Strategija Razvoja Drvne Industrije FBiH 2016-2025 Godina

Strategija razvoja drvne industrije Federacije BiH za period 2016 2025.
godina
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE
PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BIH
STRATEGIJA
RAZVOJA DRVNE INDUSTRIJE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
ZA PERIOD 2016.- 2025.
Strategija razvoja drvne industrije Federacije BiH za period 2016 2025. godina
Koritena literatura i izvori podataka

1. Zavod za statistiku Federacije BiH godinjaci i mjeseni bilteni 2010-2015.
2. VTK BiH i Privredna / Gospdarska komora Federacije BiH kvartalni izvjetaji
o poslovnim rezulatima grupacije drvne industrije i umarstva BiH i Federacije
BiH za period 2007-2013 godina.
3. Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije- Analiza postojeeg
stanja i prijedlog mjera za poboljanje rada u drvnoj industriji, Mostar Svibanj/
Maj 2010.godine.
4. Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, Federalna Uprava za
umarstvo, umarski program
- Informacije o gospodarenju umama,
- Studija : Poglavlje o odnosima umarstava i drvne industrije, Sarajevo
2010. godina,
- Tehnologije u umarstvu, standardi umskih drvnih sortimenata i umska
biomasa.
5. Izvozno vijee BiH, Strategija rasta izvoza od 2012-2015 godine, Pregled
strategije za drvnu industriju, Sarajevo, decembar/ prosinac 2011. godine.
6. Razvoj industrijske politike Federacije BiH, Univerzitet Sarajevo Mainski
Fakultet Sarajevo i Sveuilite u Mostaru, Strojarski fakultet. Sektor prerade
drveta i industrija graevinskog materijala, nemetala i grafike industrije
(Poglavlja 4, 5 , 6 i 7).
7. USAID FIRMA Projekt BiH
Izgledi bh. industrije u 2012 - drvopreraivaki i metalopreraivaki
sektor.
Izgledi bh. industrije u 2014. godini, drvni i metalopreraivaki sektor.
Trite trupaca BiH- Izvjetaj- FIRMA- Orgut- mart 2011.
Koristenje NV sortimenata- Izdanacke ume- Izvjetaj- Orgut- april 2013.
8. REZ Analiza postojeeg nivoa proizvodnih tehnologija u drvopreraivakoj
industriji i specifikacija potreba.
Autori Mr. sci. Ismar Alagi, dipl.in.mainstva i Ana Abramui, Zenica,
Novembar 2005.godine.
9. Doleek V. Kadribegovi I, Biomasa kao energetski potencijal obnovljvih izvora
energije, Sarajevo 2013.godina.
Dostupno na http:forestfires.ba/work/biomasa-rad
10. Gvero P. Biomasa kao gorivo, Udruenje umarstvo i prerade drveta Interfob,
2008.godina.
11. Jovanovi B, Musi J, Lojo A, Energetski potencijal biomase u BiH, Radovi
umarskog fakulteta, Univerziteta u Sarajevu, Volume 38, broj 1.
Sadraj
1. Uvod
2. Predgovor
3. Ciljevi strategije
3.1
3.2.
3.2.1
3.2.2.
Dugoroni ciljevi
Kratkoroni ciljevi
Kratkoroni ciljevi u umarstvu
Kratkoroni ciljevi u drvnoj industriji
8
8
8
9
4. Analiza stanja drvnog sektora
10
4.1 umarstvo
4.1.1
Struktura uma umskog zemljita
4.1.2
Stanje drvnih zaliha i ostvarena sjea
4.1.3
Preporuke za budue aktivnosti
4.2
Drvna industrija
4.2.1
Stanje drvne industrije do 1992.godine
4.2.2
Dananje stanje drvne industrije Federacije BiH
4.2.3
Proizvodnja i prodaja
4.2.4
Ulaganja u drvnu industriju
4.2.5.
Stanje primarne i polufinalne prerade
4.2.6.
Finalna prerada
4.2.7
Definisanje ciljnih proizvoda i podrka izvozu
4.3
Industrija papira i celuloze
5.
Biomasa
5.1
Potencijali biomase
5.2
Efekti koritenja biomase
6.
Tehnologija u drvnoj industriji
6.1
Stanje tehnologija do 1992.godine
6.2
Stanje tehnologija danas
10
11
12
15
16
16
17
18
25
25
27
30
33
34
34
37
37
37
38
7.
7.1
8.
Kadrovi i obrazovanje
40
Kadrovska struktura uposlenih

SWOT Analiza
43
44
9.
Rezultati SWOT Analize

Strateko razvojni ciljevi
10.
Predloena strategija razvoja
46
11.
Osnovne prepreke za konkurentnost
48
12.
Uslovi i nain realizacije razvojne strategije
51
8.1.
45
1. Uvod
Osnova za izradu Strategije razvoja drvne industrije za period 2016. 2025. godina
nalazi se u dokumentu Razvoj industrijske politike u Federaciji BiH (Slubene
novine Federacije BiH, br.41/10), koji je sastavni dio Strategije ekonomskog razvoja
Federacije Bosne i Hercegovine.
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je, kao jednu od aktivnosti za
realizaciju Stratekog cilja 3. koji se odnosi na Unapreenje ambijenta za
proizvodnju i poveanje stepena izvozne orijentacije industrijske proizvodnje, u svom
Programu rada planiralo, u saradnji sa Privrednom/Gospodarskom komorom
Federacije BiH, izradu Strategije razvoja drvne industrije Federacije BiH.
Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH je formirala Radnu gupu za izradu
Strategije, a metodologija rada je definirana Projektnim zadatkom.
Osnovni princip rada na projektu Strategija razvoja drvne industrije Federacije BiH
je:
1. Analiza svih dosadanjih studija o stanju i perspektivama razvoja
drvopreraivakog sektora i preporukama za razvoj;
2. Analiza trenutnog stanja:
a) po principu odozdo prema gore kako bi se dobile realne ideje i
prijedlozi objektivno izvodljivih programa i aktivnosti
b) po principu od pojedinanog prema opem s ciljem ukazivanja na
razliitosti unutar sektora i tako predloila realno izvodljiva ukupna
Strategija.
Na osnovu ovih principa, metodoloke osnove ovog projekta su bili:
-
Primarna i sekundarna istraivanja i komunikacije sa svim zainteresiranim

subjektima kako bi se dobila slika objektivnog stanja i stvorile prepostavke za
razvoj drvopreraivakog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Primjenom pricipa odozdo prema gore pri ocjenjivanju mogunosti izgradnje
konkuretnosti unutar segmenata drvopreraivakog sektora pokualo se doi
do definiranja idustrijske politike u Strategiji razvoja drvnopreraivakog
sektora.
Koritenjem relevantnih i provjerljiivih podataka pokualo se doi do koliko
toliko realnog trinog pozicioniranja drvopreraivakog sektora.
Realizaciju odobrenog Projektnog zadatka za izradu prijedloga Strategije razvoja

drvne industrije Federacije Bosne i Hercegovine u periodu 2016. -2025.godine
Radna grupa je temeljila na Uredbi o nainu pripreme, procjeni uticaja i odabiru
politike u postupku izrade akata koje predlae i donosi Vlada Federacije
i nadlena ministarstva (Slubene novine Federacije BiH, br.27/11) kao i Uredbe o
pravilima za uee zaniteresirane javnosti u postupku primjene federalnih i drugih
akata (Slubene novine Federacije BiH, br.51/12).
Program istraivanja za potrebe ovog Projekta realiziran je kroz provedbu kako
standardnih tako i dodatnih istraivanja putem anketnih istraivanja, konsultacija,
razgovora, posjeta, i sastanaka.
Isto tako su u svrhu izrade projektnog zadataka koriteni primarni i sekundarni izvori
podataka.
5
Kao primarni izvori podataka korieni su anketni listovi koje su popunjavali
proizvoai iz oblasti drvoprerade, a kao sekundarni koriene su ranije raene i
dostupne studije i ekspertize.
Tokom istraivanja koritene su i razliite baze podataka kao to su podaci Agencije
za statistiku BiH, Federalnog zavoda za statistiku, Agencije za unapreenje izvoza,
Vanjsko trgovinske komore BiH itd.
Cilj ovog dokumenta je isticanje opih karakteristika sektora drvoprerade i
odreivanje konanih namjera drave u pogledu statusa sektora drvne industrje,
predlaganja mjera i aktivnosti sa kojima bi sve zainteresirane strane od
privrednih/gospodarskih drutava do lokalnih dravnih organa i poslovnih udrenja
trebale biti upoznate, a sve u cilju odreivanja drvopreraivakog sektora kao
jednog od kljunih privrednih/gospodarskih sektora u Federaciji BiH, kako po obimu
BDP, tako i po obimu izvoza proizvoda vie i visoke dodane vrijednosti i posebno
kao genarator zapoljavanja u lokalnim zajednicama.
Sektor drvoprerade, zajedno sa umarskim sektorom predstavlja veliki
privredni/gospodarski potencijal Federacije BiH i veliku razvojnu priliku, pa je veoma
bitno i da sve zainteresirane strane, od Vlade Federacije BiH i njenih ministarstava
(Ministarstva energije, rudarstva i industrije i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede
i umarstva) usko sarauju i koordiniraju svoje aktivnosti u cilju postizanja ciljeva ove
Strategije.
2. Predgovor
Bosna i Hercegovina je jedna od najsiromanijih zemalja Evrope, a ume
predstavljaju jedno od njenih najveih i najvanijih prirodnih bogatstava i dobro
osmiljena strategija razvoja i iskoritavanja ovog velikog prirodnog bogastva moe
biti pokreta ukupnog ekonomskog razvoja BiH, a samim tim i Federacije BiH.
Uprkos velikom obimu proizvodnje i uea u ukupnom drutvenom proizvodu,
vrijednost uma i proizvoda od drveta jos uvijek je daleko od onih mogunosti koje
posjeduje.
Stoga je i cilj ovog materijala dati osnove za pokretanje niza akcija i projekata koji bi
od drvnog sektora (umarstvo i drvoprerada) napravili dominantno izvozni sektor i
predstvljao okosnicu razvoja preraivake industrije Federacije BiH.
Drvna industrija je vaan segment privrede Federacije BiH. Svoj razvoj zasniva na
koritenju domaih prirodnih resursa i tradicionalno je izvozno usmjerena.
Najznaajniji parametri njenog znaaja za ekonomiju BiH ogledaju se u domaoj
sirovini koja je raspodijeljena na itavom prostoru Federacije BiH, pa pored
ekonomskog ima i veliki lokalni, odnosno regionalni i socijalni znaaj (zapoljavanje i
zadravanje stanovnitva u malim sredinama).
Drvna industrija Federacije BiH ima viegodinju tradiciju i najstarija je industrijska
grana u Federacije BiH. Ekoloki prihvatljiva, ima izvozni potencijal s tritem preko
60 % i privredna je grana koja biljei visok suficit.
U 2015.godini drvopreraivaki sektor Federacije BiH je izvezao, prema podacima
UIO, proizvoda od drveta u vrijednosti od cca 625 miliona KM, dok je u isto vrijeme i
prema istom izvoru ukupan uvoz drvopreraivakog sektora bio cca 177 miliona
KM.
Kod poslednjeg podatka treba naglasiti da u stavci uvoz nisu navedeni podaci o
ukupnom uvozu repromaterijala. Kao to je poznato, BiH, a shodno tome ni
Federacija BiH nema nijednog proizvoaa tkanina za namjetaj, poliuretanske
pjene, okova svih tipova i vrsta za namjetaj, stakla za namjetaj, ljepila i ostalih
prateih repromaterija, te opreme i rezervnih dijelova. Stoga, kako u
drvopreraivakoj industriji, tako i u umarskom sektoru, naoko visok devizni sufici
koji se ostvaruje u izvozu nije toliko visok. Budui se uvoz svih materijala u BiH
evidentira prema vrstama materija, to nije bilo mogue utvrditi taan iznos materijala
i opreme koji se koriste za potrebe drvne industrije.
Realno gledajui, najvei neto devizni uinak ostvaruje se kod izvoza polufinalnih i
finalnih proizvoda od punog drveta liara i etinara, jer je tu najvee uee
domae sirovine rezane grae etinara i liara.
Ratni sukobi, nedostatak razvojne strategije industrijske proizvodnje, uz izuzetno
loe provedenu privatizaciju doveli su do gotovo potpunog sloma drvopreraivakog
sektora i devastacije uma, tako da danas drvopreraivaka industrija gotovo i ne
postoji kao dobro organizirana privredna grana, jer je rascjepkana na niz malih i
uglavnom nekonkurentnih firmi koje su u meuvremenu nastale uporedo sa
nestajenjem nekadanjih velikih dravnih kompanija i teko moe, bez dobro
osmiljene razvojne strategije, u dogledno vrijeme postati jedan od kljunih sektora
privrede Federacije BiH.
Rezultati koje postie drvna industrija, na domaem i izvoznom tritu, uglavnom su
rezultat rada pojedinanih napora privrednika iz ove oblasti, nego osmiljene
strategije. Naravno pri ovome ne treba zanemariti ni efekte koje na ukupne rezultate
imaju i programi koje meunarodne razvojne agencije pruaju ovom sektoru.
Od zavretka ratnih sukoba u BiH puno je meunarodnih razvojnih agencija radilo na
planovima razvoja umarskog i drvopreraivakog sektora u BiH i dosljedno tome i
Federacije BiH i uglavnom se svi slau da drvopreraivaki sektor posjeduje
izuzetno veliki potencijal, unato svim posljedicama loeg rada proteklih petnaestak
godina
Nakon svega reenog postavljaju se pitanja vizije strategije razvoja drvne industrije u
Federacije BiH. Pitanja, kakva je budunost drvne industrije i koji su pravci njenog
daljeg razvoja, postaju kljuna za razvoj drvopreraivakog sektora.
Hoe li drvopreraivaki sektor ostati na sadanjoj razini razvoja i polako nestajati
kao loa organizirana privredna grana i propustiti priliku koja mu se ukazuje je
iskljuivo strateko pitanje na koje trebaju dati odgovor svi zainteresirani subjekti i iz
javnog i iz privatnog sektora.
3. Ciljevi strategije
3.1. Dugoroni
3.1.1. Integrirati umarski sektor sa drvopreradjivakim sektorom kroz stvaranje
interresorne grupe za strateki razvoj i stvoriti dominantno izvozni sektor,
3.1.2. Podii ukupan izvoz drvopreraivakog sektora sa cca 625 miliona KM u
2015. godini na 1,25 milijardi KM u 2026 godini uz poveanje uea
proizvoda viih faza prerade drveta sa 35% na 65 % do 2025.godine,
3.1.3. Udvostruiti iskoristivost drvnog otpada-biomase, kao energetskog medija u
svakom obliku u svim segmentima potronje od privatnih domainstava,
lokalnih zajednica, javnih ustanova i industrijskih pogona,
3.1.4. Podii ukupan broj uposlenih sa oko 16. 000 u 2015. godini na 32.000
u 2025.godini.
3.2. Kratkoroni
3.2.1. umarstvo
Donijeti Zakon o umama Federacije BiH i stvoriti institucionalni okvir za :
-
Objavu rezultata inventure uma u BiH, odnosno u Federaciji BiH,

