PRVA PARCIJALA IZ FIZIOLOGIJE

1. Za bazalne ganglije je tano sve OSIM:

a.) Sve ulazne signale dobijaju iz kore
b.) Nadziru sloene obrasce motorike aktivnosti
c.) Izlazni signali zavravaju na prednjim rogovima kimene modine
d.) Uestvuju u kognitivnom nadzoru motorike aktivnosti

2. Uloga kimene modine u motorikoj aktivnosti je da:

a.) Samostalno kontrolira tonus antigravitacijskih miia
b.) Putem alta i motoneurona prenosi informacije iz CNS-a u skeletne miie
c.) Pomae motorikoj kori u planiranju i programiranju pokreta
d.) Neposredno uestvuje u nadzoru ravnotee

3. Primarna motorika kora:

a.) Se nalazi u postcentralnoj vijugi i iz nje polazi kortikospinalni trakt
b.) Djeluje neovisno od prefrontalnog i somatosenzorikog podruja
c.) Najvei dio

d.) Najvei broj

signala dobiva iz hipotalamusa i limbike kore

4. Miino vreteno se podrauje:

a.) Kada se mii skrati zbog kontrakcije ekstrafuzalnih vlakana
b.) Kada je duina ekstrafuzalnih vlakana manja od duine intrafuzalnih vlakana
c.) Kada se intrafuzalna vlakna kontrahuju dok ekstrafuzalna vlakna ostaju normalne
duine
d.) Zajednikom kontrakcijom i intrafuzalnih i ekstrafuzalnih vlakana

5. Najznaajnija funkcija kore lateralnog dijela hemisfera malog mozga ukljuuje:

a.) Direktnu ekscitaciju alfa motornih neurona
b.) Ekscitaciju dubokih cerebelarnih jedara
c.) Planiranje motorne aktivnosti u suradnji sa korom velikog mozga
d.) Odravanje ravnotee sa vestibularnim jedrima

6. Koju od navedenih osjetnih informacija NE prenose anterolateralni sistem:

a.) Osjet boli

b.) Osjet finog dodira

c.) Termalne osjete
d.) Osjete kakljanja i svrbei

7. Funkcija polukrunih kanala je u:

a.) Otkrivanju angularne akceleracije
b.) Odravanju ravnotee za vrijeme linearnog ubrzanja
c.) Odravanju statine ravnotee
d.) Odravanju ravnotee pri jednolinim istosmjernim pokretima

8. Za stanice s dlaicama makula utrikula i sakula tano je sve navedeno OSIM:

a.) Svaka stanica s dlaicama ima oko 50-70 stereocilija i samo jednu kinociliju
b.) Izbijanje signala iz stanica sa dlaicama uzrokuje strujanje endolimfe u makulama
c.) Savijanje stereocilija i kinocilije u istom pravcu uzrokuje depolarizaciju
receptorske membrane
d.) Tokom depolarizacije stanice s dlaicama poveano izluuju glutamat

9. Za osjet boli tano je sve OSIM:

a.) Mogu je uzrokovati hemijski, mehaniki i toplinski bolni podraaji
b.) Prostaglandini i tvar P poveavaju osjetljivost zavretaka za bol
c.) Receptori za bol su slobodni nervni zavreci
d.) Osjet bola se prenosi sistemom dorzalne kolumne

10. Za akomodaciju oka tane su sve navedene tvrdnje OSIM:

a.) Nadziru je simpatiki ivci
b.) Emetropno oko akomodira pri gledanju bliskih predmeta
c.) Centar za akomodaciju je u mezencefalonu
d.) Akomodacijom se dinamika prelomna mo lee poveava

11. Aktivacija i razgradnja rodopsina u tapiima:

a.) Uzrokuju hiperpolarizaciju cijele membrane tapia
b.) Smanjuje vodljivosti vanjskog odsjeka tapia za Na+
c.) Aktivira enzimsku ekscitacijsku kaskadu
d.) Poveava vodljivost unutranjeg odsjeka tapia za Na+

12. Aktivacija u vitiastim, puzajuim vlaknima:

a.) Uzrokuje oslobaanje GABA iz terminalnih zavretaka vitiastih vlakana
b.) Uzrokuje kompleksne iljke u Purkinjeovim stanicama i ekscitaciju stanica
dubokih jedara

c.) Nema efekta u flokulonodularnom renju

d.) Ekscitira iskljuivo neurone u dubokim cerebelarnim jedrima

13. Za refleks istezanja vrijedi sve OSIM:

a.) Suprostavlja se istezanju miia
b.) Ima priguivaku funkciju
c.) Izaziva istovremenu ekscitaciju antagonistikih miia
d.) To je monosinaptiki refleks

