvorene petlje i frekvencijski odziv zatvorene petlje za =
0.1
sT A0
A
T
Vul ( s) 1
1 A0 1 s
0
1 sT
1 A0
T
s
Vul ( s)
1 s
1 '
F
g
1) Istosmjerno pojaanje je odreeno vrijednou: 1/
2) Gornja granina frekvencija se poveava za faktor povratne veze 'g = F g
Primijetimo da se kod pojaala sa slike 4.2.2 ne moe postii pojaanje manje od 1 (0dB). To se dobije
kada je otpornik R1=0 (tada R2 nije potreban).
Vd
A(s)
Vul
Viz
B(s)=1
Slika 4.2.3 Primjena operacijsko pojaala za dobivanje naponskog slijedila (eng. buffera) s jedininim
pojaanjem.
Slika 4.2.5 Tipini frekvencijski odziv otvorene petlje operacijskog pojaala oznaena je fazna
priuva u primjeni s jedininim pojaanjem
Iako prethodno opisano pojaalo je apsolutno stabilno za sva pojaanja, problem moe nastati ako se
na pojaalo spoji kapacitivni teret. Tada odziv pojaala odreuje i dodatni pol kojeg uzrokuju serijski
izlazni otpor pojaala i kapacitivni teret. Problem je ilustriran na slici 4.2.6.
Slika 4.2.6 Slijedilo s kapacitivnim teretom (a) Sklop (b) Model s izlazim otporom c) Model povratne
veze s dodatnim polom.
Dodatni pol smanjuje faznu priuvu. Na slici 4.2.7 prikazan je skokomini odziv pojaala koje je
optereeno kapacitetom od 1000pF, to uzrokuje malu faznu priuvu od 21o. Iako nije nastupilo
osciliranje,tranzijentni odziv pokazuje veliko vrijeme smirivanja.
Slika 4.2.7 Skokomini odziv pojaala (slijedila) koje je optereeno kapacitetom od 1000pF,
Ukoliko se jo povea kapacitivni teret moe doi do osciliranja.
Problem kapacitivnog optereenja javlja se kod spajanja izlaza pojaala na dulje kablove koji imaju
znaajan kapacitet. Primjerice koaksijalni kabel RG58/U ima kapacitet 100pF/m.
Voff.
Ibias:
Ioff .
t .c. :
A0:
Ri:
CMRR:
PSR:
Tip I
1
20
80 n
20 n
4
2 105
2 106
90
96
1
0.5
Tip II
0.5
2-7
10-50 p
10-20 p
25
0.01
2 105
1012
80-100
80-100
1-4
3-15
Tip III
1
5
250 n
150 n
25
2
5
2 10
1012
70
90
4.3
2.5
Tip IV
0.5
10
2p
2p
20
1500
1012
100
70
300
400
Tip V
podesiv
0.003
2p
4p
20
0.005
107
140
120
2
2
Jedinica
mV
V/K
A
A
nV/Hz
pA/Hz
dB
dB
MHz
V/S
ft:
slew-rate:
Na slici 4.2.8 je model realnog operacijskog pojaala. Svaki od ulaza ima istosmjerni strujni izvor IB
koji je povezan s njim. Istosmjerni naponski izvor, koji predstavlja offset Vos, vezan je serijski s
jednim ulazom. Impedancija se pojavljuje izmeu dva ulaza, Zdiff, te izmeu ulaza i mase Zcm. Ove
impedancije se obino aproksimiramo paralelnim spojem otpornika i kondenzatora. Zcm predstavlja
greku zbog ulaznog napona srednje vrijednosti. Kao dodatak istosmjernim i naponskim strujnim
izvorima postoje mali izmjenini izvori koji predstavljaju izvor uma . Izlazna strana modela je
takoer nije idealna. Prvo, izlazna impedancija se dodaje serijski naponskom izvoru. Pojaanje je
konano, a izlazni napon i struje realnog pojaala su ograniene.