Poetak konsolidacije stanja u umarskom sektoru Federacije BiH i osposobiti
PD/GD-ove za stabilno poslovanje na ekonomskim osnovama i na tim
osnovama dovriti procese cerfikacije uma FSC-FSM u Federacije BiH,
Implementaciju umarskog programa Federacije BiH, sve 23 take, i u okviru
ovoga posebnu panju posvetiti odnosima PD/GD sa drvopreraivakom
industrijom shodno taki 3.1.1 Dugoronih ciljeva strategije.
8
3.2.2. Drvoprerada
-
Implementirati u potpunosti Zakon o uvjetima i nainu obavljanja djelatnosti

rezanja drveta (Sl.list Federacije BiH, br.27/97) i tako eliminirati neproduktivne
kapacitete i stvoriti osnove za profitabilnu primarnu preradu kao osnov za
razvoj profitabilan i konkurentan sektor polufinalne i finalne prerade,
Stimulirati uvoenje novih tehologija u primarnoj preradi prema

raspolozivim resursima i biti konkurenta na tritu primarnih proizvoda od
drveta,
Dovriti procese FSM CoC certifikacija firmi,
Implementirati evropske norme i standarde u umarstvu i drvopreradi,
Procijeniti mogunosti restrukturiranja postojeih i dravnih i privatnih

proizvodnih kapaciteta, posebno onih sa kapacitetima za vie faze prerade
drveta i osposobiti ih da budu okosnica oko koje e se razvijati mala i srednja
preduzea ili u obliku lanaca vrijednosti ili nekih drugih oblika poslovno
proizvodnog povezivanja,
Intenzivno raditi na formiranju udruenja/klastera/konzorcija po regionalnom

ili proizvodnom principu,
U ovaj proces trebaju obavezno biti ukljuene regionalne razvojne agencije i

privredne/gospodarske komore kantona koje bi u ovom procesu trebale biti uz
preduzeca nosioci inovativnih procesa kroz centre za inovacije putem
saradnje sa visokokolskim institucijama u Federacije BiH i ostalim
zainteresiranim partnerima u oblastima u upravljanju kompanijama u svim
aspektima,
Nastaviti proces certificiranja sukladno meunarodnim standardima i

normama,
Poveati uee na trenutnim i definirati potencijalno nova triata i raditi na
pristupu novim tritima,
Raditi intenzivno na pristupu tehnologijama, zajedno sa inovativnim centrima i

obrazovnim institucijama i sistemima na svim nivoima (srednje, obrazovanje
uz rad, dodatnoneformalno obrazovanje, visoko obrazovanje),
Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH i VTK BiH trebale bi biti

spona izmeu Vlade Federacije BiH i Vijea Ministara BiH i baviti se:
- Pristupu tritima i promotivnim aktivnostima na ciljanim tritima i
razvojem strategija za pristup novim tritima,
9
-
Prikupljanjem informacija o stanju na tritima sirovina i repromaterijala,

tehnologija, gotovih proizvoda i njihova distribucija zainteresiranim
preduzeima/udruenjima lanicama udruenja/klastera/konzorcija,
Zajedno sa vladama raditi na promjenama zakonodavnih okvira ili
unapreivanjem istih u cilju poboljanja istih i podizanja ukupne
konkurentnosti i efikasnosti cijelog drvnog sektora,
Privlaenjem investicija u drvopreraivaki sektor, bilo kroz direktne strane
investicije, bilo kroz privlaenje bankarskog sektora za ulaganja u
preduzea drvoprerade.
- Osposobiti kadrovski i materijalno komore i udruenja/klastere/konzorcije za

poslove pod gore navedenim takama.
4. Analiza stanja drvnog sektora

4.1. umarstvo
Najvei dio uma u Federacije BiH je u vlasnitvu drave i brigu o njima vodi
Federacije BiH, odnosno nadleno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i
umarstva, Vlade Federacije BiH.
Zadnji federalni Zakon o umama donesen je u maju 2002, godine i van snage je, a
trenutno upravljanje i gazdovanje umama vri se na osnovu Uredbe (koja je
stavljena van snage), a novi Zakon o umama jo nije usvojen i trenutno je na
razmatranju u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.
Federalna i kantonalne uprave koje upravljaju i uvaju, kako dravne tako i privatne
ume, gazdovanje dravnim umama, putem ugovora, prenose na umskoprivredna drutva, kojih u svakom kantonu ima po jedno. Ovim Zakonom prerada
drveta je potpuno odvojena od umarstva i dodiruju se samo u segmentu prodaje
odnosno kupovine drveta za potrebe njegove prerade.
ume i umska zemljita u Federacije BiH prostiru se na povrini od oko 1,519.977
ha, od ega su u dravnom vlasnitvu oko 1,244.000 ha ili 81,8%, a u privatnom
vlasnitvu 277.000 ha ili 18,20%.
Kod ovog podatka treba napomenuti da poslednja inventura uma koja je uraena
2011. godine pokazuje znaajan porast udjela privatnih uma, ali emo do objave
rezultata inventure uma, kao osnovu za analize umarskog sektora, korisiti
podatke iz Izvjetaja o gospodarenju umama koje je uradila Federalna uprava za
umarstvo u 2012.godini.
10
4.1.1. Struktura uma umskog zemljita
Tabela 1. Struktura uma i umskog zemljita u Federacije BiH
Vegetacijski oblik
u ha
Visoke ume sa prirodnom obnovom

Visoke degradirane ume
umske kulture sa procijenjenom drvnom masom
umske kulture bez procijenjene drvne mase
Ukupno visoke ume
Izdanake ume
Ukupno umsko zemljite
Goleti pogodne za poumljavanje
Goleti nepogodne za poumljavanje
Ukupno umsko zem. za gospodarenje
Minirane povrine
Sveukupno
493991,7
15924,8
54223,8
8763,6
567.316,4
257.094,8
815.922,2
166.192,5
122.246,9
39,7%
1.113.998,6
125,190,1
89,4%
10,1
%
1.246.701,9
100,0%
1,3%
4,4%
0,7%
45,5
20,6%
65,4%
13,4%
9,8%
Tabela 1 Slika 1. - Struktura uma i umskog zemljita u Federacije BiH

Procentualni prikaz
Visoke ume prirodnom

obnovom
10,1%
Visoke degradirane ume
9,8%
39,7%
umske kulture sa procij.drvnom
masom
13,4%
umske kulture bez procij.drvne

mase
20,7%
Izdanake ume
0,7%
1,3%
4,4%
Goleti pogodne za
poumljavanje
11
4.1.2. Stanje drvnih zaliha i ostvarena sjea
Prema informaciji o gospodarenju umama u Federaciji BiH (Ministarstvo
poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva) u daljem tekstu Informacije Ministarstva
poljoprivrede vodoprivrede i umarstva stanje plana sjee u 2015.godini, objavljeno
u julu 2016.godine, dato je tabelom 2. Ostvarene sjee u posmatranom periodu, su
ispod dozvoljenog etata.
Tabela 2. Ostvarene sjee u periodu 2010-2015.godina*
Vrsta drveta
etinari
Liari
UKUPNO
G o d i na
2010
2011
2012
2013
2014
2015
1,038,731 1,112,226 1,099,790 1,260,973 1,301,692 1,271,847
1,079,720 1,179,626 1,129,498
941,660 1,162,795 1,158,848
2,118,451 2,291,852 2,229,288 2,202,633 2,464,487 2,430,695
Tabela 2. Slika 1. Ostvarene sjee

3.000.000
2.500.000
2.000.000
etinari
1.500.000
Liari
UKUPNO
1.000.000
500.000
0
2010
2011
2012
2013
2014
2015
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva

Zavod za statistiku Federacije BiH
12
Tabela 3. Sortimentna struktura ostvarenih sjea 2010-2015.godini
U 000
Vrsta sortmimenta
2010
Trupci F/III
Ostala oblovina i cel.drvo
Ogrjevno drvo
UKUPNO
587.5
271.0
3.6
862.1
Trupci F/III
Ostala oblovina
Ogrjevno drvo
UKUPNO
243.1
2.8
661.9
907.8
Trupci F/III
Ostala oblovina
Ogrjevno drvo
UKUPNO
830.6
273.8
665.5
1,769.9
2011
2012
etinari
631.9
687.0
302.0
366.0
1.2
0.0
935.1 1053.0
Liari
269.7
307.0
96.5
3.0
590.7
668.0
956.9
978.0
UKUPNO
901.6
994.0
398.5
369.0
591.9
668.0
1,892.0 2,031.0
m3
2013
2014
2015
670.0
399.0
0.0
1069.0
633.3
415.5
2.5
1051.3
639.5
393.7
2.0
1035.2
298.0
4.0
728.0
1030.0
274.3
3.1
690.5
967.9
291.2
7.9
737.7
1036.8
968.0
403.0
728.0
2,099.0
907.6
418.6
693.0
2,019.2
930.7
401.6
739.7
2,072.0
Izvor podataka: Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodopirivrede i umarstva
Tabela 3. Slika 1. Procentualno uee drvnih sortimenata etinara

u sjei 2010-2015
80,0%
70,0%
60,0%
50,0%
40,0%
30,0%
20,0%
10,0%
0,0%
ETINARI
Ostvarene sjee 2010-2015
Trupci F/III
Ostala oblovina i cel.drvo
Ogrjevno drvo
2010
2011
2012
2013
2014
2015
13
Tabela 3. Slika 2. procentualno uee drvnih sortimenata liara
u sjei 2010-2015
120,0%
100,0%
LIARI
80,0%
Ostvarene sjee 2010-2015
60,0%
Trupci F/III
40,0%
Ostala oblovina
20,0%
Ogrjevno drvo
0,0%
2010
2011
2012
2013
2014
2015
Tabela 3 Slika 3. procentualno uee svih drvnih sortimenata

u sjei 2010-2015
60,0%
50,0%
UKUPNE SJEE
40,0%
2010 - 2015
30,0%
Trupci F/III
20,0%
Ostala oblovina
Ogrjevno drvo
10,0%
0,0%
2010
2011
2012
2013
2014
2015
Prema iskazanim trendovima, od 2010. do 2015. godine uoava se prosjena

proizvodnja trupaca od cca 1,8 miliona m3, sa varijacijam po godinama sjee od
otprilike 5%. Trendovi proizvodnje sortimenata liara idu u korist ogrijevnog
drveta, to je nonsens i to podrazumijeva detaljniju analizu ta se sve
podrazumjevalo pod ogrjevnim drvetom.
Ono to je interesantno uoiti je da za prikazanu ukupnu proizvodnju rezane grae i
furnira, kao vrijednosno najvie kategorije interesantne za umarstvo, i uveane za
stepen iskoritenja trupaca takoer imamo neiskoritene instalirane kapacitete.
Prosjena ponuena godinja koliina trupaca u Federacije BiH, u vremenu 2010.
2016.godina, iznosi 1,980 miliona m3 i to cca 1 milion m3 etinara i 0,98 miliona
liara, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva
Federacije BiH, to u odnosu na instalirane kapacitete jedva da zadovoljava oko
44% iskoritenja instaliranih kapaciteta.
14
4.1.3. Preporuke za budue aktivnosti
Kao prvi korak Federacije BiH, kao veinskog vlasnika uma, Vlada Federacije BiH,
putem zakonodavnih institucija mora donijeti Zakon o umama i tako stvoriti
zakonodavni okvir za dalji razvoj umarstva, kao polazne take u ukupnom razvoju
drvopreraivakog sektora.
Vlada Federacije BiH koja preko svojih nadlenih ministarstava upravlja
gospodarenjem uma trebala bi svojim odlukama i sprovoenjem mjera:
1. Stvoriti uslove za poslovanje PD/GD ova na ekonomskim osnovama,
2. Unapreenje poslovnih odnosa izmeu umarstva i preduzea koja se bave
preradom drveta i posmatrati umarstva i drvnu industriju kao jedinstven lanac
vrijednosti u drvopreraivakom sektoru i na taj nain osigurati dugoronu
povezanost umarstava i drvopreraivaa,
3. Implementiratti ve donesene Kriterije o raspodjeli sirovine usvojenih od strane
predstavnika grupacije umarstva i prerade drveta i Vlade Federacije BiH i tako
osigurati stabilno snabdjevanje osnovnom sirovinom proizvodjaima polufinalnih
i finalnih proizvoda na bazi izvoznih poslova,
4. Primjeniti EU norme u definiranju uslova i naina proizvodnje i prodaje drvnih
sortimenata
Dosadanja praksa pokazala je da odnosi izmeu preduzea umarstva i preduzea
koja se bave preradom drveta, ni u vrijeme kada su zajedno bila organizirana, kao ni
sada kada su odvojena, nisu u dovoljnoj mjeri i na najbolji nain regulirani. Zbog
toga je jedna od vanijih aktivnosti unapreenje poslovnih odnosa izmedu preduzea
umarstva i preduzea za preradu drveta u Federaciji BiH.
Svake godine se javljaju problemi kako na objektivan nain rasporediti raspoloive
koliine trupaca, imajui u vidu prekapacitiranost drvopreradivake industrije i
injenicu da se odreene koliine trupaca izvezu izvan granica BiH. To dodatno
oteava poziciju za preradu drveta i dovodi u pitanje poslovanje veine od njih.
Razmatrajui razliite strategije razvoja, posebno umarstva, a posebno drvne
industrije i papira u svijetu i kod nas, stvaraju se odreene pretpostavke koje govore
o zajednitvu, ali i o suprotnostima, koje treba imati na umu i uvaavati ih pri
utvrivanju strategija tih privrednih grana u njihovom meusobnom djelovanju u
budunosti.
15
4.2. Drvna industrija
4.2.1. Stanje drvne industrije BiH do 1992. godine
Drvna industrija BiH uestvovala je sa 10% u bruto nacionalnom dohotku (oko 3
milijarde USD), a sa 11% u izvozu BiH. Kapacitete drvne industrije inilo je 220
razliitih srednjih i velikih firmi, preteno organiziranih u okviru IPADA (83%), i
KRIVAJE (17%). Drvopreraivaki sektor (sa umarstvima) zapoljavao je oko
90.000 radnika ili 18% ukupnog broja radnika u industriji i rudarstvu, od toga u
primarnoj preradi 15.000, a u finalnoj 46.000 (15%) ili oko 30%. Asortiman drvne
industrije obuhvatao je raznovrsne proizvode, a prema dostupnim podacima o
instaliranim kapacitetima za 1991. godinu u BiH su:
Tabela 4.
R.br
1.
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
Proizvod
Rezana gradja liara i etinara
Furnirske ploe
Panel ploe
Vlknaste ploe
Iveraste ploe
MDF ploe
Furnir
Gradjevinska stolarija
Parket
Brodski pod i obloge
Montane drvene kue
Drvena ambalaa
Garniture namjetaja
Ostali namjetaj
ibice
Proizvodi od prua
Pluto
Proizvodi od pluta
Jed.
mjere
3
m
3
m
3
m
3
m
3
m
3
m
3
m
kom.
3
m
3
m
2
m
3
m
gar.
kom.
kom.
kom.
tona
3
m
Koliina
2,000.000
70.000
37.000
47.000
223.000
89.000
90.000
1,650.000
1,450.000
500.000
250.000
300.000
50.000
5,700.000
200.000
1,500.000
350
600
Izvor podataka : Strategija razvoja industrijskih politika Mainski fakultet Sarajevo i

Strojarski fakultet u Mostaru sa saradnicima 2009.godina
16
4.2.2. Dananje stanje drvne industrije Federacije BiH

Drvna industrija je znaajan sektor industrijske proizvodnje Federacije BiH. Svoj
razvoj zasniva na koritenju domaih prirodnih resursa i velikim dijelom je izvozno
orijentirana.
Danas drvnu industriju Federacije BiH ini 1241 privrednih/gospodarskih drutava:
Tabela 5.
1
2
3
4
5
6
Piljenje i blanjanje drveta

Proizvodnja furnira i ostalih ploa od drveta
Proizvodnja parketa
Proizvodnja ostale graevinske stolarije i elemenata
Prozvodnja ambalae od drveta
Proizvodnja ostalih proizvoda od drveta
Prizvodnja kancelarijskog i namjetaja za poslovne
8 prostore
10 Proizvodnja kuhinjskog namjetaja.
11 Proizvodnja ostalog nametaja
UKUPNO
526
24
6
249
42
136
46
44
141
1,214
Tabela 5. Slika 1. Procentulnoo uea Privrednih/Gospodarskih

drutava prema vrsti proizvodnje
Piljenje i blanjanje drveta
3,62%
3,79%
Proizvodnja furnira i ostalih

ploa od drveta
11,61%
43,33%
11,20%
3,46%
Proizvodnja parketa
Proizvodnja ostale
graevinske stolarije i
elemenata
20,51%
0,49%
1,98%
Prozvodnja ambalae od drveta
Proizvodnja ostalih proizvoda od

drveta
17
Treba napomenuti da ovaj podatak treba uzeti sa oprezom jer se radi o ukupno
registrovanim Privrednim/Gospodarskim drutvima iz oblasti drvoprerade i u
Federalnom zavodu za statistiku nemaju podataka o trenutno aktivnim firmama.
Isto se moe rei i za UIO u ijoj se evidenciji i dalje vode firme za koje je pouzdano
utvrdjeno da su ili u steaju ili likvidirane. Nadalje, treba napomenuti da je isto tako
utvrdjeno da najvei dio evidentiranih firmi iz oblasti drvoprerade spadaju u male
firme do 10 uposlenih i SZR.
Uee sektora drvne industrije u strukturi industrijske proizvodnje Federacije BiH
(podruja: rudarstvo, preradivaka industrija i snabdijevanje/opskrba elektrinom
energijom, plinom i vodom) u 2015. godini iznosi 8,10% (prerada drveta i proizvodnja
proizvoda od drveta,osim namjetaja 2,80 % i proizvodnja namjetaja 2,90% i papir i
celuloza 2,40%),
Okosnica dananje drvne industrije u Federaciji BiH je proizvodnja sljedeih
proizvoda:
- rezana graa,
- ploe od punog drveta,
- elementi za namjetaj,
- sve vrste namjetaja (tapecirani, masivni, ploasti),
- graevinska stolarija,
- parketi i podovi,
- montana drvena gradnja,
- palete i druga ambalaa od drveta
- peleti i brikete.
Kao posljedica realnih okolnosti i ogranicenja osnovne karakteristike stanja drvne
industrije Federacije BiH su sljedee:
1. Osnovna sirovina za preradu je iz domaih prirodnih resursa,
2. Kapaciteti pilanske prerade vei od raspoloivih izvora domae sirovine,
3. Nezadovoljavajui odnos primarne i finalne prerade kao direktna posljedica
prekapacitiranosti primarne prerade,
4. Nesrazmjerna ponuda i potranja i distribucija sirovine,
5. Nepostojanje proizvodnje ploa iverica i MDF ploa.
4.2.3. Proizvodnja i prodaja

Tim koji je radio ovu strategiju nije naalost mogao dobiti od FZS kvantificirane
podatke za oblast drvne industrije ( koliine i vrijednost) po pojednim proizvodima i
grupama proizvoda zbog razliitih standarda po kojima se podaci prate, pa samim
tim ni doi do relevantnih podataka o ukupnom obimu prozvodnje u oblasti
18
drvoprerade i na osnovu njih napraviti detaljnu analizu o prozvodnji i prodaji
drvopreradjivakog sektora na domaem tritu
Jedini relevantni podaci koje je tim dobio su podaci o ostvarenom obimu izvoza i
uvoza drvopreradjivakog sektora su podaci o ostvarenom izvozu i uvozu dobiveni
od strane UIO.
Treba isto tako napomenuti da podatke o ostvarenom uvozu drvopreradjivakog
sektora treba uzeti s rezervom, jer je najvei dio repromaterijala klasificiran prema
vaeoj carinskoj nomenklaturi industrijskih proizvoda, koja ne pravi jasnu razliku
izmeu repromaterijala namijenjih drvopreraivakom sektoru i repromaterijala
namijenjih ostalim industrijskim sektorima, kao i trgovini.
4.2.3.-1. Vanjsko trgovinska razmjena drvopreraivake industrije Federacije

