1

Dakle, ovdje vam je 8 tema od 10 obraeno. Iza toga se nalaze

skripte za tri od pet knjiga za ispit ali da sami radite te tri su vam
dosta. Ako koristite ove moje teme, proirite i naravno prepravite
pravopis i promijenite stvari kad doete na pismeni. Sretno.

Teme za pismeni dio strunog ispita iz Sociologije

Koritenje multimedijskih sredstava u nastavi sociologije

Organiziranje nastave sociologije izvan kolskog prostora

Koritenje sociolokih metoda u nastavi sociologije

Organiziranje malih sociolokih istraivanja, grupnih i

individualnih

Pripremanje uenika za samostalan rad u sociologiji

Pripremanje nastavnika za nastavu sociologije

Koritenje rezultata sociolokih istraivanja u nastavi

Referat sredstvo za obradu teme iz programa nastave

Uporaba sociolokog teksta u nastavi sociologije

Korelacija programskih sadraja sociologije s drugim nastavnim

predmetima

Korelacija programskih
predmetima

sadraja

sociologije

drugim

nastavnim

2
Model odgojno-obrazovnog sustava koji polazi od naela interdisciplinarnosti i
integracije znanosti naputa tradicionalnu zatvorenost pojedinog nastavnog
predmeta u predmetnom sustavu organizacije odgojno-obrazovnog procesa i
uspostavlja sustav meupredmetne povezanosti. Meupredmetna korelacija
nuno je potrebna kao oblik didaktiko-metodike pripreme za nastavu u kojoj e
nastavnikov rad voditi uenika do primjerenijih, lakih, uspjenijih naina, oblika i
metoda rada i do postizanja predvienih nastavnih zadaa: odgojnih, obrazovnih,
funkcionalnih, komunikacijskih. Prizivanjem na sadraje iz drugih predmeta
nastavnik sociologije moe lake objasniti razne socioloke pojmove kroz primjere
koji smjetaju te pojmove unutar konteksta kroz koji je ueniku lake razumjeti i
usvojiti gradivo.
Kada govorimo o korelaciji sadraja, moramo uzeti u obzir oba oblika
korelacije vertikalni i horizontalni. Vertikalni oznaava povezivanje sadraja
izmeu nekoliko razreda, dok horizontalni oznaava povezanost sadraja razliitih
nastavnih predmeta unutar jednog razreda. Sociologija kao predmet koji se izvodi
tijekom samo jednog razreda ili kolske godine oito nema veze sa istom
vertikalnom korelacijom. Ipak, injenica je da postoje brojne mogunosti
kombiniranja. Iz vertikalne i horizontalne korelacije nastavnih predmeta izrasta
korelacijsko-integracijski nastavni sustav, u kojem se sjedinjuju i povezuju
nastavni sadraji razliitih nastavnih podruja pojedinih predmeta. Tako je
mogua korelacija sociologije s nizom srodnih predmeta. Korelacija sa srodnim
predmetima, to jest, humanistikim predmetima, je naravno najea i
najkorisnija. Unutar mree srodnih predmeta sociologija se predaje u treem
razredu te je utoliko u nemogunosti prizivati se na sadraj politike i
gospodarstva ili filozofije, ali se moe prizivati na odreene sadraje iz povijesti,
psihologije i knjievnosti, pa i stranih jezika u nekim sluajevima. Primjerice,
prilikom izlaganja o povijesti sociologije, nastavnik se moe posluiti sadrajem iz
knjievnosti kako bi objasnio zato se pokret romantizma smatra bitnim
elementom u razvoju sociologije: moe se pozvati na stranu knjievnost kako bi
objasnio zato je romantizam u suprotnosti sa prosvjetiteljstvom ali se moe
pozvati i na hrvatsku knjievnost iz tog perioda kako bi kroz primjer ilirizma
objasnio snaan utjecaj romantizma na razvijanje osjeaja zajednice. Povezanost
sadraja sociologije i psihologije je puno snanija te se sadraj psihologije moe
koristiti i kao suprotnost kroz koju se jednostavno objanjava socioloki pogled na
drutvo i ovjeka tako se primjerice uenicima pri pouavanju pojave
samoubojstva, psihologija objanjavati mentalno stanje pojedinca koji poini
samoubojstvo, dok e sociologija traiti ire, drutvene pojave koje su povezane
sa mogunosti da pripadnik neke skupine poini samoubojstvo bez da analizira
motive koji bi svaki pojedinac iznosio kao uzroke tog ina. Takoer, pri
objanjavanju sociolokih znanstvenih metoda, nastavniku sociologije je olakano
objanjavanje metoda jer su uenici ve upoznati sa vrlo slinim metodama u
psihologiji te je samo potrebno razjasniti razlike i iznijeti primjere koji su takoer
esto vezani uz istraivanja koja spadaju u socio-psihologiju. Korelacijom sa
sadrajem povijesti, nastavniku sociologije je omogueno prizivati se na niz
povijesnih linosti i dogaaja kako bi kroz primjer objasnio neki dio programskog
sadraja sociologije. Primjerice, pri objanjavanju pojma egzogamije koji
oznaava zabranu sklapanja braka unutar zajednice, nastavnik mora objasniti
2

3
zato je to pravilo zasluno za razvijanje modernog drutva. Uenicima je
potrebno ovo objasniti u povijesnom kontekstu i tu je bitno pozivanje na njihovo
predznanje o razvoju ljudske vrste. Nastavnik objanjava kako su prve skupine
prakticirale brak unutar skupine, no s vremenom je dolo do zabrane te prakse
ime su se stvarali savezi sa drugim grupama. To je dovodilo i do mijeanja gena i
do razvoja trgovine meu skupinama, te s vremenom stvaranja veih skupina
ljudi. Tu praksu dodatno moemo pojasniti osvrtom na feudalnu praksu gdje
podsjeamo uenike na sklapanje brakova izmeu kraljevskih i plemikih obitelji
kako bi se ujedinile kue ili sprijeili ratovi.
Korelacija programskih sadraja vodi do kvalitetnije nastave, uspjenije
obrazovne metode. Koritenje uenikog predznanja iz drugih nastavnih
predmeta omoguava lake i kvalitetnije objanjavanje raznih sociolokih
fenomena upotrebom primjera iz ve obraenog gradiva u drugim predmetima,
na horizontalnoj i vertikalnoj liniji korelacije, to jest, koritenjem primjera iz
gradiva koje su uenici obradili u kontekstu drugih predmeta tijekom tekue ili
tijekom prolih kolskih godina.

Pripremanje nastavnika za nastavu sociologije

Planiranje nastave koja djelotvorno ostvaruje pedagoke ciljeve je za svakog
nastavnika vjerojatno najvanija zadaa. Prije poetka nastavnog sata svaki bi
nastavnik trebao znati koje pedagoke ciljeve eli postii i kako e taj nastavni sat
omoguiti postizanje tih ciljeva. Zbog toga nastavnik pie pripremu za nastavi sat
koja slui kao vodi kroz sat, dokument koji odraava nastavnikovu filozofiju
poduavanja, odnos s uenicima, koritena nastavna sredstva i materijale te
pedagoke ciljeve. Priprema osigurava emocionalnu sigurnost nastavnika koja
omoguuje izvoenje kvalitetne nastave koja e osigurati ispunjavanje svih
ciljeva nastavnog sata.
U planiranju nastave postoje mikro i makro elementi. Makro razina je
zapravo odraz nastavnikove filozofije uenja i poduavanja, vidljiva u koritenoj
metodologiji sredstvima i materijalima koritenim u nastavi na makro razini
moraju postojati poveznice sa prijanjim i buduim satovima. Mikro razina
podrazumijeva elemente u mikrostukturi pojedine etape nastavnog procesa, na
primjer definiranje, prikupljanje materijala, motiviranje i objanjavanje na mikro
razini uenici moraju razumjeti bit svake aktivnosti i aktivnosti ne smiju biti
previe lagane ili teke, ali moraju biti zanimljive. Prije poetka planiranja
nastave, nastavnik mora znati to vie o uvjetima u kojima e raditi. Mora biti
upoznat sa fizikim uvjetima rada, to jest u kakvom je stanju uionica u kojoj e
raditi, kakva je opremljenost uionice, moe li se koristiti audio-vizualnim
sredstvima ili je ogranien na upotrebu krede i ploe, mora znati koliko je
uionica velika i koliko je uenika u razredu kako bi znao kakve su mogunosti
kretanja. Govorei o uenicima, svaki je uenik razliit i svaki razred je razliit,
to znai da nastavnik mora biti upoznat i sa stavovima, motivacijom, znanjem,
interesima, sposobnostima i dosadanjim uspjehom uenika. Nakon to nastavnik
prikupi to vie podataka o uvjetima rada, prelazi na planiranje nastavnog sata.

4
Pri tome treba razmotriti ciljeve nastavnog sata, gradivo koje uenici trebaju
usvojiti, aktivnosti za uenike, nastavna sredstva i materijale, vremenska
ogranienja i poveznice s prijanjim i buduim satovima. Priprema za nastavni sat
se sastoji od tri glavna dijela uvoda, razrade i zakljuka. Priprema za nastavu
poinje sa navoenjem razreda i nastavne jedinice koja e se obraivati. Nakon
toga potrebno je navesti ciljeve i oekivane ishode nastavnog sata. Uz to bitno je
navesti i metode koje e se koristiti pri izvoenju nastavnog sata, ovisno o temi
nastavnog sata koji se izvodi i pristupu koji nastavnik odabere. Iako bi se veina
sociolokih tema mogla prezentirati skoro iskljuivo metodom izlaganja,
koritenje samo jedne metode nikad nije dobar izbor jer uenici gube interes ako
se jedna metoda koristi dulje od 20ak minuta. Zbog toga je bitno kombinirati to
vie metoda, poput metode itanja i rada na tekstu, metode razgovora, metode i
metode izlaganja. Pri biranju metoda koje e koristiti, nastavnik mora paziti da ne
pretjera sa brojem metoda i vrstama aktivnosti jer e nastavni sat vrlo vjerojatno
ispasti kaotian i uenicima teak za praenje. Nakon toga, nastavnik mora
obratiti pozornost na aktivnosti koje e se odvijati na satu, te razmisliti jesu li
primjerene odreenom razredu ili ne. Iako se jako esto sugerira pisanje
vremenskog trajanja svake aktivnosti, takva praksa moe dovesti do problema jer
je prije same izvedbe nemogue odrediti koliko e neka aktivnost trajati u
jednom razredu moe trajati dulje od oekivanog, u drugom krae. Izbjegavanjem
striktnog odreivanja trajanja aktivnosti nastavnik si osigurava mogunost glatkih
prijelaza izmeu aktivnosti. Nakon toga nastavnik kree s pisanjem koraka i
aktivnosti koje e se pojavljivati u uvodnom dijelu sata. Ovdje je bitno osigurati
emocionalnu i fiziki pripremljenost uenika, provjeriti stanje uionice i sredstva
kojima e se nastavnik koristiti tijekom sata. Nakon toga je potrebno najaviti
temu i povezati ju sa prijanjim obraenim temama koje mogu pomoi u lakem
razumijevanju novog gradiva, to se najjednostavnije izvodi ponavljanjem. Bitno
je da nastavnik napravi to glai prijelaz iz aktivnosti ponavljanja u sljedeu
aktivnost kako bi osigurao glatko i povezano provoenje nastavnog sata. Nakon
toga kree pisanje koraka i aktivnosti u razradnoj fazi nastave. Ovdje je bitno da
nastavnik pripremi aktivnosti koje e zainteresirati uenike, ali isto tako je bitno
razmisliti o moguim pitanjima i odgovorima uenika kako bi se osiguralo glatko
izvoenje nastave. U zavrnom dijelu plana nastave, nastavnik mora osigurati
aktivnosti kroz koje e moi provjeriti ishode nastavnog sata. Potrebno je iznijeti
saetak nastavnog sata i ponoviti gradivo s uenicima kako bi se provjerila
usvojenost gradiva i ostvarenje oekivanih ishoda. Na makro razini je korisno u
ovom dijelu objasniti kako se ovo gradivo povezuje sa sljedeim nastavnim
satom. S obzirom da sat ponekad zavri ranije nego je oekivano, preporuljivo je
da nastavnik pripremi jo nekoliko aktivnosti kako bi se popunilo vrijeme ako
bude potrebno.
Ako nastavnik kvalitetno odradi planiranje za nastavu, to jest, osigura
uvjete za rad, upozna se sa posebnostima uenika kojima predaje, i konano
pripremi nastavni sat na takav nain da je odredio to e se dogaati u kojoj etapi
sata, osigurao makro povezanost sata s prijanjim satovima, prilagodio aktivnosti
i metode nastavnoj jedinici i uenicima kojima predaje, te predvidio mogua
pitanja i odgovore uenika, nastavni sat bi trebao prolaziti glatko. U ovakvoj
situaciji nastavnik je emocionalno smiren na samom nastavnom satu jer je
4

5
siguran da je cijeli sat ispunjen aktivnostima koje su relevantne i prikladne, te su
minimalne anse da se dogodi neto neoekivano. Sama smirenost nastavnika e
osigurati kvalitetniju izvedbu nastave.

Koritenje multimedijskih sredstava u nastavi sociologije

Koritenje multimedijskih sredstava u nastavi sociologije je neto to, ako se
koristi umjereno i razumno, moe znaajno doprinijeti kvalitetnom nastavnom
procesu. Za razliku od nastave stranih jezika gdje je upotreba multimedijskih
sredstava postala svojevrsna norma, u nastavi sociologije se multimedijska
sredstva veinom mogu koristiti kao neto to moe dodatno pomoi u
nastavnom procesu jer multimedijska sredstva zadovoljavaju potrebe uenika koji
imaju razliite stilove uenja.
Prije odluke da se koristi nekim multimedijalnim sredstvom nastavnim
mora osigurati da njegovo radno mjesto ima mogunost koritenja tih sredstava.
Iako kole u Hrvatskoj danas imaju pristup internetu, to ne znai da imaju i
potrebnu opremu. Grafoskop i folija su zamijenjeni raunalom i projektorom, no
nemaju sve kole mogunost koritenja raunala i projektora, ili se raunalo i
projektor ne mogu koristiti u svakoj uioni. Utoliko je bitno da prilikom pripreme
nastavnik uzme u obzir koja multimedijska sredstva moe koristiti s obzirom na
dostupnu tehnologiju. Takoer, nastavnik mora uzeti u obzir da se uvijek mogu
dogoditi neke nepredviene stvari koje bi onemoguile koritenje nekog
multimedijskog sredstva. Primjerice, u sluaju nestanka struje bilo to ovisno o
struji bi postalo beskorisno te bi nepripremljen nastavnik bio u situaciji gdje mu je
dostupna kreda i ploa ali nije spreman za takav nain rada. Prilikom gledanja
video zapisa, kao i u koritenju veinom multimedijskih sredstava na raunalu,
nastavnik se moe sluiti video zapisima ili raznim dokumentima koje je prenosi
na USB sticku ili moe se koristiti internetom i izravnim putanjem video zapisa ili
preuzimanja pripremljene PowerPoint prezentacije sa interneta. Ako se slui
iskljuivo internetom, nastavnik moe naii na niz problema koji bi mu
onemoguili koritenje multimedijskih sredstava, no isti problem se moe dogoditi
ukoliko raunalo ne uspije uitati USB stick. Utoliko je potrebno da se nastavnik
sociologije pripremi za sve mogunosti i ima spremne aktivnosti ukoliko mu rad
sa multimedijskim sredstvima postane privremeno onemoguen zbog tehnikih
potekoa. Unato ovim moguim problemima, multimedijska sredstva imaju
mnoge prednosti. Moda primarna prednost koritenja multimedijskih sredstava
je motiviranje uenika. Danas kada su uenici okrueni modernim multimedijskim
izvorima informacija kojima se najprirodnije koriste, uvoenje multimedijskih
sredstava moe nastavu uiniti zanimljivom i privlanom ak i kada se radi o
nastavnoj jedinici kod koje ne oekujemo da e doi do interesa uenika. Pod
terminom multimedijska sredstva ubrajamo niz stvari. U sociologiji su veoma
korisne fotografije i videozapisi, no i audio zapisi mogu biti korisni. Uenici koji
preferiraju vizualni unos podataka, to jest oni koji daju prednost vizualnom unosu
podataka i oni koji preferiraju auditivni unos podataka e profitirati od koritenja

6
multimedijski sredstava. Primjerice, upotrebom fotografija nastavnik sociologije
moe pokrenuti rasprave, nizanje asocijacije i voenim razgovorom navoditi
uenike da sami izvedu i shvate neki socioloki pojam iz asocijacija koje im slika
prua. Upotreba audio zapisa moe pomoi u objanjavanju raznih dogaaja
putem upotrebe audio snimki raznih svjedoanstva, razgovora ili kratkih
predavanja. Ipak, danas se najee koristi video zapis, ak i ako je rije o audio
zapisu, najee e biti popraen relevantnim fotografijama ili neim slinim to
uzrokuje vizualni stimulans. Pri upotrebi multimedijskih sredstava moramo paziti
da koristimo raznolika sredstva jer tako moemo osigurati vei interes uenika.
Pri upotrebi vizualnih sredstava moe doi i do problema na primjer
prikazivanjem odreene fotografije moemo oekivati da e ona uenicima
pomoi shvatiti odreeni znanstveni pojam, no ta fotografija moe kod uenika
dovesti do drugih asocijacija ili im skrenuti panju. Ipak, video zapisi i fotografije
su velika pomo pri koritenju nekih metoda nastave. Primjerice, pri upotrebi
metode razgovora nastavnik moe koristiti kratki video zapis kako bi uenicima
skrenuo pozornost na temu ve na poetku nastave. Nakon to uenici pogledaju
videozapis nastavnik moe pokrenuti veoma kvalitetnu raspravu sa uenicima,
postavljanjem pripremljenih potpitanja i odgovaranjem na pitanja uenika.
Takoer, moe postati i moderator ako je rije o temi i videozapisu koji bi podijelili
uenike. Upotreba fotografija unutar PowerPoint prezentacije moe dovesti do
sline situacije. Na primjer, nastavnik moe postaviti na slide fotografiju i neki
termin. Razgovorom o tome to uenici vide na fotografiji, nastavnik ih onda vodi
potpitanjima do definiranja termina koji se nalazi na slideu. Na taj nain, uenici
postaju ukljueniji u nastavni proces.
Multimedijska sredstva su danas sveprisutna i uenici su navikli koristiti se
u raznim mjerama razliitim tehnologijama u svakodnevnom ivotu. Zato je
danas, vie nego ikad bitno koristiti multimedijska sredstva u nastavi kako bi se
osigurala zainteresiranost i motiviranost uenika. Za nastavnika je bitno da
osigura mogunost koritenja tih sredstva u fazi planiranja nastave. Kada postoji
mogunost upotrebe multimedijskih sredstva bitno je koristiti ih na razliite
naine kako bi se osiguralo da to vei broj uenika bude obuhvaen, to jest, da
to vei broj stilova uenja moe profitirati od upotrebe multimedijskih sredstava
u nastavi sociologije.

Referat sredstvo za obradu teme iz programa nastave

Pisanjem se potie konceputalizacija, primjena i evaluacija informacija odnosno
znanja. Stoga, uenik se nalazi pred zahtjevnim zadatkom jer kroz pisanje razvija
reflektivnost na vlastito poznavanje sociologije, njena objanjenja drutvenih
zbivanja u svakodnevnom ivotu i njeno razumijevanje socijalizacijskih procesa u
kojima uenici svakodnevno sudjeluju. Kroz itanje, komentiranje i prepravljanje
referata moe se uspostaviti veoma intenzivna komunikacija izmeu uenika i
nastavnika. U sociologiji referat moe sluiti za detaljno upoznavanje odreenog
sociolokog problema ili moe biti rije o jednoj nastavnoj jedinici koju e uenik

7
obraditi koritenjem niza izvora. Uenik koji pie referat iz sociologije ima priliku
veoma detaljno se upoznati sa nekom temom i to mu moe pomoi na makro
razini u povezivanju i svladavanju drugog gradiva. Prije poetka pisanja referata
nastavnik mora objasniti detaljno strukturu i temu samog referata. Ovakvi radovi
su ne samo korisni uenicima u kontekstu nastave sociologije ve i kao priprema
za redovito pisanje slinih tekstova na buduim fakultetima, te je stoga ovo
izvrsna prilika za davanje prvih uputa uenicima, s obzirom da se od uvoenja
dravne mature vie ne piu maturalni radovi koji su prije bili uvod uenicima u
ovakav nain pisanja.
Pri dodjeljivanju teme nastavnik treba uzeti u obzir dostupnost relevantne
literature koja e ueniku biti razumljiva. Takoer, potrebno je razmisliti o
prikladnosti teme, to jest, hoe li uenik biti u stanju obraditi odreenu temu na
kvalitetan nain bez da ga se previe optereti. Nakon toga nuno je odrediti na
koji nain e tema biti obraivana. Nakon toga je bitno ueniku objasniti kriterije
ocjenjivanja njegovog referata koje e nastavnik primijeniti. Nastavnik je duan
dati ueniku sve bitne informacije o oekivanoj duljini teksta, koritenju fontova,
nainu citiranja, ali bi bilo poeljno takoer ueniku ustupiti i ogledni primjerak u
kojem bi uenik mogao vidjeti kakav se stil pisanja od njega oekuje. Ako se
ueniku dodjeli kao tema devijantnost, onda se oekuje od uenika da e
obraditi tu temu koritenjem preporuene literature to e rezultirati svojevrsnim
pregledom razliitih sociolokih teorija o devijantnosti. Naravno, i ovdje je
poeljno da uenik ima odreenu tezu, to jest da odabere odreenu teoriju ili
autora s kojim se slae i kroz tekst pojasni zato se s njim slae. Ako se pak
ueniku dodijeli tema u kojoj je potrebno primijeniti socioloko znanje na odreeni
problem, poput nezaposlenosti, beskunitva i slino, tada je potrebna daljnja
involviranost nastavnika. U ovom sluaju, nastavnik e ueniku morati osigurati i
relevantnu strunu literaturu i objasniti ueniku gdje se mogu pronai podatci
bitni za analizu tog drutveno-sociolokog problema. Nakon toga, uenik ima
priliku udubiti se u samostalan rad na temi koja mu je dodijeljena ili je sam
izabrao uz odobrenje nastavnika. U ovom procesu uenik e se upoznati sa
raznim sociolokim teorijama, znanstvenim stilom pisanja i biti e u situaciji gdje
e se morati sluiti razliitim izvorima informacija kako bi mogao dubinski
razumjeti problem kojim se bavi prije nego krene donositi neke zakljuke i pisati
sam rad. Takav dubinski rad e nesumnjivo dovesti i do horizontalne i vertikalne
korelacije nastavnog sadraja. Uenik e tijekom rada nailaziti na probleme koje
e moi obraditi uz pomo znanja iz drugih predmeta ali e isto tako morati
posegnuti za znanjem iz ranije obraenog gradiva iz nastavnog procesa
sociologije. Kada uenik dovri rad i preda ga nastavniku, ponovno kree faza
rada s nastavnikom. Nastavnik mora pregledati, ispraviti i vrednovati rad. Ovisno
o ciljanom ishodu, nastavnik e vrednovati razliite aspekte. Tako je mogue da
nastavnik vrednuje poznavanje pojmova i njihovo pravilno koritenje, kritike,
istraivake, interpretacijske i komunikacijske vjetine, koje se uvelike razlikuju od
uenika do uenika. Nadalje, vrednovati e se stil pisanja, to jest, nastavnik e
detaljno prouiti je li uenik pratio propisani stil pisanja i citiranja, kolika je duljina
teksta, ima li tekst tezu, da li u razradi uenik zaista dolazi do zakljuka koji je
zapisao na kraju teksta ili nije uspio potvrditi svoju tezu. Kada nastavnik prepravi
sve ove elemente, ueniku vraa prepravljeni referat i objanjava mu konanu
7

8
ocjenu. U ovom trenutku dolazi do vrlo intenzivnog radnog odnosa izmeu
uenika i nastavnika, jer nastavnik mora objasniti ueniku sve njegove pogreke i
stvari koje bi mogao ubudue prepraviti u svom stilu pisanja, no pri tome mora
paziti da uenika ne demotivira pretjeranom kritikom, ve da pohvali sve to je
kvalitetno napravio i sugerira naine na koje bi se greke mogle prepraviti i
ovisno o tome u emu je uenik grijeio, pojasniti mu zato su neke stvari uope
krive.
Kroz ovakav proces uenik razvija veoma duboko znanje o odreenoj
sociolokoj temi, ali istovremeno iri svoje znanje o drugim temama koje su mu
se moda inile nepovezane. Kroz intenzivan rad sa nastavnikom, uenik razvija
svijest o meupovezanosti tema unutar nastavnog predmeta sociologije, te
konano primjenjuje socioloki nain razmiljanja u svakodnevici. Osim toga, kroz
pisanje referata i dobivanje povratnih informacija o njegovom stilu pisanja, uenik
razvija vjetinu pisanja koja e mu biti veoma bitna u nastavku obrazovanja
nakon srednje kole pa i u radnom odnosu.

Uporaba sociolokog teksta u nastavi sociologije

Metoda itanja i rada na tekstu je sloena i ukljuuje niz postupaka koji
kombiniraju tehnike itanja s tehnikama rada na tekstu. Najei oblik rada na
tekstu je rad s udbenikom no sva relevantna socioloka literatura vezana uz
nastavu se moe koristiti. Znaenje samostalnog rada uenika s nastavnom
literaturom vrlo je veliko. Taj rad je jedno od osnovnih sredstava za ostvarenje
vanog cilja nastave nauiti uenike uiti. Rad na tekstu ukljuuje itanje,
miljenje, promatranje i praktian rad, to znai da se koritenjem sociolokih
tekstova unutar metode rada na tekstu mogu poluiti izvrsni rezultati utoliko to
e uenici biti intenzivnije biti ukljueni u nastavni proces i biti primorani
sudjelovati u nekom obliku. Generalno govorei, ljudi u svakodnevnom ivotu
itaju zbog uitka ili nekog drugog razloga koji najee nije prisutan u razrednom
okruenju. Zato je zadaa nastavnika, kako bi uenici imali korist od ove metode
kvalitetno odabrati tekstove, dati upute o radu i zadatcima koje uenici moraju
postii itanjem tog teksta, te na taj nain kombinirati itanje s razvijanjem
drugih vjetina.
Kao posebne ciljeve moemo navesti: razvijanje navike koritenja literature,
njegovanje itanja s razumijevanjem, njegovanje navike due koncentracije,
razvijanje sposobnosti stvaralakog osmiljavanja proitanog teksta te priprema
za samostalni rad u ivotu. Meutim, metoda ima i neke slabe strane. To su:
nemogunost samostalnog svladavanja teih mjesta, povrnost itanja,
poputanje koncentracije, samoobmana, manjak ive rijei nastavnika, slaba
kontrola prouenog teksta, slaba povratna informacija, nemogunost
neposrednog utvrivanja i provjeravanja steenog znanja zbog faktora vremena.
Najvei problem je upravo i prvi navedeni. Uenici pri radu s tekstom, bilo da je
rije o sociolokom tekstu iz udbenika ili neemu to je nastavnik odabrao,
trebaju osvojiti odreenu koliinu novih informacija a pritom im dio teksta moe
biti nejasan. Prva razina u ovladavanju umijeem rada s nastavnom literaturom je

9
itanje s razumijevanjem. Via razina rada s sociolokom literaturom je
stvaralako osmiljavanje. To znai da uenici trebaju biti sposobni ne samo
usvajati nove informacije iz teksta, nego na temelju usvojenih informacija trebaju
znati doi do novih znanja koja nisu neposredno izraena u tekstu, ve su rezultat
stvaralakog promiljanja nad tekstom. Kako bi se smanjile slabe strane ove
metode, potrebno je uenike uputiti na pravilan nain rada sa sociolokim
tekstom. Svaki tekst bi se trebao proitati dva puta. Nakon toga potrebno je
analizirati sve uoene dijelove ako je rije o primjeru, potrebno je analizirati
njegovu svrhu. Ako je rije o definiciji potrebno je shvatiti na koji socioloki pojam
se definicija odnosi. U drugom itanju potrebno je pokloniti pozornost teim
mjestima. Openito govorei, uenici bi nakon itanja teksta trebali moi
primijeniti ono to su proitali rjeavajui neki zadatak vezan uz tekst. Zadatak
moe biti izraavanje miljenja o temi teksta, rasprava o tekstu, pisanje saetka
ili upotreba znanja usvojenog iz teksta na neki dio sociolokog gradiva koji se
treba obraditi u toj nastavnoj jedinici. Nastavnik mora osigurati da su uenici
razumjeli zadatak i svoje dunosti. Prije itanja se mogu uenicima dati zadatci
koji e ih voditi u itanju kako se uenici ne bi fokusirali na nebitne dijelove
teksta. Nakon to su uenici gotovi sa itanjem, nastavnik provjerava jesu li
uenici kvalitetno odradili zadatke. Ako uenici moraju napisati saetak, osvrt ili
kratki referat, nastavnik e provjeru izvriti nakon nastavnog sata. Nastavnik e
vrednovati razliite aspekte. Tako je mogue da nastavnik vrednuje poznavanje
pojmova i njihovo pravilno koritenje, kritike, istraivake, interpretacijske i
komunikacijske vjetine, koje se uvelike razlikuju od uenika do uenika. U
trenutku kada nastavnik uenicima vraa prepravljene saetke ili kratke referate
dolazi do vrlo intenzivnog radnog odnosa izmeu uenika i nastavnika, jer
nastavnik mora objasniti ueniku sve njegove pogreke i stvari koje bi mogao
ubudue prepraviti u svom stilu pisanja, no pri tome mora paziti da uenika ne
demotivira pretjeranom kritikom, ve da pohvali sve to je kvalitetno napravio i
sugerira naine na koje bi se greke mogle prepraviti i ovisno o tome u emu je
uenik grijeio, pojasniti mu zato su neke stvari uope krive.
Ako je pak
zadatak bio upotrijebiti socioloki tekst kako bi uenici mogli objasniti neki dio
gradiva, tada nastavnik kree s postavljanjem pitanja. Ovdje nastavnik zapravo
moe poeti koristiti metodu voenog razgovora. Unaprijed pripremljenim
pitanjima nastavnik zapoinje raspravu. Kree od openitijih pitanja i moderira
raspravu tako da uenike polako vodi do toke gdje im postavlja sljedee pitanje
koje je specifinije. Nastavnik tako nastavlja dok ne doe do konanog, veoma
konkretnog pitanja, s tim da cijelo vrijeme mora voditi rauna o tome da uenici u
odgovorima na pitanja demonstriraju usvojenost znanja iz sociolokog teksta koji
su itali.
Kao to smo naveli, koritenje sociolokih tekstova u nastavnom procesu
sociologije moe biti veoma korisno za nastavnika i uenike iz niza razloga.
Nastavniku omoguava da provjeri sposobnost svladavanja i koritenja
informacija iz sociolokih tekstova kod uenika. Takoer, koritenje sociolokih
tekstova osigurava involviranost uenika u radu. Konano, upotreba teksta vodi
do koritenja drugih metoda rada u nastavi, ime se pospjeuje obrazovni proces
i kvaliteta samog nastavnog sata.

