Uvod

Tema ovog seminarskog rada je tuba u graanskom procesnom pravu, a o

znacaju iste najbolje svjedoci izreka da bez tube nema parnice-nemo iudex
sineactore.Tuba je dakle poluga kojom se pokrece cjelokupan mehanizam pravne
zatite I ofanzivno sredstvo kojim tuilac krece u borbu za ostvarenje svojih
subjektivnih prava koja se nisu ostvarila spontano.
Tuba je parnicna radnja kojom tuilac izaziva odreenu procesnu djelatnost
suda, a usmjerena je na dobijanje povoljne presude u parnici. Povodom podnesene
tube, parnicni postupak prolazi kroz odreene stadijume. Prvenstveno se ispituje
ispunjenost procesnih, a potom materijalnopravnih pretpostavki, uz uslov da su
prve ispunjene. Neispunjenost procesnih pretpostavki rezultira odbacivanjem tube
reenjem, dok o postojanju materijalnopravnih pretpostavki, sud odlucuje
presudom, tako to usvaja ili odbija tubeni zahtjev. Cilj ovog rada jeste izmeu
ostalog i prikazati tubu, kakva ona treba biti, da bi sud po njoj mogao postupati, te
nesmetano raspravljati i odlucivati. Sa tim u vezi, objanjen je pojam I pravna
priroda tube, njena forma i sadrina, , vrste tubi, te njihove karakteristike, kao I
podizanje, i povlacenje tube, te odricanje od tubenog zahtjeva modaliteti istog.

II Tuba

Parnicni postupak pokrece se tubom. Tuba je prema tome, parnicna radnja

kojom se daje impuls za voenje parnice. Ona je rezultat stranacke dispozicije.
Tubu podnosi tiilac -actor. Bez tube nema parnice. Nemo judex sine actore.
Izuzetak od ovog pravila su sporovi radi razvoda i ponitenja braka u kojima sud
po slubenoj dunosti odlucuje o izdravanju i povjeravanju maloljetnog djeteta
jednom od roditelja ili trecem licu na njegu i vaspitavanje, ukoliko usvaja tubeni
zahtjev za razvod, odnosno ponitenje braka. U teoriji procesnog prava, termin
tuba se upotrebljava u materijalnom i formalnom smislu. Pojam tube u
materijalnom smislu odreuje se s obzirom na njenu sutinu, odnosno s obzirom na
ono sta je tuba po svojoj sadrini. Tuba u materijalnom smislu je inicijalna
parnicna radnja tuioca koja sadri odreeni zahtjev za presudu. Tuilac tubom
trai od suda da sud donese odluku odreene sadrine:da utvrdi da postoji ili da ne
postoji neki pravni odnos ili neko subjektivno pravo, da tuenog, za koga tvrdi da
se prema njemu nalazi u nekom pravnom odnosu, osudi na odreenu inidbu, ili da
preinaci odreenu pravnu situaciju.
Tuba je parnicna radnja ciji je adresat sud, a uperena je protiv tuenog koji
je dao povod parnici i u odnosu na koga se trai pruanje pravne zatite. Samom
tubom su odreeni svi subjekti parnice, vrsta pravne zatite koja se trai, sadrina
parnice i njen pedmet, te predmet raspravljanja i odlucivanja. Tuba je
pretpostavka za donoenje sudske odluke, ali ona nije sama podloga za donoenje
odluke u sporu vec je to osim nje i cjelokupni rezultat raspravljanja. Posmatrano u
formalnom smislu, tuba je pismeno u kome je sadrana tubena parnicna radnja.
U jednoj tubi shvacenoj u formalnom smislu, moe biti sadrano vie tubi u

materijalnom smislu, odnosno vise zahtjeva za pruanje pravne zatite uperene

protiv istog ili razlicitih tuenih od strane jednog ili vie tuilaca. I cilj za kojim
tuilac tei svojom tubom moe biti materijalan i procesni. Materijalni cilj tube
postignut je kada tuitelj ostvari svoj materijalno-pravni zahtjev prema tuenom ili
kada sud utvrdi sadrinu i obim njegovog subjektivnog graanskog prava u odnosu
na tuenog . Procesni cilj tube je postignut kada tuitelj izdejstvuje od suda
odluku (presudu) kojom se potvuje njegovo pravo na prinudno ostvarenje kakvog
materijalno-pravnog zahtjeva prema tuenom ili odluku (presudu) kojom sud
utvruje da postoji ili ne postoji izmeu njega i tuenog stanoviti graanskopravni
odnos. Materijalni cilj ne odgovara uvijek procesnom cilju tube, odnosno, jedan
od njih se moe ostvariti a drugi izostati. Tako ce materijalni cilj biti ostvaren dok
ce procesni izostati ukoliko tueni, nakon podignute tube, a prije odluke suda o
istoj, udovolji zahtjevu tube. Meutim, kada tuitelj izdejstvuje od suda eljenu
sudsku odluku, a izvrenje na osnovu te odluke ostane prema tuenom bez uspjeha,
procesni ce cilj biti ostvaren, dok ce materijalni izostati.