BiH
Tabela 6. Izvoz u periodu 2010 2015
Rb
Grupe proizvoda
2010
2011
2012
Proizvodi umarstva
66,476
80,690
79,688
Rezana gradja
126,021
149,720
Ploe i furniri
16,426
Parket i ostalo profilirano drvo
11,288
Graevinska stolarija
24,474
Ukupno drvo i proizvodi od

drveta
Namjetaj
Montane kue
UKUPNO ( 6+7+8)
2013
2014
2015
108,459
111,888
98,436
157,222
151,418
174,980
195,803
18,087
18,496
20,393
26,835
32,023
12,575
16,093
26,623
20,505
23,883
29,171
29,720
32,218
35,426
34,811
244,685
290,243
301,219
339,111
371,648
386,971
168,606
179,467
187,341
203,990
210,314
229,824
4,176
4,533
6,840
5,624
11,297
12,816
417,467
474,243
495,400
548,725
792,276
846,619
Tabela 6. Slika 1. - izvoz prema prozvodima umarskog i

drvopreraivakog sektora
250.000
Proizvodi umarstva
200.000
Rezana gradja
150.000
Ploe i furniri
100.000
Parket i ostalo profilirano

drvo
50.000
0
2010
2011
2012
2013
2014
2015
19
Tabela 6. Slika 2. - izvoz prema prozvodima drvopreraivakog sektora
45.286
545.637
Proizvodi umarstva
1.179.548
Rezana graa
Ploe i furniri
955.164
Parket
Namjetaj
Montane kue
185.820
110.967 132.260
Tabela 6. Slika 3. Procentualno izvoz prema prozvodima

drvopreraivakog sektora
1,44%
17,30%
Proizvodi umarstva
37,39%
Rezana graa
Ploe i furniri
30,28%
Parket
Namjetaj
Montane kue
5,89%
3,52%
4,19%
20
Tabela 7. Uvoz u periodu 2010. 2015. godine
u 000 KM
Grupe proizvoda
2010
2011
2012
2013
2014
53,521
93,773
57,861
53,331
66,544
7,552
9,969
6,101
6,683
7,753
---
---
---
27,150
---
---
Namjetaj
59,644
53,347
52,972
34,717
55,504
53,734
UKUPNO
120,717
157,089
116,934
121,881
129,801
128,435
Ploe
Ostali proizvodi od drveta
2015
67,816
6,885
Tabela 7 Slika 1. Prikaz trenda uvoza od 2010. 2015. godine

100.000
90.000
80.000
70.000
60.000
Ploe
50.000
40.000
30.000
Namjetaj
20.000
10.000
0
2010
2011
2012
2013
2014
2015
Tabela 7- Slika 2. Procentualna uea proizvoda koji uvozi drvni sektor
40,00%
50,70%
Ploe
Gra.stolarija
Namjetaj
3,50%
5,80%
21
Tabela 8. Ostvareni izvoz i uvoz u periodu 2010. 2015.
OPIS
Izvoz
Uvoz
2010
417.5
120.7
2011
474.2
157.1
2012
495.4
116.9
2013
548.7
121.9
2014
792.3
129.8
2015
846.6
128.4
Tabela 8. - Slika 1. - Uporedni prikaz trendova uvoza i izvoza
900,0
800,0
700,0
600,0
500,0
Izvoz
400,0
Uvoz
300,0
200,0
100,0
0,0
2010
2011
2012
2013
2014
2015
Na osnovu podataka iz upitnika i statistikih godinjaka Zavoda za statistku

Federacije BiH moe se konstatirati da su struktura i asortiman proizvoda drvne
industrije raznovrsni i zasnovani na postojeoj sirovinskoj osnovi i dugogodinjoj
tradiciji uz slijedee konstatacije:
1. Visok relativni trgovinski suficit sa inozemstvom,
2. Nezadovoljavajua struktura izvoza,
3. Organiziranje proizvodnje u manjim pogonima u blizini sirovine za preradu,
4. Relativno visoko angairanje radne snage,
5. Nepostojanje brenda drvne industrije Federacije BiH,
6. Nezadovoljavajui asortiman i kvaliteta proizvoda,
7.Nedovoljne investicije u tehnoloki razvoj,
8. Potreba veeg koritenja znanja i kontakata sa visokokolskim ustanovama
9. Nezadovoljavajue uee VSS kadrova u strukturi zaposlenih,
10. Potreba stvaranja laboratorija za certificiranje proizvoda po EN standardima,
22
11. Nedovoljna primjena standarda i oznaka (ISO standarda i CE oznaka i FSC
certifikata) i nepostojanje cerifikacijskih laboratorija,
12. Potreba uspostavljanja istraivakih razvojnih centara,
13. Nepostojanje strategija razvoja.
Podruje djelatnosti proizvodnja i prerada drveta, posebno pilanski segment, u
poslijeratnim godinama je zabiljeilo bri oporavak i razvoj u odnosu na ostale
segmente drvne industrije. Dolo je do velikog i stihijskog porasta broja malih pilana
koje su rezultat investicija financiranih od strane privatnog kapitala.
Neravnomjeran razvoj pilanskog sektora rezultat je poetne velike potranje drveta
za graevinarstvo, mogunosti izvoza bukve u zemlje regije, nereguliranoj distribuciji
sirovina i malih investicijskih trokova.
Dostupnost sirovine, vee izvozne anse i tradicija obrade je dovela do stvaranja
novih ili revitaliziranja postojeih kapaciteta daljnje obrade za sortiment visoke
vrijednosti.
Ovo se prvenstveno odnosi na proizvodnju parketa i komponenti za namjetaj
(proelja, okviri, lijepljene ploe, dijelovi za okvire, rastavljene stolice istolovi) i to s
razliitim stupnjem finalizacije za konfekcioniranje i oplemenjivanje gornje povrine
za pojedinana inozemna trita koritenjem stranih distribucijskih kanala.
Ulaganje u proizvodne kapacitete ovog segmenta proizvodnog programa, posebno
lijepljenih ploa od punog drveta je aktualno, jer postoji interes inozemnih ulagaa, a
mnogi proizvodjai su nabavili modernu opremu i stvorili uslove za proizvodnju ploa
od punog drveta dobrog kvaliteta.
U postojeim pogonima za izradu furnira i perploe (furnirske ploe) proizvodni
program se zasniva na proizvodnji ljutenog furnira (bukva) i proizvodnji rezanog
(sjeenog) furnira (bukva i u manjoj koliini druge vrste liara).
Svega nekoliko proizvodaa ima integrirane proizvodne kapacitete za finaliziranje
furnira u furnirske ploe, odnosno proizvodnju proizvoda za industriju namjetaja i
graevinarstvo.
Proizvoai furnira i perploe ne mogu osigurati dovoljnu koliinu kvalitetnih
trupaca za sjeenje i ljutenje, pa su orijentirani na uvoz furnirskih trupaca iz
susjednih drava, u konkurenciji sa domaim pilanama.
Federacija BiH ne posjeduju tvornice iverica i MDF ploa. Proizvodnja MDF ploa u
tvornici u Busovai je obustavljena 2002. godine, pa je domaa industrija namjetaja
u potpunosti ovisna od uvoza ovih vrsta ploa na bazi drveta iz zemalja regije.
Kako je u regionu u meuvremenu podignuto nekoliko velikih proizvodnih pogona za
proizvodnju ovih vrsta ploa upitno je sa ekonomskog aspekta podizanje ovih
pogona iz dva razloga:
1. Postojei kapaciteti u regiji ( Hrvatska i Srbija) mogu potpuno zadovoljiti
potrebe za iverastim i MDF ploama i upitna je ukupna konkurentnost ovih
proizvoda u dananjim okolnostima,
2. Nedostatak sirovine na tritu Federacije BiH, u svjetlu potrebe prozvodjaa
celuloze za sirovinama, postojee pogone za proizvodnju briketa i peleta i
eventualnu dalju orijentaciju za podizanje pogona za proizvodnju energije na
23
bazi bio-mase kao supstitucija skupim uvoznim gorivima dodatno limitiraju
osnove za podizanje ovakvih tvornica,
3. Visina green field investicije za podizanje pogona ze proizvodnju ovog tipa
ploa je cca 75-100 miliona eura.
Domae trite je u periodu obnove zemlje zabiljeilo veliku potranju za
proizvodima graevinske stolarije, pa je dolo do stvaranja novih i u manjoj mjeri
revitalizaciji postojeih proizvodnih pogona od kojih su neki proizvodjai stekli
zavidnu reputaciju u obnovi zemlje i izgradnji brojnih objekata u BiH. Asortiman
proizvodnog programa i kvaliteta proizvoda u poetku je bio uslovljen prvenstveno
stanjem domaeg trita i niskom kupovnom moi potroaa.
U pojedinim postojeim, moderno opremljenim pogonima, proizvodni programi su
razvijeni uz primjenu evropskih standarda. Kvaliteta proizvoda je openito dobra,
iako jo uvijek ne zadovoljava u potpunosti zahtjeve glavnih izvoznih trita.
Kao dio industrije prerade punog drveta, proizvodnja graevinske stolarije ima dobar
dotok sirovine iz domaih pilana. Zapravo, mnogi od proizvoaa integriraju pilane u
svoje pogone kako bi osigurali ujednaen dotok kvalitetne sirovine. Iako je
ekonomska kriza uslovila veliki pad u graevinskom sektoru, proizvodnja
graevinske stolarije ima potencijala za razvoj u Federacije BiH.
U oblasti montanih kua egzistira nekoliko aktivnih proizvodnih pogona. Proizvoai
nude tritu fleksibilan proizvodni program koji se sastoji od montanih i drvenih
funkcionalnih kua koje se jednostavno prilagodavaju eljama kupaca, uz
mogunost izbora koritenog materijala i nivoa obrade, po dogovoru sa investitorom
sve do klju u ruke. Naalost recesija i pad ulaganja u graevinski sektor i u zemlji i
na ciljanim tritima doveli su ovaj segment drvoprerade gotovo do gaenja.
4.2.4 Ulaganja u drvnu industriju

Iako je drvopreraivaki sektor predstavljao veliku ansu za privlaenje ulagaa, to
je naalost u najveoj mjeri izostalo. Razbijanje velikih sistema (IPAD i Krivaja) koji
su bile kombinatskog tipa proizvodne cjeline i dobro povezane sa prodajnim
segmentima (IPAD Komerc i IPAD Export-Import), te nebriga dravnih struktura u
procesu upravljanja dravnim kapitalom, te nered u procesu opskrbe i loe
provedena privatizacija, uslovile su izostanak stranih ulaganja i strani ulagai su se
uglavnom ograniili na ulaganja u primarnu preradu drveta.
Prema dostupnim podacima, strana ulaganja u drvopreradjivaki sekror iznosila su
219,3 miliona KM, a najvee ulaganje je bilo ulaganje u Natron gdje je zajedno sa
Vladom Federacije BiH i turskim ulagaem Hayat stvorena zajednika kompanija
NATRON HAYAT i gdje je turski ulaga uloio 110,9 miliona KM.
Naalost najvei dio firmi stvorenih stranim ulaganjima je propao (FINVEST Drvar,
Impregnacija Vizez, Paholz Usora, DI Klju, DI Sanica) ili je promijenilo djelatnost
(Bosanka Blauj).
Kao primer uspjenog stranog ulaganja treba navesti Standard iz Sarajeva, Eo
Compamy, Dallas, Natron-Hayat
Kako je ve reeno, strani ulagai su se uglavnom ograniili na ulaganja u primarnu
preradu, kao i najvei broj domaih ulagaa, to je uslovilo nagli rast pilanskih
24
kapaciteta, zajedno sa potranjom rezane grae i na domaem i inostramom tritu i
to je dovelo do poremeaja u snabdijevanju domaih proizvoaca koji se svojom
produktivnou i ukupnom efikasnou nisu bili u stanju nositi s naglim porastom
cijena koju je diktiralo trite pod pritiskom inostaranih kupaca.
Treba isto tako rei da je jedan dio domaih ulagaa priliku vidio i u ulaganju u
proizvode viih faza prerade drveta, pa su nastale respektabile kompanije kao to su
FIS, Economic, Kontinental, Izazov, Artisan, Zanat, MS Wood, Tamex Salkanovi i
dr.
4.2.5 Stanje primarne i polufinalne prerada

Danas u sektoru primarne prerade, osim rijetkih specijaliziranih veih pilana za
primarnu preradu i nekoliko preduzea za proizvodnju namjetaja koja posjeduju
svoje vlastite velike pilanske kapacitete, dominiraju mala i srednja preduzea.
Veliki broj malih pilanskih kapaciteta nema odobrenje za rad izdano od nadlenih
organa Federacije BiH, odnosno radi u podruju sive ekonomije i jedni su od
generatora negativnih trendova u drvopreraivakom sektoru.
Prema izvorima Privredne/gospodarske komore Federacije BiH, 2012. godine od
846 evidentiranih pogona samo 253 pilanska kapaciteta imaju ili su podnijela zahtjev
za dobivanje suglasnosti za rad.
Prema podacima iz tabele 7, instalirani kapaciteti pilana su najmanje dva puta veci
od dozvoljene godinje sjee. (Vidi tabele 3 i 4).
Treba naglasiti da ne postoje pouzdane informacije o stvarnom radu pilana. Na
osnovu statistikih podataka proizvodnje umskih sortimenata i utroaka sirovine za
proizvodnju rezane grae moe se zakljuiti da su raspoloivi proizvodni kapaciteti
vrlo malo iskoriteni. S druge strane, zbog ekstenzivnog porasta kapaciteta, prisutni
su problemi pri nabavci sirovina, te njenoj cijeni i kvaliteti.
Nesrazmjerna ponuda/potranja i neefikasan mehanizam distribucije sirovine u
pilanskom sektoru, uz nisku produktivnost je jedan od osnovnih problema s kojim se
suoava ovaj dio drvne industrije Federacije BiH i koji ima utjecaja na
drvopreraivaki sekor u cjelini.
Budui da sektor primarne prerade raspolae sa dosta starom tehnologijom, to e se
morati uvoditi nove tehnologije primjerene stanju umskog etata, uz dosljednu
primjenu postojeih propisa kojim se ureuje ovaj dio drvopreraivakog sektora.
Proizvoai koji ele pak ostati iskljuivo u dijelu primarne prerade neminovno
e se:
1. Meusobno udruivati i na taj nain obezbijediti trini poloaj kroz poveanje
prozvodnje drvnih proizvoda vee dodane vrijednosti,
2. Povezivati u lance vrijednosti sa proizvoaima proizvoda viih faza prerada,
3. Investirati u nove tehnologije u primarnoj preradi prema stanju drvnog etata u
umskim resursima.
Ovaj proces sa ekomskog aspekta nema alternative. Svi oni koji ne prihvate
neminovnost meusobnog udruivanje i ulaganja u proizvode vie kvalitete i
vrijednosti polako e nestajati sa trita.
25
Tabela 9. Instalirani kapaciteti primarne prerade po kantonima/upanijama

Federacije BiH
(podaci za 2015.godinu)
Br. pilana
R.br
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Kantoni/upanije
UNSKO-SANSKI
POSAVSKI
TUZLANSKI
ZENIKO-DOBOJSKI
BOSANSKO-PODRINJSKI
SREDNJEBOSANSKI
HERCEGOVAKO-NERETVANSKI
ZAPADNO-HERCEGOVAKI
SARAJEVSKI
HERCEG-BOSANSKI
UKUPNO Federacije BiH
81
6
88
115
5
132
33
6
4
53
526
Prerada drveta Pilane

Instalirani
Broj
Kapaciteti
radnika
m3/god
510.000
792
5.000
24
255.000
340
618.000
695
12.000
16
682.000
1.256
145.000
421
12.500
35
210.000
350
490.000
750
2,939.500
4.679
Opskrba
%
49
10
46
45
100
34
35
39
45
51
44
Izvor podataka : AnalizipostojeegstanjaiprijedlogamjerazapoboljanjeRadaudrvnojindustriji

Federacije BiH (Federalnoministarstvoenergije, rudarstvaiindustrije)
Tabela 9.-Slika 1. Procentualno uee instaliranih kapacitete primarne

prerade po kantonima/upanijama u Federacije BiH
Unsko-Sanski
1%
6%
10%
14%
1%
6%
Posavski
Tuzlanski
17%
Zeniko-Dobojski
Bosansko-Podrinjski
24%
20%
Sresnjebosanski
Hercegovako-Neretvanski
1%
Zapadno-Hercegovaki
Sarajevski
26
Tabela 9. Slika 2. Instalirani kapaciteti primarne prerade po
kantonima/upanijama Federacije BiH
4.2.6 Finalna prerada

