PRILOG 1 1 Doktori Medicine 62 15

Broj 62 - Strana 92
SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH
Srijeda, 12. 8. 2015.
NEFROLOGIJA
NEUROHIRURGIJA
NEUROLOGIJA
NUKLEARNA MEDICINA
PORODINA MEDICINA
OFTALMOLOGIJA I OPTOMETRIJA
ONKOLOGIJA I RADIOTERAPIJA
OPA INTERNA MEDICINA
OPA HIRURGIJA
ORTOPEDIJA
OTORINOLARINGOLOGIJA
PATOLOGIJA
PEDIJATRIJA
PEDIJATRIJSKA INFEKTOLOGIJA
PLASTINA, REKONSTRUKTIVNA I
ESTETSKA HIRURGIJA
PSIHIJATRIJA
PULMOLOGIJA
REUMATOLOGIJA
SOCIJALNA MEDICINA, ORGANIZACIJA I
EKONOMIKA ZDRAVSTVA
SUDSKA MEDICINA
TORAKALNA HIRURGIJA
TRANSFUZIJSKA MEDICINA
URGENTNA MEDICINA
UROLOGIJA
VASKULARNA HIRURGIJA
PRILOG BROJ 1
Prilog 1.1.
PLANOVI I PROGRAMI SPECIJALIZACIJA ZA
DOKTORE MEDICINE
SADRAJ
ABDOMINALNA HIRURGIJA
ANESTEZIOLOGIJA, REANIMATOLOGIJA I
INTENZIVNA MEDICINA
DERMATOVENEROLOGIJA
DJEIJA HIRURGIJA
ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETOLOGIJA
EPIDEMIOLOGIJA
FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA
GASTROENTEROLOGIJA
GINEKOLOGIJA I OPSTETRICIJA
HEMATOLOGIJA
HIGIJENA I MEDICINSKA EKOLOGIJA
INFEKTOLOGIJA
INTERNISTIKA ONKOLOGIJA
KARDIOHIRURGIJA
KARDIOLOGIJA
KLINIKA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM
KLINIKA IMUNOLOGIJA
KLINIKA MIKROBIOLOGIJA
KLINIKA RADIOLOGIJA
MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA
MEDICINSKA BIOHEMIJA
MEDICINA RADA I SPORTA
ABDOMINALNA HIRURGIJA
Naziv specijalizacije
Naziv koji se stie
polaganjem
specijalistikog ispita
Trajanje specijalizacije
Program specijalizacije
Abdominalna hirurgija
Specijalista abdominalne hirurgije
60 mjeseci (5 godina)
Oblast
1
Kompetencije koje
polaznik stie
zavretkom
specijalizacije
Trajanje
(mjeseci)
Mjesto obavljanja staa
ZZJZ FBIH
Osnovna teorijska nastava
2
Zajedniki hirurki program
22
Hirurke infekcije
1
Bolniki odjel hirurgije sa ambulantom
6
Bolniki odjel abdominalne hirurgije
Ortopedija i traumatologija
5
Bolniki odjel ortopedije i traumatologije
Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina
2
Bolniki odjel anesteziologije i intenzivnog lijeenja
Plastina, rekonstruktivna i estetska hirurgija
3
Bolniki odjel plastine hirurgije
Vaskularna hirurgija
3
Bolniki odjel vaskularne hirurgije
Djeja hirurgija
2
Bolniki odjel djeije hirurgije
321 2
25 1 2
Onkologija
1
Bolniki odjel onkologije
Gastroenterologija s endoskopijom i osnovama UZV-a
2
Bolniki odjel gastroenterologije
Hirurka intenzivna njega
1
Jedinica hirurkog intenzivnog lijeenja
1
Torakalna hirurgija
1
Bolniki odjel torakalne hirurgije
Urologija
1
Bolniki odjel urologije
Godinji odmori
5
Nivo usvojene kompetencije:
1 Specijalizant je savladao tematsko podruje na osnovnom nivou i potrebna mu je pomo i struni nadzor u radu i rjeavanju problema iz
tematskog podruja
2 Specijalizant je djelimino savladao tematsko podruje i uz djelimini struni nadzor u mogunosti je raditi i rjeavati probleme iz
tematskog podruja
3 Specijalizant je u potpunosti savladao tematsko podruje, poznaje odgovarajuu literaturu i u mogunosti je samostalno raditi i rjeavati
probleme iz tematskog podruja
Za sticanje kompetencija odgovoran je specijalizant, glavni mentor i mentor.
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant abdominalne hirurgije mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije. Posebna
panja mora se usmjeriti sticanju opih kompetencija vanih za odreenu granu specijalizacije.
Zavretkom specijalizacije specijalizant abdominalne hirurgije mora:
poznavati i primjenjivati naela medicinske etike i deontologije (3)
posjedovati profesionalnost, humanost i etinost uz obavezu ouvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta (3)
poznavati vjetinu ophoenja s pacijentima, kolegama i ostalim strunjacima komunikacijske vjetine (3)
poznavati vanost i primjenjivati naela dobre saradnje s drugim radnicima u zdravstvu (3)
biti sposoban razumljivo i na prikladan nain prenijeti relevantne informacije i objanjenja pacijentu (usmeno i pisano), njegovoj
Srijeda, 12. 8. 2015.
Broj 62 - Strana 93
porodici, kolegama i ostalim strunjacima s ciljem zajednikog uestvovanja u planiranju i provedbi zdravstvene zatite (3)
biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvaiti stavove pacijenta i
njegove porodice, stavove drugih kolega te drugih strunjaka (3)
kroz neprekidno uenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nune za podizanje kvalitete strunog rada (3)
usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja (3)
imati razvijenu vjetinu prenoenja znanja na mlae kolege i druge radnike u zdravstvu (3)
razumjeti vanost naunog pristupa struci (3)
sudjelovati u nauno-istraivakom radu potujui etika naela nauno-istraivakog rada i klinikih ispitivanja te sudjelovati u
pripremi radova za objavu (3)
biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi programa
specijalizacije i ue specijalizacije (3)
znati i primjenjivati principe medicine bazirane na dokazima (3)
poznavati vanost i nain efiksanog voenja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu u skladu sa vaeim propisima
(3)
biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno efiksano sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima
zdravstvenih radnika i saradnika (3)
procijeniti potrebu ukljuivanja drugih strunjaka u proces pruanja zdravstvene zatite (3)
biti upoznat s vanou saradnje te aktivno saraivati s javnozdravstvenim slubama i ostalim tijelima ukljuenim u sistem
zdravstva (3)
poznavati organizaciju sistema zdravstva i biti osposobljen za odgovorno uestvovanje u upravljanju aktivnostima procjene potreba,
planiranja mjera unapreenja i poveanja efiksanosti te razvoja i unapreenja sistema kvalitete zdravstvene zatite (3)
poznavati regulativu iz podruja zdravstva, posebno iz podruja zatite prava pacijenata (3)
znaenje vlastite odgovornosti i zatitu podataka i prava pacijenata (3)
poznavati tok, raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima posebno finansijskim (3)
razumjeti i kritiki koristiti dostupna sredstva zdravstvene zatite vodei se interesima svojih pacijenata i zajednice (3)
biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata (3)
identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovarajue mjere usmjerene ouvanju i unapreenju
zdravlja te prevenciji bolesti (3)
promicati zdravlje i zdrave stilove ivota svojih pacijenata, zajednice i cjelokupne populacije (3)
Posebne kompetencije
a) zajedniki hirurki program
Zavretkom dijela programa specijalizacije - zajedniki hirurki program - specijalizant abdominalne hirurgije mora usvojiti sljedee
posebne kompetencije:
Hirurke infekcije
Specijalizant mora biti sposoban primijeniti teorijsko i osnovno praktino znanje o:
asepsi i antisepsi (3)
mehanizmima bioloke odbrane (2)
patogenim mikroorganizmima (2)
spreavanju infekcija i smanjenju faktora rizika (3)
imunizaciji i preventivnoj upotrebi antibiotika i hemoterapeutika (3)
postupcima pravilnog zbrinjavanja hirurkih infekcija, razliitim hirurkim metodama (3)
pospjeenje cjeljenja hroninih rana (3)
antimikrobnim lijekovima te ostalom konzervativnom lijeenju (3)
Specijalizant mora usvojiti razumijevanje sljedeih naela, zajedno s nainima na koje se ona primjenjuju u rjeavanju klinikih
infekcija.
stafilokokne infekcije (3)
streptokokne infekcije (3)
infekcije uzrokovane gram negativnim bakterijama (3)
anaerobne infekcije (3)
mijeane bakterijske infekcije (3)
infekcije ake (3)
Specijalizant mora izvriti sljedee operativne zahvate:
Obraditi ograniene gnojne upale
mekih tkiva 12
dijabetike gangrene 2.
akutnim abdominalnim bolestima i drugim estim hirurkim bolestima trbunih organa, bolestima trbune stijenke i ingvinalnog
podruja (3)
dijagnostikim postupcima kod akutnih abdominalnih i najeih hirurkih abdominalnih bolesti (3)
diferencijalnoj dijagnozi i nainu lijeenja akutnih abdominalnih bolesti (3)
preoperacijskoj pripremi akutnih abdominalnih bolesnika sa pridruenim bolestima srca, plua, bubrega, eernom bolesti i dr. (3)
najeim postoperacijskim komplikacijama i nainima njihove prevencije te lijeenja (3)
peroralnoj prehrani u operiranih bolesnika s najeim bolestima abdomena (2)
apendektomije 5
zbrinjavanje kila 10
preivanje ulkusa 2
anastomoza crijeva 6
kolecistektomija 3
drugi zahvati 10
Traumatologija i ortopedija
funkcionalnoj anatomiji lokomotornog sistema (3)
opim pojmovima vezanim uz ozljede (etiologija i mehanizmi nastajanja ozljede, klasifikacija ozljeda, teorijsko poznavanje ozljeda
svih dijelova tijela, prelomi i iaenja) (2)
dijagnostikim postupcima u traumatologiji (3)
osnovama ultrazvune dijagnostike ozljeda trbuha, prsnog koa i lokomotornog sistema (2)
konzervativnom lijeenju preloma i komplikacija (traumatski hemoragini ok) i njihovim posljedicama na razliite organe (3)
drugim posttraumatskim komplikacijama (trombenbolija, masna embolija, komplikacije disanja, poremeaji probave, poremeaji
-
Broj 62 - Strana 94
Srijeda, 12. 8. 2015.
elektrolita, posttraumatske psihoze i delirantna stanja) (3)

tipinim operacijskim pristupima operativnih zahvata na okrajinama i drugim dijelovima tijela (3)
pripremi bolesnika za operativni zahvat (dijabetes, srane, plune i druge bolesti) (3)
postoperativnoj njezi (3)
zbrinjavanju lakih ili tekih ozljeda te politraumatiziranih (3)
operativnim zahvatima na kostima (razliite vrste osteosinteze) (3)
indikaciji za hitne (urgentne) operativne zahvate u okviru traume (3)
komplikacijama pri lijeenju preloma (pseudoartroze, osteitis) (3)
infekcijama kod ozljeda (3)
traumi prsita (3)
terapiji oka i reanimaciji (3)
repozicija preloma i luksacija, imobilizacija 15
punkcija zgloba 2
dijagnostika artroskopija 2
zbrinjavanje ozljeda mekih tkiva (velikih rana, defekata, oteenja miia) 6
torakalna drenaa 2
torakotomija, sternotomija 2
laparotomija kod ozljeda abdomena 3
osteosinteza (jednostavna), odstranjenje osteosintetskog materijala 5
zbrinjavanje politraumatiziranog 3
punkcija abdominalne upljine 2
savremenim vrstama ope, lokalne (regionalne) i kombinirane anestezije za operativne zahvate (3)
procjeni bolesnikova stanja i pripremi bolesnika za operativne zahvate (3)
osnovnim i dodatnim postupcima oivljavanja kod respiratorne insuficijencije, kardijalnog zastoja i lijeenju postreanimacijskog
sindroma (3)
razliitim nainima postoperativnog lijeenja (2)
hitnim terapijskim i dijagnostikim postupcima u JIL-u (2)
postoperativnom krvarenju (3)
zatajenju organa (plua, srce, bubreg, jetra) (3)
multiorganskom zatajenju (3)
sepsi (3)
tromboemboliji (3)
primjeni antibiotika u JIL-u (2)
lijeenju akutne boli (2)
kriterijima primitka bolesnika u JIL (2)
Specijalizant mora asistirati i izvriti sljedee postupke:
anesteziloki postupak (uvod, intubacija, odravanje, buenje, postoperativni oporavak) 15
ocjena i priprema bolesnika skupine ASA2 i ASA3 8
reanimacijski postupci 2
anestezioloki pristup politraumatiziranom bolesniku 5
lijeenje bolesnika u JIL-u 8
lokalna i provodna anestezija 4
invazivni monitoring bolesnika 2
primarnoj obradi opsene opekotine (3)
postupku lijeenja opekotina (3)
parenteralna terapija opekotina (3)
hirurka terapija opekotina (3)
ozljedama ake (2)
infekciji ake (3)
trasplantatima (2)
Specijalizant treba izvriti sljedee operativne zahvate:
primarno zbrinjavanje opekotina 4
lokalni renjevi, ekscizija tumora 10
uzimanje autotransplantata koe s Watsonovim noem ili elektrinim dermatomom 15
incizija infekcije na aci 5
zbrinjavanje ozljeda ake 5
osnovama angiohirurke tehnike (1)
dijagnostici u vaskularnoj hirurgiji (2)
akutnoj ishemiji (3)
hroninoj arterijskoj insuficijenciji (3)
venskoj insuficijenciji (3)
hirurgiji aneurizama (2)
hirurki pristup krvnim ilama na tipinom mjestu - kontrola krvarenja, av i krvne ile 6
embolektomije 3
amputacija ishemikog dijela ekstremiteta 3
prikaz abdominalne aorte 4
prikaz i prepariranje VSM 4 - ozljede krvnih ila 2
anastomoza krvne ile 4
Djeja hirurgija
povezivanju osnovnih znanja iz podruja anatomije, fiziologije i patofiziologije u djeteta s hirurkom patologijom djeje dobi (1)
procjenjivanju hirurkog statusa novoroeneta i starijeg djeteta kod kongenitalnih i steenih hirurkih oboljenja (2)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Broj 62 - Strana 95
kateterizaciji mokranog mjehura (3)

indiciranju drenae prsita (2)
planiranju preoperativne pripreme i postoperativne njege (3)
kateterizacija mokranog mjehura 3
postavljanje venskog katetera 2
operacija inguinalne kile 3
apendektomija 3
akutni skrotum 2
retencija 3
uroloke operacije 3
zbrinjavanje opekotina 2
repozicija i imobilizacija preloma u djejoj dobi 4.
Za vrijeme zajednikog hirurkog programa, specijalizant mora asistirati u 40% predvienih operativnih zahvata, odnosno 60% predvienih
operativnih zahvata operirati uz asistenciju.
b) abdominalna hirurgija
Zavretkom cjelokupnog programa specijalizacije iz abdominalne hirurgije specijalizant mora stei teoretsko i osnovno praktino
znanje iz podruja abdominalne hirurgije te biti kompetentan da:
1. samostalno dijagnosticira, primjeni pravilno lijeenje i rehabilitaciju bolesnika sa:
akutnim hirurkim bolestima i stanjima
hroninim hirurkim bolestima i stanjima
ozljedama podruja koje obuhvaa hirurka specijalizacija
2. pravilno primijeni tehnike i hirurke vjetine pri izvoenju hirurkih i dijagnostikih zahvata predvienih za nivo obrazovanja
specijaliste abdominalne hirurgije
operacijskim postupcima na probavnim i drugim organima u trbunoj upljini kao i na trbunoj stjenci,
endoskopskoj minimalno-invazivnoj hirurgiji,
preponska kila 15
postoperativna kila 6
apendektomija 20
resekcija eluca 6
gastrektomija s limfadenektomijom 5
hemikolektomija 10
prednja resekcija rektuma 5
ekscizija (amputacija) rektuma 2
Hartmannova operacija 3
resekcija tankog crijeva 10
hranidbena jejunostoma 5
kolecistektomija (klasina) 10
kolecistektomija (laparoskopska) 15
koledokotomija 5
biliodigestivna anastomoza 5
operacija jetrne ciste 3
lobektomija (lijeva) jetre 3
zbrinjavanje ozljede jetre 3
splenektomija 3
nekrozektomija pankreasa 2
lijeva (distalna) hemipankreatektomija 2
drenaa pseudociste pankreasa 2
ekscizija hemoroida 10
lijeenje analne fisure 4
lijeenje analne fistule 5
Onkologija
histolokoj verifikaciji i tipizaciji te odreivanju stepena diferenciranosti tumora pri izboru i planiranju terapije i prognozi,
odreivanju stadija proirenosti bolesti prije terapije po TNM-sistemu,
dijagnostikim pretragama koje su za to odreivanje stadija proirenosti bolesti (npr. endoskopija, limfografija, scintigrafija,
aspiracijska biopsija i dr.), indikacijama za razliite naine lijeenja i njihove kombinacije (hirurgija, radioterapija, hemoterapija,
endokrina terapija, imunoterapija),
rezultatima lijeenja, ulozi hirurgije u onkologiji s obzirom na njenu namjenu (kurativna, palijativna, simptomatska, adjuvantna,
rekonstruktivna),
radu multidisciplinarnih konzilija, u kojima sudjeluju onkolozi.
Specijalizant mora obavezno sudjelovati na indikacijskim sastancima, kojima je uloga, prije svega, odluivanje o neoadjuvantnoj i
adjuvantnoj terapiji bolesnika s rakom.
Gastroenterologija s endoskopijom i osnovama UZV-a
dijagnostici i terapiji gastroenterolokih bolesti,
indikacijama za hirurko lijeenje bolesti probavnih organa,
multidisciplinarnom lijeenju bolesnika s bolestima probavnih organa, jetre i drugih trbunih organa,
osnovnim principima dijagnostikog ultrazvuka,
ranoj rehabilitaciji operiranih bolesnika, metodama i tehnikama balneorehabilitacije i fizioterapije.
ezofagogastroduodenoskopija 10
rektoskopija 20
kolonoskopija 20
ultrazvuni pregled abdomena 50
Broj 62 - Strana 96
Uvjeti za ustanovu u
kojoj se provodi
specijalizacija
Srijeda, 12. 8. 2015.
Hirurka intenzivna njega

koritenju aparata za potporu disanja,
indikacijama za prikljuivanje bolesnika na respirator,
postupku i indikacijama za prelazak na spontanu respiraciju,
analizi rezultata plinske analize krvi i rezultata drugih laboratorijskih parametara,
parenteralnoj i enteralnoj prehrani hirurkih bolesnika, kojima je potrebna intenzivna terapija.
postavljanje venskog katetera (v. jugularis, v. subklavija) 20
arterijska punkcija 20
zamjena trahealne kanile 5
endotrahealna intubacija 10
patofiziologiji kardiovaskularnog sistema,
indikacijama za hirurke zahvate na arterijama,
dijagnostikim postupcima kao i tehnikim pomagalima u vaskularnoj hirurgiji.
ivanje ile i vaskularnih anastomoza 5
trombembolektomija 3
preparacija abdominalne aorte 4
preparacija femoralnih ila 4
Torakalna hirurgija
dijagnostici, diferencijalnoj dijagnozi, terapiji i prognozi bolesnika s podruja torakalne hirurgije.
drenaa pleuralne upljine 10
torakotomija 5
zatvaranje toraksa 5
ezofagektomije (1. asistent) 2
Urologija
analizi RTG pretraga i drugim dijagnostikim metodama
diferencijalnoj dijagnostici bolesti urotrakta
akutnom skrotumu, torziji testisa, akutnom epididimitisu
hematuriji
akutnoj retenciji urina (kateteriziranje s razliitim kateterima, principi suprapubine punkcije), razliitim operacijskim pristupima na
bubreg, uretere, o patologiji i naelima operacijskih zahvata na mjehuru, uretri i genitalijama
instrumentalnim pretragama i lijeenju s transuretralnim pristupom radi patolokih procesa na prostati i mjehuru
osnovama neurogenog mjehura i urodinamici.
orhidopeksija 5
hidrokela 2
fimoze 5
operacijski pristup do bubrega 3
av mjehura 2
perkutana cistostoma 1
Specijalizant mora najmanje 60% navedenih zahvata operirati uz asistenciju, odnosno u maksimalno 40% zahvata sudjelovati kao asistent.
Specijalizant mora u svakom tematskom podruju obaviti minimalno 80% zahvata. U sluaju nedovoljnog broja hirurkih bolesnika
(sluajeva) u odgovarajuem tematskom podruju koje specijalizant obavlja samostalno, preostali broj (postotak) zahvata moe izvriti u
okviru drugih srodnih podruja hirurke djelatnosti.
Ustanova mora ispunjavati uvjete iz Pravilnika.
Pored navedenih uvjeta, u ustanovi:
specijalizantski sta se mora obavljati na odjelima koji imaju potreban broj procedura predvienihprogramom specijalizacije
se moraju odravati zajedniki sastanci sa specijalistima patolozima
se mora kvantitativno i kvalitativno obavljati odreeni broj operacija
mora biti omoguena i saradnja sa srodnim strukama u cilju postizanja adekvatnih vjetina i timskog pristupa bolesniku
se mora nalaziti odgovarajua dijagnostika - biohemijski laboratorij, djelatnost transfuzijske medicine, djelatnost radiologije - RTG,
CT, MR, UZ, interventna radiologija.
ANESTEZIOLOGIJA, REANIMATOLOGIJA I INTENZIVNA MEDICINA

Naziv koji se stie polaganjem

Specijalista anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine
Oblast
Opa anestezija, regionalna anestezija i
neposredno postoperacijsko lijeenje
Prijeoperacijska obrada i priprema za anesteziju
Anestezija za abdominalnu hirurgiju
Anestezija u ginekologiji
Anestezija u ambulantnoj/dnevnoj hirurgiji
Anestezija u traumatologiji
Anestezija u urologiji
Anestezija u ortopediji
Anestezija u plastinoj, rekonstruktivnoj i estetskoj hirurgiji
Oivljavanje i hitna medicina
Trajanje
(mjeseci)

ZZJZ FBIH
15
1
3
1
2
2
2
1
1
1
Bolniki odjel za anesteziologiju

Bolniki objedinjeni urgentni prijem
Srijeda, 12. 8. 2015.

Postoperacijski nadzor u sobi za buenje (PACU)
Specijalna anestezija
Anestezija u otorinolaringologiji
Anestezija u maksilofacijalnoj i oralnoj hirurgiji:
Anestezija u neurohirurgiji
Specijalna djeja anestezija
Anestezija u oftalmologiji i optometriji
Anestezija u opstetriciji
Anestezija u klinikoj radiologiji
Anestezija za opekotine i vee plastine operacije
Torakalna anestezija
Anestezija za operacije na srcu i krvnim ilama
Transplantacija i donorski program
Lijeenje boli
Lijeenje akutne boli
Lijeenje hronine boli
Osnove reanimatologije i odabrana poglavlja iz hitne
medicine
Oivljavanje u vanbolnikim uvjetima
Oivljavanje u bolnikim uvjetima
Intenzivna medicina
Intenzivna medicina u operativnim strukama
Kompetencije koje polaznik

stie zavretkom specijalizacije
Broj 62 - Strana 97
1
2
1
2
2
1
1
1
2
1

1
1
Bolniki odjel intenzivnog lijeenja

Ambulanta za lijeenje boli
14
2
1
Ustanova za hitnu medicinsku pomo

Bolnika jedinica za urgentno zbrinjavanje
i hitni prijem
21
14
Internistika intenzivna medicina s nefrologijom

Intenzivna medicina u kardiologiji
Intenzivna medicina u infektologiji
2
1
1
Intenzivna medicina za novoroenad
Bolniki odjel hirurkog intenzivnog

lijeenja
Nefroloka jedinica intenzivnog lijeenja
Kardioloka jedinica intenzivnog lijeenja
Jedinica intenzivnog lijeenja odjela za
infektologiju
Neonatoloka jedinica intenzivnog
lijeenja
Pedijatrijska jedinica intenzivnog lijeenja
Neuroloka jedinica intenzivnog lijeenja
Intenzivna medicina za dojenad, malu djecu i djecu

1
Intenzivna medicina u neurologiji
1
Godinji odmori
5
1 Specijalizant je savladao tematsko podruje na osnovnom nivou i potrebna mu je pomo i struni nadzor u radu i rjeavanju
problema iz tematskog podruja
2 Specijalizant je djelimino savladao tematsko podruje i uz djelimini struni nadzor u mogunosti je
raditi i rjeavati probleme iz tematskog podruja
3 Specijalizant je u potpunosti savladao tematsko podruje, poznaje odgovarajuu literaturu i u mogunosti je samostalno raditi i
rjeavati probleme iz tematskog podruja
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine mora imati u potpunosti
usvojene ope kompetencije. Posebna panja mora se usmjeriti sticanju opih kompetencija vanih za odreenu granu specijalizacije.
Zavretkom specijalizacije specijalizant anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine mora:
biti sposoban razumljivo i na prikladan nain prenijeti relevantne informacije i objanjenja pacijentu (usmeno i pisano),
njegovoj porodici, kolegama i ostalim strunjacima s ciljem zajednikog uestvovanja u planiranju i provedbi zdravstvene
zatite (3)
biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvaiti stavove
pacijenta i njegove porodice, stavove drugih kolega te drugih strunjaka (3)
kroz neprekidno uenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nune za podizanje kvalitete strunog rada
sudjelovati u nauno-istraivakom radu potujui etika naela nauno-istraivakog rada i klinikih ispitivanja te
sudjelovati u pripremi radova za objavu (3)
biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi
programa specijalizacije i ue specijalizacije (3)
poznavati vanost i nain efiksanog voenja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu u skladu sa vaeim
propisima (3)
zdravstva (3)
poznavati organizaciju sistema zdravstva i biti osposobljen za odgovorno uestvovanje u upravljanju aktivnostima procjene
potreba, planiranja mjera unapreenja i poveanja efiksanosti te razvoja i unapreenja sistema kvalitete zdravstvene zatite
(3)
razumjeti znaenje vlastite odgovornosti i zatitu podataka i prava pacijenata (3)
Broj 62 - Strana 98

-
Srijeda, 12. 8. 2015.
identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovarajue mjere usmjerene ouvanju i
unapreenju zdravlja te prevenciji bolesti (3)
Zavretkom specijalizacije specijalizant anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine mora imati usvojene sljedee posebne
kompetencije:
Specijalizant stie teorijsko i primjenjuje osnovno praktino znanje u podrujima:
1. Opa anestezija, regionalna anestezija i neposredno postoperacijsko lijeenje
Specijalizant stie teorijsko i primjenjuje osnovno praktino znanje o:
Specifinostima anesteziolokih tehnika i perioperacijskog lijeenja
prijeoperacijska obrada i priprema za anesteziju (3)
pokazati sposobnost prijeoperacijske procjene rizika i pripreme pacijenata poviene dobi (3)
pokazati sposobnost prijeoperacijske procjene rizika i pripreme djece za operacije (3)
pokazati sposobnost prijeoperacijske procjene i pripreme pacijenata za dnevnu anesteziju i hirurgiju (3)
pokazati sposobnost prijeoperacijske procjene i pripreme pacijenata za elektivnu anesteziju i hirurgiju (3)
pokazati sposobnost prijeoperacijske procjene i pripreme pacijenata za hitnu anesteziju i hirurgiju (3)
pokazati sposobnost procjene volumnog i elektrolitnog disbalansa (3)
pokazati sposobnost prijeoperacijske procjene kardiovaskularnog rizika u nekardijalnoj hirurgiji (3)
pokazati sposobnost prijeoperacijske procjene pulmonalnog rizika (3)
pokazati poznavanje skoring sistema relevantnih za anesteziju (3)
pokazati vjetinu izvoenja premedikacije (3)
Specijalizant mora izvriti i asistirati:
50 prijeoperacijskih obrada i priprema za anesteziju (10 rizinih)
Regionalna anestezija
pokazati sposobnost izvoenja perifernih blokova gornjih i donjih ekstremiteta (3)
pokazati sposobnost izvoenja centralnih neuroaksijalnih blokova (3)
poznavanje komplikacija regionalne anestezije (3)
spinalna anestezija: 100 postupaka
epiduralna anestezija: 50 postupaka
blokada perifernih ivaca gornjih ekstremiteta: 30 postupaka
blokada perifernih ivaca donjih ekstremiteta: 30 postupaka
Anestezioloki aparat, oprema i nadzor
pokazati sposobnost rada sa anesteziolokim aparatima (3)
savladati znanje i vjetine upotrebe medicinskih plinova, tekuina i ishlapivaa (3)
pokazati sposobnost upotrebe ventilatora (3)
poznavati sigurnost rada u operacijskim salama (3)
procijeniti upotrebu minimalnog i proirenog nadzora vitalnih funkcija (3)
savladati primjenu statistike i informatike u perioperacijskom lijeenju (3)
testiranje anesteziolokog aparata: 100 postupaka
Anestezija za abdominalnu hirurgiju:
poznavanje etiologije, patofiziologije, klinike slike i intervencija u abdominalnoj hirurgiji (3)
izvesti anesteziju za otvorenu i laparoskopsku kolecistektomiju (3)
izvesti anesteziju za operacije pankreasa (3)
izvesti anesteziju za kolorektalnu hirurgiju (3)
izvesti anesteziju za ezofagogastrektomiju (3)
izvesti anesteziju za abdominalnu traumu (3)
izvesti anesteziju kod opstrukcija i perforacija u abdomenu (3)
izvesti anesteziju za operacije hernija (3)
300 anestezija za abdominalnu hirurgiju (50 urgentnih, 10 laparaskopskih)
Anestezija u ginekologiji:
poznavanje etiologije, patofiziologije, klinike slike i intervencija u ginekologiji (3)
izvesti anesteziju za male ginekoloke procedure (3)
izvesti anesteziju za laparoskopsku hirurgiju (3)
izvesti anesteziju za radikalne operacije karcinoma (3)
izvesti anesteziju za histeroskopiju, laser i hirurgiju u fertilitetu (3)
75 anestezija u ginekologiji (10 urgentnih)
Anestezija u ambulantnoj/dnevnoj hirurgiji:
izvesti anesteziju za male kratkotrajne procedure (3)
poznavati vjetine postoperacijskog lijeenja boli i povraanja (3)
izvoenje ambulantne regionalne anestezije (3)
poznavanje provoenja sedacije bolesnika (3)
150 anestezija u ambulantnoj/dnevnoj hirurgiji
Anestezija u traumatologiji (3)
zbrinjavanje dinog puta u akutnoj traumi (3)
poznavanje algoritma odravanja dinog puta u traumi (primjena laringealne maske) (3)
izvoenje regionalne anestezije (centralni i periferni blokovi)
150 anestezija u traumatologiji
Anestezija u urologiji
poznavanje etiologije, patofiziologije, klinike slike i intervencija u urologiji (3)
izvesti anesteziju za cistoskopiju i perkutanu nefrolitotomiju (3)
izvesti anesteziju za cistektomiju (3)
izvesti anesteziju za nefrektomiju (3)
izvesti anesteziju za radikalnu prostatektomiju (3)
izvesti anesteziju za transuretralnu prostatektomiju (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Broj 62 - Strana 99