Slika 4.2.8
Kasnije emo pokazati da je offset napona najee rezultat razlike u naponima izmeu baze i emitera
ulaznog diferencijalnog pojaala. Korisnik obino moe podesiti da ovaj offset bude nula i to pomou
vanjskog potenciometra. Ovakvo podeavanje moe biti efikasno jedino na odreenoj temperaturi, jer
se offset napon mijenja u funkciji temperature.
Kao posljedica stvarnih karakteristika tranzistora, bazna struja ulaznih tranzistora takoer mijenja
prijenosa signala, pa ukoliko postoji razlika otpora na koji su spojeni pozitivni i negativni ulaz,
takoer nastaje offset napona. Ulazne struje se kao i ulazni offset napona mijenjaju kao funkcija od
temperature.
Postoje dvije vrste uma u sklopovima koja koriste operacione pojaalo. Prema prvoj vrsti se
odnosimo kao prema "smetnji". To je um koji potjee iz izvora koji nisu u vezi sa stvarnim
sklopovima. Takvi izvori uma ukljuuju i umove mase i napona napajanja koji su nastali u drugim
sklopovima sustava, elektromagnetske smetnje, kontaktni luk u mehanikim prekidaima i prelazni
procesa zbog prekidanja u reaktivnim sklopovima. Ovaj vanjski um esto se moe minimizirati
pravilnim projektiranjem ureaja, Drugi tip uma je um koji je vezan za sam sklop. Nasuprot smetnji
(prvi tip uma), ovaj um se ne moe u potpunosti odstraniti jer je uzrokovan komponentama unutar
pojaala. Najbolje to se moe postii je minimiziranje uma u odreenoj irini pojasa koji nas zanima.
U sutini postoje tri izvora uma koje treba razmatrati kod operacionog pojaala: ulazni napon uma i
struje uma na oba ulaza.
Od operacijskog pojaala oekuje se da pojaa samo signal izmeu dva ulaza Vd, a da ne vri
pojaanje zajednikog signala Vcm. Ako s Ad oznaimo pojaanje signala izmeu invertirajueg i
neinvertirajueg ulaza, a s Acm pojaanje zajednikog signala, faktor potiskivanja zajednikog signala
CMRR (Common Mode Rejection Ratio) se definira kao:
Vd
V
Ad iz
Vd
Acm
Viz
Viz
Vcm
CMRR 20 log(
Vcm
Viz
Ad
)
Acm
Slika 4.2.9
Nedovoljan faktor potiskivanja zajednikog signala proizvodi greku u izlaznom naponu
proporcionalan zajednikom signalu na ulazu.
na plus i minus vodi. Instrumentacijskom pojaalu je signal smetnje zajedniki signal na plus i minus
ulazu, pa se on treba to vie potisnuti. Zbog toga je potiskivanje zajednikog signala (CMRR) jedan
od najvanijih parametara instrumentacijskog pojaala.
Nesimetrino voenje signala je znatno osjetljivije na magnetske smetnje, a dodatno nastaju problemi
jer struja signala tee i kroz oklop vodia. Kroz oklop vodia (masu) protjeu i struje koje nastaju
zbog induciranja struje u "petlji mase".
Slika 4.2.13 Izlazni stupanj tipa Push-pull za (a) sklop B-klase i (b) sklop AB-klase
Mali otpornik R3 u emiteru izlaznog push-pull sklopa AB klase osigurava termiku stabilnost sklopa.
Prisjetimo se da je termiki koeficijenta promjene napona VBE priblino -2.2 mV/C. To znai da bi se
10
bez otpora R3 zagrijavanjem poveavala struja izlaznog tranzistora. Umetanjem otpora R3,
poveanjem struje poveava se pad napona na njemu a time opada napon VBE, i stabilizira radni
prednapon tranzistora.
Slika 4.2.14 Izlazni oblik napona pojaala u klasi B i AB, prikazanih na slici 4.2.13.
Slika 4.2.15 a) Ulazno diferencijalno pojaalo sklop b) Statika prijenosna karakteristika (izlazni
napona v1 na spoju kolektora tranzistora Q2 i Q4) za ulaznu diferencijalnu promjenu napona.