4.2.6.-1. Namjetaj
S obzirom na samu tehnologiju proizvodnje, uobiajena je podjela na proizvodnju
masivnog namjetaja od drvenih ploa te tapeciranog namjetaja.
Industrija namjetaja se, nakon revitaliziranja, razvija na domaoj sirovinskoj osnovi
uz gotovo potpunu ovisnost o uvozu prateih materijala (okovi, lijepilo, lakovi,
tkanine, iveraste i MDF ploe itd.).
Generalno, proizvodnja obuhvaa cjelokupni asortiman namjetaja. Zbog, najveim
dijelom zastarjelog asortimana, nedovoljne kvalitete i fleksibilnosti, ocjena
asortimana po trinim mjerilima kvalitete i dizajna svrstava domae proizvode
industrije namjetaja u segment nieg ili srednjeg cjenovnog razreda.
Industrija namjetaja od punog drveta moe potencijalno predstavljati najatraktvniji
izvozni proizvod. Zahtijeva ujednaen dotok sirovine iz domaih pilana, a koje opet
zbog neurenih odnosa izmeu umarskog sektora i sektora primarne prerade nisu
u stanju osigurati.
Jedan dio proizvoaa namjetaja imaju integriranu proizvodnju namjetaja i pilane
kako bi osigurali kakav takav ujednaen dotok kvalitetne sirovine. Industrija
namjetaja u Federacije BiH ima veliki potencijal za rast. Niski trokovi rada i
dostupnost relativno kvalificirane radne snage podravaju ovu opciju.
Budui da sve SWOT analize ukazuju na potencijal koji ima namjetaj od punog
drveta, to bi uz dobro osmiljenu strategiju moglo stvoriti uslove da se proizvoai
namjetaja od punog drveta etabliraju na glavnim ciljanim izvoznim tritima.
Tapecirani namjetaj je uglavnom namijenjen domaem tritu, uz rijektke firme koje
na trita susjednih drava uspijevaju neto izvesti. Razloge treba traiti prvenstveno
u potpunoj ovisnosti ovog dijela drvopreraivakog sektora od uvoznih komponenti.
Kako BiH pa shodno tome i Federacija BiH nema nijednog proizvoaa osnovnih
repromaterijala (tkanine za namjetaj, dijelom PU pjene, okova, lakovi i premazi svih
27
vrsta, ljepila i ostali pomoni repromaterijali itd.) tako da ni relativno niska cijena rada
ne omoguava kakvu takvu cjenovnu konkurentnost na izvoznim tritima, pa bi
stoga bilo uputno da Vlada Federacije BiH, u okviru svojih programa pomoi ovom
segmentu drve industrije, razmotri politiku oporezivanja pri uvozu repromaterijala za
proizvodne programe namijenjene izvozu.
4.2.6.-2. Ostali finalni proizvodi
4.2.6.-2.1. Podne i zidne obloge

Proizvodnja podnih i zidnih obloga predstavlja vrlo vaan segment o oblasti
drvoprerade. Ovo se posebno odnosi na proizvodnju svih vrsta parketa
proizvedenog od liarskog drveta i to posebno od bukovog i hrastovog drveta.
Parket proizveden od bukovog drveta ve je poodavno prepoznat na ciljanim
tritima i ima sigurne plasmane i predstavlja zaajan izvozni potencijal ovog dijela
drvoprerade, isto se moe i konstatirati i za sve ostale parkete proizvedene na bazi
liarskog drveta.
Iako je na ciljanim tritima graevniski sektor jo uvijek u krizi, za oekivati je da e
se sa izlaskom iz trenutne situacije potranja za svim vrstama podnih obloga
poveavati i to predstavlja veliku razvojnu ansu.
Proizvodnja brodskog poda je uglavnom namijenjena domaem tritu i zavisi od
stepena oporavka graevinskog sektora u BiH i Federacije BiH.
4.2.6.-2.2. Graevinska stolarija
Graevinska stolarija je uglavnom orijentirana na domae trite. Razlog ovome
treba traiti u nedostatku i neusklaenosti domaih i EU standarda. Pribavljanje
standarda i odgovarajuih certifikata je skup proces jer Federacije BiH i BiH nema
certificiranih laboratorija priznatih na EU tritu.
Drugi limitirajui faktor je upotreba plastike u proizvodnji prozora i vrata koji su, iako
je i to upitno, jeftiniji od odgovarajuih drvenih i koji su u ukupnoj krizi kroz koju
prolazi graevinski sektor prihvatljiviji izbor sa cjenovnog aspekta.
Za oekivati je da e po izlasku iz krize graevinskog sektora rasti potranja za
drvenom stolarijom koja je sa ekolokog aspekta puno prihvatljivija.
4.2.6.-2.3. Furnir
U ukupnoj sjei furnirski trupci ine 2% ukupne sjee. Potrebe za furnirima su u
stalnom porastu i predstavljaju znaajan potencijal, ak i ako se dio potreba
nadoknauje uvozom trupaca iz susjednih zemalja. Porast ekolokte svijesti uslovio
je potrebu za prirodnim materijalima i tretiranih prirodnim zatitnim sredstvima, a
furnir je sa svojim karakteristika idelan materijal.
U budunosti e vjerovatno doi do porasta i proizvodnje furnira i ploa od furnira pa
ovaj segment drvoprerade unato visokim tehnikim uslovima za proizvodnju
predstavlja potencijalno vaan segment.
28
4.2.6.-2.4. Graevinsko drvo

Vrlo vaan segment predstavlja proizvodnja lameliranih proizvoda od drveta. Sa
aspekta iskoritenja etinarskog drveta ovaj segment je potencijalno vrlo
vaan, jer etinarsko drvo svojim tehnikim osobinama odgovara standardima
graevinskog sektora i potranje e najvjerovatnije rasti sa stepenom investicija u
graevinski sektor. Isto se moe rei i za sve ostale prozvode iz ovog segmenta
(grede, krovni nosai i dr.).
4.2.6.-2.5. Proizvodnja montanih kua
Proizvodnja montanih kua ima dosta dugu povjest u Federacije BiH i predstavlja
dosta dobru razvojnu ansu za ovaj dio drveprerade, pogotovo u budunosti sa tri
aspekta:
1. Ekoloke prihvatljivosti, jer se radi najveim dijelom o koritenju prirodnih
materijala,
2. Energetske efikasnosti,
3. Brzine, cijene gradnje i useljivosti klju u ruke.
4.2.6.-2.6. Ostali proizvodi od drveta

Postojei asortiman umskih proizvoda ukazuje na trend porasta trupaca malog
promjera i to ostavlja mogunost za proizvodnju raznih proizvoda od drveta koji ne
zahtijevaju trupce velikog promjera i koji su :
1. Mobilijar za djeija igralita, vrtie, parkove i kole, vrtni namjetaj
2. Drvna galanterija ( Kuhinjske daske, posue, burad, kuhinjski pribor, drala za
alatke i dr.)
3. Prozvodnja kanua i amaca
4. Proizvodnja proizvoda od iblja
5. Proizvodnja drvene ambalae (gajbe, sanduci, palete, kalemovi za kablove)
4.2.7. Definisanje ciljnih proizvoda i podrka izvozu viih faza prerade drveta
U svim proizvodnjama u oblasti drvne industrije Federacije BiH dolo je do ulaganja
privatnog kapitala, posebno u pilanskoj preradi iji su kapaciteti dva puta vei od
raspoloivih sirovina, ime je nadomjetena proizvodnja iz drutvenog sektora.
To ulaganje privatnog kapitala nije se desilo u proizvodnji iverastih ploa i ploa
vlaknatica (MDF) i dijelom furnira iz ve ranije navedenih razloga, ali je dolo do
29
znaajnog ulaganja u ploe od punog drveta i to najvie u ploe od drveta liara
(bukva, hrast) i neto manje u ploe na bazi etinara.
U poslednje vrijeme zapaeno je i ulaganja u prozvodnju konstrukcionog drveta
posebno u lamelirane konstrukcione grede.
Veina drvopreraivaa u Federacije BiH, koji su okrenuti ka razvoju, u ovom
trenutku je na pola puta izmedu proizvodnje piljene grae i izrade proizvoda viih
faza prerade drveta. Ova faza obrade drveta je dokazano izvodljiva i interesantna sa
stanovita razvoja, visine investicije, kooperacije vie proizvoaa u dobivanju nekog
poluproizvoda i na kraju gotovog proizvoda, kao to su ve pomenute lamelirane
grede i lamelirane ploe, proizvodnja furnira, posebno plemenitog furnira i proizvoda
od furnira (perploe, otpresci za namjetaj) koji se izvoze na trite EU.
Poveanje izvoza ostalih finalnih proizvoda, a prije svega graevinske stolarije,
podova i opremanja enterijera preko graevinskih radova u inostranstvu (Rusija,
arapske zemlje) je imperativ, kao i izvoz namjetaja od punog drveta, prije svega
stolica i stolova, uz znaajno poboljanje kvalitete i usmjerenje na trita iz
okruenja, EU i Rusije.
Izvoz tapeciranog namjetaja se ne moe smatrati profitabilnim, s obzirom da
njegova proizvodnja zahtijeva dosta radne snage, koja e u Federacije BiH jo due
vremena biti jeftinija u odnosu na EU, ali se sve neophodni repromaterijali uvoze jer
BiH nema nijednog prozvoaa tkanina za namjetaj, poliuretanske pjene, raskopnih
mehanizama, okova, galanterije i drugih materijala, pa je i upitna ukupna
profitabilnost ove vrste namjetaja u izvozu, ali ostaje domae trite koje e neko
vrijeme moi apsorbirati proizvodnju ove vrste namjetaja ali e se i promijeniti sa
porastom standarda kupaca i pritiska uvoznih lobija jeftinog namjetaja iz okolnih
zemalja ili iz novih narastajuih trita Kine i Jugoistone Azije.
Kao jedno od moguih stratekih rjeenja je i povezivanje proizvodjaa ovog
namjetaja sa gradjevinskim firmama u pravcu prodaje opremljenih stanova po
principu klju u ruke, zajednikog nastupa preko VTK i diplomatsko konzularne
mree na narastajuim tritima Bliskog Istoka, a posebno drava sa Sudijskom
poluotoku kao trenutno tritu u velikoj ekpanziji.
Zasnovana na strategiji jeftine radne snage, ova vrsta namjetaja moe imati efekta
u kraem vremenskom periodu ali e se, kako je naprijed reeno, morati
prilagoavati ukupnim trendovima ili e se svesti na jedan mali segment u ukupnoj
proizvodnji namjetaja orijeniranoj na domae trte koje je ukupnom tritu
beznaajno ili preorijentirati na druge proizvode.
Razvojna uloga drvne industrije u privredi je trajno poveanje izvoza proizvoda od
drveta, posebno sa veim stepenom obrade u cilju smanjenja vanjskotrgovinskog
deficita.
Klju uspjeha industrije namjetaja u budunosti je u izvozu, a da bi se uspjelo,
moramo poznavati inozemno trite, unapreivati proces proizvodnje kako bi se
odgovorilo zahtjevima inostrane potranje kroz dobar dizajn, povrinsku obradu,
fleksibilnu proizvodnju, meusobnu suradnju u cilju jaanja konkurentnosti kao i
formiranje odgovarajueg marketinga.
Marketing nije mogu ako se sa ekstenzivnog naina poslovanja (postoji proizvod,
trai se kupac i prodaje po niskoj cijeni) ne prijee na intenzivnu proizvodnju
temeljenu na tenji da se maksimalno zadovolje elje (kupaca) inozemnih potroaa.
30
Zna se da na potranju namjetaja utjee: visina bruto domaeg proizvoda,
stambena izgradnja, demografski rast, kreditiranje prodaje namjetaja pod povoljnim
uslovima i dr. To su uglavnom opi faktori, a posebno bitni su unutarnji: dizajn,
povrinska obrada i kvaliteta izrade proizvoda ime bi se postigla znatno vea cijena
proizvoda i poveao obim prodaje.
Za poveanje konkurentnosti proizvoda od drveta neophodno je pristupiti istraivanju
i marketingu kao i razvoju kvaliteta proizvoda, dizajna i proizvodnih procesa. Iz
navedenih podataka o vanjskotrgovinskoj razmjeni drvne industrije moe se izvui
zakljuak da su postignuti pozitivni rezultati, a to je da finalna prerada zadnjih godina
biljei rast izvoza. Pored ovog pozitivnog pokazatelja, moramo i dalje posebnu
panju posveivati izvozu finalnih proizvoda, a posebno izvoza namjetaja i dijelova
namjetaja od punog drveta i u tom dijelu bazirati se na iskustvu zemalja EU.
Razvijati proizvode viih faza prerade drveta na bazi korietenja etinarskog drveta,
namjetaja za djecu od masiva, komadnog namjetaja, drvne galanterije kao i
opremanju objekata u suradnji sa graevinskom operativom koja izvodi radove u
inostranstvu. Ovo posljednje se odnosi posebno na mogunost izvoenja inenjering
poslova u zemljama Bliskog Istoka jer su investitori iz tog podruja pokazali interes
za ovakvu saradnju s firmama iz Federacije BiH.
Moramo osigurati da se u drvnoj industriji ostvari maksimalna saradnja i kooperacija
to bi doprinijelo ozbiljnijem poveanju konkurentnosti, smanjenim investicijskim
ulaganjima, poveanim koritenjem kapaciteta, poveanjem produktivnosti i boljom
kvalitetom kroz specijalizaciju proizvodnje, smanjenje trokova, a preko formiranja
pojedinih klastera osigurala bi se meusobna podrka na inozemnom tritu, a ne
konkurencija.
Da bi se razvila konkurentnost mora se u preduzeima poveati produktivnost, sa
posebnim naglaskom na unapreenje kvalitete i jedinstvenih sposobnosti, umjesto
konkurencije na bazi niskih cijena (nema konkurencije cijenama bliskoistonih
zemalja).
Da bismo postali konkurentni, moramo se brzo, u tehnolokom smislu, izjednaiti sa
konkurencijom. Posebnu panju treba posvetiti strunosti i znanju kao i praktinoj
primjeni znanja i vjetina koji se steknu tokom kolovanja. Informacijskokomunikacijska tehnologija je najvanija infrastruktura 21. stoljea i zajedno sa
obrazovanjem postaje najvei faktor rasta i prosperiteta. Bri razvoj koe nedovoljno
razvijena poduzetnika klima, kao i nedovrena transformacija drave u servis
poduzetnika i graana.
Zajedniki napredak zahtijeva: makroekonomsku stabilnost, otvorenost, efikasno
financijsko trite, dugoronu odrivost rasta, obrazovanje, inovacije, fleksibilnost,
infrastrukturu i informacijsku povezanost.
Obrazovanje ima jak uticaj na privredni rast, a u drvnoj industriji Federacije BiH radi
manje od 2% visokoobrazovanih ljudi i time znatno zaostaje za razvijenim zemljama.
Ako govorimo o tehnikoj opremljenosti u drvnoj industriji, moemo rei da nije na
zadovoljavajuem nivou.
Ako gledamo pilane, moemo rei da su im kapaciteti viestruko vei od raspoloivih
sirovina, ali su isti usitnjeni sa zastarjelom opremom, a za preradu tanke oblovine i
tehnike cjepanice, tehnologije kod nas i ne postoje.
Kod proizvodnje namjetaja od punog drveta, imamo opremljenost kao
ograniavajui faktor razvoja koji je posebno izraen u opremi za povrinsku obradu
drveta. Jedino moemo biti donekle, zadovoljni sa tehnolokom opremljenou i
tehnologijom u proizvodnji ploastog namjetaja.
31
Drvna industrija ima velike potencijale i uz dobru razvojnu strategiju baziranu na
znanju, istraivanju, inovacijama i dizajnu osigurat e se mjesto u razvojnoj strategiji
BiH i Evrope.
U cilju podizanja kvaliteta proizvoda drvne industrije u Federacije BiH i kontrole
repromaterijala koji se uvoze:
-
neophodno je pratiti kontrolu kvalitete proizvoda i raditi na razvoju centra za

kontrolu i razvoj proizvoda drvne industrije, prema sljedeem:.
uspostaviti evropske norme u funkciji izvoza i zatite domaih
proizvoda,
uspostaviti kontrolu kvaliteta uvoznih proizvoda kao zatitu domaih
proizvoaa
uvoenjem EU-normi (mjera se prvenstveno odnosi na uvozne finalne
proizvode),
obaveza certifikata i atesta (ISO) za proizvode i procese u drvnoj
industriji,
uspostaviti odgovarajue ustanove za provoenje kontrole kvaliteta
proizvoda,koje su umreene sa slinim evropskim partnerima.
4.3. Industrija celuloze i papira