75 anestezija u urologiji
Anestezija u ortopediji
izvesti regionalnu anesteziju za artroplastiku kuka i koljena sa ili bez autotransfuzije (3)
izvesti anesteziju za frakture lokomornog sistema (3)
izvesti anesteziju za artroskopije i manipulacije (3)
izvesti anesteziju za ortopedske operacije na djeci (3)
100 anestezija u ortopediji
Anestezija u plastinoj, rekonstruktivnoj i estetskoj hirurgiji
poznavanje anesteziolokih komplikacija u plastinoj, rekonstruktivnoj i estetskoj hirurgiji (3)
30 anestezija u plastinoj, rekonstruktivnoj i estetskoj hirurgiji
Oivljavanje i hitna medicina (3)
10 postupaka oivljavanja
Postoperacijski nadzor soba za buenje (PACU)
pokazati sposobnost prepoznavanja oteanog buenja poslije anestezije (3)
pokazati sposobnost prepoznavanja i lijeenja alerginih reakcija, transfuzijskih reakcija (3)
pokazati sposobnost prepoznavanja i lijeenja respiracijske insuficijencije, bronhospazama (3)
pokazati sposobnost prepoznavanja postoperacijskih aritmija (3)
pokazati sposobnost prepoznavanja postoperacijskih hipotenzija i hipertenzija (3)
pokazati sposobnost prepoznavanja neuroleptikih sindroma, maligne hipertermije i hipotermije (3)
pokazati sposobnost vjetina u lijeenju postoperacijske boli (3)
razlikovati povrnu i duboku vensku trombozu (3)
pokazati sposobnost prepoznavanja i lijeenja plune embolije (3)
pokazati sposobnost prepoznavanja i lijeenja postoperativne oligurije (3)
pokazati sposobnost prepoznavanja i lijeenja toksinosti lijekova i lokalnih anestetika (3)
pokazati sposobnost prepoznavanja i lijeenja TURP sindroma (3)
10 postupaka postoperacijskog nadzora
2. Specijalna anestezija
Specijalizant stie teorijsko i primjenjuje osnovno praktino znanje o specifinostima anestezioloke tehnike i perioperacijskog
lijeenja u podruju specijalnih hirurgija.
Pokazati vjetinu izvoenja anestezije u otorinolaringologiji
izvesti anesteziju za laringoskopiju i mikrohirurgiju larinksa (3)
izvesti anesteziju za operacije srednjeg uha (3)
izvesti anesteziju za operacije na nosu (3)
izvesti anesteziju za operacije tonzila i adenoida (3)
izvesti anesteziju za ezofagoskopiju (3)
asistirati traheostomiju i izvesti perkutanu traheostomiju (3)
izvesti anesteziju i perioperacijsko lijeenje za tireoidektomiju (3)
100 anestezija u otorinolaringologiji
Pokazati vjetinu izvoenja anestezije u maksilofacijalnoj i oralnoj hirurgiji (odrasli i djeca) te anesteziju za stomatoloke zahvate u
rizinih pacijenata (3)
izvesti anesteziju i perioperacijsko lijeenje u oralnoj hirurgiji i dentalnog apscesa (3)
izvesti anesteziju i perioperacijsko zbrinjavanje kod frakture kostiju lica (3)
izvesti anesteziju i perioperacijsko zbrinjavanje kod laringektomije i radikalne disekcije vrata (3)
izvesti anesteziju i perioperacijsko zbrinjavanje u velikoj rekonstruktivnoj hirurgiji s tranfuzijom krvi (3)
50 anestezija u maksilofacijalnoj i oralnoj hirurgiji
Pokazati vjetinu izvoenja anestezije u neurohirurgiji
poznavati patofiziologiju i ope principe neuroanestezije
asistirati anesteziju za hirurgiju stranje jame (2)
asistirati anesteziju za transfenoidalnu hipofizektomiju (2)
asistirati anesteziju za intrakranijalnu neurovaskularnu hirurgiju (2)
izvesti anesteziju za hirurgiju kraljenice(3)
izvesti anesteziju za intervencijsku neuroradiologiju i magnetsku rezonancu (3)
poznavati vjetine mjerenja intrakranijskog pritiska (3)
pokazati sposobnost izvoenja anestezije i nadzora bolesnika sa ozljedom glave u Jedinici intenzivnog lijeenja
30 neuroanestezija
Pokazati vjetinu izvoenja specijalne djeje anestezije
izvesti anesteziju za cirkumciziju i male hirurke zahvate (3)
asistirati anesteziju za operaciju kongenitalne dijafragmalne hernije (2)
asistirati anesteziju za operaciju kongenitalne hipertrofine pilorostenoze (2)
asistirati anesteziju za operaciju traheoezofagealne fistule i ezofagealne atrezije (2)
70 specijalnih djejih anestezija
Pokazati vjetinu izvoenja anestezije u oftalmologiji i optometriji
izvoenje ope anestezije u rizinih bolesnika za operacije katarakte (3)
izvoenje ope anestezije za operacije strabizma u djece (3)
pokazati poznavanje patofiziologije intraokularnog pritiska (3)
izvoenje anestezije i zbrinjavanje penetrantnih ozljeda oka (3)
poznavanje regionalne anestezije u hirurgiji oka (3)
poznavanje zbrinjavanja maligne hipertermije (3)
45 anestezija u oftalmologiji i optometriji
Broj 62 - Strana 100
Srijeda, 12. 8. 2015.
Pokazati vjetinu izvoenja anestezije za operacije u opstetriciji

opisati patofiziologiju, kliniku sliku i lijeenje u porodiljstvu (3)
pokazati sposobnost poznavanja medicinskih problema u opstetrikoj anesteziji (3)
pokazati sposobnost lijeenja boli u porodu (3)
izvesti anesteziju za elektivni carski rez (3)
izvesti anesteziju za hitni carski rez (3)
pokazati sposobnost poznavanja tekih komplikacija (krvarenje, preeklampsija) u trudnoi (3)
poznavanje opstetrine regionalne anestezije (3)
25 anestezija za operacije u opstetriciji
Pokazati vjetinu izvoenja anestezije za kliniku radiologiju
izvesti anesteziju za intervencijsku radiologiju i magnetsku rezonancu (2)
30 anestezija za kliniku radiologiju
Pokazati vjetinu izvoenja anestezije za opekotine i vee plastine operacije
izvesti anesteziju i perioperacijski nadzor za operaciju opekotina (3)
izvesti anesteziju i perioperacijski nadzor za kozmetske operacije (3)
izvesti anesteziju i perioperacijski nadzor za slobodne renjeve i mikrohirurke zahvate na ekstremitetima (3)
izvesti anesteziju i perioperacijski nadzor za plastine operacije na djeci (3)
30 anestezija za opekotine i vee plastine operacije
Pokazati vjetinu izvoenja anestezije za torakalnu hirurgiju
razjasniti etiologiju i patofiziologiju promjena u prsnom kou (3)
izvesti anesteziju kod bronhopleuralnih fistula (3)
izvesti anesteziju i perioperacijski postupak kod aspiriranih stranih tijela (3)
asistirati anesteziju kod lobektomije i medijastinalnih operacija (2)
asistirati anesteziju kod pleurektomije i pneumonektomije (2)
pokazati sposobnost izvoenja postoperacijske analgezije u torakalnoj hirurgiji (3)
izvesti anesteziju kod rigidne bronhoskopije (3)
50 anestezija za torakalnu hirurgiju
Pokazati vjetinu izvoenja anestezije za operacije srca i krvnih ila
poznavati principe, fiziologiju, biohemiju i posljedice kod kardiopulmonalnog premotenja (3)
asistirati u izvoenju anestezije za koronarno premotenje (2)
asistirati u izvoenju anestezije za hirurgiju aortalne i mitralne valvule (2)
asistirati u izvoenju anestezije za hirurgiju torakalne aorte (2)
poznavati ope principe i prijeoperacijsku procjenu kod kongenitalnih bolesti srca (2)
poznavati postupke postoperacijske zatite poslije kardijalnih operacija (3)
izvesti anesteziju za operaciju abdominalnih aneurizmi (3)
izvesti anesteziju za operacije karotida (3)
izvesti anesteziju za revaskularizaciju i amputaciju ekstremiteta (3)
50 anestezija za operacije srca i krvnih ila
Asistirati anesteziju za transplantaciju organa
poznavanje organ specifinih kriterija u transplantacijskoj hirurgiji (1)
pokazati sposobnost prepoznavanja patofiziolokih dijagnoza, intenziteta bolesti, tehnikih anesteziolokih i hirurkih
faktora u procjeni prognoze u odnosu na raspoloive organe (3)
poznavati postupke transplantacije srca (2)
asistirati anesteziju kod transplantacije bubrega (2)
asistirati anesteziju kod transplantacije jetre (2)
Pokazati vjetinu izvoenja eksplantacije organa u donorskom programu
pokazati sposobnost potvrivanja dijagnoze smrti mozga (3)
pokazati sposobnost odravanja donora organa i eksplantacije (3)
5 postupaka transplantacije i postupaka u donorskom programu
3. Lijeenje boli
kritiki procijeniti diferencijalnu dijagnozu i lijeenje akutne boli u perioperacijskom toku (3)
kritiki procijeniti diferencijalnu dijagnozu i lijeenje hronine boli (3)
pokazati poznavanje preporuka Internacionalnog drutva za lijeenje boli (IASP) (3)
pokazati poznavanje integriranog farmakolokog znanja: opioidni analgetici, nesteroidni antireumatici, antagonisti, NMDA
receptora, neopioidni analgetici, neuroleptici, lokalni anestetici, interakcija lijekova (3)
pokazati sposobnost u objedinjavanju znanja fiziologije boli: periferni i centralni mehanizmi nastanka i prenosa boli, faktori
koji utjeu na trajanje boli, modulacija i zabiljeiti vrstu boli (3)
pokazati poznavanje primjene opih naela mjerenja i lijeenja boli u odraslih i djece akutna bol: rad u skupini koji vodi
jedinica za olakavanje postoperativne boli, izvoenje zahvata, provjera uspjenosti i zapisivanje analgetske terapije,
medikamentozna terapija u infuziji, patient controlled analgesia PCA, patient controlled epidural analgesia PCEA, rad u sobi
za buenje: procjena boli, titriranje analgetika (3)
opisati patofiziologiju, kliniku sliku i lijeenje hronine boli (3)
poznavati metode olakavanja maligne boli i benigne hronine boli kod kompleksnih regionalnih bolnih sindroma (CRPS),
neuropatske boli i drugih oblika hronine i maligne boli (3)
pokazati vjetinu izvoenja epiduralnog bloka sa ili bez katetera (3)
pokazati vjetinu izvoenja spinalnog bloka sa ili bez katetera (3)
pokazati vjetinu izvoenja perineuralnog bloka sa ili bez katetera s lokalnim anestetikom (3)
pokazati vjetinu interpleuralne analgezije (2)
pokazati vjetinu blokade somatskih ganglija i infiltracije bolnih taki (2)
pokazati sposobnost procjene i indikacije za stimulacijske metode: akupunktura iglena i laserska stimulacija, TENS,
medikamentozna terapija: pri malignoj i hroninoj benignoj boli (2)
analgetska terapija: 50 postupaka
medikamentozna terapija u infuziji: 10 postupaka
Srijeda, 12. 8. 2015.
patient controlled analgesia (PCA): 10 postupaka

patient controlled epidural analgesia (PCEA): 30 postupaka
subarahnoidalni blok: 5 postupaka
epiduralni blok sa ili bez katetera: 20 postupaka
blokade pleksusa i perifernih ivaca: 20 postupaka
blok ganglija: 5 postupaka
intravenska regionalna anestezija (IVRA): 5 postupaka
interpleuralna analgezija: 5 postupaka
infiltracija bolnih toaka: 5 postupaka
4. Osnove reanimatologije i odabrana poglavlja iz hitne medicine
Specijalizant stie teorijsko i osnovno praktino znanje i treba znati:
reanimaciju i provesti lijeenje vitalno ugroenih unesreenih/bolesnih u predbolnikom razdoblju i u bolnici (3)
organizirati i provesti nadzor, lijeenje vitalnih funkcija za vrijeme anestezije i dijagnostikih, te terapijskih postupaka (3)
organizirati i izvesti intra i interhospitalni transport pod nadzorom (3)
razjasniti etiologiju i patofiziologiju sranog zastoja (3)
utvrditi indikacije za oivljavanje (3)
pokazati sposobnost zbrinjavanja i stabilizacije pacijenta nakon oivljavanja (3)
razumjeti preporuke Evropskog vijea za reanimatologiju i primijeniti vjetine standardnih postupaka oivljavanja odraslih,
djece i novoroenadi (3)
razjasniti doze, indikacije, kontraindikacije i nain primjene lijekova koji se koriste u oivljavanju odraslih i djece (3)
interpretirati EKG tokom oivljavanja odraslih i djece (3)
pokazati vjetinu uspostave perifernog venskog puta (3)
pokazati vjetinu prepoznavanja opstrukcije dinog puta (3)
pokazati vjetinu uspostave dinog puta tokom oivljavanja odraslih, djece i novoroenadi (3)
pokazati vjetinu izvoenja umjetnog disanja kod odraslih, djece i novoroenadi (3)
pokazati vjetinu izvoenja vanjske masae srca kod odraslih, djece i novoroenadi (3)
pokazati vjetinu sigurnog izvoenja defibrilacije (3)
pokazati sposobnost brze procjene, postavljanja dijagnoze i stabilizacije pacijenata kojima je, uslijed ozljeda ili bolesti,
neposredno ugroen ivot (3)
primijeniti povremenu procjenu stanja kod ve stabiliziranih ozljeenika i otkrivanja skrivenih ozljeda (3)
provesti trijau ozlijeenih u bolnikim uvjetima i osnove zbrinjavanja veeg broja ozlijeenih (3)
pokazati vjetinu preparacije vene (2)
procijeniti potrebu infuzijske i transfuzijske terapije (3)
pokazati vjetinu uspostave centralnog venskog puta vena subklavija, unutarnja jugularna vena, femoralna vena (3)
pokazati vjetinu uspostave intraosalnog puta u odraslih i djece (3)
opisati indikacije, kontraindikacije i doze iv. analgetika, sedativa i miinih relaksansa, ukljuujui i brzu indukciju u slijedu
(3)
opisati uzroke, patofiziologiju, kliniku sliku i lijeenje akutnog respiratornog zatajenja u hitno-medicinskom okruju (3)
primijeniti aparat za sukciju (3)
pokazati temeljito poznavanje indikacija i komplikacija endotrahealne intubacije (3)
pokazati poznavanje alternativnih metoda odravanja dinoga puta (3)
pokazati sposobnost nadzora dine funkcije (3)
praenje adekvatnosti oksigenacije, praenje adekvatnosti ventilacije praenje mehanike disanja (3)
pokazati sposobnost nadzora kardiovaskularne funkcije - monitoring EKG-a, praenje arterijskog pritiska (3)
praenje SV pritiska, hemodinamski monitoring (3)
pokazati sposobnost nadzora tjelesne temperature (3)
pokazati izvoenje arterijske kateterizacije - radijalna i femoralna arterija (3)
primijeniti lijeenje kisikom (3)
opisati indikacije, naine ventilacije, poetno namjetanje parametara mehanikog ventilatora, sedaciju i miinu relaksaciju
pacijenta na strojnoj ventilaciji, monitoring strijne ventilacije, te strojnu ventilaciju u posebnim uvjetima (3)
pokazati sposobnost dijagnosticiranja i lijeenja oka, opekotina, poremeaja acidobazne ravnotee, hidroelektrolitskih
poremeaja, ozljeda glave i kraljenice (3)
pokazati vjetinu ventilacije odraslih sa samoireim balonom i maskom (3)
pokazati vjetinu orotrahealne intubacije odraslih (3)
pokazati vjetinu nazotrahealne intubacije odraslih (3)
pokazati postavljanje laringealne maske kod odraslih (3)
pokazati vjetinu izvoenja konikotomije (3)
primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim tlakom (3)
primijeniti brzu indukciju u slijedu (3)
primijeniti strojnu ventilaciju (3)
pokazati vjetinu punkcije prsnoga koa iglom (3)
pokazati vjetinu postavljanja drena (2)
primijeniti nadzor dinog sistema te interpretirati nalaz kapnografije i pulsne oksimetrije (3)
primijeniti kateterizaciju mokranog mjehura Foleyevim kateterom (3)
opisati patofiziologiju i lijeenje akutne i hronine boli (3)
poznavati naela provodne anestezije (3)
poznavati naela lokalne anestezije i tehnike nadziranja boli (3)
pokazati poznavanje klinike slike te metoda nadzora i zagrijavanja pothlaenog pacijenta (3)
pokazati poznavanje specifinosti oivljavanja pothlaenog pacijenta (3)
pokazati poznavanje kliniku slike, metoda nadzora i lijeenja pacijenta s toplinskim udarom (3)
pokazati poznavanje zbrinjavanja utopljenika (3)
pokazati poznavanje klinike slike i lijeenja pacijenata nakon elektrinog udara/udara groma (3)
pokazati poznavanje uzroka, klinike slike i lijeenja dekompresijske bolesti (3)
provesti lijeenje svih vrsta oka: 10 postupaka
sudjelovati u reanimacijskom timu i u hitnoj slubi (odrasli): 25 postupaka
sudjelovati u reanimacijskom timu i u hitnoj slubi (djeca od 1 6 godina, novoroenad, dojenad): 5 postupaka
sudjelovati u lijeenju masivnog krvarenja pod nadzorom: 5 postupaka
izvesti endotrahealnu intubaciju (odrasli): 40 postupaka
izvesti endotrahealnu intubaciju (dob ispod 5 godina): 10 postupaka
Srijeda, 12. 8. 2015.
upotrijebiti manualnu ventilaciju i mehaniku ventilaciju u hitnih bolesnika (odrasli): 40 postupaka

upotrijebiti manualnu ventilaciju i mehaniku ventilaciju u hitnih bolesnika (dob ispod 5 godina): 10 postupaka
postaviti perifernu venu (odrasli): 10 bolesnika
postaviti perifernu venu (dob ispod 5 godina):10 postupaka
postaviti centralnu venu: 30 postupaka
postaviti pleuralnu drenau: 10 postupaka
reanimirati kardiopulmonalni arest u bolnici: 5 postupaka
reanimirati kardiopulmonalni arest na cesti odnosno zbrinjavanje unesreenog/teko bolesnog van bolnice: 3 postupka
sudjelovati u lijeenju politraumatiziranog bolesnika: 5 postupaka
izvesti konikotomije ili perkutanu traheostomiju: 5 postupaka
dati totalnu intravensku anesteziju (odrasli): 20 postupaka
dati totalnu intravensku anesteziju (dob ispod 5 godina): 10 postupaka
sudjelovati u dijagnostici i lijeenju teke ozljede glave: 5 postupaka
pratiti unesreenog 48 sati, primijeniti alternativne oblike osiguranja slobodnog dinog puta: 5 postupaka
primijeniti imobilizaciju vratne kime za transport: 5 postupaka
voditi protokol unesreenog i primijeniti bodovne sisteme kod traume: 25 postupaka
voditi anesteziju kod hitnog prijama: 25 postupaka
sudjelovati kod prikaza hitnih bolesnika: 25 postupaka
metode utopljavanja ovjeka: 5 postupaka
suprapubina punkcija: 5 postupaka
5. Intenzivna medicina
pokazati sposobnost ocjene i trijae pacijenata (3)
pokazati sposobnost postaviti dijagnozu kardiorespiracijskog aresta, uspostavljanje respiracijske i kardijalne funkcije,
endotrahealna, nazotrahealna i posebni oblici intubacijske tehnike, posebnosti kod novoroenadi (3)
prepoznati i lijeiti hemodinamsku nestabilnost i ok, akutni edem plua, aritmije i smetnje provoenja, akutni infarkt
miokarda i komplikacije, tamponada srca, bolesti zalistaka, metabolike smetnje srane funkcije, kongenitalne, anomalije
srca, pluna tromboembolija i zrana embolija, hipertenzivna kriza, disekcija aorte, farmakoterapija smetnji srane funkcije,
miokarditis, bolesti perifernih ila, posebnosti kardiovaskularne hirurgije, kontuzija srca (3)
prepoznati i lijeiti akutnu respiracijsku insuficijenciju, ARDS, aspiracijska i ostale pneumonije, barotrauma, astmatini
status, opstrukcija gornjih dinih putova, hiperkapnijska respiratorna insuficijencija, trauma prsnog koa, bolesti respiratorne
muskulature, tehnike ventilacije (3)
dijagnosticirati akutnu bubrenu insuficijenciju, uiniti osnovno nadomjesno lijeenje zatajenja bubrene funkcije i ukazati
na hemodijalizu (3)
prepoznati i lijeiti komatozna stanja, status epileptikus, delirium tremens, neuromuskularne bolesti, ukazati na tumore,
krvarenja, traume glave, intrakranijalnu hipertenziju, cerebralni vazospazmi, meningoencefalitis, traume kraljenice,
dijagnosticirati i sintetizirati modanu smrt (3)
prepoznati i lijeiti metabolike i endokrine promjene: poremeaji acidobaznog statusa, poremeaji metabolizma tjelesnih
tekuina i elektrolita, svi teki akutni poremeaji endokrinih lijezda (ukljuujui dijabetes), procijeniti i nadzirati nutritivne
potrebe, provoditi enteralnu i potpunu parenteralnu prehranu, rjeavati hipotermiju, malignu hipertermiju, steene i nasljedne
poremeaje metabolizma, akutna otrovanja (3)
razviti sposobnost zatite za infekcije: nadzirati bolniku higijenu, nozokomijalne infekcije, prepoznati i lijeiti sepsu i
septiki ok, fascitise, pregrupirati plinsku gangrenu, superinfekcije, teka infekcija aerobnim, anaerobnim bakterijama,
virusima, gljivama i parazitima, specificirati infekcije u imunokompromitiranih bolesnika, revidirati antimikrobnu terapiju,
sudjelovati u imunoterapiji (3)
dijagnosticirati teke poremeaje koagulacije, akutne hemolize, akutnu i hroninu anemiju, ukazati na poremeaje
imunolokog sistema, planirati i provesti transfuziju krvi i nadomjesnih preparata (3)
u ginekologiji i porodnitvu sudjelovati u lijeenju: preeklampsija i eklampsija (ukljuujui HELLP sindrom), embolije
amnionskom tekuinom, krvarenja (3)
sudjelovati u lijeenju vitalno ugroavajuih stanja gastrointestinalnog trakta: akutni pankreatitis, peritonitis, akutna
krvarenja iz probavnog trakta, akutna i hronina jetrena insuficijencija, upalne bolesti crijeva, mezenteriki infarkt, ukazati
na perforaciju crijeva, opstrukcija crijeva, traume abdomena, posebnosti abdominalne hirurgije (3)
sudjelovati u lijeenju traume: politrauma i teka monotruma, crush sindrom, ozljede kraljenice (3)
pokazati vjetinu u lijeenju akutne respiratorne insuficijencije u djece, identificirati sranu insuficijenciju, traumu, teke
infekcije, poremeaje metabolizma, kolike (3)
sudjelovati u lijeenju ostalih kritinih stanja: reanimirati i izvoditi lijeenje tekih klinikih stanja: kod opekotine, utapljanja,
strujnih udara, toplinskih udara, udara munje, hemijske ozljede, ugriza i uboda ivotinja, farmakologija, farmakokinetika i
interakcije, analgezija, sedacija, relaksacija, transport vitalno ugroenog bolesnika, istovremeno zatajenje vie organa,
odravanje i priprema donora, bodovni sistemi za procjenu teine bolesti i procjena ishoda, kliniko istraivaki rad,
interpleuralna blokada (3)
sudjelovati u transplantaciji i donorskom programu: organizirati potvrdu modane smrti, odravati potencijalnog mrtvog
donora, integrirati se u multiorgansku eksplantaciju, transplantacija pojedinih organa: indikacija, izvedba i lijeenje nakon
transplantacije, organiziranost nacionalne transplantacijske djelatnosti i znaenje prethodnog opredjeljenja za darivanje
organa i tkiva nakon smrti, uloga lijenika pri predstavljanju donorskog programa (3)
poznavati vjetine nadzora i tehnike mjerenja ukljuujui i "imaging tehnike (3)
poznavati vjetinu strojne ventilacije u razliitim klinikim stanjima (3)
pokazati poznavanje anatomije i fiziologije respiracijskog sistema, odravanja umjetnog dinog puta (3)
poznavati mjerenja promjene plune mehanike tokom kontrolirane ventilacije, pokazati poznavanje postupaka nadziranja
respiracijske potpore te znati kontrolirati ventilacijsko perfuzijsku nejednakost (3)
prepoznavati respiracijske komplikacije tokom ventilacije i znati njihovo lijeenje, primijeniti inhalacijsku terapiju,
respiracijsku fizikalnu terapiju (3)
pokazati sposobnost indikacije za neinvazivnu ventilacijsku terapiju kisikom, primijeniti lijekove s djelovanjem na
respiracijski sistem (3)
poznavati vjetinu endo i nazotrahealne intubacije (vjetina se stie i tokom staa iz ope anestezije) (3)
pokazati vjetinu izvoenja respiracijske terapije (3)
pokazati vjetinu izvoenja vjebi disanja (3)
pokazati vjetinu izvoenja incentivne spirometrije (3)
pokazati vjetinu izvoenja neinvazivne ventilacije (3)
pokazati vjetinu izvoenja inhalacijske terapije (3)
pokazati vjetinu izvoenja bronhalne aspiracije (3)
pokazati vjetinu izvoenja fiberbronhoskopije (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Uvjeti za ustanovu u kojoj se

provodi specijalizacija
pokazati vjetinu izvoenja mehanike ventilacije (3)

pokazati vjetinu izvoenja lijeenja kisikom (3)
pokazati vjetinu procjene i provedbe enteralne i parenteralne prehrane (3)
pokazati vjetinu provoenja infuzije, transfuzije krvi i nadomjesnih preparata (3)
pokazati vjetinu izvoenja hemodijaliza, hemofiltracija, transperitonealne dijalize, plazmafereze (3)
pokazati poznavanje indikacija za gastrointestinalne stome i cijevi (3)
pokazati vjetinu uvoenja urinarnog katetera (3)
pokazati vjetinu uvoenja arterijskog, venskog, ukljuujui i pulmonalni kateter (3)
pokazati sposobnost provoenja analgo-sedacija (3)
pokazati sposobnost postavljanja indikacija za laboratorijske tehnike, ukljuujui plinske analize (3)
postaviti indikaciju i pokazati vjetinu za izvoenje bronhoskopije (3)
postaviti indikaciju i pokazati vjetinu za izvoenje pleuralne punkcije i drenae (3)
pokazati vjetinu sigurnog izvoenja defibrilacije/elektrostimulacije (3)
pokazati vjetinu primjene asistirajuih mehanikih pomagala (3)
pokazati sposobnost provoenja transplantacija/eksplantacija organa (3)
primijeniti transportnu strojnu ventilaciju (3)
pokazati vjetinu koritenje seta za konikotomiju (3)
voditi (75 dokumentiranih) bolesnika s kompliciranim klinikim stanjima koja ukljuuju:
akutnu plunu insuficijenciju, sa aerobnim i anaerobnim infekcijama: 10 postupaka
ok razliite etiologije: 10 postupaka
akutnu renalnu insuficijenciju, kao i hroninu renalnu insuficijenciju u perioperacijskom toku: 10 postupaka
akutni abdomen: 10 postupaka
sepsu i septiki sindrom; viestruko oteenje organa: 10 postupaka
akutni poremeaj koagulacije: 10 postupaka
akutni poremeaj funkcije ivanog sistema: 10 postupaka
akutni poremeaj metabolizma: 5 postupaka
primijeniti razliite modalitete ventilacije i odluivati o odvajanju bolesnika sa respiratora koji su bili na dugotrajnoj
kontroliranoj ventilaciji: 50 postupaka
omoguiti respiracijsku potporu bolesnicima koji nisu intubirani: 30 postupaka
uiniti plune funkcijske testove uz krevet bolesnika: 20 bolesnika
uiniti dijagnostike/terapeutske bronhoskopije tokom intenzivnog monitoringa nadzora ili intenzivnog lijeenja: 25
bolesnika
upotrijebiti ekstrakorporalnu nadomjesnu terapiju kod akutnih organskih oteenja, npr. kontinuirana hemofiltracija,
kontinuirana hemodijaliza, ekstrakorporalna oksigenacija (ECMO): 5 postupaka
pluna kateterizacija s potrebnim tehnikama mjerenja: 5 postupaka
uiniti pleuralnu drenau tokom intenzivnog monitoringa - nadzora ili intenzivnog lijeenja: 5 postupaka
provesti mjerenje i izraunavanje kardiovaskularnih, respiratornih i metabolikih parametara kao to su; PVR, SVR,
AaDO2,QS/Qt, VO2, RQ: 10 postupaka
postaviti indikaciju za upotrebu transfuzije krvi i krvnih preparata i nadomjesne terapije i autotransfuzije: 50 postupaka
postaviti transvenski pacemaker u hitnim kardijalnim stanjima: 5 bolesnika
uiniti kardioverziju: 3 postupka
znati uiniti mjerenje, praenje i lijeenje povienog intrakranijskog pritiska: 1
znati evaluirati i ocijeniti (skorirati) intenzitet toka bolesti: 50 postupaka
upotrijebiti imaging tehnike u hitnim stanjima: 50 postupaka
Osim navedenih uvjeta, u ustanovi:
se moraju odravati zajedniki sastanci sa specijalistima patologije,
se mora kvantitativno i kvalitativno obavljati odreeni broj operacija,
mora biti omoguena i saradnja sa srodnim strukama u cilju postizanja adekvatnih vjetina i timskog pristupa bolesniku,
se mora nalaziti odgovarajua dijagnostika - biohemijski laboratorij, djelatnost transfuzijske medicine,
djelatnost radiologije (RTG, CT, MR, UZV, interventna radiologija).
1. organizirani objedinjeni prijem vitalno ugroenih i elektivnih hirurkih pacijenata,
2. opremljene bolnice s djelatnou anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine,
3. primjereno opremljene jedinice intenzivne medicine te jedinice za interventnu dijagnostiku i terapijske mjere,
4. nastavne jedinice ustanova za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu s predavaonicom, prostorima i
opremom koja omoguava vjebanje osnovnih i naprednih postupaka oivljavanja i zbrinjavanja traume kod odraslih, djece i
novoroeneta, te simulaciju razliitih vrsta scenarija u hitnim stanjima,
5. oprema za dijagnostiku i lijeenje u ustanovama u kojima se provodi specijalizacija anesteziologije, reanimatologije i
intenzivne medicine mora biti u skladu s uvjetima koji su propisani programom specijalistikog usavravanja za pojedinu
struku.
Pojedini dijelovi specijalistikog obilaska moraju se obaviti u sljedeim ustanovama:
obilazak odjela: opih bolnica, razliitih odjela, s naglaskom na odjele anesteziologije, intenzivne medicine, bolnike hitne
medicine, centre i ambulante za lijeenje boli (jedinice intenzivne medicine, operacijske sale, hitna sluba, poliklinike,
dnevne bolnice, biohemijski laboratorij, transfuzija, RTG, CT, MR, UZV, interventna radiologija,
anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina u: univerzitetskim klinikim bolnicama
intenzivna medicina infekcijskih bolesti u: jedinicama intenzivne medicine za infekcijske bolesti (najmanje 1 mjesec)
intenzivna medicina djejih bolesti: dio (najmanje 1 mjesec) u jedinicama intenzivne medicine za djeje bolesti.
DERMATOVENEROLOGIJA
Dermatovenerologija
Specijalista dermatovenerologije
48 mjeseci (4 godine)
Oblasti
Specijalistiki sta na bolnikim odjelima
opa dermatovenerologija (odrasli)
opa dermatogija (djeca)
Trajanje
(mjeseci)
18