10

Organiziranje malih sociolokih istraivanja, grupnih i individualnih

Praktini radovi na nastavi sociologije omoguiti uenicima da osvijeste razliite
misaone operacije, razviju interes za izuavanje sociologije i osposobe se za
socioloki nain prouavanja drutvenih pojava u svakodnevici. Uenik se aktivno
ukljuuje u nastavni proces sociologije te u kombinaciji praktinih radova,
simulacija i igrokaza razvija bolje razumijevane sociologije i sociolokih interesa.
Praktini radovi bi trebali postati sastavni dio procesa uenja na satovima
sociologije jer e se apstraktni sadraji bolje osvijestiti i spoznati. Takav pristup
nastavi sociologije ne samo da e odrati interes uenika i potaknuti one koji su
taj interes usmjerili ka tehnikim znanostima i drugim nastavnim predmetima,
ve e ohrabriti i uenike s posebnim potrebama u iznoenju vlastitog miljenja
kao i bolje razumijevanje nastavnih sadraja kod uenika openito. Ukoliko se
socioloki sadraji obrauju na navedeni nain, uenici e bolje prihvatiti
nastavne sadraje te se aktivno ukljuiti u nastavne procese.
Svaki nastavnik, ovisno o tipu nastavnog sata, pomno odabire kombinaciju
nastavnih metoda. Pored esto spominjanih metoda usmenog izlaganja,
razgovora, metoda rada na tekstu, metoda pismenih radova i metoda
demonstracije, potrebno je spomenuti i metodu praktinih radova. Ovaj naziv nije
bio jedini koji se toj koristi za tu metodu, ve je koriten i nazivi metoda
eksperimentalnih ili istraivakih radova. Nastavnik usmjerava uenike, upuuje
ih na konzultiranje odnosno samostalno traenje izvora ime kod njih potie
razvoj sposobnosti koje omoguavaju uinkovito uenje te primjenu nauenog u
svakoj situaciji. Prilikom izvoenja ovakvog oblika nastave moemo koristiti
razliite oblike rada, kao to su individualni i rad u skupinama. Kako izvedba sata
zahtijeva napor nastavnika, potrebno je unaprijed pripremiti pribor i materijal za
rad, ali i uenike. Ako su praktini radovi dobro pripremljeni a napuci promiljeni,
uinak nastavnog sata je velik. Priprema svakog rada zahtijeva nastavnikovu
angairanost, elju i vrijeme. Organiziranje istraivanja u nastavi sociologije
zahtijeva od nastavnika nekoliko osnovnih predradnji: izbor sadraja i mjesta,
odreenje zadataka rada, pripreme materijala i pribora. Ukoliko ova etapa
planiranja nije nastupila, nije smisleno ulaziti u slijedeu, etapu realizacije, koja
e vjerojatno rezultirati kaotinou razreda, dok e ona posljednja, vrednovanja
rada, biti obeshrabrujua. Isto tako, primjena metode zahtijeva i pripremu samih
uenika koji sudjeluju u radu. U etapi pripreme pored materijala koje priprema
nastavnik, potrebno je pripremiti i pravila rada kao i upoznati uenike s etapama i
nainom rada te ih rasporediti u grupe. U oblikovanju grupa potrebno je znati da
e uenici ukoliko im se dopusti formiranje grupa prema vlastitim sklonostima
birati uenike s kojima su blii to e voditi prema izolaciji drugih uenika te
stvarati napetost i sukobe. Kreiranje grupa prema kriterijima nastavnika dovodi
nastavnika u nimalo lak poloaj i stoga ovakvo naelo bez jasnih kriterija nije
preporuljivo. Etapa realizacije e trajati i do etiri kolska sata to ovisi o brzini
rada uenika kao i njihovoj elji da se istaknu kao grupa. Nastavnik je u ovoj fazi
samo moderator ili promatra. Uenici e traiti pomo ukoliko je zatrebaju, no
10

11
pritom se mora paziti da se bude dostupan kao pomo svakoj grupi a ne samo
jednoj zbog sprjeavanja sukoba izmeu njih. Ako pak uenici individualno
provode socioloka istraivanja, nastavnik mora osigurati da su svakom ueniku
dostupne sve potrebne informacija i pomo nastavnika u procesu realizacije ako
uenik naie na tekoe. Uenike se time ui snalaljivosti, vjeri u sebe i svoju
procjenu kao i meusobnom pomaganju. U nastavi sociologije uenicima je
najprimjerenije preporuiti teme koje ukljuuju kvalitativne metode istraivanja
jer nastavnik nema pravo od njih oekivati poznavanje statistikih metoda koje bi
mogle dovesti do kvalitetno izvedenog istraivanja. Utoliko su studije sluaja
moda najbolji izbor za rad uenika. Kroz studiju sluaja uenici e biti izloeni
veoj koliini sociolokih tekstova koje e moi primijeniti na analiziranju jednog
sluaja to jest sociolokog fenomena, za koji bi najbolje bilo da je povezan sa
neim to uenici susreu u svakodnevici ili neto to im je poznato ili ih
interesira. Na primjer, uenicima bi tako mogli kao temu zadati recentne
prosvjede u Hrvatskoj. Pri tome morali bi se upoznati sa sociolokim teorijama
vezanim uz skupine i prosvjede, pronai relevantne primjere prosvjeda i onda ih
analizirati uz pomo relevantne literature. Nakon to uenici dovre svoje
istraivanje i nastavnik uenicima vrati prepravljene tekstove istraivanja (ako se
oekuje da iznesu svoj rad u pismenom obliku a ne u obliku prezentacije) dolazi
do vrlo intenzivnog radnog odnosa izmeu uenika i nastavnika, jer nastavnik
mora objasniti ueniku sve njegove pogreke i stvari koje bi mogao ubudue
prepraviti u svom stilu pisanja, no pri tome mora paziti da uenika ne demotivira
pretjeranom kritikom, ve da pohvali sve to je kvalitetno napravio i sugerira
naine na koje bi se greke mogle prepraviti i ovisno o tome u emu je uenik
grijeio, pojasniti mu zato su neke stvari uope krive.
Ovakav pristup nastavnim sadrajima iz sociologije pretvara uenike u
aktivne sudionike i time postie svoj cilj populariziranje nastavnog predmeta
sociologije meu uenicima. Dakako, organiziranje sociolokih istraivanja trai
veliki trud nastavnika i pozitivno radno okruenje kao i odreeno raspoloenje te
elju uenika da se s neim takvim uhvate ukotac, no nakon ovakvog rada
uenici e biti sposobniji usvajati nova znanja na buduim nastavnim satovima.

Pripremanje uenika za samostalan rad u sociologiji

Pri pripremi uenika za samostalan rad u sociologiji, nastavnik mora odrediti kako
najbolje pristupiti ovoj zahtjevnoj problematici. Praktini radovi na nastavi
sociologije omoguiti uenicima da osvijeste razliite misaone operacije, razviju
interes za izuavanje sociologije i osposobe se za socioloki nain prouavanja
drutvenih pojava u svakodnevici. Takav pristup nastavi sociologije ne samo da e
odrati interes uenika i potaknuti one koji su taj interes usmjerili ka tehnikim
znanostima i drugim nastavnim predmetima, ve e ohrabriti i uenike s
posebnim potrebama u iznoenju vlastitog miljenja kao i bolje razumijevanje
nastavnih sadraja kod uenika openito. Drugi mogui pristup je metoda itanja i
rada na tekstu, koja je sloena i ukljuuje niz postupaka koji kombiniraju tehnike

11

12
itanja s tehnikama rada na tekstu. Rad na tekstu ukljuuje itanje, miljenje,
promatranje i konano praktian rad, to znai da se koritenjem sociolokih
tekstova unutar metode rada na tekstu mogu poluiti izvrsni rezultati utoliko to
e uenici biti intenzivnije biti ukljueni u nastavni proces i postati pripremljeni za
samostalan rad u sociologiji.
Nastavnik usmjerava uenike, upuuje ih na konzultiranje odnosno samostalno
traenje izvora ime kod njih potie razvoj sposobnosti koje omoguavaju
uinkovito uenje te primjenu nauenog u svakoj situaciji. Kako priprema uenika
za samostalan rad u sociologiji zahtijeva napor nastavnika, potrebno je unaprijed
pripremiti pribor i materijal za rad uenicima. Najbolji pristup ukljuuje
upoznavanje uenika sa sociolokom literaturom i provoenje malog samostalnog
istraivanja. Generalno govorei, ljudi u svakodnevnom ivotu itaju zbog uitka
ili nekog drugog razloga koji najee nije prisutan u razrednom okruenju. Zato
je zadaa nastavnika, kako bi uenici imali korist od ove metode kvalitetno
odabrati tekstove, dati upute o radu i zadatcima koje uenici moraju postii
itanjem tog teksta, te na taj nain kombinirati itanje s razvijanjem drugih
vjetina. Pri radu s tekstom uenici trebaju osvojiti odreenu koliinu novih
informacija a pritom im dio teksta moe biti nejasan. Prva razina u ovladavanju
umijeem rada s nastavnom literaturom je itanje s razumijevanjem. Via razina
rada s sociolokom literaturom je stvaralako osmiljavanje. To znai da uenici
trebaju biti sposobni ne samo usvajati nove informacije iz teksta, nego na temelju
usvojenih informacija trebaju znati doi do novih znanja koja nisu neposredno
izraena u tekstu, ve su rezultat stvaralakog promiljanja nad tekstom. Nakon
to uenici svladaju ove vjetine, sljedei korak individualno provoenje malog
vlastitog istraivanja. Nastavnik mora osigurati da su svakom ueniku dostupne
sve potrebne informacija i pomo nastavnika u procesu realizacije ako uenik
naie na tekoe. Uenike se time ui snalaljivosti, vjeri u sebe i svoju procjenu
kao i meusobnom pomaganju. U nastavi sociologije uenicima je najprimjerenije
preporuiti teme koje ukljuuju kvalitativne metode istraivanja jer nastavnik
nema pravo od njih oekivati poznavanje statistikih metoda koje bi mogle
dovesti do kvalitetno izvedenog kvantitativnog istraivanja. Utoliko su studije
sluaja moda najbolji izbor za rad uenika. Kroz studiju sluaja uenici e biti
izloeni veoj koliini sociolokih tekstova koje e moi primijeniti na analiziranju
jednog sluaja to jest sociolokog fenomena, za koji bi najbolje bilo da je povezan
sa neim to uenici susreu u svakodnevici ili neto to im je poznato ili ih
interesira. Na primjer, uenicima bi tako mogli kao temu zadati recentne
prosvjede u Hrvatskoj. Pri tome morali bi se upoznati sa sociolokim teorijama
vezanim uz skupine i prosvjede, pronai relevantne primjere prosvjeda i onda ih
analizirati uz pomo relevantne literature. Nakon to uenici dovre svoje
istraivanje i nastavnik uenicima vrati prepravljene tekstove istraivanja (ako se
oekuje da iznesu svoj rad u pismenom obliku a ne u obliku prezentacije) dolazi
do vrlo intenzivnog radnog odnosa izmeu uenika i nastavnika, jer nastavnik
mora objasniti ueniku sve njegove pogreke i stvari koje bi mogao ubudue
prepraviti u svom stilu pisanja, no pri tome mora paziti da uenika ne demotivira
pretjeranom kritikom, ve da pohvali sve to je kvalitetno napravio i sugerira
naine na koje bi se greke mogle prepraviti i ovisno o tome u emu je uenik
grijeio, pojasniti mu zato su neke stvari uope krive. Nakon toga bi bilo
12

13
preporuljivo da se nakon nekog vremena ueniku dodjeli nova tema koju e
obraivati uz manje pomoi nastavnika, koristei znanje koje je stekao tijekom
provoenja prvog istraivanja uz pomo nastavnika.
Praktini radovi na nastavi sociologije omoguiti uenicima da osvijeste
razliite misaone operacije, razviju interes za izuavanje sociologije i osposobe se
za socioloki nain prouavanja drutvenih pojava u svakodnevici. Ukoliko
nastavnik osigura da su uenici sposobni itati socioloku literaturu s
razumijevanjem i ako uenicima pomogne u izvoenju jednog malog istraivanja,
uenici e biti sposobni nastaviti samostalno raditi na drugim temama i koristiti
se znanjem iz sociologije u svakodnevnom analiziranju drutvenih dogaaja.

Organiziranje nastave sociologije izvan kolskog prostora

Nastava sociologije izvan kolskog prostora, to jest, terenska nastava je oblik
nastave koji se izvodi s ciljem upoznavanja nekog sociolokog fenomena ili
provoenja istraivanja. Ovo je izvrsna prilika za provoenje malih sociolokih
istraivanja na terenu. Novo okruenje i sama metoda rada e motivirati uenike
da se aktivnije ukljue u nastavni proces i ostvare dublje razumijevanje
sociolokih metoda istraivanja i sociolokih tema koje e ovim putem biti
prouavane. Praktini radovi na nastavi sociologije omoguiti uenicima da
osvijeste razliite misaone operacije, razviju interes za izuavanje sociologije i
osposobe se za socioloki nain prouavanja drutvenih pojava u svakodnevici.
Nastava sociologije izvan kole se planira godinjim planom i programom rada
kole. Na poetku kolske godine razrednik je duan roditelje obavjestiti o
predloenom planu nastave izvan kole i kola mora dobiti pismene dozvole
roditelja ili skrbnika koji daju suglasnost za sudjelovanje njihovog djeteta u toj
aktivnosti. Prema trajanju, nastava izvan kole moe biti poludnevna, dnevna ili
viednevna. Nastavnik mora osigurati da je mjesto ostvarivanja i trajanje nastave
sociologije izvan kolskog prostora u skladu s dobi uenika i propisanim
nastavnim planom. Nastavnik mora pomoi uenicima pruanjem informacijama
vezanim uz ostvarenje planiranih aktivnosti, osigurati da su svi uenici prisutni i
paziti na njihovu sigurnost. Organiziranje istraivanja u nastavi sociologije
zahtijeva od nastavnika nekoliko osnovnih predradnji: izbor sadraja i mjesta,
odreenje zadataka rada, pripreme materijala i pribora. Ukoliko ova etapa
planiranja nije nastupila, nije smisleno ulaziti u slijedeu, etapu realizacije, koja
e vjerojatno rezultirati kaotinou razreda, dok e ona posljednja, vrednovanja
rada, biti obeshrabrujua. Isto tako, primjena metode zahtijeva i pripremu samih
uenika koji sudjeluju u radu. U etapi pripreme pored materijala koje priprema
nastavnik, potrebno je pripremiti i pravila rada kao i upoznati uenike s etapama i
nainom rada. Nastavnik mora osigurati da su svakom ueniku dostupne sve
potrebne informacija i pomo nastavnika u procesu realizacije ako uenik naie
na tekoe. Uenike se time ui snalaljivosti, vjeri u sebe i svoju procjenu kao i
13

14
meusobnom pomaganju. U nastavi sociologije uenicima je najprimjerenije
preporuiti teme koje ukljuuju kvalitativne metode istraivanja jer nastavnik
nema pravo od njih oekivati poznavanje statistikih metoda koje bi mogle
dovesti do kvalitetno izvedenog istraivanja. Utoliko su studije sluaja moda
najbolji izbor za rad uenika. Kroz studiju sluaja uenici e biti izloeni veoj
koliini sociolokih tekstova koje e moi primijeniti na analiziranju jednog sluaja
to jest sociolokog fenomena, za koji bi najbolje bilo da je povezan sa neim to
uenici susreu u svakodnevici ili neto to im je poznato ili ih interesira. Tako ne
primjerice nastavnik moe uenike voditi u sklonite za izbjeglice. Tamo uenici
dolaze u izravan kontakt sa jednim suvremenim drutvenim problemom. Prije
odlaska tamo, nastavnik sa uenicima odredi zadatke uenika moda e se
uenici podijeliti u grupe i provoditi istraivanje metodom intervjua. Nastavnik je
pri tome zaduen naloiti uenicima da se dre samo pitanja koja je nastavnik
odobrio. Pri tome se uenici mogu raspodijeliti na skupine od kojih e neke
provoditi intervjue sa samim izbjeglicama a neki sa zaposlenicima koji su u
svakodnevnom kontaktu sa azilantima prevoditeljima, psiholozima, lijenicima,
nastavnicima jezika Naravno, prije provoenja nastave po ovom primjeru,
nastavnik mora dobiti i odobrenje, to jest spremnost na suradnju ljudi koji rade sa
izbjeglicama, koji e pomoi nai volontere meu izbjeglicama koji e biti spremni
odgovarati na pitanja uenika. Na ovakvoj lokaciji uenici mogu saznati mnogo iz
prve ruke o nizu drutvenih problema, poput rasizma, etnikih odnosa ili razliitih
kulturnih specifinosti, sve ovisno o tome kamo se usmjeri intervju. Od samih
zaposlenika mogu takoer saznati niz bitnih informacija, pa se kombiniranjem
intervjua skupina koja su istraivanja provodila sa zaposlenicima i onih koji su ih
prevodili sa izbjeglicama moe stvoriti puno detaljnija slika cjelokupne
problematike vezane uz suvremeni val izbjeglica koje dolaze u Europu. Ovakav
oblik nastave sociologije izvan kole bi ostvario i bitne obrazovne i odgojne
rezultate jer bi razbio mogue predrasude kod uenika i jer bi ih postavio u
situaciju gdje moraju koristei socioloke metode istraivanja doi do informacija
koje e kasnije prezentirati uenicima koji su bili dio drugih skupina.
Ovakav pristup nastavnim sadrajima iz sociologije pretvara uenike u
aktivne sudionike i time postie svoj cilj populariziranje nastavnog predmeta
sociologije meu uenicima. Dakako, organiziranje sociolokih istraivanja izvan
kole trai veliki trud nastavnika i pozitivno radno okruenje kao i odreeno
raspoloenje te elju uenika da se s neim takvim uhvate ukotac, no nakon
ovakvog rada uenici e biti sposobniji usvajati nova znanja na buduim
nastavnim satovima.

1. SKRIPTE
TO JE DIDAKTIKA I KOJI JE NJEN PREDMET PROUAVANJA?
Rije didaktika grkog je podrijetla i izvorno znai pouavanje (didasko-pouavam,
didaskein-pouavati). Naziv u pedagoku terminologiju unose u 17. stoljeu : Wolfgang
Ratke i Jan Amos Komensky, premda se pouavanje kao pedagoka kategorija i funkcija
14

15

javlja s pojavom ovjeka - ovjek je oduvijek pouavao mladu generaciju da bi je pripremio

za ivot i rad. Kad se proizvodno-radno iskustvo drutva znatno razvilo, roditelji vie nisu
mogli u svojem domu izravnim pouavanjem prenositi radno iskustvo na mlae. Osjetila se
potreba za osnivanjem posebne ustanove, u kojoj bi mlada generacija pod vodstvom odraslih,
na organiziran nain bre stjecala radna iskustva prolih narataja. Tako su se osnivale kole, a
usporedo s njima pojavila su se specijalizirana zvanja pouavatelja, odnosno uitelja. Prvi
didaktiki problemi javljaju se s pojavom kole jo u starom vijeku, a irenjem kola, a napose
u vrijeme humanizma, pridavalo se didaktikim pitanjima sve vee znaenje. S pojavom kole
i uitelja javljaju se i prvi zaeci nastave kao organiziranog procesa pouavanja u kojoj
uitelji pouavaju, a uenici ue. U tim zaecima organiziranog nastavnog rada trebalo je
najprije odluiti o tome to sve treba uenike pouavati da bi se pripremili za ivot, a ne jo
toliko o nainu kako ih treba pouavati. Dakle, u prvom, je planu bio sadraj pouavanja, a
ne i metodika. Razvoj proizvodnje iziskivao je sve masovnije kolovanje mladog narataja.
Ono je moralo biti bre i ekonominije. Zato se osim pouavanja postupno namee i pitanje
naina, odnosno vjetine pouavanja i uenja. Taj zahtjev postavlja se napose s pojavom
graanske klase i graanskog drutva. Komensky u knjizi Velika didaktika (1657) definira
didaktiku kao: opu vjetinu o tome kako valja pouavati svakoga u svemu. Komensky je
tako prvi sadrajno odredio pojam didaktike i razradio njezin sustav. U razradi didaktikog
sustava Komensky je prvenstveno imao na umu kolski rad, odnosno nastavu, jer se u njoj
pouava organizirano. Komensky je pod pojmom didaktike u smislu vjetine pouavanja
svakoga u svemu obuhvatio obrazovanje i odgoj, to pripada pojmu pedagogije uope, jer
su obrazovanje i odgoj dvije osnovne pedagoke kategorije i funkcije. Time je Komensky
predmet didaktike postavio veoma iroko. Krajem 19. i poetkom 20. stoljea predmet
didaktike ograniava se na podruje obrazovanja, ali se pri tom uzima u obzir samo
organizirano obrazovanje u nastavi, jer drugog organiziranoga masovnog sustava
obrazovanja izvan nastave tada jo nema. O. Willmann izdaje djelo Didaktika kao nauka o
obrazovanju (1882). G. Kerschensteiner izdaje Teoriju obrazovanja (1926). Nastava se i
nadalje smatrala jedinstvenim obrazovno-odgojnim procesom, to je bilo posve ispravno,
predmet didaktike ograniio se samo na podruje obrazovanja u nastavi. To je bilo razlogom
da se pedagogija podijeli na teoriju odgoja i teoriju obrazovanja ili didaktiku. U prvim
desetljeima 20. stoljea, a napose u dananje vrijeme, sustavno obrazovanje znatno se
proiruje i izvan okvira redovne nastave; ono ne zavrava s redovnim kolovanjem, kako se
nekada tumailo i u praksi provodilo, nego se provodi i izvan redovnog kolovanja i nastavlja
nakon njega. Obrazovanje je danas postalo permanentan proces u ivotu ovjeka
(cjeloivotno obrazovanje). Didaktika se vie nije mogla ograniiti samo na prouavanje
obrazovanja u redovnoj nastavi, odnosno redovnom kolovanju, nego je morala predmet
prouavanja proiriti na sustave obrazovanja uope, pa i izvan redovne nastave. Time nije
bitno promijenjen predmet didaktike, jer je svim tim oblicima obrazovanja u redovnoj nastavi
i izvan nje zajedniko obrazovanje, a ti se razliiti oblici dopunskog obrazovanja opet na neki
nain organiziraju u obliku posebnih oblika nastave u kojoj postoji program obrazovanja,
nastavnik kao rukovodilac, odnosno pouavatelj, i polaznici te nastave koji ue. Bez obzira na
to gdje se obrazovanje izvodi i je li ono vie ili manje organizirano, jedinstvene su zakonitosti
procesa obrazovanja linosti; Postoje samo razlike u sadraju i nainu izvoenja obrazovnog
procesa s obzirom na namjenu obrazovanja, dob uenika i polaznika nastave, stupanj
psihofizikih sposobnosti, vremenskom trajanju itd. Novo znanje stjee po istoj psihikoj
zakonitosti uenik osnovne kole i odrastao ovjek; Do novih injenica dolaze istim psihikim
aktom dijete i odrasli; Nove pojmove mora formirati misaonim operiranjem podjednako mlai
i stariji. Zapravo je to samo specifina didaktika primjena i realizacija spoznatih zakonitosti
obrazovanja u razliitim situacijama. Zato Poljak izvodi zakljuak: Didaktika je grana
pedagogije koja prouava ope zakonitosti obrazovanja. Svaka znanost prouava odreene

15

16

zakonitosti, pa se to u podjednakoj mjeri odnosi i na didaktiku Otkriti zakonitosti obrazovanja

znai utvrditi one stalne uzrono-posljedine veze i odnose u procesu stjecanja obrazovanja.
Takvim odreenjem nastavi se nimalo ne oduzima njezina odgojna strana, ve naprotiv:
nastava jest i ostaje jedinstven odgojno-obrazovni proces, uz napomenu da njezine odgojne
probleme prouava teorija odgoja .Danas se proces obrazovanja ne svodi samo na sustavno
obrazovanje u koli, odnosno nastavi, jer bi takvo tumaenje bilo ogranieno; Dakako,
obrazovanje izvan redovnog kolovanja ne moe biti predmetom neke druge znanosti, ve
upravo didaktike, jer ne mogu postojati dvije nauke koje bi prouavale isti fenomen i k tome s
istih pozicija. Treba naglasiti da se u redovnoj nastavi za vrijeme redovnog kolovanja
provodi najorganiziranije, najsustavnije i najintenzivnije obrazovanje, pa didaktike spoznaje
o zakonitosti procesa obrazovanja u redovnoj nastavi pridonose unapreivanju procesa
obrazovanja izvan redovnog kolovanja i nakon njega, to vie to se mnogi oblici obrazovanja
provode u vie ili manje organiziranim posebnim oblicima nastave. Prema tome, osnovno
podruje didaktike jest prouavanje i otkrivanje zakonitosti obrazovanja, bez obzira na to
gdje se obrazovanje ostvaruje, jer su zakonitosti obrazovanja ovjeka jedinstvene. S obzirom
na specifinost predmeta koji prouava didaktika je samostalna znanost, premda tu njezinu
samostalnost treba shvatiti relativno, a ne apsolutno. U razvoju didaktike teorije iznosila su
se razliita miljenja o mjestu didaktike u sustavu pedagogijskih znanosti. Tako su npr. neki
smatrali:
- da je didaktika temelj cjelokupne pedagogije, tj. da je pedagogija samo dio didaktike
(Komensky),
- da je didaktika samostalna znanost u sklopu pedagogijske znanosti (O. Willmann),
-da je didaktika isto to i kolska pedagogija (neki njemaki pedagozi),
- da je didaktika onaj dio ope pedagogije koji se odnosi na intelektualni odgoj (neki sovjetski
pedagozi) itd.
S obzirom na takva razliita gledita postoji i neujednaenost u odreivanju predmeta
didaktike. U novije vrijeme prevladava shvaanje da je didaktika relativno samostalna
pedagogijska znanost koja prouava ope probleme i zakonitosti obrazovnog i nastavnog
procesa. S tim u vezi didaktika prouava: zadatke nastave, razliite vrste nastave, stupnjeve
nastave, tijek nastavnog procesa, sadraj nastave, naine obraivanja sadraja, bitne faktore
nastave, logiku, psiholoku i socioloku stranu nastave, didaktike ili nastavne principe,
probleme organizacije nastave s obzirom na razliite nastavne situacije, socioloke oblike
nastavnog rada, nastavne metode, oblikovanje i primjenu nastavnih sredstava i pomagala
(medija), razliite uvjete za rad u nastavi, naine pripremanja za nastavu, funkciju nastavnika
itd. Didaktika je neposredno povezana s metodikama nastave pojedinih predmeta. Zato je
didaktika osnova za metodike svih nastavnih predmeta, u svom razvoju ona se oslanja na
pojedine metodike. Metodiari primjenjuju ope didaktike postavke na pojedinane
sluajeve nastave svog nastavnog predmeta, odnosno, didaktiari se koriste rezultatima
metodika nastave pojedinih predmeta kao materijalom za didaktika uopavanja. Budui da
didaktika prouava opa i zajednika pitanja nastave svih predmeta, ona se naziva jo i
opa metodika , (za razliku od posebne ili specijalne metodike). Didaktika je u
neposrednoj vezi i s mnogim drugim znanostima, kao to su: psihologija, filozofija, logika,
spoznajna teorija, sociologija, antropologija, koje takoer, svaka sa svojih pozicija,
prouavaju ovjeka . Tu svakako treba ubrojiti matematiku i neke tehnike znanosti u vezi s
metodologijom didaktikog istraivanja, te informatiku i kibernetiku. Smisao je te
povezanosti u tome, da se didaktika u prouavanju zakonitosti obrazovanja i izgraivanju
svoje metodologije koristi rezultatima tih znanosti, kako bi time olakala prouavanje svoga
16

17

predmeta. Zato je poznavanje osnova tih znanosti jedan od uvjeta za pristupanje, shvaanje i
rjeavanje didaktikih problema.
2. NAVEDI BAR 5 STRANIH DIDAKTIARA VANIH ZA DIDAKTIKU
PRAKSU?!
Wolfgang Ratke, Jan Amos Komensky, O. Willmann, G. Kerschensteiner, John Dewey
3. TO JE OBRAZOVANJE?
Obrazovanje je jedna od osnovnih pedagokih kategorija i funkcija. Ono obuhvaa u sebi
znanje i sposobnosti, a ne samo jedno od toga dvoga. Obrazovan ovjek jest onaj koji
posjeduje znanje i sposobnosti. Prema tome: obrazovanost je kvaliteta linosti koja je
odreena njegovim znanjem i sposobnostima. S obzirom na sadraj znanja i na sposobnosti
koje su s tim povezane za odreeno podruje djelatnosti postoje razliite vrste obrazovanja, na
primjer ope obrazovanje, usmjereno obrazovanje, specijalistiko obrazovanje, klasino
obrazovanje, humanistiko, ekonomsko, politiko, prirodno-znanstveno, tehniko,
politehniko, itd. Ovim nazivima se eli odrediti osnovna orijentacija u sistemu obrazovanja s
obzirom na stjecanje odreenih znanja i sposobnosti. No, kako se znanost i tehnika razvijaju
brzim tempom obrazovanje u ovjekovu ivotu treba biti permanentan proces bez obzira na to
je li ono vie ili manje organizirano u nekoj ustanovi ili se svodi na samoobrazovanje.
4. TO JE ZNANJE I NAVEDI BAR 5 INJENICA I 5 GENERALIZACIJA?!
Znanje je sustav ili logiki pregled injenica i generalizacija o objektivnoj stvarnosti koje
je ovjek usvojio i trajno zadrao u svome pamenju.
injenice su konkretnosti, odnosno pojedinosti o objektivnoj stvarnosti koje ovjek
upoznaje perceptivnim putem. injenice su same po sebi: oite, prezentne, zorne, nesumnjive,
evidentne. Dakako, ovjek moe spoznati injenice i drugim putem, tj. da o njima ita ili slua
neije izlaganje.
Osim poznavanja injenica znanje obuhvaa i poznavanje generalizacija ili apstrakcija, a
to su npr: pojmovi, pravila, principi, metode, zakoni, definicije, zakljuci, dokazi, kategorije,
aksiomi, postulati, norme, postavke, hipoteze, anticipacije, teorije, ideje, sustavi, simboli,
algoritmi, formule, jednadbe, vrijednosti itd. Apstrakcije se ne mogu vidjeti, opipati,
okusiti; pojam se ne moe vidjeti, zakon se ne moe okusiti, teorija se ne moe opipati;
apstrakcije treba shvatiti posredstvom miljenja.

5. KVALITETE ZNANJA I VRSTE ZNANJA PO POLJAKU?

KVALITETE ZNANJA (prema V. Poljaku):
Znanje prisjeanja - najnia kvaliteta znanja karakteristina po tome da se ovjek samo
sjea nekih sadraja o objektivnoj stvarnosti. ( Samo se sjea da je neto uio, ali nita
detaljnije o tome ne zna)
Znanje prepoznavanja- karakteristino je po tome da uenici mogu tono prepoznati neke
sadraje, identificirati njihovu pripadnost, znaju na to se oni odnose, ali ih ne mogu objasniti
i obrazloiti.( Npr. analizom teksta uenici prepoznaju odreenu vrstu rijei, ali o toj vrsti
rijei ne znaju nita vie rei)

17

18

Znanje reprodukcije karakteristino je po tome da uenici poznaju stanovite sadraje do te

mjere da ih umiju reproducirati, katkada veoma sigurno i veoma tono. Mogu ih ak objasniti
u onom opsegu kako su to nauili iz izvora znanja, ali jo ne mogu ta znanja primjenjivati u
svom svakodnevnom radu. (Ako, na primjer, uenik umije reproducirati pravopisno
pravilo, a u pismenom sastavku napravi pravopisnu pogreku u vezi s tim, znanje je na
stupnju reproduktivnosti)
Znanje operativnosti ili operativno znanje- visoka kvaliteta. Karakteristino je da
uenici posve sigurno vladaju obraenim nastavnim sadrajima, znaju ih objasniti i
obrazloiti, i to katkada s novim podacima i umiju to znanje primjenjivati u svom
svakodnevnom radu u koli i izvan nje, a napose na svom radnom mjestu. Drugim rijeima,
uenici mogu steenim znanjem operirati, pa odatle i naziv operativno znanje.
Kreativno ili stvaralako znanje - najvii stupanj u kvaliteti znanja karakteristian po tome
da ovjek na temelju steenog znanja napreduje dalje u stvaranju novih dobara, materijalnih i
duhovnih. Taj je stupanj znanja ljudski ideal.
U naim uvjetima potrebno je da uenici za vrijeme kolovanja postignu stupanj operativnih
znanja da bi neki od njih daljnjim permanentnim obrazovanjem dostigao i stupanj
stvaralakog znanja. Stjecanje znanja - materijalna strana obrazovanja - materijalni zadaci
nastave.
VRSTE ZNANJA:
S obzirom na oblik pohrane znanja razlikujemo:
a) Vizualno znanje (mogunost vidnog predoavanja u slikama) dolazi do izraaja kad
je rije o konkretnim predmetima i njihovu predoavanju
b) Verbalno znanje dolazi do izraaja kad je rije o apstraktnom gradivu
Verbalno znanje se dijeli na: a) deklarativno (injenino) znanje
b) konceptualno znanje
c) proceduralno znanje
d) metakognitivno znanje
DEKLARATIVNO ZNANJE-Odnosi se na poznavanje osnovnih elemenata koje uenici
moraju znati kako bi upoznali neki predmet ili rijeili problem: Poznavanje injenica,
Poznavanje terminologije, Poznavanje pojedinih detalja i elemenata.
KONCEPTUALNO ZNANJE-Odnosi se na meusobnu povezanost izmeu temeljnih
elemenata vee strukture koja im omoguuje zajedniko funkcioniranje. Potrebno je:
poznavanje pojmova, pravila, poznavanje klasifikacija i kategorija, poznavanje principa i
generalizacija, poznavanje teorija, modela i strukture.
PROCEDURALNO-kako neto uiniti, metode ispitivanja, kriteriji za koritenje, algoritmi,
tehnike, metode. Poznavanje vjetina i postupaka vezanih uz pojedini predmet, poznavanje
tehnika i metoda, Poznavanje kriterija za odluivanje o primjeni odreenih postupaka.
METAKOGNITIVNO- Odnosi se na spoznaje o sebi kao ueniku, o sadrajima uenja i
strategijama uenja i miljenja, spoznaje o samoregulaciji vlastitog uenja, poznavanje

18

19

kognicije i svijest o poznavanju vlastite kognicije (sposobnost samopromatranja vlastitih

misaonih aktivnosti). To je znanje koje upravlja primjenom deklarativnog, konceptualnog i
proceduralnog znanja (tu spada tzv. kondicionalno znanje ili poznavanje uvjeta pod kojima se
neka radnja ili operacija moe uspjeno izvesti). Poznavanje vlastitog naina uenja,
Poznavanje znaajki sadraja koji treba usvojiti, Poznavanje strategija za uenje sadraja,
Vjetine samonadgledanja i samoregulacije uenja.
6. TO SU SPOSOBNOSTI I KAKO SE DIJELE?
Sposobnost je kvaliteta osobnosti koja je tako formirana da uspjeno obavlja neku djelatnost
(rad, aktivnost, funkciju). Razlikujemo:

Senzorne ili perceptivne sposobnosti - zasnovane na senzornoj aktivnosti i u

sebi obuhvaaju sposobnosti osjetnog doivljavanja (osjetni modaliteti, tj. vid, sluh,
okus, njuh, dodir, toplina, hladnoa, bol, poloaj, kretanje, napor, kao i razliiti
organski osjeti).