4.3.1. Stanje industrije celuloze i papira u BiH do 1992. godine
Zahvaljujui velikim povrinama pod umama, BiH je imala razvijenu industriju
celuloze i papira. Bosna i Hercegovina je ucestvovala sa 10,2% u ukupnom izvozu
sektora proizvodnje i prerade papira u SFRJ, a sa 4,1% u uvozu.
Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira bila je koncentrirana u dva velika
industrijska kapaciteta: NATRON Maglaj, PAPIR Drvar.
Natron Maglaj je osamdesetih godina postao najvei proizvoa sulfatne nebijeljene
etinarske celuloze, ambalanog papira, natron papira, papirnih vrea i valovite
ambalae u bivoj Jugoslavije.
4.3.2. Industrija celuloze i papira u Federacije BiH danas
U prvim poslijeratnim godinama oporavak industrije celuloze i papira je bio spor zbog
gubitka trita i vlasnike transformacije. I pored toga, proizvodni procesi u pojedinim
tvornicama su obnovljeni. Danas okosnicu razvoja ove industrije ine joint-venture
kompanija Natron-Hayat d.o.o. nastala zajednikim ulaganjem dravne firme Natron
d.o.o iz Maglaja i turskog ulagaa , a kompanija Violeta d.o.o. Tomislavgrad nastala
je kao greenfield investicija privatnog kapitala. Natron-Hayat svoj razvoj zasniva na
koritenju domaih prirodnih resursa, dok je strateki cilj kompanije Violeta
preraivati uvoznu celulozu u vlastitoj fabrici papira. Obje kompanije su izvozno
orijentirane.
Treba napomenuti da u Federacije BiH nema prozvodnih kapaciteta za preradu
celuloznog drveta liara, pa se najvei dio ove sirovine koristi kao ogrijevno drvo.
32
4.3.3. Osnovne karakteristike stanja industrije celuloze i papira Federacije BiH
Kao posljedica realnih okolnosti i ogranicenja osnovne karakteristike stanja industrije
celuloze i papira u Federacije BiH su sljedee:
1. Visok udjel osnovne sirovine za preradu iz domaih prirodnih resursa,
2. Oteana sporuka celuloznog drveta od strane umskih privrednih drutava,
3. Nedovoljno koritenje sirovina u vidu starog papira te pilanskog otpada i
celulozne sjeke iz pogona za primarnu obradu drveta,
4. Trajna izvozna orijentacija industrije celuloze i papira uslijed ogranienog
domaeg trita,
5. Trgovinski deficit sa inozemstvom,
6. Etabliranje brenda industrije celuloze i papira Federacije BiH (Violeta, NatronHayat),
7. Tendencija proirenja asortimana proizvoda,
8. Visoka vrijednost ulaganja u pojedinane proizvodne objekte i po zaposlenom,
9. Znaajne investicije u tehnoloki razvoj (pokretanje integralne proizvodnje u
kompaniji Natron-Hayat),
10. Znaajne investicije u cilju prilagodavanja obavezujuim standardima zazatitu
ivotne sredine (ekoloki rizina djelatnost),
11. Potreba stvaranja laboratorija za certificiranje proizvoda po EN standardima,
12. Izostanak primjene ISO standarda i CE oznaka,
13. Nepostojanje strategije razvoja,
U okviru djelokruga rada po ovom projektnom zadatku treba na osnovu dostupnih i
relevantnih podataka/dokumenata, procijeniti efekte potencijala umske biomase
kao izvora energije na okoli, energetski bilans Federacije BiH i upoljavanje u
ruralnim podrujima.
U sklopu ove aktivnosti procijenjeni su potencijali umske biomase u Federacije BiH
na osnovu dostupnih i relevantnih podataka u Federacije BiH. Posebno mjesto u
strukturi umske biomase predstavlja ogrijevno drvo od kojeg naalost velike koliine
ostaju u umi neiskoritene. Tako velike koliine ogrjevnog drveta mogu biti predmet
interesovanja lokalnih zajednica u smislu finansiranja u sklopu otvaranja novih
radnih mjesta i upoljavanja lokalnog stanovnitva. Koritenje svih oblika umske
biomase mora biti usklaeno sa vaeim zakonskim okvirima kao i principima
potrajnog gospodarenja u Federacije BiH uz zadovoljavanje svih ostalih opekorisnih
funkcija uma.
5. Biomasa
5.1. Potencijali umske biomase u Federacije BiH
Kroz historiju ovjeanstva, sve do sredine 19. stoljea, biomasa, posebno drvo,
predstavljala je najvaniji izvor energije.
umska biomasa, sa energetskog aspekta, obuhvata drvenastu vegetaciju uma i
njene ostatke pogodne za proizvodnju energenata. To su umski ostaci (otpad),
defektna stabla i njegovi dijelovi, drvo iz proreda, drvo koje nema komercijalan
znaaj, neiskoritena drvna masa panjaa, vjetroizvale, oboljela stabla, drvo
poarita itd.
33
Najvei dio potencijala umske biomase bazira se na zalihama, prirastu i moguem
etatu liarskih uma (posebno bukve).
Na osnovu zalihe i prirasta sjeivi etat u Federacije BiH za sve visoke ume iznosi
2.686.422 m3, dok za izdanake ume to je 232.574 m3, (Jovanovi i dr. 2005).
Detaljan prikaz zalihe, prirasta i etata na osnovu do sada dostupnih podataka za
dravne ume dat je u narednoj tabeli.
U cilju prikaza realnog stanja drvnih sortimenata, u tabeli 2. je data struktura
umskih drvnih sortimenata na bazi racionalnog iskoritenja posjeene drvne mase
za Federaciju BiH.
Tabela 10. Struktura drvne mase u umama Federacije BiH
etinari
Sortimenti
Liari
Ukpno
m
%
m
%
m
1 Trupci za furnir i ljutenje
8.993
0,70
51.865
3,7
60.858
2 Trupci za rezanje I, II i III klasa
741.426
57,70
398.102
28,4 1.139.528
3 TT Stubovi
73.225
5,70
0
0
73.225
4 Rudno drvo
124.612
9,70
0
0
124.612
5 Ostala oblovina
12.847
1,00
0
0
12.847
6 Celulozno drvo
107.911
8,40
306.987
21,9
414.898
7 Ogrjevno drvo
6.423
0,50
480.806
34,3
487.229
8 Otpadak
209.399
16,30
164.007
11,7
373.406
Neto masa krupnog drveta
1.075.256
83,70 1.237.360
88,3 2.312.616
Bruto masa krupnog drveta
1.284.836 100,00 1.401.767
100 2.686.603
Ukupno neto masa (etinari + liari) 2,313.016 m3
Ukupno bruto masa (etinari + liari) 2,683.603 m3
%
4,40
86,10
5,70
9,70
1,00
30,30
34,80
28,00
86,00
100,00
Kako trenutno ne postoje kapaciteti za hemijsku preradu drveta najvei dio

potencijala umske biomase u obliku prostornog drva mogao bi zadovoljiti potrebe
proizvodnje goriva na bazi drva.
Tabela 11. Raspoloiva drvna masa kao izvor biomase u Federacije BiH
- 000
Liari
etinari
Oblik raspoloive bio mase
Raspoloivo
3
m /a
Potencijal
t/a
PJ/a
Raspoloivo
3
m /a
Potencijal
t/a
PJ/a
m3
Ukupan
potencijal
Prostorno drvo za energiju
6.4
2.9
0,1
480.2
346.2
4,9
4,9
Otpadak i gubici kod sjee
209.3
94.2
1,5
164.0
118.1
1,7
3,2
Sitna granjevina
192.0
86.7
1,4
252.3
181.7
2,6
4,0
Pilanski otpad
222.4
100.1
1,6
139.3
100.3
1,4
3,0
1.8
0,08
0,1
10.4
7.5
0,1
0,1
631,9
284.0
4,7
1.046.2
753.8
10,7
15,2
Ostaci izrade furnira i ploa

UKUPNO
Iz tabele 11: Ukupna raspoloiva bio masa moe se vidjeti da su energetski

potencijali liara skoro etiri puta vei od istih kod etinara. Kod liara najvei dio
34
potencijala lei u prostornom drvu za energiju, a kod etinara u pilanskom otpadu.
Sitna granjevina, otpadak i gubici pri sjei zauzimaju znaajno mjesto kod obje vrste
drva, postavlja pitanje opravdanosti njihovog koritenja sa ekonomskog i ekolokog
aspekta.
Tabela 12. Raspoloiva bio masa posmatrana sa energetskog aspekta
Liari
etinari
Oblik raspoloive bio mase
Raspoloivo
t/a
Potencijal
mt ce *
mt oe *
Raspoloivo
t/a
Potencijal
mt ce *
mt oe *
Prostorno drvo za energiju
2.890
1.548
1.084
346.180
166.535
116.584
Otpadak i gubici kod sjee
94.230
50.475
35.335
118.085
56.806
39.768
Sitna granjevina
86.714
46.449
32.517
181.669
87.394
61.181
100.068
53.602
37.524
100.322
48.261
33.786
Ostaci izrade furnira i ploa

810
434
UKUPNO
284.712 152.508
*mt metrikih tona ekvivalenta ugljena
304
7.469
3.593
2.515
106.764
753.725
362.589
253.834
Pilanski otpad
ce
** mt metrikih tona ekvivalenta nafte

oe
Historijski, biomasa je koritena i danas se puno koristi u ruralnim podrujima u

velikoj mjeri za grijanje i kuhanje u svim regionima Federacije BiH.
U Federaciji BiH, koritenje tog drvnog otpada i biomase openito za proizvodnju
toplotne i elektrine energije bi moglo biti intenzivirano, posebno za primjenu u
domainstvima (zgradarstvu). Veliina postrojenja koja bi se gradila bi zavisila od
operativnih trokova i efikasnosti, takoer i od socijalnog aspekta, kao to je
transport, kontaminacija terena,i regionalnih strategija umarstva (snabdijevanje
sirovinom/energentom u budunosti).
Kada je u pitanju ruralni razvoj u Federacije BiH i aktivnosti koje bi se mogle

provoditi u smislu zapoljavanja lokalnog stanovnitva ili dopunske djelatnosti
odnosile bi se na sljedee:
-
Koritenje degradiranih uma (ikare, ibljake, makiju itd.) gdje je mogue

uzgojnim mjerama poveati prirast umske biomase. Podizanjem novih uma
i poveanjem produktivnosti i kvaliteta degradiranih uma moe se dobiti
znaajna koliina biomase za energetske potrebe.
Drvna masa grmlja predstavlja znaajan potencijal, jer je kvalitet drveta slab i
moe se koristiti iskljuivo za energetske potrebe.
Ukupnim energetskim potencijalima koji dolaze iz ume treba dodati biomasu
iz uma posebne namjene, iz uma zahvaenih poarima (oteeno i
nagoreno drvo).
Energetske plantae mogu se podizati na zemljitima male produktivnosti i na
naputenim zemljitima. Druga mogunost je koritenje poljoprivrednih
zemljita koja su iz nekih razloga ostala neobraena.
35
-
Ostali potencijali drvne biomase dolaze iz primarne, sekundarne i tercijarne

prerade drva (bez boja, impregnacija i ljepila), te od isluenog drva (drvna
ambalaa, graevno drvo, pokustvo, drvo sa komunalnih odlagalita itd.).
Provoenjem uzgojnih mjera u izdanakim umama u kojima je tehniki
kvalitet i drvna zaliha dosta mala i njihovim prevenjem u vie uzgojne oblike
dobile bi se trajne i stabilnije umske sastojine vee vrijednosti, a aspekta
izvora obnovljive energije novi potencijlni izvori jer bi se uglavnom radili o
ogrijevnom drvetu.
Ovakav zahvat prevodjenja izdanakih uma u vie kvalitetne sastojine trai i velika
ulaganja i mogu biti predmet interesiranja potencijalnim ulagaima, bilo stranim bilo
domaim.
Da bi dolo do znaajnije primjene i koritenja umske biomase kao energenta u
Federacije BiH u nekom duem vremenskom periodu potrebno je postaviti sljedee
ciljeve:
-
definiranje ciljnih podruja u Federacije BiH gdje bi se trebala provesti

detaljna istraivanja o ekonomski i ekoloki odrivom koritenju biomase,
procjena trokova biomase kao goriva u budunosti i komparativna analiza s
trokovima ostalih goriva,
identifikacija najpogodnijih tehnologija, naina investiranja i mjera poticaja za
izabrana rjeenja primjene biomase, naroito u ruralnim podrujima
Federacije BiH,
identifikacija prepreka u legislativi i regulativi koje utiu na izbor tehnologija
za primjenu biomase u ciljnim podrujima na najefikasniji nain, kao i na
mogunost uvoenja novih tehnologija,
identifikacija institucionalnih prepreka za prihvatanje najefikasnijih rjeenja za
gradnju sistema na biomasu za proizvodnju toplotne i/ili elektrine energije.
Nabrojani ciljevi u velikoj mjeri zavise od strategije razvoja poljoprivrede i umarstva

te energetike u Federacije BiH. Naravno, sve nadlene institucije trebaju planirati i
provoditi zajedno sve aktivnosti iz ove oblasti.
5.2.
Efekti koritenja biomase
Efekti koritenja umske biomase u Federacije BiH bi bili slijedei :

-
koritenjem drvne biomase se ne utie na devastaciju uma, uz uslov da se

njima gazduje na odriv nain,
drvna biomasa je ekoloki prihvatljiv izvor energije,
drvna biomasa predstavlja domai izvor goriva i njenom primjenom se
smanjuje zavisnost od uvoza energenata,
36
-
cijena primjene drvne biomase za proizvodnju energije je prihvatljivija od

mnogi drugih energenata,
primjena drvne biomase za grijanje je jednostavnija (od uglja, nafte i zemnog
gasa) i manje opasna od drugih energenata, posebno od zemnog gasa i
nafte.
6. Tehnologija
6.1. Stanje tehnologije do 1992. godine
Drvna industrija Federacije BiH do 1992. godine u pogledu tehnoloke opremljenosti
nije bitno zaostajala u odnosu na tehnologiju koritenu u zapadno evropskom
podrucju.
Vecina pogona je izraena u periodu 1970. -1985. godina, a neki su u meuvremenu
imali manje ili vee rekonstrukcije. Nabavljena proizvodna oprema je bila iste
tehnologije i kvalitete koju je koristila drvna industrija Evrope.
Manja proizvodnost i slabija kvaliteta proizvoda kod nas, u odnosu na evropske
proizvoae, nisu bili rezultat loije tehnoloke opremljenosti, nego drugih,
prvenstveno subjektivnih slabosti.
Drvopreraivaka industrija u Federacije BiH zauzima znaajno mjesto i treba biti u
potpunosti prepoznata kao strateki sektor ekonomskog razvoja jer je BiH, a samim
tim i Federacija BiH, jedna od najumovitijih zemalja Evrope, i ima osiguranu
sirovinsku bazu za razvoj drvopreradivake djelatnosti.
Do 1992. godine Bosna i Hercegovina je dostigla visok stepen razvoja
drvopreraivake industrije. Intenzivna ulaganja u ovu djelatnost su poela 50-tih i
60-tih godina prolog stoljea ulaganjem u proizvodnju namjetaja i proizvoda vieg
stepena sloenosti. Dotadanja dominacija primarne obrade drveta i proizvodnja
proizvoda niske vrijednosti je prekinuta i trgovinska bilanca drvopreraivake
industrije u BiH je postala pozitivna. Izvoz se najee realizirao na trite USA, ali i
na trita sadanje EU, u Istonu Evropu, neke afrike zemlje, u zemlje Bliskog
Istoka, te u Australiju.
Osnovne karakteristike preduzea nastalih u spomenutom periodu su veliki broj
zaposlenih, veliki instalirani kapaciteti i visokoserijska proizvodnja.
Firme su bile organizirane u kombinate koji su obuhvaali i umarstvo i drvopreradu,
te su imali zaokruen proizvodni proces - od primarne do finalne obrade.
Instalirani kapaciteti su uveliko premaivali potrebe domaeg trita i preduzea su
bila izvozno orijentirana.
6.2. Dananje stanje tehnologija
Devedesetih godina prolog stoljeca veliki kombinati, koji su predstavljali kimu
drvopreraivakog sektora su prestali sa radom, infrastruktura i tehnoloki kapaciteti
kombinata su uniteni, zastarjeli ili oteeni uslijed neupotrebljavanja i neodravanja,
odvojene su djelatnosti umarstva i drvoprerade, te je proizvodni proces razbijen u
faze to je dovelo do nesklada u ponudi i potranji sirovine.
37
Veliki kombinati su rasparani i loe privatizirani i nedostatkom stratekih partnera,
trita su izgubljena i nastao je znaajan zaostatak za visoko razvijenim dravama u
pogledu razvoja i praenja kvalitete proizvoda. Izgraeni imid proizvoda iz BiH je
znaajno naruen.
Naglim razvojem privatnog sektora ponovno je uspostavljena dominacija primarne
obrade nad finalnom pri emu su pojedinani instalirani kapaciteti mali, tehnoloki
nivo obrade nizak, uz upitan kvalitet proizvoda.
Siva ekonomija i elementi korupcije u drvopreraivakom sektoru, posebno u
primarnoj preradi, je izrazito prisutna to dodatno oteava sistemsko rjeavanje
problema ovog sektora.
Dosadanje analize su pokazale da je u firmama koje se bave viim fazama prerade
drveta dolo do kvalitetnog pomaka u smislu poboljanja tehnologije, uz dominintno
univerzalne maine i uz primjetan porast specijalnih maina, automatskih i ostalih.
Proizvodnja graevinske stolarije zahtijeva vei stepen obrade drveta, te je i
struktura maina sloenija u odnosu na primarnu obradu.
U proizvodnji ostalih proizvoda od drveta zabiljeene su i maine veeg stepena
sloenosti, kao i najmanja zastupljenost univerzalnih maina.
Specifinost proizvodnog procesa, te visoki stepen finaliziranja proizvoda
podrazumijevaju i sloeniji mainski park, to zahtjeva struniju radnu snagu i
kadrovsku strukturu i to s obzirom na rasploive kadrove na tritu radne snage
predstavla ogroman problem..
U proizvodnji namjetaja registrirano je prisustvo svih vrsta maina sa dominacijom
univerzalnih maina dok specijalne maine, automati i ostale maine su manje
zastupljene, a u posljednje vrijeme sve se vie koriste CNC i NC, a
nezadovoljavajui faktor predstavlja nedovoljan broj obradnih centara i fleksibilnih
obradnih centara, te transfer proizvodnih linija koje su zabiljeene samo u
preduzeima koja se bave proizvodnjom namjetaja.
Privredna/gospodarska drutva, koje se bave finalnom preradom, poslednjih godina
su uloila u nabavku savremenih tehnologija (CNC i NC maine su prisutne u
preduzeima vieg stepena sloenosti) u proces proizvodnje. Taj proces je tekao
stihijski, tako da uz preovladavajuu orijentaciju na primarnu i polufinalnu
proizvodnju imamo nedovoljno iskoritene kapacitete u viim fazama obrade drveta.
Uvoenje novih tehologija u obradi drveta nije pratio proces obrazovanja.
Prosjeno, najvie maina je prisutno u primarnoj obradi i proizvodnji graevinske
stolarije, gdje dominiraju univerzalne maine, a registriran je nedostatak novih
tehnologija i veliko uee radne snage u proizvodnom procesu. Porastom nivoa
sloenosti maina smanjuje se broj pojedinanih tehnolokih operacija i uloga
ljudskog faktora, a poveava proizvodni kapacitet, brzina proizvodnje, preciznost
izrade, mogunost kontrole kvalitete itd. U odnosu na djelatnosti, mainski park u
preduzeima koja se bave proizvodnjom namjetaja je znatno noviji u odnosu na
druge djelatnosti drvoprerade, prvenstveno zbog naglog porasta broja preduzea
koja se bave proizvodnjom ploastog namjetaja.
Proizvodnja namjetaja ima najrazliitiju strukturu maina u odnosu na starost
maina, pri emu je znaajno prisustvo kako starijih tako i novijih maina.
38
U maine i alate za proizvodnju graevinske stolarije znaajnije se ulae u periodu
obnove zemlje pa je mainski park relativno nov.
U proizvodnji namjetaja potrebno je razdvojiti na kategorije, proizvodnju ploastog
namjetaja, tapeciranog namjetaja i masivnog namjetaja.
Najintenzivnija ulaganja su vrena u podruje ploastog namjetaja. Tapecirani
namjetaj je najee sveden na veinski manualni rad i investiranje u maine je
rijetko prisutno.
U proizvodnji namjetaja od punog drveta izvreno je najmanje ulaganja u obnovu
mainskog parka, iako je proizvodnja namjetaja od punog drveta trebala biti
okosnica strategije izvoza proizvoda viih faza prerade drveta.
Razloge za ovo treba traiti prvenstveno u loe provedenoj privatizaciji jer su biva
preduzea traila strane investitore koji bi izvrili ulaganja u tehologiju.
Prema analizama mainskih parkova dominiraju talijanski i njemaki proizvodai.
Dosta su zastupljeni i proizvoai opreme iz zemalja bie Jugoslavije.
6.3. Mogunosti revitaliziranja i moderniziranja tehnologija i proizvodnje
Potreba stvaranja laboratorija za certificiranje proizvoda po EN standardima;
7. Kadrovi i obrazovanje
Postojei obrazovni sistem u Federacije BiH od osnovnog, sekundarnog, tercijarnog,
pa do cjeloivotnog obrazovanja, treba reformirati u smislu potreba trita rada.
Da bi se ilo ka snanijem razvoju sektora drvne industrije, osim znaajnih ulaganja
u nove tehnologije i promocije trita, potrebno je i ulaganje u kadrove koji mogu
prihvatiti i odravati nove tehnologije i raditi na unapreenju kvaliteta proizvoda i
razvoju novih proizvoda, a to zahtijeva unapreenje postojee situacije na svim
nivoima u Federacije BiH, ukljuujui srednje kole, fakultete i stalnu obuku u samim
poduzecima, a fakulteti se moraju kontinuirano podvrgavati unutranjoj i vanjskoj
evaluaciji.
Treba stvarati i razvijati prostorne i kadrovske uslove te ulagati u novu laboratorijsku
opremu.
Studijski programi moraju biti u skladu sa interesima promjenjivog trita. Takoer,
pri implementaciji Bolonjske deklaracije, treba prilagoditi strukturu studijskih
programa.
Kada su u pitanju potrebe za kvalificiranom radnom snagom najvei problem
predstavlja deficit VSS kadrova: inenjera drvoprerade, menadera sa znanjima i
sposobnostima koji bi se mogli prihvatiti izazova da izvre revitaliziranje preduzea,
kadrova za uspjean marketing i promociju proizvoda i to narocito na inozemnom
tritu.
Jedan od kljunih elemenata konkurentnosti namjetaja je dizajn. Trenutno uz
nekoliko izuzetaka, dizajn namjetaja je dobrim dijelom zastario i potrebno ga je
mijenjati i na tome posebno gradit imid Federacije BiH namjetaja od bukve i
liara.
Shodno tome kroz procese srednjokolskog obazovanja treba posebno panju
posvetiti zanatskim vjetinama (majstori modelari) kao i studijama industrijskog
dizajna, posebno dizajna namjetaja i unutranje dekoracije (enterijera).
39
Programi srednjokolskog obrazovanja za sektor drvne industrije trebaju se uskladiti
sa zahtjevima trita, izraeni kroz: dobro poznavanje praktinog dijela posla,
izraenom odgovornou spram radnih zaduenja, poznavanjem rada na
raunalima, spremnou na timski rad, poznavanjem tehnologija, poznavanjem
materijala. To zahtijeva kvalitetniju opremljenost kolskih radionica namijenjenih za
odvijanje praktine nastave za uenike i vie praktine nastave u preduzeima.
Praktina nastava bi se morala u veem omjeru premjestiti iz kolskih radionica u
radne pogone preduzea gdje bi uenici efikasnije stjecali specijalizirana i zanatska
znanja i vjetine.
Potrebno je uvesti stalan i organiziran sistem permanentnog (specijalistikog)
obrazovanja putem tehnolokih centara, klastera ili fakulteta.
Veoma vana je dokvalifikacija radnika koji su ve u radnom odnosu i obavljaju
odgovorne poslove u svojim preduzeima ali nemaju odgovarajuu kvalifikaciju ni
znanja u smislu prihvaanja novih tehnologija, razvoja novih proizvoda, zatite na
radu, upravljanja kvalitetom.
Prekvalifikacija se odnosi na smanjenje profesionalne i kvalifikacijske neusklaenosti
ponude i tranje na tritu rada.
7.1. Stanje i struktura uposlenih u drvnom sektoru