III Forma I sadrzina tube

1. Forma tube
Tuba je jedna od parnicnih radnji za koje zakon izricito zahtijeva pisanu
formu. Tuba, odgovor na tubu, protivtuba, odgovor na protivtubu, pravni
lijekovi i druge izjave, prijedlozi i saoptenja koji se daju van rasprave podnose se
pismeno (podnesci). Uslov pismene forme ispunjavaju i podnesci upuceni
telegramom, telefaksom ili elektronskom potom. Ovakvi podnesci se smatraju
potpisanim, ako je u njima oznacen poiljalac. Zamjena za pisanu formu je

zapisnik koji sastavlja sud, a u kome je zabiljeena sadrina tube prema usmenoj
izjavi tuioca.
Tuba po pravilu ima znacaj pripremnog podneska, ciji je nekad
ekskluzivno preparatorni znacaj sada znatno ublaen pravilima o dunosti suda da
raspravlja i u odsutnosti tuioca, uzimajuci pri tome u obzir i sadraj njegove
tube. Meutim, tuba moe imati i karakter konacnog dispozitivnog podneska,
onda kada sud prije odluke o njoj, nije obavezan da pethodno saslua protivnu
stranku (npr. mandatna tuba sa prijedlogom za izdavanje platnog naloga). No, i
onda kada nema takav karakter, izostajanje parnicnih radnji protivne stranke, moe
proizvesti posljedice konacnog pripremnog podneska (npr. kod donoenja presude
zbog izostanka zato to je izostalo raspravljanje pred sudom, odnosno kada tueni
odmah po prijemu tube u fazi pripremanja glavne rasprave, prizna tubeni zahtjev
bez raspravljanja).
2. Sadrina tube
Tubeno pismeno mora da ima i moe da ima odreenu sadrinu, te se stoga
I razlikuje obavezna i fakultativna sadrina tubenog pismena. Obaveznu sadrinu
cine oni elementi bez kojih se tuba ne moe uzeti u postupak i ona cini minimalnu
sadrinu ovog podneska koja treba da pokae ko, od koga, protiv koga trai pravnu
zatitu i ta od suda trai, te na osnovu cega i cime to dokazuje. Obavezni elementi
su: oznacenje stvarno i mesno nadlenog suda, oznacenje stranaka i njihovih
zastupnika, oznacenje predmeta spora, oznacenje vrijednosti predmeta spora kada
je to potrebno, cinjenicni osnov zahtjeva sa navoenjem dokaznih sredstava za
svaki cinjenicni navod na kome se zahtjev zasniva, pravni osnov, kada je to
potrebno za njegovu identifikaciju, odreeni zahtjev za presudu (tubeni zahtjev) i
potpis tuioca. Fakultativnu sadrinu tubenog pismena cine oni elementi koji

treba da omoguce uspjeno raspravljanje i odlucivanje, te je stoga preporucljivo da

ih podnesak sadri. Njima tuilac pred sud iznosu razna procesna pitanja koja ce
nuno iskrsnuti na raspravi, te o kojima sud treba odluciti (npr. razni procesni
prijedlozi koji se odnose na izuzece, prenoenje nadlenosti, obezbeenje dokaza,
osloboenje od parnicnih trokova i sl. )

IV Vrste tubi

Prema osnovnoj podjeli, a s obzirom na pravne norme od cije primjene

zavisi osnovanost zahtjeva za pruanje odreene pravne zatite, tube se dijele na
graanskopravne i procesnopravne. S obzirom na prirodu materijalno-pravnog
odnosa povodom koga se pravna zatita trai, moe se govoriti o stvarnoj,
trabenoj, naslednoj ili nekoj drugoj vrsti tube, ali ova je podjela naputena u
savremenom procesnom pravu.
Meutim, najceci kriterij za podjelu tubi je sadraj pravne zatite koja se
njima trai. Prema ovom kriteriju tube mogu biti kondemnatorne ili obavezujuce,
deklaratorne ili utvrujuce i konstitutivne ili preobraajne. Ova trojna podjela je
danas skoro opte prihvacena u nauci. Meutim, ima i izuzetaka. Tako na primer,
prof. Goldschmidt formulie cetvrtu vrstu tzv. tubi za izdavanje naredbe nekom
drugom dravnom organu -Anordnungsklage -ali ipak i ovde se u stvari radi bilo o
kondemnatornim, bilo o konstitutivnim tubama, jer je odluka suda, kao to je
slucaj u pogledu onih koje dolaze kao reenje zahtjeva iznijetih u ovim tubama,
sadre i naredbu za fakticiranje, upravljena kako na dravne organe tako i na
privatna lica.