Slika 4.2.15 b) prikazuje statiku prijenosnu karakteristiku vin+ kada je uzemljen vin-. Idealno bi bilo
oekivati da linearno podruje pojaanja bude centrirano oko vrijednosti vin+= 0V, to nije sluaj.
Kaemo da postoji naponski posmak (eng. offset). Razlog statikog offseta je u neuparenosti
tranzistora Q1/Q2 i Q3/Q4.
11
(4.5)
Ukoliko se korist LM741, s posmakom 1-2mV, izlazni napon moe imati posmak 1-2V.
kT
I
ln( C ) ,
q
IS
I C I S (e
qVBE
kT
1) I S e
qVBE
kT
12
dT
q
IS
qI S dT
T
qI S dT
dT
dT
dT
T
qIS1 qIS 2
dT
T
T
Za OP LM741, koji ima maksimalni posmak od 4 mV pri sobnoj temperaturi, dobije se drift posmaka:
dVos 4mV
13V / K
dT 300K
Slika 4.2.19 Kompenzacija naponskog posmaka (a) pomou sklopova unutar OP (b)pomou djelitelja
napona kojim se naponom napajanja ponitava posmak
13
Ulazna struja i ulazni strujni posmak (Input Bias and Input Offset Current)
Bipolarni tranzistori imaju znaajnu ulaznu struju koja takoer ima posmak po temperaturi. Obje
veliine se daju u specifikaciji OP. U kritinim primjenama gdje se zahtijeva zanemariva ulazna struja
preporuuje se upotreba OP iji diferencijalni par je napravljen od FET (MOS) tranzistora.
14
Uz slew-rate se esto specificira pojas potpune snage - FPBW (eng. full power bandwidth). Interesira
nas do koje frekvencije moemo oekivati potpuni prijenos snage, bez slew-rate ogranienja. Vezu
slew-rate i FPBW dobijemo razmatranjem sinusnog napona izlaza:
v = V cos(2ft).
Maksimalna promjena ovog napona u vremenu iznosi
|dv/dt|max = 2f V
Ovdje je iskazana veza slew-rate, frekvencije i maksimalnog napona, to znai da je
FPBW = Slew-rate / 2V
Primjer: OP po specifikaciji ima slew-rate 0.1V/us. Do koje frekvencije e se vriti prijenos snage pri
kojem vrni izlazni napon iznosi 10V?
FPBW = 0.1 *106 / 210 = 1591Hz.
Invertirajude pojaalo
Invertirajue pojaalo mijenja predznak i veliinu ulaznog signala. Invertiranje zahtijeva da napon na
neinvertirajuem ulazu bude nula volti (tj da je spojen na masu).
Pojaanje invertirajueg pojaala jednako je odnosu otpora izmeu invertirajueg ulaza i izlaznog
prikljuka i otpora izmeu ulazna i invertirajueg ulaza.
Analizu ekvivalentnog sklopova invertirajueg pojaala vri se temeljem injenice da struje iul i if
moraju biti jednake, jer je napon V1 virtualno jednak naponu V2 (u ovom sluaju jednak nuli), pa u
OP ne tee struja. Prema tom principu virtualne nule vrijedi:
Vul / Rul = - Vizl / Rf ,
odakle slijedi izraz za pojaanje.
G = -Rf / Rul
Ulazna impedancija je praktino jednaka otporu Rul.
Sklop za zbrajanje
Na slici 4.2.11 je prikazan je sklop pojaala za zbrajanje dva signala. Po principu virtualne nule i
izjednaavanjem ulaznih struja i struje povratne veze dobije se
15
Viz
Rf
Ra
Va
Rf
Rb
Vb
Vo
R2
(V1 V2 )
R1
U idealnom sluaju pojaalo ima beskonano potiskivanje zajednikog signala (CMRR->). U praksi,
vrijednost otpora se razlikuje, to rezultira konanom vrijednou CMRR, kojeg se moe procijeniti
sljedeim razmatranjem:
Uzet emo da odstupanje od idealne vrijednosti otpora Ri (i =1,...,4) iznosi i, (Ri = Rni (1 + i), gdje
je Rni nominalna vrijednost od Ri ). Nadalje, Rn1= Rn3, Rn2 = Rn4, i i << 1.