Manualne ili praktine sposobnosti - temelje se na praktinoj aktivnosti, odnosno

praktinom radu u smislu aktivnog odnosa ovjeka prema konkretnoj materiji radi
transformiranja i oblikovanja te materije ( pokazuje se u zvanjima u kojima dominira
praktini rad).

Sposobnosti izraavanja - odnose se na govor, itanje, pisanje, crtanje, slikanje,

matematiko izraavanje, pjevanje, sviranje izraavanje pokretima tijela (geste,
mimika). (I neke praktine sposobnosti mogu imati karakter izraavanja, npr.
modeliranje).

Intelektualne ili mentalne sposobnosti -najvii su domet ljudskog duha i

formiraju se na bazi ljudskog intelektualnog rada. Intelektualne sposobnosti ujedno su
i baza za razvijanje ostalih sposobnosti.

Sposobnosti nisu unaprijed gotove, dane roenjem, nego se razvijaju. Razvoj sposobnosti
ovisi o dispozicijama, odnosno o naslijeenoj anatomsko-fiziolokoj strukturi ovjeka
(unutarnji faktor) i o vanjskoj sredini u kojoj ovjek ivi i radi (vanjski faktor), ali je i sama
aktivnost ovjeka vaan faktor u razvijanju sposobnosti. Zadatak je nastave: da posredstvom
brojnih i raznovrsnih aktivnosti u mladoj generaciji potpomae i unapreuje razvoj
sposobnosti. Razvijanje sposobnosti = funkcionalna strana obrazovanja, odnosno
funkcionalni zadatak nastave, jer se odnosi na funkciju ovjeka kao linosti u drutvenom
ivotu i radu. Ljudsko obrazovanje uvijek se pokazuje u jedinstvu znanja i sposobnosti.
7. OSNOVNI FAKTORI NASTAVE?
Najorganiziranije plansko obrazovanje izvodi se u nastavi, i to zbog toga to su u nastavi
obuhvaena tri glavna imbenika:
1) Nastavnik je kvalificirani strunjak koji pouavanjem uenika organizira efikasan
proces obrazovanja, pa i nastave u cjelini.
2) Uenik sustavnim pouavanjem nastavnika i samostalnim uenjem stjee obrazovanje.
3) Nastavni sadraji (obrazovni sadraji) ine program obrazovanja koji je potrebno
ostvariti.

19

20

Nastavnik, uenik i nastavni sadraji jesu osnovni faktori nastave koji ine tzv. didaktiki
trokut. Izostavi li se jedan od tih faktora, to vie nije nastava. Na temelju raznovrsnih odnosa
izmeu tih triju faktora u nastavi, izgraeni su posebni didaktiki sistemi nastave.
8. ZADACI NASTAVE (PO POLJAKU):
Nastava je proces - odreeno kretanje. Zato govorimo o nastavnom procesu. To cjelokupno
kretanje usmjereno je na ostvarivanje odreenih zadataka.
Materijalni zadatak nastave - stjecanje znanja o objektivnoj stvarnosti koja se prouava u
nastavi pojedinih predmeta. Naziv - tumailo se da uenici usvajaju odreenu materiju,
odnosno grau. Znanje je sustav usvojenih injenica i generalizacija - zato ostvarenjem
materijalnog zadatka nastave uenici trebaju usvojiti brojne injenice i generalizacije koje
proizlaze iz propisanih nastavnih sadraja. U povijesti nastave uvijek se isticao materijalni
zadatak nastave, jer je zadatak svakog kolovanja oduvijek bio da se mladi narataj pripremi
za ivot i rad, a za ivot i rad potrebno je znanje. Do potkraj 19. stoljea tumailo se da je
materijalni zadatak osnovni i jedini zadatak nastave; smatralo se da je za ivot potrebno
jedino znanje, i to to ekstenzivnije i to intenzivnije, odnosno da e mlada generacija biti
bolje pripremljena za ivot usvoji li za vrijeme kolovanja to veu koliinu znanja. Osnovna
deviza takve koncepcije kolovanja glasila je: to vie znanja, to bolja priprema za ivot.
Zbog izdvajanja i apsolutiziranja materijalnog zadatka nastave ta je koncepcija dobila naziv
didaktiki materijalizam. U kolama su se nastavni sadraji stalno irili. Uenje se stoga
svodilo na memoriranje brojnih injenica i generalizacija. Nastava je u takvoj koli patila od
tzv. lekcionizma, tj. zadavanja lekcije u koli, memoriranja zadane lekcije kod kue i
provjeravanja nauene lekcije opet u koli. Zbog lekcionizma uenici brojne injenice i
generalizacije mehaniki memoriraju, odnosno dogmatski i formalistiki usvajaju bez dubljeg
razumijevanja, to je dovelo do formalizma u znanju. Takvim znanjem nisu se mogli uenici
okoristiti u ivotu, jer je ono u najboljem sluaju bilo na stupnju reprodukcije. Suavanje
obrazovanja samo na materijalni zadatak karakteristino je za tzv. staru kolu do kraja 19. st. I
danas s punini pravom istiemo znaenje materijalnog zadatka nastave, ali on je samo jedan
od zadataka u sklopu svih ostalih, ali ne i jedini zadatak.
Funkcionalni zadatak nastave( nekadanji naziv formalni zadatak) odnosi se na
razvijanje brojnih i raznovrsnih ljudskih sposobnosti - senzornih, praktinih, izraajnih,
intelektualnih. Drugim rijeima, tim zadatkom treba postii razvijanje psihofizikih funkcija u
mladom narataju, pa po tome i naziv tom zadatku. On je vrlo vaan za potpunije
obrazovanje, a napose za ostvarivanje operativnog znanja. Funkcionalni zadatak nastave istiu
predstavnici tzv. nove kole koja se javlja na prijelazu iz 19. u 20. stoljee. Polazei od
konstatacije o slabostima stare kole, predstavnici nove kole pojam obrazovanja svode na
razvijanje psihofizikih funkcija - percipiranja, panje, mate, pamenja, miljenja, emocija,
interesa, volje, izraavanja, ukratko radnih sposobnosti uope, fizike i intelektualne.Geslo
predstavnika nove kole : to bolje za vrijeme kolovanja razviti psihofizike funkcije, to
bolja priprema za ivot. Zapostavlja se materijalna strana obrazovanja a izdvaja se i
apsolutizira funkcionalna strana. Po tome i naziv toj koncepciji - didaktiki funkcionalizam,
ili prema nazivu formalni zadatak, didaktiki formalizam. Meutim,da bi uenici razvili svoje
funkcije, moraju istodobno usvojiti i odreeno znanje, jer je znanje temelj za razvoj
sposobnosti. Osim toga, drutvena praksa zahtijeva i znanje i sposobnosti, a ne samo jedno od
toga dvoga.
Odgojni zadatak nastave - nastava je osim obrazovanja i proces kojim se usvajaju stanovite
odgojne vrijednosti moralne, estetske, fizike, radne pa je po tome nastava odgojno-

20

21

obrazovni proces. Odnosi se na razvoj emocija, stavova, interesa, te na razvitak vrijednosnog

sustava mladih. Ulazi u domenu teorije odgoja.
9. ZADACI NASTAVE (PO BLOOMU)?
Zadaci nastave prema Bloomovoj taksonomiji u grubo su razdijeljeni u tri skupine kategorija
(podruja): kognitivno podruje, afektivno podruje i psiho-motoriko podruje.
1. kognitivno (znanje, ovladavanje pojmova). Dijeli se u 6 kategorija: znanje,
razumijevanje, primjena, analiza, sinteza i vrednovanje i (6 potkategorija) - znanje
pojedinosti, nazivi pojmova i simboli, poznavanje injenica i podataka, poznavanje pravila i
redoslijeda, poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje, poznavanje teorija i struktura,
razumijevanje, provjeravanje, interpretacija.
Izrada izvjea i nacrta plana za akciju, izvoenje sistema apstraktnih odnosa, vrednovanje po
unutarnjim kriterijima, vrednovanje po vanjskim kriterijima.
2. psiho-motoriko podruje obuhvaa (5 kategorija)- prihvaanje, reagiranje, usvajanje
vrijednosti,
organiziranost
vrijednosti,
razvoj
cjelovitog
znaenja-evaluacija.
(13 potkategorija)- svjesnost podraaja, voljnost prihvaanja, usmjerenost panje, pasivno
reagiranje, voljno reagiranje, reagiranje sa zadovoljstvom, prihvaanje vrijednosti,
organizacija sustava vrijednosti, opa usmjerenost i karakterizacija.
3. afektivno podruje obuhvaa 5 kategorija (prihvaanje, reagiranje, usvajanje vrijednosti,
organiziranost vrijednosti, razvoj cjelovitog znaenja) i 13 potkategorija (pasivno reagiranje,
voljno reagiranje.).
Taksonomija obrazovnih zadataka po ovim podrujima daje solidan temelj za
operacionalizaciju svake konkretne nastavne situacije. Uz kategorije i potkategorije potrebno
je odrediti predmet operacionalizacije i aktivnosti uenika u procesu nastave.
10. KOGNITIVNO PODRUJE RAZVOJA PO BLOOMU?
Sva su podruja jednako vana za razvoj osobnosti, no kognitivno je u pedagogiji kao i u
psihologiji dosad najrazraenije. Time su se bavili mnogi istaknuti znanstveni radnici u
svijetu, npr.: J. Piaget, P. J. Galperin, N. R. Talizina, R. Gagne, J. S. Bruner, B. Bloom itd.
B. Bloom i njegovi suradnici razradili su najpoznatiju taksonomiju koja je usmjerena
ciljevima odgoja i obrazovanja. Polazite klasifikacije kognitivnog podruja je temeljna dioba
izmeu znanja koje se usvaja (npr. povijesnih injenica, ustavnih naela, zakona fizike) i
mentalnih procesa koji se nadograuju na znanje (npr. interpretacija povijesnih injenica,
primjena ustavnih naela pri ostvarivanju graanskih prava, povezivanje nekog zakona fizike
s drugim zakonima s tog podruja u cjeloviti sistem itd.). Pri tome, znanje predstavlja prvu
razinu, a ostale razine su pojedini mentalni procesi. Po redu idu: znanje, shvaanje, primjena,
analiza, sinteza, vrednovanje.
1. ZNANJE - Na prvoj razini, tj. kod znanja, pretean je naglasak na pamenju. To je, na
prvom stupnju, memoriranje i reproduciranje nekih injenica. Na to se nadovezuje znanje o
postupcima pri obradi tih injenica (npr. naela kronolokog povezivanja, povezivanja
povijesnih dogaaja), a trei stupanj razine znanja predstavlja poznavanje generalizacija,
teorija i sl. (npr. poznavanje teorije slijeda drutvenih formacija o povijesnom razvoju
ovjeanstva).
2. SHVAANJE - U odgojnom procesu razina shvaanja predstavlja pretpostavku za upotrebu
znanja. Na elementarnom stupnju te razine rije je o raznim oblicima prevoenja ,no ne
samo s jednog jezika na drugi, te matematikih znakova u odgovarajue verbalne izraze,
nego i razumijevanje prenesenog znaenja, npr. neke metafore. Drugi stupanj predstavlja
sposobnost interpretacije, tj. tumaenja (npr. osnovne misli nekog knjievnog, povijesnog

21

22

ili drugog teksta), nakon ega slijedi: sposobnost ekstrapolacije tj. uoavanje tendencije
budueg razvoja neke pojave na osnovi dosadanjeg tijeka i sadanjeg stanja .
3.PRIMJENA - onog to znamo i to shvaamo. Valja razlikovati: primjenu na
psihomotorikom podruju (npr. kad se, na osnovi znanja usvojenog na nastavi plivanja,
samostalno ue u vodu i zapliva) od kognitivne primjene, npr. primjene neke upute u
konkretnoj situaciji kao to je primjena matematike formule pri rjeavanju nekog zadatka ili
primjena nekih naela.
4. ANALIZA - Ta kategorija zahvaa rastavljanje neke pojave na sastavne dijelove kao i
sreivanje i kombiniranje elemenata u novu cjelinu. Pri analizama rije je o osposobljavanju
za razlikovanje injenica od pretpostavki, o analiziranju odnosa i meusobnih utjecaja, te o
analiziranju naela na kojima se organiziraju neke cjeline (npr. da se iz elemenata nekog
knjievnog, glazbenog ili drugog umjetnikog djela prepozna kojem razdoblju ono pripada prijelaz prema sintezi).
5. SINTEZA - Kod sinteze je rije o sposobnosti sreivanja i kombiniranja informacija u
smislenu cjelinu. Na najviem stupnju nalazimo izradu sustava apstraktnih odnosa:
polaznik, npr, sam pronalazi zajednike crte nekog povijesnog razdoblja ili slijeda tih
razdoblja i postavlja hipotezu o njihovoj zakonitosti. Ili, pronalazi nain rjeavanja neke vrste
matematikih zadataka, sam postavlja formulu itd. U tom slijedu sve vie dolazi do izraaja
jedinstvo analize i sinteze. Primjer za to moete nai i u svojoj praksi. Npr. kad planirate neku
svoju aktivnost: Analizirat ete okolnosti koje se pri tome javljaju (npr. osobine grupe uenika
s kojom e se raditi u nastavi, sadraj koji e se obraditi, materijal kojim ve raspolaete,
mogunosti da se izrade novi materijali, uvjeti mjesta -razredna uionica, specijalizirana
uionica, prirodna okolina itd., itd.).No odmah, gotovo istodobno, te ete okolnosti
sintetizirati u jedinstvenom, cjelovitom planu rada i njegovom ostvarenju. Na toj razini, vie
negoli na prethodnima, dolazi do izraaja i razvoj dijalektikog naina miljenja.
6. VREDNOVANJE - osposobljenost za vrednovanje (evaluaciju), tj. prosuivanje tonosti,
odnosno opravdanosti neke tvrdnje, primjene nekog postupka i sl. Kriteriji na osnovi kojih se
izvodi vrednovanje mogu biti ve postavljeni, moe ih postaviti i odgajanik, a ovaj moe i
dalje razraditi neki vanjski kriterij. Sve to, na primjer, dolazi do izraaja pri ocjeni pozitivnih
ili negativnih elemenata u nekom drutvenom pokretu u povijesti ili danas, pri procjeni nekog
umjetnikog djela (prema usvojenim standardima ili prema vlastitom sudu,) pri prosuivanju
neijih postupaka itd. Ta je razina osobito vana za razvoj kritinosti, a ponekad predstavlja i
prijelaz na afektivno podruje, jer pri vrednovanju vrlo esto djeluje i stav onoga koji
prosuuje (npr. pri sudu o naprednosti ne moe se eliminirati stav o tome to jest, a to nije
napredno).
Karakteristino je za opisanu kategorizaciju kognitivnog podruja (a to vrijedi i za ostala
podruja) da slijedea kategorija redovito pretpostavlja postojanje prethodnih. Na primjer,
shvatiti se ne moe neto to se ne zna. Za vrednovanje je potrebno produbljeno poznavanje
pojave to obuhvaa i analizu i sintezu itd.
11. AFEKTIVNO PODRUJE RAZVOJA PO BLOOMU?
1.primanje, 2.reagiranje,3.zauzimanje stava,4.sistematizacija,5. karakterizacija
1.PRIMANJE - Poetni zadatak pri razvijanju nekog podruja uenikova afektiviteta je
eksponiranje odreenog fenomena koji moe uzrokovati uenikov unutranji afektivni
odgovor sa svrhom da se ostvari primanje tog fenomena. ( Na primjer, opaanje nekog

22

23

umjetnikog djela, ukusnog ili neukusnog odijevanja, etiki prihvatljive ili neprihvatljive
aktivnosti) itd. Pritom se najee razlikuje najnii stupanj primanja , u kojem odgajanik
postaje tek svjestan neke pojave, situacije. ( vrsta veza s kognitivnim podrujem, posebno s
razinom znanja, samo to tu nije rije o usmjerenosti prema zapamivanju, a nije ni nuno
ukljuena hotimina panja). Na viem stupnju razvoja javlja se ve voljnost primanja tj.
konativni aspekt afektivnog podruja ( od lat. conor = biti voljan, odluiti se ). Odgajanik je,
npr. pokazao namjeru da paljivo pogleda neko likovno djelo, saslua izlaganje o nekom
socijalnom problemu. Na najviem stupnju - diferencirana namjerna panja na odreenu
pojavu, koja je kontrolirana i tono usmjerena (npr., pri paljivom sluanju glazbe, uz
uoavanje njezina utjecaja na raspoloenje, uoavanja razliitog glazbenog uinka pojedinih
elemenata kompozicije ili pojedinih instrumenata itd.).
2. REAGIRANJE - Dok je u prvoj kategoriji jo jaka kognitivna proetost, u drugoj
(reagiranju ), osobito dolazi postupno do izraaja onaj afektivni element koji u svakidanjem
govoru nazivamo interesom, eljom za nekim predmetom ili aktivnou, te zadovoljstvom
kad se u tome doivi uspjeh. Pri tome na prvom stupnju toga nema mnogo, vie do izraaja
dolazi pasivno reagiranje. (Na primjer, dijete prihvaa, uvaava i prakticira, pridrava se
pravila igre s drugom djecom, higijenskih pravila i sl. zato to tako mora biti, bez punog
unutranjeg prihvaanja potrebe da se tako postupa.). Na slijedeem stupnju javlja se voljno
reagiranje, kad odgajanik sam, svojom eljom i odlukom (a ne, na primjer, zbog izbjegavanja
neke neugodnosti) odabire predmet svog interesa neku knjigu, temu razgovora, prihvaa
odgovornost i sl. Na najviem stupnju te razine reagiranje izaziva i stanovito zadovoljstvo.
3. ZAUZIMANJE STAVA - Na slijedeoj razini javlja se zauzimanje stava. Npr. neko se
umjetniko djelo prihvaa kao vrijedno, neko djelovanje kao pozitivno, moralno poeljno
(odnosno kao negativno, nepoeljno) zauzima se stav. Taj se stav, na daljnjem stupnju,
pojaava, (npr. u konfliktnim situacijama odabire se ono rjeenje koje je u skladu s tim
stavom), tj. od unutranjeg stava prelazi se na njegovu vanjsku realizaciju, sve dok se,
na najviem stupnju te razine ne razvije ono to nazivamo dubokim uvjerenjem.
4.SISTEMATIZACIJA - tijekom interiorizacije stavova dolazi do njihova povezivanja i
sreivanja u jedinstveni sustav, dolazi do sistematizacije stavova (koja se ponekad naziva i
organizacija). Na toj razini odgajanik svoje pozitivne stavove organizira i sistematizira u
jedinstveni emocionalni kompleks, a time i u vrednotu vieg reda u uopeni stav.
5.KARAKTERIZACIJA - nadovezuje se na sistematizaciju kao slijedea, najvia razina, kad
navedeni sistem stavova i vrednota postaje bitna karakteristika osobnosti. Ta se razina naziva
karakterizacija. Javlja se puna unutranja konzistentnost, dolazi, npr. do cjelovitog nazora na
svijet, punoe doivljavanja i izraavanja odnosa prema umjetnosti, jedinstvenog i
sveobuhvatnog stava prema drutvenoj problematici i sl.
12. PSIHOMOTORIKO PODRUJE RAZVOJA PO BLOOMU?
1.imitacija,2.manipulacija,3.precizacija,4.analiza i sinteza, 5.naturalizacija
Fizioloke i kinezioloke osnove odgojne djelatnosti na podruju psihomotorikog razvoja
dostigle su vrlo visok stupanj znanstvene razrade. Pedagoki je aspekt tog podruja neto
slabije razraen. Kategorizacija koja slijedi je doprinos boljem formuliranju to operativnijih
zadataka u odgojnoj djelatnosti s tog podruja osobnosti i njihovoj to uspjenijoj realizaciji, a
i to tonijem vrednovanju odgojnog postignua (uspjeha, a moda i neuspjeha) na tom
podruju.

23

24

1. IMITACIJA - Usvajanje motorike radnje redovito poinje tzv. imitacijom uzora, odnosno
unutranjim njezinim izvoenjem, npr. prema nekoj pismenoj ili usmenoj uputi. To je prvi
stupanj razine imitacije, gdje zapravo jo prevladava kognitivni aspekt (ta se radnja izvodi u
mislima), naravno i uz sudjelovanje afektivnog momenta (time to prihvaamo da emo i
sami uiniti one pokrete koje vidimo, razvija se i na stav prema tome - koji, uostalom, moe
biti i negativan, npr. kad smo na to prisiljeni). Na drugom stupnju imitacije dolazi do njezina
motorikog ostvarenja, ti se pokreti zaista i ine. (Npr. najprije u sebi ponavljamo
pokrete koje vidimo u plivaa, ili koje nam pokazuje
nastavnik plivanja, a zatim ih i
sami inimo.). Slino je i pri usvajanju motorike ruke i prstiju pri pisanju, radu za nekim
strojem i td.
2. MANIPULACIJA - Na toj razini odgajanik se najprije osposobljava da radi prema usmenoj
ili pismenoj uputi, tj. da je pretvori u vlastitu psihomotoriku aktivnost. Tu, na primjer,
uenik u proizvodnoj praksi, pri usvajanju novog radnog pokreta ne treba uzor koji e
imitirati, nego to izravno usvaja pomou upute. Na tom niem stupnju odgajanik izvodi
kretnje - rukuje npr. strojem, (lat. manipulatio = rukovanje ),tono po uputi. Na viem
stupnju manipulacije, dolazi do samostalnog biranja djelominih, elementarnih operacija pri
izvoenju zadane radnje, sve do njezina posve samostalnog izvravanja. (U ranije
spomenutom primjeru rada za strojem kretnje se, dakle, izvode najprije po uputi (pisanoj ili
usmenoj od predradnika, nastavnika itd.), no nakon toga slijedi potpuno oslobaanje,
osamostaljivanje najprije u pojedinim elementima, a zatim u samostalnom izvoenju cijele
radnje.).
3. PRECIZACIJA - Naziv tree kategorije pokazuje njegovu bit: tu dolazi do precizacije:
pokreti postaju sve toniji, precizniji, poveava se sigurnost, i samopouzdanje(pri sigurnosti i
samopouzdanju bitni su i afektivni elementi),opet se pokazuju nerazdvojnost tih podruja).
Kod niza radnji ija priroda to zahtijeva, poveava se i brzina .
4. ANALIZA I SINTEZA-Jo vie se poveava koordinaciji pokreta koji tvore cjelovitu
psihomotoriku aktivnost (npr. koordinacija raznih dijelova miinog sustava). Radi toga
najprije dolazi do analize slijeda pokreta, a zatim, na viem stupnju, do njihove sinteze, tj.
do harmoninog izvravanja cjelovite kompleksne psihomotorike aktivnosti. Primjer - kako
se ostvaruje ta razina pri uvjebavanju sviranja na nekom instrumentu? Gotovo kod svih
instrumenata rije je o relativno nezavisnim, a ipak tono usklaenim kretnjama obiju ruku,
pa i obiju ruku i nogu (gitara, violina, glasovir, orgulje, baterija udaraljki itd.)
5. NATURALIZACIJA - Pokreti se izvode sa sve manjim utrokom kognitivnog napora, radnje
se postupno automatiziraju, da bi na najviem stupnju te razine dolo do interiorizacije. Tu
aktivnost postaje sastavni dio odgajanikove osobnosti, postaje njegova druga priroda (lat.
natura = priroda). (Govorilo se da se slavni violinist N. Paganini pri sviranju slijeva sa
svojom violinom. Drukije, ali ipak analogno je i u nekim sportovima (jaha se slio sa
svojim konjem, motorist sa svojim motociklom i sl). Nema sumnje da pri naturalizaciji
nuno mora djelovati i afektivni moment. Naturalizacija i jest psihomotoriki izraz onog to je
karakterizacija osobnosti na afektivnom podruju.

13. DIDAKTIKI SMISAO BLOOMOVE TAKSONOMIJE?

U planiranju procesa uenja i nastave treba voditi rauna o razliitim razinama miljenja na
kojima e se temeljiti proces uenja i nastave. U ostvarenju te zamisli od velike pomoi moe
biti upravo Bloomova taksonomija. Za planiranje obrazovanja osobito je znaajna

24

25

taksonomija kognitivnog podruja, koja se u najkraim crtama moe rekapitulirati na sljedei

nain:
Kategorija I : ZNANJE reprodukcija injenica i generalizacija
Kategorija II: SHVAANJE shvaanje sadraja (informacija, ideja)
Kategorij III: PRIMJENA rjeavanje problema
steenogznanja

u novom kontekstu primjenom

Kategorija IV: ANALIZA - ralanjivanje i ispitivanje informacija,

zakljuaka, pronalaenje dokaza,
izvoenje generalizacija

izvoenje

Kategorija V: SINTEZA povezivanje informacija u novi sustav, formuliranje alternativnih

rjeenja
Kategorija VI: VREDNOVANJE - prikaz i obrana nekog miljenja na temelju prosudbe
informacija ili kvalitete neijeg rada na osnovi odreenih kriterija.
Na temelju istraivanja provedenih u raznim kolama Bloom i njegovi suradnici doli su do
podataka prema kojima: preko 90 % ispitnih pitanja koja su bila postavljena uenicima
spadaju u nie kategorije miljenja.
Bloomova taksonomija predstavlja korisno sredstvo koje nastavnicima moe pomoi u
usmjeravanju misaone aktivnosti uenika na sve kategorije (stupnjeve) miljenja, a posebice
na one vie, koje su povezane s viim mentalnim operacijama.
14. DIDAKTIKI MATERIJALIZAM I DIDAKTIKI FUNKCIONALIZAM?
Materijalni zadatak nastave - stjecanje znanja o objektivnoj stvarnosti koja se prouava u
nastavi pojedinih predmeta. Naziv - tumailo se da uenici usvajaju odreenu materiju,
odnosno grau. Znanje je sustav usvojenih injenica i generalizacija - zato ostvarenjem
materijalnog zadatka nastave uenici trebaju usvojiti brojne injenice i generalizacije koje
proizlaze iz propisanih nastavnih sadraja. U povijesti nastave uvijek se isticao materijalni
zadatak nastave, jer je zadatak svakog kolovanja oduvijek bio da se mladi narataj pripremi
za ivot i rad, a za ivot i rad potrebno je znanje. Do potkraj 19. stoljea tumailo se da je
materijalni zadatak osnovni i jedini zadatak nastave; smatralo se da je za ivot potrebno
jedino znanje, i to to ekstenzivnije i to intenzivnije, odnosno da e mlada generacija biti
bolje pripremljena za ivot usvoji li za vrijeme kolovanja to veu koliinu znanja. Osnovna
deviza takve koncepcije kolovanja glasila je: to vie znanja, to bolja priprema za ivot.
Zbog izdvajanja i apsolutiziranja materijalnog zadatka nastave ta je koncepcija dobila naziv
didaktiki materijalizam. U kolama su se nastavni sadraji stalno irili. Uenje se stoga
svodilo na memoriranje brojnih injenica i generalizacija. Nastava je u takvoj koli patila od
tzv. lekcionizma, tj. zadavanja lekcije u koli, memoriranja zadane lekcije kod kue i
provjeravanja nauene lekcije opet u koli. Zbog lekcionizma uenici brojne injenice i
generalizacije mehaniki memoriraju, odnosno dogmatski i formalistiki usvajaju bez dubljeg
razumijevanja, to je dovelo do formalizma u znanju. Takvim znanjem nisu se mogli uenici
okoristiti u ivotu, jer je ono u najboljem sluaju bilo na stupnju reprodukcije. Suavanje
obrazovanja samo na materijalni zadatak karakteristino je za tzv. staru kolu do kraja 19. st. I
danas s punini pravom istiemo znaenje materijalnog zadatka nastave, ali on je samo jedan
od zadataka u sklopu svih ostalih, ali ne i jedini zadatak.

25

26

Funkcionalni zadatak nastave( nekadanji naziv formalni zadatak) odnosi se na

razvijanje brojnih i raznovrsnih ljudskih sposobnosti - senzornih, praktinih, izraajnih,
intelektualnih. Drugim rijeima, tim zadatkom treba postii razvijanje psihofizikih funkcija u
mladom narataju, pa po tome i naziv tom zadatku. On je vrlo vaan za potpunije
obrazovanje, a napose za ostvarivanje operativnog znanja. Funkcionalni zadatak nastave istiu
predstavnici tzv. nove kole koja se javlja na prijelazu iz 19. u 20. stoljee. Polazei od
konstatacije o slabostima stare kole, predstavnici nove kole pojam obrazovanja svode na
razvijanje psihofizikih funkcija - percipiranja, panje, mate, pamenja, miljenja, emocija,
interesa, volje, izraavanja, ukratko radnih sposobnosti uope, fizike i intelektualne. Geslo
predstavnika nove kole : to bolje za vrijeme kolovanja razviti psihofizike funkcije, to
bolja priprema za ivot. Zapostavlja se materijalna strana obrazovanja a izdvaja se i
apsolutizira funkcionalna strana. Po tome i naziv toj koncepciji - didaktiki funkcionalizam,
ili prema nazivu formalni zadatak, didaktiki formalizam. Meutim, da bi uenici razvili svoje
funkcije, moraju istodobno usvojiti i odreeno znanje, jer je znanje temelj za razvoj
sposobnosti. Osim toga, drutvena praksa zahtijeva i znanje i sposobnosti, a ne samo jedno od
toga dvoga.
15. TEORIJSKI PRISTUP U DIDAKTIKIM ISTRAIVANJIMA?
Za svaki didaktiki problem najprije ustanoviti : - to je u nastavnoj teoriji o tome ve
utvreno, odnosno do kojih se rezultata do danas dolo ? - za takav pristup treba prikupiti
potrebnu bibliografiju i temeljitim prouavanjem tih izvora pratiti kako se rjeavao taj
problem u prolosti. Zato u okviru teorijskog pristupa vano mjesto zauzima povijesni pristup.
Bez takvog pristupa moglo bi se dogoditi da istraiva otkriva neto to je ve davno
otkriveno, ili da pronalazi rjeenja koja bi bila jednaka nekim rjeenjima iz blie ili dalje
prolosti, a ona su posve promaena. Na temelju podataka povijesnog i empirijskog
prouavanja racionalnim putem se izvode nove generalizacije tj. novo rjeenje za rad u
budunosti. Kvaliteta tih rjeenja za budunost, u odnosu prema onome to je bilo prije, ovisi
o intenzitetu prikupljenih injenica i intelektualnoj jaini nastavnika koji na temelju injenica
projektira kvalitetniji rad u budunosti. ovjekov um je najvaniji instrument pri istraivanju.
16. EMPIRIJSKI PRISTUP U DIDAKTIKIM ISTRAIVANJIMA?
Empirijski pristup - odnosi se na prouavanje konkretnog problema u nastavnoj praksi. To je
tzv. egzaktan put prouavanja. Empirijsko prouavanje je najkompleksnije jer je nastava
sloen integralni proces, pa se u njoj uvijek isprepleu brojni problemi spoznajnog,
metodikog, psiholokog i materijalno-tehnikog karaktera. Osim toga, nastava je dinamian
proces s velikim brojem faktora koji se isprepleu u njezinu dinamikom kretanju. Najnii
stupanj tog prouavanja jest jednostavno promatranje rada u nastavi s obzirom na odabrani
problem, te evidentiranje svih injenica, npr. aktivnosti uenika, njihovo reagiranje, intenzitet
doivljavanja, bogatstvo izraavanja, mogunost miljenja, spretnost u praktinom radu itd.
Treba unaprijed odrediti i plan promatranja, tj. to e se promatrati, u kojoj situaciji, kako e
se evidentirati rezultati promatranja itd. Takvo promatranje nastavnik dopunjava i razgovorom
na temelju ega dolazi do injenica koje moe vizualno spoznati. Vii stupanj moe biti
egzaktno snimanje stanja u nastavi posredstvom nekih instrumenata, kao to su ankete,
upitnici, testovi, skale sudova, kontrolni listii itd. Te instrumente sastavlja sam nastavnik
prema potrebama prouavanja odabranog problema, pa e dobiveni rezultati biti vrijedan
materijal za daljnje prouavanje i izvoenje zakljuaka.