ZZJZ FBIH
12
3
Bolniki odjel dermatovenerologije

Bolniki odjel dermalogije

stie zavretkom
specijalizacije

onkologija
klinika imunologija i reumatologija
zarazne bolesti
ginekologija i opstetricija
psiholoka medicina
Specijalistiki sta u ambulantama i laboratorijima
opa dermatologija
spolno prenosive bolesti i infekcije koje se prenose
spolnim kontaktom (SPBI)
dermatoloka hirurgija
fotodermatologija
dermatoloka onkologija i radioterapija
Srijeda, 12. 8. 2015.

Bolniki odjel klinike imunologije
Bolniki odjel reumatologije
Bolniki odjel infektologije
Bolniki odjel ginekologije i opstetricije
Bolniki odjel psihijatrije
25
5
3
2
1
1
medicinska kozmetologija (korektivna dermatologija)
alergologija i profesionalne bolesti koe
flebologija
pedijatrijska dermatologija
trihologija
dermoskopija
autoimune bolesti koe
oralna patologija
plastina hirurgija
proktologija
andrologija
dermatohistopatologija
imunofluorescentna i seroloka dijagnostika
1
2
dermatoloka mikologija i parazitologija
Opa dermatoloka ambulanta

Ambulanta za spolno prenosive bolesti i infekcije
koje se prenose spolnim kontaktom (SPBI)
Ambulanta za dermatoloku hirurgiju
Ambulanta za fotodermatologiju
Ambulanta za dermatoloku onkologiju i
radioterapiju
Ambulanta za medicinsku kozmetologiju
(korektivnu dermatologiju)
Ambulanta za alergologiju i profesionalne bolesti
koe
Ambulanta za flebologiju
Ambulanta za pedijatrijsku dermatologiju
Ambulanta za trihologiju
Ambulanta za dermoskopiju
Ambulanta za autoimune bolesti koe
Ambulanta za oralnu patologiju
Ambulanta za plastinu hirurgiju
Ambulanta za proktologiju
Ambulanta za andrologiju
Laboratorij za dermatohistopatologiju
Laboratorij za imunofluorescentnu i seroloku
dijagnostiku
Laboratorij za dermatoloku mikologiju i
parazitologiju
Godinji odmori
4
tematskog podruja
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant dermatovenerologije mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije.
Posebna panja mora se usmjeriti sticanju opih kompetencija vanih za odreenu granu specijalizacije.
Zavretkom specijalizacije specijalizant dermatovenerologije mora:
zatite (3)
propisima (3)
procjeniti potrebu ukljuivanja drugih strunjaka u proces pruanja zdravstvene zatite (3)
zdravstva (3)
potreba, planiranja mjera unapreenja i poveanja efiksanosti te razvoja i unapreenja sistema kvalitete zdravstvene zatite (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
1. Specijalistiki sta na bolnikim odjelima
Odjel dermatovenerologije (odrasli)
samostalno pregledati bolesnika (uzeti status i anamnezu),
postaviti radnu, diferencijalnu i konanu dijagnozu,
odrediti odgovarajue postupke nune za dijagnosticiranje i lijeenje konih i spolnih bolesti,
biti upoznat s dijagnostikim algoritmima,
samostalno planirati i interpretirati laboratorijske pretrage,
odabrati nain i vrstu lijeenja, primijeniti terapijske algoritme s ciljem racionalizacije lijeenja.
Specijalizant dermatovenerologije mora usvojiti sljedee posebne kompetencije:
vjetina uzimanja anamneze i statusa (3)
dijagnostika, diferencijalna dijagnostika i terapija konih i spolnih bolesti (3)
Odjel dermatologije (djeca)
samostalno pregledati bolesnika, uzeti status, anamnezu i heteroanamnezu,
postaviti radnu, diferencijalnu i konanu dijagnozu,
odrediti odgovarajue postupke nune za dijagnosticiranje i lijeenje konih i spolnih bolesti,
biti upoznat s dijagnostikim algoritmima,
samostalno planirati i interpretirati laboratorijske pretrage,
odabrati nain i vrstu lijeenja, primijeniti terapijske algoritme s ciljem racionalizacije lijeenja.
vjetina uzimanja anamneze, heteroanamneze i statusa (3)
dijagnostika, diferencijalna dijagnostika i terapija konih i spolnih bolesti u djejoj dobi (3)
vjetina meuljudske komunikacije i ophoenja s djecom, njihovim roditeljima i osobljem (3)
Odjel za onkologiju
usvojiti znanja o onkogenezi, genetskoj predispoziciji i dijagnostikim metodama u onkologiji, naelima podjele i
stepenovanja zloudnih tumora,
usvojiti osnovne principe lijeenja tumora unutranjih organa,
odabrati najprikladnije terapijske metode (fizikalna terapija, radioterapija i hemoterapija) u lijeenju melanoma,
dijagnosticirati i primijeniti terapijski algoritam u lijeenju paraneoplastikog sindroma,
sudjelovati u radu onkolokog tima.
dijagnostika, diferencijalna dijagnostika i terapija (3)
onkogeneza, genetska predispozicija i dijagnostike metode u onkologiji (2)
dijagnostiki i terapijski algoritam u lijeenju paraneoplastikog sindroma (3)
Odjel za kliniku imunologiju
samostalno pregledati, odrediti dijagnostiki i terapijski algoritam za bolesnika s autoimunim bolestima: sistemskim
eritemskim lupusom, dermatomiozitisom/polimiozitisom, sistemskom sklerodermijom, vaskulitisom, Sjogrenovim
sindromom, sindromom preklapanja vezivnog tkiva, sarkoidozom,
procijeniti povezanost autoimunih bolesti vezivnog tkiva s konim promjenama na osnovu steenog znanja na
dermatovenerolokim odjelima i ambulantama,
samostalno interpretirati imunoloke nalaze.
dijagnostika, diferencijalna dijagnostika i terapija bolesnika s autoimunim bolestima (3)
Odjel za zarazne bolesti
ovladati dijagnostikim i terapijskim postupcima za osipne zarazne bolesti djece i odraslih,
usvojiti dijagnostiki postupak kod HIV bolesti, prepoznati komplikacije HIV bolesti te odabrati odgovarajui terapijski
postupak za dermatoveneroloke promjene,
razlikovati sistemske manifestacije zaraznih bolesti,
usvojiti princip primjene HAART lijeenja.
dijagnostika, diferencijalna dijagnostika i terapija razliitih osipnih zaraznih bolesti (2)
dijagnostiki postupak kod HIV bolesti (1)
komplikacije kod HIV bolesti (1)
princip primjene HAART lijeenja(1)
Odjel za ginekologiju i opstetriciju
ovladati dijagnostikim i terapijskim postupcima za dijagnostiku spolno prenosivih bolesti i infekcija koje se manifestiraju na
enskim spolnim organima,
upoznati se s metodama kontracepcije i prevencije.
dijagnostika, diferencijalna dijagnostika i terapija spolno prenosivih bolesti i infekcija koje se manifestiraju na enskim
spolnim organima (3)
Odjel za psiholoku medicinu
ovladati dijagnostikim i terapijskim postupcima kod bolesnika s psihikim poremeajima koji dovode do artefaktnih
promjena na koi, provociraju ili podravaju dermatozu.
dijagnostika, diferencijalna dijagnostika i terapija bolesnika s psihikim poremeajima koji dovode do artefaktnih promjena
na koi, provociraju ili podravaju dermatozu (1)
2. Specijalistiki sta u ambulantama i laboratorijima
Opa dermatoloka ambulanta
sintetizirati i primijeniti iskustva, znanja i vjetine steene na bolesnikim odjelima, indicirati pretrage i lijeenje,
voditi i kontrolirati medicinsku dokumentaciju ambulantnih bolesnika, izraditi struno miljenje (iz onih podruja koja u
daljnjem tekstu nisu posebno navedena).
sinteza i primjena iskustava, znanja i vjetina steenih na odjelima (3)
izradba strunih stavova (3)
voenje i kontrola medicinske dokumentacije terapijskog i dijagnostikog postupka ambulantnih bolesnika (3)
poznavanje dijagnostike te diferencijalne dijagnostike (3)
poznavanje i primjena terapijskih mogunosti (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Ambulanta za spolno prenosive bolesti i infekcije koje se prenose spolnim kontaktom (SPBI)
dijagnosticirati i lijeiti spolno prenosive bolesti i infekcije koje se prenose spolnim kontaktom,
uzeti bioloki materijal za mikrobioloku, seroloku i imunobioloku dijagnostiku,
uzeti bioloki materijal za dokazivanje HPV,
mikroskopski dokazati gonokoka u razmazu,
izraditi i oitati nativni preparat na Trichomonas vaginalis, Candidu albicans,
oitati nalaz Treponeme pallidum u tamnom polju mikroskopa,
interpretirati dobivene nalaze te odabrati odgovarajui terapijski postupak,
uzeti uzorak za dijagnostiku klamidija, mikoplazmi i ureaplazmi,
prikupiti epidemioloke podatke od bolesnika za bolesti koje podlijeu obavezi prijavljivanja te ih prijaviti odgovarajuim
institucijama,
raditi na eradikaciji bolesti i prevenciji.
dijagnostika, diferencijalna dijagnostika spolno prenosivih bolesti i infekcija (3)
poznavanje terapijskih mogunosti spolnih i spolno prenosivih bolesti i infekcija koje se prenose spolnim kontaktom (3)
poznavanje mikrobioloke, seroloke i imunoloke dijagnostike spolnih i spolno prenosivih bolesti i infekcija koje se prenose
spolnim kontaktom (3)
epidemioloki pristup bolesniku te upoznavanje bolesnika s osnovnim spoznajama o njegovoj bolesti (3)
lijeenje izvora zaraze (3)
Ambulanta za dermatoloku hirurgiju
operativno odstraniti manje benigne i maligne kone tumore (ekscizija u cijelosti),
procijeniti medicinsku indikaciju za operativno odstranjenje pigmentnih tumorskih lezija nakon dermoskopskog nalaza,
odrediti odgovarajue mjesto i izvesti probatornu eksciziju koe,
uiniti ekskohleaciju,
uiniti elektrokoagulaciju,
uiniti termokauterizaciju,
uiniti krioterapiju,
usvojiti osnovna naela lokalne anestezije,
usvojiti osnove dermatoloke hirurgije - slobodni i vezani renjevi,
usvojiti tehnike elektrohirurgije i laserske hirurgije.
primjena ABCDE pravila u dijagnostici pigmentnih promjena (3)
poznavanje dermoskopije u dijagnostici pigmentnih promjena (3)
operativni pristup pigmentiranih tumorskih promjena na koi (3)
hirurko uklanjanje manjih benignih i malignih tumora koe (3)
incizije, probatorne ekscizije, ekscizijske biopsije (3)
krioterapija (3)
ekskohleacije (3)
poznavanje osnovnih naela lokalne anestezije, sepse i anti-sepse (3)
Ambulanta za fotodermatologiju
usvojiti indikacije za provoenje fototerapije,
samostalno provoditi sve oblike UVA i UVB fototerapije,
procijeniti indikacije za primjenu lasera u lijeenju vaskularnih, pigmentnih i benignih promjena,
procijeniti indikaciju za primjenu fotodinamike terapije,
provoditi fotodinamiku terapiju,
usvojiti znanja iz fotobiologije.
poznavanje teorijskih spoznaja o fotobiologiji (3)
poznavanje osnovnih spoznaja o UVA i UVB terapiji i praktina izvedba razliitih oblika fototerapije i fotohemoterapije (3)
poznavanje osnovnih spoznaja o terapiji laserom (2)
poznavanje osnovnih spoznaja o fotodinamikoj dijagnostici i terapiji te primjena (1)
Ambulanta za radioterapiju
odrediti indikacije za primjenu povrinske radioterapije mekim zrakama,
uz nadzor provoditi povrinsku radioterapiju,
usvojiti znanja iz radioterapije i zatite od zraenja.
poznavanje indikacija za radioterapiju (3)
primjena zraenja mekim RTG zrakama (1)
poznavanje mjera zatite na radu u sferi ionizantnog zraenja (1)
Ambulanta za medicinsku kozmetologiju (korektivnu dermatologiju)
dijagnosticirati, diferencirati i lijeiti razliite bolesti koe lica,
samostalno izvoditi elektroterapiju manjih vaskularnih anomalija,
izvriti krioterapiju,
izvesti hemijski peeling, laserski tretman, dermoabraziju,
odrediti indikaciju i primijeniti filere u korektivnoj dermatologiji,
izvriti kombinaciju terapijskih metoda iz korektivne dermatologije,
usvojiti metode za postupak pomlaivanja (botox, hijaluronska kiselina).
dijagnostika i diferencijalna dijagnostika i terapija dermatoza smjetenih na kozmetski istaknutim dijelovima tijela, prije svega
na licu i vlasitu (3)
elektrokoagulacija manjih vaskularnih promjena i dlaka (3)
krioterapija benignih tumorskih promjena (3)
obrada i lijeenje bolesnika sa razliitim tipovima alopecija i efluvija (3)
hemijski peeling (2)
izvoenje trihograma (2)
primjena lasera u korektivnoj dermatovenerologiji (1)
Ambulanta za alergologiju i profesionalne bolesti koe
dijagnosticirati, diferencirati i lijeiti alergijske i profesionalno uvjetovane kone bolesti,
izvesti i oitati konjunktivalni test,
izvesti i oitati epikutani test,
Srijeda, 12. 8. 2015.
izvesti i oitati prick test,

izvesti i oitati skarifikacij ski test,
izraditi miljenje o alergijskim dermatozama,
izraditi uz nadzor miljenje o profesionalnim konim bolestima,
izraditi upute za karenciju profesionalnih uzoraka,
pratiti epidemiologiju profesionalnih konih bolesti,
indicirati testove in vitro u medikamentoznih alergijskih bolesti.
obrada i lijeenje bolesnika sa alergijskim, imunolokim i profesionalno uvjetovanim bolestima koe (3)
izvoenje testova (in vivo: epikutani, prick, scratch, testovi optereenjem) (3)
imunoterapija (2)
terapija oka (3)
obrada, lijeenje i ocjena radne sposobnosti bolesnika s profesionalno uzrokovanim promjenama koe uzrokovanim radnim
okoliem (3)
izradba strunih miljenja iz podruja dermatoloke alergologije (3)
obrada i lijeenje bolesnika s atopijskim bolestima, medikamentnim reakcijama, iritativnim i alergijskim kontaktnim
reakcijama te reakcijama na ubode insekata (3)
Ambulanta za flebologiju
odrediti dijagnostike postupke za prepoznavanje poremeaja periferne venske i arterijske cirkulacije,
samostalno ocijeniti perifernu cirkulaciju ultrazvunom metodom, samostalno interpretirati nalaze i odrediti odgovarajui
terapijski postupak
provesti kompresijsku terapiju poremeaja venske cirkulacije donjih udova,
izvesti sklerozaciju vena,
odrediti i provesti odgovarajuu terapiju za venski ulkus,
pregledati vene UZV metodom.
fizikalno-dijagnostiki postupci za prepoznavanje poremeaja venske i arterijske cirkulacije (2)
kompresijska terapija poremeaja venske cirkulacije donjih udova (2)
sklerozacija manjih varikoziteta (3)
terapija varikoznog vrijeda (3)
primjena biookluzivnih obloga (3)
Ambulanta za pedijatrijsku dermatologiju
sintetizirati i primijeniti iskustva, znanja i vjetine steene na bolesnikom odjelu za djecu,
voditi i kontrolirati medicinsku dokumentaciju bolesnika,
izvriti probatornu eksciziju koe za PHD uz lokalnu anesteziju,
izvriti krioterapiju benignih tvorevina,
usvojiti i samostalno izdati roditeljima upute za njegu i lijeenje koe.
uzimanje anamneza, dermatolokog statusa i postavljanje radne dijagnoze bolesnika s dermatozama djeje dobi (3)
lijeenje dermatoza djeje dobi (3)
diferencijalna dijagnostika i dijagnostika dermatoza djeje dobi (3)
krioterapija (3)
uzimanje obrisaka koe i sluznica (3)
Ambulanta za trihologiju
odrediti dijagnostiki i terapijski postupak za bolesnike s razliitim oblicima alopecija i efluvija,
izvesti i oitati trihogram,
izvesti biopsiju s kapilicija.
uzimanje anamneze i dermatolokog statusa bolesnika s alopecijom ili efluvijem (3)
izvoenje i interpretacija trihograma (2)
Ambulanta za dermoskopiju
indicirati i dermoskopski pregledati suspektne pigmentirane vaskularne ili benigne lezije,
fotografski zabiljeiti nalaz ,
izraditi miljenje o potrebi daljnjeg postupka.
indiciranje i dermoskopski pregled pigmentnih lezija (3)
fotografiranje i pohrana nalaza (3)
izrada miljenja o daljnjem postupku (2)
Ambulanta za oralnu patologiju
dijagnosticirati, diferencirati i lijeiti bolesti na sluznici usne upljine,
posebnu panja usmjeriti na dermatoveneroloke manifestacije na sluznici usne upljine,
samostalno izvriti biopsiju sluznice za svjetlosnu mikroskopiju i direktnu imunofluorescentnu pretragu (DIF).
dijagnosticiranje, diferenciranje i lijeenje bolesti na sluznici usne upljine (3)
Ambulanta za autoimune bolesti koe
dijagnosticirati, diferencirati i lijeiti bolesnike s autoimunim bolestima koe (autoimunim buloznim dermatozama,
autoimunim bolestima vezivnog tkiva koje se manifestiraju na koi), usvojiti znanje o mjestu probatorne ekscizije za DIF,
usvojiti dijagnostiki algoritam za autoimune kone bolesti.
dijagnosticiranje, diferenciranje i lijeenje bolesnika s autoimunim bolestima koe (3)
indiciranje imunofluorescentnih pretraga (3)
Ambulanta za plastinu hirurgiju
odstraniti vee tumorske tvorevine ukljuujui i patoloke tvorevine na prstima,
sudjelovati u operativnim zahvatima kod kojih se primjenjuju razliite vrste transplantata i renjeva,
usvojiti naela provodne i regionalne anestezije,
usvojiti znanja korektivne hirurgije.
uklanjanje veih tumorskih tvorevina, ukljuujui i razliite patoloke tvorevine na prstima (1)
hirurko uklanjanje nevoidnih tvorevina (2)
poznavanje vrsta transplantata i njihovih indikacija (1)

Srijeda, 12. 8. 2015.
poznavanje provodne i regionalne anestezije (2)

Ambulanta za proktologiju
dijagnosticirati, diferencirati i lijeiti razliite bolesti analnog i perianalnog podruja,
izvesti proktoskopiju.
dijagnostika i diferencijalna dijagnostika te terapija bolesti analnog i perianalnog podruja (2)
Ambulanta za andrologiju
ovladati dijagnostikim postupkom za androloke bolesnike,
uz nadzor pregledati ejakulat,
dijagnosticirati varikokelu,
odrediti indikacije za biopsiju testisa, za operativnu terapiju i psihoterapiju androlokih bolesnika.
uzimanje anamneza androlokih bolesnika (3)
pretrage ejakulata (fizikalna, diferencijalni spermocitogram, biohemijska i mikrobioloka pretraga) (1)
dijagnostika varikokele (1)
poznavanje indikacije za biopsiju testisa (1)
interpretiranje rezultata testiranja te savjetovanje u odnosu na te rezultate (1)
indikacije za operativnu terapiju i psihoterapiju androlokih bolesnika (1)
Laboratorij za dermatohistopatologiju
usvojiti indikacije za dermatohistopatoloku pretragu,
odrediti odgovarajue mjesto za probatornu eksciziju,
organizirati slanje materijala na pretragu,
analizirati dijagnostike mogunosti i ogranienja patohistoloke pretrage,
indicirati kliniko-dermatohistopatoloku korelaciju,
indicirati imunohistohemijsku pretragu.
poznavanje indikacija za dermatohistopatoloku pretragu (3)
izbor uzoraka za probatornu eksciziju (3)
slanje materijala na pretragu (3)
poznavanje i primjena kliniko-histoloke korelacije (3)
poznavanje mogunosti elektronskomikroskopske dijagnostike u dijagnostici genodermatoza i buloznih dermatoza (1)
Laboratorij za imunofluorescentnu i seroloku dijagnostiku
usvojiti indikacije za uzimanje uzoraka (tkiva i seruma) za dijagnostiku autoimunih konih bolesti,
odrediti i interpretirati laboratorijske pretrage za dijagnostiku sifilisa i lajmske bolesti,
indicirati i interpretirati in vitro metode za dijagnostiku preosjetljivosti na lijekove,
indicirati analizu komplementnog sistema.
interpretiranje nalaza najvanijih pretraga u dijagnostici bolesti vezivnog tkiva (3)
poznavanje seroloke dijagnostike sifilisa i lajmske bolesti (3)
indikacije za direktnu i indirektnu imunofluorescentnu pretragu (3)
in vitro dijagnostika preosjetljivosti na lijekove (1)
Laboratorij za dermatoloku mikologiju i parasitologiju
izraditi i oitati nativni preparat na gljive,
izraditi i oitati nalaz parasitoloke pretrage na akarus i ftirije,
usvojiti praenje epidemiologije dermatomikoza i parazitoza,
usvojiti mjere prevencije u podruju dermatoloke mikologije i parasitologije
uzimanje uzoraka za izradu nativnog preparata i kulture na gljive (3)
poznavanje i uzimanje uzoraka za najee parasitoloke pretrage (3)
Specijalizant tokom specijalizacije mora obaviti sljedee zahvate:
Uzimanje uzoraka za dokaz gonokoka 3 (2)
Uzimanje uzoraka za dokaz gonokoka 3 (3)
Uzimanje uzoraka za dokaz treponeme u tamnom polju 2 (2)
Uzimanje uzorka za dokaz HPV-a 5 (2)
Uzimanje uzorka za dokaz HPV-a 5 (3)
Nativni preparat na gljive 10 (2)
Nativni preparat na gljive 10 (3)
Parasitoloka pretraga na acarus 5 (2)
Parasitoloka pretraga na acarus 5 (3)
Probatorna ekscizija 30 (3)
Mali hirurki zahvat 20 (3)
Elektrokoagulacija i termokauterizacija 30 (3)
Krioterapija 50 (3)
Provoenje fototerapije 10 (2)
Provoenje fototerapije 10 (3)
Provoenje radioterapije 5 (2)
Provoenje radioterapije 5 (3)
Epikutani test 10 (2)
Epikutani test 10 (3)
Prick i scratch test 10 (2)
Prick i scratch test 10 (3)
Izrada miljenja o alergijskim dermatozama 10 (3)
Sklerozacija 5 (3)
Ustanova (ustanove) u kojoj se provodi specijalizacija trebaju imati:
bolniki dermatoveneroloki odjel za odrasle,
bolniki odjel za djeju dermatolovenerologiju,
salu za dermatohirurgiju i ambulantu za dermatoloku onkologiju,
sistem ureaja za fototerapiju i ambulantu za otodermatologiju,
ureaj za povrinsku radioterapiju i ambulantu za radioterapiju,
Srijeda, 12. 8. 2015.