14. Osnovne uloge cerebeluma u kontroli motorike su:

a.) Zapoinjanje brzih, preciznih pokreta
b.) Koordinacija brzih i preciznih pokreta, odravanje ravnotee i miinog tonusa
c.) Zapoinjanje voljnih, vjetih pokreta i kontrola poloaja tijela
d.) Koordinacija i kontrola tonusa antigravitacijskih miia

15. U planiranju i programiranju pokreta mali mozak tjelesno sarauje sa:

a.) Hipotalamusom, korom i neurohipofizom
b.) Limbikim sistemom, korom i hipotalamusom
c.) Korom, vestibularnim strukturama i kimenom modinom
d.) Korom, produenom modinom i diencefalonom

16. Za osjet okusa vrijede sve navedene tvrdnje OSIM:

a.) Osjet okusa se sporo adaptira
b.) Sva okusna vlakna prekopavaju se u jezgrama solitarnog trakta
c.) Nakon okusnog podraaja okusne stanice se depolariziraju
d.) Postoji pet primarnih osjeta okusa

17. ta od navedenog NIJE funkcija utrikula i sakula:

a.) Odravanje kutnog ubrzanja
b.) Odravanju ravnotee za vrijeme linearnog ubrzanja
c.) Odravanju statine ravnotee
d.) Odravanju ravnotee pri jednolinim istosmjernim pokretima

18. Za Cortijev organ tano je:

a.) Oko 90% slunih ivanih vlakana podrauje unutranje stanice s dlaicama
b.) Stanice s dlaicama se depolariziraju kada se bazilarna vlakna savijaju prema skali
timapni
c.) Unutranje stanice s dlaicama nadziru osjetljivost vanjskih stanica na razliite
visine zvuka
d.) Stanice s dlaicama se depolariziraju kada se bazilarna vlakna savijaju prema skali
timpani

19. Za zvuni ''putujui val'' u punici tano je:

a.) Na poetku je jak, a kako se pribliava svojoj rezonantnoj taki na bazilarnoj
membrani postaje slabiji
b.) Kree se sporo uzdu poetnih dijelova bazilarne membrane to omoguuje
zvukovima visoke frekvence da se odvoje jedan od drugoga
c.) Zvuni val visoke frekvence prijee cijelu duinu bazilarne membrane prije nego
to zamre
d.) Zvuni val visoke frekvence prijee samo kratki put uzdu bazilarne membrane

20. Za refleks slabljenja tano je:

a.) titi punicu od tetnih vibracija koje uzrokuju preslabi zvukovi
b.) Prikriva zvukove visoke frekvence u bunom okoliu
c.) Poveava osjetljivost sluha na vlastiti govor
d.) Moe smanjiti intenzitet prijenosa zvukova niske frekvencije

21. Koje od navedenih stanica u neuronima mrenice prenose vidne signale akcionim
potencijalima:
a.) Ganglijske stanice
b.) Bipolarne stanice
c.) Amakrine stanice
d.) unjii i stapii

22. Hiperpolarizacijski receptori potencijal u tapiima je razlog:

a.) Poveanja ulaska jona K u njihov unutranji segment
b.) Smanjenja ulaska jona Na u njihov vanjski segment
c.) Poveanja ulaska jona Na u njihov vanjski segment
d.) Poveanja ulaska jona Na u njihov unutranji segment

23. Za akcioni potencijal neurona vrijedi tvrdnja:

a.) Moe nastati bilo gdje na neuronu
b.) Akcioni potencijali se ne mogu sumirati

c.) Postaje manji kada se udaljava od aksionskog breuljka

d.) Amplituda je direktno ovisna od intenziteta podraaja

24. Jonski kanali na aksonskom breuljku nervne stanice su:

a.) Pasivni i stalno otvoreni
b.) Neselektivni
c.) Medijatorom regulisani
d.) Naponom regulisani

25. Koja vrsta potencijala nastane na staninoj membrani kao posljedica otvaranja
naponom ovisnih jonskih kanala?
a.) Receptorski potencijal
b.) Akcioni potencijal
c.) Sinaptiki potencijal
d.) Elektrotoniki potencijal

26. ta nije tano za elektrotonike potencijale?

a.) Zavise od intenziteta stimulusa
b.) Mogu se sumirati
c.) Lokalni su odgovori
d.) Reaguju po zakonu ''sve ili nita''