26

27

17. OPIITE DIDAKTIKI EKSPERIMENT!!

Didaktiki eksperiment - najvii stupanj empirijskog istraivanja. Eksperimentom se izaziva
neka pojava u svrhu njezina prouavanja. To isto vrijedi i za didaktiki eksperiment. U praksi
to znai da e nastavnik planski izvriti neke promjene u svom nastavnom radu i na temelju
dobivenih rezultata prouiti koliko su te promjene imale utjecaja. Da bi se bolje prouio efekt
tzv. eksperimentalnog faktora, odnosno faktora promjene, odabiru se najmanje dva
odjeljenja, i to kontrolno i eksperimentalno. U kontrolnom odjeljenju radi se na uobiajeni
nain, a u eksperimentalnom se unosi eksperimentalni faktor. tovie, ako se radi u vie
odjeljenja, mogu se odabrati razliite modifikacije eksperimentalnog faktora da bi se dobilo
to vie podataka. Nakon izvedenog eksperimenta i snimanja dobivenih rezultata komparira
se uspjeh u kontrolnom i eksperimentalnom odjeljenju, i ustvruje se u kojoj je mjeri
eksperimentalni faktor pridonio boljem ili eventualno slabijem rezultatu. Time se dolo do
vane spoznaje koje treba potovati u daljnjem nastavnom radu.
18. ETAPE NASTVE PO DILTHEYU/ DEWEYU?
Wilhelm Dilthey: 1.doivljaj, 2.razumijevanje, 3.izraaj
John Dewey: 1. tekoa, 2.problem, 3.hipoteza, 4.provjeravanje, 5.zakljuak.
19. TO SU MAKRO, A TO MIKRO ELEMENTI NASTAVE
Organizacijski ili didaktiki(priprava ,pripremanje uvoenje, postavljanje problema,
prikupljanje materijala, obraivanje), spoznajni (promatranje, miljenje, razmiljanje,
analiza,definiranje,generaliziranje),psiholoki(asocijacija,doivljaj,izraaj,jasnoa,motiviran
je,osmiljavanje,obnavljanj) i metodiki (izrada, izvjetavanje,izlaganje,korigiranje,
objanjavanje, predavanje, prikazivanje, raspravljanje, razvijanje) elementi zapravo su
mikroelementi u mikrostrukturi pojedine etape nastavnog procesa, pa se zbog toga ne mogu
smatrati samostalnim etapama. Osim toga, pojedinim mikroelementima teko je odrediti
njihovu pripadnost - spoznajnu, psiholoku, metodiku, jer su oni u nastavnom procesu
meusobno tijesno povezani, to upuuje na nunost jedinstva tih elemenata u procesu
obrazovanja. To znai da u cjelokupnoj strukturi nastavnog procesa treba razlikovati
nekoliko osnovnih aspekata: organizacijske, spoznajne, psiholoke i metodike.
Jedni su didaktiari u izvoenju svojih struktura smatrali znaajnijom jednu skupinu
elemenata, drugi drugu, trei su nasluivali potrebu za odreenom ravnoteom meu njima.
U svemu tome treba razlikovati globalne elemente ili makroelemente kojima se odreuju
osnovne etape nastavnog procesa od brojnih mikroelemenata koji su sastavni dijelovi
mikrostrukture pojedine etape.
20.ETAPE NASTAVE PO POLJAKU??
Mogu se razlikovati dvije osnovne etape ili vrste linearnog rasporeda:
1. ETAPA: silazna (regresivna, descendentna) - etapa silaznog uvoenja od psiholoke
blizine do temeljnih znanstvenih elemenata. (dominira u mlaim razredima)
2. ETAPA: uzlazna (progresivna, evolucijska, ascendentna) - etapa prelaenja od
znanstvene jednostavnosti do znanstvene sloenosti, tj. pouava se u skladu sa logikom
strukturom i evolucijom objektivne stvarnosti, a time i znanosti (dominira u kasnijim
fazama kolovanja). Takav uzlazni raspored svakako je opravdaniji, jer se poklapa sa
tijekom stvarnog razvoja, koji ide od jednostavnog prema sloenom.
27

28

21.ETAPE NASTAVE PO BOGNARU I MATIJEVIU?

Da bi se ostvarile intencije programa, potrebna je zajednika aktivnost nastavnika
(odgajatelja), i uenika (odgajanika, polaznika). Ta aktivnost prolazi kroz odreene etape. One
se odvija ju sukcesivno, u odreenom vremenskom intervalu. Kroz njih se istodobno
ostvaruju i odgoj i obrazovanje. Ponekad e vie biti naglaena odgojna, a ponekad obrazovna
strana tog zajednikog procesa, to e utjecati na oblikovanje pojedinih etapa, odnosno na
izbor strategija i socijalnih oblika rada. Za obrazovanje su vana pretpostavka obrazovna
ekologija i mediji, a za odgoj, klima i kvaliteta komunikacije. Rezultat odgojno-obrazovnog
procesa su odreene individualne i drutvene promjene, koje vie ili manje odstupaju od
postavljenih zadataka, pa se zato unutarnjom i vanjskom regulacijom korigira oblikovanje
pojedinih etapa, ali i nerealno postavljeni zadaci. Rezultati odgojno-obrazovnog procesa
utjeu i na drutveno okruenje, pa moemo govoriti o odgojno-obrazovnom ciklusu.
Odgojno-obrazovni proces autori shvaaju kao zajedniku aktivnost njegovih sudionika, i
zauzimaju se za prevladavanje odnosa u tradicionalnoj nastavi, u kojoj se uenik priprema,
vjeba i provjerava, i koja se svodi na sustav manipuliranja. Zato smatraju da osnovne etape
trebaju biti: DOGOVOR, REALIZACIJA i EVALUACIJA.
1.Dogovor - prva etapa kojom poinje odgojno-obrazovni proces. Dogovara se: - to e se
raditi (sadraj i aktivnosti) i - kako e se to uraditi (oblici, strategije,metode i postupci).
Sadraji i aktivnosti dijelom su odreeni programom, ali se oni u etapi dogovaranja
konkretiziraju i preoblikuju u skladu s interesima i potrebama sudionika odgojno-obrazovnog
procesa. Nakon definiranja sadraja i aktivnosti, prihvaajui zahtjeve programa te interese i
potrebe sudionika odgojno-obrazovnog procesa, dogovara se nain realizacije: hoe li se raditi
zajedniki, u skupinama ili pojedinano, to e se raditi u uionici, a to izvan uionice, koja
se sredstva, pomagala i izvori upotrebljavati, te koje e se metode i postupci koristiti.
Zajednike aktivnosti na razini odjeljenja planira i priprema nastavnik u suradnji s uenicima.
Pritom razlikujemo: - godinje,- mjeseno,- tjedno planiranje, te - dnevno pripremanje.
Godinje planiranje obavlja se tako da se zahtjevi predvieni programom, preoblikovani
prema interesima i potrebama uenika (ali i nastavnika), razrade po podrujima i mjesecima.
Obino se sadraji i aktivnosti grupiraju u cjeline koje se razrauju na teme. Mlai uenici ne
mogu sudjelovati pri godinjem planiranju, ali stariji uenici mogu imati vanu ulogu. Obino
u dnevnicima, koji se vode za svako odjeljenje, postoje gotovi obrasci za godinje planiranje.
Mjeseno planiranje prakticira se u predmetnoj nastavi, kad nastavnik radi u veem broju
odjeljenja. Ono se jo zove i tematsko planiranje, jer se obino jedna tema razrauje na
nastavne jedinice i predvia se metodika razrada svake jedinice, to se radi zajedno s
uenicima. U razrednoj nastavi, gdje jedan nastavnik (uitelj) radi s jednim odjeljenjem
koristi se tjedno planiranje (obrasci za planiranje mogu biti u dnevniku). U tjednom planu
razrauju se odgojno-obrazovni zadaci i sadraji, kao i nain njihove realizacije. Nastavnik
obavlja i dnevno pripremanje, koje ima svoj organizacijski, sadrajni i metodiki aspekt.
Dobro dnevno pripremanje je preduvjet uspjeno izvedenog odgojno-obrazovnog procesa. Za
razliku od planiranja, ne mora biti pismeno, osim ako to nastavniku osobno treba. Takav
pismeni koncept zove se priprava. Godinje planiranje makroplaniranje, mjeseno i tjedno mikroplaniranje. Iz svega proizlazi da etapa dogovaranja ima nekoliko provedbenih stupnjeva:
Prvo je ispitivanje odgojnih potreba i obrazovnih interesa, prema emu se program
transformira, dakle programira. Poslije toga slijedi planiranje i pripremanje. Obrazovni
aspekt u etapi dogovora povezan je s ispitivanjem potreba, te spoznajnim, doivljajnim i
psihomotornim interesima u sklopu znanstvenih, umjetnikih i tehnolokih aktivnosti i
28

29

sadraja. Odgojni aspekt u etapi dogovora- odnosi se na ispitivanje biolokih, socijalnih i

samoaktualizirajuih potreba. (Tako e nastavnik u odjeljenju, u kojem kod djece nije
zadovoljena potreba za kretanjem i boravkom na svjeem zraku, planirati ei odlazak u
prirodu, a ako su odnosi unutar kolektiva poremeeni, pokuat e da izolirani pojedinci nau
svoje mjesto ili da neko dijete, koje stalno doivljava neuspjeh, tom prigodom, uz primjerene
zadatke i pomo nastavnika, doivi uspjeh).
2.Realizacija - Etapa realizacije je sredinja etapa odgojno-obrazovnog procesa. Ona
vremenski traje najdue i u njoj se ostvaruju odgojno-obrazovni zadaci. U toj se etapi
razlikuju dva stupnja: organiziranje i izvoenje procesa. Organizacija se ostvaruje godinjom,
tjednom i dnevnom artikulacijom.
Godinja artikulacija ostvaruje se obino na razini kole tzv. kalendarom kole, gdje se
strukturiraju oni oblici odgoja i obrazovani koji se ne provode svaki tjedan,( npr. teajevi,
ekskurzije, ljetovanja smotre, susreti itd.), ali i oni koji se odvijaju svaki tjedan i potrebno ih
je uskladiti na razini kole. Godinjom artikulacijom osigurava se i prikladan prostor za
pojedine aktivnosti i njegovo koritenje.
U pristupu tjednoj artikulaciji razliita su organizacijska rjeenja. U tradicionalnim kolama,
koje rade po predmetno-satnom sustavu, tjedna artikulacija odreuje se rasporedom sati.
Rasporedom sati se predvia koje e predmete uenici nekog odjeljenja imati u odreeno
vrijeme (nastavni sat), te koji e nastavnik u koje vrijeme biti u kojem odjeljenju.
Najradikalnije odstupanje od predmetno-satnog sustava jest integrirani tjedan koji je najlake
izvediv u odjeljenju koje vodi jedan nastavnik. Rad je organiziran tako da uenik samostalno
ili u manjoj grupi radi na ostvarenju onih zadataka koje je planirao za taj tjedan. Njemu se
preputa da izabere to e koji dan raditi i koliko vremena. Taj se rad povremeno prekida
nekim zajednikim aktivnostima, a nastavnik pomae pojedincima i grupama koji naiu na
probleme, a ne mogu ih samostalno rijeiti.
Dnevna artikulacija - uvjetovana duinom boravka djece u koli. Zbog nedostatka prostora i
velikog broja uenika nae kole rade u dvije smjene, pa jedni uenici borave u koli
prijepodne, a drugi poslijepodne. U razvijenijim zemljama djeca borave u koli u vrijeme dok
su roditelji na poslu. Djeca, meutim, dnevno ne bi trebala imati vie od pet (eventualno,
starija, est) sati organiziranog odgoja i obrazovanja. Ostalo vrijeme je uglavnom slobodno,
ali se djeci nude raznovrsni sadraji i aktivnosti, koji takoer imaju odgojno-obrazovno
znaenje. Sam odgojno-obrazovni proces moe biti organiziran u obliku integriranog dana ili
po predmetima i nastavnim satima, a mogue su i razliite kombinacije tih dvaju pristupa.
Ako se radi po predmetno-satnom sustavu, onda je dnevna artikulacija ve odreena tjednim
rasporedom sati, a uitelju je preputena artikulacija sata. Postoji mogunost da uitelj
razredne nastave promijeni slijed predmeta ili ih spoji, ali to u predmetnoj nastavi nije
mogue.
Integrirani dan -poinje dogovorom s uenicima o tome to e se sve raditi tog dana. Zatim
slijedi jedna od tri mogue varijante integriranog dana.
- Prva varijanta - svi uenici zajedno realiziraju iste sadraje, ali se vrijeme strukturira
prema potrebi.
- Druga varijanta - uenici se podijele u nekoliko veih grupa, a svaka je angairana na
drugom sadraju.
Nakon odreenog vremena grupe se zamijene.

29

30

- Trea varijanta - svaki uenik samostalno radi na izvrenju dogovorenoga, a sam

odluuje o slijedu aktivnosti i vremenu koje e na koju aktivnost potroiti.
U praksi se te varijante rjee susreu u istom obliku, a ee se primjenjuju razne
kombinacije tijekom dana.
Osim organizacije, za etapu realizacije vano je i samo izvoenje odgojno-obrazovnog
procesa, sa svojim specifinim i suptilnim zahtjevima. U odgojno-obrazovnom procesu
istodobno se odvijaju i odgoj i obrazovanje. Ako je rije o preteno obrazovnom procesu,
shvaamo ga kao jedinstvo spoznajnog, doivljajnog i psihomotornog aspekta, jer se
obrazovanje odnosi podjednako na ta tri aspekta osobnosti, ali je dominatan spoznajni
aspekt. Zato se obrazovni proces organizira prema zakonitostima spoznajnog procesa. U
umjetnikom podruju takoer postoji jedinstvo doivljajnog, spoznajnog i psihomotornog aspekta, ali je dominantan doivljajni aspekt .Obrazovni proces se izvodi zato
prema zakonitostima doivljajnog procesa. Ako bismo djecu uili preskakati kozli tako da
im objasnimo kako se to radi, ako bismo ih ak oduevili za to prikazujui im neke atraktivne
preskoke vrhunskih gimnastiara, djeca ne bi mogla preskoiti kozli jer nisu ovladala tom
psihomotornom radnjom. Zato u radnotjelesnom podruju govorimo o jedinstvu
psihomotornog, doivljajnog i spoznajnog aspekta, pri emu je dominantan psihomotorni
aspekt i obrazovni se proces odvija prema njegovim zakonitostima. Osnovna pogreka
tradicionalne didaktike jest to, to je obino jednom od tih aspekata pridodana najvea
vanost (najee je to bio spoznajni), pa je za sva podruja traeno da se zasnivaju na
zakonitostima tog (spoznajnog) aspekta. To je imalo vrlo negativne posljedice na metodike
umjetnikog i tehnolokog podruja. Drukija je situacija kad je rije o preteno odgojnom
procesu. Dok je obrazovanje okrenuto zadovoljavanju spoznajnih, doivljajnih i
psihomotornih interesa ovjeka, odgoj je okrenut zadovoljenju osnovnih ljudskih
potreba: biolokih, socijalnih i samoaktualizirajuih. Dakle, odgoj moemo shvatiti kao
jedinstvo biolokog, socijalnog i samoaktualizirajueg aspekta. Odgoj se s drutvenog
aspekta moe podijeliti na: - egzistencijalni (radni, zdravstveni, prometni, ekoloki), drutveno-moralni i- humanistiki odgoj. U egzistencijalnom e biti naglaeniji bioloki
aspekt,u drutveno-moralnom socijalni aspekt, a u humanistikom samoaktualizirajui
aspekt.
Da zakljuimo:
Etapa realizacije sastavljena je od vrlo sloenih mikroelemenata:
- organizacija se odnosi na godinju, tjednu i dnevnu artikulaciju
- izvoenje na potivanje specifinost i odgoja i specifinosti obrazovanja.
- odgoj se odvija kao jedinstvo biolokog, socijalnog i samoaktualizirajueg aspekta, a
- obrazovanje kao jedinstvo spoznajnog, doivljajnog i psihomotornog aspekta.
3.Evaluacija- Rije evaluacija" u strunu je terminologiju preuzeta iz francuskog i
engleskog jezika u kojima znai odreivanje vrijednosti, ocjenjivanje, procjena". Kako
odgojno-obrazovni proces polazi od potrebe realizacije odreenih ciljeva, to se oekuje i
ocjenjivanje, odnosno procjena valjanosti te realizacije.Takve procjene polaze, dakle, od
unaprijed postavljenih ciljeva ( humanistikih, egzistencijalnih i socijalnih), zatim ciljeva koji
se odnose na kognitivni, afektivni i psihomotoriki razvoj, te realizaciju individualnih i
drutvenih ciljeva. U vezi s procjenom ostvarenosti tih ciljeva govori se o - unutarnjoj i -

30

31

vanjskoj evaluaciji. Unutarnja evaluacija integralni je dio odgojno- obrazovnog procesa, te

vaan problem kojim se bavi didaktika (ali i kolska dokimologija).
Vanjska evaluacija odnosi se na ocjene subjekata izvan kole o vrijednosti neke vrste kola ili
jedne kole. Takva evaluacija omoguuje da se utvrdi koliko neka kola ili stupanj kolovanja
pridonosi ostvarivanju oekivanja drutva
Unutarnja evaluacija
kao etapa odgojno-obrazovnog procesa, razumijeva praenje,
ocjenjivanje i voenje, odnosno pedagoko usmjeravanje. Odvija se uz brojne pedagoke
situacije i bitno utjee na raz-redno-nastavnu klimu. Uz aktivnosti praenja, ocjenjivanja i
voenja vodi se i bogata, pedagoki relevantna, komunikacija, tako da uenici doivljavaju
kolu kao ugodnu ili neugodnu upravo u vezi s komunikacijom, koja se odnosi na unutarnju
evaluaciju.
Praenje uenika nastoji se olakati konkretizacijom i operacionalizacijom odgojnih i
obrazovnih zadataka. Operacionalizirati znai zadatke formulirati tako da iskazuju operacije
koje e uenici uspjeno izvoditi nakon zavrenog pedagokog procesa ili samo njegova
dijela. Konkretizirati te zadatke znai izloiti ih u formi razumljivoj svim subjektima odgojnoobrazovnog procesa, tj. u formi koja omoguuje da se dva ili vie procjenjivaa lako sloe o
tome jesu li ti ciljevi ostvareni ili nisu.
Etapa evaluacije sastoji se od 3 stupnja:-praenje, -ocjenjivanje i- voenje
Rezultati praenja i na temelju njih izreene ocjene namijenjene su uitelju, ueniku i
roditeljima, ali i drugim strunjacima koji sudjeluju u organizaciji ili evaluaciji pedagokog
procesa. Ocjenjivanje i ocjene mogu bit:
-sintetike ,
- analitike i
- kombinirane.
Sintetiko je ocjenjivanje, zbog jednostavnosti i racionalnosti, prihvaenije kod uitelja, ali su
mu pedagoke vrijednosti ograniene.
Analitiko praenje i ocjenjivanje temelji se na jednostavnim opisima uenikovih aktivnosti i
postignua
22.VJEBANJE I PONAVLJANJE U NASTAVI?!
Ovom etapom ostvaruje se funkcionalni zadatak nastave razvijanje radnih sposobnosti. Da
bi ovjek stekao radnu sposobnost za odreeni rad mora prethodno uvjebavati taj rad. Danas
se nastoji preciznije izraziti struktura radnje algoritmom. Algoritam je sveukupnost apsolutno
potrebnih operacija, odnosno aktivnosti, koje treba izvriti tono odreenim redom da bi se
rijeio zadatak, odnosno izvela radnja.
Opi didaktiki tok vjebanja:
1. predradnje za vjebanje ili instruktaa priprema radnog mjesta i potrebnog pribora, te
vanost pouavanja u izvoenju radnje, tzv. instruktaa. Ona se sastoji u tome da najprije
nastavnik uenicima demonstrira radnju vie puta, da bi uenici upoznali model radnje. Pri
instruktai uenici upoznaju radnju u svim njezinim dijelovima i u cjelini.

31

32

2. proces vjebanja kad su upoznali radnju uenici prelaze na samostalno vjebanje. Faze
vjebanja:
1. poetna faza slab uspon krivulje poetno ili uvodno vjebanje - najtee
2. sredinja faza velik uspon krivulje osnovno ili temeljno vjebanje kontinuirano
ponavljanje. Rezultat temeljnog vjebanja je stjecanje vjetine u izvoenju praktine radnje.
Vjetina je steena sposobnost pravilnog i brzog izvoenja radnje.
3. zavrna faza postupno smanjenje uspona sve do zastoja ili tzv. platoa zavrno ili
dopunsko vjebanje formiranje navika. Navike su automatizirano izvoenje radnji, vii
stupanj vjetine.
4. korektivno vjebanje organizira se samo za one uenike za koje se naknadno ustanovi da
su za vrijeme vjebanja formirali pogrenu vjetinu i naviku.
Neki didaktiari smatraju da bi se na ovu etapu trebalo utroiti 50% ukupnog vremena u
nastavi.
PONAVLJANJE:
Zadatak je nastave da steena znanja postanu trajno vlasnitvo uenika, odnosno da se sprijei
proces zaboravljanja. Razlika izmeu vjebanja i ponavljanja. Kod vjebanja panja je
usmjerena na tehniku izvoenja radnje, kod ponavljanja na memoriranje injenica i
generalizacija.
Vrste ponavljanja:
1. reproduktivno ponavljanje
2. produktivno ponavljanje ponavljanje uz primjenu misaonih aktivnosti kao to su:
usporeivanje, sintetiziranje, sistematiziranje, mijenjanje ili preinaavanje, rjeavanje
hipoteze, konkretiziranje
23. NASTAVNI SISTEMI? PROBLEMSKA NASTAVA?
U povijesti su se razvijali razni didaktiki sistemi kojima se odreivala struktura rada u
nastavi. Danas se spominje jo i izraz strategija nastave. Neki nastavni sistemi iz prolosti se
ukidaju zbog njihove neefikasnosti (diktiranje, ex cathedra, ispitivaka nastava...).
istovremeno se izgrauju suvremeni sistemi koji vie odgovaraju potrebama suvremenog
obrazovanja. Pri izgraivanju suvremenih sistema potrebno je imati na umu sve strukturne
komponente nastavnog procesa s njihovim mikro-elementima. Rije je zapravo o razliitom
variranju odnosa izmeu tri bitna faktora nastave tzv. didaktikog trokuta nastavnik, uenik
i nastavni sadraji.
PROBLEMSKA NASTAVA- Didaktiki sistem uz pomo kojeg se uenici u toku kolovanja
osposobljavaju za rjeavanje brojnih ivotnih problema. Bitne karakteristike:
1. problem izraava neku suprotnost izmeu subjekta i objekta na tetu subjekta (poznatog
i nepoznatog). Subjekt nastoji prevladati tu suprotnost rjeavanjem problema.
2. ako uenici sami rjeavaju uoeni problem, uz stanovitu pomo nastavnika, tada je to
problemska nastava. U tom su sistemu u prvom planu uenici kao subjekti rjeavanja
problema, dok je pomo nastavnika u drugom planu.

32

33

3. problem se rjeava tako da se ide od poznatoga prema nepoznatom. To se izvodi

posredstvom miljenja, jer se problemi rjeavaju prije svega razmiljanjem. Problemska
nastava se osniva na zakonitosti miljenja. Pri rjeavanju problema razvija se stvaralako ili
kreativno miljenje. Za izvoenje problemske nastave uenici moraju ovladati irokim
spektrom suptilnih misaonih operacija, i to operacijama upoznavanja (radi dobrog
upoznavanja problema - poznatog) i operacijama stvaranja (radi rjeavanja nepoznatog).
24. PROGRAMIRANA NASTAVA?
Usvajanje znanja u malim koracima. Korak obuhvaa lanak i spoznajnu distancu
izmeu dva uzastopna lanka. Primjeni prethodi izrada programiranog materijala od tima
strunjaka. vrste programa: linearni i razgranati. Programirani materijal sastoji se od lanaka
osnovnih dijelova programiranog materijala. Bitni dijelovi lanka:
1. saopavanje informacija (direktno ili indirektno) uenicima se izraava nova
spoznaja
2. usvajanje informacija (eksplicitno ili implicitno)
3. formuliranje i rjeavanje zadataka
4. povratna informacija regulator u samostalnom uenju u programiranoj nastavi,
njome se regulira sigurno napredovanje uenika u samostalnom uenju
Prednosti: uenici se putem malih koraka sigurno vode do cilja, uspjeh je osiguran u
velikom postotku, povratnom informacijom uenici su motivirani za rad, rad uenika je
individualiziran.
Nedostaci: radi se o nastavnom sistemu sa strogim voenjem uenika koji
onemoguava stvaralaki rad uenika. Nedostaju interpersonalni odnosi izmeu nastavnika i
uenika i uenika meusobno.
25. EGZEMPLARNA NASTAVA?
Didaktiki sistem koji ukljuuje pouavanje nastavnika i samostalan rad uenika, stvaralaki
rad uenika i nastavnika.
Karakteristike egzemplarne nastave:
1. korak u koncipiranju egzemplarne nastave je diferencijacija nastavnih sadraja - da
nastavnik na osnovi prouavanja nastavnog programa izdvoji sadraje koji su meusobno
veoma slini. Zatim se iz mnotva slinih sadraja izdvoji bitno, reprezentativno,
egzemplarno. Takvom selekcijom diferencira se nastavni sadraj na dvije skupine:
egzemplarne (ue) i analogne (ire).
2. korak nakon diferencijacije sadraja najprije se obrauje egzemplarni sadraj. Egzemplarni
sadraji obrauju se na egzemplaran nain. Dakle ne bilo kakva obrada, ve obrada na uzoran
kvalitetan, egzemplaran nain. Naglasak je na kvaliteti rada. Rezultat takve egzemplarne
obrade egzemplarnog sadraja treba biti dvojak: da uenici u potpunosti shvate obraeni
nastavni sadraj i da usvoje model (sadrajni, metodoloki, metodiki, logiki, misaoni..)o
obraenom egzemplarnom sadraju
3. korak u izvoenju egzemplarne nastave je da uenici prelaze na samostalno obraivanje
analognih (slinih) sadraja.
4. korak nakon samostalne obrade slijedi zavrno produktivno ponavljanje svih obraenih
sadraja egzemplarnih i analognih. Dakako na kraju dolazi jo i provjeravanje.

33

34

Egzemplarna nastava je specifini didaktiki sistem koji ukljuuje pouavanje nastavnika i

samostalni rad uenika, stvaralaki rad i nastavnika i uenika.
26. HEURISTIKA NASTAVA?
Pristae heuristike nastave naglaavaju da obrazovnu vanost imaju samo oni
nastavni sadraji koje uenici potpuno razumiju, naprotiv , ono to ne razumijupotpuni je
obrazovni promaaj.
Kao bitna odrednica heuristike nastave istie se da nastavnici svojim nainom
pouavanja misaono vode uenike do shvaanja obraivanih sadraja. Zato se spominju jo i
ovi nazivi: razvojna nastava, genetika nastava i induktivna nastava.
Karakteristike heuristike nastave:
1. dominantno mjesto u izvoenju heuristike nastave ima pouavanje nastavnika.
Uenike u toku nastavnog procesa od poetka do kraja, sigurnim putem vodi
nastavnik.
2. shvatiti sadraj znai da uenici steknu toan i jasan misaoni uvid u strukturu
sadraja, tj. da im budu jasne funkcionalne veze i odnosi npr. izmeu uzroka i
posljedica, dijela i cjeline
3. znanje zasnovano na shvaanju dobiva kvalitetu operativnosti, aplikativnosti,
funkcionalnosti, primjenljivosti
Nedostaci: teko je sve uenike misaono voditi i dovesti do shvaanja, neposredno
komuniciranje ogranieno je na manji broj uenika, dominacija pouavanja nastavnika i
voenje uenika ne pridonosi u velikoj mjeri osamostaljivanju uenika.
Usprkos nedostataka ima opravdanje u suvremenoj koli, osobito kada je rije o
tekim i sloenim nastavnim sadrajima koje uenici mogu shvatiti jedino uz pomo sigurnog
voenja nastavnika.
27. TIMSKA NASTAVA?
Timska nastava 60-tih godina prelazi iz SAD u Evropu. Osnovno obiljeje da se nastava
shvaa kao timski rad, tj. rad u kojemu vlada duh suradnje i nadopunjavanja, a ne
natjecanja, gdje svi lanovi prema mogunostima imaju svoj udio. Osnovu timskog rada
ine projekti, pa se ova nastava naziva jo i "projekt metoda".
Bitna obiljeja:
1. Nastavnici: Postoje dva ili vie nastavnika koji planiraju i izvode nastavu, a u okvu tima
nastavnici rade ono za to su najkompetentniji.
2. Uenici: Grupe uenika nisu stalne, ve su sastavljene od uenika vie odjela istog
razreda, odnosno vie odjela vie razreda. Dakle formiranje grupa je fleksibilno. One
mogu varirati s obzirom na sadraj (grupe koje se bave npr. fizikom, ili umjetnou, ili dr.)
3. Odnosi sudionika: Timska nastava ide u susret potrebama uenika, pa zato u planiranju,
izvoenju i valorizaciji kao partneri sudjeluju nastavnici i uenici. Ovdje vlada duh
suradnje i razumijevanja, te osobna inicijativa.
Proces nastave: rad se odvija na tri razine:

34

35

Pripreme: Planiranje timske nastave vri se prije poetka kolske godine odabirom tema
pogodnih za taj oblik rada, gdje interdiscipliniranost dolazi do izraaja i gdje postoje
mogunosti grupnog i individualnog rada uenika. Sastavni dio pripreme je formiranje
timova i odreivanje radne dinamike.
1. Velike grupe: Velika grupa moe obuhvaati vie odjeljenja, a frontalnim radom se
obrauju laki, opi sadraji, za sve zajedniki.
2. Podjela u manje grupe: Sastavljaju se manje grupe (10-15) na osnovi specifinih pitanja
koja lanove neke grupe zanimaju vie od ostalih. Ovdje se provodi daljnji rad,koji se
izvodi u obliku rasprava, diskusija, terenskih istraivanja i sl., gdje uenik stjee ona
znanja i iskustva koja frontalno ili individualno ne bi mogao. Udio pojedinca primjeren
je njegovim mogunostima i interesima.
3. Samostalan rad: Individualni rad vezan je uz rad u grupi jer pojedinac trai i nalazi
rjeenja na pitanja koja su relevantna za itavu grupu.
Teite rada je na ueniku jer je on taj koji mora stei odreena iskustva i razviti
sposobnosti kritikog znanstvenog miljenja, a smisao nastave je stvoriti uvjete
za efikasno uenje. (A. Einstein: "Nikad nisam uio svoje uenike. Samo sam
nastojao osigurati uvjete u kojima oni mogu uiti.")