-
ambulantu za medicinsku kozmetologiju s ureajima za korektivnu dermatologiju,

ambulantu za dermatoloku flebologiju s UZV dijagnostikom,
ureaj za dermoskopiju,
laboratorij za imunofluorescentnu i seroloku dijagnostiku,
dermatohistopatoloki laboratorij,
laboratorij za dermatoloku mikologiju i parasitologiju,
ambulantu za alergologiju i profesionalne kone bolesti.
DJEIJA HIRURGIJA
Naziv koji se stie
polaganjem specijalistikog
ispita
Djeja hirurgija
Specijalista djeje hirurgije
Oblast
Hirurke infekcije (poliklinika)
Djeja hirurgija

stie zavretkom
specijalizacije
Trajanje
(mjeseci)

ZZJZ FBIH
22
1
6
5
2
3
3
2
Polikliniki odjel hirurgije

Bolniki odjel anesteziologije sa intenzivnim
lijeenjem
Bolniki odjel djeje hirurgije
Djeja hirurgija
32
Novoroenaka hirurgija
6
5
Traumatologija
5
Bolniki odjel traumatologije
Urologija
6
Bolniki odjel djeje urologije
Torakalna hirurgija
1
2
Kardijalna hirurgija
1
Bolniki odjel djeje kardiohirurgije
Intenzivno lijeenje
1
Pedijatrija
2
Bolniki odjel pedijatrije
Neurohirurgija
1
Bolniki odjel neurohirurgije
Ortopedija
1
Bolniki odjel ortopedije
Otorinolaringologija
Bolniki odjel otorinolaringologije

Ginekologija i opstetricija

Godinji odmori
5
tematskog podruja
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant djeje hirurgije mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije. Posebna
Zavretkom specijalizacije specijalizant djeje hirurgije mora:
zatite (3)
sudjelovati u nauno-istraivakom radu potujui etika naela nauno-istraivakog rada i klinikih ispitivanja te sudjelovati
u pripremi radova za objavu (3)
propisima (3)
zdravstva (3)

-
Srijeda, 12. 8. 2015.
a) Zajedniki hirurki program
Zavretkom dijela programa specijalizacije "Zajedniki hirurki program" specijalizant djeje hirurgije mora usvojiti sljedee posebne
kompetencije:
Hirurke infekcije
infekcija:
infekcije ake (3)
Obraditi ograniene gnojne upale:
mekih tkiva 12
akutnim abdominalnim bolestima i drugim estim hirurkim bolestima trbunih organa, bolestima trbune stijenke i
ingvinalnog podruja (3)
preoperacijskoj pripremi akutnih abdominalnih bolesnika sa pridruenim bolestima srca, plua, bubrega, eernom bolesti i dr.
(3)
peroralnoj prehrani u operiranih bolesnika s najeim bolestima abdomena
apendektomije 5
preivanje ulkusa 2
kolecistektomija 3
drugi zahvati 10
opim pojmovima vezanim uz ozljede (etiologija i mehanizmi nastajanja ozljede, klasifikacija ozljeda, teorijsko poznavanje
ozljeda svih dijelova tijela, prelomi i iaenja) (2)
drugim posttraumatskim komplikacijama (trombembolija, masna embolija, komplikacije disanja, poremeaji probave,
poremeaji elektrolita, posttraumatske psihoze i delirantna stanja) (3)
traumi prsita (3)
punkcija zgloba 2
torakalna drenaa 2
Srijeda, 12. 8. 2015.

osnovnim i dodatnim postupcima oivljavanja kod respiratorne insuficijencije, kardijalnog zastoja i lijeenju
postreanimacijskog sindroma (3)
hitnim terapijskim i dijagnostikim postupcima u JIL-u (2),
sepsi (3)
tromboemboliji (3)
lijeenju akutne boli
anestezioloki postupak (uvod, intubacija, odravanje, buenje, postoperativni oporavak) 15
ozljedama ake (2)
infekciji ake (3)
trasplantatima (2)
hirurki pristup krvnim ilama na tipinom mjestu - kontrola krvarenja, avovi krvne ile 6
embolektomije 3
Djeja hirurgija
povezanju osnovnih znanja iz podruja anatomije, fiziologije i patofiziologije u djeteta s hirurkom patologijom djeje dobi
(1)
procijenjivanju hirurkog statusa novoroeneta i starijeg djeteta kod kongenitalnih i steenih hirurkih oboljenja (2)
indiciranju drenae prsita (2)
planiranju preoperativne pripreme i postoperativne njege (3)
apendektomija 3
akutni skrotum 2
retencija 3
uroloke operacije 3
Za vrijeme programa zajednikog hirurkog programa specijalizant mora asistirati u 40%, odnosno samostalno obaviti 60%
predvienih operativnih zahvata.
Srijeda, 12. 8. 2015.
b) djeja hirurgija
Zavretkom cjelokupnog programa specijalizacije iz djeje hirurgije specijalizant mora biti osposobljen za:
Razumjeti specifine karakteristike postupanja sa zdravljem i boleu u djece.
Zbrinuti bolesnu djecu koja zahtijevaju hitni hirurki prijem, dijagnostiku, obradu lijeenje ili upuivanje drugdje ako je
potrebno.
Zbrinuti djecu koja se prezenetiraju sa znakovima elektivnih djejih hirurkih stanja koja su specificirana u programu
specijalizacije iz djeje hirurgije.
Vladati utemeljenim i afirmiranim medicinskim znanjem i razumjeti dosege biomedicinskih, klinikih i epidemiolokih znanja
koja se tek razvijaju, a potrebna su djejem hirurgu.
Demonstrirati sposobnost da prikuplja, stie, kritiki interpretira i primjenjuje to znanje u zbrinjavanju bolesnika.
Provoditi specijalistiku obradu i pregled bolesnika i pravilno upotrebljavati potrebne dijagnostike pretrage i odgovarajue
lijeenje po pravilima dobre klinike prakse.
Demonstrirati znanje, vjetine i stavove u organizaciji vremena i efiksanog rjeavanja klinikih problema.
Postupati po principima EBM u klinikom radu.
Posjedovati znanja o postupcima vezanim uz donaciju organa i ulogu transplantacijskih koordinatora.
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant djeje hirurgije mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije.
Djeja hirurgija
Embriologija normalnog i patolokog razvoja ploda (3)
Prenatalna dijagnostika i fetalno lijeenje (2)
Fiziologija i patofiziologija novoroenakog i perinatalnog razdoblja (3)
Hirurka njega novoroeneta, nedonoeta i terminskog djeteta (3)
Postupanje s poremeajima ravnotee vode i elektrolita, acidobazne ravnotee te kalorijskim potrebama novoroeneta (3)
Poznavanje najee klinike slike, dijagnostike, stabilizacije, prijeoperacijske pripreme te hirurkog i postoperacijskog
lijeenja indeks stanja: Vrat: cistini higrom, medijalna cista vrata, lateralne fistule i ciste vrata, krivi vrat (3)
Plua: kongenitalne ciste plua, kongenitalna cistina adenomatoidna malformacija, kongenitalni lobarni emfizem,
sekvestracija plua (2)
Gastrointestinalni sistem: ezofagealna atrezija i traheoezofagealna fistula, hipertrofina stenoza pilorusa, atrezije crijeva,
malrotacija, nekrotizirajui enterokolitis, mekonijski ileus, invaginacija, anorektalne malformacije, Hirschsprungova bolest (2)
Trbuni zid: omfalokela, gastroshiza, preponska, epigastrina i pupana kila, priroena kila oita (3)
Atrezija jednjaka (2)
Duodenalna atrezija (2)
Malrotacija/ volvulus (2)
Nekrotizirajui enterokolitis (3)
Atrezija crijeva (2)
Hirschsprungova bolest (3)
Anorektalne malformacije (2)
Gastrostoma, ileostoma, kolostoma (3)
Ingvinalna kila (3)
Centralni venski put (3)
Torakotomija (3)
Lobektomija, pulmektomija (2)
Priroena dijafragmalna kila (3)
Gastroschiza (2)
Omphalocela (3)
Ekstrofija mokranog mjehura (2)
Nefrektomija
Parcijalna nefrektomija (2)
Nefrostoma (2)
Torzija testisa (3)
Operacija sakrokocigealnog teratoma (2)
Abdominalna djeja hirurgija
Hirurka anatomija trbuha i visceralnih organa, fiziologija i patofiziologija probavnog sistema potrebna za temeljit kliniki
pregled, interpretaciju specijalnih dijagnostikih pretraga razumijevanje funkcijskih poremeaja, te lijeenje priroenih i
steenih abdominalnih bolesti (3)
Obrada i postupanje s djecom sa akutnom abdominalnom patologijom (3)
Obrada i postupanje sa stranim tijelom u probavnom sistemu (3)
Obrada i postupanje s djecom sa kilama trbunog zida (3)
Poznavanje najee klinike slike, dijagnostike, stabilizacije, prijeoperacijske pripreme te hirurkog i postoperacijskog
lijeenja indeks stanja: Invaginacija crijeva (3)
Gastroezofagealni refluks (2)
Apendicitis (3)
Meckelov divertikl i probavne duplikature (3)
Upalne bolesti crijeva (2)
Crijevni polipi (2)
Steene anorektalne bolesti (3)
Hepatobilijarna patologija - atrezija unih putova, ciste koledohusa, steene bolesti bilijarnog sistema, ehinokok jetre,
dobroudni i zloudni tumori jetre, portalna hipertenzija, transplantacija jetre (2)
Bolesti i ozljede slezene (3)
Bolesti i ozljede guterae (2)
Gastrointestinalni tumori (2)
Retroperitonealni tumori (3)
Operacija preponske kile (3)
Operacija pupane kile (3)
Operacija epigastrine kile (3)
Operacija hidrokele (3)
Apendektomija (3)
Operacija invaginacije (3)
Operacije ileusa (3)
Resekcija crijeva i anastomoza (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Ileostoma, kolostoma (3)

Endoskopija (ezofagoskopija, rektoskopije (1)
Fundoplikacija (2)
Gastrostoma, ileostoma, kolostoma (3)
Piloromiotomija (3)
Kolecistektomija (3)
Portoenterostomija (2)
Splenektomija (3)
Operacije Hirschsprungove bolest (2)
Laparoskopija, laparoskopska kolecistektomija, laparoskopska apendektomija (3)
Operacije perianalne fistule (3)
Operacije abdominalnih tumora (3)
Djeja traumatologija
Hirurka anatomija miino-kotanog sistema (3)
Fiziologija i patologija lokomotornog sistema i poznavanje poremeene lokomotorne funkcije s teitem na posljedicama
traume u djece (3)
Fiziologija i patofiziologija razvoja i rasta skeleta (3)
Fiziologija i patofiziologija cijeljenja rane i preloma (3)
Principi konzervativnog i hirurkog lijeenja distorzija, dislokacija i preloma (3)
Ozljede kostiju i zglobova (3)
Ozljede epifiznih hrskavica (3)
Ozljede glave (2)
Ozljede kraljenice i prelomi kraljeaka (2)
Politraumatizirano dijete - organizacija zbrinjavanja politraume (3)
Tupe i penetrantne ozljede prsita i abdomena (3)
Sindrom fiziki zlostavljanog djeteta (3)
Akutni sindrom odjeljka (compartment sindrom) (3)
Poroajne ozljede (3)
Osnove fizikalne terapije (1)
Osteomijelitis (2)
Akutni gnojni artritis (2)
Dobroudni kotani tumori i ciste (2)
Zloudni kotani tumori (2)
Repozicije i imobilizacije (3)
Kruentna repozicija (3)
Lijeenje preloma podlaktice
Intramedularna osteosinteza, TEN (3)
Osteosinteza sec. A.O. (2)
Lijeenje ozljeda epifize i zone rasta (2)
Konzervativno i hirurko lijeenje suprakondilarnih preloma humerusa (3)
Lijeenje preloma u podruju lakta (3)
Lijeenje preloma proksimalnog humerusa (3)
Lijeenje preloma femura
Lijeenje preloma potkoljenice
Osteohondrom (3)
Lijeenje kotane ciste (2)
Biopsija kosti (2)
Hirurko lijeenje osteomijelitisa (2)
Postavljanje vanjskog fiksatora (2)
Fasciotomija (3)
Djeja urologija
Embriologija genitourinarnog sistema (3)
Anatomija, fiziologija i patofiziologija urogenitalnog sistema povezana s interpretacijom specijalnih dijagnostikih pretraga
razumijevanje poremeaja funkcije i principi urolokog lijeenja priroenih i steenih urogenitalnih bolesti i ozljeda u djece
(3)
Obrada i lijeenje djeteta sa mokranom infekcijom (3)
Obrada i lijeenje djeteta sa hematurijom (3)
Dijagnostika obrada i lijeenje djeteta sa malformacijama, bolestima i ozljedama gornjeg i donjeg mokranog sistema
ukljuujui spolovilo (3)
Cistine bolesti bubrega (2)
Hidronefroza (3)
Megaureter (3)
Duplikacija uretera sa ektopijom i ureterocelom (2)
Cistoureteralni refluks (3)
Urolitijaza (2)
Valvula stranje uretre (2)
Ekstrofija mokranog mjehura (2)
Epispadija (2)
Hipospadija (2)
Fimoza i parafimoza (3)
Neurogeni mokrani mjehur (2)
Kriptorhizam (3)
Akutni skrotum (3)
Torzija testisa (3)
Varikokela (3)
Tumori testisa (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Anomalije rodnice (2)

Poremeaji razvoja spolnih organa (dvosmisleno spolovilo - nejasan spol) (2)
Ciste i tumori jajnika (2)
Tumori bubrega; Nefroblastom (3)
Tumori i ciste nadbubrene lijezde; Neuroblastom (3)
Cirkumcizija (3)
Orhidopeksija (3)
Eksploracija akutnog skrotuma (3)
Operacije varikokele (3)
Hipospadija
Cistoskopija (3)
Endoskopski postupci (2)
Nefrektomija (3)
Parcijalna nefrektomija (2)
Elektrofulguracija valvule stranje uretre (2)
Pijeloureteroplastika (3)
Antirefluksne operacije (3)
Augmentacija mjehura (2)
Endoskopski i hirurki postupci lijeenja litijaze (2)
Nefrostoma, ureterostoma, vezikostoma (3)
Korekcije ekstrofije mokranog mjehura (2)
Korekcije dvosmislenog spolovila (2)
Postavljanje katetera za peritonealnu dijalizu (3)
Operacije nefroblastoma (2)
Operacije ciste ovarija (3)
Djeja torakalna hirurgija
Hirurka anatomija, embriologija i patologija traheobronhalnog stabla, zida prsnog koa, oita i torakalnih visceralnih organa
(3)
Primijenjena kardio-respiratorna fiziologija i patofiziologija s njom povezana interpretacija specijalnih dijagnostikih pretraga,
razumijevanje poremeaja kardio-respiratorne funkcije uzrokovanih priroenim i steenim bolestima i ozljedama i hirurkim
postupcima u djece (3)
Deformiteti prsnog koa (2)
Malformacije dinih putova ukljuujui opstrukciju (2)
Tumori plua (2)
Empijem pleure (3)
Hilotoraks (3)
Tumori medijastinuma (2)
Stenoze jednjaka (2)
Ahalazija i halazija (2)
Dijafragmalne kile (2)
Korekcija atrezije jednjaka i traheoezofagealne fistule (2)
Dilatacija jednjaka (2)
Rekonstrukcija jednjaka (2)
Punkcije i drenae toraksa (3)
Torakotomija (3)
Resekcija plua (2)
Rekonstrukcija deformiteta zida prsnog koa (2)
Ekscizija medijastinalnog tumora (2)
Korekcija priroene dijafragmalne kile (2)
Plikacija dijafragme (2)
Korekcija atrezije jednjaka i traheoezofagealne fistule (2)
Djeja plastina i rekonstruktivna hirurgija
Priroene malformacije ake (2)
Priroene malformacije usnice i nepca te lica (1)
Opekotine; postupak s opeenim djetetom (3)
Ozljede ake (3)
Ozljede ivaca (2)
Hemangiomi i limfangiomi (2)
Principi mikrohirurgije i transplantacije tkiva (1)
Koni tumori (3)
Djeja kardijalna hirurgija
Embriologija, fiziologija i patofiziologija kardiovaskularnog sistema (3)
Dijagnostiki postupci i indikacije za izvoenje hirurkih zahvata na srcu (2)
Priroene mane srca (2)
Poremeaji frekvencije i ritma srca (1)
Bakterijski endokarditis i njegova prevencija (3)
Pluna hipertenzija (1)
Sternotomija (2)
Drenaa perikarda (2)
Asistencija stavljanja bolesnika na EKC (2)
Asistencije hirurgije priroenih sranih greaka (2)
Asistencije ugradnje pacemakera (1)
ilna anastomoza ili av velike ile (2)
Preparacija velikih ila (2)
Eksplantacija periferne vene na nozi (2)
Intenzivno lijeenje
Primijenjena fiziologija i patofiziologija relevantna za kliniku procjenu kritino bolesnog djeteta i razumijevanje
funkcionalnih poremeaja uzrokovanih krvarenjem, sepsom, traumom, okom u prije - i postoperacijskom periodu (3)
Opi principi savremene djeje anesteziologije (ope, lokalne i regionalne). Indikacije i kontraindikacije (3)
Osnovni i napredni postupci oivljavanja (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Respiracijska potpora u kritino bolesnog djeteta (2)

Nadoknada tekuine, infuzijsko lijeenje i parenteralna prehrana (3)
Osnove transfuzijskog lijeenja, poremeaji koagulacije i mjere supstitucije (3)
Lijeenje akutne i hronine boli (2)
Kateterizacija centralnih vena (3)
Endotrahealna intubacija (2)
Procjena stanja i priprema bolesnog djeteta za operativne zahvate (3)
Pedijatrija
Razumijevanje bliskih odnosa izmeu pedijatrijskih i hirurkih bolesti djece (3)
Fizioloke razlike izmeu pedijatrijskog i odraslog pacijenta (3)
Prehrambena potpora djece (2)
Etika razmatranja i pristanak na lijeenje kod pedijatrijskih bolesnika (3)
Zarazne bolesti i imunizacija (3)
Neurohirurgija
Hirurka anatomija sredinjeg i perifernog nervnog sistema u djece (3)
Dijagnostika neurohirurkih stanja (2)
Priroene malformacije CNS-a - poremeaji zatvaranja neuralne cijevi, kraniosinostoza, hidrocefalus, A-V malformacije,
tumori, infekcije (1)
Kraniocerebralne ozljede (2)
Ozljede kime i kimene modine (2)
Ozljede perifernog i autonomnog ivevlja (2)
Povien intrakranijalni pritisak (1)
Poremeaji stanja svijesti (1)
Temeljiti neuroloki status (2)
Zbrinjavanje ozljede neurokranija (2)
Kraniotomija (2)
Ortopedija
Priroene i nasljedne bolesti te malformacije kotano-zglobnog sistema (1)
Degenerativne bolesti lokomotornog sistema u djejoj dobi (1)
Dijagnostika i lijeenje tumora kotano-zglobnog sistema djece (2)
este sportske ozljede i bolna stanja djeje dobi (2)
Temeljiti ortopedski pregled lokomotornog sistema (2)
Asistiranje kod djejih ortopedskih operacija (2)
Hirurka anatomija i patologija glave i vrata (1)
Specijalne dijagnostike pretrage i bolesti titnjae i paratiroidnih lijezda (2)
Bolesti tonzila i adenoida djeje dobi i njihovo lijeenje (2)
Priroene anomalije i tumori u podruju glave i vrata djeje dobi (1)
Patologija uha u djejoj dobi-upala srednjeg uha, strana tijela u vanjskom slunom kanalu, ozljede (1)
Temeljiti kliniki ORL pregled (1)
Asistiranje kod djejih ORL operacija (1)
Operacije na titnjai/tireoidektomija (2)
Cistini higrom/limfangiom vrata (2)
Traheostoma (3)
Normalna i patoloka trudnoa (1)
Prenatalna dijagnostika (1)
Poroaj (1)
Carski rez (1)
Kliniki pregled trudnice (1)
Specijalizant tokom tree godine programa specijalizacije mora obaviti najmanje 40% navedenih zahvata samostalno, odnosno u 60%
zahvata sudjelovati kao asistent. Tokom etvrte godine mora 50% zahvata obaviti samostalno, odnosno u 50% zahvata sudjelovati kao
asistent. Tokom zavrne godine specijalizacije specijalizant mora 60% zahvata obaviti samostalno, odnosno u 40% zahvata sudjelovati
kao asistent.
(sluajeva/operacija) u odgovarajuem tematskom podruju koje specijalizant obavlja samostalno, preostali broj (postotak) zahvata
moe izvriti u okviru drugih srodnih podruja hirurke djelatnosti.
Zavretkom specijalizacije iz djeje hirurgije specijalizant mora vladati znanjem, vjetinama i stavovima iz podruja specifinih za
djeju hirurgiju, a to ukljuuje: novoroenaku hirurgiju, abdominalnu hirurgiju, traumatologiju, urologiju, torakalnu hirurgiju,
plastinu, rekonstruktivnu i estetsku hirurgiju, onkologiju, kardijalnu hirurgiju, intenzivno lijeenje, te odreena znanja i vjetine iz
podruja pedijatarije, neurohirurgije i ortopedije.
U toku specijalizacije specijalizant mora izvriti samostalno i pod nadzorom sljedee postupke:
Djeja hirurgija
Atrezija jednjaka 3
Duodenalna atrezija 2
Malrotacija/volvulus 1
Nekrotizirajui enterokolitis 3
Atrezija crijeva 2
Hirschsprungova bolest 2
Anorektalne malformacije 3
Gastrostoma, ileostoma, kolostoma 3
Ingvinalna kila 2
Centralni venski put 2
Torakotomija 1
Priroena dijafragmalna kila 3
Gastroschiza 2
Omphalocela 2
Ekstrofija mokranog mjehura 1

Hitno zbrinjavanje
Traheostoma 2
Ozljede mekih tkiva 15
Obrada velike rane 15
av tetive 5
av ivca 3
Opekotine 8
Transplantacija koe po Thierschu 6
Torakalni hitni hirurki postupci 3
Abdominalni hitni hirurki postupci 5
Bubreni, genitourinarni hitni hirurki postupci 3
Drenaa apscesa 10
Apendektomija 35
Invaginacija 3
Ileus 3
Resekcija crijeva 2
Ileostoma, kolostoma 2
Opa djeja hirurgija
Preponska kila 40
Pupana kila 2
Epigastrina kila 1
Hidrokela 4
Nesputeni testis 15
Cirkumcizija 10
Biopsije 10
Urateni nokat 20
Gangliom 6
Gastrointestinalna hirurgija
Endoskopija (ezofagoskopija, rektoskopija, anoskopija) 4
Fundoplikacija 1
Gastrostoma, ileostoma, kolostoma 5
Piloromiotomija 5
Kolecistektomija 2
Portoenterostomija 3
Splenektomija 2
Operacije Hirschsprungove bolest 5
Laparoskopija (kolecistektomija i apendektomija) 10
Perianalna fistula 3
Glava i vrat
Centralni venski put 4
Dermoidna cista 4
Fistule vrata 2
Tireoglosalna cista 2
titnjaa/tireoidektomija 2
Cistini higrom/limfangiom 2
Djeja urologija
Orhidopeksija 10
Hipospadija 5
Cistoskopija 10
Endoskopski postupci 8
Nefrektomija 2
Parcijalna nefrektomija 1
Valvula stranje uretre 2
Pijeloplastika 2
Antirefluksne operacije 5
Augmentacija mjehura 1
Litijaza 1
Nefrostoma, ureterostoma, vezikostoma 2
Ekstrofija mokranog mjehura 1
Korekcije dvosmislenog spolovila 2
Postavljanje katetera za peritonealnu dijalizu 2
Torakalna hirurgija
Korekcija atrezije jednjaka i traheoezofagealne fistule 3
Dilatacija jednjaka 2
Rekonstrukcija jednjaka 1
Drenaa toraksa 5
Torakotomija 3
Resekcija plua 2
Rekonstrukcija deformiteta zida prsnog koa 2
Ekscizija medijastinalnog tumora 2
Korekcija priroene dijafragmalne kile 3
Plikacija dijafragme 1
Onkoloka hirurgija
Teratoma sacrococcigeale 1
Cista ovarija 2
Hemangiom 2
Limfangiom 1
Nefroblastom 3
Neuroblastom (razne lokalizacije) 3
Drugi tumori 3
Srijeda, 12. 8. 2015.
Srijeda, 12. 8. 2015.

Uvoenje Broviac i port CVK 5

Traumatologija
Repozicije i imobilizacije 30
Kruentna repozicija 15
Prelom podlaktice
Intramedularna osteosinteza, TEN 2
Osteosinteza sec. A.O. 1
Ozljeda epifize i zone rasta 4
Suprakondilarni prelom humerusa 4
Prelomi u podruju lakta 2
Prelom proksimalnog humerusa 2
Prelom femura
Prelom potkoljenice
Osteohondrom 1
Kotana cista 1
Biopsija kosti 2
Osteomijelitis 2
Vanjski fiksator 1
Koa, meka tkiva i muskuloskeletne bolesti
Ekscizija mekotkivnog tumora 20
Obrada i rekonstrukcija sloene velike rane 10
Koni renjevi 5
Malformacije ake 4
Osim navedenih uvjeta u ustanovi:
se mora nalaziti odgovarajua dijagnostika-biohemijski laboratorij, djelatnost transfuzijske medicine, djelatnost radiologijeRTG, CT, MR, UZ, interventna radiologija,
se moraju odravati zajedniki sastanci sa specijalistima saradnih disciplina (pedijatrima, radiolozima, patolozima).
ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETOLOGIJA

Endokrinologija i dijabetologija
Specijalista endokrinologije i dijabetologije
Oblast
Zajedniki internistiki program
Kardiologija
Gastroenterologija
Pulmologija
Nefrologija
Hematologija
Transfuziologija
Trajanje (mjeseci)
22
2
2
2
2
2
2

ZZJZ FBIH
Bolniki odjel kardiologije
Bolniki odjel endokrinologije
Bolniki odjel pulmologije
Bolniki odjel nefrologije
Bolniki odjel hematologije
Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH/ transfuzijski
centar
Bolniki odjel internistike onkologije
Bolniki odjel klinike farmakologije
Alergologija i klinika imunologija

1
Reumatologija
2
Intenzivna i hitna medicina
1
Internistika onkologija
1
Klinika farmakologija i toksikologija
Infektologija
1
32
Bolniki odjeli
Endokrinologija
6
Dijabetologija
6
Bolniki odjel dijabetologije
Metabolizam i prehrana
1
Onkologija (radioterapija) i nuklearna medicina
Bolniki odjel radioterapije i nuklearne medicine


Polikliniki odjeli sa dnevnom bolnicom
Endokrinologija
6
Polikliniki odjel endokrinologije
Dijabetologija
6
Polikliniki odjel dijabetologije
Metabolizam i prehrana
2
Polikliniki odjel endokrinologije i metabolizma
Endokrinoloki laboratorij
1
Endokrinoloki laboratorij
UZV dijagnostika vratne regije
1
Ultrazvuni kabinet
Ginekoloka endokrinologija
1
Bolniki odjel ginekologije
Pedijatrijska endokrinologija
1
Godinji odmor
5
Srijeda, 12. 8. 2015.
tematskog podruja
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant endokrinologije i dijabetologije mora imati u potpunosti usvojene ope
kompetencije. Posebna panja mora se usmjeriti sticanju opih kompetencija vanih za odreenu granu specijalizacije.
Zavretkom specijalizacije specijalizant endokrinologije i dijabetologije mora:
zatite (3)
propisima (3)
zdravstva (3)
(3)
poznavati tok, raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima, posebno finansijskim (3)
a) Zajedniki internistiki program
Zavretkom prvog dijela programa specijalizacije -zajedniki internistiki programspecijalizant
mora biti sposoban
primijeniti usvojena znanja i vjetine u sljedeim poglavljima:
Kardiologija:
obrada kardiolokog bolesnika i usvojiti specifinosti anamneze i statusa kardiolokog bolesnika (2);
indikacije za primjenu dijagnostikih metoda i interpretacija nalaza: biohemijski nalazi, EKG, 24-satni EKG, testovi
optereenja, elektrofizioloko ispitivanje, metode oslikavanja rtg, ehokardiografija, kateterizacija srca i angiokardiografija,
angioloke slikovne dijagnostike metode, MSCT, MR; elektrokardiografija u hitnim i elektivnim stanjima i testovi
optereenja (2)
procjena potrebe specifine specijalistike obrade i lijeenja bolesnika sa sumnjom na sljedea stanja: zatajivanje srca;
poremeaji ritma i provoenja; iznenadna smrt; kongenitalne srane mane; reumatska vruica, bolest sranih zalistaka, endo i
miokarditis; kardiomiopatije; bolesti perikarda; tumori srca (1)
ateroskleroza, ishemijska bolest srca, akutni koronarni sindrom, infarkt miokarda, bolesti plune cirkulacije, bolesti aorte I
perifernih krvnih arterija, bolesti vena, tromboembolije, srane bolesti i trudnoa (1)
srce u bolestima drugih organskih sistema, nekardijalni hirurki zahvati u kardijalnih bolesnika, transplantacija srca (1)
traume srca i velikih krvnih ila (1)
Gastroenterologija:
obrada gastroenterolokog bolesnika i bolesnika s boleu jetre i specifinost anamneze i statusa tih bolesnika (2)
indikacije za primjenu dijagnostikih metoda i interpretacija nalaza u gastroenterologiji i hepatologiji: biohemijski jetreni
testovi pokazatelji hepatocelularne nekroze, kolestaze, sintetske funkcije jetre, probavni enzimi, tumorski biljezi,
autoantitijela, specifini proteini, probavni hormoni. Funkcijski testovi. Slikovne metode: ultrazvuk, dopler, endoskopski
ultrazvuk, endoskopija, radioloke metode, magnetska rezonancija; radionuklidne metode. Laparoskopija, biopsija jetre. (2)
procjena potrebe specifine specijalistike obrade i lijeenja bolesnika sa sumnjom na sljedea stanja sindrom malapsorpcije,
gastrointestinalno krvarenje, sindrom iritabilnog kolona, poremeaji motorike jednjaka, GERB i ostale bolesti jednjaka,
gastritis i gastropatije, ulkusna bolest, tumori jednjaka i eluca, upalne bolesti crijeva, poremeaji crijevne cirkulacije bolesti
peritoneuma, omentuma i mezenterija, akutni abdomen, karcinoid, polipi probavnog sistema, tumori tankog i debelog
crijeva, bolesti jetre, bolesti jetre u trudnoi; bolesti bilijarnog sistema; bolesti guterae, te znati osnove transplantacije u
gastroenterologiji (1)
Endokrinologija i dijabetologija:
obrada endokrinolokog bolesnika i specifinosti anamneze i statusa tih bolesnika (2)
indikacije za primjenu dijagnostikih metoda i interpretacija nalaza u endokrinologiji, dijabetologiji i bolestima
metabolizma: mjerenje hormona u krvi i urinu, dinamike procedure za ocjenu endokrinih funkcija, dijagnostiki testovi za
stranji reanj hipofize, titnjau, koru i sr nadbubrene lijezde, mjerenje hormona testisa i ovarija, mjerenje endogene
sekrecije guterae (2)
Srijeda, 12. 8. 2015.