CMRR je omjer pojaanja zajednikog signala Ac i pojaanja razlike signala Ad. Za diferencijalni
signal, vrijedi V1 = -V2 = Vd / 2, i pojaanje iznosi :
Ad
Vo
R
n2
Vd
Rn1
Ac
Vo R1 R4 R2 R3
Rn 2
( 1 4 2 3 )
Vc
R1 ( R3 R4 ) Rn1 Rn 2
16
Ac 1 R2 / R1
Ad
i
Primjer: Odredimo CMRR pojaala koje ima pojaanje 100 i toleranciju otpora od 1%.
Prema prethodnom izrazu CMRR = 101 / (4x0.01) = 2500. To znai da 10V zajednikog signala daje
isti napon kao 4mV diferencijalnog signala.
Strujni pojaalo
Rf
Io
1
Iu
RS
Vo = Iu Rf
17
18
19
20
21
Tipina funkcionalna blok shema transformatorskog izolacijskog pojaala prikazana je na slici 4.2.24.
Ulazni signal se pojaava u instrumentacijskom pojaalu i tako pojaani napon fazno modulira signal
visoke frekvencije (100 KHz), dobiven iz osnovnog oscilatora frevencije 100 KHz. Modulirani signal
se elektromagnetskom spregom prenosi preko izolacijske barijere u izlazni dio izolacijskog pojaala
do faznog demodulatora koji za demodulaciju koristi signal osnovnog oscilatora. Poslije demodulacije
se filtriraju vii harmonici nastali u ovom procesu. Izlazni signal se dobiva preko izlaznog pojaala,
ime se ostavlja mogunost podeavanja izlazne razine i impedancije.
22
fototranzistora, gdje se promjene intenziteta svijetlosti pretvaraju u promjene struje odnosno napona.
Na ovaj se nain moe ostvariti dobra izolacija (1012 || pF) i dobar koeficijent potiskivanja
(120160 dB) kao i kod transformatorske sprege. Meutim, ovaj sklop uzrokuje vea nelinearna
izoblienja oko (0.5%), vei offset napona i mnogo vei um. um uglavnom nastaje zbog nejednake
emisije svijetlosti LED diode. Zbog toga se optoelektroniko izolacijsko pojaalo primjenjuje za
velike signale, gdje um manje dolazi do izraaja. Optoizolatori se izvode kao kombinacija LED diode
i fototranzistora, ili LED diode i fotodiode. Jeftiniji su u odnosu na transformatorski izolirana pojaala.
23
Slika 4.2.27
24
visoka linearnost
irok pojas strujnog i naponskog optereenja
ne zahtijevaju posebno napajanje.
Prema namjeni filtre dijelom na nisko propusne, visoko propusne, pojasne filtre i pojasne brane ili
usisne filtre (eng. notch filters), a prema razini izolacije pojasa proputanja dijele se na filtre prvog,
drugog i vieg reda. Filtri prvog reda imaju selektivnost koja opada s 6dB/okt ili 20dB/dekadi, a filtri
n-tog reda imaju selektivnost koja opada n x 6dB/okt ili n x 20 dB/dekadi. Obino se filtri vieg reda
izgrauju od vie sekcija prvog i drugog reda.
Prema karakteristici promjene nagiba iz pojasa proputanja uglavnom se filtri dijele na tri grupe:
1
BN ( sn )
(4.3.1)
25
1 s 1 0,765s
s 1 1,848s
(4.3.2)
2
n
sn2
(4.3.3)
(4.3.4)
(4.3.5)
Prijenosne funkcije za pojasni propust HPP(sn) i pojasnu branu HPB(sn) dobiju se suspstitucijom:
H PP ( s) H ( sn
H PB ( s) H ( sn
02 s 2
Bs
),
(4.3.6)
Bs
)
s2
(4.3.7)
2
0
gdje je B irina pojasa filtra, a 0 centraln frekvencija. Kod analognih filtara, centralna frekvencija 0
je jednaka geometrijskoj sredini graninih frekvencija d i g , tj.
