5.

ODZIV NA HARMONIJSKU UZBUDU

Deterministika dinamika optereenja mogu biti:

a)
Periodika (ponovljiva s vieciklusnom promjenom jedne amplitude)
- harmonijska
- neharmonijska
b)
Neperiodika
- kratkotrajna impulsna djelovanja (udari, eksplozije)
- dugotrajna (podrhtavanje tla usljed potresa).
Harmonijska optereenja najea su u industrijskim i energetskim
postrojenjima i uzrokuju harmonijske oscilacije dogod su strojevi u
pogonu. Ove se vibracije sastoje od dvije komponente:
- prolazna komponenta transient (usljed poetnih uvjeta s
frekvencijom jednakom vlastitoj frekvenciji konstruktivnog sustava,
brzo se priguuju te se stoga esto zanemaruju)
- stalna komponenta steady-state (pojavljuje se pri frekvenciji
uzbudne sile te moe dovesti do rezonancije ako se izjednai s
vlastitom frekvencijom konstrukcije (moe doi do velikih amplituda
pomaka i rezultirati preoptereenjem i slomom sustava.

5.1 PRISILNI HARMONIJSKI ODZIV NEPRIGUENOG SUSTAVA

Harmonijske oscilacije javljaju se kod razliitih konstruktivnih i
mehanikih sustava usljed djelovanja:
- alternirajuih i rotirajuih strojeva, motora i kompresora
- turbina
- radarskih ureaja.
Oblik harmonijske sile uzbude :

F(t ) = F0 sin t

Jednadba gibanja :
F
&x& + 2 x = 0 sin t
m
Rjeenje :

F0 - amplituda sile
W - kruna frekvencija
uzbudne sile

x (t ) = A sin t + B cos t +

F0 k

1 ( )2

sin t

X0 = F0/k - ekvivalentni statiki progib

r = / - omjer frekvencija
din = 1/(1 - r2) - dinamiki koeficijent
uveanja

x (t ) = X sin(t + ) +
x (t ) = X sin(t + ) +

F0 k

1 ( )

sin t

X0
sin t
1 r2

prolazni dio

trajni dio odziva

(transient)

(steady state)

Mogue su tri vrste odziva :

- r < 1 < : prirodna frekvencija prolaznog odziva je vea
od frekvencije trajnog odziva (vidi sliku);
-r=1!
-r>1>

Slika odziva
nepriguenog sustava
s jednim stupnjem
slobode na
harmonijsku uzbudu

5.2 PULZIRANJE I REZONANCIJA

REZONANCIJA
PULZIRANJE
r = 1 : = ,
r1:
za poetno stanje mirovanja :
X 0
X 0
(
)
(
)
x
t
=
X
sin

t
+

+
t sin t
x (t ) =
cos t sin t
2
2
gdje je

5.3 PRISILNE HARMONIJSKE VIBRACIJE S VISKOZNIM

PRIGUENJEM
m&x& + cx& + kx = F0 sin t
X0

x(t ) = e t ( A sin d t + B cos d t ) +

x(t ) = Xe t (sin d t + ) +

(1 r ) + (2r )
2 2

X0

(1 r ) + (2r )
2 2

sin (t )

sin (t )

Odziv viskozno
priguenog sustava
s jednim stupnjem
slobode na
harmonijsku
uzbudu

5.4 UTJECAJ KOEFICIJENTA PRIGUENJA NA

USTALJENI ODZIV

Odnos koeficijenta dinamikog uveanja (DMF) i omjera frekvencija r za

razliite stupnjeve priguenja

5.4 UTJECAJ KOEFICIJENTA PRIGUENJA NA

USTALJENI ODZIV

Odnos faznog kuta i omjera frekvencija za razliite stupnjeve priguenja

5.5 HARMONIJSKE OSCILACIJE USLJED ROTACIJE

EKSCENTRINE MASE

5.5 HARMONIJSKE OSCILACIJE USLJED ROTACIJE

EKSCENTRINE MASE

Trajni dio amplitude odziva SDOF sustava s ekscentrinom rotacijom

5.6 OSCILACIJE TEMELJA

m&x& + cx& + kx = ky + cy&

m&x& + cx& + kx = kY sin t + cY cos t
2
m&x& + cx& + kx = Y k 2 + (c ) sin(t )

c
1
= tg 1
= tg ( 2r )
k
Trajni dio pomaka mase:
x (t ) =

Y 1 + (2r )

Xf

(1 r ) + (2r )
2 2

sin(t )

2r
= + , = tg 1
2
1
r

PRENOSIVOST (transmissibility)
mjera gibanja koje se prenosi na masu
usljed oscilacija temelja

X
Tr = f =
Y

1 + (2r )2

(1 r ) + (2r )
2 2

5.7 IZOLACIJA VIBRACIJA I PRENOSIVOST

- izolacija sila i pomaka;
- izolatori vibracija (prirodne frekvencije mnogo manje od
frekvencije uzbude koju izoliramo);
Sila koja se prenosi na temelje:
FT = kx + cx& = X f k 2 + (c )2 sin(t )

(FT )max = X f

Prenosivost :

Tr =

(FT )max
F0

k + (c ) =
2

1 + (2r )2

(1 r ) + (2r )
2 2

X 0 k 2 + (c )2

(1 r ) + (2r )
2 2

= din 1 + (2r )2

Izolacija vibracija moe se postii samo u podruju r > 2, pri emu su

najuinkovitiji apsorberi opruge s malim ili gotovo nikakvim priguenjem.

5.7 IZOLACIJA VIBRACIJA I PRENOSIVOST

Prenosivost TR kao funkcija omjera frekvencija i priguenja