V Podizanje tube
Podizanje tube je stranacka parnicna radnja kojom se pokrece parnicni
postupak. Tuba je podignuta kad je podnesena sudu. Ova stranacka parnicna
radnja izaziva odreena dejstva u parnici i van nje i zato je potrebno da se tacno
utvrdi trenutak u kome je tuba podignuta. Ukoliko je tubeni podnesak predat
neposredno u prijemnoj sudskoj kancelariji, tuba je podignuta stavljanjem
posebne oznake kojom se konstatuje prijem a koja sadri datum podnoenja, od
strane radnika koji vri poslove prijema u sudu. Kada je, meutim, tubeno
pismeno upuceno preko pote, preporucenom poiljkom, tuba je podignuta
momentom predaje poti, obicnom poiljkom, tuba je podignuta kada podnesak
stigne u sud i telegramom, tuba je podignuta kada je on predat poti, pod uslovom
da u roku od tri dana u sud stigne uredan podnesak, sa svim nunim elementima
sadrine po zakonu. Sama predaja podneska nije parnicna radnja, ne mora je uciniti
licno tuilac ili njegov zastupnik, vec to moe uciniti bilo koje lice (glasnik,
nuntius). Kada tuba bude podnesena i kad prispije u sud, tuba je podignuta.
Podizanjem tube nastaju odreene pravne posljedice. Podizanje tube izaziva
odreena procesnopravna i odreena materijalnopravna dejstva predviena
zakonom. Ako tuba bude povucena, ili ako bude odbacena kao nedoputena, sva
pravna dejstva izazvana podizanjem tube ponitavaju se ex tunc, te se u tom
slucaju smatra kao da tuba nije ni bila podignuta.

VI Povlacenje tube

Povlacenje tube je jednostrana neposredna parnicna radnja tuioca kojom

izjavljuje da odustaje od traenja da sud u konkretnoj parnici odlucio osnovanosti
njegovog tubenog zahtjeva. Tuilac moe povuci tubu bez pristanka tuenog
prije nego to tuba bude dostavljena tuenom. Tuba se moe povuci i poslije
dostavljanja tuenom, sve do zakljucenja glavne rasprave, ako tueni na to
pristane. Ako se tueni u roku od osam dana od dana obavjetenja o povlacenju
tube ne izjasni o tome, smatrace se da je pristao na povlacenje. Povucena tuba
smatra se kao da nije ni bila podnijeta i moe se ponovo podnijeti. Pravo na
povlacenje tube vremenski ograniceno, odnosno da tuilac ima pravo povuci
tubu prije uputanja tuenog u raspravljanje o glavnoj stvari, a nakon toga izjava
o povlacenju tube moe imati dejstvo samo ukoliko tueni na to pristaje. Ovakvo
rjeenje nalazi opravdanje u cinjenici da i tueni moe imati interes da se parnica
okonca donoenjem meritorne odluke. Pitanje je kada se smatra da se tueni
upustio u raspravljanje? Svakako , tek od casa kada se upustio u raspravljanje o
samom tubenom zahtjevu,o meritumu spora. Ne moe se smatrati da se tueni
upustio u raspravljanje kada se njegova djelatnost u parnici ogranicila samo na
stavljanje procesnih prigovora koji sprecavaju da se pokrenuti parnicni postupak
nastavi i dovri (npr. na prigovor da za raspravljanje spora nisu nadleni sudovi, da
parnicne stranke nisu parnicno sposobne ili da nisu valjano zastupane, na prigovor
litispidencije, rei iudicatae itd.) Tuilac moe da povuce tubu u cjelosti ili
djelimicno. Djelimicno povlacenje tube podrazumjeva smanjenje broja ili visine
zahtjeva. Tuilac moe u istom sporu vie puta da povlaci tubu u pogledu dela
tubenog zahteva i da ponovo postavlja isti tubeni zahtev sve do zakljucenja
glavne rasprave, ukoliko su ispunjeni ostali potrebni uslovi. Izjava o povlacenju