Bn g d ,
0 gd
(4.3.8)
1
, dobiju se NP, VP, PP i PB filtri:
1 sn
2 s2
0
s
Bs
, HVP ( s)
, H PP ( s) 2
, H PB ( s) 2 0
2
0 s
s 0
0 Bs s 2
0 Bs s
Red filtara tipa pojasnog propusta i brane je uvijek dvostruko vei od reda prototipa.
Kao to je pokazano izrazom 4.3.2, polinomi vieg reda su opisani i umnokom polinoma prvog i
drugog reda, pa se filtri vieg reda se mogu dobiti kaskadnom vezom filtara prvog i drugog reda.
Filtri prvog i drugog reda se jednostavno realiziraju pomou operacijskih pojaala na nain da se za
elemente povratne veze koristi mrea otpornika i kondenzatora.
Viz
Z
R
1
,
1 2
Vul
Z2
R1 1 sR2C
H ( )
R2
1
R1 1 2 R22C 2
(4.3.10)
26
(4.3.11)
to u veini primjena postavlja donju granicu za otpor R1. Izlazna impedancija je vrlo malena i u veini
primjena zanemariva.
C
R1
R1
R2
Vul
Vul
+
Viz
a)
Viz
b)
Viz
1
,
Vul
sR1C
H int ( )
1
R1C
(4.3.12)
(4.3.13)
U praksi ovakvi integrator ne djeluje ispravno jer svako realno pojaalo iskazuje naponski posmak,
koji se nakon manjeg vremena integrira u vei napon, to dovede pojaalo u zasienje. U praksi se
stoga integrator uvijek izvodi s otpornikom R2 paralelno kondenzatoru, dakle kao nisko propusni filtar
s vrlo niskom prijelomnom frekvencijom. Tada je uloga otpornika R2 je da ogranii pojaanje
istosmjernih signala (slika 4.3.2).
27
Polazi se od otpornika R1 = 2.2k; kojim se osigurava da ulazna impedancija bude vea od 2k. Da
bi postigli pojaanje 10 vrijednost otpornika R2 treba bit R2 =10xR1= 22k. Vrijednost kondenzatora
se odreuje iz prijelomne frekvencije 2 1600 R2C = 1 to daje vrijednost C= 4.5 nF.
Viz
Z
R sR1C
,
1 2
Vul
Z2
R1 1 sR1C
H ( )
R2C
(4.3.14)
1 2 R12C 2
(4.3.15)
R2
R2
Vul
Vul
+
Viz
a)
Viz
b)
(4.3.16)
(4.3.17)
U frekvencijskoj domeni derivatoru odziv raste s nagibom 20dB/dekadi prema viim frekvencijama
(slika 4.3.4). To se ne moe ostvariti s realnim operacijskom pojaalom. Obino se uvijek umee neka
vrijednost otpornika R1 kojim se ograniava porast pojaanja.
28
R1
C1
-
R2
Vul
+
Viz
Viz
Z
R sR1C1
1
R
sR1C1
1 2
2
Vul
Z2
R1 1 sR1C1 1 sR2C2
R1 1 s( R1C1 R2C2 ) s 2 R1C1R2C2
(4.3.18)
Oito je da se ovakvom realizacijom filtra dobiva odziv jednak odzivu dva kaskodno spojena filtra
prvog reda. Prvi, visokopropusni filtar, ima prijelomnu frekvenciju d = 1/R1C1, a drugi,
niskopropusni filtar, ima prijelomnu frekvenciju g = 1/R2C2. Ako su ove dvije frekvencije dovoljno
razmaknute (d << g ) pojaanje u centru proputanja iznosi -R2/R1. Ako su pak prijelomne
frekvencije bliske, pojaanje i selektivnost filtra opadaju. To znai da se ovakvom realizacijom ne
dobiva univerzalno rjeenje pojasno-propusnog filtra. Bolje rjeenje bit e opisano u sljedeem
odjeljku.