U ovome dijelu analizirana je obrazovna struktura uposlenih udrvnoj industriji
Federacije BiH, te je provedena komparacija sa obrazovnom strukturom drvne
industrije susjednih zemalja. Stepeni strunog obrazovanja koji se statistiki prate u
Federacije BiH odno se se na tri osnovne kategorije: visokoobrazovanje (VSS),
vieobrazovanje (VS) isrednjeobrazovanje (SSS).
Dodatno, stepen strunog obrazovanja unutar visokog obrazovanja detaljnije se
moe podijeliti na magistre i doktorenauka.
U drvnoj industrijiFederacije BiH najvie je radnika sasrednjom strunom spremom.
Njihov u dio u ukupnoj strukturi zaposlenih ini neto vie od 60%, dok je udio
nekvalifikovanih radnika iznosio oko 20%, a visokoobrazovanih radnika samo 2%.
Vano je napomenuti da su i kod radnika SSS spreme prevladavaju struke koje nisu
bliske drvarskoj struci. Kvalifikaciona struktura zaposlenih u drvnoj industriji
Federacije BiH, u komparaciji sa Hrvatskom i Slovenijom jako je nepovoljna.
Kadrova sa VSS najmanje je u Federacije BiH oko 2 %, Hrvatskoj 4 % i Sloveniji
oko 6 %, s tim da je uee VS, tzv. operacionog menadmenta u Federacije BiH
jo nepovoljnije.
Analiza strukture zaposlenih indicira sljedee:
-
nezadovoljavajue uee VSS kadrova u strukturi zaposlenih
potreba veeg koritenja znanja, vjetina i strunosti
Tendencije usmjerene ka podizanju nivoa obrazovanja uposlenika, te dodatno

obrazovanje u podruju raznih specijalizacija, dokvalifikacija i ovladavanja
savremenim tehnologijama proizvodnih procesa predstavljaju vanu odrednicu u
nastojanjima da se pobolja konkurentnost i efikasnost drvne industrijeFederacije
BiH.
40
Poboljanje obrazovne strukture uposlenih u drvnoj industriji u cilju postizanja vee
efikasnosti i meunarodne konkurentnosti drvne i industrije Federacije BiH
pretpostavlja poduzimanje konkretnih mjera i aktivnosti na svim nivoima vlasti, kao
i unutar samih kompanija drvnog sektora.
Ulaganje u obrazovanje uposlenih nije troak kako to praksa u Federacije BiH
pokazuje, ve kljuni faktor konkurentnosti preduzea. Cjeloivotno obrazovanje je
nain savremenog pristupa ovoj problematici u vidu permanentnog usavravanja i
osposobljavanja kroz rad i vanjske aktivnosti. Ono je u Federacije BiH izrazito slabo
razvijeno. Zadatak je svih nosioca ekonomske politike da se aktivno ukljue u
poticanje nastavka obrazovanja, naroito nakon ulaska na trite rada.
Sa spekta razvoja drvne industrije, znaajnije ukljuivanje u razne oblike
cjeloivotnog obrazovanja sigurno bi doprinijelo veoj konkurentnosti industrijskih
preduzea. Drvna industrija sa naprednijom tehniko-tehnolokom osnovom i
uposlenima sa viim nivoom obrazovanja zajednikim djelovanjem omoguava
postizanje proizvodnje sa visokim stepenom finalizacije i kvaliteta proizvoda to
direktno dovodi do vieg uea dodane vrijednosti. Takav koncept razvoja, a koji
ukljuuje paralelan razvoj ljudskih potencijala i unapreenje tehnologije je vano
strateko opredjeljenje koje poprima i dimenziju sigurnosti odravanja kontinuiteta
poslovanja i ostvarivanja pozitivnih trinih rezultata, a posebno u vremenima
negativnih globalnih ekonomskih kretanja.
Tabela 13. Stanje uposlenih u umarskom sektoru po stepenima kvalifikacije
Visoka struna
sprema
Ukupno
4.806
Dipl.
Mr
Dr
VS
SSS
NSS
VKV
KV
PKV
NKV
590
20
82
1.987
176
27
922
391
611
Tabela 14. Stanje uspolenih u drvopreraivakom sektoru Federacije BiH po

stepenima kvalifikacije
Ukupno
Dip.ing
Primarna i poluf.prerada
5.809
173
Finalna prerada
3.496
141
Ind. papira i celuloze
1.673
126
10.798
440
Svekupno
Mr
Dr
VS
SSS
NSS
VKV
KV
PKV
NKV
98
2.556
267
113
1.702
172
727
76
1.247
168
105
1.265
229
265
35
587
18
182
423
108
194
209
4.390
453
400
3.390
505
1.188
41
Tabela 15. Prosjena neto plaa po zaposlenom u drvnopreraivakoj
industriji i umarstvu Federacije BiH u Decembru 2013.godine
- u KM
Prerada drveta i proizvodnja proizvoda od drveta i pluta
448
Proizvodnja namjetaja, ostala preraivaka industrija, d.n.
507
umarstvo i eksploatacija uma
869
* Izvor podataka : Statistiki godinjak Zavoda za statistiku Federacije BiH
Tabela 14. Slika 1. Uposleni u drvopredjivakom sektoru Federacije BiH,

Procentualni prikaz
42
8. SWOT analiza
SWOT analiza (snaga, slabosti, prilika i prijetnje) kao vaan segment u oblikovanju i
definiranju strategije znai utvrivanje unutranjih snaga i slabosti, te vanjskih prilika
i prijetnji kako bi se snage i prilike mogle na najbolji nain iskoristiti i valorizirati, a,
slabosti i prijetnje neutralizirati ili ukloniti. SWOT analiza, koja je uraena od strane
grupe autora koji su uradili 2009. godine Studiju razvoja industrijske politike u
Federacije BiH, je jedna od naboljih SWOT analiza drvnog sektora u Federacije BiH i
u potpunosti odraava stanje i mogunosti drvnog sektora Federacije BiH
Ova analiza, koju u cijelosti prenosimo iz spomenutog dokumenta, data je u donjoj
tabeli i u potpunosti je primjenjiva u realizacije strategije konkurentnosti, koja treba
biti osnovna strategija u razvoju drvnog sektora Federacije BiH.
Tabela 15. SWOT analiza
Prilike/Opportunities (O) slobodno iprilagodljivo trite

radne snage raspoloivost osnovne sirovine
drveta -instalirani kapaciteti
SO strategija/SO Strategic orijentacija na strana trita razvoj

novih proizvoda
Slabosti/Weaknesses (W)
sporo donoenje odluka likvidnost otvaranje novih trita - trine
informacije relativno zastarjeli
tehnicki i
tehnoloki
WO stategija/WO Strategic licencirana
proizvodnja - otvorenost prema
novimpartnerima/investitorima
Prijetnje/Threats (T)
otriji zahtjevi kupaca nemogucnost
kreditiranja - zamjena drveta
drugim
materijalima
ST strategija/ST Strategic koritenje

rezervi - proirenje proizvodnog
programa
SW strategija/SW Strategic revalorizacija preduzea preduzea u

drugim podrucjima
Snage/Strengths (S)geografski poloaj infrastruktura energetsko okupljanje resursa kvaliteta

proizvoda - proizvodni program
Rezultati pokazuju da preduzea drvne industrije u Federacije BiH imaju vie

slabosti (W) i vie prilika (O).
Najprikladnija strategija za drvnoindustrijska preduzea je WO strategija
konkurentnosti koja bi se realizirala kroz strategiju saveza.
Rezultati provedene analize ukazuju na nunost promjena u preduzeima drvne
industrije, s ciljem lakeg prilagoavanja i konkurentnosti na tritu. To
podrazumijeva stabiliziranje financijske situacije,fleksibilnost postojeih i uvodenje
novih tehnologija,irinu proizvodnog programa, unapreenje dizajna proizvoda, niske
proizvodne trokove i cijene gotovih proizvoda, uz ozbiljnije uvoenje sistema
kalkulacije u proizvodnju, senzibilnost prema promjenama i zahtjevima trita i
kupaca.
43
anse kompanija u sektoru prerade drveta u Federacije BiH i cijeloj BiH su u
neiskoritenim prilikama, kao to su poveanje obima proizvodnje osnovnih/vodeih
proizvoda, proirenje proizvodnog programa, vei stupanj finalizacije pilanskih
proizvoda, bolje koritenje kapaciteta, via kvaliteta proizvoda, otvorenost prema
inozemnim investitorima/partnerima.
U skladu sa sveopim visokostrunim znanjem iz oblasti, uz potporu SWOT analize,
Vlada Federacije BiH mora izabrati prikladan pristup i metode, te zapoeti pripremne
postupke za proces promjena i restrukturiranja u sektoru prerade drveta.
Provedena SWOT analiza daje neophodne informacije za poduzimanje novih koraka
kod izrade strategije razvoja drvnog sektora u Federacije BiH. Analizu je mogue
provesti u praksi na razliite naine. Pritom se koriste razliite metode, sudionici i
vrijeme, ovisno o specifinostima struke, preduzea, organizacije i konkretnih
potreba.
8.1. Rezultati analize

Rezultati SWOT analize u drvnoj industriji Federacije BiH pokazuju da je
najprikladnija strategija strategija konkurentnosti, koja bi se realizirala kroz
strategiju saveza .
Provedena je analiza konkurentnosti drvne industrije prema Porterovom modelu pet
konkurentskih snaga. Ova analiza moe ukazati na perspektivu i pravce razvoja
drvnog sektora.
8.1.1 Analiza postojee konkurencije. Nivo konkurentnosti unutar razliitih
segmenata drvne industrije varira. Generalno se moe rei da je stupanj industrijske
konkurencije visok. Sa stanovita konkurentske strukture, drvna industrija je slabo
koncentrirana, s velikim brojem manjih i srednjih preduzea. Proizvoai finalnih
proizvoda se najee bave i primarnom obradom drveta, to utjee na trokove
ulaganja i fiksne trokove, a s druge strane uzrokuje viak potranje za sirovinom i
poveava konkurentski pritisak unutar drvne industrije. Potranja je stagnirajua i
opadajua to uzrokuje veu industrijsku konkurenciju. Dominantne su sljedee
izlazne barijere: relativno visoko ulaganje u pogon i opremu, visoki fiksni trokovi
izlaska iz industrije i drutveni pritisci.
8.1.2 Analiza potencijalnih konkurenata. Intenzitet ulaznih barijera je umjeren i
rezultat je snage dobavljaa sirovine, ogranienosti domaeg trita, konkurencije iz
zemalja u okruenju i neusklaenosti domaih standarda kvaliteta. Prisutna je
nelojalna konkurencija i drugi neposlovni izvori sukoba.
8.1.3 Analiza supstituta. Prisutni su proizvodi supstituti (upotreba nedrvnih
materijala) u.pojedinim segmentima drvne industrije koji mogu uzrokovati cjenovni
strop. Ovo se posebno odnosi na graevinsku stolariju i djelimino na namjetaj
zbog promjene trendova.
8.1.4 Analiza dobavljaa.Pregovaraka snaga dobavljaa je izuzetno snana i ima
znaajan utjecaj na definisanje perspektive i pravce razvoja drvne industrije. Odnosi
sdobavljaima su ograniavajui, a esto imaju i negativan utjecaj na dugotrajno
planiranje proizvodnje. Zbog monopola, dobavljai (sirovina i elektrina energija)
estopostavljaju diskriminacijske cijene ili uslove.
44
8.1.5 Analiza kupaca. Pregovaraka snaga kupaca je izraena i utjee na smanjenje

profita. Drvna industrija je uglavnom ovisna o kljunim kupcima koji zahtijevaju
veu kvalitetu proizvoda i/ili ispunjavanje dodatnih uslova za istu cijenu, jer su u
mogunosti nai alternativnog dobavljaa iz zemalja regije.
Na temelju svega iznesenog moe se zakljuiti da strategija razvoja
drvnoindustrijskog sektora Federacije BiH treba biti sveobuhvatan, dovoljno irok i
openit niz prioriteta, vizija i ciljeva koje Vlada treba prihvatiti kako bi, na temelju njih,
mogla oblikovati koordinirane poslovne napore i djelovanje, te ostvariti svoju misiju.
1. Strateko razvojni ciljevi