28. PRVI I DRUGI Watzlawickov AKSIOM KOMUNIKACIJE I NJEGOVA

VANOST?
1. Nije mogue ne komunicirati.
Svako ponaanje u interpersonalnoj situaciji ima karakter poruke. Odbijanje komunikacije je
takoer komunikacija.
2. Komunikacija ima sadrajni aspekt i aspekt odnosa.
Watzlawick opisuje nekoliko varijanti koje se mogu pojaviti izmeu sadrajnog aspekta i
aspekta odnosa. Ekstremni pozitivni sluaj jest kad se partneri slau to se tie sadraja
komunikacije i definicije svog odnosa u njoj. Ekstremni negativni sluaj jest kad se partneri
ne slau ni u pogledu sadraja ni u pogledu odnosa. Aspekt sadraja i aspekt odnosa u
komunikacijskom su procesu u stalnoj uzajamnoj vezi, jedan na drugoga djeluju, jedan
drugoga uvruju ili oslabljuju.
29. STUPNJEVI INTERACIJSKE POVEZANOSTI?
Postoje 4 stupnja interakcijske povezanosti: fizika prisutnost, akcijsko-reakcijsko
komuniciranje, empatijsko komuniciranje i dijalog.
Na prvom stupnju nastavnik uspostavlja komunikaciju s uenicima samom svojom pojavom.
On uspostavlja prvo neverbalnu komunikaciju. Sama prisutnost nastavnika djeluje da uenici
sami na odreen nain reagiraju. Interakcija se zbiva na osnovi fizike povezanosti.
Nastavnikov pogled, izraz lica, njegov poloaj tijela, imaju svoje odreeno znaenje za
uenike.
Idui stupanj interakcijske povezanosti je kada nastavnik uspostavlja komunikaciju tako da
postavlja pitanja, a uenici odgovaraju. Taj stupanj ne ukljuuje dinamiku meusobnu
ovisnost izmeu pitanja i odgovora. Akcija i reakcija nisu unutarnje povezane i iskljuuju
doivljajnu sferu uenika. Odvija se proces informiranja bez ikakvog utjecaja.
Vii stupanj ovoga jest empatijsko komuniciranje. Na ovom stupnju bar jedna od osoba koje
meusobno komuniciraju mora empatijski komunicirati s drugima. Nastavniku je cilj da svoju

35

36

komunikaciju uini to uspjenijom i da uenike osposobi za empatijsko komuniciranje i time

ih dovede do mogunosti da zajedniki ostvare vii stupanj komuniciranja u nastavi. Tek na
ovom stupnju moemo govoriti o mogunosti odgojnog djelovanja. Ovakva komunikacija
usmjerena je i na informiranje i na utjecanje na stavove i vrijednosti uenika.
Posljednji stupanje interakcijske povezanosti jest dijalog. Ovaj stupanj podrazumijeva
obostrano empatijsko komuniciranje i meusobno utjecanje osoba koje komuniciraju. Dijalog
je ideal ljudske komunikacije. Tek na tom stupnju komunikacije moemo oekivati uspjenije
odgojno djelovanje.
30. TO JE KOMUNIKACIJA, A TO INTERAKCIJA?
KOMUNIKACIJA- Odnos meu jedinkama pomou znakova. Proces stvaranja znaenja
izmeu dvije ili vie osoba, odnosno, proces uzajamne razmjene znaenja.
Pojam komunikacije: - interakcija putem znakova
- proces stvaranja znaenja
- proces uzajamne razmjene znaenja.
INTERAKCIJA- Aktualan odnos izmeu dvije ili vie jedinki, pri kome jedna jedinka utjee
na ponaanje drugih (Rot, 1978). Meusoban odnos ljudi koji jedan prema drugome
zauzimaju stavove i koji sebi obostrano odreuju ponaanje.
Pojam interakcije: - meusobno djelovanje osoba
- zauzimanje stavova
- odreivanje ponaanja
31.FUNKCIJA NEVERBALNE KOMUNIKACIJE U NASTAVI?
Uz verbalnu komunikaciju treba ukazati i na vanost
odgojnoj komunikaciji ima znaajnu ulogu.

neverbalne komunikacije, koja u

FUNKCIJE: 1. Izraavanje emocija.

2.Izraavanje uzajamnih stavova.
3. Prezentiranje vlastitih osobina,
4. Praenje, podrka i dopuna verbalne komunikacije.
5. Zamjena za verbalnu komunikaciju.
6. Konvencionalno izraavanje
Neverbalnim znakovima je ponekad mogue bolje izraziti neku pojavu nego verbalnim
znacima; Neverbalno izraavanje je esto snanije sredstvo izraavanja; Neverbalni znakovi
manje su kontrolirani, pa otvorenije govore o osobi koja ih manifestira; Neverbalni znakovi
omoguavaju da se stavovi ne izraze tako eksplicitno kao kad ih izreemo rijeima;
Neverbalna komunikacija osim verbalne predstavlja jo jedan dopunski kanal uzajamnog
informiranja.
32. TO SU KOMPETENCIJE? NAVEDI BAR 3 ZNAAJNE ZA OSNOVNU KOLU!

36

37

Suvremenom ovjeku potreban je itav niz kompetencija kako bi se mogao nositi s brojnim
problemima i izazovima modernog drutva. Kompetencije predstavljaju kombinacije znanja,
sposobnosti, vjetina, stavova i vrijednosti. Kompetencije su sposobnosti koje nam
omoguuju uspjeno djelovanje. Na razini nastavnog predmeta, kolegija ili programa
kompetencije se opisuju i konkretiziraju ishodima uenja.
Vrste kompetencija:generike ( prenosive u razliita podruja djelovanja)
specifine (svojstvene odreenoj disciplini/struci)

I podruno

Odreivanje kompetencija na razini stupnjeva, studija i na razini kolegija, Ukljuenost

razliitih nositelja interesa (sveuilini nastavnici, diplomirani studenti, poslodavci). U
suvremenom drutvu koje se sve vie razvija u smjeru drutva znanja posebna vanost
pripada cjeloivotnom uenju. Jasno je, da za uspjeno cjeloivotno uenje treba razviti
potrebne kompetencije uenja.Za uspjeno uenje
potrebno je poticati razvoj
metakognitivnih sposobnosti kod uenika. U tu svrhu uenici bi trebali ovladati i osnovnim
metakognitivnim strategijama planiranjem uenja, praenjem, vrednovanjem rezultata i
reguliranjem procesa uenja. Budui da je uenje s konstruktivistikog stajalita aktivan,
konstruktivan, samoreguliran, interaktivan i situacijski uvjetovan proces, kompetencije
uenja usko su povezane s kompetencijom za samoregulaciju uenja i s kompetencijom za
virtualnu suradnju.
Europski parlament je u posebnom dokumentu definirao kljune kompetencije za europske
kole: 1. Komunikacija na materinskom jeziku
2. Komunikacija na stranom jeziku
3. Matematika kompetencija i temeljne kompetencije u prirodnim znanostima i
tehnologiji
4. Digitalna kompetencija
5. Kompetencija uenja
6. Drutvene i graanske kompetencije
7. Smisao za inicijativu i poduzetnitvo
8. Kulturoloka senzibilizacija i izraavanje
komunikacija na materinskomu jeziku odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralako usmeno i pisano izraavanje i tumaenje koncepata, misli, osjeaja, stavova i
injenica te jezino meudjelovanje u nizu razliitih drutvenih i kulturnih situacija:
obrazovanje, rad, slobodno vrijeme i svakodnevni ivot; ukljuuje takoer razvoj svijesti o
utjecaju jezika na druge i potrebi koritenja jezika na pozitivan i drutveno odgovoran nain.
komunikacija na stranim jezicima odnosi se na osposobljenost za razumijevanje, usmeno
i pisano izraavanje i tumaenje koncepata, misli, osjeaja, stavova i injenica na stranomu
jeziku u nizu razliitih kulturnih i drutvenih situacija. Znaajna je sastavnica ove
kompetencije razvijanje vjetina meukulturnoga razumijevanja.
digitalna kompetencija odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritiku uporabu
informacijsko-komunikacijske tehnologije za rad u osobnom i drutvenom ivotu te u
komunikaciji.

37

38

uiti kako uiti obuhvaa osposobljenost za proces uenja i ustrajnost u uenju,

organiziranje vlastitoga uenja, ukljuujui uinkovito upravljanje vremenom i
informacijama, kako u samostalnom uenju, tako i pri uenju u skupini.
matematika kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji
matematika se kompetencija odnosi na osposobljenost uenika za razvijanje i primjenu
matematikoga miljenja u rjeavanju problema u nizu razliitih svakodnevnih situacija;
prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i metodologije
kojima se objanjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zakljuivanja na temelju
injenica; - tehnoloka kompetencija shvaena je kao osposobljenost za primjenu
prirodoslovnoga znanja i metodologije kao odgovor na ljudske potrebe i elje. Osnovne
kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji odnose se i na razumijevanje promjena
uzrokovanih ljudskom djelatnou, te odgovornost pojedinca kao graanina.
33. TO SU ISHODI UENJA? FORMIRAJTE 1 ISHOD IZ PREDMETA DIDAKTIKE!
Ishodi uenja su iskazi kojima se izraava to uenik treba znati, razumjeti i/ili biti u stanju
pokazati nakon to zavri odreeni proces uenja. Ishodima uenja konkretiziraju se zadane
kompetencije uenika (studenata).
Prilikom formuliranja ishoda uenja vano je precizno izraziti eljenu aktivnost uenika
kojom e demonstrirati steeno znanje ili vjetinu. Rije je upravo o onim aktivnostima koje
e se mjeriti odnosno pratiti, na temelju kojih e nastavnik ocijeniti postignue uenika
(studenta).
Dva su temeljna pravila za formuliranje ishoda uenja:
1. Fokusirati se na ono to e uenik moi/biti u stanju napraviti nakon odreenoga
razdoblja uenja (a ne to e nastavnik initi tijekom izvoenja odreenoga predmeta
ili o kojim sadrajima e biti rijei)
2. Odrediti jasne, konkretne i precizne (mjerljive) ishode uenja.
Oekuje se da studenti nakon poloenog ispita iz kolegija Didaktika mogu: Pravilno
interpretirati temeljne pojmove didaktike ; Opisati i interpretirati razliite didaktike
teorije, kole, pravce i modele ; Provesti i analizirati razliite didaktiko-metodike odluke
u praktinim situacijama niza odgojno obrazovnih procesa; izraditi i analizirati nastavni plan
i program; osmisliti i izvesti nastavni sat primjenom adekvatnih nastavnih metoda; izraditi
materijal za samostalno uenje; koristiti i obrazloiti izbor nastavnih medija.
Jasno definiran ishod uenja govori: to e uenici biti u stanju napraviti ?
U kojim okolnostima e to napraviti ?
Koliko uspjeno to moraju uiniti ?
PRIMJER: Pokuajte tono odrediti razine postignua u sljedeim ishodima uenja iz kolegija
didaktika : 1.Pravilno tumaiti temeljne pojmove didaktike, 2.Opisati i interpretirati
razliite didaktike teorije, kole, pravce i modele, 3. Izraditi i analizirati nastavni plan i
program, 4. Izraditi materijal za samostalno uenje.
Pravilno tumaiti temeljne pojmove didaktike (RAZINA RAZUMIJEVANJA)
Opisati i interpretirati razliite didaktike teorije, kole, pravce i model (RAZINA
RAZUMIJEVANJA)
38

39

Izraditi i analizirati nastavni plan i program (RAZINA PRIMJENE)

Izraditi materijal za samostalno uenje (RAZINA STVARANJA).
Pravilno tumaiti i interpretirati temeljne pojmove didaktike; (deklarativno, injenino
znanje), Opisati i interpretirati razliite didaktike teorije, kole, pravce i modele;
(konceptualno znanje) ,izraditi materijal za samostalno uenje; (proceduralno znanje)
34. TO JE KONSTRUKTIVNO PORAVNAVANJE (CONSTRUCTIVE ALIGNEMENT) ?
Pristup koji podrazumijeva da planiranje kurikuluma zapoinje jasnom slikom o tome to e
studenti biti u stanju uiniti nakon zadovoljavanja zahtjevima kolegija (ishodi), zatim slijedi
utvrivanje (poravnanje) organizacije programa, usklaivanje metoda pouavanja i na kraju se
pristupa provjeri nauenog kako bi se potvrdilo je li uenje dovelo do eljenih promjena u
znanju, vjetinama i uvjerenjima. Konstruktivnim poravnanjem nastojimo uskladiti definirane
ishode uenja, naine pouavanja (oblike i metode rada) i naine evaluacije postignua.
35.KONSTRUKTIVIZAM I KONSTRUKTIVISTIKI PRISTUP UENJU?
Konstruktivizam je prije svega odreena epistemologija (teorija znanstvene spoznaje),
ali i teorija uenja, koja pokuava objasniti karakter ljudskog znanja i procesa spoznaje.
Teorija konstruktivizma pokuava dokazati da osobe ue - stvaraju ili konstruiraju nova
razumijevanja, znanja ili stjeu nove uvide putem sloenog povezivanja postojeeg znanja i
vrijednosti sa novim idejama, dogaajima i aktivnostima u koje su ukljueni. Te prethodne ili
ve postojee spoznajne strukture, prema tumaenju konstruktivista, djeluju kao filteri i
poticatelji novih ideja i iskustava, a i one same mogu se izmijeniti tijekom uenja.
Konstruktivizam je dakle spoznajni model koji se sastoji od tri osnovna vrsto povezana
elementa. To su :

s u b j e k t koji neto spoznaje,

o b j e k t koji se spoznaje i

s p o z n a j a kao proces.

Ono to e netko u odreenim uvjetima spoznati, odnosno nauiti, ovisi prije svega o njemu
samome, te o njegovim prethodnim iskustvima.
Znanje se stjee aktivnim upoznavanjem novih sadraja, a ne oponaanjem ili memoriranjem
uz pomo mehanikog ponavljanja. U konstruktivistiki shvaenom uenju u prvom planu je
aktivnost uenika, tj. aktivan stav osobe koja ui - ukljuenost u ono to se ui, istraivake
aktivnosti, rjeavanje problema i suradnja s drugima. Konstruktivizam sugerira stav da uenik
snosi odgovornost za svoje uenje. Uenje, naime, nije proces jednostavnog prenoenja
znanja uitelja na uenike, ve se znanje uz pomo aktivnost uenika konstruira u njegovoj
svijesti.
S konstruktivistikog stajalita uenje je aktivan, konstruktivan, samoregularan,
socijalan i situacijski uvjetovani proces. To je, dakle, samoregulirani proces u kojem uenik
aktivno konstruira znanje. Znanje koje se konstruira nije neki puki odraz nastavnikova znanja
ili znanja iz nekog teksta ili medija. Novo znanje integrira se s prethodnim iskustvima,
znanjima i stavovima uenika. Uenje je mogue samo ako uenik aktivno sudjeluje u
procesu, a za to mu je potrebna adekvatna motivacija i interes. Uenje se osniva na uspjenoj
samoregulaciji i kontroli procesa uenja. Stupnjevi i razmjeri samoregulacije i kontrole ovise
39

40

o situaciji i okolini uenja. Stjecanje znanja bez samoregulacije uope se ne moe ostvariti.
Znanje se uvijek konstruira ili rekonstruira. Novo znanje moe se stjecati i koristiti tek onda,
kad se ono ugradi u prethodne strukture znanja. Ono se interpretira u skladu s ve postojeim
iskustvima. Konstrukcija znanja odvija se uvijek u nekom kontekstu (situaciji). Zato je znanje
uvijek povezano s tim kontekstom u kojem je nastalo. Oslobaanje znanja od konteksta
(dekontekstualizacija) koje omoguuje primjenu tog znanja u nekom drugom kontekstu ne
odvija se automatski, ve ga moramo sustavno poticati i podupirati. Uenje nije samo proces
individualne konstrukcije znanja. Njegovu pozadinu ine i odreeni socijalno-kulturni uvjeti.
Stoga je uenje uvijek i socijalan proces . Usvajanje znanja samo je prvi stupanj u procesu
uenja, a njegovom prezentacijom i interpretacijom drugima, znanje se dalje osmiljava,
intenzivira i sistematizira, te tako dobiva na svojoj kvaliteti. U konstruktivistikoj didaktici
procesi uenja i pouavanja ne razmatraju se vie u njihovoj meusobnoj ovisnosti, ve kao
dva posebna, samoreferencijalna sustava. To znai da se uenje moe realizirati i bez
pouavanja, a ui se i ono to uope nije bilo pouavano (skriveni kurikul). Predodba da
svako pouavanje rezultira uenjem postala je tako iluzornom.
Ono to za uenje trebamo uiniti sastoji se u tome, da se, uvaavajui specifine individualne
pretpostavke i uvjete, oblikuje specifian aranman za uenje i da se odrede strategije
intervencije koje ueniku predstavljaju stanovite orijentire u njegovoj individualnoj
aktivnosti. Tako koncipirani didaktiko-metodiki aranmani mogu tek omoguiti odvijanje
procesa uenja, ali ne i uzrokovati samo uenje. Proces uenja odvija se pri tome u velikoj
mjeri kao samoorganizirani proces.
36.TROMO ZNANJE I KAKO GA IZBJEI?
Polazna osnova konstruktivistikog pristupa nastavi i didaktici je kritika nedovoljne
uinkovitosti tradicionalne nastave. U brojnim studijama utvreno je da se uenici izvan kole
teko slue znanjima steenim u koli. Klasian primjer je TROJNO PRAVILO uenicima
koji su to izvrsno svladali u koli, ne pada na pamet da ga koriste u svakodnevnom ivotu
npr. za usporeivanje cijena u prodavaonici. To je tzv. tromo znanje. Konstruktivistika
didaktika nastoji izbjei nastajanje takvog znanja.
37.ULOGA NASTAVNIKA S KONSTRUKTIVISTIKOG STAJALITA?
U konstruktivistiki zasnovanoj nastavi mijenja se i uloga nastavnika. On je sve manje
posrednik i prezentator znanja. Njegove zadae velikim se dijelom odnose na stvaranje i
didaktiko oblikovanje adekvatne okoline za uenje (engl. learning environment, njem.
Lernumgebung). Ukratko moemo rezimirati da e nastavnikova uloga posebno doi do
izraaja u stvaranju i didaktikom dizajniranju poticajne okoline za uenje, u poticanju
razvitka metakognitivnih sposobnosti kod uenika, u njegovanju kulture dijaloga i
komunikacije, te pomoi ueniku u konstrukciji njegova znanja.
Konstruktivistiki razred razlikuje se od tradicionalnog po aktivnom pouavanju i aktivnom
uenju. Uitelj vjeto vodi uenika i potie ga na aktivno sudjelovanje u razliitim situacijama
uenja u kojima se zahtijeva postavljanje pitanja, istraivanje, imaginacija, prognoziranje, rad
s razliitim predmetima, kompariranje, rjeavanje problema, produkcija ideja i drugo.

40

41

SUPER NASTAVA, Eric Jensen

1 Igra se promijenila
- s obzirom na to da danas kole ne pripremaju uenike za samo jedan posao i zanimanje, ve za 3-5 zanimanja, i
s obzirom da danas poslovi mnogo bre izumiru, uenici moraju nauiti kako uiti a ne to uiti ( mnogi broj
uenika vjeruje da je ono to ue ve zastarjelo, te mnogi od njih pohaaju razne alternativne obrazovne
programe ) = manjak entuzijazma u razredu, visoka stopa naputanja kolovanja, zastarjelost obrazovnih
programa koja se u uenikovoj svijesti poinje iriti i na ostatak svijeta
- problem : u mnogim kolama dananji uenici ue ono to se uilo u kolama 1950-tih godina, i to na isti nain,
mogue rjeenje: usmjeriti uenike da "upravljaju informacijama" a ne da ih samo upijaju
- "elektroniki autoritet" danas se uenici okreu Internetu, televiziji, radiju i ostalim medijima kao izvoru
najnovijih informacija: veliki je izazov ostati u toku s napretkom dok je prenatrpanost obavijestima stvarna;
uenici vie ne moraju traiti informacije iskljuivo od roditelja ili uitelja ponuda se jako proirila ( te sukladno
tome uitelji vie nisu uzori u ivotu uenika, sada su to ljudi iz svijeta glazbe, sporta i filma)
- u prolosti se kola smatrala institucijom koja prua obavijesti uenicima, koji su se smatrali "korisnicima"
( struktura nastavnika kao nekoga tko iri mudrost i znanje, dok je uenik bio bespomoni primatelj, odnosno
prazna posuda koju valja napuniti)
- informacijsko doba osposobilo je uenike da budu vlastiti omoguitelji, da sami preuzmu odgovornost za svoje
uenje, te je odnos "omoguitelj- korisnik" zastario; prije je pred nastavnike bilo postavljeno manje zahtjeva,
meutim, uslijed zastraujueg manjka priznanja i potpore za posao koji nastavnici obavljaju, rezigniranosti,
osjeaja nemoi, nedostatka potovanja, nastavnici su se prilagodili problemima i okolnostima: prevladavajue
teme razgovora o obrazovanju su problemi i okolnosti, a trebale bi biti mogunosti i sredstva
- promijenjeni su i prioriteti u drutvu to se vidi u svim sferama ivota- danas obrazovana populacija glasuje vie
nego neobrazovana, te glasaju za smanjenje poreza a ne za poveanje izdvajanja za obrazovanje ( stavljajui na taj
nain budunost pod hipoteku)
- nerealna oekivanja takoer demoraliziraju mlade ( primanja u sportu i glazbi su enormna, a ini se da za to
uenje i znanje nije potrebno)
- multikulturalizam kako ouvati bogatstvo razliitih kultura, a ipak osigurati okruenje koje svakom daje
mogunost da naui? = multikulturalna kola zahtijeva ponovno osmiljavanje procesa uenja i kolskog ozraja
te kurikuluma
- istraivanja pokazuju da postoji dovoljno novca u obrazovanju za kvalitetan proces uenja, meutim, malo kola
rasporeuje novac na nain kojim bi se to postiglo ( imamo vei budet nego ikad prije, a opet se stalno raspravlja
o manjku novca, to vodi k opoj rezignaciji)

41

42
- utjecaj informacijskog doba na tritu rada: 4 dominantne skupine zanimanja: 1. manualno-industrijski radnici
( do 2010. tek 12% svih zanimanja), 2. tehnoloki radnici ( zanimanje koje najbre raste programeri,
fizioterapeuti, laboranti, djelatnici u tiskarstvu, medicinske sestre, mehaniari..- ta zanimanja trae viskokolsko
obrazovanje), 3. usluni djelatnici ( lijenici, odvjetnici, prodavai, PRs, dizajnere, nastavnike, menadere) , 4.
djelatnici koji se bave znanjem ( po P.Druckeru to je podruje doivjelo najvei boom, zahtijeva snano formalno
obrazovanje i veliku sposobnost primjene teorije u praksi) producenti, izumitelji, pisci, izdavai, izvrni
direktori, neurokirurzi i znanstvenici oni REDEFINIRAJU pojam obrazovanosti, njihova sposobnost uenja je
njihova najvea prednost
-

kola kao reformator drutva: kolski je sustav prijesnosnik kulture koja se mijenja; problem: nerealna

oekivanja odgovornosti kojom su kole optereene, trebali bismo biti realniji u odnosu na ono to moemo postii
u jednoj kolskoj godini ( kvaliteta nasuprot kvantiteti!!!)
- otkria u neuroznanosti : uenje kompatibilno s mozgom ( BRAIN- BASED LEARNING) ukljuuje mnoge
koncepte uenja koji se tiu emocija, okoline, pozitivnog miljenja, vrednovanja, obogaivanja u nastavi i uenju.
= teorije novih sustava govore nam o tome kako uspjeno rekonstruirati kole kao potpune organizacije koje ue
( LEARNING ORGANIZATIONS)

2 Uenje i ljudski mozak

-

BRAIN BASED LEARNING revolucionarni pristup nastavi

Podruja mozga
-

4 renja:
1

senzorni

temporalni

eoni

zatiljni

3 Jednostavno o stilovima uenja

-

stil uenja preferirani nain razmiljanja, obrade i razumijevanja informacija

( uenici postiu znatno bolje rezultate kad ue na nain koji preferiraju)

kako doprijeti do svih uenika? omoguiti im i raznolikost i izbor = neka predavanje

zapone opim pregledom, zatim nainom prezentacije koji se dri redoslijeda tako emo pokriti uenike
koji ue holistikim, sluajnim pristupom i one kojima odgovara sekvencijalni pristup

razliitost profila uenja je u tome to stavljaju teite na razliite aspekte kognitivnog

procesa
- 5 najpoznatijih modela stilova uenja:

42

43
1. BANDLER- GRINDLEROV :

3. DUNN i DUNNOV

5. 4- MAT SUSTAV

vizualni

- tjelesni; psiholoki;

AKO? (od konkretnog prema aktivnom)

auditivni

socioloki; okolini;

ZATO?( od konkretnog prema reflexnom)

kinestetiki

emocionalni

KAKO? ( od apstraktnog prema aktivnom)

TO? (od apstraktnog prema reflexnom

2. HERMANNOV
- lijevi cerebralni/ desni cerebralni
- lijevi limbiki/ desni limbiki

4. GREGORC- BUTLEROV
- konkretni sluajni/ konkretni
sekvencijalni
- apstraktni sluajni/ apstraktni sekvencijalni

- proces uenja dijelimo u 4 kategorije:

KONTEKST okolnosti koje okruuju sredinu u kojoj se ui ( temperatura prostorije,

drutveni odnosi... ) model Rite i Kennetha Dunna

ULAZ PODATAKA unos podataka iz jednog ili vie izvora vizualnog, auditivnog,
kinestetikog ( tijelo), olfaktornog, gustatornog (zadnja dva rijetko se pojavljuju kao
stilovi uenja) Bandler-Grinderov model

OBRADA PODATAKA nain na koji uenik postupa/ manipulira s unesenim podacima

( Hermannov i Gregorc-Butlerov model)

FILTERI KOJI UTJEU NA ODGOVORE UENIKA jednom kad uenici prime

obavijest i obrade je, intuitivni tzv. response filteri uma utjecat e na to to e se uiniti s
obavijesti, taj proces rasuivanja uzet e u obzir imbenike kao to su vrijeme, rizik i
unutarnje/ vanjske referentne toke 4-MAT sustav

- svaki od 5 prevladavajuih modela uenja ne objanjava proces uenja u potpunosti, ali u

kombinaciji stvaraju HOLISTIKI i obuhvatni pregled stilova uenja -----

GLOBALNI

PROFIL UENJA

GLOBALNI PROFIL UENJA

1

Kontekstualni imbenici

Ovisan ili neovisan o podruju kod uenika koji su preteno ovisni o podruju preferiraju
kontekstualne znakove i prirodne kontekste ( izleti, iskustva iz stvarnog ivota), i uenje je najbolje u

43

44
situacijama u kojima bi se prirodno dogodilo. Kod uenika koji nisu toliko ovisni o podruju skloni su isticati
se u irelevantnim kontekstima ( koristei se raunalima, udbenicima itd.) te dobro ue u okruenjima poput
knjinice i uionice
b

Fleksibilne ili strukturirane okoline u fleksibilnoj okolini uenici imaju izbor i mogu samostalno
donositi odluke kao to su: svjetlo ( prirodno ili neonsko), razina zvuka/ buke, temperatura, namjetaj i
raspored sjedenja. Strukturirana okolina

odgovara uenicima koji vole vrlo detaljne upute, pravila,

poslunost, rad i autoritet, te imaju nisku toleranciju na varijacije.

c

Ovisan ili neovisan Neovisni uenici daju prednost samostalnom uenju, dok ovisni uenici vie vole uiti
u parovima.

Pokrenut odnosima ili pokrenut sadrajem Uenici pokrenuti odnosima osjeaju da je bitnije tko
prenosi informaciju nego to je ta informacija; oni vole izgraditi odnos povjerenja i potovanja. Uenici
pokrenuti sadrajem osjeaju pak da je sama obavijest vanija od onog tko je prenosi, pa sve da im se
nastavnik i ne svidi, uit e bez obzira na to.

Preferirani nain unosa podataka

Vizualno-eksterni ( uenici koji daju prednost vizualnom unosu podataka mentalne slike i modeli,
odravanje kontakta oima dobri u pravopisu, radije ita nego da mu se ita, vole pisane materijale,
uivaju u itanju, vole urednost, imaju svoj prostor i ne vole da im drugi stoje preblizu..) ili vizualno-interni
( preferiraju prvo vidjeti stvari u svojoj glavi, skloni su sanjarenju i stvaranju mentalnih slika prije
formalnog uenja)

Auditivno-eksterni ( vole auditivni unos podataka, brzo govore, lako ih je omesti, a pamte korake ili
proceduru, stalno poveavaju brzinu, tonalitet, jasnou i visinu u govoru, vole odgovarati na retorika pitanja,
te da ih se ispituje onim redoslijedom kako su nauili gradivo; vole uiti naglas i priati prie) ili auditivnointerni ( vole razgovarati sami sa sobom prilikom procesa uenja, esto se nesvjesno pitaju: to znam/
mislim o tome? itd.)

Kinestetiko-taktilni ( vole unos podataka tjelesnim putem, ele sve prvi isprobati, ue iz prve ruke,
koriste odmjerene rijei sa stankama) ili kinestetiko-interni ( ele doivjeti osjeaje prije negoli o neemu
ponu uiti, intuitivni po prirodi, vole prie i filmove, posebno one s puno srca i osjeaja, bitna im je
neverbalna komunikacija- tempo, tonalitet, dranje tijela, izraz lica i geste) rezime ovog modaliteta: nekoga
osjeaji mogu dovesti do djelovanja ( interni), ili ga radnja moe dovesti do osjeaja ( taktilni)

Oblik obrade podataka

Kontekstualni/ globalni ( cijene gledanju ukupne slike, pregleda, kljunih pojmova i njihovih
odnosa prije nego to posloe sve komadie holistiki, gestalt; vole rjeavati mnogo
problema istovremeno i skloni su prebacivanju s jednog problema na drugi, vrlo su intuitivni i
imaju smisla za informaciju = uenici desnog mozga, dominacija desne polutke vidi se u
preferenciji obrade obavijesti u simbolima, slikama, temama) i sekvencijalni/detaljni/linearni
( koji preferiraju stvari u redoslijedu, male korake i koncentraciju na jednu stvar, ele popis

44

45
sljedeih lekcija koje eli uiti po redu; dominantna lijeva polovica mozga- daju prednost pisanoj rijei, ele
jasne i detaljne upute i strukturirane lekcije, budui da se koncentriraju iznutra, imaju niu mogunost
dekoncentracije)
b

Konceptualni/ apstraktni ( vie voli svijet knjiga, rijei, raunala, ideja i razgovora, esto se za
takve uenike misli da su u svom svijetu) ili konkretni ( vole svijet osjeaja i predmeta,
iskustveni pristup, voli uiti radei, trai akciju)

Filteri koji utjeu na odgovore uenika

Uenici koji se odnose prema van ( oni odgovaraju na temelju onoga to drugi misle, pitaju se kako
drugi oekuju da odgovorim?, norme i pravila su im vrlo vana informacija) ili oni koji se odnose prema
unutra ( sami sebi su primarni sudac za svoje ponaanje i izbor)

Sparivai ( uenici koji pronalaze slinost = matchers odgovaraju primjeivanjem slinosti, lake se sloe s
neime, vole postojanost, uivaju u stalnosti i navikama, podravaju gradivo koje je konzistentno s onime to
se prije uilo, slijede pravila, dre se skupine) ili nesparivai ( mismatchers, odgovaraju pronalazei razlike,
primjeuju ono to nedostaje, to je pogreno ili nekonzistentno, pitaju to ako, ali zato ne.., nalaze
pogreke u tvrdnjama i iznimke pravilima te preferiraju promjenu, zanemaruju pravila i granice, trebaju
razlike da bi razumjeli sadraj)

Impulzivan/ eksperimentalan ( odgovaraju na misli i eksperimentiranje trenutnim djelovanjem, njihov

je obrazac poeti s neim, a potom nastaviti s tim dok ne shvate) ili analitiki/refleksivni (ti e uenici
prihvatiti informaciju i obraditi je razmiljajui o njoj, uvijek su na distanci, klasino pasivni, sve promatraju
sa strane, vole razmiljati o mogunostima)

- kako dosegnuti sve stilove uenja? - ponuditi uenicima raznolika iskustva uenja
( raznolikost i izbor klju su stilova uenja) i razliite metode
- iako moda rabimo nekoliko stilova, po Grinderu stil koji najvie koristimo ostat e s nama
veinu ivota
- kulturno pojaani stilovi uenja: kultura moe pojaati odreeni stil uenja, ali najvanije je:
1. osigurati kolsko ozraje u kojoj je svakoga potuje; 2. izbjegavati homogena grupiranja po
sposobnostima, 3. potaknuti rad u timu; 4. pruiti izbor koji ima smisla za sve stilove uenja

4. RAZNOLIKOST I RAZLIKE
- uenici koji se ne kreu brzinom koja se od njih oekuje daroviti uenici kojima je
standard dosadan, disleksini uenici, uenici koji na drugaiji nain obrauju informacije,
uenici koji se zbog kulturolokih razlika ne mogu uklopiti moramo prosuditi njegove
sposobnosti i napredovanje s druge polazne toke treba: potivati njihov drugaiji pristup,
45

46
biti sigurni da slijede ista pravila kao i svi drugi, izbjei obiljeavanje uenika, privatno im
rei da je kreativnost sjajna, te ih ne nazivati problemima
- jo neke razlike o kojima treba povesti rauna:

Razlike izmeu mukaraca i ena

Razliiti stupnjevi razvoja

Razlike u miljenju izmeu spolova ( sluh, vid, dodir, aktivnosti, dodir, miris, okus)

Razlike u rjeavanju problema

Poremeaju nedostatka panje ( ADD) i hiperaktivnost ( ADHD)

Disleksija

Daroviti uenici

5.MENTALNI MODELI USPJEHA

- tajna uspjenog uenja sadrana je u mentalnim modelima ( sustavi uvjerenja, obrasci razmiljanja,
paradigme i nizovi naela djelovanja koji su temelj za nae ponaanje)
PYGMALIONOV UINAK mo vlastitih uvjerenja ( primjer nastavnice kojoj je reeno da su uenici iznimno
inteligentni premda su pokazivali ispodprosjene rezultate, i probleme u ponaanju, nastavnica koja to nije
znala ponaala se prema njima kao da su iznadprosjeni te su joj uskoro oni sve vie i vie odgovarali na taj nain)
-

nastavnik kao katalizator uenja: njegova uloga je promoviranje uenja u bilo kojem primjerenom obliku,
osposobljen za voenje uenika u skladu s njihovim stanjima

model zahtjeva vs. modelu otkria - uobiajena metoda pouavanja poznata je kao biheviorizam
odreuje poeljna ponaanja uenika, mjeri ponaanje, nagrauje pozitivno ponaanje i kanjava ono
negativno ( po SKINNERu) taj model = model zahtjeva - zastario

danas je klima u uionici drugaija, uenik se osnauje, pojedinac velia i razvija se kritiko miljenje

staro razmiljanje: bihevioristika teorija: uenik kao subjekt, nastavnik identificira, mjeri i zahtijeva eljene
posljedice vs. novo : Kako ljudski mozak prirodno ui najbolje i to moemo uiniti kako bismo mu osigurali
optimalnu sredinu za uenje?

staro: neki ljudi prave razliku, neki ne- pa stoga uloimo vie u one koji su vani vs. novo : Ili nitko od nas ne
pravi razliku ili svi pravimo razliku, prema tome ,ja pravim razliku.

staro: ja sam rtva okolnosti koje su izvan moje kontrole. vs. novo Ne mogu kontrolirati sve, ali mogu
kontrolirati svoje odgovore na sve.

staro: nastavnik predstavlja svoj pogled na svijet kao istinit, a uenik mora taj pogled prihvatiti. Vs. novo:
nastavnik od uenika saznaje koji stil preferira i ulazi u uenikov svijet da bi unaprijedio komunikaciju i
uenje

staro: izbjegavajte pogreke- one su loe. Dajte uenicima loe ocjene za loe rezultate. vs. novo:
pogreke pruaju vrijednu povratnu informaciju i mogunost razvoja, te moemo uiti iz njh.

staro: neki e uenici biti neuspjeni bez obzira na to to se ini. To je jednostavno tako. vs. novo:
Usadite stav uspjeha. Poveajte vlastitu fleksibilnost i rezultati vaih uenika e jako porasti.