H NP ( s) A
02
02 s 0 / Q s 2
(4.3.20)
Butterworthov odziv se dobije kada je Q=2, Besselov odziv kada je Q=0,5777, a Chebyshev za
Q>2. Faktor A predstavlja pojaanje u pojasu prputanja.
Za visokopropusni filtar s istom graninom frekvencijom prijenosna funkcija iznosi:
HVP ( s) A
s2
02 s0 / Q s 2
(4.3.21)
H PP ( s) A
s0 / Q
s0 / Q s 2
2
0
(4.3.22)
29
Slika 4.3.5 Filtri s viestrukom povratnom vezom (Y1, Y2,.., Y5 su otporne ili kapacitivne admitancije)
Koritenjem principa superpozicije, virtuelne nule, i uzimajui idealno operacijsko pojaalo, dobije se
prijenosna funkcija oblika:
H ( s)
Viz
Y1Y3
(4.3.25)
Pomou ove prijenosne funkcije mogue je realizirati vrlo stabilne filtre u audio frekvencijskom
pojasu, za vrijednosti Q<10.
30
Tip
Sklop
Prijenosna funkcija
1
R1R3C2C5
H NP ( s )
1 1
1
1
1
2
s s (
)
C2 R1 R3 R4
R1R3C2C5
NP
C1
C4
HVP ( s )
(C C3 C4 )
1
s2 s 1
C3C4 R5
R2 R5C3C4
s2
VP
PP
1
R1C4
H PP ( s )
C
C
1
1
1
4
s2 s 3
( )
R5C3C4 R5C3C4 R1 R2
s
Tabliba 4.3.1 prikazuje proraun elemenata filtra, na temelju specificirane prijelomne frekvencije,
pojaanja i Q-faktora.
Nisko-propusni filtar
Izaberi C5
k 0 C5
R1
1
2QAk
R2
C2 4Q2 ( A 1)C5
R3
R4
1
2Q( A 1)k
1
2Qk
Visoko-propusni filtar
Izaberi C1
k 0C1
1
Qk (2 1 / A)
C3 C1
C4 C1 / A
R5
AQ(2 1 / A)
k
Pojasno-propusni filtar
Izaberi C3
k 0C3
R1
1
Ak
R2
1
(2Q A)k
C 4 C3
R5
2Q
k
Butterworthov filter etvrtog reda se realizira kaskadnom vezom dvije sekcije drugog reda.
Usporedbom prototipskog odziva iz izraza (4.3.2) i (4.3.20):
H ( s)
A1
A2
1
1
10
2
2
2
2
2
1 s /(0Q1 ) s / 0 1 s /(0Q2 ) s / 0
1 1.848sn sn 1 0.7654sn sn2
odaberemo:
A1=10,
Q1=1/1,848=0,5411,
A2=1
Q2=1/0,7654=1,3065
32
33
Za mjerenje napona neravnotee mosta pogodno je koristiti operacijsko pojaalo, kao to je prikazano
je na slici 4.4.3. Vanjski otpornici moraju biti paljivo odabrani i da bi se dobilo maksimalno
potiskivanje zajednikog signala CMRR. Zbog toga se koristi instrumentacijsko pojaalo.
Za male promjene napona, izlazni napon pojaala je proporcionalan promjeni otpora X. Kada je X
nula, izlaz bi trebao biti nula, a greka koja se javlja posljedica je common-mode-voltage error. .
Slika 4.4.4 prikazuje osnovnu konfiguraciju u kojoj izolacijsko pojaalo osigurava oitavanje za most.
Istosmjerna energija se pretvara u visoko-frekvencijsku i spree preko izolacijske barijere na eksterno
izoliranu mreu.
Most s pojaalom
Elektrina shema mosta s pojaalom prikazana je na slici 4.4.5. Izvor napona je izveden kao na slici
4.4.6, da bi se osigurao mali izlazni otpor izvora E. Ovdje se radi o konfiguraciji takozvanog kvazimosta kojim se postie linearni odnos izlaznog napona za promjene nominalnog otpora senzora u
puno veem rasponu vrijednost otpora, nego je to sluaj kod pasivnog otpornikog mosta.