automatski izaziva dejstvo, te se ne moe povuci, odnosno opozvati. Povlacenje

tube ne moe se opozvati iako je tuba povucena u zabludi..Ukoliko je tuilac na
istom rocitu, na kome je dao izjavu o povlacenju tube, potom izjavio da odustaje
od povlacenja tube, smatra se da je tubu ponovo podigao. Ako je tuba pred
sudom na zapisniku povucena bez odricanja od tubenog zahteva, te tuilja na istoj
raspravi izjavila da odustaje od povlacenja tube, ova nova izjava tuilje ima se
smatrati kao novo podnoenje tube. Rjeenje suda o povlacenju tube je
deklarativne prirode. Jedina procesna posljedicapovlacenja tube je dunost
tuioca da tuenom naknadi parnicne trokove ukoliko povlacenje tube nije bilo
posljedica cinjenice da je tueni, posle podizanja tube, ispunio tuiocev
materijalnopravni zahtjev. Za brakorazvodne parnice, rezervisan je neto drugaciji
reim u pogledu povlacenja tube, a u svrhu ocuvanja institucije braka. Tako, u
ovoj parnici, tuilac moe da povuce tubu i bez pristanka tuenog s do zakljucenja
glavne rasprave, a uz pristanak tuenog i nakon zakljucenja glavne rasprave, pa
cak i nakon donoenja odluke, sve do njene pravnosnanosti.

VII Odricanje od tubenog zahtjeva

Odricanje od tubenog zahtjeva je jednostrana neposredna parnicna radnja tuioca

kojom izjavljuje da se odrice svog prava. Izjava o odricanju moe se dati do
zakljucenja glavne rasprave u prvostepenom postupku, automatski izaziva svoje
procesno dejstvo, te nije potrebno ni odobrenje suda, ni pristanak tuenog da bi
nastupile posljedice koje izaziva. Tuilac moe da se odrekne tubenog zahtjeva
tek poto je postupak pokrenut a ne i prije nego to je tuba podignuta, a izjava o

odricanju ne moe da bude vezana ni za uslov, ni za rok. Motivi tuioca za

preduzimanje ove dispozitivne parnicne radnje, procesno su irelevantni, sud samo
ispituje doputenost njenog preduzimanja u konkretnom slucaju. Odricanje od
tubenog zahtjeva bice pravno relevantno samo ako nije u suprotnosti sa prinudnim
propisima i javnim moralom, dakle ako se krece u granicama slobodne dispozicije
tubenim zahtjevom. Reenje kojim se zavrava parnicni postupak usled odricanja
od tubenog zahteva moe se pobijati albom zbog toga to je izjava o odricanju
od tubenog zahteva data usled prevare ili u zabludi ili pod pod uticajem prinude
ili pretnje. Izjava o odricanju od tubenog zahteva proizvodi pravne posledice od
trenutka kada je sudu saoptena. No, ako je izjava o odricanju od tubenog zahteva
data usled prevare, ona se u zasebnoj parnici moe obesnaiti. Iako su parnicne
radnje od neposrednog dejstva neopozive, zakon u slucaju odricanja (kao i u
slucaju radnje priznanja tubenog zahtjeva) predvia izuzetak, te ukoliko tuilac
opozove svoje odricanje od tubenog zahtjeva do zakljucenja glavne rasprave (to
moe uciniti bez ikakvog obrazloenja), sud mora nastaviti raspravljanje o
predmetu spora i izvoenje dokaza. I u slucaju opozivanje izjave o odricanju, nije
potreban pristanak tuenog.

VIII Modaliteti tubenog zahtjeva

Tubeni zahtjev tube moe biti jednostavan ili sloen. Tubeni zahtjev je
jednostavan ukoliko tuilac od suda trai da sud presudom odluci o samo jednoj
glavnoj stvari, a sloen je u slucaju da tuilac jednom tubom u formalnom smislu,
istakne vie samostalnih glavnih zahtjeva. Isticanje sporednog zahtjeva uz glavni,
po samom zakonu ne predstavlja kumulaciju tubenih zahtjeva. Svaki tuilac moe