46

47
-

staro: testirajmo uenike da otkrijemo jesu li daroviti ili ne. vs. novo izvucimo darovitost iz svakog
uenika iz kojeg moemo

uvjetovanost svojim uvjerenjima: subjektivnost: nesvjesne reakcije; kognitivna disonanca

( zanemarivanje dobrog zakljuka koji je donio nama antipatian uenik ); halo efekt
( omiljenim uenicima oprataju se male nepodoptine); projekcija ( tendencija da
vidimo u drugiam ono to nam se (ne) svia kod nas samih)

naa konverzacija utjee na nae rezultate

staro: obiljeite uenike na temelju postignua u razredu. vs. novo: postupajte s

negativnim ponaanjem u razredu kao s privremenim i sa svakim uenikom kao da ima
neograniene sposobnosti.

misija super nastavnika je ponovno otkriti radosti uenja sa svojim uenicima kao
partnerima

staro : nastavnik kao ef, zvijezda, autokrat uionice vs. novo : uenici kao proaktivne,
odgovorne, sposobne zvijezde uionice.

Pouavanje i uenje je cjeloivotni proces, ne dogaaj ili nastavni sat ili dan u koli.

Tao uenja : mudar nastavnik daje drugima rije; umjesto da se trudite, budite oputeni:
pouavajte primjerom i vie toga e se dogoditi; nedovoljno mudar nastavnik tjera i
prisiljava ljude i situacije, te se esto iznervira

Staro : nastavnikov je posao ispuniti uenike znanjem; vs. novo: nastavnikov posao je
sluiti kao katalizator tako da uenici mogu razviti ljuba prema uenju i znanje kako
najbolje uiti

Super-nastava zahtijeva carpe diem stav: napraviti najvie od dananjeg dana ( ako
nam ivot daje limune, nauiti od njega raditi limunadu)

Pouavanje kao plaeni seminar iz osobnog razvoja , uspjesno pouavanje u dananjoj

klimi zahtijeva osobni razvoj i profesionalni rizik

6. Pobrinite se za poslovnu stranu pouavanja

pouavanje trai ispravne stavove, umijea, znanje, iskustvo i poslovnu otroumnost ( to vie o sebi
razmiljamo kao o profesionalcu, bit emo bolje pripremljeni za posao obrazovanja) : npr. otkrivanje tradicije
u koli, upoznavanje drugih nastavnika i vanih ljudi u koli, profesionalno ponaanje ( profesionalno
oblaenje, tonost, ulanjenje u udrugu za usavravanje nastavnika, nabava posjetnice, pronalaenje
nastavnika-mentora)

47

48
IZGRADNJA POZITIVNIH ODNOSA S RODITELJIMA
-

odravanje roditeljskih sastanaka: pripremiti se za roditeljski sastanak (predoiti im rad djeteta te time
podkrijepiti svoju zabrinutost ili pohvalu; gledati na taj sastanak kao na timski rad, slagati se s tvrdnjama
roditelja a ne im se suprotstavljati, pitati ih za miljenje, na samom poetku razgovora pronai teme u kojima
se slaemo, odravati kontakt oima i smjekati se: u razgovoru s roditeljima, na je cilj prikupiti obavijesti
koje e nam poslije pomoi rijeiti probleme)

pametne ideje: diskretno paziti na vrijeme, pripremiti 5 pozitivnih stvari koje smo primijetili kod uenika,
potom rei neto o izazovima i svojim prijedlozima za poboljanje, te izbjegavati usporedbe s drugim
uenicima; teme za moguu raspravu: primjerenu sredinu za uenje kod kue, optimalna prehrana, zadae i
uenikovi ciljevi; roditeljski sastanak je zlatna prilika da se na uenika utjee putem roditelja, ali bez obzira na
to koliko je roditelj frustriran, nikad ne smijemo obeati neto to bi odstupalo od naih osobnih i
profesionalnih standarda

uspjeno ocjenjivanje: uenikove ocjene trebale bi se temeljiti na razliitim oblicima vrednovanja, uenicima
treba omoguiti da njihove jake strane zasjaju u raznim podrujima inteligencije; da bismo odredili iroke
sposobnosti uenika, trebali bismo koristiti niz medija poput voenja biljeki za vrijeme uenja, drame,
debata, glazbe, igranja uloga, prezentacija, neka uenici sami izmisle ispitna pitanja

potaknuti roditelje da izbjegavaju davati nagrade za ocjene, neka pravila ocjenjivanja budu napisana u
uionici (uenici ne mogu ispuniti nastavnikova oekivanja ako ne znaju koja su)

treba izbjei obiljeavanja ( umjesto Suzana je problem. treba rei Suzana esto ometa druge uenike.);
KLJU DOBRE POVRATNE INFORMACIJE JE TO DA JE JASNO ODREENA, TONA i DA SE DAJE U
BRINOJ I UGODNOJ SREDINI KOJA PODUPIRE CILJ NAPREDOVANJA I UENJA

podjela izvjea o ocjenama ( report cards) : 1. razgovor s uenicima o tome emu slue ocjene
( prikazati to kao pozitivno iskustvo, naime svi trebamo povratnu informaciju i da taj izvjetaj nije nita
drugo nego to, te im objasniti da je njihova svrha poboljanje njihovog uenja), 2. podijeliti izvjea o
ocjenama na kraju sata ( uenici se trebaju osjeati slobodnima razgovarati o razlogu dobivanja neke
ocjene); ako nas roditelj kontaktira jer nije zadovoljan s ocjenama, vanije je dobro sluati nego
snano debatirati, te usmjeriti razgovor na to kako unaprijediti uenikovo uenje

PREDSTAVLJANJE U NAJBOLJEM SVJETLU samopouzdanje, imati puno energije, ukljuenost u opi

zdravstveni fitness program ( smanjenje stresa, oputanje, dobra prehrana, vjebanje) nae zdravlja utjee
na grupne interakcije, osobne odnose, razinu energije i samopouzdanje- kad se dobro osjeamo, bolje drimo
nastavu

TJELESNE PORUKE dranje tijela je nesvjesno sredstvo komunikacije i alje niz poruka o naoj srei,
samopouzdanju,razini energije (potvreno je da su ljudi ije je dranje tijela nesigurno, pogrbljeno i umorno
skloniji biti napadnuti fiziki,a to pozivaju i na verbalne i mentalne napade); kljuno pitanje:
PREDSTAVLJAM LI SE S PONOSOM, DOSTOJANSTVOM i ENERGIJOM? te ODRAAVA LI TO MOJE
DRANJE?; stavovi poput: Samo da preivim dananji dan itekako se odraavaju u nastavi bili mi toga
svjesni ili ne uenici vie naue od nas kao osobe nego iz nastavne jedinice

STANDARDI ODIJEVANJA: Malloyevo istraivanje o utjecaju odjee na uenje u razredu ( urednost se

rauna; ono to s udaljenosti od jednog metra izgleda sjajno moda i nije takvo s 5 metara; izbjegavati jake
uzorke jer ometaju publiku)

48

49

NAE IZRAAVANJE: neprofesionalno je i beskorisno kritizirati ili donositi kritike vrijednosne sudove o
drugim ljudima ( razlika izmeu suda: Ivan je prava budala; ne eli uiti. i primjedbe: Ivan govori
povienim glasom i ne pie zadae. )

POTVRDITI POZITIVNO uenikova tvrdnja Uasan sam u tome moe ga sprijeiti od daljnjeg napretka,
produktivnija potvrda je Jo nisam siguran u tome, ali znam da u s vjebom postati.; ipak nastavnik ne
smije ueniku rei da je gnjavator, glup ili lijen, ali mu moe rei kako njegovo ponaanje djeluje na njega :
Iritira me kad kasni.; dvostruki je standard to uenici mogu profesore nazivati pogrdnim imenima a
nastavnici im ne mogu uzvratiti, ali nastava trai debelu kou a zlatno srce = pohaanje satova glume moda
bi svakome pomoglo da iskoristi svoju karizmu ( gluma potie oblike samoizraavanja izraze lica koji e
stvoriti neizvjesnost, iznenaenje, itd.)- najvaniji klju za stvaranje boljih uenika je PRUANJE PRIMJERA

7. PLANIRANJE NASTAVNE JEDINICE

- usprkos tradicionalnom uenju da treba izraditi nastavne jedinice na temelju toga to se
planira pouavati, planiranje uenja nasuprot planiranju nastavne jedinice znai da planovi
ukljuuju strategije koje imaju najvie smisla za gradivo i uenike ( planovi koji najboje
funkcioniraju su fleksibilni, interdisciplinarni i iz stvarnog ivota)
- pristup u kojem je uenik u sreditu popularizirao je psiholog Carl Rogers ( pojam terapije
u kojoj je u sreditu klijent) 1960-ih godina: produktivnije je usredotoiti se na potrebe
klijenta ili uenika nego na potrebe sustava, ak i dobro osmiljen plan nastave propast e
bez sposobnosti i znanja umjenog voditelja koji razumije svoju publiku: super-nastavnik je u
svakom trenutku spreman neto dodati ili izbaciti iz svog plana, te ako je potrebno, potpuno
promijeniti kurs
POKRIVANJE SADRAJA NASUPROT OTKRIVANJU UENJA
Smisao nastavnikog zanimanja nije ispunjavanje uenika injenicama, ve otvaranje
uenika prema uenju ( stvaranje sredine u kojoj se odvija ispunjavajue i osnaavajue
uenje)
Stvaranje plana nastavne jedinice omoguava jasnou koja vodi do bolje usklaenih
satova
Proces planiranja je vrlo bitan jer osigurava odreivanje ciljeva, osmiljavanje glavnih
toaka i izradu putne karte; vani su i prilagodba i provoenje plana jer je uspjeh plana
nastavne jednice vie vezan uz to kako je on predstavljen nego kako je strukturiran, te
uvijek treba ostaviti mjesta spontanosti

49

50

Plan nastavne jedinice je kao menu u restoranu, ali on nije jelo. integritet
plana, slaganje plana s ciljevima uenika, realistinost plana, ciljevi kao pomak naprijed i
izazov za uenike; primjeri ciljeva koje je tee mjeriti: uenikov pozitivan stav, stilove
uenja, obrasce znaenja ( znaju li uenici prepoznati modele i obrasce u procesu uenja?)
jasan, mjerljiv i objektivan cilj je: znati napisati tonu formulu fotosinteze, ali dobro
razumjeti fotosintezu je subjektivan i nemjerljiv rezultat

TRI GLAVNA PODRUJA UENJA

1

KOGNITIVNO ono to znamo + ( znanje sposobnost dosjeanja i definiranja), razumijevanje

(sposobnost izraavanja vlastitim rijeima), primjena ( uporaba sredstava izvan konteksta), analiza
(sposobnost primjeivanja dobrih i loih strana), sinteza ( stvaranje iz drugih dijelova), vrednovanje
( usporeivanje i stavljanje u kontrast)

PSIHOMOTORIKO tjelesna umijea + tonost, koordinacija ( sposobnost kretanja unutar

parametara), manipulacija ( stvaranje uzroka i posljedice)

AFEKTIVNO vrijednosti, osjeaji, stavovi + prisutnost ( sudjelovanje), odgovaranje ( i njihov

intenzitet), pridavanje vanosti ( afiniteti), izraavanje vrijednosti ( spremnost izraavanja miljenja)

UBRZAVANJE UENJA
-

pojam akcelerirano uenje - Sheile Ostrander i Lynn Schroeder ( 1979) = pojam

bugarskog pedagoga Lozanova sugestopedija - splet istraivanja raznih znanosti :
koritenjem veeg potencijala ljudskog mozga takoer moemo ubrzati uenje od 3 do 10
puta u odnosu na rezultate tradicionalnih metoda

SASTOJCI USPJEHA: ubrzano uenje postie se omoguavanjem poticajne sredine koja

olakava pozitivan i zabavan angaman ( akcelerirani uenik postaje intrinzino
motiviran za uspjeh, samopouzdanje a rezultat je ljubav prema uenju)

7 NUNO POTREBNIH ELEMENATA:

SENZORNO BOGATA UPIJAJUA SREDINA ( motivirajui natpisi, miris cvijea, poticajna glazba)
stimulira mozak i potie uenika da zakorai u drugi svijet

PRIPREMA UENIKA I STVARANJE UVJETA ZA UENJE napadanje prepreka uenju za koje supernastavnik zna da postoje kod svakog uenika ( intuitivno-emocionalne: strah od neuspjeha; kritiko-logike:
kritiki samogovor uenika; etiko-moralne: vjerovanje da je uenje teak posao; bioloko-medicinske:
neuinkovitost u uenju zbog loe prehrane ili koritenje droga; kulturno-socijalne: pritisak vrnjaka,
zastarjeli kulturni obiaji: takvi se izazovi mogu prevladati ukljuivanjem i komunikacijom; institucionalnotjelesne: izazovi koji stvaraju birokracije ili oni koje potie televizija i mediji: mrnja prema autoritetu,
nepotivanje kole)

50

51
3

IMPLEMENTIRANI VIESTRUKI STILOVI UENJA/ INTELIGENCIJE izlaganje gradiva imajui na umu

viestruke stillove uenja

GARDNEROVIH 7 TIPOVA UENJA

Vizualno, auditivno, gustatorno

Apstraktno, konkretno, globalno i linearno

Induktivno, deduktivno, intuitivno, (ne)sparujue.

Ovisno o podruju i neovisno o podruju

Koje se odnosi na sadanjost, prolost i budunost

1
2
3
4
5
6

VERBALNO- LINGVISTIKI
predavanje, razgovor, itanje
INTERPERSONALNI - timski rad
TJELESNO-KINESTETIKI - pokret
PROSTORNI umjetniki rad, umne
mape
INTRAPERSONALNI- samovrednovanje,
intuicija
MATEMATIKO-LOGIKI- rjeavanje
problema, matematika
RITMIKO-GLAZBENI- glazba, zvuk

UENJE KOJEM JE U SREDITU UENIK

uenik razvija odgovornost i postaje motiviraniji kad on mora odluiti o npr. temi , sadraju, hoe li neto
raditi sada ili poslije, neka oni izlau, ubacivanje prijedloga u kutiju, hvaliti uenike, biti primjer za empatiju

5. POZITIVNA SUGESTIJA
- posteri s pozitivnim izjavama, osmijeh uenicima kad ih pozdravljamo, prianje mitova s temama koji dopiru do
nesvjesnoga

6. UKLJUIVANJE EMOCIJA
-

zato? 1. emocije se mogu ukljuiti jedino ako je uenik pripremljen za uenje; 2. emocije su jedan od naina
ukljuivanja dugotrajnog pamenja, 3. uenje esto poinje sporedno te ga tako uenik doivljava manje
stresnim; 4. emocije stvaraju pozitivne kemijske spojeve u mozgu

7. ORKESTRIRANO UENJE
- sve ovisi o stanju; to vie promatramo stanja uenika i radimo s njima, postat emo djelotvorniji ( strategijama
prizivanja entuzijazma, brinosti, zanimanja, povjerenja, panje) : koje strategije moemo primijeniti da bismo
pomogli ueniku koji se mui da postigne stanje prihvaanja uenja?
model svladavanja umijea: za svako umijee koje se poduava, treba si postaviti pitanje: jesmo li stvorili
primjereno stanje( jesu li uenici spremni za uenje?), jesmo li odredil irazultate uenja, znaju li uenici na to
moraju obratiti panju, znaju li uvjebati umijee s partnerima ili u malim skupinama, jesu li upute jasne, ima li
provjere uenja?,

PLANIRANJE SADRAJA UENJA 7 stupnjeva:

1. PRIPREMA pokazati uenicima globalnu sliku predmeta; pouiti ih kako uiti; otkriti zanimanja uenika,
poveati svoj kredibilitet dobrom organizacijom i poznavanjem predmeta
2. GLOBALIZACIJA kontekst za uenje gradiva; konkretni dokaz umijea koje treba svladati; potaknuti uenike
3. INICIJACIJA zainteresirati uenike za cjelokupnu temu umjesto da to inimo korak po korak

51

52
4. ELABORACIJA tematsko povezivanje pojmova, traiti od uenika da postavljaju pitanja, neka uenici
pogledaju film, napiu kreativan rad o temi, omoguiti grupne rasprave
5. INKUBACIJA omoguavanje vremena za samostalno razmiljanje
6. VERIFIKACIJA neka uenici odre referat u razredu, neka osmisle ispitna pitanja, neka izrade projekt, igraju
uloge, napiu test koji e sami ocijeniti i nee predati
7. PROSLAVA vrijeme je za pohvalu, osigurati priznanje i komplimente, u ovom koraku se stvara ljubav prema
uenju

POVEZIVANJE PREDMETA

- mozgu najvie odgovara uenje u stvarnom ivotu, koje ga zaokupi i koje se dogaa iz vie izvora, frakturirano
uenje ( povijest neega, sigurnost, umijee, dobre strane) moe ubiti ljubav prema uenju

INTERDISCIPLINARNI PRISTUP

- uenicima treba usaditi svijest o vezi izmeu uenja u razredu i stvarnog ivota ( interdisciplinarno uenje je
proces blii nainu na koji je ljudski mozak prirodno stvoren za uenje) planiranje interdisciplinarne studije:
predstaviti meusobno povezane teme, ukljuiti situacije iz ivota, odrediti tjedne teme ( novine, televizijske
emisije, modeli...), odrediti izvore uenja: knjige, CD-i, gosti predavai...., ukljuiti i Bloomovu Taksonomiju
( npr. tema zoolokog vrta znanje nabrajanje ivotinja; primjena gradnja modela ZOO vrta, analiza- pisanje i
pjevanje rap pjesme o ivotu ivotinja u ZOO-u, sinteza- pretvarati se da posjetitelji dolaze iz svemira i ele
napraviti ZOO za ljude); treba zadrati fleksibilnost iako je plan specifian

8. Sredina za uenje

- velik utjecaj okoline i na uenike i na nastavnike s obzirom na broj sati provedenih u

uionici
- pogodna sredina potie pozitivan odnos izmeu uenika i nastavnog predmeta, potaknuti na
znatielju, doprinijeti uenikovoj odgovornosti, pomoi da uionica postane zgodno mjesto za
boravak
- sve to je o mozgu otkriveno u posljednjih 20 godina sugerira da nam je potrebno vie
poticaja, promjena, pokreta i perspektiva u uionici ( najneproduktivniji nain je standardni
oblik mirnog sjedenja u klupi, stoga bi trebalo organizirati izlete itd.), sustav gdje e se
skupine uenika izmjenjivati i paziti na red ( + slike, crtei itd.)
- to poduzeti u sluaju opasnosti? popis brojeva oblinjih lijenika, poznavanje procedure
u sluaju poara, poplave, potresa, nestanka struje i meave
- temperatura optimalna za rad je 20-22C
- poticaji sa zida posteri ivih boja i sadraja, izvjetaj o rezultatima, ploa za komunikaciju
( za
52

53
porukice itd.)
- ploa za floramstere
- raspored u prostoriji
- sjedenje omoguiti uenicima razliit raspored sjedenja
- probijanje leda pozdravljanje uenika na vratima je jednostavan nain za pripremu
produktivnog sata + svjetla, zaigrana uionica uinit e prostor udobnim

9. Umijea izlaganja
- Odreenje komunikacije znaenje nae komunikacije je odgovor koji dobivamo
( poviemo li poar a 10% uenika ostane sjediti mislei da se alimo, nije dobro)
- 3 elementa komunikacije:
1. Sadraj ili to govorimo tema; sposobnosst izgraivanja odnosa, stvaranja motivacije
2. Prenoenje ili kako to govorimo dranje tijela, kontakt oima, izrazi i geste
3. Kontekst ili uvjeti i okolnosti raspoloenje, pravila, predznanje...
USPJEH U IGRI KOMUNIKACIJE:
o

Jasne, dobro odreene posljedice interakcije

Dobro razvijena percepcija da bismo znali koje odgovore dobivamo

Golema fleksibilnost da moemo mijenjati ono to inimo ako zatreba

Osobna obaveza prema sluateljima spremni smo pokuavati sve dok ne uspijemo

- komunikacija na toj razini trai obzirnost prema razliitim ciljevima, budnost, jasnou i strpljjivost
- neka svaki dan bude izazov- istegnite se i pokuajte dosegnuti novu razinu

PLANIRANJE i ORGANIZACIJA
- u planiranju svog izlaganja uvijek uzeti u obzir uenika a manje one sjajne stvari koje elimo pouavati ( kakav je
mentalni sklop uenika?, to on ve zna?, koji su mi izvori pri ruci?, koliko mi je vremena na raspolaganju?)

BILJEKE : 1. umna mapa koja prikazuje glavne toke

2. detaljniji prikaz na komadu papira ili karticama s biljekama

53

54
3. openiti pregled na velikom papiru koji emo staviti na zid prostorije

POETAK SATA: poetak izlaganja: usmjeravanje publike, pregled materijala, motiviranje, inspiriranje...

4 kljua koja otvaraju vrata:

PRIVLAENJE PANJE ( ako ne privuemo panju sluatelja na poetku izlaganja, vjerojatno je uope

neemo privui, oni stvaraju prve dojmoverjeenje: ukljuivanje emocija)

STVARANJE DOBRIH ODNOSA I POVJERENJA ( drati se obeanja, brinuti se za uenike kao

pojedince)

STVARANJE RELEVANTNOSTI ( uenici trebaju znati to mogu oekivati od nas)

STVARANJE OZRAJA ZA UENJE ( uklanjanje stresa, straha, tjeskobe u razredu)

BAVLJENJE STRAHOVIMA I BRIGAMA UENIKA veina njih se boji da e predavanje biti dosadno:

Jesmo li zanimljivi? uenici se najvie boje DOSADE!!!

Jesmo li kompetentni? vano je dokazati kredibilitet i profesionalnost tako da uenici imaju povjerenja

u nae sposobnosti

Jesmo li pravedni i pouzdani? uenici se esto boje loih ocjena ili nedobivanja zasluene ocjene ---

treba im osigurati to da znaju t trebaju uiniti kako bi uspjeli, te znati ostala pravila ( smiju li ii na zahod,
to se dogaa ako zakasne, vau kaugumu, jedu ili ometaju sat?)

Treba im predoiti dobrobiti sluanja na satu ( npr. pitanjima tko misli da im uenje predugo traje,

tko bi elio znati tri naina da prepolovi vrijeme uenjaitd.)

IZLAGANJE GRADIVA
atraktivni naslovi, varijacije tona glasa, pozitivno sroene reenice ( umjesto nemojte kasniti, rei
doite na vrijeme), kretanje odmor od 60 sekundi za istezanje

ZAVRETAK SATA: RASTANAK JE TAKO SLATKA TUGA: za neke nastavnike zvono napravi svoje, za druge
je sat gotov kad ponestane gradiva:
DOBAR ZAVRETAK SATA: treba povezati komadie i staviti dijelove u odnos sa cjelinom, nudei uenicima
vrijeme za integriranje gradiva ( jesam li ita nauio...): 5 elemenata:
Osjeaj da se neto postiglo - pomak
Potvrda da je postignuto bilo korisno - potvrivanje
Da je shvaeno i da se u to vjeruje internalizacija
Da publika zna koji je idui korak nastavak
da je bar zasad potpuno- cjelovitost

STRATEGIJE PONAVLJANJA I VREDNOVANJA: usmena vjeba dosjeanja otvorenog tipa, npr. Danas
smo poeli s pojmom ________ ( uenici odgovaraju uglas) ; debate ( voditelji skupina?), TRAENJE
POVRATNE INFORMACIJE ( npr. anketnim listiima: Ono to mi se na nastavi najvie/ najmanje svidjelo
je____________ . Nastava bi bila bolja da _____________.)

PREGLED NADOLAZEIH ATRAKCIJA: na iduem satu uit emo 10 novih francuskih rijei koje e vam
pomoi da se izvuete iz guve

ZAVRNI RITUALI : neka kraj sata bude pamtljiv

54

55

10. Mona umijea sluanja

dva uha, jedna usta zlatno pravilo

najtee pogreke sluanja: pobijanje, rasprava i prepiranje s govornikom; stalno iznoenje vlastite prie,
slaganje sa sluateljem kada se zapravo ne slaemo, priprema da sve to ujemo nadmaimo komentarima
kako smo mi to uinili pametnije, lake, jeftinije; preusmjeravanje panje na sebe, oitavanje bukvice drugoj
osobi, stalno uvjeravanje da e sve biti u redu, pretvaranje da sluamo, sluanje kao da se moramo braniti ili
opravdavati vlastito gledite, nuenje slinih pria, davanje savjeta za koje nas najee nitko ne pita i
preosobno shvaanje poruke
SLUANJE: obaveza da se razumije stvarnost drugoga
Koritenje glasa koji slua: kad elimo da nas sluaju, trebamo koristiti glas za pristupano sluanje:
raznolikiji glas koji uvijek zavrava viim tonom( koji potie postavljanje pitanja, dok snieni ton kae to je
tako)

6 stilova sluanja: 1. DOKONI SLUATELJ

prisutan tijelom, ali ne uvijek i duhom: slua to mu se

svia

2. UKLJUENI SLUATELJ- oslanja se na kljunu ideju, opaa neverbalne poruke

3. SLUATELJ USMJEREN NA STIL- vrednuje poruku prema mediju, slua stil
4. TEHNIKI SLUATELJ slua one s uspjenom biografijom
5. EMPATINI SLUATELJ prati emocionalno stanje govornika
6. SLUATELJ KOJI SE NE PRILAGOAVA usmjeren na
informacije koje
ga se izravno tiu, ima uzak raspon sluateljskih
interesa
-

itanje neverbalnih znakova ( pogurena ramena: nesigurnost, negativizam; obje ruke sklopljene: eljenje,
oekivanje)

precizno sluanje: bez prekidanja, pitati za vane detalje, potivanje sluatelja

11. Uspjene interakcije

-

interakcije izmeu uenika i nastavnika

proces uenja se dogaa kad su uenici spremni prihvatiti ga, te nam je u interesu da se dobro osjeaju
( uspjena interakcija: potovanje i pravedno postupanje; obje osobe postiu eljene rezultate; svaka osoba
osjea potpunost interakcije) ako uenici ne sudjeluju u nastavi, treba imati na umu da neprirodna okolnost
gui izraavanje
strategija postavljanja pitanja: trebamo se uvjeriti da govornik ima panju razreda ( izbjei
komentare tipa: Razred je bio nemiran, molim te, postavi isto pitanje ponovno., radije Ovo
pitanje je vano i elim da ga svi uju. )

uenike vie zanima koliko nam je stalo nego koliko znamo

treba ohrabriti uenika odmah mu zahvaljujui na postavljenom pitanju

55

56
-

kako se nositi s neugodnim pitanjima? pitati uenika da objasni to mu se ne svia

STARO: Podignite ruku ako mi moete rei kako bi SAD mogle smanjiti nezaposlenost. vs. NOVO Svi se
spremite za odgovor na sljedee pitanje: kako bi SAD mogle smanjiti nezaposlenost? ( postavljanje
sadrajnih pitanja u kojim se uenici ne osjeaju neuspjenima)

Za pitanja i odgovore treba stvoriti klimu u kojoj je u redu grijeiti, dajte uenicima sva pitanja koja e biti
postavljena na ispitu unaprijed

pogreni odgovori putem kojih se ui ponekad mogu biti korisniji od tonih

kako se nositi s netonim odgovorima? str.154

12. Aktivnosti uenja i aktivnosti koje podiu energiju

- ranih 1970. istraivanja su dokazala i opravdala vanost pouavanja uz raznolikost strategija poput humora,
glazbe, glume, igara, zagonetki i kooperativnog uenja ( whole brain learning)
- opravdanje za igre i aktivnosti: Gardner kae da uenici ne samo da mogu biti inteligentni na vie naina
( viestruke inteligencije), nego i kako njegovati tih 7 podruja ( tjelesno-kinestetike, prostorne, verbalnolingvistike, intrapersonalne, glazbeno-ritmike, matematiko-logike aktivnosti)

otkria u istraivanju mozga opravdavaju upotrebu mnogih vrsta igara koje smo prije odbacivali kao
igrarije: ta otkria ukljuuju: 1) ULOGU EMOCIJA ( pomae aktivirati podruje sredinjeg mozga bolje
razumijemo ono to uimo, vjerujemo u naueno i lake pamtimo ono to uimo); 2) KNJINICU STANJA
UMA I TIJELA( nae tijelo ima knjinicu memorija koje se aktiviraju u svakom fiziolokom stanju(igranje
uloga i druge igre pomau nam da pamtimo i miiima i mozgom); 3) VANOST VJEBANJA MOZGA
NISKE RAZINE OPASNOSTI i VISOKOG IZAZOVA (u okolini visoke razine stresa, prirodne reakcije za
preivljavanje imaju prednost nad miljenjem vieg reda)---> olakavanje uinkovitih aktivnosti uenja
zahtijeva organizacijske sposobnosti