Drvnopreraivaka industrija u Evropi predstavlja jedan od najveih sektora sa preko
100.000 malih i srednjih preduzea i sa ukupnim tritem vrijednim cca 200 milijardi
eura, dok sa druge strane, u oblasti ovog sektora, kako u proizvodnji namjetaja,
pilanskoj preradi, u proizvodnji ploa i drvenih elementa, sreemo veoma velika
preduzea sa strukturom koncerna, koja su kako na evropskom prostoru tako i na
svjetskom nivou internacionalno povezana i obavljaju proizvodnju u vie drava
unutar EU.
Drvna industrija predstavlja jednu od najznaajnijih grana preraivake industrije
Federacije BiH. Ona je izraziti izvoznik i iz godine u godinu biljei sve vei suficit.
Medutim, opa je ocjena da iskoritenost umskog potencijala i raspoloivih
kapaciteta za preradu drveta nije na zadovoljavajuoj razini. U ukupnom izvozu
drvne industrije iz Federacije BiH, ali i iz BiH u cjelini, izvoz namjetaja nije dostigao
predratni nivo. Razvojna uloga drvne industrije u privredi Federacije BiH je trajno i
maksimalno poveanje izvoza i smanjenje trgovinskog deficitaFederacije BiH.
Ukoliko se osiguraju odgovarajui uslovi, ovaj se sektor moe ubrzano razvijati, uz
porast proizvodnje po prosjenoj godinjoj stopi od 7- 8% .
Na osnovu provedene analize, strateki cilj ovog sektora je da zadri poziciju jedne
od najznaajnijih grana preradivake industrije u Federacije BiH i da, kroz
uravnoteeni i odrivi razvoj bude ekonomski uspjean i sposoban pratiti razvojne
trendove u svijetu.
Strateko razvojni ciljevi drvne industrije se definiraju i na osnovu specifinih
stratekih ciljeva:
-
promjena postojee strukture u korist proizvoda vieg stupnja prerade i vee

dodane vrijednosti,
poveanje uea finalnih proizvoda od drveta na domaem i inozemnom
tritu,
poveanje konkurentnosti finalnih proizvoda na tritu,
poveanje produktivnosti i zaposlenosti u drvnoj industriji.
Mjere koje trebaju dati pretpostavke za bri i kvalitetniji razvoj drvne industrije bile bi
slijedee:
45
-
unapreenje poslovnih odnosa izmedu umarstva i preduzea koja se bave

preradom drveta,
definiranje ciljnih proizvoda i podrka izvozu viih faza prerade,
promocija preduzea i zajedniki nastup na tritu izvozna strategija,
kontrola kvalitete,
kadrovi i obrazovanje.
2. Predloena strategija razvoja - strategija konkurentnosti

kombinirana sa strategijom saveza ili udruivanja
Kad govorimo o viziji drvne industrije, govorimo prvenstveno o konkurentnosti i
sposobnosti da svojim proizvodima nau trini poloaj koji im omoguava rast,
razvoj i naravno profit.
Konkurentnost i inovativnost, kombinirana sa strategijom saveza ili udruivanja, je
kljuna rije da bi se ostvarili i rast i prihodi koje ovaj sektor objektivno moe ostvariti
i stoga sve zainteresirane strane unutar sektora moraju raditi na podizanju
konkurentnosti postojeih i buduih firmi, kroz podizanje ukupne upravljake
efikasnosti, tehnoloke opremljenosti, meusobnog poslovnog, tehnolokog
povezivanja i posebno proaktivnog rada na stvaranju saveza i dijalogu izmeu
javnog (Vladina ministarstva, Obrazovni sistemi, Vladine agencije) na jednoj i
privatnog sektora na drugoj strani.
O ovakvom partnerskom odnosu oba sektora moraju pronai obostrani interes.
Vlada Federacije BiH, kao predstavnik najveeg vlasnika umskog bogatstva
Federacije BiH da na najboji nain kapitalizira ume kao nacionalno bogatstvo i
privatni sektor da zadovolji svoje interese za profitom.
Prihvatajui konstataciju da je lokalno-domae i to podrazumijevajui trite oba bh.
entiteta. malo za mogunosti koje nudi drvopreraivaki sektor, plasman proizvoda
od drveta i pri tome se misli na proizvode viih faza prerade, izvoz u okolne zemlje i
posebno na razvijena zapadna trita treba ostati apsolutni prioritet i prema tome
usmjeriti sve aktivnosti u podizanju konkurentnosti proizvoda, a samim tim i
poveanje obima i vrijednosti prodaja putem poslovno tehikog udruivanja
klastere, razne asocijacije je od vitalne vansost jer dsprema sadanjem stanju vrlo
malo domaih proizvoaa ima snage za uinkovit nastup na ciljanim tritima.
Sve naprijed reeno ne iskljuuje bh. trite, jer e kvalitetan namjetaj kao i ostali
proizvodi od drveta koji moe nai mjesto na razvijenim tritima zapada, sigurno
imati mjesta na tritu BiH.
Sve budue aktivnosti koje se budu radile moraju biti usmjerene prvenstveno na
poveanju proizvodnje viih faza prerade drveta i naravno pri tome ne zanemarujui
ni potrebe za proizvodima niih faza prerade drveta koje mogu postati kljuni
element u podizanju ukupne kvalitete proizvoda od drveta.
Kako je ve naprijed reeno, BiH a shodno tome ni Federacije BiH ne moe raunati
na izradu velikih serijskih linija finalnih proizvoda od punog drveta i samim obimom
proizvodnje i zadovoljiti potrebe trgovakih lanaca na ciljanim tritima Zapadne
Evrope i Sjeverne Amerike i na tom osnovu graditi svoju konkurentnost. Ali moe
46
poduzimanjem niza aktivnosti, kako u usvajanju novih tehnologija, znanja i vjetina,
uz prihvatanje i implementaciju meunarodnih standarda u svim oblastima vezanih
za drvni sektor, razvijati i podizati kvalitet malih serija proizvoda sa prepoznatljivim
znakom i vremenom prelaziti u vie cjenovne razrede, kako finalnih tako polufinalnih
proizvoda od drveta i tako sebi obezbijediti vei i bogatiji dio trinog kolaa. Sve
ovo podrazmijeva razvijanje jedinstvene i svima razumljive strategije razvoja i
dosljedno implementiranje naprijed spomenutih akcijskih planova koje treba donijeti
u tom smislu.
Sve dostupne analize govore da na ciljanim tritima ima dovoljno mjesta za
proizvoae malih serija dobro oblikovanog namjetaja. Osvojene nagrade i
priznanja koja su dobili neki proizvoai na inozemnim sajmovima u proteklim
godinama govore ovome u prilog, ali prelazak sa manufakturnog na organizirani
industrijski nacin proizvodnje dovodi do pada kvaliteta proizvednih dobara i
predstavlja jo uvijek veliku prepreku.
Na drugoj strani, uvodei i implementirajui meunarodne standarde kvaliteta i
certificiranje, potrebno je efikasno tititi domae trite od uvoza nekvalitetnih
finalnih proizvoda.
Sve naprijed reeno podrazumijeva da sve zainteresirane strane, poevi od
preduzea koja se bave uzgojem i eksploatacijom uma, proizvoaa proizvoda od
drveta svih stepena prerade, financijskih institucija, vladinih ministarstava i agencija,
udruenja poslovnih ljudi i ulagaa nastupaju zajedno u obliku udruenja klastera i
regionalnih razvojnih agencija na lokalnom ili regionalnom nivou i udruenja pri
komorama (Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH, Kantonalne privredne
komore i Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora, Obrazovne institucije) koje bi
zajedno sa regionalnim razvojnim agencija nastupale, ono to rade svi ( ustvari onda
ne radi niko!) kao predlagai mjera za podizanje konkurentnosti drvne industrije i
koordinatori ovih aktivnosti izmeu javnog i privatnog sektora.
Kako je ve naprijed reeno, drvnopreraivaka industrija BiH, a shodno tome i
Federacije BiH, teko da moe svoju konkurentnost graditi na obimu roba
proizvoda od drveta koje e ponuditi tritu. Svoju konkurentnost moe graditi na
malim serijama za pojedina trita i trine nie proizvoda od drveta. Bosanska
bukva je prepoznatljiv brend, koji se sa dobro osmiljenim dizajnerskim rjeenjima,
ne samo namjetaja, nego i sa ostalim proizvodima od ovog tipa drveta, sa kojim se
moe ostvariti solidna trina pozicija.
Naravno, sve ovo ne znai da oni proizvoai koji ve rade velike serije namjetaja
ili dijelova namjetaja za poznate kupce (IKEA i drugi) ne trebaju nastaviti sa takvom
saradnjom, ali dugorono gledano oni e biti u igri sve dok su jeftiniji i kvalitetniji od
drugih. Meutim, pojavom novih proizvoaa koji rade bre, bolje i jeftinije oni e
polako nestajati s trita, pa je stoga za preporuiti da takvi proizvoai iskoriste
trenutne komparativne prednosti koje im donosi takva saradnja i ponu razvijati
sopstvene proizvode, u saradnji sa dizajnerima, nastale na bazi istraivanja trita,
te na taj nain sauvaju steene pozicije i/ili eventualno ih proire.
Crnogorino drvo, kojega ima u dovoljnim koliinama, moe takoer biti, uz dobar
dizajn, vrlo atraktivno u cijelom dijapazonu proizvoda od graevinske stolarije,
graevinskih elemenata, do drvenih kua.
Drugo vano polje na kojem se moe graditi vizija drvopreraivakog sektora je
koritenje drvnog otpada kao energetskog izvora. Prema podacima iz dolje
47
priloenih tabela vidljiv je energetski potencijal drvnog otpada kao energetsog
medija. Na ovo sve treba dodati i potencijal drvne mase koja bi se mogla dobiti
ureivanjem uma i pretvaranjem niskih i degradiranih uma u visoke ume.
Velika podruja degradiranih uma se mogu, uz razvijene programe poumljavanja,
pretvoriti u trajni izvor drveta kao energetskog medija. Drvni otpad se ve dijelom
koristi drvopreraivakoj industriji kao energetski medij, ali i u proizvodnji goriva u
vidu peleta i briketa za trite i to uglavnom u izvozu. Drvni optad i drvo loijeg
kvaliteta posjeduje veliki potencijal kao energetski medij za toplifikaciju manjih
gradskih sredina u podrujima u kojima postoje znaajni izvori sirovine drvnog
otpada i preradjivaki kapaciteti koji bi mogli svojim otpadnim materijalom sluiti kao
snabdjevai osnovnim gorivom za drvnom masom kao izvorom toplinske energije.
Takoer, vaan potencijal u preradi drveta je i oblovina malih promjera, ali treba se
nabaviti odgovarajua tehnologija koja nije tako skupa u odnosu to krajnji proizvod
donosi.
3. Osnovne prepreke za veu konkurentnost

11.1. Podruje razvoja proizvoda i dizajna
1. Manjak svijesti o vanosti dizajna za konkurentnost i poslovni uspjeh firmi,
2. Nedovoljno koritenje konsultanata/eksperta iz domene dizajna,
3. Nedostatak informacija o trendovima i mogunostima u dizajnu proizvoda,
4. Nepostojanje adekvatnog trita, odnosno ponude usluga dizajna i razvoja
proizvoda od drveta,
5. Nedostatak razvojnog (dizajn) pristupa formiranju linija proizvod esto
nasumian, intuitivan rad,
6. Oslanjanje na dizajn kupca i koliranje konkurencije vodi nrpovoljnom
konkuriranju cijenom.
11.1.2. Podruje proizvodnje namjetaja
1. Neodgovarajui kvalitet i nedovoljan kvantitet sirovine ( trupci), kao i
neodgovarajue vrjeme isporuke sirovina od strane PD/GD,
2. Loi/konfliktni odnosi izmeu preduzea koja upravljaju umama (PD/GD) i
drvopreraivaa (koliina, cijena, upravljanje, favoriziranje),
3. Skupa sirovina skuplja od iste u okruenju,
11.1.3. Podruje kvaliteta i certifikata
1. Nedostatak znanja o zahtjevima ciljanih trita vezano za potrebne certificate,
2. Nizak stepen znanja o procesu certifikacije, potrebnim standardima i
48
procedurama,
3. Nemogunost zadravanja dobivenih certifikata,
4. Nedostatak sredstava ili nizak prioritet ulaganje u dobivanje i odravanje
certifikata,
5. Nedostatak namjenskih fondova za poticanje kvaliteta i certificiranja (postoji
samo u Ze-Do kantonu).
11.1.4. Podruje tehnologija i produktivnosti
1. Nizak stepen zainteresovanosti za uvoenje novih produktivnih tehnologija
(radi nedostatka financija i odgovarajue radne snage),
2. Orijentacija na nizak stepen finalizacije proizvoda radi veeg stepena obrta
kapitala,
3. Odjeljenja za istraivanje i razvoj u firmama ili ne postoje ili su veoma
limitirana,
4. Preovlaujua iluzija da se niska produktivnost moe nadomjestiti jeftinom
radnom snagom.
11.1.5. Podruje marketinga i prodaje
1. Nedostatak brendinga,
2. Loa povezanost sa regionalnim i meunarodnim tritima,
3. Nedostatak informacija o situaciji, mogunostima i strategijama na ino tritu,
4. Nedostatak znanja o marketinkim alatima i implementaciji marketinke
strategije,
5. Kompanije ne posjeduju razvijene marketinke planove,
6. Nemogunost zapoljavanja i zadravanja kvalificiranih kadrova iz oblasti MS,
7. Nedostatak agentske mree nedostatak informacija o trendovima i zahtjevima
na ciljanim tritima,
8. Nepostojea/nerealna politika cijena (ne vodi se rauna o stvarnim trokovima
pri kalkulaciji cijene),
9. Nedostatak namjenskih povoljnih financijskih proizvoda,
10. Nedostatak informacija o raspoloivima kreditnim linijama,
11. Lo kreditni rejting drave skupi krediti (visoke kamate) i visok zahtjevani
kolateral,
12. Nepoznavanje bankovnih procedura i nesposobnost samostalne izrade
poslovnih i financijskih planova (male i srednje firme).
49
11.1.6. Podruje upravljanja ljudskim resursima

1. Manjak upravljakih-organizacijskih znanja i vjetina u veini firmi,
2. Nepostojanje struktuiranog/planskog pristupa poslovanju pa tako i ljudskim
resursima,
3. Nizak stepen koritenja informacionih i komunikacijskih tehnologija,
4. Kadrovi koji dolaze iz kola nemaju odgovarajua znanja i vjetine
(najee struno-praktina). MSP nemaju dovoljno vlastitih resursa za
preobuku i doobuku postojeih kadrova,
5.kole ne formiraju svoj nastavne planove (curiculume i silabuse) prema
potrebama privrede.
11.1.7. Podruje upravljanja finansijama
1. Nedostatak namjenskih povoljnih finansijskih proizvoda,
2. Manjak subvencija i financijske podrke na svim nivoima (kanton, entitet,
drava),
3.Nedostatak informacija o raspoloivima kreditnim linijama
11.1.8. Podruje poslovnog okruenja i dravne uprave

1. Nizak nivo koordinacije izmeu razliitih nivoa vlasti,
2. Nepostojanje Zakona o umama,
3. Spor proces usvajanja EU standard,
4. Nepostojanje akreditiranih laboratorija,
5. Loa infrastruktura podrke poslovanju (komorski sistem, udruenja
poslodavac, poduzetnika I sl.),
6. Nedostatak dravnih poticaja za DP i industriju namjetaja,
7. Nedostatak proaktivnog odnosa u nadlenim ministarstvima prema rjeavanju
stratekih problema MSF. Prepreke u standardima se identificiraju tek nakon
nastalog problema (npr. uredbe EU),
8. Financiranje restruktuiranja vodeih DP firmi se pokree tek na pritisak bunta
radnika i sindikata,
9. Netransparentnost principa dodjele povoljnih kredita RB Federacije BiH.
50
12. Uslovi i nain realizacije razvojne strategije