-
procjena potrebe specifine specijalistike obrade i lijeenja bolesnika sa sumnjom na: bolesti hipotalamusa i hipofize i
neurohipofize; bolesti titnjae; bolesti nadbubrene lijezde, bolesti testisa i jajnika, neplodnost, poremeaji diferencijacije
spola; poremeaji multiplih endokrinih ijezda, bolesti metabolizma (eerna bolest, hipoglikemija, metaboliki sindrom i
pretilost, Wilsonova bolest, hemokromatoza poremeaji metabolizma lipida, purina, porfirina, aminokiselina, poremeaj
sinteze i mobilizacije glikogena), bolesti kostiju (rahitis i osteomalacija, bolesti paratireoidnih lijezda (drugi sindromi hipo i
hiperkalcemije), osteoporoza (2)
Pulmologija:
obrada pulmolokog bolesnika i specifinosti anamneze i statusa tih bolesnika (2)
indikacije za primjenu dijagnostikih metoda i interpretacija nalaza u respiratornoj medicini: slikovne metode, radioloke
metode, radionuklidne pretrage, endoskopske pretrage, biopsijske metode, citoloke i histoloke metode, mikrobioloke
pretrage, imunoloke pretrage, biohemijske pretrage ispitivanje funkcije plua procjena potrebe specifine specijalistike
obrade i lijeenja u bolesnika sa sumnjom na sljedea stanja: akutne upale plua, hronina opstruktivna bolest plua; astma,
bronhiektazije, pluni apsces, plune mikoze, bolesti plunoga intersticija, plune eozinofilije, profesionalne plune bolesti,
profesionalne bolesti koje zahvaaju dine puteve, profesionalne bolesti koje zahvaaju alveole, tumori traheje, bronha i
plua, bolesti pleure, medijastinuma i oita, poremeaji ventilacije, poremeaje disanja u spavanju, nuspojave lijekova na
pluima (2)
Nefrologija:
obrada nefrolokog bolesnika i specifinost anamneze i statusa tih bolesnika (2)
indikacije za primjenu dijagnostikih metoda i interpretacija nalaza u nefrologiji: biohemijski nalazi, analiza urina, citoloka
analiza urina, odreivanje funkcije bubrega, slikovne metode UZV i dopler bubrega, radioloke metode, radionuklidna
funkcijska ispitivanja, bakterioloke analize, biopsija bubrega (2)
procjena potrebe specifine specijalistike obrade i lijeenja bolesnika sa sumnjom na sljedea stanja (3):
akutno i hronino zatajivanje funkcije bubrega, zatajivanje funkcije bubrega i postupci dijalize i transplantacija bubrega,
primarne i sekundarne bolesti glomerula, akutni i hronini tubolointersticijski nefritis, toksine nefropatije, infekcije
mokranog sistema (3),
vaskularne bolesti bubrega; nasljedne bolesti bubrega; nefrolitijaza; opstrukcija mokranog sistema; poremeaji
inervacije mokranog sistema i urodinamike; tumori mokranog sistema i prostate; dijetetske mjere u bolestima bubrega;
oteenja bubrega uzrokovana lijekovima (2)
Hematologija:
obrada hematolokog bolesnika i specifinost anamneze i statusa tih bolesnika (2)
indikacije za primjenu dijagnostikih metoda i interpretacija nalaza u hematologiji: biohemijske i hematoloke pretrage,
citoloke i histoloke pretrage, imunoloke, citogenetske i molekularne pretrage te radionuklidne pretrage (2)
procjena potrebe specifine specijalistike obrade i lijeenja bolesnika sa sumnjom na sljedea stanja: bolesti eritrocita
anemije, bolesti uzrokovane poremeajima hemostaze, poremeaji broja i funkcije trombocita, poremeaji hemostaze,
benigne bolesti granulocita, monocita i makrofaga, bolesti limfocita, bolesti slezene, neoplastine bolesti krvotvornog
sistema hronine mijeloproliferativne bolesti. Akutne leukemije i sindrom mijelodisplazije, limfoproliferative bolesti,
neoplastine bolesti plazma stanica; osnove transplantacije krvotvornih stanica (2)
Transfuziologija:
preparati krvi, uzimanje i konzerviranje krvi; imunohematoloka ispitivanja darivatelja i bolesnika; usmjerena transfuzija
krvi i krvnih komponenti, postupci prilikom transfuzije; posttransfuzijske reakcije; zakonski propisi i kontrola transfuzijskog
lijeenja (2)
Alergologija i klinika imunologija:
obrada bolesnika s imunolokim poremeajem i specifinost anamneze i statusa tih bolesnika (2)
indikacije za primjenu dijagnostikih metoda i interpretacija nalaza u imunologiji i alergologiji (2)
procjena potrebe specifine specijalistike obrade i lijeenja bolesnika sa sumnjom na glavne poremeaje i bolesti
imunolokog sistema - imunodeficijencije, alergijske i pseudoalergijske reakcije (2)
Reumatologija:
obrada reumatolokog bolesnika i specifinost anamneze i statusa tih bolesnika (2)
indikacije za primjenu dijagnostikih metoda i interpretacija nalaza u reumatologiji: slikovne metode - npr. klasini
radiogram, MRI, nuklearne metode oslikavanja; laboratorijske metode biohemijske, mikrobioloke, histoloke, te razliite
pretrage seruma i drugih tjelesnih tekuina i tkiva, pretrage kojima se procjenjuje aktivnost reumatskih bolesti, autoantitijela,
citoloke metode pretraga (2)
klasifikacija reumatske bolesti i procjena potrebe specifine specijalistike obrade i lijeenja bolesnika sa sumnjom na
sljedea stanja: reumatoidni artritis, juvenilni hronini artritis, seronegativna spondiloartropatija, sistemni eritemski lupus,
sistemna skleroza, Sjogrenov sindrom; polimiozitis/dermatomiozitis, sindrom preklapanja vezivnog tkiva, sindrom
vaskulitisa, sarkoidoza Behcetova bolest, amoloidoza, osteoartritis, kriobolja i vratobolja, ekstraartikularni reumatizam,
artropatije zbog odlaganja kristala, infekcijski artritis (2)
Intenzivna i hitna medicina:
poznavanje bodovnih sistema za procjenu teine kritino bolesnih, metode nadzora u jedinicama intenzivnog lijeenja,
kardiopulmonalna cerebralna resuscitacija (3)
osnovna naela mehanike ventilacije, ok; sepsa; viestruko zatajenje organa; ARDS, pristup bolesniku u komi, agitacija i
delirij (2)
Internistika onkologija:
obrada onkolokog bolesnika i usvojiti specifinosti anamneze i statusa onkolokog bolesnika (2)
indikacije za primjenu dijagnostikih metoda i interpretacija nalaza u internistikoj onkologiji: biohemijski nalazi,
hematoloki nalazi, tumorski biljezi, slikovne metode, radioloke metode, radionuklidne pretrage, endoskopske pretrage,
biopsijske metode, citoloke i histoloke metode, imunoloke pretrage, citogenetske i molekularne pretrage (2)
procjena potrebe specifine specijalistike obrada i lijeenja bolesnika sa sumnjom na sljedea stanja: solidni tumori /dojka,
mezenhimalni tumori, melanom, tumori probavnog trakta, plua, urogenitalni tumori/, paraneoplastini sindrom, zloudna
bolest nepoznatog primarnog sijela, naela podjele i stepenovanja zloudnih tumora, hitna stanja u onkologiji, osnove
lijeenja solidnih tumora, komplikacije onkolokog lijeenja i suportivno lijeenje (2)
Klinika farmakologija i toksikologija:
poznavanje pristupa bolesniku s politerapijom (intereakcije, nuspojave), rjeavanje terapijskih problema, pristup otrovanom
bolesniku i prepoznavanje glavnih otrovanja i kontrola takvih bolesnika; upoznati rad farmakoterapijske ambulante; upoznati
se s klinikim pokusima (2)
Infektologija:
obrada infektolokog bolesnika i specifinost anamneze i statusa tih bolesnika (2)
indikacije za primjenu dijagnostikih metoda, upoznavanje osnovnih laboratorijskih pretraga u infektologiji, interpretacija
nalaza i principi lijeenja zaraznih bolesti (2)
Srijeda, 12. 8. 2015.
b) Endokrinologija i dijabetologija
Ope kompetencije
Nakon zavrene specijalizacije endokrinolog i dijabetolog treba znati:
1. dati lijeniko miljenje o dijagnozi, lijeenju i prevenciji bolesti endokrinog sistema, eerne bolesti, te ostalih bolesti
metabolizma (3)
2. samostalno kreirati optimalnu obradu bolesnika s akutnim i hroninim bolestima endokrinog sistema i metabolizma, te
eerne bolesti (3)
3. samostalno izvoditi rutinske ultrazvune dijagnostike pretrage i zahvate (3)
4. mora stei sposobnost komunikacije, ne samo s bolesnikom, ve i s lanovima njegove porodice, upoznavajui ih sa svim
predloenim metodama (rizicima, dobrobitima) dijagnostike i lijeenja i oekivanim rezultatima (3)
5. znati naune osnove za dijagnostiku endokrinolokih i metabolikih bolesti; sastaviti protokole lijeenja i praenja svojih
bolesnika (3)
6. preuzeti odgovornosti voditelja endokrinolokih, dijabetolokih i metabolikih odjela te dijagnostikih laboratorija (2)
7. saraivati s dravnim nadzornim i javnozdravstvenim slubama (3)
8. sudjelovati u programima specijalizacije iz interne, endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma, te u edukaciji
ostalih strunjaka iz razliitih medicinskih podruja (3)
9. sudjelovati u istraivanjima i razvoju iz podruja endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma (3)
Nakon zavrene specijalizacije endokrinolog i dijabetolog treba imati usvojena sljedea znanja i sposobnosti:
1. injenino znanje o endokrinolokim i metabolikim bolestima (3)
2. Interpretacijske sposobnosti kako bi na osnovu klinikih i ostalih dostupnih podataka mogao stvoriti kliniki korisno
miljenje. Naglasak treba staviti na vanost sticanja klinikog iskustva i multidisciplinarnosti, te uestvovanje na strunim
sastancima kliniara, patologa i ostalih uih specijalnosti (3)
3. Praktino znanje dobiveno direktnim upoznavanjem s nainom rada na endokrinolokom, dijabetolokom i metabolikom
odjelu kao i dijagnostikim laboratorijima, koje e omoguiti odabir metoda koje najbolje odgovaraju klinikom problemu,
kao i implementaciju postupaka za osiguranje i kontrolu kvalitete (3)
4. Iskustvo u istraivanju i razvoju. Originalan nain razmiljanja i kritika procjena objavljenih radova su vani da bi
specijalizant, bilo individualno, bilo kao lan tima, pridonio razvoju ove specijalnosti (2)
5. Sticanje trajnih navika itanja, pretraivanja literature, konsultiranja s kolegama na naunim skupovima i prezentiranje
naunih radova u sklopu trajnog medicinskog usavravanja (3)
6. Sposobnost obrade podataka kako bi se evaluirale informacije o odgovarajuoj populaciji dobivene klinikom obradom i
primjenom dijagnostikih postupaka. Ove sposobnosti ukljuuju poznavanje informatike tehnologije, te upotrebu baza
podataka, programa za statistiku obradu podataka itd. (2)
7. Sposobnost komunikacije i upravljanja (menadmenta). Tokom specijalizacije treba stei iskustvo (pod nadzorom) u
planiranju rada endokrinolokog, dijabetolokog, metabolikog odjela i dijagnostikih laboratorija, te razviti sposobnosti
potrebne za voenje navedenih djelatnosti uz poznavanje svih mjera za ouvanje zdravlja i sigurnosti bolesnika i
medicinskog osoblja na odjelima i dijagnostikim laboratorijima (2)
Popis posebnih kompetencija
Program specijalizacije iz endokrinologije i dijabetologije ini niz razliitih polja znanja i vjetina, nabrojenih u nastavku.
Po zavretku boravka na klinikim i poliklinikim odjelima specijalizant mora biti educiran da:
samostalno planira dijagnostike postupke i nakon postavljanja dijagnoze odluuje o daljnjem toku lijeenja endokrinolokih
bolesnika, te bolesnika sa eernom i/ili drugim metabolikim bolestima (3)
samostalno postavlja indikacije za radiojodnu, hormonsku, operativnu ili medikamentoznu terapiju (3)
samostalno djeluje kao konzilijarni endokrinolog i dijabetolog pri operacijskim zahvatima ili na drugim bolnikim odjelima i
jedinicama intenzivnog lijeenja (3)
djeluje kao konsultant lijenika porodine medicine (3)
Po zavrenoj specijalizaciji na klinikim odjelima mora znati pruati optimalnu zdravstvenu zatitu:
znati dijagnostike postupke i lijeenje onih bolesti iz podruja endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma za koje
ne postoje ambulantno-polikliniki uvjeti te koje zbog toga ili zbog hitnosti zahtjevaju hospitalizaciju (3)
znati dijagnostiku i lijeenje hitnih stanja kao to su: akutne komplikacije eerne bolesti tj. dijabetika ketoacidoza i koma,
hiperosmolarna stanja, teke hipoglikemije i hipoglikemine kome, laktacidoza, akutni poremeaji metabolizma vode i
elektrolita (3)
znati dijagnosticirati i lijeiti tireotoksinu krizu i teki miksedem (3)
znati dijagnosticirati i lijeiti akutnu insuficijenciju nadbubrene lijezde, primarnu i sekundarnu (3)
prepoznati i lijeiti pituitarnu apopleksiju (3)
poznavati preoperativne pripreme, perioperativno i postoperativno praenje bolesnika s tumorima hipofize (3)
postaviti dijagnozu i lijeiti komplikacije u bolesnika s feokromocitomom, te poznavati pripreme za operativne zahvate (3)
znati preoperativno, perioperativno i postoperativno lijeenje bolesnika s ostalim tumorima nadbubrenih lijezda (3)
znati dijagnosticirati i lijeiti hiperkalcemini sindrom te hipokalcemina stanja (3)
prepoznati i lijeiti karcinoidni sindrom, organske hipoglikemije i ostale sindrome koje se javljaju kao posljedica hormonski
aktivnih neuroendokrinih tumora probavnog sistema i plua (3)
mora znati interpretirati nalaze radiolokih pregleda, CT i MR pregleda (3)
mora znati procijeniti status uhranjenosti, energetskih i nutritivnih potreba bolesnika (3)
mora poznavati indikacije i kontraindikacije za primjenu parenteralne i enteralne prehrane, vrste enteralnih i parenteralnih
preparata, naine primjene i komplikacije (3)
mora biti osposobljen za pruanje cjelovite zatite za onkoloke bolesnike, ukljuivi i simptomatsko i palijativno lijeenje te
potporu porodici bolesnika baziranu na naelima dostojanstva i razumijevanja, naelima profesionalnosti i medicinske etike
(standardi SZO) (3)
Po zavretku specijalizacije iz endokrinologije i dijabetologije nakon rada na poliklinikim odjelima endokrinolog i dijabetolog je
obavezan:
samostalno djelovati u svakodnevnom radu endokrinoloke, dijabetoloke i metabolike ambulantno-poliklinike slube (3)
samostalno djelovati u radu dnevne bolnice (3)
sudjelovati u pojedinanim i timskim ekspertizama (3)
poznavati indikacije za hirurko i radiojodno lijeenje endokrinolokih bolesti, kao i za lijeenje komplikacija eerne bolesti
(3)
znati indikacije i komplikacije barijatrijskog lijeenja debljine (3)
poznavati indikacije i protokole za dijagnostike stimulacijske ili supresivne testove, te interpretaciju nalaza (3)
poznavati indikacije i komplikacije terapijskih primjena hormona (3)
mora zavriti kurs iz UZV vrata u trajanju od mjesec dana i uz nadzor obaviti 200 ultrazvunih pretraga titnjae i dotitnjaa
a potom znati samostalno obavljati UZV preglede vratne regije (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.

-
poeljna je i edukacija za izvoenje dijagnostikih punkcija, te sklerozacija (2)

mora poznavati denzitometriju, slikovne metode (MR, CT, MSCT, PET, oktreosken, UZV), interpretaciju nalaza, dosege i
ogranienja, osjetljivost i specifinost pojedinih metoda (2)
mora aktivno sudjelovati u pripremi bolesnika i mjerenju mineralne gustoe kosti razliitim metodama, uz interpretaciju
dobivenih rezultata slubenim opisom nalaza (2)
mora poznavati osnove citoloke i patohistoloke dijagnostike bolesti endokrinih lijezda (2)
Nakon rada u endokrinolokom laboratoriju endokrinolog i dijabetolog mora:
znati osnove radioizotopnih dijagnostikih metoda, rekombinantne tehnologije kao i osnove klasine biohemije (2)
mora poznavati poremeaje makromolekula (gena i proteina) kao osnova za nastanak malignoma, ukljuivi pretrage genske
osnove i molekularnobioloke pretrage u biljeenju etiologije, patogeneze te probiru, lijeenju i nadzoru malignih i
premalignih promjena (2)
Endokrinoloka ginekologija predvia rad na ginekolokom odjelu i poliklinici nakon kojega specijalista endokrinolog i dijabetolog
mora:
poznavati UZV dijagnostiku bolesti ovarija (2)
znati metode indukcije ovulacije (3)
poznavati problematiku i lijeenje endometrioze (3)
znati dijagnostiku i lijeenje funkcionalnih tumora ovarija i posljedine klinike sindrome (2)
poznavati metode asistirane reprodukcije (2)
Endokrinoloka pedijatrija predvia rad na klinikom odjelu i poliklinici nakon kojeg endokrinolog i dijabetolog mora:
biti obuen za procjene rasta, izraunavanje prirasta na visini, rasta dugih kostiju i procjenu kotanog sazrijevanja (3)
poznavati hormonsku kontrolu rasta (3)
poznavati fetalne i neonatalne endokrinoloke poremeaje (3)
znati posebnosti endokrinolokih poremeaja u djejoj dobi (3)
znati posebnosti u lijeenju tipa 1 i tipa 2 eerne bolesti u djejoj dobi, kao i u lijeenju akutnih komplikacija eerne bolesti
u djece (2)
Po zavretku specijalizacije specijalista endokrinolog i dijabetolog mora znati pruiti optimalnu zdravstvenu zatitu bolesnicima s
razliitim sljedeim endokrinolokim bolestima, poznavati postupke u dijagnosticiranju i lijeenju.
Bolesti hipotalamusa i hipofize:
uzeti anamnezu i status bolesnika s poremeajima hipotalamusa i hipofize (3)
znati strukturu i funkciju hipotalamo-hipofizne osi (3)
znati neurosekreciju hipofiziotropne regije (3)
poznavati hormone adenohipofize (3)
znati funkcionalno ispitivanje hipotalamo-hipofizne osovine (3)
znati interpretaciju stimulacijskih i inhibicijskih testova (3)
poznavati patologiju i imunohistohemiju tumora hipofize (2)
znati kliniku, dijagnostiku i lijeenje hipotalamikih bolesti i bolesti hipofize kao to su: kraniofaringeomi, drugi
hipotalamiki tumori i bolesti hipotalamusa, funkcionalni hipofizni adenomi, M. Cushing, akromegalija; prolaktinomi
hiperprolaktinemije; adenomi koji lue glikoproteine i njihove frakcije,nefunkcionalni tumori, upale, hipopituitarizam (3)
znati medikamentnu terapiju adenoma hipofize (3)
poznavati hirurku i radiohirurku terapiju hipotalamo-hipofiznih tumora (2)
znati dijagnosticirati hipofunkciju hipotalamoneurohipofizarnog sistema (3)
poznavati principe odravanja osmolalnosti tjelesnih tekuina (3)
znati dijagnosticirati i lijeiti dijabetes insipidus, te sindrom neprimjerenog luenja antidiuretskog hormona (3)
poznavati laboratorijske metode odreivanja hormona (2)
znati procijeniti ispitivanja vidnih funkcija (2)
poznavati neuroimaging metode u dijagnostici i praenju bolesti hipotalamusa i hipofize (2)
Bolesti titnjae
mora znati uzeti detaljnu anamnezu o bolesti titnjae (3)
znati poseban pregled vrata, inspekciju, palpaciju i auskultaciju titnjae, veliinu i karakter gue, palpaciju limfnih vorova
(3)
prepoznati vor titnjae kao dijagnostiki i terapijski problem (3)
poznavati problematiku nodusne i multinodusne gue; toksina nodusna gua, toksini adenom- bolesti tireoidne autonomije
(3)
poznavati problematiku difuzne autoimune hipertireoze, dijagnozu, konzervativno lijeenje, praenje terapijskog uinka;
operativno lijeenje i primjenu radioaktivnog joda, indikacije i komplikacije, nadzor bolesnika iza operacije ili primjene
radioaktivnog joda (3)
znati posebne karakteristike lijeenja hipertireoza u trudnoi, laktaciji, djejoj i adolescentnoj dobi (3)
znati dugoronu prognozu hipertireoze i uticaj na izbor lijeenja (3)
znati dijagnozu i lijeenje hipotireoze i to je optimalno nadomjestno lijeenje (3)
znati karakteristike hipotireoze kao posljedice (pan)hipopituitarizma (3)
poznavati posebnosti hipotireoza u sklopu pluriglandularne insuficijencije (3)
znati subklinike poremeaje funkcije titnjae: dijagnozu, stavove o lijeenju, prognozu (3)
poznavati funkciju titnjae u tekim netireoidnim bolestima (3)
poznavati bolesti i ulogu titnjae u multiplim endokrinim neoplazijama (3)
poznavati najee upale titnjae: dijagnoza, lijeenje i nadzor bolesnika sa subakutnim de Quervainovim tireoiditisom i
Hashimotovim tireoiditisom (3)
dokazati karcinom titnjae: probir rizinih bolesnika, dijagnostika, operativno lijeenje, radiojodna ablacija, nadzor i
praenje bolesnika s karcinomom titnjae (3)
poznavati biohemijske i genetske markere malignih bolesti titnjae (3)
poznavati radionuklidne metode u dijagnostici i lijeenju bolesti titnjae (3)
znati osnove laboratorijske dijagnostike (hormoni titnjae, TSH protutireoidna protutijela, protutijela na receptor za TSH,
tireoglubulin, kalcitonin) interpretacija nalaza, dosezi i ogranienja (3)
Bolesti paratireoideje:
znati metabolizam kalcija, fosfora i magnezija (3)
znati metabolizam parathormona, kalcitonina i D vitamina (3)
znati dijagnosticirati i lijeiti: primarni, sekundarni i tercijarni hiperparatireoidizam, hiperkalcemiju, hipokalcemiju,
hipoparatireoidizam i pseudohipoparatireoidizam (3)
znati dijagnostike metode u bolestima paratireoidnih lijezda (3)
znati lijeenje hiperparatireoidizma; hirurko, sklerozacije, kalcimimetici, kalcilitici (3)
znati prepoznati hiperparatireoidizam u sklopu multiplih endokrinih neoplazija (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
znati prepoznati hipoparatireoidizam u sindromima poliglandularnih insuficijencija (3)

znati poremeaje metabolizma kalcija u nefrolitijazi (3)
znati dijagnosticirati i lijeiti postmenopauzalnu i senilnu osteoporozu (3)
znati dijagnosticirati i lijeiti sekundarnu osteoporozu (3)
znati dijagnostiku i lijeenje osteomalacije, renalne osteodistrofije i Pagetove bolesti (3)
poznavati metabolizam kalcija u zloudnim bolestima (3)
poznavati nasljedne metabolike bolesti s promjenama na kostima (3)
znati procijeniti nalaze pretraga mineralne gustoe kosti (3)
Bolesti nadbubrene lijezde:
mora poznavati embriologiju i anatomiju nadbubrenih lijezda (3)
znati biosintezu steroidnih hormona i regulaciju sekrecije hormona (3)
znati molekularne mehanizme i fizioloke uinke hormona (3)
znati laboratorijsku evaluaciju funkcije N dijagnostike testove (3)
poznavati poremeaje sinteze hormona kore N KAH (3)
znati dijagnosticirati i lijeiti insuficijenciju kore N: primarnu, sekundarnu, adrenalnu krizu, hipoaldosteronizam (3)
znati dijagnosticirati i lijeiti insuficijenciju simpatokromafinog sistema (3)
znati testove autonomne funkcije (2)
znati dijagnosticirati i lijeiti bolesti suvika hormona: Cushingov sindrom, Connov sindrom, nasljedne oblike poveanog
mineralokortikoidnog djelovanja, hiperandrogenemiju, feokromocitom (3)
znati dijagnosticirati incidentalom nadbubrene lijezde i pratiti bolesnike s incidentalomima (3)
znati dijagnostiki postupak, operativno i medikamentozno lijeenje karcinoma nadbubrene lijezde (3)
znati provoditi nadomjesno lijeenje hormonima N (3)
poznavati uinak poremeaja N na druge hormonske sisteme (3)
znati dijagnosticirati i lijeiti poliglandularnu insuficijenciju i multiplu endokrinu neoplaziju tip 2 (3)
poznavati sindrome preklapanja (2)
Endokrinoloki poremeaji enske gonade:
poznavati normalni menstruacijski ciklus i kontrolu ovulacije (3)
znati poremeaje menstruacije, galaktoreju i amenoreju; posebno jatrogeno uzrokovane poremeaje (3)
poznavati problem premenstrualnog sindroma (3)
znati dijagnostiki postupak i lijeenje endometrioze i adenomioze (3)
znati probleme menopauze, indikacije, kontraindikacije i komplikacije hormonskog nadomjesnog lijeenja (3)
znati dijagnostiki postupak u sindromu suvika androgena te terapijske mogunosti za hirzutizam, akne, alopeciju (3)
znati komplikacije steroidne kontracepcije (3)
Endokrinoloki poremeaji muke gonade:
znati interreakcije hormonske i reproduktivne funkcije (3)
znati dijagnosticirati i lijeiti muki hipogonadizam (3)
znati luiti hipogonadotropni i hipergonadotropni hipogonadizam (3)
poznavati eugonadotropnu insuficijenciju germinativnog epitela (3)
mora znati dijagnosticirati i lijeiti hipogonadizam u genetskim sindromima (3)
mora znati dijagnosticirati i lijeiti testikularnu disfunkciju u sistemskim bolestima (3)
mora znati dijagnostiki postupak i terapijske mogunosti u impotenciji (2)
znati dijagnostike postupke i lijeenje muke neplodnosti (3)
znati fizikalni pregled, dijagnostiki postupak i mogunosti lijeenja kriptorhizma (3)
znati fizikalni pregled, dijagnostiki postupak, diferencijalnu dijagnozu i lijeenje ginekomastije (3)
poznavati patohistologiju, dijagnozu i lijeenje testikularnih tumora (2)
znati metode muke kontracepcije (3)
znati dijagnozu i lijeenje neoplazmi ovisnih o androgenima (3)
Hipotalamo-adrenalno-gonadalna sekrecija:
znati djelovanje i interreakcije gonadotropina i steroidnih hormona (3)
mora znati dijagnosticirati izolirani deficit gonadotropina ili sindrome zbog bioloki inaktivnih gonadotropina (3)
mora znati dijagnozu i lijeenje kongentilne adrenalne hiperplazije (KAH) (3)
znati dijagnostiki postupak i lijeenje hormonski aktivnih tumora jajnika
znati klinike varijante, dijagnostiki postupak i lijeenje sindroma policistinih jajnika (PCO) (3)
znati diferencijalnu dijagnozu i lijeenje suvika androgena (hirzutizam i akne) (3)
znati dijagnosticirati i lijeiti prerani pubertet, pseudo pubertet (3)
poznavati reprodukcijske poremeaje (3)
znati lijeenje neplodnosti metodama potpomognute oplodnje (2)
prepoznati, planirati dijagnostiki postupak i lijeenje testikularne feminizacije, sindroma rudimentarnih testisa, Turnerovog
sindroma, Klinefelterovog sindroma (3)
Bolesti endokrinog dijela guterae (osim eerne bolesti):
znati diferencijalnu dijagnozu hipoglikemija (3)
znati dijagnostiki postupak i lijeenje reaktivnih hipoglikemija (3)
znati dijagnosticirati tumorske hipoglikemije, patogenezu tumorskih hipoglikemija (3)
znati organski hiperinzulinizam, dijagnostiku i terapiju (3)
znati funkcionalne testove u hipoglikemijama (3)
znati patohistoloke specifinosti ostalih neuroendokrinih tumora guterae (3)
znati klasifikaciju neuroendokrinih tumora; patohistoloku i kliniku (3)
znati tumorske markere neuroendokrinih tumora guterae (3)
poznavati klinike sindrome funkcionalnih neuroendokrinih tumora guterae (glukagonomi, vipomi, gastrinomi,
somatostatinomi, karcinoidi) (3)
znati dijagnostiki postupak i lijeenje nefunkcionalnih neuroendokrinih tumora guterae (3)
poznavati imaging metode (CT, NMR) u dijagnostici NET-a guterae, osjetljivost i specifinost (2)
znati interpretirati PET i scintigrafiju somatostatinskih receptora (2)
znati bioloko lijeenje neuroendokrinih tumora guterae (3)
znati indikacije i kontraindikacije, te komplikacije hirurkog lijeenja neuroendokrinih tumora guterae, postoperativno
nadomjesno lijeenje (egzokrine i endokrine funkcije) (3)
Bolesti uzrokovane sekrecijom hormona iz tkiva koja nisu klasine endokrine lijezde:
znati ulogu, metabolizam, klinike sindrome zbog hipersekrecije kao i terapijske implikacije prostaglandina, peptidnih
hormona, somatostatina, endogenih opioida, neurotenzina, VIP-a (vazoaktivni intestinalni peptid), kolecistokinina, supstance
P i tahikinina, faktora rasta (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Drugi organi kao sekretori hormona:

znati ulogu drugih tkiva u hormonskoj homeostazi kao to su: gastrointestinalni sistem (inkretini), masno tkivo, plua, srce,
timus, bubreg, koa, genitourinarni sistem (3)
Hormoni i maligne bolesti:
mora znati prepoznati, dijagnosticirati i lijeiti paraneoplastike endokrine sindrome (luenje GH, CRH, ACTH, hCG) (3)
znati dijagnosticirati i lijeiti hiperkalcemiju, osteomalaciju, hipoglikemije, hiperreninizam, SIAD, eritrocitozu (3)
poznavati uinke paraneoplatike sekrecije peptida koji nisu povezani s endokrinolokim sindromima (kalcitonin,
neurotenzin, somatostatin, hCS) (3)
znati endokrino lijeenje uznapredovalog tumora dojke (2)
znati endokrinoloki pristup lijeenju karcinoma prostate (2)
poznavati posljedice lijeenja malignih bolesti na endokrini sistem (3)
Glukokortikoidi u lijeenju neendokrinolokih bolesti:
znati dijagnosticirati jatrogeni hiperkorticizam (3)
znati dijagnosticirati, pratiti i lijeiti bolesnike sa sindromom ustezanja glukokortikoida (3)
Hormoni i doping:
mora poznavati mogunosti koritenja hormona u dopingu (3)
Luenje hormona i starenje:
mora poznavati fizioloke promjene hormona u starenju; menopauza, andropauza, somatopauza, promjene u luenju
hormona titnjae, inzulina (3)
Po zavretku specijalizacije specijalista endokrinolog i dijabetolog mora znati pruiti optimalnu zdravstvenu zatitu bolesnicima sa
eernom boleu:
Hitna stanja:
znati dijagnostike postupke i lijeenje svih hitnih stanja iz podruja dijabetologije, kao npr. novootkrivene eerne bolesti
koja zahtijeva hospitalizaciju, dijabetike ketoacidoze, hiperosmolarne kome, laktacidoze, hipoglikemija (3)
Dijabetoloka poremeenja:
znati definiciju i klasifikaciju eerne bolesti (3)
znati sve mogunosti i smjernice za lijeenje eerne bolesti dijeta, kontrolirana tjelesna aktivnost, inzulin, oralni
hipoglikemici, edukacija i samokontrola (3)
poznavati metode, indikacije, kontraindikacije i komplikacije transplantacija guterae (2)
znati sve oblike pojaanog lijeenja inzulinom (3)
znati uzroke i posljedice periferne inzulinske rezistencije (3)
znati dijagnozu, lijeenje i prognozu hroninih komplikacija eerne bolesti komplikacija na oku, neuropatije, nefropatije,
kardiovaskularne komplikacije, dijabetiko stopalo, gastroenteropatija (3)
znati pripremu za operativne zahvate, nadzor i postoperativno praenje osoba sa eernom boleu (3)
znati problem infekcije u eernoj bolesti (3)
znati lijeenje eerne bolesti i komplikacije tokom trudnoa ena s ve postojeom eernom boleu, te dijagnozu i
lijeenje gestacijskog oblika eerne bolesti (3)
znati testove optereenja u eernoj bolesti (3)
poznavati poremeaj metabolizma masti u eernoj bolesti (3)
znati dijagnostiku promjena u stanicama i tkivima dijabetikog organizma (2)
poznavati rad s biostatorom - "Umjetna guteraa (2)
znati meudjelovanje lijekova u eernoj bolesti (3)
znati samostalni pregled fundusa (3)
Po zavretku specijalizacije specijalista endokrinolog i dijabetolog mora znati pruiti optimalnu zdravstvenu zatitu bolesnicima sa
sljedeim metabolikim bolestima:
Hitna stanja:
znati dijagnosticirati i lijeiti sva hitna stanja iz podruja metabolikih bolesti, kao npr. hipoglikemije, poremeenja
metabolizma minerala, porfirije, giht, hemokromatozu (3)
Debljina:
znati definiciju i dijagnozu debljine, klinike parametre, antropoloke mjere (opseg struka, omjer struk/bok, indeks tjelesne
mase) (3)
znati procijeniti etiologiju debljine (3)
znati medicinske komplikacije debljine (3)
znati metode lijeenja debljine (hipokalorijska prehrana, medikamentozno lijeenje, intragastrini baloni, barijatrijski
hirurki zahvati- indikacije i kritine procjene) (3)
Poremeaji prehrane:
znati fizioloku adaptaciju i komplikacije gladovanja (3)
mora prepoznati anoreksiju, nervozu i bulimiju, znati mogunosti lijeenja (3)
Ostale metabolike bolesti:
mora znati dijagnostiki postupak, diferencijalnu dijagnozu i mogunosti lijeenja za: porfiriju, giht, hemokromatozu,
cistinu fibrozu, glutensku enteropatiju i bolesti odlaganja (3)
Poremeaj metabolizma masti:
znati uloga lipoproteina u transportu lipida, vanjski i unutranji put prenosa lipida (3)
znati podjelu hiperlipoproteinemija; dijagnozu (3)
poznati primarne hiperlipoproteinemije; porodini manjak lipoproteinske lipaze, porodini manjak apoproteina CII,
porodina hiperlipoproteinemija tip 3, porodinu hiperkolesterolemiju, porodinu hipertrigliceridemiju, porodinu mijeanu
hiperlipidemiju (3)
poznati sekundarne hiperlipoproteinemije (3)
znati lijeenje hiperlipoproteinemija; medikamentozno, aferezom (3)
Ateroskleroza i arterioskleroza:
znati karakteristike normalne arterije (3)
znati neateromatozne oblike arterioskleroze (3)
poznavati aterosklerozu; teoriju nastanka, prepoznavanje (3)
znati lijeenje etiolokih faktora ateroskleroze (3)
znati metode prevencija ateroskleroze (3)
Uticaj lijekova na endokrinu funkciju:
znati metabolike uinke alkohola, duhana, te drugih faktora iz okoline na endokrinoloke i metabolike funkcije (3)
Metaboliki sindrom:
znati istoriju i definiciju, patofiziologiju i kliniku sliku,dijagnozu, sastavnice metabolikog sindroma (3)
poznati vezu kardiovaskularnih bolesti i metabolikog sindroma (3)

Srijeda, 12. 8. 2015.
znati jetrene manifestacije metabolikog sindroma (NASH) (3)

znati lijeenje metabolikog sindroma i njegovih sastavnica (3)
Prehrana kao terapijski princip:
znati hipokalorijske dijete i njihovu primjenu (3)
znati hipolipemijske dijete (3)
znati prehranu u eernoj bolesti (3)
znati principe prehrane u posebnim stanjima (3)
znati indikacije i primjenu enteralne prehrane (3)
Ustanova mora udovoljavati osnovnim edukacijskim uvjetima (mogunosti za djelovanje u konzilijima s drugim specijalnostima,
redovne dnevne strune sastanke i klinike vizite, predavaonica i biblioteka s pristupom internetu i odgovarajuim brojem
medicinskih asopisa iz specijalistike struke za koju se odobrava specijalizacija, program za praenje kvalitete obrazovanja). Uvjet
za ustanovu je i postojanje odjela za endokrinologiju, dijabetologiju i bolesti metabolizma, dnevna bolnica te polikliniko-konzilijarni
dio s najmanje 10 pregleda endokrinolokih i dijabetolokih bolesnika dnevno, kao i savjetovalite za edukacijske programe
endokrinolokih i dijabetolokih bolesnika.
EPIDEMIOLOGIJA
Epidemiologija

Specijalista epidemiologije
Oblast
Sticanje klinikih znanja i vjetina potrebnih za
sticanje kompetencija iz epidemiologije
Infektivne bolesti
Mikrobiologija
Interna medicina
Pulmologija
Neurologija i psihijatrija
Pedijatrija
Onkologija
Transfuziologija
Trajanje (mjeseci)
13
2,5
2
1,5
1
20 dana
15 dana
10 dana
1,5

Bolniki odjel mikrobiologije
Bolniki odjel interne medicine
Bolniki odjel neurologije
Zavod za transfuzijsku medicinu
FBiH/transfuzijski centar
Zavod za javno zdravstvo
Sanitarna inspekcija
Biostatistika i informacioni sistemi

1
Higijena i zdravstvena ekologija
15 dana
Socijalna medicina i organizacija zdravstvene zatite
1,5
Rad u epidemiologiji
16
Epidemiologija
3
Specijalna epidemiologija zaraznih bolesti
5,5
Specijalna epidemiologija nezaraznih bolesti
4,5
Specijalna epidemiologija i menadment intrahospitalnih
2
infekcija
Menadment u epidemiologiji
1
Bolnica
Medicinski fakultet
Teoretska nastava
4
Godinji odmor
3
Uvodni dio (1 mjesec)
donoenje klinikih odluka,
komunikacijske vjetine,
timski rad,
upravljanja sistemom,
sposobnost sticanja i prenoenja znanja,
etika i propisi,
promocija zdravlja.
Obavlja se na medicinskom fakultetu u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvruju navedeni fakulteti.
Teoretske osnove Uvodni dio postdiplomska edukacija (3 mjeseca)
Opa epidemiologija:
istorijat, mjesto i uloga epidemiologije danas,
opa epidemiologija,
epidemiologija kao bazina medicinska nauka,
mjerenje uestalosti bolesti,
epidemioloke metode: elementi, dizajn i analiza deskriptivnih metoda; dizajn i analiza analitikih metoda (unakrsni odnos,
relativni rizik, skriningsenzitivnost, specifinost, PPV, NPV),
epidemiologija vanrednih stanja i urgentna epidemiologija,
istraivanje epidemije,
nadzor u javnom zdravstvu,
bias i konfaunding, modifikacija efekta, stratifikacija,
izbor kontrolne grupe, sparivanje ispitanika (matching),
osnovni principi medicine zasnovane na dokazima i klinike epidemiologije.
Specijalna epidemiologija zaraznih bolesti, ukljuujui i mjere spreavanja zaraznih bolesti prema stanovnitvu:
imunizacija, vakcinacija, dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija,
izolacija i socijalno distanciranje,
primjeri iz prakse: istraivanje epidemije kontaktnog tipa, trovanja hranom, zoonoze;
Specijalna epidemiologija nezaraznih bolesti, ukljuujui i istraivanje i analizu riziko faktora u nastanku, te faktora ponaanja i
genetsku komponentu izuavanjem genetske epidemiologije:
osnovi epidemiologije okolia,
Srijeda, 12. 8. 2015.

istraivanje i analiza riziko faktora: kardiovaskularne bolesti, karcinomi, endokrine bolesti,

primjeri iz prakse: istraivanja epidemija nezaraznih bolesti astma i karcinom plua;
Biostatistika i informacioni sistemi u epidemiologiji i javnom zdravstvu:
deskriptivna biostatistika sa primjerima iz prakse,
demografska i vitalna statistika; standardizacija mortaliteta,
primjenjena informatika upoznavanje sa postojeim i moguim bazama podataka, informatiko voenje registara
masovnih pojava i bolesti,
regresija i korelacija izraunavanje;
Osnove mikrobiologije odabrana poglavlja;
Osnova infektivnih bolesti odbrana poglavlja;
Osnova interne medicine odabrana poglavlja;
Osnova pulmologije odabrana poglavlja;
Osnova rukovoenja u zdravstvu, posebno menaderske epidemiologije sa osnovama organizacije sistema zdravstvene zatite;
Osnova nauno-istraivakog rada;
Metodologija naunog rada;
Koritenje i citiranje strune literature;
Bioetika.
Teoretska nastava se obavlja na katedrama za epidemiologiju i biostatistiku/zdravstvenu statistiku i ostalim katedrama medicinskih
fakulteta, u okviru posebno organizovane ili ve postojee edukacije iz predvienih oblasti. Sastoji se od predavanja, seminara,
vjebi, strunih ekskurzija, i provjere znanja (kolokviji, kvizovi, ispiti) u najmanjem trajanju od 320 asova nastave (80 mjeseno) od
kojih:
Predavanja, seminari, praktine vjebe 50%
Individualni rad na zadatom projektu 30%
Individualni rad sa mentorom20%
Ostalo vrijeme koje specijalizant ne boravi na nastavi, predvieno je za individualni samostalni rad.
problema iz tematskoga podruja
2 Specijalizant je djelimino savladao tematsko podruje i uz djelimini struni nadzor i u mogunosti je raditi i rjeavati probleme
iz tematskoga podruja
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikoga usavravanja specijalizant epidemiologije mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije.
Zavretkom specijalizacije specijalizant epidemiologije mora:
Poznavati i primjenjivati naela medicinske etike i deontologije (3)
Posjedovati profesionalnost, humanost i etinost uz obavezu ouvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta (3)
Poznavati vjetinu ophoenja sa pacijentima, kolegama i ostalim strunjacima komunikacijske vjetine(3)
Poznavati vanost i primjenjivati naela dobre saradnje sa drugim radnicima u zdravstvu (3)
Biti sposoban definisati, probrati i pravilno dokumentovati relevantne podatke o pacijentu, informisati se i uvaiti stavove
pacijenta i njegove porodice, stavove drugih kolega ii drugih strunjaka (3)
Kroz neprekidno uenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nune za podizanje kvaliteta strunoga rada (3)
Usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom sa ciljem kontinuiranoga profesionalnog razvoja (3)
Imati razvijenu vjetinu prenoenja znanja na mlae kolege druge radnike u zdravstvu (3)
Razumjeti vanost naunoga pristupa struci (3)
Uestvovati u nauno-istraivakom radu potujui etika naela nauno-istraivakoga rada i klinikih istraivanja te
uestvovati u pripremi radova za objavu (3)
Biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te uestvovati u provedbi
provedbi programa specijalizacije i ue specijalizacije (3)
Znati primjenjivati principe medicine bazirane na dokazima (3)
Poznavati vanost i nain efektivnoga voenja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u radu u skladu sa vaeim
propisima (3)
Biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno efektivno uestvovati sudjelovati u radu
multidisciplinarnoga tima zdravstvenih radnika i saradnika (3)
Procijeniti potrebu ukljuivanja drugih strunjaka u proces pruanja zdravstvene zatite (3)
Biti upoznat sa vanou saradnje te aktivno saraivati sa javnozdravstvenim slubama i ostalim institucijama i organima
ukljuenim u sistem zdravstva (3)
Poznavati organizaciju sistema zdravstva i biti osposobljen za odgovorno uestvovanje u upravljanju aktivnostima procjene
potreba planiranja mjera unapreenja i poveanja efektivnosti te razvoja i unapreenja sistema kvaliteta zdravstvene zatite
(3)
Poznavati regulativu iz oblasti zdravstva, posebno iz podruja zatite prave pacijenata (3)
Razumjeti znaenje vlastite odgovornosti i zatitu podataka i prava pacijenata (3)
Poznavati tok, raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima posebno finansijskih (3)
Razumjeti i kritiki koristiti dostupna sredstva zdravstvene zatite vodei se interesima svojih pacijenata i zajednice (3)
Biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na iindividualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata (3)
Identificirati zdravstvene potrebe zajednice u skladu sa nima njima poduzimati odgovarajue mjere usmjerene na ouvanju i
unapreenju zdravlju i prevenciji bolesti
Promovirati zdravlje i zdrave stilove ivota svojih pacijenata, zajednice i cjelokupne populacije (3)
Epidemiologija kao grana biomedicine i zdravstva (Frascati klasifikacija: 3.01.38; 3.03.38) bavi se prouavanjem i spreavanjem
(prevencijom) i kontrolom masovnih i znaajnih bolesti u populaciji kako nezaraznih tako i zaraznih. Izuava uestalost,
distribuciju i kontrolu bolesti u populaciji.
Epidemiolog je teorijski i praktino osposobljen da samostalno prikuplja, analizira i tumai podatke o zdravlju; procjenjuje
zdravstveno stanje populacije; definira javno-zdravstvene prioritete i poduzima odgovarajue mjere u prevenciji i kontroli
poremeaja zdravlja.
Specijalizacijom iz epidemiologije (cilj programa specijalizacije): doktor medicine se osposobljava da moe suvereno i samostalno
izuiti svaki problem u vezi masovne pojave bilo koje bolesti; da moe analizirati i ocijeniti stanje; rijeiti (rjeavati) pitanja uzroka i
uzronika; predloiti i planirati mjere za spreavanje i suzbijanje; kontrolirati provoenje tih mjera, te sam provoditi neke od tih
mjera, ali, takoer, i evaluirati rezultate. Osposobljen je da se uspjeno samostalno bavi problemima etiologije, epidemiologije,
prevencije i suzbijanja bilo koje bolesti koja je zbog masovnosti ili zbog drugog razloga vana za stanovnitvo, te evaluacijom
Srijeda, 12. 8. 2015.
rezultata. Takoer je, osposobljen da formulira i testira hipoteze o izvorima i putevima prenoenja zaraznih bolesti, kao i faktorima
rizika za nastanak bolesti nepoznate etiologije, primjenom razliitih epidemiolokih studija. Uloga epidemiologa je i da bude
pripravan u sluaju vanrednih situacija, kao to su prirodne nepogode i katastrofe, bioterorizam i pandemije novoiskrslih bolesti.
Takoer, stie kompetencije i odgovornosti specijaliste konzilijarca za podruje epidemiologije. Nakon zavretka specijalistikog
usavravanja specijalista epidemiologije treba poznavati cjelokupnu medicinu, a posebno discipline koje su najblie epidemiolokoj
struci (mikrobiologija, imunologija, infektologija i interna medicina), a potrebno je poznavanje i usvajanje nauno zasnovane
epidemiologije i epidemiolokih metoda.
Nakon zavretka specijalistikog usavravanja specijalista epidemiologije treba biti sposoban (popis vjetina):
Epidemiologija:
Epidemioloki nadzor nad nekim zaraznim bolestima (npr. tuberkuloza, crijevne zarazne bolesti, HIV/AIDS, i sl.)
Epidemioloki nadzor nad bolestima koje se mogu prevenirati vakcinama (morbili, rubeola i druge)
Epidemioloki nadzor u vanrednim situacijama
Vakcinacija izvoenje i analiza
Nadzor nad sigurnom imunizacijom hladni lanac vakcinisanja, distribucija vakcina
Nadzor nad neeljenim reakcijama poslije vakcinisanja
Nadzor nad kontraindikacijama za vakcinisanje
Zatita putnika u meunarodnom saobraaju
Zdravstveno-vaspitni rad u porodici, kolektivu, individualni zdravstveno vaspitni rad i rad sa medijima
Epidemioloko obezbjeenje kolektiva
Prevencija i kontrola bolnikih infekcija
Istraivanje epidemija primjenom epidemiolokih metoda
Prijava i odjava epidemije
Uzimanje uzoraka biolokog materijala za mikrobioloki pregled
Uzimanje uzoraka materijala za mikrobioloki pregled iz neposredne okoline oboljelog
Sastavljanje epidemiolokog upitnika
Pravljenje baze podataka
Obrada podataka prikupljenih epidemiolokim upitnikom
Predlaganje mjera za suzbijanje bolesti
Kontrola realizacije mjera suzbijanja
Izvjetaj i referisanje o epidemiji
Voenje dokumentacije o vakcinisanim, oboljelim i kliconoama
Izraunavanje osnovnih pokazatelja oboljevanja i umiranja
Analiza kretanja zaraznih i drugih oboljenja od znaaja za populaciju i izrada periodinih izvjetaja
Standardizacija pokazatelja oboljevanja i umiranja
Prikupljanje, ifriranje, unos, obrada i analiza podataka u registrima
Interpretacija podataka nacionalnih registara nezaraznih oboljenja komparativna analiza
Unapreenje registara poboljanje obuhvata i kvaliteta podataka
Opi principi prevencije nezaraznih bolesti planiranje i realizacija
Identifikacija rizinih grupa stanovnitva za zdravstvenu prevenciju
Istraivanje faktora rizika za vodee nezarazne bolesti na terenu
Predlaganje mjera za redukciju/eliminaciju faktora rizika odgovornih za nastanak vodeih nezaraznih bolesti
Promocija zdravlja u zajednici intervencija i praksa na terenu
Prevencija vodeih nezaraznih poremeaja zdravlja praenje i evaluacija sprovedenih mjera
Skrining u naoj nacionalnoj praksi planiranje i izvoenje
Nadzor, evaluacija i prezentovanje rezultata skrininga
Planiranje, dizajniranje izvoenje i analiza deskriptivnih studija, posebno ekoloke i presjene
Populacione strategije prevencije i kontrole nezaraznih oboljenja primjena na terenu
Javnozdravstveni nadzor nad kretanjem hroninih nezaraznih bolesti i nad faktorima rizika
Zdravstveni/sanitarni pregledi
Zdravstveni nadzor osoba prema pravilniku o obaveznim zdravstvenim pregledime odreenih kategorija zaposlenih, drugih
osoba i kliconoa
Pravljenje modela predvianja za zarazne i hronine bolesti, ukljuujui i efekte na cjelokupno javno zdravstvo
Evaluacija kotanja i efektivnosti mjera intervencije
Koristiti studije i metodologiju medicine zasnovane na dokazima i klinike epidemiologije
Infektologija:
Uzimanje materijala pacijenata za mikrobioloka ispitivanja urinokultura, koprokultura, hemokultura
Uzimanje briseva iz grla, nosa i nazofarinksa
Uzimanje epidemioloke anamneze
Dezinfekcija prostora
Izolacija kod pojedinih zaraznih bolesti
Davanje seruma i desenzibilizacija
Postavljenje dijagnoze
Analizirati kretanje oboljelih po vremenu, mjestu i osobama
Davanje seruma i desenzibilizacija
Mikrobiologija:
Kontrola ispravnosti funkcioniranja sterilizatora
Bakterioloki pregled razliitih uzoraka
Hemokultura
Urinokultura
Koprokultura
Identifikacija bakterija na osnovu biohemijskih i serolokih osobina
Epidemioloki markeri serotipizacija, rezistotipizacija, fagotipizacija, hibridizacija i dr.
Ispitivanje osjetljivosti bakterija na antibiotike i hemioterapeutike in vitro
Seroloka dijagnostika infekcija razliite etiologije
Uzimanje uzoraka vode za bakterioloki pregled
Uzimanje uzoraka namirnica za bakterioloki pregled
Pregled stolice na helminte i protozoe
Tumaenje razliitih mikrobiolokih rezultata
Srijeda, 12. 8. 2015.

Interna medicina:
Uzimanje epidemioloke anamneze kod sluajeva koji imaju neku od epidemijskih bolesti
Pregled internistikog pacijenta
Postavljanje dijagnoze
Tumaiti podatke iz postojeih registara masovnih oboljenja na klinikama
Izraunati mjere uestalosti vodeih oboljenja u odnosu na poznate parametre
Analizirati kretanje oboljelih po faktorima rizika
Pulmologija:
Uzimanje epidemioloke anamneze kod sluajeva koji imaju neku od epidemijskih bolesti
Pregled pulmolokog pacijenta
Postavljanje dijagnoze
Tumaiti podatke iz postojeih registara masovnih oboljenja plua
Izraunati mjere uestalosti vodeih oboljenja u odnosu na poznate parametre
Analizirati kretanje oboljelih po riziko faktorima
Biostatistika:
Prikazivanje statistikih podataka tabeliranje i grafiko prikazivanje
Statistiko opisivanje podataka primjena deskriptivne statistike: relativni brojevi, mjere centralne tendencije, mjere
varijabiliteta
Statistika analiza podataka u nekom od postojeih statistikih paketa
Praktini rad sa korisnikim paketima za obradu teksta, grafikim paketima, statistikim paketima
Prezentacija podataka i dobijenih rezultata
Higijena i zdravstvena ekologija:
Bakterioloko ispitivanje vazduha uzimanje uzoraka i procjena kvaliteta
Sanitarna inspekcija vodnih objekata vodovoda, bunara, povrinskih voda
Uzimanje uzoraka za fiziko-hemijski pregled vode
Ocjena sanitarno higijenskog stanja u objektima drutvene ishrane kolske kuhinje, restorana itd.
Ocjena sanitarno higijenskih uvjeta u objektima za proizvodnju i preradu namirnica
Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija
Bakterioloko ispitivanje vazduha uzimanje uzoraka i procjena kvaliteta
Sanitarna inspekcija vodnih objekata vodovoda, bunara, povrinskih voda.
Socijalna medicina sa organizacijom i ekonomikom zdravstvene zatite:
Procjena kvaliteta rada za dvije ili vie zdravstvenih ustanova
Izrada plana rada epidemioloke slube zavoda ili druge zdravstvene organizacije
Ispitivanje zadovoljstva korisnika zdravstvene zatite
Planiranje i izvoenje zdravstveno edukativnih programa
Izrada stratekog i operativnog plana zdravstvene ustanove
Procjena kvaliteta rada za dvije ili vie zdravstvenih ustanova.
Teoretski dio specijalizacije iz epidemiloogije se provodi na katedrama za epidemiologiju i biostatistiku/zdravstvenu statistiku i
ostalim katedrama medicinskih fakulteta, u okviru posebno organizirane ili ve postojee edukacije iz predvienih oblasti.
Specifini uvjeti za ustanove, uz ope uvjete, neophodni su za pojedine dijelove specijalizacije iz epidemiologije:
Interna medicina:
Specifini uvjeti su jednaki uvjetima za ustanove koje provode specijalizaciju iz interne medicine.
Infektologija:
Specifini uvjeti su jednaki uvjetima za ustanove koje provode specijalizaciju iz infektologije.
Mikrobiologija se provodi u referentnim mikrobilokim laboratorijama zavoda za javno zdravstvo i dijelom u mikrobiolokim
laboratorijima klinikih zdravstvenih ustanova koje zadovoljavaju specifine uvjete propisane za provedbu specijalizacije iz
mikrobiologije.
Epidemiologija se provodi u epidemiolokoj slubi Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine gdje se obavljaju
poslovi centra za nadzor nad bolestima, koordinira kompletan epidemioloki informacijski sistem u Federaciji BIH (ukljuivo sistem
ranog uzbunjivanja), odreena je kao sredite sistema Meunarodne zdavstvene regulative (IHR) u FBIH, partner sa Evropskim
centrom za nadzor nad bolestima ECDC sa kojim, u saradnji sa ostalim epidemiolokim slubama, radi na koordiniranom
suzbijanju i spreavanju bolesti u Evropi.
Dio specijalizacije se provodi u kantonalnim zavodima za javno zdravstvo, u skladu sa programom specijalizacije iz epidemiologije.
Ostali kliniki dijelovi specijalizacije koji imaju pretenu svrhu upoznavanja sa radom mogu se obavljati u
svakoj zdravstvenoj ustanovi.
FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA

Naziv koji se stie
ispita
Fizikalna medicina i rehabilitacija

Specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije
Oblast
Opi dio specijalizacije
Interna medicina
Neurologija
Radiologija
Pedijatrija
Specijalni dio
Fizikalna medicina i rehabilitacija
Trajanje
mjeseci

ZZJZ FBIH
7
2
2
1
1

Bolniki odjel radiologije
36
12
Fizikalna medicina i rehabilitacija u djece
Reumatologija
Ortopedija i specijalni dio s rehabilitacijom
Hirurgija i specijalni dio s rehabilitacijom
3
2
2
Bolniki odjel za fizikalnu medicinu i

rehabilitaciju
rehabilitaciju
Bolniki odjel za reumatologiju
Bolniki odjel hirurgije

Ortotika, protetika i rehabilitacija osoba s amputacijom udova
Interna medicina: specijalni dio s rehabilitacijom
Onkologija: specijalni dio s rehabilitacijom
Fizikalna medicina u patologiji ivanog sistema
Rehabilitacija bolesnika sa traumatskom ozljedom mozga
Rehabilitacija bolesnika nakon modanog udara
Rehabilitacija bolesnika s ozljedama i bolestima kimene modine
Rehabilitacija bolesnika sa neuromuskularnim bolestima
Fizikalna i rehabilitacijska medicina u sportu, sport osoba s invaliditetom

stie zavretkom
specijalizacije
Srijeda, 12. 8. 2015.