PREDNOSTI ISKUSTVENOG I SURADNIKOG UENJA

taj grupni proces je najbolje sredstvo za razvijanje uenja niske razine stresa u uionici ili
izvan nje
najplodonosnije uenje je bilo kada dijete neto radi, samo ili u grupi, i bez obzira na
dob, uspostavlja kontakt i ui od svakoga ( predavaki tip nastave spreava bilo kakvu
interakciju i suradnju

izmeu uenika, te su oni kroz godine postali zatvoreni),

kooperativne razredne aktivnosti mogu razbiti neproduktivnost i stvoriti nove prilike za

uenje; prednosti iskustvenog uenja: zajedniko biranje strategije uenja ( teamski
rad!!!), oputeno neformalno ozraje ( uz uenje je povezano pozitivno stanje), bliskost
( stvara se obiteljsko okruenje), uenici imaju vie prilike za iznoenje vlastitog iskustva (
aktivnosti u malim grupama potiu vee sudjelovanje), kreativnost (stjeu se sposobnosti
kritikog razmiljanja i rjeavanja problema), znatielja (snana elja da se shvati i naui,

56

57
svijet odraslih je siv u odnosu na 3D djeji svijet pun novih boja, mirisa i osjeaja);
mogunosti ( raznolikost aktivnosti u razredu osigurava alternativne naine za uenje),
sadraj cijelog predmeta ( aktivnosti koje su dobro izabrane, planirane, izvedene i
dovrene mogu sadravati velike koliine znanja i iskustava, te uenicima pruiti sliku
cijelog predmeta, a te iste aktivnosti mogu nastavniku pruiti povratnu informaciju o time
tko treba pomo a tko ne), lakoa uenja ( odmak od rutine), vlastita vrijednost i potvrda,
integracija ( aktivnosti uenja nude mogunost za interakciju s gradivom u tjelesnom
smislu, dok um nesvjesno integrira iskustvo u cjeloivotno uenje uenika)

- tim

postupcima mogue je smanjiti nedisciplinu, uenici su esto nedisciplinirani kad se

dosauju ili su nedovoljno fiziki aktivni
4 KORAKA DO USPJENOH AKTIVNOST UENJA:
ODABIR i PLANIRANJE ( namjeravani cilj, za koliko je ljudi aktivnost zamiljena, je
li aktivnost zanimljiva, je li potrebno prijanje iskustvo da bi se aktivnost uspjeno
izvela, moe li se aktivnost uspjeno izvesti tijekom raspoloivog vremena?)
POSTAVLJANJE I UVOD to za uenike osobno znai aktivnost koju predlaemo,
poticanje tjelesne aktivnosti, neka se zna cilj, neka upute budu jasne, podjela u manje
grupe ( pravedna podjela- M/F, dobri i zloesti uenici pomijeani, sluajni odabir
(odbrojavanje jedan, dva, tri)
IZVOENJE I ODRAVANJE nadgledati aktivnost- ako je dosadna, ili je oivjeti ili
skratiti i gubitke svesti na minimum
ZAVRETAK ili DEBRIFING izvoenje zakljuaka iz onoga to smo taj dan nauili,
u idealnom sluaju, rezultati i zakljuci koje e uenici dobiti su povezani s osjeajem
povjerenja i znanja

AKTIVNOSTI GRUPIRANE PREMA VIESTRUKIM INTELIGENCIJAMA

verbalno-lingvistike, intrapersonalne, glazbene, matematike, prostorne (umne mape),

interpersonalne ( prijateljstvo, timovi, rasprave, referati), tjelesno-kinestetike
aktivnosti

kako potaknuti uenje? ---> bacanje lopte, sluanje glazbe, plesanje, frizbi
ponavljanje (bacanje frizbija i ispitivanje), interview sa strunjakom ( pola razreda je
strunjak, druga polovica novinar koji pita strunjaka za objanjenje, maioniarska
toka, predstavljanje prijatelja iz razreda, prianje viceva, Oko svijeta- postavljanje
pitanja i doputen odreeni broj koraka ako znas odgovor )

13 Strategije uenja

57

58
-

u razredu uvijek imaj biljenicu ( uenje od samog sebe, uenika, trenutka - pamenje je
rijetko toliko pouzdano kao entuzijazam trenutka)

koristiti se vizualizacijom i voenim oputanjem 7 koraka kako to postii: 1. itati svoju

publiku; 2. Biti dobro pripremljen, 3. Znati svoj cilj, 4. Odravati atmosferu niske
opasnosti i niskog pritiska; 5. Koritenje multisenzornih pojmova, 6. itanje reakcija
svojih uenika, 7. Izvoenje iz stanja oputanja

ODREIVANJE CILJEVA: ciljevi su najbolji: kada ih odredi uenik, kad su konkretni i

specifini, kad imaju odreeni rok, kad ih uenici esto samostalno vrednuju, kad se
povremeno mijenjaju

CHUNK UP ( pronalaenje sljedee vee skupine iste vrste) / CHUNK DOWN ( razbijanje
iste skupine na manje jedinice) = povezivanje/ ralanjivanje blokova informacija

oputanje poboljava uenje ( istezanje, humor, glazba, igre, krede u boji, govorenje o
stvarima ivahno, flip charts, kartice za izlaganje, kartice za raspravu, natpisi i posteri,
multimedijski izvori, gosti predavai, poticanje uenika na bolje vaenje biljeaka- boje,
dodavanje emocija u uenje jer one poboljavaju dugotrajno pamenje)

KAKO UKLJUITI EMOCIJE? Modeliranjem ( ako nastavnik pokazuje ljubav prema

predmetu, ljubav e prijei i na uenike), proslavama ( priznanja, tulumi, pljesak,
glazba), igranjem uloga, kontroverzama ( debate, dijalozi), ritualima ( koji se redovito
koriste u nastavi), timovima, umjetnou

Stanje uvjerenja: sve ovisi o tome u kakvom smo stanju, potaknuto je trima varijablama:
MODALITETOM( ili vizualno ili auditivno ili kinestetiko), FREKVENCIJOM ( koliko je
puta stanje doivljeno nakon poetnog uenja), TRAJANJEM (duina potvrde)

kako postajemo samouvjereni? unutarnjim osjeajem samopotvrde, da smo neto

nauili; GENIJI djeca koja postaju motivirana, spremna na izazov i ne blokira ih
neuspjeh: kako stvoriti takve uenike? 1) uvjeriti ih da uloe napor u gradivo, 2) pruanje
primjera (neka nam neto ne uspije, pa onda se dovedemo u stanje da pokuavamo rijeiti
problem sve dok nam ne uspije), 3) kad vidimo razvoj negativnog stanja, treba ga
prekinuti nekom drugom aktivnou

14 Rituali i potvrde
-

globalizacijski rituali uenicima se daje pregled to e uiti tog dana

implementacija rituala u uionice

15.Viestruke inteligencije

58

59
-

Stenberg ( 1985): inteligencija = sposobnost da spoznamo svoje jake i slabe strane te

sposobnost skoritenja jakih a kompenzacije slabih strana

- Gardnerovih 7 inteligencija:

LOGIKO-MATEMATIKA

INTERPERSONALNA

SPACIJALNA

GLAZBENO- RITMIKA

INTRAPERSONALNA

TJELESNO-KINESTETIKA

VERBALNO-LINGVISTIKA

INTELIGENCIJE se vie razvijaju nego nasljeuju, a razliite kulture sklone su jaati

odreene vrste inteligencije

integriranje svih 7 vrsta inteligencija kroz kurikulum ( uenici e biti sigurniji u uspjeh
budu li

znali da se sve njihove inteligencije vrednuju i cijene) nema grupiranja po sposobnostima

-

vrijeme je da pedagozi i roditelji prestanu postavljati pitanje: Koliko si pametan? nego

Na koje si naine pametan?

16Glazba u uenju
Sasvim jednostavno, glazba je dobra za vas-fiziki, emotivno i duhovno. To moe ojaati um,
osloboditi kreativni duh i, udesno, ak i ozdraviti tijelo. Don Campbell, Iz knjige
Mozartov efekt

17Timovi i suradniko uenje

-

suradniko uenje- aktivni proces uenja u kojem se njeguju akademske i socijalne

vjetine kroz izravnu interakciju uenika

kompetitivna grupa je najei oblik grupe koju nastavnici koriste: natjecateljski duh
gubi/dobiva

dobre strane suradnikog uenja: ukljuivanje uenika iz prilagoenog programa,

poboljane socijalne vjetine, jai osjeaj pripadnosti, porast samopotovanja, vea
odgovornost

sastavnice suradnikog uenja: 1. pozitivna meuzavisnost, 2. izravna interakcija, 3.

individualna odgovornost, 4. suradnika umijea

proces u 10 koraka:
1

SADRAJ odrediti jasne ciljeve

59

60
2

OBJANJAVANJE ZADATAKA jednostavne, jasne upute

SAM "TRENUTAK" potaknuti uenike da razmiljaju o zadatku

USMJERITI NA SURADNJU vjebanje u grupi itd.

ZAPOETI GRUPNI RAD - uz minimalne intervencije s nastavnikove strane

GRUPNE IZJAVE rei uenicima kako grupni proces moe poboljati sve
sposobnosti

UENICI MEUSOBNO DIJELE KOLSKE I SOCIJALNE SPOSOBNOSTI

NASTAVNIK S UENICIMA DIJELI SVOJA ZAPAANJA

ZAKLJUNI RAZGOVOR I ZAVRETAK

10 II NAOKOLO I ESTITATI UENICIMA UZ PLJESAK

10 KORAKA - KAKO STVORITI TIMOVE VISOKOG UINKA?

PALJIVO PLANIRANJE SASTAVA TIMA idealna veliina 5 osoba

OMOGUITI LANOVIMA TIMA DA SE POVEU stvoriti povezanost

NAI VODITELJE TIMA

RAZVIJATI TIMSKI DUH

ODREDITI CILJEVE TIMA

USPOSTAVITI ODNOSE

STVORITI SUSTAV UPRAVLJANJA

OTKRITI OSOBNE PRIORITETE

NAPRAVITI JAVNU TABLICU REZULTATA

OPUSTITI SE I IGRATI ZAJEDNO

18Miljenje i inteligencija
-

je li pravedno opisivati nekoga lijenim, nezainteresiranim itd.samo zato to ne pokazuje

odreene talente?

Nastavnici igraju vanu ulogu u vrsti inteligencije koju razvijaju uenici: njihova
vjerovanja uskoro postaju proroanstvo koje se samo ispunjava. Dakle: visoka oekivanja
dovest e do boljeg uspjeha, bolje se ponaamo prema onima koji nam se sviaju, pa oni i
vie naue

tajna

uspjeha: prema svakom ueniku treba se ponaati kao prema "darovitom i

talentiranom"
-

LAZEAR 4 razine razvoja i upotrebe 7 inteligencija:

1

preutna inteligencija ( uvijek koristim 7 inteligencija, samo ih tako ne zovem)

60

61
2

svjesna inteligencija ( sad kad imam ime za sve njih, svjesniji sam toga kad ih i kako koristim)

strateka inteligencija ( znam kada i kako koristiti svaku od njih)

refleksivna inteligencija ( one su integralni dio mog svakodnevnog ivota)

VANOST MILJENJA
-

miljenje se pojavljuje u puno oblika

NAINI MILJENJA: uiti kako se prikupljaju informacije, postavljanje kvalitetnih

pitanja, sposobnost vaganja dokaza, sposobnost razumijevanja novog

SPOSOBNOSTI MILJENJA: sposobnost organiziranja informacija, uenje o neemu i

objektivan opis nauenog, rjeavanje problema, tematske mape, sposobnost iskoraka iz
vlastite kulture, nauiti otkriti izvor problema i tako sprijeiti ponovno nastajanje

biti iznimno dobar u rjeavanju problema ne znai uspjeh u ivotu ali biti iznimno lo
jami neuspjeh

POUAVANJE MILJENJA: koritenje primjera ili pria proetih osobnim znaenjem,

biti dobar model, uiti kroz debatu, potaknuti kreativnost, dodjeliti velike grupne projekte
s rokovima za javno izlaganje

19. Pamenje i dosjeanje

- posao nastavnika je da uenicima daju okvir za uenje o tome kako najbolje uiti dakle, za
sposobnosti cjeloivotnog uenja; jednom kad su te sposobnosti razvijene, potrebno je
jednostavno vjebanje uenika
- zahtjev uenicima da ue i pamte sadraje a da im se pritom ne daju sredstva uz pomo
kojih e to uiniti nerealistino je i otvara vrata neuspjehu
- kako pomoi uenicima da bolje pamte? dokazano je da se pamti puno bolje kad su u
pitanju izleti, mjuzikli, gosti predavai.... zbog aktiviranosti viestrukih sustava
pamenja
- istraivai su otkrili kljunu bioloki utemeljenu razliku izmeu dva naina na koje
obraujemo informacije: mozak izdvaja i pohranjuje informacije ovisno o tome jesu li dio
konteksta ili sadraja
- razlika: informacija uklopljena u kontekst (epizodiko pamenje) znai da je ona
pohranjena uz odreenu lokaciju ili okolnost, dok se informacija vezana uz sadraj
( semantiko pamenje) obino nalazi u knjigama

61

62
- kontekstualno pamenje ima neogranien kapacitet, brzo se stvara i lako se aurira, odvija
se bez napora i svi ga prirodno koriste, a njegovo je stvaranje motivirano znatieljom,
novostima i oekivanjima i informacije se prirodno pamte
- s druge strane, informacija uklopljena u sadraj obino se ui kroz uenje napamet i prema
listi, nije priroeno mozgu i to je sve u svemu vrlo neprirodan nain uenja; ipak, semantiko
uenje ima svoje mjesto

PKS naelo istraivanja pokazuju da je lak nain pamenja nekog sadraja to da ga

pretvorimo u neto novo i drugaije, zato se prve i zadnje trenutke odreenog uenja pamti
bolje nego one u sredini
( rjeenje: uvoenje vie kraih modula uenja)

20. Motivacija i nagraivanje

- nagrade u uenju: stari model pouavanja bio je ustanoviti uenika ponaanja koja
nastavnik eli, i zatim nagraditi ona pozitivna i kazniti ona negativna ponaanja ( Skinnerova
teorija biheviorizma)

ova metoda uzrokuje anksioznost, smanjuje kreativnost i uinkovitost

pamenja, te potie predvidivost

- zbog nagrada neki stalno postiu manje od oekivanog; stres i anksioznost onoga tko ui
smanjuje sposobnost rjeavanja sloenih problema, poveava stereotipna ponaanja,
poveava oslanjanje onoga tko ui na vanjske sustave nagrada i kazni (dugorono,
nagraivanje nosi vie tete nego koristi u motiviranju tzv. ispodprosjenog uenika)
- puno je djelotvornih alternativa podmiivanju uenika za drutveno poeljno ponaanje u
intelektualnim aktivnostima:1.kolu uiniti smislenom,2.uiniti ju relevantnom,3.uiniti ju
zabavnom
- ipak, to je teko u kolama u kojima je itav sustav ocjenjivanja izgraen na konceptu
nagraivanja i kanjavanja ( dobre ocjene su tip nagrada koje vode k odobravanju nastavnika, roditelja,
stipendijama........)

- VANO: svi uenici su motivirani da ue ( jer preivljavanje ovisi o uenju, dodue ne nuno
onoga to se ui u koli); nema nemotiviranog uenika, meutim, postoje privremena
nemotivirana stanja koja mogu izazvati kole, nastavnici ili uenici

62

63
INTRINZINA vs EKSTRINZINA motivacija

izvori unutarnje motivacije: dati uenicima kontrolu i izbor, udovoljiti potrebama

uenika, ukljuivanje jakih emocija, osigurati grupni rad, ukljuiti znatielju,
poticati dobru prehranu, koristiti viestruke inteligencije, prianje nadahnjujuih
pria, odavanje priznanja, esto davanje povratnih informacija, nuenje nade u
uspjeh, bivanje primjerom za radost uenja, proslave, emocionalna sigurnost u
razredu, raznolikost stilova uenja, uvoenje POZITIVNIH VJEROVANJA
( uvjerenje da mogu uspjeti)

21. Lako je postii disciplinu

- problem discipline u razredu obino je simptom loeg rada u nekom drugom podruju
( kad se dobro upravlja ostalim aspektima nastavnog procesa, problemi s disciplinom bit e
minimalni)
- to se promijenilo? staro: Uenik je problem. Cilj: odrediti kazne i nagrade za ishod rada.
novo: Nastavnik preuzima osobnu odgovornost i pita se kako bi mogao promijeniti stanje
uenika koji ima kapacitet za prikladno ponaanje, ali katkad ue u neprikladno stanje.

EST DISCIPLINSKIH MODELA

modifikacija ponaanja: taj pristup prati ponaanje uenika i eli ga kontrolirati

osobni utjecaj: temelji se na pozitivnim interakcijama punim potovanja izmeu

nastavnika i uenika

logike posljedice: nastavnik u ovom pristupu pomae uenicima da razumiju utjecaj

svog ponaanja na druge

uvjebavanje svijesti o sebi: nastavnik uenike potie na opaanje vlastitog ponaanja

kooperativna disciplina: grupne norme

disciplina utemeljena na funkcioniranju mozga ( pravilo: promjena aktivnosti i

davanje uenmicima odgovarajuih lingvistikih i emocionalnih sadraja, ovisno o
njihovom stanju)

POSTIZANJE DOGOVORA U RAZREDU

i uenici su nam moda spremni pomoi s pravilima ( pitati ih ima li prijedloga)

smjernice podijeliti na:

63

64
dogovor
razlozi za dogovor
iznimke od pravila
posljedice krenja dogovora

22. Odnosi
- uspjeh nastavnika vie ovisi o pozitivnim, brinim odnosima punim povjerenja nego o bilo
kojem drugom umijeu
-

unapreenje kvalitete odnosa u kolama: i to prvenstveno odnosa izmeu nastavnika i

uenika

u koli uenici ue na temelju 4 primarna odnosa (nastavnik

mora uiniti sve da oni budu pozitivni):

1 odnos sa svojim nastavnikom

2 odnos prema predmetnom sadraju
3 odnos s drugim uenicima
4 odnos prema samima sebi

ODNOS UENIK- NASTAVNIK

-

10 temeljnih elemenata za izgradnju pozitivnog odnosa s uenicima:

Volite sami sebe ne moete dati ono to sami ne dobivate!!

Uite o svojim uenicima npr. ispunjavanje kartica u kojima e napisati podatke o sebi

Cijenite svoje uenike razumijeti pritiske i tekoe uenikog ivota

Odajte priznanje svojim uenicima verbalna podrka, dajte im do znanja da vam je

doista drago to ih poznajete

Sluajte svoje uenike oslobodite vrijeme u kojem e uenici priati o svojim radostima,
ivotu ili problemima

inite male ustupke sluanje dobre mjuze, putanje klinaca koju minutu ranije,
izostavljanje zadae preko praznika. sve pomae J

Uljuite svoje uenike i dajte im vanost pitajte ih to misle, neka i oni donose odluke..

Potujte uenike

Uenike tretirajte kao mogunost svakog uenika treba tretirati kao potencijalni
uspjeh

10 Budite otvoreni s uenicima podijelite informacije o sebi s uenicima tako da vas

upoznaju

64

65
-

naznake prisnog odnosa: tonalitet i tempo kojim nam se uenici obraaju, geste uenika, ako uenik podigne
ruku, dati mu na znanje da smo ga primijetili, biti fleksibilan i promijeniti stajalite sve dok moemo dobiti
eljeni rezultat ( npr. uenik kae da do petka ne moe napisati referat, profesor odvraa: Kad bolje
razmislim, moda petak i nije najbolji dan u tjednu. Na koji ste drugi dan mislili?

koristiti okvire za dogovor: da bismo odrali odnos, treba koristit te okvire, 3 faze ove tehnike su: 1.Slaem se,
2. potujem i 3. uvaavam

kako je za izgradnju odnosa s uenicima potreban period o d nekoliko mjeseci, a samo je sekunda dovoljna da
se on uniti, treba zatititi svoj integritet tako da budemo realni i govorimo istinu

ODNOS UENIK- PREDMET

kako potaknuti pozitivan odnos? navesti uenike da kau to ih zanima u nekom predmetu, neka sami
navedu koristi koje bi mogli imati, dajte primjer vlastitim interesom za predmet, koritenje mnogih tehnika
pouavanja, u razred unijeti igre, smijeh, pjesme, timski rad, povezati predmet s pozitivnim emocijama

ODNOS UENIK- UENIK

-

nastavnici mogu pomoi nastajanju snanih veza meu uenicima: zamoliti uenike da jedni drugima daju
podrku, odrediti jasne smjernice za ponaanje, biti uzor za pouzdanost, odabrati razredne projekte koji e
zainteresirati uenike

poticanje prijateljstva meu uenicima: izgraditi obiteljsku atmosferu u razredu, neka uenici rade u teamu,
dopustiti uenicima da donose odluke u vezi svog razreda, slaviti radosti i uspjehe svojih uenika, nauiti ih
kako da se bolje nose s kritikama, podijeliti s njima mogunosti rjeavanja problema

ODNOS NASTAVNIK RODITELJ

-

keep in mind: roditelji su utjecaj br. 1 u uenikovom ivotu, 90% nastavnika kae da im
nedostaje sudjelovanje roditelja, roditelji mogu kod kue podravati na rad s uenicima
u koli, roditelji mogu dati individualnu panju koju nastavnici ne mogu osigurati

kako osigurati uspjeh Dana kole? ukljuivanje roditelja: na poetku godine poslati
roditeljima pismo u kojem se predstavljamo, zato to piemo ( da bismo ih pozdravili,
uspostavili kontakt, obavijestili ih o radu njihovog djeteta), zainteresirati ih za Dan
kole

zapisati probleme roditelja, priati o onome to je potrebno da bi njihova djeca uspjela,

posve otvoreno rei roditeljima to oni mogu uiniti, sastaviti prirunik za roditelje koji
ukljuuje:

pozdrave

imena osoblja kole, vane telefonske brojeve i popis uenika u razredu

kolski raspored, kartu kole, brojeve za hitne sluajeve

dnevni raspored

domae zadae (?)

kalendar, praznike

savjete za uenje te pravila za pisanje zadaa ( kratko, jasno i profesionalno uputstvo)

-

dodatni naini na koje roditelji mogu pomoi: sudjelovanje i organizacija dogaaja na razini kole

( humanitarne akcije), kao lanovi kolskog vijea, neka dou odrati predavanje o svom zanimanju

65

66
-

uvaavanje roditelja je vrlo vano, ali i oni moraju uvaavati nastavnika (nikad ne pristati na ale na svoje
zanimanje, i potcjenjivanje nastavnike profesije jer roditelji ele profesionalce a ne rtve okolnosti)

23. Bolje procjenjivanje

-

postoji li bolji nain testiranja znanja? nema objektivnog testa, svi testovi su vie-manje subjektivni i
odraavaju vrijednosne sudove, sustave prioriteta, format pitanja formiran je na temelju iskustva sastavljaa
pitanja; formalizirani test je problematian jer mnogim uenicima taj tip testa neodgovara

kako sprijeiti varanje na ispitu? uz provoenje prije spomenutih koraka, klinci nemaju potrebu za
varanjem na ispitima ako ih uinimo domiljatima i damo im strategije koje su im potrebne da bi uspjeli

uloga domae zadae: ako ju zadajemo samo da bismo zaposlili uenike, bolje ju je ne zadavati treba uiniti
zadae kraima i smislenijima, poticati kreativnost (intervjui, izrada modela, eksperimenti)

primjer sustava procjenjivanja:

NJ ili ne jo- uenik jo nije postigao napredak ( tek je poeo uiti)

RAZ ili razvija se u procesu razvoja kljunih sposobnosti i informacija

PRO ili proirivanje- nadograivanje ve postignutih sposobnosti

ova metoda trai vie vremena, ali daje vie informacija o uenikovomm napretku

provjera osobnosg znaenja gradiva u ivotu uenika jami da e uenje za uenika biti ivo i da e dugorono
biti dio njegovog ivota

krajnji uspjeh nastavnika je da svi uenici uspiju, ako netko ne uspije, treba prilagoditi varijablu: nastavu,
testove, sustav ocjenjivanja. lijepo bi bilo usredotoiti se na pozitivno i to naglasiti, ak i ako je test jako lo

24. Od preivljavanja do procvata

-

gotovo svatko moe preivjeti dan, ali takvo je razmiljanje prava teta- ivot je puno vie
od pukog preivaljvanja

ako se naemo u situaciji da nam je teko potaknuti se da odemo na posao, to je znak za

uzbunu!!! ( rjeenje:

probati razjesniti to je problem kako bismo ga mogli poeti

kvalitetno rjeavati)
-

kako sam sebe motivirati?

isplanirati si poseban highlight dana neku zanimljivu aktivnost

razmisliti o tragu koji ostavljamo u ivotima drugih
zapoeti dan s laganim zadatkom u kojem emo uspjeti
svaki dan si postaviti ciljeve
susreti s drugom osobom koja je strunjak u podruju u kojem se elimo usavriti
urediti svoju radnu okolinu
misliti kako smo sretni to imamo posao

66

67
postaviti si izazove u obliku ciljeva
svakodnevno slaviti svoje pa i najmanje uspjehe
razbiti svoje zadatke u manje, lake izvedive, motivirajue
itati ivotopise koji nadahnjuju
-

kako se nositi s antipatinim kolegama???

prvo ih nastojati razumjeti a zatim nastojati da oni razumiju nas

upoznati se s njima i izvan profesionalnog podruja

kad se izrazito ne slaemo, koristimo magine rijei: bez obzira na temu, sigurno postoji
neto s ime se moemo sloiti, potovati ili cijeniti

ako nita drugo ne uspije, na neko vrijeme zanemariti problem, moda e s vremenom
izgubiti na vanosti

dobra prehrana koja osigurava maksimalnu budnost

upravljanje energijom:

zapoeti svoj dan s pozitivnom slikom

nauiti uivati u malim stvarima koje ivot nosi: osmijehu, pahuljastom oblaku ili kratkom redu u duanu

nauiti koja kombinacija ljudi puni nae baterije

odrediti i koristiti svoja vlastita osvjeenja: omiljenu pjesmu, alica omiljenog aja, planiranje iduih praznika
-

baza znanja:

najdragocjenije to imamo je naa sposobnost da uimo i prenosimo naueno

obavezati se samome sebi na nastavljanje vlastitog usavravanja ( itanje strunih knjiga, pohaanje
seminara, organizacija projekata)

kako zaraditi vie u obrazovanju?

osmiljavanje logoa za konferencije itd J

projekti za koje traimo financiranje

osmiljavanje obrazovnog softwarea i prodaja prava nekoj tvrtki

organizacija vikend programa poduke

rad posla vezanog uz obrazovanje kod kue: pisanje, poduka ili savjetovanje

posao preko ljeta u inozemnim kolama

pisanje knjige ( tipa Super-nastava J )

rad kao savjetnik ( consultant)

davanje instrukcija

objavljivanje u asopisima koji plaaju priloge

25. to je sljedee?

67

68
-

da bi obrazovanje poelo djelovati kako svi znamo da treba, trebali bismo svi skupa
pronai igru koju vrijedi igrati i potom ju igrati sa strau, kao da nam ivot ovisi o tome
( Robert S. De Sopp, 1979)

novi voe vode potiui druge da daju sve od sebe i posjedujui viziju koja druge
nadahnjuje na djelovanje

pozitivni prijedlozi za nastavnike:

nikad ni od koga ne odustajte, svaki dan dogaaju se uda

oekujte od drugih da slijede va primjer

dajte si vremena da se smirite prije nego to odgovorite

nikad nikome nemojte oduzeti nadu- to je moda sve to imaju

svaki uenik ima pravo uspjeti

pouavanje morate ga voljeti!!!

pouavam = dodirujem budunost

najvaniji savjet: ono to radite radite tako dobro, pruajte toliko dobar
primjer da entuzijazam i radost iz vaeg podruja rada dopru i do drugih i
trgnu ih, budite toliko zaneseni i posveeni svom poslu da vam se i drugi
poele pridruiti ili pak budu toliko posramljeni visokim standardima koje
ste im nametnuli da poele napustiti zvanje i potraiti drugi posao koji vie
odgovara njihovoj razini predanosti

www.learningbrain.com informacije o temama vezanima za uenje

KORISNI DODATNI MATERIJALI:

www.thebrainstore.com
besplatni savjeti,
pomagala
i strategije
Revolucija u uenju
Jensen
( Educa,
2001)

Tajne uenikog uspjeha Jensen ( Educa, 2003)

Revolucija u uenju

Jensen ( Educa, 2001)

Tajne uenikog uspjeha Jensen ( Educa, 2003)

www.learningbrain.com

68

69

CHRIS KYRIACOU: TEMELJNA NASTAVNA UMIJEA

1. RAZVOJ NASTAVNIH UMIJEA

(teaching skills)

OBILJEJA NASTAVNIH UMIJEA:

ukljuuje svrhovito i na cilj usmjereno ponaanje

razina

strunosti

odraava

se

kroz

njihovu

preciznost,

leernost

osjetljivost na kontekst

moe ih se poboljati kolovanjem i praksom

- umijee uspjenog pouavanja zahtijeva razvitak sposobnosti odluivanja (TO

treba uraditi) i praktinih umijea (KAKO u to uiniti)

NASTAVNA UMIJEA= ralanjene i smislene nastavnike aktivnosti koje potiu

uenje

3 VANA ELEMENTA NASTAVNIH UMIJEA:

znanje-

predmetu,

uenicima,

kurikulumu,

nastavnim

metodama,

utjecajima drugih imbenika na uenje i pouavanje, o vlastitim nastavnim

umijeima

odluivanje- prije, za vrijeme i poslije nastave s ciljem najlakeg postizanja

predvienih ped. rezultata

radnje- ponaanje nastavnika sa svrhom poticanja uenika na uenje

- najvanije obiljeje nastavnih umijea: to su sraunate i ciljane aktivnosti kojima

je svrha uglavnom rijeiti odreeni problem

69

70
- problem u najirem smislu: kako najlake postii eljene obrazovne ciljeve
- problem u uem smislu: kratkoroni i neposredni problemi (pr. Kako smiriti
uenika bez prekidanja rada?) i dugoroni problemi (pr. Koji je najbolji udbenik?)
- umijea variraju od irokih i openitih (pr. priprema nastavnog sata) do
specifinih (pr. koliko ekati uenikov odgovor)- popisi su teko konano odredivi i
variraju od autora do autora

70

71
POPIS TEMELJNIH NASTAVNIH UMIJEA:

planiranje i priprema

izvedba nastavnog sata

voenje i tijek nastavnog sata

razredni ugoaj

disciplina

ocjenjivanje uenikog napretka

osvrt i prosudba vlastitog rada

- izmeu tih 7 kategorija postoji interakcija tako da iz jednog podruja pridonose

drugom

Perrot- RAZVOJNE FAZE STJECANJA I POBOLJAVANJA NASTAVNIH UMIJEA:

1. kognitivna- shvaanje, promatranje i prouavanje nastavnih umijea
2. praksa
3. povratne informacije- promatra, audio-vizualne snimke i td.
- trea se faza spaja opet s prvom kao dio trajnog usavravanja to je osobna
obaveza, ali i obaveza institucija u kojima radimo

2. PLANIRANJE I PRIPREMA

ELEMENTI PLANIRANJA I PRIPREME:

odluka o ped. ciljevima koje se eli postii

izbor aktivnosti i pismena priprema za nastavni sat- redoslijed, predvieno

vrijeme, predvieno gradivo i materijal

priprema nastavnih sredstava i pomagala

odluka o tome kako pratiti i ocjenjivati ueniki napredak

72
- potrebno je zadovoljiti potrebe uenika- kako e razni uenici doivjeti sat i kako
bi to moglo potai njihovo uenje

SVRHE I FUNKCIJE PLANIRANJA:

- promiljanje o vrsti uenja na satu i povezivanje ped. ciljeva s nastavnim satom
i onim to znamo o uenicima
- promiljanje o ustroju i sadraju nastavnog sata- prosudba vremena aktivnosti
- smanjuje vrijeme na satu utroeno na donoenje odluka i usmjeravanje tijeka
sata
- pripremanje materijala, izvora i pomagala na vrijeme (zadatak za uenike koji
prije zavre aktivnost, postavke koje treba ponoviti i sl)
- pismene biljeke e pomoi kod budueg planiranja (dobro je na kraju
predbiljeiti nove spoznaje za slijedei sat)

- vanost prilagodljivosti- usmjeravanje nastavnog sata stanju na terenu; s

iskustvom je uitelju lake prijei na neplaniranu, ali stanjem u razredu
primjereniju aktivnost