12.1. Kompatibilnost strategije razvoja drvnog sektora sa strakim
dokumentima Federacije BiH i drzave BiH
Strategija razvoja Federacije BiH za period 2010.-2020. godine kompatibilna je sa
Strategijom razvoja BiH i Strategijom socijalnog ukljuivanja BiH za period 2008.2013. godina, po kojima e u narednom razdoblju BiH u fokusu svog razvoja imati:
Makrostabilnost, Konkurentnost, Zapoljavanje, Odriv razvoj, EU put i Socijalnu
ukljuivost.1
Ispunjenje vizije razvoja Federacije BiH podrazumijeva ostvarenje i primarnu
odgovornost institucija BiH i Federacije BiH prema:
Izgradnji jaih mehanizama koordinacije izmeu dravnog nivoa i entiteta u

procesu implementacije Strategije
Kreiranju pozitivne poslovne okoline i jaanje odrive pozicije domae
proizvodnje sa njenom jaom osposobljenou za izvoz
Projekat Razvoj industrijske politike u Federaciji BiH, kao sastavni dio Strategije
ekonomskog razvoja Federacije BiH,
predstavlja osnovu za izradu Strategije
razvoja drvne industrije Federacije BiH.
Za realizaciju ovog projekta, za period 2011-2015. godina, na 12. sjednici Vlade
Federacije Bosne i Hercegovine, odranoj 05.07.2011. u Sarajevu, usvojen je
Akcioni plan.
Za period 2016-2019. godina, Vlada Federacije BiH je na 37. sjednici, odranoj
14.01.2016. godine, usvojila Akcioni plan za realizaciju projekta Razvoj industrijske
politike u Federaciji BiH, (zakljuak V. broj: 91/2016 od 14.01.2016, Slubene
novine Federacije BiH, broj 4/16), te zaduila Federalno ministarstvo energije,
rudarstva i industrije da redovno prati, analizira i izvjetava Vladu Federacije Bosne i
Hercegovine o provoenju aktivnosti iz Akcionog plana.
U ovom Akcionom planu, koji je usaglaen sa Akcionim planom za realizaciju
reformske agende Vlade Federacije BiH za period 2015.-2018. godina, definisano je
9 prioriteta, 17 mjera i 67 aktivnosti, te je za svaku aktivnost definisan cilj, mjerljivi
indikator izvrenja, nosioci, rokovi, kao i institucije odgovorne za implementaciju.
Realizacija ovih mjera i aktivnosti doprinijet e ostvarenju stratekih ciljeva, kako za
razvoj drvne industrije, tako i za razvoj ostalih industrijskih grana u Federaciji Bosne i
Hercegovine.
U Strategiji razvoja Federacije BiH, za drvnu industriju, koja je predstavljena kao
jedna od najznaajnijih grana preraivake industrije BiH definisani su sljedei
strateko razvojni ciljevi :
1. Unapreenje poslovnih odnosa izmeu umarstva i preduzea koja se bave
preradom drveta,
1
Zajedniki ciljevi razvoja su utvreni od savjetodavnog vijea ministara BiH temeljem: (1) skeniranja svih
usvojenih strategija u BiH u momentu pripreme Radnog materijala, od mikro do makro novoa, (2)
preuzimanjem ciljeva koji proistiu iz EU puta, te (3) nerealizovanih ciljeva iz Strategije razvoja BiH 20042007.
51
2. Definisanje ciljnih proizvoda i podrka izvozu viih faza prerade,
3. Promocija preduzea i zajedniki nastup na tritu, ukljuujui izvoznu
strategiju,
4. Uvoenje sistema kontrole kvaliteta,
5. Razvoj kadrovske strukture i obrazovanje (poveanje produktivnosti i
zaposlenosti).
U ovoj strategiji je razvojna uloga drvne industrije u privredi Federacije BiH
definisana kao trajno maksimalno poveanje izvoza i smanjenje trgovinskog deficita
BiH. Takoer, ukoliko se obezbijede odgovarajui uslovi, ovaj sektor moe da se
ubrzano razvija, uz porast proizvodnje po prosjenoj godinjoj stopi od 10 % , a
ostvarenje postavljenih stratekih ciljeva, pored oivljavanja i podizanja proizvodnje,
treba da daju nune pretpostavke za bri i kvalitetniji razvoj drvne industrije.
12.2. Jaanje konkurentske pozicije

Prema Izvjetaju o globalnoj konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma, Bosna i
Hercegovina se, meu 140 rangiranih ekonomija, nalazi na 111. mjestu po optoj
konkurentnosti2, dok se prema meunarodnim poreenjima Svjetske banke, Bosna i
Hercegovina nalazi na 79. mestu od 189 poreene ekonomije3.
Na turbulentnom i prebukiranom meunarodnom tritu, na kojem vlada otra
konkurencija, mogu opstati samo poslovno efikasna preduzea. Zbog toga, domaa
preduzea moraju teiti stalnim tehnolokim, organizacionim i trokovnim
unapreenjima koja e dovesti do rasta produktivnosti, racionalnom koritenju svih
proizvodnih resursa i smanjenju trokova poslovanja, a u cilju jaanja njihove
konkurentske pozicije.
Preduzea iz ove industrijske grane trebaju biti oslonjena na resurse znanja i
intelektualni kapital, to je osnovni izvor poslovne snage, trine konkurentnosti,
profitabilnosti i intenzivnog rasta. Putevi za uspjeno podizanje stepena
konkurentnosti su: osiguran dotok novca kapitala, korporativno upravljanje u sprezi
javnog i privatnog sektora, te stimuliranje uvoenja novih tehnologija.
Preduzea svoju razvojnu strategiju moraju osloniti na reinenjering, unapreenje
proizvodnje i poveanu produktivnost. Da bi se to ostvarilo, potrebna su nova i
radikalna rjeenja u pripremi i realizaciji proizvodnje sa implementacijom novih
tehnologija, te nabavka najsavremenije proizvodne opreme, ukljuujui i
informacione sisteme, nove tehnike upravljanja i dizajn, kao i primjenu novih tehnika
i metoda u pripremi proizvodnje.
Domai proizvoai iz drvne industrije trebaju da koriste tehnoloke inovacije kao
jednu od glavnih poluga u stvaranju novih modela i primjene novih procesa
proizvodnje, to bi trebalo dovesti do njihove konkurentske prednosti na domaem i
inostranom tritu.
2
3
Global Competitiveness Report 2015-2016, World Economic Forum.

Doing Business 2015, BiH, Comparing Regulation in 189 Economies
52
Jaanje konkurentske pozicije moe se ostvariti i raznim vladinim mjerama u cilju
privlaenja stranih investicija, koje se odnose na smanjenje birokratskih faktora,
uvoenje finansijskih podsticaja, uvoenje poreskih olakice za ulagae, te
omoguavanju lakeg pristupa izvorima financiranja. Ove mjere treba da budu
konzistentne, tako da investitori imaju sigurnost za dugotrajna ulaganja, npr. iduih
20 ili 30 godina.
12.3. Investicije i jaanje izvoza

Privlaenje stranih ulaganja zavisi od obezbjeenja ambijenta za strana ulaganja, a
vezano je za politiku, pravnu i ekonomsku stabilnost u zemlji i okruenju.
U taki 9. Reformskej agende Bosne i Hercegovine za period 2015.-2018- godina,
koja se odnosi na poslovnu klimu i konkurentnost, navedeno je da dalji rast i
prosperitet moraju biti zasnovani na privlaenju stranih investicija.
Poveanje proizvodnje u drvnoj industriji mora postati kljuni preduslov njenog
opstanka na globaliziranom tritu. Da bi se to ostvarilo, proizvodnja mora biti
prepoznatljiva kao: visokoinovativna, visokoprilagodljiva fleksibilna, sa
karakteristikom brzog reagiranja na promjene, utemeljena na znanju i na
postignuima nauno istraivakog rada. Proizvodnja koja sadri spomenute
elemente moe biti izvozno orijentirana sa tendencijom osiguranja stalnog rasta
izvoza to je i njen osnovni cilj.
Izvozna orijentacija je jedna od najznaajnijih karakteristika ove proizvodnje, pa je u
budunosti nuno poveati konkurentsku sposobnost drvnog sektora, kako na
postojeim, tako i na novim tritima.
U Bosni i Hercegovini postoje institucije i tijela koje promoviraju i podstiu izvoz.
Vijee ministara Bosne i Hercegovine formiralo je Agenciju za unapreenje stranih
investicija Bosne i Hercegovine FIPA i Vijee za podsticanje izvoza iz BiH, odnosno
Izvozno vijee.
lanstvo u Izvoznom vijeu ukljuuje zainteresirane strane kako sa dravnog, tako i
sa entitetskih nivoa, a misija Vijea je da bude koordinator svih aktivnosti promocije
izvoza roba i usluga kroz jedinstven oblik dravno-privatnog partnerstva i drutvenog
konsenzusa, gdje se predstavnici raznih institucija direktno dogovaraju o vanim
pitanjima.
Takoer, Vijee daje ansu izvoznicima da, u direktnom kontaktu sa dravnim
institucijama, rjeavaju svoje probleme i rade na unaprjeenju izvoznog okruenja,
te da pri tome imaju i priliku da bolje upoznaju i utiu na rad samih institucija, koje
time postaju blie korisnicima svojih usluga.
Isto tako, pored Izvoznog vijea BiH kontakte treba odravati i sa BHEPA, odnosno
Agencijom za promociju izvoza Bosne i Hercegovine, koja djeluje u okviru
Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, a osnovana je s
ciljem jaanja kapaciteta BiH na polju promocije izvoza.
Kada se zna da su proizvoai u posljednjih 10-15 godina proizvodnu opremu
znatno usavrili u pravcu vee produktivnosti i efikasnije upotrebe energenata i
53
sirovina, uz primjenu novih materijala, tada se postavlja imperativ pred domae
proizvoae da to prije implementiraju nove produktivne proizvodne sisteme, koji e
rezultirati proizvodima za koje, pored domaeg, postoji tranja i na inostranim
tritima.
12.4. Uspostavljanje saradnje izmeu proizvoaa

Realizacija ove strategije moe se ostvariti zajednikim radom razliitih dravnih i
privrednih institucija, ali i putem uspostavljanja saradnje meu samim
proizvoaima.
Politiki nivo je odgovoran za stvaranje privrednih okvirnih uslova specifinih za ovaj
sektor industrijske proizvodnje, kako bi predloene razvojne koncepcije u svim
pravcima djelovanja (tehnoloke, kadrovske, investicijske, trine) imale povoljne
uslove za realizaciju u to, mogue, kraem roku.
Jedan od naina ostvarivanja saradnje meu proizvoaima je, uspostava posebnog
klastera. Klasteri predstavljaju geografski koncentrisan skup meusobno povezanih
kompanija, specijalizovanih snabdjevaa, davalaca usluga i institucija povezanih
unutar odreene oblasti, prisutne unutar nacionalnog trita ili regije. Povezivanjem
u klastere ili lokalne i regionalne ili u neke druge interesne grupacije grupa
preduzea i organizacija, meusobnim umreavanjem i kontaktima poboljava svoj
nastup na tritu i postie konku rentsku prednost tj. stvara viak vrijednosti- profit.
Sredinom 90-tih godina prolog vijeka koncept klastera je postao centralna ideja u
konkurentnosti i ekonomskom razvoju, i kao takav iroko prihvaen u politici
ekonomskog razvoja.
Razlikujemo horizontalne klastere (partneri na istoj razini u lancu stvaranja dodatne
vrijednosti), vertikalne klastere (partneri u piramidi dobavljaa), regionalne klastere
(partneri u privrednom sektoru), klastere u brani (partneri u specifinom polju
djelovanja), preduzetnike klastere (partneri u preduzeima odnosno sa drugim
preduzeima), meunarodne klastere (partneri u preklapajuim mreama klastera.) i
druge.
Razlozi koje preduzetnici nalaze za uee u klasterima su: osiguranje novih trita i
laki nastup na njima, bolji lini kontakti, jaanje odnosa kupci:dobavljai, podizanje
nivoa znanja putem razmjene iskustava i primjera dobre prakse, olakan transfer
novih tehnologija i njihova implementacija, primjena novih materijala i postupaka
prerade i dr.
Cilj formiranja udruenja (klasteri,konzorciji i dr.) u drvnoj industriji u Federaciji
Bosne i Hercegovine su: poboljanje konkurentnosti proizvoaa, osiguranje
osnovnih i pomonih materijala, podrka privrednicima u promociji njihovih
aktivnosti, podrka inovativnosti lanova klastera u cilju zadovoljenja optih i
kolektivnih potreba, ostvarenje pozitivnog uticaja na donoenje zakona i propisa,
implementacija novih tehnologija, postupaka i novih materijala u cilju dobivanja
proizvoda po standardima Evropske unije, podizanje nivoa svijesti o znaaju ove
grane industrije u okviru privrede Federacije Bosne i Hercegovine i privrede Bosne i
Hercegovine, olakani pristup stranim tritima i dr.
54
12.5. Sistem dravnih poticaja u razvoju drvne industrije

Dravna pomo i/ili poticaj predstavlja politiku vlade usmjerenu na stavljanje
pojedinih poduzetnika ili sektora u povoljniji poloaj razliitim direktnim ili indirektnim
oblicima finansijske pomoi i trebala bi biti jedan od elemenata koji bi znaajno mogli
doprinijeti razvoju drvnog sektora, a naroito onome dijelu koji je prvenstveno
orijentirana ka izvozu.
12.6. Operativni plan realizacije strategije-preporuke

Nakon to su utvreni strateko razvojni ciljevi za drvnu industriju u Federaciji BiH, a
strategija usvojena na Vladi i Parlamentu Federacije BiH, poeljno je i potrebno
pristupiti izradi operativnog, odnosno Akcionog plana za realizaciju Strategije razvoja
drvne industrije u Federaciji BiH za period 2016.-2025. godina.
U Akcionom planu je potrebno definisati sve aktivnosti koje e dovesti do ostvarenja
stratekih ciljeva, pri emu e se za svaku aktivnost odrediti mjerljivi indikator za
njeno izvrenje.
Ova stavka je vrlo bitna za praenje realizacije, kako pojedinanih aktivnosti, tako i
strategije u cjelini.
Takoer je potrebno utvrditi rokove i nosioce aktivnosti, kao i odgovorne za praenje
i izvjetavanje o stepenu realizacije Akcionog plana, to e uz prethodno navedeno
biti garancija da e strateko razvojni ciljevi biti ispunjeni ili e se jasno utvrditi
razlozi neizvrenja, odnosno neispunjenja istih.
ZAKLJUAK
Iz svega naprijed prezentiranog, moe se zakljuiti da drvopreraivaki sektor
predstavlja potencijalno veliku razvojnu ansu Federacije BiH i BiH.
Naravno, drvopreraivaki sektor treba posmatrati zajedno sa umarskim sektorom i
jedino tako moe predstavljati jedan od stratekih industrijskih i izvoznih sektora
privrede Federacije BiH.
Ova Strategija imala je za cilj, kroz analazu stanja i preporuke za budue aktivnosti,
ukazati na stanje u drvnom sektoru i pokuati dati preporuke za budue aktivnosti.
Sa dobro napravljenim Akcionim planovima i jasno naznaenim nosiocima izvrenja,
te stalnim praenjem procesa i rezultata implementacije, drvni sektor moe u
narednih deset godina postii ciljeve postavljene ovom Strategijom.
Svim naprijed navedenim i institucijama, postavljeni ciljevi nisu neralni i uz njihov
potpuni angaman drvni sektor moe biti nosilac razvoja, kako malih sredina bogatih
osnovnom sirovinom, tako i Federacije BiH u cjelini.
55

Strategija Razvoja Drvne Industrije FBiH 2016-2025 Godina

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Strategija Razvoja Drvne Industrije FBiH 2016-2025 Godina

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Strategija Razvoja Drvne Industrije FBiH 2016-2025 Godina

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Strategija razvoja drvne industrije Federacije BiH za period 2016 2025.

Koritena literatura i izvori podataka

4. Analiza stanja drvnog sektora

Kadrovska struktura uposlenih

Rezultati SWOT Analize

Predloena strategija razvoja

Osnovne prepreke za konkurentnost

Uslovi i nain realizacije razvojne strategije

Primarna i sekundarna istraivanja i komunikacije sa svim zainteresiranim

Realizaciju odobrenog Projektnog zadatka za izradu prijedloga Strategije razvoja

Objavu rezultata inventure uma u BiH, odnosno u Federaciji BiH,

Implementirati u potpunosti Zakon o uvjetima i nainu obavljanja djelatnosti

Stimulirati uvoenje novih tehologija u primarnoj preradi prema

Implementirati evropske norme i standarde u umarstvu i drvopreradi,

Procijeniti mogunosti restrukturiranja postojeih i dravnih i privatnih

Intenzivno raditi na formiranju udruenja/klastera/konzorcija po regionalnom

U ovaj proces trebaju obavezno biti ukljuene regionalne razvojne agencije i

Nastaviti proces certificiranja sukladno meunarodnim standardima i

Raditi intenzivno na pristupu tehnologijama, zajedno sa inovativnim centrima i

Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH i VTK BiH trebale bi biti

Prikupljanjem informacija o stanju na tritima sirovina i repromaterijala,

- Osposobiti kadrovski i materijalno komore i udruenja/klastere/konzorcije za

4. Analiza stanja drvnog sektora

Visoke ume sa prirodnom obnovom

Tabela 1 Slika 1. - Struktura uma i umskog zemljita u Federacije BiH

Visoke ume prirodnom

Visoke degradirane ume

umske kulture bez procij.drvne

Tabela 2. Slika 1. Ostvarene sjee

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva

Izvor podataka: Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodopirivrede i umarstva

Tabela 3. Slika 1. Procentualno uee drvnih sortimenata etinara

Ostvarene sjee 2010-2015

Tabela 3 Slika 3. procentualno uee svih drvnih sortimenata

Prema iskazanim trendovima, od 2010. do 2015. godine uoava se prosjena

Izvor podataka : Strategija razvoja industrijskih politika Mainski fakultet Sarajevo i

4.2.2. Dananje stanje drvne industrije Federacije BiH

Piljenje i blanjanje drveta

Tabela 5. Slika 1. Procentulnoo uea Privrednih/Gospodarskih

Piljenje i blanjanje drveta

Proizvodnja furnira i ostalih

Prozvodnja ambalae od drveta

Proizvodnja ostalih proizvoda od

4.2.3. Proizvodnja i prodaja

4.2.3.-1. Vanjsko trgovinska razmjena drvopreraivake industrije Federacije

Parket i ostalo profilirano drvo

Ukupno drvo i proizvodi od

Tabela 6. Slika 1. - izvoz prema prozvodima umarskog i

Parket i ostalo profilirano

Tabela 6. Slika 2. - izvoz prema prozvodima drvopreraivakog sektora

Tabela 6. Slika 3. Procentualno izvoz prema prozvodima

Tabela 7 Slika 1. Prikaz trenda uvoza od 2010. 2015. godine

Ostali proizvodi od drveta

Tabela 7- Slika 2. Procentualna uea proizvoda koji uvozi drvni sektor

Tabela 8. Ostvareni izvoz i uvoz u periodu 2010. 2015.

Tabela 8. - Slika 1. - Uporedni prikaz trendova uvoza i izvoza

Na osnovu podataka iz upitnika i statistikih godinjaka Zavoda za statistku

4.2.4 Ulaganja u drvnu industriju

4.2.5 Stanje primarne i polufinalne prerada