protiv istog tuenog istovremeno podnijeti neogranicen broj tubi radi ostvarenja
razlicitih tubenih zahtjeva. Razlozi ekonomicnosti, koncentracije postupka,
racionalnog jednokratnog obavljanja procesnih radnji za potrebe rjeavanja vie
sporova, razlozi pravne sigurnosti i ujednacene primjene zakona, te mogucnost da
se u jednom jedinstvenom postupku integralno rijee svi sporni odnosi meu
odreenim strankama-uslovljavaju procesnu instituciju objektivne kumulacije, koja
omogucuje tuiocu da u jednoj tubi, shvacenoj u formalnom smislu, istakne vie
tubenih zahtjeva protiv istog tuenog. Objektivna kumulacija tubenih zahtjeva,
dakle podrazumjeva spajanje vie tubenih zahtjeva u jednoj tubi protiv istog
tuenog. Ona je rezultat dispozicije tuioca, a s obzirom na trenutak nastajanja
moe biti pocetna i naknadna, zavisno od toga da li je do spajanja tubenih
zahtjeva dolo simultano, jo u trenutku podizanja tube ili naknadno, u toku
postupka, do zakljucenja glavne rasprave. U zavisnosti od odnosa izmeu
kumuliranih zahtjeva, razlikuju se: obicna kumulacija, eventulnakumulacija,
alternativna i supsidijarna kumulacija.

Zakljucak

Tuba je parnicna radnja kojom se daje impuls za voenje parnice. Tuba se

moe definisati u materijalnom i formalnom smislu. Tuba u materijalnom smislu
je inicijalna parnicna radnja tuioca koja sadri odreeni zahtjev za presudu. Tuba
u formalnom smislu definie se kao pismeno u kome je sadana tubenaparnicna
radnja.Tuba ima svoje obligatorne i fakultativne elemente.Prema zakonu o tuba
mora da sadri:. Osnov za nadlenost suda -tuilac se poziva na odreenu
zakonsku odredbu na osnovu koje se utvruje nadlenost konkretnog suda, pri cemu

je bitno navesti i cinjenice koje dovode do primjene te zakonske odredbe. Tubeni

zahtjev najvaniji dio tube u kojem tuilac formulie svoj prijedlog o tome kako
dispizitiv presude treba da glasi. 3. Cinjenice na kojim tuilac zasniva tubeni
zahtjev cine ih pravno relevantne cinjenice iz kojih proizilazi pravna posljedica
koja se tubom trai. 4. Dokazi njima se utvruje istinitost cinjenicnih navoda
iznesenih u tubi 5. Vrijednost spora predstavlja osnov za odreivanje sudske
takse, za obracunavanje trokova zastupanja od strane advokata, utvrivanje vrste
parnicnog postupka, te prava na podnoenje revizije. 6. Pravni osnov fakultativni
element tube, cine ga pravni propisi pod koje treba svesti cinjenice, sud nije vezan
za pravni osnov naveden u tubi. S obzirom na sadraj pravne zatite koja se njima
trai, tube se u graanskom procenom pravu dijele na kondemnatorne ,kojima se
trai da se tuenom izrekne zapovijest da se na odreeni nacin ponaa ( da neto da,
ucini, ne ucini, propusti ili trpi) i da tako ispuni dugovanu cinidbu; deklarativne,
kojima se trai da sud utvrdi postojanje ili nepostojanje nekog prava ili pravnog
odnosa, ili istinitost ili neistinitost neke isprave; i konstitutivne, kojima se od suda
trai da on svojom odlukom promjeni postojeci graanskopravni odnos. Podizanje
tube je stranacka parnicna radnja kojom se pokrece parnicni postupak. Tuba je
podignuta kada je podnesena sudu. Podizanje tube izaziva odreena
procesnopravna i materijalnopravna dejstva. Preinacenje tube podrazumijeva
promjenu tube u kvalitativnom smislu, odnosno izmjenu nekog od njenih bitnih
elemenatam bilo zahtjeva tube , bilo licnosti stranke prema kojoj se posredstvom
suda, trai odreeni tip zatite, u zavisnosti od cega se igovori o preinacenju tube
u objektivnom, odnosno subjektivnom smislu. Povlacenje tube je dispozitivna
parnicna radnja tuioca kojom on izjavljuje da odustaje od svoje inicijalne parnicne
radnje. Povucena tuba smatra se kao da nije ni bila podnijeta i moe se ponovo
podnijeti. Odricanje od tubenog zahtjeva je dispozitivna radnja tuioca kojom on
izjavljuje da se odrice od svog zahtjeva za zatitu prava odreene sadrine koji je

formulisao u tubi u vidu tubenog zahtjeva. U ovom slucaju sud donosi odluku u
formi presude na osnovu odricanja i ovom se odlukom meritorno okoncava
parnica, te od njene pravnosnanosti moguce je u novoj parnici,izmeu istih lica i o
istoj pravnoj stvari, istaci prigovor res iudicata.