PEDAGOKI CILJEVI:
- opisuju aspekte uenja uenika

oni koji pridonose intelektualnom razvoju

oni koji doprinose socijalnom razvoju

- odreuju se prema sadraju uenja, a ne prema aktivnosti

- ciljeve treba povezati s prolim i buduim radom uenika

73
IZBOR SADRAJA:
- mora biti povezan s opim kurikulumom, ali odluka o tome koliko vanosti
pridati pojedinim temama ovisi o nastavnikovom miljenju o njihovoj vanosti i
teini
- vano je gradivo dobro podijeliti na sastavne elemente te kojim e se
redoslijedom ti dijelovi obraivati, a da pri tome ine intelektualno smislenu
cjelinu i olakavaju uenje

ODABIR NASTAVNIH AKTIVNOSTI:

- sloboda nastavnika
- uzeti u obzir kontekst nastavnog sata- potrebe uenika, njihovu sposobnost,
interese i motivaciju, reakciju na aktivnost
- uzeti u obzir vrijeme odravanja sata i mogunost potrebe ponavljanja gradiva
koje nije dobro sjelo
- utjecaj drugih aktivnosti
- aktivnosti moraju pobuditi i odravati pozornost, zanimanje i motivaciju uenika
- vanost raznovrsnosti i primjerenosti nastavnom satu
- treba uenicima pruiti mogunost da ue na razliite naine (ne nuno unutar
jednog sata)
- jedna vrsta aktivnosti zahtijeva dovoljno vremena da se uenici osposobe
unutar nje organizirati i odravati koncentraciju i rad

PRAENJE I OCJENJIVANJE UENIKOG NAPRETKA:

- treba reagirati na povratne informacije- priekati da uenici kau to ne
razumiju i aktivno (pitanjima) provjeravati njihov napredak
- promatrati lica
- brzo propitivanje pri izmjeni aktivnosti, ponavljanje, testovi, domae zadae

74

PRIPREMANJE NASTAVE
- prvenstveno se odnosi na pripremu svih resursa i materijala (razmjetaj klupa,
fotokopiranje radnih listia i sl.)
- proba i provjera tehnikih pomagala
- priprema nastavnih materijala- didaktiki materijalni mogu ve postojati, a
moemo ih izraditi i sami

MATERIJALI ZA PRAENJE I OCJENJIVANJE

- formalno i redovito praenje uenikog napretka i rezultata je obavezno
- odluka o tome koliko e se uenika ocijeniti odreenog sata i kako
- materijali za praenje i ocjenjivanje moraju biti valjani (ocjenjuju ono to tvrde
da ocjenjuju), primjereni i standardizirani (svaki se uenik ocjenjuje na jednak
nain)
- potrebno je koristiti razliite materijale i vrste odgovora (usmeno, pismeno,
promatranjem)

3. IZVEDBA NASTAVNOG SATA

NASTAVNIKOVO PONAANJE
- nain rada jednako je vaan kao i sadraj rada
- potrebno je biti siguran, oputen, samouvjeren i svrhovit kako bi se potaklo
zanimanje za nastavu
- bitan je optimizam
- dobra priprema omoguava bolji osjeaj an satu

75
- govor treba biti tean i pri tome treba gledati sve uenike redom i to u oi

PREGLED NASTAVNIH AKTIVNOSTI KOJIMA SE NASTAVNIK MOE POSLUITI:

nastavnikove usmene aktivnosti

uglavnom ovise o nastavniku

1. usmeno izlaganje
- vana je jasnoa
- ne moe trajati cijeli sat jer se uenici teko mogu koncentrirati tako
dugo, treba biti to krae
-

najee

se

javlja

na

poetku

sata

(privlaenje

pozornosti,

objanjavanje svrhe nastavne jedinice, povezivanje s prethodnim

nastavnim jedinicama)
- tumaenje je esto usporedno s postavljanjem pitanja
- rjenik mora biti prilagoen uenicima
- dobro je koristiti glas i govor tijela za odraavanje panje uenika
- koritenje primjera, dobro je da su vezani uz ivot uenika
- treba pratiti i provjeravati razumijevanje sluaa
2.

postavljanje pitanja

- otvorena (vie odgovora)zatvorena pitanja (jedan odgovor)

- pitanja vieg (logino razmiljanje, ralamba i prosudba) pitanja
nieg tipa (prisjeanje i nabrajanje)
- pitanja moraju imati svrhu i biti prilagoena uenicima
- obuhvatiti to vie uenika
- po potrebi potpitanja
- iskoristiti uenike odgovore- ak i netone
- poveati spoznajne zahtjeve kroz nizanje pitanja

76
- ne prozivati uenika prije nego li se kae pitanje jer se tako zadrava
panja
3.

voenje razredne nastave

- izmjena uenikovih i nastavnikovih tumaenja, stajalita i pitanja

- nastavnik odluuje o rasporedu klupa i o tome koliko e voditi i
usmjeravati raspravu
- loe oblikovane i netone izjave se moraju izluiti kroz razgovor, a ne
prekidati i nemilosrdno pobijati

obrazovne zadae

- mogu se provesti uz malo ili nimalo nastavnikovog sudjelovanja

- nastavnik krui po razredu, prati rad i pomae uenicima
4.

praktine vjebe

5.

projekti

6.

rjeavanje problema

7.

radni listii

8.

kompjuterske igre

9.

dramatizacije

10. rasprave u skupinama

- treba pripremiti materijale i dati precizne upute za rad
- uenici moraju raspolagati odreenim sposobnostima za ovaj oblik rada
- individualne aktivnosti omoguuju uenicima da rade svojom brzinom
- suradnike aktivnosti omoguuju razmjenu ideja, komunikaciju i smisao za
rad u grupi (najbolje od 2 do 6 lanova)
- aktivno uenje je poticajnije

STILOVI POUAVANJA:

77
- proizlaze iz sklonosti nastavnika odreenim aktivnostima uenja u pouavanju

formalni (tradicionalni)- usmeno izlaganje, voene aktivnosti

neformalni- grupni rad, drugaija organizacija prostora, manja kontrola

nastavnika
- teko je podijeliti nastavnike u ove dvije kategorije jer najee kombiniraju

STILOVI UENJA:
- proizlaze iz sklonosti uenika odreenim aktivnostima uenja i zadacima
- nije lako odrediti, a i variraju ovisno o pojedincu
- u jednom razredu nije mogue radom odgovoriti na omiljeni stil svakog uenika
- dobro je da uenik razvije djelotvorno uenje i stilovima kojima je manje sklon

PRILAGODBA AKTIVNOSTI UENICIMA:

- darovitijim i slabijim uenicima dobro je zadavati zadatke koji e njima biti
zanimljivi, poticajni i primjereno zahtjevni
- aktivnosti en smiju biti niti prelagane niti preteke, moraju ostvarivati optimalni
napredak
- dobro je i grupiranje uenika u skladu sa sklonostima i(li) sposobnostima
(oprezno- da se od slabijih ne prestane vie oekivati)
- grupe heterogenih sposobnosti omoguuje lepezu sposobnosti
- uvijek od uenika oekivati malo vie- poticajno
- uzeti u obzir interese i potrebe uenika
- nastava se prilagoava uenicima i individualnim radom (= voenjem) kojim se
omoguava struna pomo, ali i prisniji kontakt izmeu uenika i uitelja
- metoda skela = struno mentorstvo grupi uenika u nekoj aktivnosti
- stariji vrnjaci mogu pomagati mlaima

78

UPOTREBA IZVORA I MATERIJALA:

- na raspolaganju je irok raspon izvora i materijala
- provjeriti kvalitetu i primjerenost temi
- dobro pripremljena i pregledna kolska ploa- pokazatelj standarda kvalitete
rada koja se oekuje i od uenika
- k. ploa i grafoskop- natuknice, podsjetnik, nove rijei, upute za zadatak, popis
uenikih ideja koje e se poslije analizirati
- ne govoriti dok pie po ploi!
- treba organizirati izvore i materijale tako da uenici ne moraju dugo ekati da
dou do njih
- istaknuti uenicima da su izvori zajedniki i da s njima treba biti paljiv

4. VOENJE I TIJEK NASTAVNOG SATA

POECI, PRIJELAZI I SVRETCI

- vanost tonosti, tj. da nastavni sat pone prilino brzo nakon vremena
slubeno predvienog za njegov poetak
- nakon poetnog komeanja treba dati nedvosmislen i jasan znak za poetak
sata (Panja, molim.)
- ako se svi nisu umirili to treba i pokazati jer ako se pone sa satom dok svi en
paze to e biti znak drugima da niti oni ne moraju paziti
- najava teme ili kratka aktivnost koja se mora obaviti
- nakon toga treba uspostaviti pozitivni mentalni okvir povezivanjem sata s
prethodnim aktivnostima (Sjeate li se da smo prolog tjedna ili Moe li mi

79
netko rei to je i sl.)- tako se stvara uspjean uvod u nastavni sat koji e
olakati uenje tijekom nastave
- mentalni se okvir izgrauje i provjerom jesu li svi spremni

- prijelazi meu aktivnostima trebaju biti glatki, skokoviti su potrebni samo iz

opravdanih pedagokih razloga
- nastavnik odluuje kada e i kako nainiti prijelaz- ako treba aktivnosti se mogu
produljiti
- dobre upute smanjuju skokovitost
- dodatne upute pojedinim uenicima i opomene mogu se izrei individualno da
se ne prekida ili odgaa aktivnost drugih

- na kraju dati nekoliko pohvalnih rijei u vezi s nauenim gradivom, nekoliko

zakljuaka ili saetaka o postignutom
- sat treba zavriti na vrijeme
- pripremanje uenika na zavretak sata- zadavanje zadae, prikupljanje
opreme
- ne dati im da se ponu pakirati prije znaka
- ne dati da izgube disciplinu

ODRANJE UENIKOG SUDJELOVANJA

- osmiljene aktivnosti moraju iti pedagoki djelotvorne i u kojima e uenici imati
to raditi
- aktivno i pasivno praenje omoguuju nastavniku da spozna kako najbolje
potai suradnju
- mnogo je razloga za pad uenike pozornosti- preduga aktivnost, nastavni je sat
predug ili prespor

80
- to manje prekidati tijek sata
- zanimanje za nastavu moe se odrati ako se uenicima tono kae koliko e
vremena i truda morati uloiti u pojedini zadatak ili aktivnost- tako da na vrijeme
zavre i sat se dalje nastavi
- konstruktivne i korisne povratne informacije uenicima valja dati kao podrku i
poticaj za daljnji napredak- praktina korist, ali i signal uenicima da se njihov rad
prati, poticaj motivaciji i zalaganju

POTPORA NASTAVE
-drutveni element- tko moe s kime razgovarati, o emu, gdje, kada, na koji
nain i s kojim ciljem?
- organizacija razgovora prilikom aktivnosti
- u razrednoj raspravi treba govoriti jedan po jedan uenik, svi moraju dobro uti
to se govori
- ne smije se dopustiti amor ili nekakva popratna buka

- rad u grupama- zahtijeva organiazciju, zadatak mora biti jasan, izvjetavanje o

rezultatima
- promatra se ne treba dulje zadravati u skupinama jer time moe koiti rad
skupine
- uenicima treba naznaiti vremensko ogranienje

- praktine aktivnosti- ako se rezultati trebaju ekati dobro ju je spojiti s nekom

drugom aktivnosti
- ako se oprema dijeli dobro je napraviti raspored

81

- kompjuterski programi- smjene u nedostatku kompjutera

KRETANJE UENIAK I GALAMA

- potrebno je odravati primjereni nadzor nad kretanjem uenika u uionici i
zadrati galamu na podnoljivoj razini
- nepostojanje standarda- kod svakog je profesora drugaije
- uenici moraju biti na svojim mjestima
- pravila kada tko smije ustati i etati
- kad poraste galama preporua se rei neto o radnom ugoaju koji oekujemo
(pr. Neka govori samo jedan lan grupe.), a ne se aliti openito (pr. Manje
galame!)
- kretanje i galama su poeljni kada imaju svrhu (organizirani kaos), a ne kad su
samo mete

5. RAZREDNI UGOAJ
- snano utjee na uenikovu motivaciju i odnos prema uenju

USPOSTAVA POZITIVNOG RAZREDNOG UGOAJA

- to je svrhovit, radni, oputen, srdaan, poticajan i sreen ugoaj

82
- pozitivan se razredni ugoaj uglavnom temelji na implicitnim vrijednostima koje
proimaju nastavu- a to je da su uenici i njihovo uenje silno vani
- to manje gubitaka vremena
- smireno rjeavanje uenikog neposluha
- brina njenost u odnosu s uenicima
- red- djelotvorna organizacija i ustroj nastavnog sata
- uzajamno potivanje i razumijevanje

MOTIVIRANJE UENIKA
- vaan imbenik potreban za stvaranje pozitivnog razrednog ugoaja
- 3 najvanija utjecaja na uenikovu motivaciju u razredu:

unutarnja motivacija- uenikova znatielja, ui za sebe

vanjska motivacija- aktivnosti kao sredstvo postizanja nekog cilja izvan

same aktivnosti

uenikovo oekivanje (ne)uspjeha

- vano je da nastavnik ima visoka oekivanja od uenika- realna, ali izazovna

Treba iskoristiti:
- unutarnju motivaciju- teme vezane sa ivotnim iskustvima uenika, mogunost
izbora, pokazivanje kako su im se kompetencije poveale
- vanjsku motivaciju- povezivanje truda i uspjeha uenika s opipljivim nagradama
i povlasticama
- nagrade ne smiju biti pretjerano natjecateljske (npr. knjiga) jer moe loe
djelovati na slabije uenike
- umjena upotreba nastavnikove pohvale ini je snanim motivatorom
- ukazivanje na vanost neke teme ili aktivnosti- povezivanje s eljenim
kvalifikacijama, dobrim rezultatom na testovima

83
- oekivanje uspjeha- praenjem na satu i brzom i poticajnom pomoi treba to
vie smanjiti frustracije koje bi loe pripremljena aktivnost mogla stvoriti kod
uenika
- moraju osjeati da uz uloen napor mogu uspjeti, da uspjeh ovisi o njima

ODNOS S UENICIMA
- uenici najbolje ue kada se taj odnos temelji na uzajamnom potovanu i
razumijevanju
- strunost u radu odaje brigu za uenika i njegovo potivanje
- pokazivanje uenicima da ih se razumije (primjeivanje stvari koje ih se tiu)
- pruanje dobrog primjera za ono to se od njih oekuje
- razborita upotreba humora, zadravanje autoriteta pri tome

POVEAVANJE UENIKE SAMOSVIJESTI I SAMOPOUZDANJA

- ne smije se isticati neuspjeh uenika usporeujui ih s odlikaima
- snaan utjecaj formalnog, ali i skrivenog kurikuluma na uenike
- treba isticati vanost cijele osobe, osobnog razvoja, uenikog svjetonazora te
koncepcije osobnog djelovanja i mogunosti izbora
- pozitivni komentari, poticajni, ohrabrujui, pohvalni i oputajui potiu ueniku
samosvijest
- govor tijela odailje neverbalne poruke
- kod uenikih pogreaka treba dati uputu kao pomo, a ne prijekor
- ne se ponaati netrpeljivo i s visine prema ueniku koji ima problem
- osobno zanimanje za napredak pojedinih uenika- povezivanje komentara s
njihovim potrebama i minulim radom

84
IZGLED I SASTAV RAZREDA
- nije dio samog sata, ali snano utjee na razredni ugoaj
- ista i uredna prostorija, odgovarajua oprema, ugodna svjetla i prozrana
uionica kod uenika razvija pozitivna oekivanja od nastave
- izloeni ueniki radovi, plakati
- razmjetaj klupa- treba biti funkcionalan, dobra vidljivost nastavnika i ploe
- izgled nastavnika takoer govori o njemu
- neuredne klupe treba posloiti prije poetka sata

- is sastav razreda je vana poruka

- mijeani razredi poruuju da su svi jednako vani
- razred sastavljen po nekom kriteriju (pr. kolski uspjeh) utjee na oekivanja
uenika, ali i nastavnika- bitno je da se ne obeshrabre skupine koje se smatra
prosjenima ili ispodprosjenima

6. DISCIPLINA
= red potreban da bi uenici djelotvorno uili
- vano je imati na umu da su za postizanje potrebnog reda vanija umijea
djelotvornog pouavanja nego odnos nastavnika prema uenikom neposluhu
- utjerivanje straha u kosti kao strategija guenja neposluha je nepoeljno jer
usporava uspostavu pozitivnog razrednog ugoaja

PRIRODA UENIKOG NEPOSLUHA

85
- najee su vrste uenikog neposluha: brbljanje, upadice, galama, odsutnost
duhom, neizvravanje zadae, bezrazlono odlaenje s mjesta, ometanje drugih
uenika, kanjenje na nastavu
- rjei su ozbiljni tipovi neposluha: verbalna agresija, neprihvaanje autoriteta,
tjelesna nasrtljivost
- disciplina ne ovisi samo o ponaanju i oekivanju nastavnika, nego i o
oekivanjima uenika i o obiajima kole
- najvaniji uzroci neposluha: dosada, dugotrajan umni napor, nemogunost da se
izvri aktivnost, drueljubivost, niska kolska samosvijest (uenici se teko
uputaju u aktivnost iz straha od neuspjeha), emocionalni problemi, negativan
odnos prema koli i uenju, nedostatk negativnih posljedica

USPOSTAVA AUTORITETA
- potrebna da se organizira uenje, a ne kao izvor moi
- ovisi o 4 najvanija obiljeja nastavnikove zadae:

iskazivanje statusa

- oputenim, sigurnim ponaanjem i samopouzdanjem koje se iskazuje

glasom, dranjem, izrazom lica i gledanjem u oi
- dio odnosa uenika prema nastavniku dolazi iz njegova doma i stava roditelja
- slobodno hodanje prostorijom, zapoinjanje razgovora i usmjeravanjem
aktivnosti- to isto uenici ne smiju raditi za vrijeme sata

kompetentno pouavanje

- pokazati da puno znamo o nekoj temi ili predmetu, da nas zanima i da

moemo struno organizirati nastavne aktivnosti
- potie u uenika osjeaj ponosa i samopotovanja te vrijednosti

organizacijski nadzor u uionici

- uspostava jasnih pravila ponaanja i oekivanja u vezi s uenikim

ponaanjem te nametanje svog stajalita u situaciji izbijanja sukoba

uspjeno rjeavanje uenikog neposluha

86
- uzeti u obzir kontekst
- reagirati na manji neposluh kako ne bi dolo do veeg

KAKO PREDUHRITTI UENIKI NEPOSLUH

- pomno praenje uenikog ponaanja i rada za vrijeme nastave (podsjeati
se dok ne prijee u naviku)

pogledom preletjeti po razredu

kruiti po prostoriji

gledati uenike u oi

pravilno rasporediti pitanja- nekoliko pitanja jednom ueniku bit e znak da

se ukljui u raspravu

iskoristiti blizinu- pribliiti se prialicama umjesto prekidanja tijeka sata

zbog njih

pruiti pomo

mijenjati aktivnosti ili brzinu rada ako je prebrzo ili presporo

uoiti neposluh- dati ueniku o znanja da je primijeen neposluh

uoiti neuljudnost- iznenaen i strog pogled da pokaemo ako nismo

zadovoljni, a ako to nije dovoljno treba progovoriti

premjetanje uenika ako je potrebno nakon to ih se na vrijeme upozori

na to

UZROCI NEPOSLUHA I SAVJETI

- prilikom davanja savjeta ueniku vano je dopustiti da on govori kako bi shvatio
da neposluh nije u njegovu interesu i da bi obeao da e se ubudue ponaati
pristojno
- vano je da uenik razmisli o svom ponaanju i posljedicama
- u sluaju veeg problema treba se posavjetovati s kolegama, eventualno
pozvati roditelje i(li) neke druge ustanove u suradnju

PRIJEKORI

87
=

verbalna

upozorenja

ili

komentar

nastavnika

koji

odraavaju

njegovo

nezadovoljstvo neposluhom uenika

- njima se valja sluiti rijetko i uz umjeno pouavanje
- obiljeja umjenog i djelotvornog sluenja prijekorima:

prekoriti stvarnog krivca

vrstoa- jasnoa i strogost u tonu i sadraju, ne preklinjati

izraziti zabrinutost (za interese drugih kojima neposluh smeta)

izbjegavati ljutnju

istaknuti to je potrebno initi, a ne se openito aliti

pojaati psiholoki uinak- neverbalno, gledanjem uenika u oi i kratkom

pauzom prije nastavka aktivnosti pojaava se dojam

izbjegavati sukobe- ne se dati uvui u svau (ako je uenik prenapet bolje

je odgoditi prijekor i potraiti uzrok i dati savjet)

- na emocionalnu reakciju uenika na prijekor bolje je pozvati ga na razgovor

nakon sata nego raspravljati na satu

kritizirati ponaanje, a ne uenika (linost)

prekoriti uenika osobno, a ne pred cijelim razredom- tihi apat, javni

prijekor bez spominjanja imena prijestupnika (manje ometa i nastavu)

spreavanje da ne doe do neposluha djelotvornije je nego eventualne

strategije kad do njega ve doe

moe se rei koje je pravilo prekreno i zato

izbjegavati neugodne prijekore (poniavajue)

izbjegavati nepravedne usporedbe

biti dosljedan- povezanost prijekora s dosljednim oekivanjem

izbjegavati prazne prijetnje koje nemamo namjere ostvariti

izbjegavati prekoravati cijeli razred- moda nisu svi krivi

egzemplarni prijekor- prekoriti uenika i naznaiti da se to nee tolerirati

niti kod drugih

KAZNE
- ako ueniki neposluh potraje

88
- formalni in (prijekora) koji ueniku treba biti neugodan, a koji mu treba
pomoi da se ubudue pristojno ponaa
- vano je da uenik shvati da je ona u njegovu interesu- objasniti mu
- 3 najvanije svrhe:

odmazda- moralno zasluena kazna nakon prijestupa

zastraivanje- da uenici izbjegavaju neeljeno ponaanje zbog straha od

posljedica

rehabilitacija- pomoi ueniku shvatiti moralni prijestup

- u koli se koristi u sve tri svrhe, ali bi rehabilitacija trebala biti najvanija jer
ukljuuje odgojni element

Nedostaci:

neprimjeren model ljudskih odnosa

potiu zabrinutost i zlovolju

kratkotrajan uinak poetnog oka

potiu na osmiljavanje naina kojima bi se izbjegle

ne potiu dobro ponaanje, nego slue za guenje neposluha

ne rjeavaju uzrok neposluha

usmjeravaju pozornost na neposluh

Vrste kazni:

pismene zadae- prepisivanje, sastavci

- ne smije se zahtijevati da za kaznu doma ine neto to su trebali u koli jer

se nastavno gradivo en smije smatrati kaznom

ostanak u kazni- zadravanje uenika za vrijeme odmora ili poslije kole

da neto radi ili en radi nita

gubitak povlastica- lako se moe doivjeti osvetoljubivim i nepravednim

(npr. zabrana izleta)

iskljuenje s nastave

verbalno zastraivanje- nedostatak je da moe izazvati sukob

89

obavjetavanje ravnatelja i(li) roditelja- nedostatka je da se uenik moe

osjeati oznaenim pa se tako i ponaati

simboliko kanjavanje- sustav negativnih bodova koji se zbrajaju u kaznu

zabrana dolaska na nastavu- najee istilite prije prelaska u novu

kolu

- kazne su kontraproduktivne u situacijama koje se mogu rijeiti razgovorom i

pomoi kod uenja
- moraju biti pravodobne- neposredno nakon neposluha, i primjerene prekraju
- mora se povezati s politikom kole prema disciplini
- mora uenicima biti odbojna (npr. nije dobro ako oni prieljkuju da ih se iskljui s
nastave)

SUKOBI
- uenik moe reagirati:

jer je napet zbog problema s uenjem

smatra disciplinsku mjeru nepravednom

zbog tjelesnog ili verbalnog zastraivanja

jer izbjegava neku aktivnost zbog straha od neugode

- ako doe do sukoba treba:

zadrati mir i objektivno sagledati situaciju

smirivati situaciju

biti svjestan eksplozivnosti situacije

posluiti se svojim drutvenim umijeima kako bi situacija ispala manje

neugodna

pokuati spasiti i svoj i uenikov obraz

zatraiti pomo ako je potrebno

90
DRUGI POSTUPCI:
- meu nastavnicima dogovoreno promatranje uenika i pisanje izvjetaja na
temelju kojih se donosi sud o uenikovu ponaanju
- uvjetovani dogovor- obeati ueniku unaprijed odreenu nagradu bude li se
dobro ponaao (npr. neka aktivnost)
- razgovor s roditeljima
- prostorije za neposlune uenike- da se smire i razmisle
- bihevioralni pristup nagradama i kaznama

7. OCJENJIVANJE UENIKOG NAPRETKA

= aktivnosti kojima se prati uenikov uspjeh

SVRHE OCJENJIVANJA:

osigurati nastavnicima povratne informacije o uenikom napretku

osigurati

uenicima

povratne

informacije-

usporedba

oekivanim

standardom

motivirati uenike

osigurati evidenciju napretka

posluiti kao izraz sadanjih postignua

ocijeniti ueniku spremnost za budue uenje- kao znak jesu li uenici

spremni za odreeni tip uenja

dokaz o djelotvornosti nastavnika i kola

Opasnosti:

uenikovo razoaranje koje ga moe odvui u zaarani krug sve slabijeg

uspjeha

oduzimanje previe vremena nastavnicima i uenicima

91

usmjeravanje na uspjeh dobrih uenika nautrb kvalitete obrazovanja u

razredu

VRSTE OCJENJIVANJA:

formativno- usmjereno na pronalaenje greaka i manjkavosti u uenikom

radu, prua savjete i podatke za budui rad

sumativno- standard postignua na svretku odreenog obrazovnog

razdoblja

normativno- uenikov uspjeh mjeri u usporedbi s uspjehom drugih uenika

(pr. najboljih 10% uenika- odlian, )

ocjenjivanje na temelju mjerila- ocjenjuje se uenik na temelju toga je li

zadovoljen odreeni opis postignua bez obzira na druge uenike

dijagnostiko- poklapa se s formativnim, ali precizno odreuje potekoe u

uenju ili probleme

interno- dio sata odreenog nastavnika koji ga je osmislio

eksterno- ocjenjivake aktivnosti koje su osmislili ispitivai izvan kole

neformalno- utemeljeno na praenju rada u razredu

formalno- ocjenjivanje se unaprijed najavi i omoguuje se priprema

trajno- na temelju standarda postignua u raznim oblicima ocjenjivanja,

zavrna ocjena

jednokratno-

zavrna

ocjena

temeljena

na

standardu

postignua

postignutom iskljuivo na svretku teaja ili programa

objektivno- visok stupanj podudarnosti ocjena razliitih ocjenjivaa

ocjenjivanje postupaka- ocjenjivanje aktivnosti u hodu temeljeno na

neposrednom promatranju rada uenika

ocjenjivanje na temelju zavrnog proizvoda- predavanje rada sa svrhom da

ga se ocjeni

Kontrastivni parovi tipova ocjenjivanja:

formativni sumativni

utemeljeni na normama utemeljeni na mjerilima

unutarnji vanjski

92

neslubeni slubeni

trajni jednokratni

ocjenjivanje postupaka ocjenjivanje zavrnog proizvoda

OCJENJIVANJE AKTIVNOSTI U RAZREDU

- praenje mora biti ispitivako i aktivno
- treba se sluiti raznovrsnim ocjenjivakim aktivnostima
- domae zadae povratna informacija kako uenik radi bez tue pomoi,
korisne za razvitak uenikih organizacijskih sposobnosti i radnih navika, uenje
novog, primjena nauenog
- kratki testovi trebaju biti poticajni, a ne buditi strah
- standardizirani i normirani testovi omoguuju nastavniku da usporedi rezultat s
oekivanim rezultatima za uenike odreene dobi

OCJENJIVAKA AKTIVNOST U PRAKSI

- treba imati na umu niz vanih momenata:
pravednost, povezanost s pedagokim rezultatima koje si je odredila kola, treba
varirati razliite vrste i oblike ocjenjivanja, uenike valja obavijestiti, mora se
odravati u primjerenim okolnostima, treba biti brino osmiljena, ocjenjivanje
treba biti valjano
- vano je uenicima objasniti to se od njih oekuje i pripremiti ih za ocjenjivanje
za koje se odluimo
- korist od evidencije uenikog napretka ovisi o tome koliko se ti podaci
upotrjebljuju- suvie podrobna ili neupotrebljiva evidencija je traenje vremena
- izvjea roditeljima trebaju biti pravedna i informativna- istai to treba uraditi,
a ne samo kritizirati

93

8. OSVRT I PROSUDBA VLASTITOG RADA

- refleksivno pouavanje= kritiko promiljanje o vlastitom radu u nastavi i
potrebno ga je poticati kao dio svakodnevnog rada nastavnika
- samostalno ili unutar nekog akcijskog istraivanja tj.formalnog programa
istraivanja

OCJENA VLASTITOG RADA U RAZREDU

- dva najvanija aspekta:

ustanoviti KOJA je obiljeja vlastite nastave potrebno usavriti (sam ili uz

pomo)

KAKO najbolje poboljati soj rad na odreenom podruju- program

usavravanja

- veina nastavnika kree u promiljanje zbog nekog problema koji ih mui, a ne

pokuava se osvrnuti na svoj rad u cjelini
- oni koji se nastoje osvrnuti na svoj ard u cjelini najee se slue nekom
formalnom shemom- pr. popis pitanja vezanih uz praksu
- treba naznaiti da promjena ne mora znaiti da je dosadanja nastava bila
manjkava ili da je nastavnik lo
- osim upitnika mogu se u ocjenjivanju rada kolega koristiti i ocjenske ljestvicerazraenije, variraju formatom i sadrajem
- mapa rada profesora- pripreme, komentari o satu, povratne informacije mentora

PRIKUPLJANJE PODATAKA O VALSTITOM SADANJEM ARDU

Metode:

voenje dnevnika- poslije sata ili radnog dana

snimanje nastave- audio ili videovrpcom

94

prikupljanje povratnih informacija od kolega koji su nazoni na naim

satovima- dobro je i promatrati druge

prikupljanje povratnih informacija od uenika- razgovorom, upitnikom,

molbom da vode dnevnik

OCJENJIVANJE NASTAVNIKA
4 najvanije faze:

predocjenjivaka faza- od nastavnika se trai da razmisli o svome radu i

podruju kojeg bi voljeli poboljati, u promilajnje treba ukljuiti i druge
aspekte njegova arda

promatranje u razredu

razgovor

faza promjene- podizanje pitanja i problem ana viu razinu, podrka i

pomo nastavniku da provede dogovoreni razvojni program

- ocjenjiva i nastavnik trebaju imati suradniki odnos temeljen an povjerenju i

potovanju- ravnopravnost
- paljivo priopavanje povratnih informacija, treba shvatiti nain nastavnikova
razmiljanja
- dogovoreno ocjenjivanje

RASPOREIVANJE VREMENA
- nekoliko vanih elemenata:

svijest o vremenu

odrediti prioritete

planiranje vremena- kratkotrajno/srednjorono/dugorono

uskladiti vrijeme sa zadaama (koristiti vrijeme kada smo najdjelotvorniji)

brzo rjeavanje manje vanih zadaa

ne odugovlaiti

biti realan

95

znati rei ne- ne natrpavati se nepotrebnim

delegirati posao- neto prebaciti na nekog kolegu koji je bolji u tome za to

nama treba sto godina ili na uenika (pr. podjela zadanica i slino)

- dogovaranje s kolegama- ne stvarati dodatne pritiske uenicima u neko ispito

vrijeme ako se to moe izbjei

STRES
- razliiti izvori
- uglavnom nastaje kad nastavnici smatraju ugroenim svoje dostojanstvo ili
zdravlje u neugodnoj situaciji
- umanjuje kvalitetu pouavanja jer smanjuje zadovoljstvo poslom pa ak i
kvalitetu komunikacije s uenicima

Naini borbe protiv stresa:

tehnike neposredne akcije- odrediti to izaziva stres i zato te odluiti to

poduzeti kako bi se protiv njega uspjeno borili

palijativne tehnike- tehnike ublaavanja stresa kada on ne nestaje (pr.

stavljanje

dogaaja

perspektivu,

sagledavanje

emocionalni odmak, prepriavanje problema)

- probleme treba rjeavati to prije
- razmisliti nismo li za neke i sami odgovorni
- odrati ravnoteu izmeu poslovnog i osobnog ivota

drugih

strana,

96