2
2
1
3
1
3
1
1

rehabilitaciju
Reintegracija onesposobljenih, briga o onesposobljenima i starijima kod
Centar za fizikalnu rehabilitaciju

kue
Godinji odmor
4
1 Specijalizant je savladao tematsko podruje na osnovnom nivou i potrebna mu je pomo i struni nadzor u radu i rjeavanju problema
iz tematskog podruja
tematskog podruja
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant fizikalne medicine i rehabilitacije mora imati u potpunosti usvojene ope
Zavretkom specijalizacije specijalizant fizikalne medicine i rehabilitacije mora:
njegovoj porodici, kolegama i ostalim strunjacima s ciljem zajednikog sudjelovanja u planiranju i provedbi zdravstvene
zatite (3)
propisima (3)
biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno efiksano sudjelovati u rad multidisciplinarnog tima
zdravstva (3)
OPI DIO SPECIJALIZACIJE
Opi dio specijalizacije obavlja se na bolnikim odjelima:
Interna medicina
Odjel za kardiologiju
Odjel za nefrologiju
Odjel za imunologiju
Odjel za pulmologiju
Specijalizant se mora upoznati s najeim internistikim bolestima i njihovim uticajem na rehabilitacijski proces.
Neurologija
Kontrola motornih funkcija
Fiziologija i bazina patofiziologija sredinjeg i perifernog ivanog sistema; miii; neurofiziologija; elektrodijagnostika
Specijalizant treba savladati kliniki neuroloki pregled.
Radiologija
Klasini RTG miino kotanog sistema; MR, CT miino kotanog sistema
Ultrazvuna dijagnostika miino skeletnog sistema
Pedijatrija
Procjena razvoja djeteta: psihomotorni razvoj, pokret, osjet i kognitivni razvoj. Testiranje i evaluacija stepena razvoja;
Neuropedijatrija-cerebralna paraliza.
Srijeda, 12. 8. 2015.
SPECIJALNI DIO
Fizikalna medicina i rehabilitacija - odjel i ambulante
Klinika i funkcionalna procjena u fizikalnoj i rehabilitacijskoj medicini:
Anamneza i kliniki pregled
Klinika procjena zglobova i miia; motorne i senzorne funkcije.
Procjena kognicije, govora i jezika, pamenja, ponaanja, itd.
Specijalizant treba usvojiti osnovna teoretska znanja iz podruja psihologije i osnovne principe logopedske obrade.
Laboratorijski testovi i tehnike snimanja.
Racionalna primjena laboratorijskih testova i tehnika snimanja, interpretacija laboratorijsih nalaza i poimanje znaenja
radiolokih promjena
Raunalno praenje i kvantitativna evaluacija mehanikih ili kinetikih pojava
Specijalizant treba usvojiti znanja iz biomehanike, kinematike, kineziologije i kineziometrije i savladati naela instrumentalnih
analiza hoda, dranja i ravnotee
Kardiovaskularni funkcijski testovi, saturacija kisika, testovi optereenja, fiziologija energetske potronje. Pluni funkcijski
testovi
Funkcijska procjena: upotreba i primjena ICF klasifikaciije
Nauiti izvriti funkcijsku procjenu lokomotornog sistema koristei niz standardiziranih klinikih i tehnikih testova:
primijeniti niz skala, upitnika, testova, indeksa relevantnih za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu
Primjena fizikalnih procedura, kineziterapija, rehabilitacijski plan, ciljevi, procjena uinka. Znanje osnovnih tehnika pasivne i
aktivne fizioterapije. Elektroterapija. Biofeedback. Termoterapija: lijeenje hladnoom i toplinom. Balneoterapija. Miini
(re)trening, stimulacija miine aktivnosti, funkcionalni trening. Tehnike snaenja miia, trening izdrljivosti, (re)trening
vjetina. Metode specifine fizioterapije u razliitim patologijama.
Neuromuskularne facilitacijsko-inhibicijske tehnike. Indikacije, preskripcija, kontrolakinezioterapije. Tretman limfedema.
Radna terapija. Osnove ergonomije. Principi i metode radne terapije.
Mjerenja u fizikalnoj medicini i rehabilitaciji
Infiltracijske i injekcijske tehnike u miino-skeletnoj patologiji.
Infiltracijske i injekcijske tehnike u lijeenju zglobne i vanzglobne patologije.
Multidisciplinarno lijeenje boli
Osnove patofiziologije boli, farmakoloko i nefarmakoloko lijeenje boli, multidiciplinarni pristup lijeenju boli.
Manualna medicina i komplementarna medicina.
Osnove klinikog pregleda, mobilizacijske i manipulacijske tehnike, akupunktura, herbalna medicina.
Fizikalna medicina i rehabilitacija u djece
Etiologija i patofiziologija cerebralnog oteenja u djece, rano otkrivanje psihomotorne retardacije, testovi, karakteristike i
obrada cerebralno oteenog djeteta, motoriki simptomi i tipovi cerebralno oteene djece, klasifikacija cerebralne paralize
(prema lokalizaciji ozljede, prema topografskoj distribuciji ispada, prema teini neuromotornog ispada, prema klinikim
simptomima), pristup cerebralno oteenom djetetu, edukacija roditelja i cerebralno oteene djece, osnovni principi
rehabilitacije, stimulativna kineziterapija zdrave i neurorizine djece, koncepcije tretmana: Bobath, Vojta, prepoznavanje
komplikacija terapije i njihovo lijeenje.
Reumatologija
Upalne i degenerativne reumatske bolesti i vanzglobni reumatizam.
Definicija, klasifikacija, diferencijalna dijagnoza, patofiziologija, klinike i laboratorijske karakteristike, komplikacije,
radioloke karakteristike, evaluacija nesposobnosti, farmakoloko, nefarmakoloko i operativno lijeenje.
Ortopedija i specijalni dio s rehabilitacijom
Upoznati se s najeim hirurkim zahvatima i njihovim pricipima koji se koriste u ortopediji. Indikacije i kontraindikacije.
Osnovno znanje hirurgije zglobova: artroskopija, artrotomija, artrodeza, atroplastika. Patologija aka i stopala. Kongenitalne
malformacije miino-kotanog sistema premeaji rasta, idiopatska, kongenitalna i sekundarna skolioza. Rana postoperativna
rehabilitacija. Etiologija i patofiziologija amputacija razliite geneze (vaskularne, traumatske, tumorske).
Hirurgija i specijalni dio s rehabilitacijom
Traumatska stanja miino-skeletnog sistema, ozljede kime djece i odraslih, opekotine, vaskularna hirurgija i neurohirurgija
Patofiziologija i fiziologija cijeljenja tkiva lokomotornog sistema.
Specijalizant se mora upoznati s vrlo ranom rehabilitacijom koja zapoinje u jedinicama intezivne zatite: prevencija
pneumonije, edema, spreavanja dekubitusa, spreavanja pogrenog poloaja i nastajanjekontraktura, dina gimnastika. Rana
postraumatska rehabilitacija.
Klinika za neurohirurgiju
Operacije u sklopu kraniocerebralnih ozljeda i atraumatske patologije, operacije na kimi i perifernim ivcima.
Ortotika, protetika i rehabilitacija osoba s amputacijom udova
Ortotika - vrste ortoza i naela primjene, biomehaniki principi djelovanja ortoza. Materijali, oprema i tehnologija izrade
ortoza. Indikacije i preskripcija ortoza; timska saradnja za diferentne ortoze. Provjera funkcionalnosti ortoza.
Funkcionalna elektrina stimulacija. Iindikacije za primjenu, upoznavanje s jednokanalnim i viekanalnim stimulatorima.
Pomagala za kretanje. Upoznavanje i propisivanje tapova, taka, hodalica i invalidskih kolica. Upoznavanje tehnikih
pomagala i pomagala za olakanje aktivnosti svakodnevnog ivota i samozbrinjavanje osoba s invaliditetom.
Protetika i rehabilitacija osoba s amputacijom udova. Planiranje protetike njegee i rehablitacije, u okviru tima. Upoznavanje s
pravilnom njegom i "bandairanjem" bataljka te moguim komplikacijama. Upoznavanje naela psihosocijalne rehabilitacije
bolesnika s amputacijom udova.
Interna medicina: specijalni dio s rehabilitacijom
Ukljuuje rehabilitaciju bolesnika s pulmonalnom i kardiovaskularnom patologijom i gerijatrijsku patologiju: bolesti srca;
kardiohirurgija; vaskularne bolesti.
Specijalizanti bi se trebali upoznati s kardiolokom dijagnostikom na osnovu koje se odreuje program treninga.
Elektrokardiogram; telemetrija; ergometrija ili test optereenja
Pulmologija
Osnovno razumijevanje akutnih i hroninih opstruktivnih i restriktivnih sindroma. Etiologija i terapijski principi. Principi
rehabilitacije: funkcionalna procjena putem plunih testova.
Aktivne i pasivne tehnike bronhalne i posturalne drenae, manualno lupkanje, instrumentalne tehnike.
Fizikalna medicina i rehabilitacija u gerijatriji
Proces starenja u razliitim sistemima.
Indikacije kod smjetaja gerijatrijskog pacijenta u kui ili u instituciji.
Onkologija: specijalni dio s rehabilitacijom
Epidemiologija malignih bolesti - incidencija, prevalencija, rano otkrivanje, dijagnostiki postupci, patoloka i citoloka
dijagnostika, principi hirurkog lijeenja i radioterapije. Procjena funkcionalnog statusa i potencijala pacijenta, izrada
rehabilitacijskog programa, specifinosti rehabilitacijskih programa u razliitim malignim bolestima prema sijelu.

-
Srijeda, 12. 8. 2015.
Rehabilitacije nakon mamektomije; komplikacije nakon mamektomije, prevencija i lijeenje. Rehabilitacija nakon
laringotomije; kinezioterapija vrata i ramenog obrua; govorna rehabilitacija.
Fizikalna medicina i rehabilitacija u patologiji ivanog sistema
Rehabilitacija bolesnika sa traumatskom ozljedom mozga
Etiologija i patofiziolofgija ozljeda mozga. Klinika slika i klasifikacija. Rana neurorehabilitacijska obrada podstrekavanje
(stimulacija), buenje iz kome, vertikalizacija, pozicioniranje, rana neuopsiholoka rehabilitacija; psiholog: ocjena Rancho Los
Amigos - stepen kognitivnog reagiranja, ocjena PTA; logoped: poetna obrada, smetnje gutanja, smetnje disanja; traheostoma,
gastrostoma, dietetika, spreavanje dekubitusa. Specijalizant mora stei znanje o posljedicama imobilizacije i nepokretnosti
(dekondicioniranja) za pacijenta, prevenciji i lijeenju tih posljedica za pojedine sisteme.
Rehabilitacija bolesnika nakon modanog udara
Kriteriji za prijem na kompleksnu rehabilitaciju nakon modanog udara; faktori koji nepovoljno utjeu na tok rehabilitacije
nakon modanog udara; sekudarna prevencija modanog udara; primjena savremenih neurofizioterapeutskih tehnika: Bobath
metoda, Brunnstromova tehnika i PNF.
Rehabilitacija bolesnika s ozljedama i bolestima kimene modine
Etiologija i patofiziologija ozljeda i bolesti kimene modine; klinika slika ozljeda i bolesti kimene modine; komplikacije
u ranoj fazi rehabilitacije; ocjena funkcionalne sposobnosti bolesnika kao osnove za propisivanje programa rehabilitacije
Ortoze i tehnika pomagala za spinalne bolesnike - izbor, propisivane i kontrola.
Specijalizant mora stei znanje o posljedicama imobilizacije i nepokretnosti (dekondicioniranja) za pacijenta, prevenciji i
lijeenju tih posljedica za pojedine sisteme.
Rehabilitacija bolesnika s neuromuskularnim bolestima
Etiologija i patofiziologija; multipla skleroza; bolesti ekstrapiramidnog ivanog sistema; ozljede perifernog ivanog sistema.
Funkcionalni status, rana neurorehabilitacijska obrada, spreavanje razvoja patolokih uzoraka, spastinosti, anomalija hoda
poznavanje osnovnih principa rehabilitacije; prepoznavanje komplikacija medikamentozne terapije i njihovo lijeenje
Fizikalna i rehabilitacijska medicina u sportu, sport osoba s invaliditetom
Specifinosti sportista i njihovog ozljeivanja te osnovni principi prevencije, lijeenja i rehabilitacije:
Principi sportske medicine i mehanizmi ozljeivanja u razliitim sportovima
Klasifikacija ozljeda; prva pomo u sportu, osnovni principi lijeenja akutnih ozljeda primjenom fizikalne terapije; osnovni
principi lijeenja hroninih stanja nakon ozljeda.
Specifinosti rehabilitacije sportskih ozljeda.
Prevencija ozljeivanja primjenom brojnih postupaka fizikalne medicine
Prepoznati i procijeniti fizioloke reakcije organizma na umor, pretreniranost i druge izmjenjene fizioloke uvjete
Kinezioloka analiza; izokinetika i njena primjena u rehabilitacijskim modelima.
Sport osoba sa invalidnou
Zakonitosti i principe sporta za osobe s invaliditetom, planiranje sportskih aktivnosti.
Funkcionalna klasifikacija i prilagodbe sportova.
Reintegracija onesposobljenih, briga o onesposobljenima i starijima kod kue
Ope poznavanje sistema socijalne zastite i socijalnog zbrinjavanja.
Zdravstvena zatita kod kue; kuna njega, socijalni rad, pomo u kui, itd.
Pomo i nadzor telefonom i drugim telekomunikacijskim metodama.
Poznavanje openite organizacije rehabilitacije.
Specijalizant fizikalne medicine i rehabilitacije mora usvojiti sljedee posebne kompetencije:
BAZINA ZNANJA SPECIJALIZACIJE
Anatomija i fiziologija miino skeletnog sistema (3)
Patofiziologija miino-skeletnog sistema (3)
Patofiziologija boli, interakcija boli i pokreta (3)
Opa i primjenjena biomehanika (2)
Kineziologija (2)
Kineziterapija- poznavanje i primjena opih i specijalnih kineziterapijskoh procedura i programa (3)
Biohemijski uinci vjebanja na organske sisteme (3)
Raunalno praenje i kvantitativna evaluacija mehanikih ili kinetikih pojava (ravnine sila) kao i pokreta ili kinematike (razni
savremeni naini biljeenja promjene poloaja dijelova tijela (1)
FIZIOLOGIJA I BAZINA PATOFIZIOLOGIJA SREDINJEG I PERIFERNOG IVANOG SISTEMA
Skeletni sistem (3)
Miii (3)
Neuromuskularna sveza (3)
Neurofiziologija posture i pokreta (3)
Mehanizmi boli; interakcija boli i pokreta (3)
ivci i provodljivost ivaca (3)
Kimena modina (3)
Refleksi (3)
Ekscitatorna i inhibicijska kontrola gornjeg motoneurona (3)
ELEKTRODIJAGNOSTIKA: ELEKTROMIOGRAFIJA, STUDIJA PROVODLJIVOSTI IVACA I EVOCIRANIH
POTENCIJALA
Elektromiografija (1)
Elektroneurografija i evocirani potencijali (1)
Procijeniti znaaj elektromioneurografije u dijagnostici i terapiji oteenja perifernih ivaca (3)
Procijeniti znaaj EMG miia lica i miia dna zdjelice (3)
Poznavati osnove kinezioloke EMG analize (2)
Primjena EMG biofeedback treninga u terapeutske svrhe pri motorikoj reedukaciji i uenju relaksacije (3)
OSNOVE RADIOLOKE DIJAGNOSTIKE MIINO-SKELETNOG SISTEMA
RTG miino kotanog sistema (2)
Denzitometrija kosti (3)
MR, CT miino kotanog sistema (1)
Ultrazvuna dijagnostika miino skeletnog sistema (3)
OSNOVE KLINIKE I FUNKCIONALNE PROCJENE U PEDIJATRIJI
Procjena razvoja djeteta: psihomotorni razvoj, pokret, osjet i kognitivni razvoj. Testiranje i evaluacija stepena razvoja (3)
Neuropedijatrija - cerebralna paraliza (3)
KLINIKA I FUNKCIONALNA PROCJENA U FIZIKALNOJ I REHABILITACIJSKOJ MEDICINI
Anamneza, znakovi bolesti lokomotornog sistema (3)
Savladati fizikalni pregled lokomotornog sistema (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.

-
Procjena kognicije, govora i jezika, pamenja, ponaanja (1)

Laboratorijska obiljeja bolesti lokomotornog sistema (3)
Radioloka obiljeja bolesti lokomotornog sistema (2)
Interpretaciju laboratorijsih nalaza (3)
Osnove biomehanike, kinetike, kinematike (1)
Poznavanje kineziologije i kineziometrije (1)
Naela instrumentalne analiza hoda (normalni, patoloki) pomou optoelektronikog sistema s digitalnim kamerama i
posebnim softverskim programima (1)
Analize dranja i ravnotee na stabilometrijskoj platformi (posturografija i stabilometrija) (1)
Kvantifikaciju Rombergovog pokusa, analiza posturalne miine aktivnosti trupa i donjih udova (1)
TERAPIJE U FIZIKALNOJ I REHABILITACIJSKOJ MEDICINI
1. Fizioterapija
Znanje osnovnih tehnika pasivne i aktivne fizioterapije. Razliite tehnike manualne i instrumentalne masae. Tehnike
funkcionalne rehabilitacije kod zglobnih problema (manualna i instrumentalna). Miini (re)trening, stimulacija miine
aktivnosti, funkcionalni trening. Tehnike snaenja miia, trening izdrljivosti, (re)trening vjetina. (3)
Metode specifine fizioterapije u razliitim patologijama (Tehnike poput Cyriax-a, Mennell-a itd.) (2)
Neuromuskularne facilitacijsko-inhibicijske tehnike poput Kabath, Bobath, Brunstrom, Vojta, itd. (2)
Tretman limfedema (2)
Indikacije, preskripcija, kontrola kinezioterapije: ope znanje tehnika, izbor tehnika obzirom na rezultate klinike i funkcijske
procjene, vrsta patologije i individualne karakteristike pojedinog pacijenta. (3)
2. Fizikalna terapija
Elektroterapija (ukljuuje laser, magnetoterapiju, ekstrakorporalnu "shock wave" terapiju) (3)
Biofeedback (3)
Termoterapija: lijeenje hladnim i toplim (3)
Balneoterapija (3)
3. Radna terapija
Osnove ergonomije (2)
Principi i metode radne terapije (3)
Materijali, oprema, tehnologija i procjena u radnoj terapiji (2)
4. Ortotika i protetika
Kliniki pregled i funkcionalni status bolesnika s amputacijom (3)
Program 4 faze rehabilitacije (3)
Vrste proteza (za gornje i donje udove) (3)
Planiranje i praenje toka protetike njegee u okviru tima (2)
Procjena funkcionalnosti proteze i ocjena ishoda rehabilitacije (2)
Ortoze: (kima, udovi) indikacije, propisivanje, nadzor nad adekvatnou i pravilnom uporabom (3)
Procjena psihofizikog rehabilitacijskog potencijala bolesnika s amputacijom ekstremiteta (2)
Psihosocijalna rehabilitacija bolesnika s amputacijom (2)
5. Manualna terapija
Patofiziologija manualne medicine. Kliniki pregled kime i udova. Disfunkcija intervertebralnih segmenata. Principi
manualnih tehnika. Indikacije i kontraindikacije. Potencijalne opasnosti manipulativnih djelovanja. Kliniki pregled i procjena.
(2)
6. Re-edukacija govora i jezinih poremeaja odraslih osoba i djece
Procjena terapije i primjena u rehabilitaciji kod problema artikulacije, govora (ekspresija, razumijevanje, itanje i pisanje)(1)
Procjena i tretman poremeaja gutanja (1)
7. Reintegracija osoba s invaliditetom u drutvo
Principi i metode klinike psihologije i socijalne zatite (socijalni rad) (1)
Kognitivna procjena (intelekt, pamenje, koncentracija, ponaanje) i potencijal uenja (1)
Implikacije okoline (2)
8. Profesionalna rehabilitacija
Osnove zdravstvenog osiguranja radnika - znaenje i uloga specijalista fizikalne i rehabilitacijske medicine pri spreavanju i
umanjenju apsentizma i trajnih posljedica ozljeda i bolesti (invalidiziranje); poznavanje i rano otkrivanje bolesti povezanih s
radom i profesionalnih bolesti, uloga i znaenje kompleksne rehabilitacije u smislu mogueg razvijanja industrijske
rehabilitacije; negativni uinci na zdravlje (1)
Definicija; upotreba meunarodne klasifikacije funkcije, invaliditeta i zdravlja - posebni naglasak je na invaliditetu i karakteru
oteenja, obzirom na mogunosti rada (3)
Radni terapeut: upotreba biomehanikog, neurorazvojnog, rehabilitacijskog i kognitivnog pristupa za potrebe profesionalne
rehabilitacije osobe; testovi i ispitivanja za ocjenu funkcije gornjih udova, testiranje percepcije i kognitivnih funkcija,
ocjenjivanje na podlozi aktivnosti, za potrebe poznatih ili potencijalnih radnih aktivnosti (1)
9. Farmakologija
Farmakokinetika lijekova u upotrebi u rehabilitacijskoj medicini; mogue interakcije s rehabilitacijskim programom i
terapijskom vjebom (2)
10. Funkcijska procjena: upotreba i primjena ICF
Funkcijsku procjenu lokomotornog sistema koristei niz standardiziranih klinikih i tehnikih testova: testiranje miia
(MMT), koordinacije, spretnosti, funkcijski hvat, mjerenje opsega pokreta (OP) zglobova, dinamometrija (3)
Primijeniti niz skala, upitnika, testova, indeksa relevantnih za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu: vizualna analogna skala
(VAS), Likertova ljestvica boli (3)
Testovi za procjenu aktivnosti svakodnevnog ivota AS (3)
Niz drugih testova, skala i indeksa (WOMAC, HAQ, Barthel, BASFI, BASMI, SF-36, FIM) (3)
11. Infiltracijske i injekcijske tehnike u miino-skeletnoj patologiji
Infiltracijske i injekcijske tehnike u lijeenju zglobne i vanzglobne patologije (3)
13. Multidisciplinarno lijeenje boli
Osnove patofiziologije boli (3)
Farmakoloko i nefarmakoloko lijeenje boli (3)
Multidiciplinarni pristup lijeenju boli (3)
Akupunktura: upoznati se s osnovama akupunkture i njenom primjenom u lijeenju bolesti miino-skeletnog sistema (2)
SPECIJALNI DIO
ATRAUMATSKA STANJA MIINO-SKELETNOG SISTEMA ODRASLIH, UPALNE I DEGENERATIVNE REUMATSKE
BOLESTI I VANZGLOBNI REUMATIZAM
Definicija, klasifikacija, diferencijalna dijagnoza, patofiziologija, klinike i laboratorijske karakteristike, komplikacije,
Srijeda, 12. 8. 2015.
radioloke karakteristike, evaluacija nesposobnosti, farmakoloko, nefarmakoloko i operativno lijeenje (1)

Upalne bolesti zglobova (1)
Bolesti odlaganja kristala, urini artritis, hondrokalcinoza (1)
Osteomalacija, osteoporoza (2)
Pagetova bolest (1)
Primarni i sekundarni maligni tumori kostiju (1)
Vanzglobni reumatizam (3)
Neuromuskularne bolesti (2)
Sindrom hroninog umora i fibromialgija (2)
Miofascijalni bolni sindrom (3)
Osteoartritis (3)
Spinalna patologija (3)
ATRAUMATSKA STANJA MIINO SKELETNOG SISTEMA ODRASLIH
Artroplastika
Osnove tehnike najeih artroplastika (kuk, koljeno, rame i zglobovi aka) (1)
Rehabilitacija nakon provedenog zahvata. Razlika u rehabilitacijskom postupku izmeu primjene cementnih i bescementnih
endoproteza (3)
Prednosti i nedostaci pojedinih metoda. Osnovne komplikacije i njihovo zbrinjavanje (3)
Patologija aka i stopala
Strukturalna i funkcionalna patologija ake i stopala. Lijeenje i prevencija u ortopediji (2)
Osnovno znanje hirurgije zglobova: artroskopija, artrotomija, artrodeza (1)
ATRAUMATSKA STANJA MIINO-KOTANOG SISTEMA DJECE I ADOLESCENATA
Patofiziologija lokomotornog sistema u razvoju. Interakcija izmeu rasta i anomalija miino-kotanih i zglobnih struktura (2)
Kongenitalne malformacije miino-kotanog sistema (kima, udovi, skeletna agenezija, kongenitalne aplazije i displazije;
displazija kuka, paralitiko stopalo s poremeajem svodova, ostale malformacije stopala) (3)
Cerebralna oteenja djece (cerebralna paraliza) etiopatogeneza, dijagnostika, principi rehabilitacije, stimulativna
kineziterapija (3)
Poremeaji rasta (2)
Idiopatska, kongenitalna, sekundarna skolioza (3)
TRAUMATSKA STANJA MIINO-SKELETNOG SISTEMA DJECE I ODRASLIH
Prijeoperacijsko i postoperacijsko zbrinjavanje hirurkog pacijenta (3)
Patofiziologija i fiziologija cijeljenja tkiva lokomotornog sistema (3)
Istegnua i uganua (2)
Dislokacije. Traumatske dislokacije i habitualne dislokacije (2)
Prelomi kime (bez neurolokih komplikacija) i udova (2)
Specifine bolesti aka i stopala (2)
PLASTINA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA
Opekotine: klasifikacija, lijeenje, prevencija i rehabilitacija komplikacija (2)
Rana rehabilitacija hirurki tretiranih bolesnika u intenzivnoj zatite (3)
Trauma kod djece: ope poznavanje traume i rehabilitacije kod djece, posebno rehabilitacije nakon opekotina i amputacija u
djece (3)
Amputacija udova: indikacije, planiranje visine amputacije, njega bataljka, metode sprjeavanja i lijeenja infekcije,
postoperacijska rehabilitacija (3)
Operacije u sklopu kraniocerebralnih ozljeda i atraumatske patologije, operacije na kimi, operacije na perifernim ivcimaprincipi i programi rehabilitacije (3)
REHABILITACIJA BOLESNIKA S PULMONALNOM I KARDIOVASKULARNOM PATOLOGIJOM I GERIJATRIJSKA
PATOLOGIJA
Kardijalna rehabilitacija nakon infarkta miokarda (3)
Poznavanje principa i programa rehabilitacije bolesnika s bolestima artrijskog sistema: arterijske okluzivne bolesti nogu dijagnostika, mjesto i tehnologija rehabilitacije u raznim stupnjevima bolesti, postoperacijska rehabilitacija kod amputiranih,
briga o bataljku (3)
Limfni sistem- principi rehabilitacije i prevencije komplikacija (3)
NYHA kriteriji (New York Heart Association) kardioloki kapacitet pojedinog pacijenta. Poznavati tipove vjebi, princip
terenskih kura i intervalnog treninga (3)
Osnovno razumijevanje akutnih i hroninih opstruktivnih i restriktivnih sindroma. Etiologija i terapijski principi (2)
Principi rehabilitacije: funkcionalna procjena putem plunih testova, aktivne i pasivne tehnike bronhalne i posturalne drenae,
manualno lupkanje, instrumentalne tehnike, edukacija i uvjebavanje pacijenta, umjetna respiracija, potpomognuta respiracija,
kuna upotreba potpomognute respiracije, tretman traheostome, oprema za asistirano disanje, nadzor i monitoring lijeenja (2)
Razumijevanje osnova gerijatrijske patologije: epidemiologija, patologija, evolucija starenja i terapije (2)
Indikacije kod smjetaja gerijatrijskog pacijenta u kui ili u instituciji (2)
FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA U ONKOLOGIJI
Epidemiologija malignih bolesti - incidencija, prevalencija, registar za rak (1)
Terapijski postupci: principi hirurkog lijeenja - terapijski, preventivni, dijagnostiki, potporni, rehabilitacijski, radioterapija,
sistemska terapija hemoterapija, imunoterapija, hormonska terapija, intervencijska radiologija, laserska terapija,
fotodinamika terapija, gensko lijeenje tumora, hipertermija (1)
Izrada rehabilitacijskog programa - postupci: fizikalna terapija- kinezioterapija, limfna drenaa, elektroanalgezija,
radnaterapija, edukacija - prevencija komplikacija osnovne bolesti, rehabilitacijska pomagala, psihosocijalna rehabilitacija
naela, kreativna terapija, palijativna terapija (3)
Rehabilitacije nakon mamektomije
Komplikacije nakon mamektomije, prevencija i lijeenje: limfni edem, iradijacijska pleksopatija, hemoterapijskaperiferna
neuropatija, bolno rame, skapula alata (3)
Protokol rehabilitacije nakon mamektomije, ocjena stepena limfedema, prevencija kontraktura, fizikalna terapija,
kinezioterapija, limfna drenaa, ortopedska pomagala - privremeno i definitivno zbrinjavanje, kompresijski rukav (3)
Rehabilitacija nakon laringotomije
Kinezioterapija vrata i ramenog obrua, govorna rehabilitacija (3)
FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA U PATOLOGIJI IVANOG SISTEMA
1. Sredinji ivani sistem
A) Rehabilitacija bolesnika sa traumatskom ozljedom mozga
Rana neurorehabilitacijska obrada podstrekavanje (stimulacija), buenje iz kome, vertikalizacija, pozicioniranje, rana
neuropsiholoka rehabilitacija (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.