27. Od koncentracije jona kalcija u izvanstaninoj tekuini ovisi kontrakcija svih

navedenih miia, OSIM:
a.) Sranog
b.) Skeletnog
c.) Glatkog viejedininog
d.) Glatkog jednojedininog
28. Za troponin-tropomiozinski kompleks tano je:
a.) Podlijee konformacionoj promjeni nakon vezivanja jona Ca++ za troponin C
b.) U relaksiranom miiu prekriva poprene mostove
c.) Kad se povea koncentracija Ca++u citosolu prekriva aktivna mjesta na aktinu
d.) Povlai miozinsku nit u procesu klizanja filamenata

29. ATP je u miinoj kontrakciji potreban za:

a.) Otkrivanje aktivnih mjesta na aktinu
b.) Otputanje jona Ca++iz cisterni sarkoplazmatskog retikuluma
c.) Odvajanje glavice poprenog mosta od aktina
d.) Energiziranje aktinske niti

30. Poveanje snage miine kontrakcije moe se ostvariti:

a.) Istezanjem miia prije kontrakcije na duinu veu od normalne
b.) Skraivanjem miia prije kontrakcije na duinu manju od normale
c.) Poveanjem uestalosti kontrakcije, tj sumacijom frekvencija
d.) Smanjenjem broja motornih jedinica koje se istovremeno kontrahiraju

31. Za motornu jedinicu tano je:

a.) ine je sva miina vlakna koja ulaze u sastav jednog miinog snopa
b.) Miina vlakna u svakoj jedinici se dre na okupu unutar miia
c.) Mali miii koji brzo reagiraju imaju vee motorne jedinice
d.) Kontrakcija jedne potpomae kontrakciju druge

32. Potencijal zavrne ploe skeletnog miia:

a.) Pobuuje akcioni potencijal na membrani miinog vlakna
b.) iri se du membrane i uzrokuje miinu kontrakciju
c.) Posljedica je djelovanja acetilholin-estoraze na acetilholin
d.) Nastaje ulaskom jona kalija u miino vlakno

33. Relaksacija glatkog miia:

a.) Zahtjeva aktivaciju miozin kinaze
b.) Zavisi o koliini aktivne miozin-fosfataze
c.) Nastaje procesom fosforilacije lakog lanca
d.) Odvija se bre nego u skeletnom miiu

34. Za nastajanje akcionog potencijala u glatkim miiima uglavnom je odgovoran ulazak:

a.) Jona natrija u vlakno
b.) Jona kalija u vlakno
c.) Jona kalcija u vlakno
d.) Jona hlora u vlakno

35. U nastanku platoa akcijskog potencijala sranog miia najznaajniju ulogu ima:
a.) Brzi natrijski kanal

b.) Spori kalcijsko-natrijski kanal

c.) Spori kalijski kanal
d.) Rad natrijsko-kalijske pumpe

36. Pri izometrijskoj kontrakciji:

a.) Tonus miia se poveava
b.) Mii se skrauje
c.) Mii vri spoljni rad
d.) Napetost se ne mijenja

37. U grau aktinske niti skeletnog miia NE ulazi:

a.) Aktin
b.) Tropomiozin
c.) Kalmodulin
d.) Troponin

38. Vezivanjem acetilholina za receptor na membrani miinog vlakna otvara se kanal

kroz koji lako prolaze:
a.) Negativni joni
b.) Pozitivni joni
c.) Velike koliine natrijevih jona
d.) Tani b i c

39. Srani mii u odnosu na skeletni ima:

a.) Vei volumen T tubula
b.) Bolje razvijen sarkoplazmatski retikulum
c.) Vie jona kalcija pohranjenog u sarkoplazmatskom retikulumu
d.) Krai akcioni potencijal

40. Za srani mii tano je sve OSIM:

a.) Sa funkcionalnog stanovita djeluje kao sincicij
b.) Popreno je isprugan
c.) Voljno inerviran
d.) Posjeduje prijelazne ploe

41. Za unutranji okoli tano je sve navedeno OSIM:

a.) ini je samo intracelularna tekuina
b.) Sadri velike koliine Na, Cl i HCO3
c.) ini je intersticijalna tekuina i plazma
d.) Sadri male koliine bjelanevina

42. Slinost izmeu olakane difuzije i aktivnog transporta je:

a.) U oba oblika transport se odvija niz koncentracioni gradijent
b.) Pri transportu u oba oblika koristi se proteinski nosa
c.) Oba oblika za transport koriste energiju
d.) Ni za jedan oblik transporta nije potrebna energija

43. Medijator ovisni jonski kanali su smjeteni:

a.) Du aksona
b.) Samo na dendritima
c.) Samo na tijelu neurona
d.) Na somi i dendritima