Slika 4.4.6
Na slici 4.4.5 senzorski otpornik postavljen je u granu povratne sprege pojaala, a R1 je najee
trimer. Uvjet za ravnoteu mosta je
R1 R3 R2 R4
Izlazni napon pojaala je
V0 Vi
R1 R3 R2 R4
R3 ( R1 R2 )
R1 R2 R3 R0
R4 R0 dR
onda je izlazni napon linearno ovisan o promjeni otpora dR:
34
V0 Vi
dR
2R
Ova konfiguracija se naziva kvazi-most jer se moe prikazati kao na slici 4.4.7. Nedostatak ove
konfiguracije je da senzor nijednim krajem nije spojen na masu i to se kroz senzor ne moe propustiti
relativno vea struja, vea od struje pojaala.
35
36
Slika 4.5.2 Punovalni ispravlja napona niske razine (ako se doda kondenzator C, onda se na izlazu
dobije srednja vrijednost ispravljenog signala)
1
T
t T
vul ( ) e
t
T
(2.12)
to je vrijednost koja u vremenu "prati srednju vrijednost " signala (eng. run-time averaging).
Uobiajeno se u audio tehnici koriste vremenske konstante od 1s ili 125ms, a ekvivalentni integratori
se nazivaju "slow" i "fast" integratori. Poeljno je da vremenska konstanta bude bar 10 puta vea od
najnie frekvencije signala koji se mjeri.
38
V+
V-
Slika 4.5.7 Ogranienje napona zatita ulaza diferencijalnog pojaala. Kao diode obino se koriste
Shottky diode, jer imaju manji propusni napon (300mV). Zatita prekoraenja diferencijalnog signala
je pomou serijske veze protuspojenih Zener dioda.
Slika 4.5.7 prikazuje kako se s diodama spojenim na izvor napajanja titi ulaz diferencijalnog pojaal
od preoptereenja. Uzmemo li da je dozvoljena struja kroz diode i ispravlja 50mA tada se ulaz moe
preopteretiti naponom:
Vmax = (RI +V+)
primjerice, za R=1000 i V+=15V dobije se Vmax = 65V.
Blok shema multipleksera prikazana je na slici 4.6.1. Posebnim kontrolnim logikim sklopom
odreuje se ulaz koji se spaja na izlaz. esto se taj postupak ponavlja sekvencijalno za sve kanale u
jednolikim vremenskim intervalima (razlikuju sekvencijalni i sluajnim pristup)
Prva rjeenja analognog multipleksera bila su zasnovana na koritenju mehanikih prekidaa, najee
releja (reed relay), pri emu je ovaj tip prekidaa zadrao svoju primjenu i u sustavima kod kojih se ne
zahtijeva velika brzina uzorkovanja (do 100 Hz) i kod kojih se trae veliki otpori izolacije kanala.
Moe se rei da multiplekseri s relejima unose manju greku nego multiplekseri s poluvodikim
prekidaima.
Najee koriteni preklopni elementi u realizaciji analognih multiplekserskih sklopova su tranzistori s
efektom polja CMOS ili JFET tehnologije. Ono ime se odlikuju JFET tranzistori jeste velika
robustnost, dok su brzine preklapanja priblino iste brzini rada CMOS sklopova.
Analogni CMOS sklop preklopke prikazan je na slici 4.6.2. IO dekoder kontrolira vrata paralelno
povezanih P-kanalnog i N-kanalnog MOSFET-a. Oba prekidaa se zajedno ukljuuju . Rezultirajui
otpor izmeu ulaza i izlaz varirati od 50 do 2k ovisno od multipleksera, a poveava se s
temperaturom.
40
Otpor zatvorenog
prekidaa
Slabljenje otvorenog
prekidaa
Brzina
CMOS
100
50
0,1
70dB
1MHz
70dB
90dB
1MHz
250Hz
JFET
Reed relej
41