44. Holesterolske molekule u staninoj membrani imaju sve navedene funkcije OSIM:
a.) Svojom strukturom stabilizira i uvruje lipidni dvosloj
b.) Enzimatsku i receptorsku funkciju
c.) Odreuju fluidnost membrane
d.) Odreuju stepena propusnosti za one sastojke tjelesnih tekuina koji su topivi u
vodi

45. Koja je slinost izmeu aktivnog transporta i olakane difuzije:

a.) U oba oblika pri transportu se koristi proteinski nosa
b.) U oba oblika transport se odvija niz koncentracioni gradijent
c.) Oba oblika za transport koriste energiju
d.) Ni za jedan oblik transporta nije potrebna energija

46. ta od navedenog se ne regulie homeostatskim mehanizmima:

A: koncentracija glukoze u krvi
B: pH krvi
C: frekvenca sranog rada
D: osmotski pritisak

47. Kojim vidom transporta u stanicu ulaze bjelanevinske molekule?

A: prostom difuzijom
B: fagocitozom
C: olakanom difuzijom
D: pinocitozom

48. Joni Na i K se prenose kroz staninu membranu:

A: olakanom difuzijom i aktivnim transportom

B: prostom difuzijom i aktivnim transportom
C: samo prostom difuzijom
D: samo aktivnim transportom

49. ta je od navedenog zajedniko za prostu i olakanu difuziju:

A: za transport je potreban proteinski nosa
B: transportni maksimum
C: ostvaruje se bez utroka ATP
D: brzina difuzije se moe poveati djelovanjem specifinog hormona

50. Pozitivnu povratnu spregu u nastanku depolarizacije moe prekinuti:

A: inaktivacija Na kanala i otvaranje K kanala
B: otvaranje i Na i K kanala
C: inaktivacija K kanala i otvaranje Na kanala
D: inaktivacija i Na i K kanala

51. Aktivni bjelanevinski kanali imaju dva osnovna svojstva:

A: proputaju samo liposolubilne materije i selektivni su
B: selektivnost i mogunost otvaranja i zatvaranja ''vratima''
C: stalno su otvoreni i nikada ne ovise o naponu
D: neselektivnost i regionalnu rasporeenost

52. Za sinapse je tano sve OSIM:

A: povezuju nervne stanice
B: signali iz drugih podruja nervnog sistema mogu nadzirati sinaptiki prijenos
C: uvijek proputaju sve signale
D: odreuju smjerove irenja nervih signala

53. Impulse najbre proizvode:

A: tanka nemijelizirana vlakna
B: debela nemijelizirana vlakna
C: mijelizirana vlakna
D: kratka nervna vlakna

54. Akcioni potencijal na presinaptikoj membrani poveava propusnost za:

A: jone natrija
B: jone kalcija
C: kalija
D: anjone

55. Za mirujui membranski potencijal tano je:

A: ima vrijednost koja je priblina vrijednosti ravnotenog potencijala za natrij
B: na njegovu vrijednost mnogo vie utie difuzija natrija nego difuzija kalija
C: u bilo kojem momentu vrijednost mu zavisi od raspodjele jona K, Na i Cl sa jedne i
druge strane membrane
D: nijedan odgovor nije taan

56. U kojoj fazi akcionog potencijala su otvoreni aktivni naponom regulirani kanali za
natrij:
A: depolarizacija
B: repolarizacija
C: hiperpolarizacija
D: polarizaciji
57. Za Na+/K+jonsku pumpu tano je sve navedeno OSIM:
A: je elektrogena jer izbacuje vie pozitivnih jona
B: je oblik sekundarnog aktivnog transporta
C: odrava visoku koncentraciju jona K+intracelularno, a Na+ekstracelularno
D: odrava MMP

58. Za brzinu difuzije tano je sve OSIM:

A: obrnuto je proporcionalna razlici koncentracija
B: ovisi od topivosti odreene tvari u lipidima
C: proporcionalna je povrini membrane
D: ovisi od temperature

59. Aktivi jonski kanali:

A: ne posjeduju vrata
B: su neselektivni
C: naponom ili medijatorom kontrolisani
D: su uvijek otvoreni

60. U nervnoj stanici ECT koncentracija jona Na+je 142 mmol/L, a ICT 14 mmol/L. Ako
je nervna stanica propusna samo za taj jon, na osnovu Nemst-ove jednaine ravnoteni
potencijal za jone Na+iznosit e:
A: -60 mV
B: -80 mV
C: +61 mV
D: -94 mV