-
Traheostoma, gastrostoma, dietetika, spreavanje dekubitusa (3)

Neurofizioloke dijagnostike metode za ocjenjivanje trenutnog stanja i prognoze traumatske ozljede mozga (EEG, SEP,
MEP), terapija spastinosti (blokade, alkoholna, Botulinum), promjena kanile (2)
B) Rehabilitacija bolesnika nakon modanog udara
Kriteriji za prijem na kompleksnu rehabilitaciju nakon modanog udara (3)
Faktori koji nepovoljno utjeu na tok rehabilitacije nakon modanog udara (3)
Sekundarna prevencija modanog udara (3)
Osnove centralne boli i njeno lijeenje (2)
Osnovni principi savremenih neurofizioterapeutskih tehnika: Bobath metoda, Brunnstromova tehnika i PNF (2)
Znati kliniki podijeliti smetnje govora i upoznati mogunosti terapije govora (1)
Upoznati smetnje ponaanja i kognicije kod bolesnika s modanim udarom i osnovna naela lijeenja (1)
C) Rehabilitacija bolesnika s ozljedama i bolestima kimene modine
Etiologija i patofiziologija ozljeda i bolesti kimene modine (2)
Klinika slika ozljeda i bolesti kimene modine (3)
Komplikacije u ranoj fazi rehabilitacije i poduzimanje odgovarajueg lijeenja (3)
Ocjena funkcionalne sposobnosti bolesnika kao osnove za propisivanje programa rehabilitacije (3)
Osnove programa fizikalne terapije spinalnih bolesnika i njegovo propisivanje (3)
Osnove programa radne terapije spinalnih bolesnika i njegovo propisivanje (3)
Osnove psihosocijalne rehabilitacije spinalnih bolesnika (2)
Ortoze i tehnika pomagala za spinalne bolesnike - izbor, propisivane i kontrola (2)
Osnove njege spinalnih bolesnika te naini lijeenja i spreavanja nastanka dekubitusa (2)
Smetnje funkcioniranja mokranog mjehura i crijeva te mogunosti uspostavljanja kontinencije (3)
Smetnje spolnih funkcija i mogunosti planiranja porodici (3)
Kasne komplikacije kod spinalnih bolesnika i poduzimanje odgovarajuih mjera (3)
D) Rehabilitacija bolesnika s bolestima ekstrapiramidnog ivanog sistema
Prepoznavanje komplikacija medikamentozne terapije i njihovo lijeenje (1)
Prepoznavanje kognitivnih smetnji (razlikovanje izmeu subkortikalne i kortikalne demencije) (2)
Prepoznavanje smetnji gutanja i disanja te njihova terapija. Prepoznavanje i terapija smetnji autonomnog ivanog sistema
(ortostatska hipotenzija, smetnje sfinktera, probavne smetnje, smetnje spolnih funkcija ...) (2)
Poznavanje osnovnih principa rehabilitacije i poduavanje bolesnika po principu usmjerene panje (2)
E) Rehabilitacija bolesnika s multiplom sklerozom
Neuroloki pregled i utvrivanje bolesnikova funkcionalnog stanja odnosno pogoenosti po EDSS (po Kurtzkeu) (kod prijema,
tokom rehabilitacije i kod otpusta uz obaveznu ocjenu rehabilitacijskog rezultata) (3)
Propisivanje testiranja i programa neurorehabilitacije (3)
F) Rehabilitacija bolesnika s neuromuskularnim bolestima
Osnove dijagnostike (3)
Fizijatrijski pregled bolesnika sa NMB (3)
Funkcijska ocjena bolesnika sa NMB (3)
Odravanje miine snage i izdrljivosti pogoenih miia (3)
2. Rehabilitacija bolesnika s ozljedama perifernih ivaca
Mjerenje opsega gibljivosti pojedinih zglobova (3)
Mjerenje opsega zglobova odnosno udova (3)
Miini status (3)
Procjena EMG nalaza zbog propisivanja odgovarajue terapije (3)
Procjena urodinamskog nalaza zbog izbora odgovarajueg naina terapije (2)
Razliite tehnike reedukacije mjehura (3)
Kateterizacija mjehura kod retencije (3)
Tehnika lijeenja dekubitusa (3)
Principi kinezioterapije kod bolesnika s flakcidnom parezom (3)
Tehnika postavljanja i hoda s razliitim pomagalima kod bolesnika s flakcidnom parezom (3)
Izvoenje transfera i drugih svakodnevnih aktivnosti (3)
3. Posebni poremeaji osjetila
Komorbiditet, na primjer: gluhoa i svjei modani udar, sljepoa i prelom kuka (2)
NEPOKRETNI PACIJENT
Patofiziologija imobilizacije. Posljedice za: kardiovaskularni sistem, respiratorni sistem, nutricijski sistem, metaboliki sistem
(osteoporoza), bubreg i uroloki sistem, kou (dekubitusi), miini sistem, miino-kotani sistem, neuropsiholoki sistem (3)
Prevencija i lijeenje gore navedenih poremeaja (3)
FIZIKALNA I REHABILITACIJSKA MEDICINA U SPORTU
Principi sportske medicine i mehanizmi ozljeivanja kod sportskih aktivnosti u razliitim sportovima (2)
Prevencija ozljeivanja primjenom brojnih postupaka fizikalne medicine (3)
Prepoznati i procijeniti fizioloke reakcije organizma na umor, pretreniranost i druge izmjenjene fizioloke uvjete (2)
Klasifikacija ozljeda (prema mehanikim uzrocima, prema toplinskim uzrocima, infekcije kao uzroci ozljeivanja, sindromi
prenaprezanja, prema vrsti sporta) (3)
Naela rehabilitacije sportskih ozljeda (3)
Prva pomo u sportu, osnovni principi lijeenja akutnih ozljeda primjenom fizikalne terapije (3)
Osnovni principi lijeenja hroninih stanja nakon ozljeda (3)
Analiza funkcionalnih odnosa segmenata tijela pomou izokinetike i njena primjena u rehabilitacijskim modelima (3)
SPORT OSOBA S INVALIDITETOM
Definicija sporta osoba s invaliditetom (3)
Funkcionalna klasifikacija (3)
Zakonitosti i principi sporta osoba s invaliditetom (3)
Prilagodba sportova za osobe s invaliditetom (3)
REINTEGRACIJA ONESPOSOBLJENIH, BRIGA O ONESPOSOBLJENIMA I STARIJIMA KOD KUE
Ope poznavanje zdravstvenog osiguranja i mediko-socijalnih agencija u razliitim sistemima Evropske zajednice: sistemi
zdravstvenog osiguranja - socijalnog osiguranja, hospitalizacija - bolnika zatita, privatna i javna, zdravstvena zatita kod
kue, kuna njega, socijalni rad, pomo u kui, itd. Pomo i nadzor telefonom i drugim telekomunikacijskim metodama (1)
Poznavanje openite organizacije rehabilitacije na svim nivoma (3)
U toku specijalizacije specijalizant mora obaviti sljedee zahvate
Srijeda, 12. 8. 2015.
UVOD U FIZIKALNU MEDICINU I REHABILITACIJU

BIOMEHANIKA I KINEZIOLOGIJA
Analiza normalnog hoda i pokreta opservacijom 10
Analiza normalnog hoda i pokreta instrumentarno 5
Evaluacija, analiza ravnotee na kompjuteriziranoj stabilometrijskoj platformi 5
Elektromiografska analiza hoda tj. primjena povrinske, kinezioloke elektromiografije 2
Postupak testiranja hoda s evalucijom potroka kisika i praenje kardio-parametara kod hoda na pokretnoj traci 2
Kliniki fizijatrijski pregled 50
Pregled kime i zglobova prema kautelama manualne medicine - osnovna znanja, upoznavanje s osnovnim tehnikama
mobilizacije i manipulacije kime i zglobova (McKenzie, Kaltenborn, Mulligan ..) 5
Tehnike infiltracije aficiranih zlgobova 10
Primjena i aplikacija ortotskih i protetskih pomagala 10
MMT - manualni miini test 5
Dinamometrija 5
Skale i upitnici
VAS 25
Likert 25
HAQ 10
BASFI 10
WOMAC 10
Barthelov indeks 10
SF 36 5
FIM 10
SCIM 5
WISCI 5
Izrada terapijskog protokola na osnovu funkcijske procjene i izrada terapijskog protokola i evaluacija rezultata 5
Bol
Elektroterapija (ukljuuje laser, magnetoterapiju, ekstrakorporalnu,shock wave terapiju principi i primjena 20
TENS- primjena 5
Lokalne infiltracije po podrujima 10
Nepokretna osoba
Ocjena funkcionalnog statusa i rehabilitacijskog potencijala nepokretne osobe 5
Zamjena trahealne kanile 5
Zamjena nazogastrine sonde 5
Postavljanje mitele i "osmice" 5
Patologija lokomotornog sistema u odraslih
Punkcija zgloba razliiti zglobovi 10
Interpretacija rtg nalaza upalne reumatske bolesti 5
Interpretacija rtg nalaza degenerativne bolesti 10
Interpretacija rtg nalaza traumatoloki bolesnik 5
Interpretacija rtg nalaza skolioze. Odreivanje Cobbovog kuta. 5
Interpretacija nalaza denzitometrije kosti 10
Interpretacija UZV nalaza lokomotronog sistema razliiti segmenti 20
Odreivanje neurolokog ispada i razine lezije (Standardna neuroloka klasifikacija ozljede kimene modine, ASIA skala
potpunosti neuroloke lezije). 5
ORTOTIKA, PROTETIKA I REHABILITACIJA OSOBA S AMPUTACIJAMA UDOVA
Preskripcija ortoza 10
Preskripcija invaliskih kolica 5
Ocjena funkcionalnog statusa i rehabilitacijskog potencijala osobe s amputacijom 10
Procjena ishoda protetike rehabilitacije 10
REUMATOLOGIJA I VANZGLOBNI REUMATIZAM
Funkcionalni pregled 10
Mjerne skale i indeksi 10
VANZGLOBNI REUMATIZAM
Infiltracija karpalnog kanala 5
Infiltracija kod stenozirajueg sinovitisa 5
Interpretacija EMNG nalaza 5
Interpretacija EKG nalaza 5
REHABILITACIJA BOLESNIKA NAKON OPEKOTINA
Izrada programa rehabilitacije 5
Lijeenje dekubitusa i nekrektomija 5
FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA I SPORTSKA MEDICINA
Izokinetiko testiranje 20
Zbrinjavanje akutne sportske ozljedeprimjena elektroanalgezije 10
Lijeenje hroninih sportskih ozljeda 15
FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA PATOLOGIJA IVANOG SISTEMA
REHABILITACIJA BOLESNIKA NAKON TRAUMATSKE OZLJEDE MOZGA
Rana rehabilitacijska obrada i procjena. Planiranje lijeenja, uz mentora te samostalno 5
Terapija spastinosti Botulinum 5
Promjena kanile 5
REHABILITACIJA BOLESNIKA NAKON MODANOG UDARA
Promjena nazogastrine sonde 5
Namjetaj mitele i osmice 5
Testiranje pomagala za hod 10
Test FES-a za ekstenzore ake i peronealni ivac 5
Ocjena miinog tonusa po Ashworthovoj ljestvici 5
REHABILITACIJA BOLESNIKA S OZLJEDAMA I BOLESTIMA KIMENE MODINE
Rana rehabilitacijska obrada i procjena. Planiranje lijeenja, uz mentora te samostalno. 5
Odrediti razinu i potpunost ozljede 10
Srijeda, 12. 8. 2015.

izvodi specijalizacija
Procjena, izrada, odreivanje vrste i aplikacija spinalne ortoze. 5

Nekrektomija dekubitusa 1
Postavljanje stalnog katetera 5
Intermitentna kateterizacija 5
Zamjena kanile 5
REHABILITACIJA BOLESNIKA S MULTIPLOM SKLEROZOM
REHABILITACIJA BOLESNIKA S NEUROMUSKULARNIM BOLESTIMA
REHABILITACIJA BOLESNIKA S OZLJEDAMA PERIFERNIH IVACA
Mjerenje opsega pokreta zglobova i procjena kontrakture 20
Mjerenje opsega i duljine udova 5
Procjena miinog statusa. Procjena tonusa miia 5
Procjena EMNG nalaza i planiranje lijeenja 5
Propisivanje razliitih pomagala 5
Procjena ishoda, samostalno planiranje rehabilitaciskog procesa 5
PULMOLOKA REHABILITACIJA
Funkcionalna procjena: pluni testovi 5
REHABILITACIJA KARDIOVASKULARNIH BOLESTI
EKG 10
Telemetrija: oitavanje i interpretacija 5
Ergometrija: oitavanje i interpretacija 5
FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA U PEDIJATRIJI
Procjena razvoja djeteta 10
Pregled i obrada cerebralno oteenog djeteta 10
Edukacija roditelja cerebralno oteenog djeteta 5
Stimulativna kineziterapija zdrave i neurorizine djece 10
Pregled posture i hoda 10
Skolioze: dijagnostika, praenje i lijeenje. Odreivanje Cobbovog kuta 20
FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA U UROLOKIM BOLESTIMA. SPOLNA DISFUNKCIJA
Procjena funkcije mokranog mjehura i sfinktera. Urodinamsko ispitivanje funkcije mokranog mjehura. Procjena spolne
funkcije. Ozljeda kimene modine i trudnoa 5
FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA U GERIJATRIJI
Procjena funkcionalne sposobnosti pacijenta u obavljanju aktivnosti svakodnevnog ivota 5
FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA U ONKOLOGIJI
Pomagala u onkolokoj rehabilitaciji. Primjena 5
REINTEGRACIJA ONESPOSOBLJENIH, BRIGA O ONESPOSOBLJENIMA I STARIJIMA KOD KUE
Propisivanje fizikalne terapije u kui 10
GASTROENTEROLOGIJA
Naziv koji se stie
ispita
Gastroenterologija
Specijalista gastroenterologije
Oblast
Kardiologija
Gastroenterologija
Pulmologija
Nefrologija
Hematologija
Transfuziologija
Trajanje
(mjeseci)
22
ZZJZ FBIH
2
2
2
2
2
2

Reumatologija
Infektologija
Gastroenterologija
Gastroenterologija i pankreatologija
Hepatologija i transplantacija organa
Infektologija
Gastroenteroloka onkologija
Radiologija
Nuklearna medicina
Pedijatrijska gastroenterologija
Dijagnostika endoskopija (I)
Terapijska endoskopija (II)

Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH/
transfuzijski centar
2
1
1

8
7
5
3
Bolniki odjel gastroenetrologije

Bolniki odjel gastroenetrologije
Bolniki odjel radiodijagnostike
Bolniki odjel nuklearne medicine
Bolniki odjel pedijatrijske gastroeneterologije
Endoskopski kabinet
Endoskopski kabinet
32

stie zavretkom
specijalizacije
Srijeda, 12. 8. 2015.
Dijagnostiki ultrazvuk (I)

3
Kabinet za ultrazvuk
Terapijski ultrazvuk (II)
2
Patologija
Bolniki odjel patologije

Godinji odmor
5
tematskog podruja
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant gastroenterologije mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije.
Zavretkom specijalizacije specijalizant gastroenterologije mora:
zatite (3)
propisima (3)
zdravstva (3)
Zavretkom prvog dijela programa specijalizacije -zajedniki internistiki programspecijalizant
mora
biti
sposoban
Kardiologija:
obrada kardiolokog bolesnika i usvojiti specifinosti anamneze i statusa kardiolokog bolesnika (2);
optereenja (2)
ateroskleroza, ishemijska bolest srca, akutni koronarni sindrom, infarkt miokarda, bolesti plune cirkulacije, bolesti aorte i
Gastroenterologija:
autoantitijela, specifini proteini, probavni hormoni. Funkcijski testovi. Slikovne metode: ultrazvuk, dopler, endoskopski
peritoneuma, omentuma i mezenterija, akutni abdomen, karcinoid, polipi probavnog sistema, tumori tankog i debelog crijeva,
bolesti jetre, bolesti jetre u trudnoi; bolesti bilijarnog sistema; bolesti guterae, te znati osnove transplantacije u
Srijeda, 12. 8. 2015.
indikacije za primjenu dijagnostikih metoda i interpretacija nalaza u endokrinologiji, dijabetologiji i bolestima metabolizma:
mjerenje hormona u krvi i urinu, dinamike procedure za ocjenu endokrinih funkcija, dijagnostiki testovi za stranji reanj
hipofize, titnjau, koru i sr nadbubrene lijezde, mjerenje hormona testisa i ovarija, mjerenje endogene sekrecije guterae
(2)
Pulmologija:
profesionalne bolesti koje zahvaaju dine puteve, profesionalne bolesti koje zahvaaju alveole, tumori traheje, bronha i plua,
bolesti pleure, medijastinuma i oita, poremeaji ventilacije, poremeaje disanja u spavanju, nuspojave lijekova na pluima (2)
Nefrologija:
mokranog sistema (3)
vaskularne bolesti bubrega; nasljedne bolesti bubrega; nefrolitijaza; opstrukcija mokranog sistema; poremeaji
inervacije mokranog sistema i urodinamike; tumori mokranog sistema i prostate; dijetetske mjere u bolestima bubrega;
oteenja bubrega uzrokovana lijekovima (2)
Hematologija:
anemije, bolesti uzrokovane poremeajima hemostaze, poremeaji broja i funkcije trombocita, poremeaji hemostaze, benigne
bolesti granulocita, monocita i makrofaga, bolesti limfocita, bolesti slezene, neoplastine bolesti krvotvornog sistema
hronine mijeloproliferativne bolesti. Akutne leukemije i sindrom mijelodisplazije, limfoproliferative bolesti, neoplastine
bolesti plazma stanica; osnove transplantacije krvotvornih stanica (2)
Transfuziologija:
preparati krvi, uzimanje i konzerviranje krvi; imunohematoloka ispitivanja darivatelja i bolesnika; usmjerena transfuzija krvi
i krvnih komponenti, postupci prilikom transfuzije; posttransfuzijske reakcije; zakonski propisi i kontrola transfuzijskog
lijeenja (2)
Reumatologija:
indikacije za primjenu dijagnostikih metoda i interpretacija nalaza u reumatologiji: slikovne metode - npr. klasini radiogram,
MRI, nuklearne metode oslikavanja; laboratorijske metode biohemijske, mikrobioloke, histoloke, te razliite pretrage
seruma i drugih tjelesnih tekuina i tkiva, pretrage kojima se procjenjuje aktivnost reumatskih bolesti, autoantitijela, citoloke
metode pretraga (2)
klasifikacija reumatske bolesti i procjena potrebe specifine specijalistike obrade i lijeenja bolesnika sa sumnjom na sljedea
stanja: reumatoidni artritis, juvenilni hronini artritis, seronegativna spondiloartropatija, sistemni eritemski lupus, sistemna
skleroza, Sjogrenov sindrom; polimiozitis/dermatomiozitis, sindrom preklapanja vezivnog tkiva, sindrom vaskulitisa,
sarkoidoza Behcetova bolest, amoloidoza, osteoartritis, kriobolja i vratobolja, ekstraartikularni reumatizam, artropatije zbog
odlaganja kristala, infekcijski artritis (2)
kardiopulmonalna cerebralna resuscitacija (3),
delirij (2)
obrada onkolokog bolesnika i usvojiti specifinosti anamneze i statusa onkolokog bolesnika (2);
indikacije za primjenu dijagnostikih metoda i interpretacija nalaza u internistikoj onkologiji: biohemijski nalazi, hematoloki
nalazi, tumorski biljezi, slikovne metode, radioloke metode, radionuklidne pretrage, endoskopske pretrage, biopsijske metode,
citoloke i histoloke metode, imunoloke pretrage, citogenetske i molekularne pretrage (2)
bolest nepoznatog primarnog sijela, naela podjele i stupnjevanja zloudnih tumora, hitna stanja u onkologiji, osnove lijeenja
solidnih tumora, komplikacije onkolokog lijeenja i suportivno lijeenje (2)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Infektologija:
b) Gastroenterologija
Ope kompetencije
Nakon zavrene specijalizacije specijalista gastroenterologije treba znati:
1. dati lijeniko miljenje o dijagnozi, lijeenju i prevenciji bolesti endokrinog sistema, eerne bolesti, te ostalih bolesti
metabolizma (3)
2. samostalno kreirati optimalnu obradu bolesnika s akutnim i hroninim bolestima endokrinog sistema i metabolizma, te eerne
bolesti (3)
3. samostalno izvoditi rutinske ultrazvune dijagnostike pretrage i zahvate (3)
4. mora stei sposobnost komunikacije s bolesnikom i lanovima njegove porodice, upoznavajui ih sa svim predloenim
metodama (rizicima, dobrobitima) dijagnostike i lijeenja i oekivanim rezultatima (3)
5. znati naune osnove za dijagnostiku endokrinolokih i metabolikih bolesti; sastaviti protokole lijeenja i praenja svojih
bolesnika (3)
6. preuzeti odgovornosti voditelja endokrinolokih, dijabetolokih i metabolikih odjela te dijagnostikih laboratorija (2)
7. saraivati s javnozdravstvenim slubama (3)
8. sudjelovati u programima specijalizacije iz interne, endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma, te u edukaciji ostalih
strunjaka iz razliitih medicinskih podruja (3)
9.
sudjelovati u istraivanjima i razvoju iz podruja endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma. (3)
Nakon zavrene specijalizacije specijalista gastroenterologije treba imati usvojena sljedea znanja i sposobnosti:
1. injenino znanje o gastroenterolokim bolestima.
2. Interpretacijske sposobnosti kako bi na osnovu klinikih i ostalih dostupnih podataka mogao stvoriti kliniki korisno miljenje.
Naglasak treba staviti na vanost sticanja klinikog iskustva i multidisciplinarnosti, te uestvovanje na strunim sastancima
kliniara i patologa i ostalih subspecijalnosti.
3. Praktino znanje dobiveno direktnim upoznavanjem s nainom rada na gastroenterolokom odjelu i dijagnostikim
laboratorijima, koje e omoguiti odabir metoda koje najbolje odgovaraju klinikom problemu, kao i implementaciju
postupaka za osiguranje i kontrolu kvalitete.
4. Iskustvo u istraivanju i razvoju. Originalan nain razmiljanja i kritika procjena objavljenih radova su vani da bi
specijalizant, bilo individualno, bilo kao lan tima, pridonio razvoju ove specijalnosti.
5. Sticanje trajnih navika itanja, pretraivanja litrature, konsultiranja s kolegama na naunim skupovima i prezentiranje naunih
radova u sklopu trajnog medicinskog usavravanja.
6. Sposobnost obrade podataka kako bi se evaluirale informacije o odgovarajuoj populaciji dobivene klinikom obradom i
primjenom dijagnostikih postupaka. Ove sposobnosti ukljuuju poznavanje informatike tehnologije, te upotrebu baza
podataka, programa za statistiku obradu podataka itd.
7. Sposobnost komunikacije i upravljanja (menadmenta). Specijalizant treba stei iskustvo (pod nadzorom) u planiranju rada
gastroenterolokog odjela i dijagnostikih laboratorija, te razviti sposobnosti potrebne za voenje navedenih djelatnosti.
Poznavanje svih mjera za ouvanje zdravlja i sigurnosti bolesnika i medicinskog osoblja na gastroenterolokom odjelu i
dijagnostikim laboratorijima.
Popis posebnih kompetencija
Program specijalizacije iz gastroenterologije ini niz razliitih polja znanja i vjetina, nabrojenih u nastavku.
Peptine bolesti, Helicobacter pylori infekcija
Po zavretku specijalizacije specijalista gastroenterologije mora znati pruiti optimalnu zdravstvenu zatitu bolesnicima sa svim
oblicima peptinih bolesti: peptinom ulkusu svih lokaliteta, neulkusnoj dispepsiji, gastroezofagealnoj refluksnoj bolesti i drugim
stanjima s povienom sekrecijom eluane kiseline, bolesnicima sa Helicobacter pylori infekcijom: Specijalista gastroenterolog mora:
a) ovladati metodama dijagnostike svih vrsta peptinih bolesti (3)
b) poznavati mehanizme eluane sekrecije i znati indicirati analize eluanoga soka (3)
c) poznavati epidemiologiju Helicobacter pylori infekcije, faktore virulencije, kancerogenost, dijagnostike metode i metode
lijeenja Helicobacter pylori infekcije (3)
d) biti sposoban za odabir najefiksanije i najracionalnije terapije za lijeenje svih oblika peptinih bolesti (3)
e) poznavati indikacije za hirurko lijeenje peptinih bolesti (3)
f) biti osposobljen za izvoenje dijagnostikih i terapijskih endoskopskih pregleda i postupaka u podruju gornjeg probavnoga
trakta (3)
g) znati interpretirati nalaze radiolokih pregleda gornjeg probavnoga trakta, CT i MR pregleda (2)
h) poznavati mogunosti prevencije premalignih i malignih promjena eluane sluznice (3)
i) saraivati sa djelatnicima drugih specijalnosti u rjeavanju problema peptinih bolesti (3)
Funkcionalne bolesti probavnog sistema
Po zavretku specijalizacije specijalista gastroenterologije mora znati pruiti optimalnu zdravstvenu zatitu bolesnicima s razliitim
funkcionalnim bolestima probavnog sistema. Specijalista gastroenterolog mora:
a) poznavati indikacije i kontraindikacije za funkcionalne pretrage, tehnike izvoenja svake pojedinano, te pravilno tumaiti
rezultate funkcionalnih testova (3)
b) poznavati odnos sredinjeg ivanog i probavnog sistema, fiziologija visceralnog osjeta (3)
c) znati dijagnosticirati i lijeiti probleme vezane uz divertikuloza crijeva i njihove komplikacije (3)
d) znati prepoznati psihosocijalne poremeaje u bolesnika s funkcionalnim bolestima probavnog sistema (3)
e) biti osposobljen za izbor psihofarmaka u lijeenju funkcionalnih poremeaja (3)
f) poznavati vjebe potrebne pri funkcionalnim poremeajima analnog sfinktera (3)
Bolesti jetre
oblicima akutnih i hroninih jetrenih bolesti. Specijalista gastroenterologije mora:
a) poznavati fiziologiju i patofiziologiju jetre i poremeaje metabolizma bilirubina (3)
b) poznavati osnove patohistologije jetre (3)
c) znati prepoznati poremeaje jetre u djejoj dobi, kao i nasljedne metabolike bolesti jetre (2)
d) znati prepoznati, dijagnosticirati i lijeiti akutno zatajenje jetre, virusne hepatitise, oteenje jetre lijekovima, alkoholnu bolest
jetre, masnu jetru i steatohepatitis, autoimune bolesti jetre (autoimuni hepatitis, primarna bilijarna ciroza, primarni
sklerozirajui kolangitis) (3)
e) znati prepoznati, dijagnosticirati i lijeiti bolesti jetre u trudnoi, vaskularne bolesti jetre (3)
f) znati prepoznati, dijagnosticirati i lijeiti cirozu jetre i komplikacije (3)
g) znati prepoznati, dijagnosticirati i lijeiti benigne i maligne tumore jetre, ukljuujui hemoterapiju (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.

h)
poznavati obradu potrebnu za transplantaciju jetre poznavati indikacije, pretransplantacijsku obradu, imunosupresivnu
terapiju, posttransplantacijsko zbrinjavanje (3)
i) znati izvesti dijagnostiku i terapijsku paracentezu (3)
j) znati interpretirati nalaze: biopsije jetre, UZV, scintigrafije, angiografije, CT, MR, PTC, MRCP (3)
k) biti osposobljen za izvoenje biopsije jetre (slijepe i ciljane pod UZV kontrolom) (3)
l) poznavati indikacije i znati interpretirati nalaze transjugularne biopsije jetre (3)
m) biti osposobljen za samostalnu endoskopsku procjenu portalne hipertenzije i izvoenje svih metoda hemostaze kod krvarenja
zbog portalne hipertenzije (3)
Bolesti unih puteva
oblicima akutnih i hroninih bolesti unih puteva. Specijalista gastroenterologije mora:
a) poznavati fiziologiju i patofiziologiju bilijarnog sistema, kongenitalne malformacije bilijarnog trakta, poremeaje motiliteta
bilijarnog trakta (3)
b) biti osposobljen za dijagnostiku i izbor terapije unih kamenaca, kolangitisa akutnog i hroninog, komplikacijama (3)
c) znati prepoznati, dijagnosticirati i lijeiti sklerozirajui kolangitis primarni i sekundarni (3)
d) znati prepoznati, dijagnosticirati i lijeiti benigne i maligne tumore bilijarnog trakta (3)
e) znati izvesti UZV bilijarnog trakta (3), te izvesti/interpretirati nalaze: ERCP, EUS, PTC, MRCP, MSCT, endoskopskih
intervencija (2/3)
Bolesti guterae
oblicima akutnih i hroninih bolesti guterae. Specijalista gastroenterologije mora:
a) poznavati anatomiju i embriologiju pankreasa i pankreasnih vodova, fiziologiju i patofiziologiju egzokrine i endokrine
pankreasne sekrecije (3)
b) poznavati osnove citoloke i patohistoloke dijagnostike bolesti pankreasa (2)
c) poznavati dijagnostiku i metode lijeenja akutnog i hroninog pankreatitisa, cistine fibroze pankreasa (3)
d) poznavati dijagnostiku i metode lijeenja benignih i malignih tumora pankreasa (3)
e) biti osposobljen za saradnju s intervencijskim radiologom i abdominalnim hirurgom u zbrinjavanju bolesti pankreasa (2)
f) biti osposobljen za lijeenje pankreatinih pseudocista i drugih komplikacija bolesti pankreasa (3)
g) znati odabrati i interpretirati nalaze funkcionalnih testova egzokrine i endokrine insuficijencije pankreasa (3)
h) biti osposobljen za izvoenje UZV dijagnostike bolesti pankreasa (3)
i) izvoenje/interpretaciju endoskopskog UZV (2) ili drugih endoskopskih i radiolokih dijagnostikih i terapijskih metoda (ERP,
EPT, CT, MSCT, MRCP) (2)
ii) poznavati naine prehrane i potpornu terapiju bolesti pankreasa (3)
Hormonalni poremeaji
Nakon zavretka specijalizacije specijalista gastroenterologije mora biti osposobljen pruiti optimalnu zdravstvenu zatitu bolesnicima
sa svim oblicima hormonalnih poremeaja u gastroenterologiji. Specijalista gastroenterologije mora:
a) poznavati fiziologiju i patofiziologiju sekrecije hormona i regulatornih peptida u probavnom traktu (3)
b) poznavati dijagnostiku i diferencijalnu dijagnostiku sindroma hormonske hipersekrecije u hormonalno aktivnim
gastrointestinalnim tumorima (3)
c) poznavati metode dijagnostike, lijeenja i prognozu neuroendokrinih tumora probavnog trakta (3)
Malapsorpcija
sa svim oblicima sindroma malapsorpcije. Specijalista gastroenterologije mora
a) poznavati anatomiju i fiziologiju probavnog sistema, mehanizme probave i apsorpcije, mehanizme sekrecije elektrolita I
tekuine (3)
b) poznavati metode dijagnostike i lijeenja steatoreje, proteinskih enteropatija, sindroma proljeva i drugih malapsorpcijskih
poremeaja (3)
c) znati interpretirati nalaze biohemijskih i mikrobiolokih analiza stolice, analize duodenalnog soka (3)
d) znati tehnike izvoenja i interpretaciju nalaza: D-ksiloze testa, Schillingova testa, serololokih testova na celijakiju,
alergolokih testova za detekciju nutritivnih alergena (3)
e) biti osposobljen za odabir metoda lijeenja svih sindroma malapsorpcije (3)
Poremeaji prehrane
sa svim oblicima poremeaja prehrane. Specijalista gastroenterologije mora:
a) poznavati modalitete enteralne i parenteralne prehrane (3),
b) znati procijeniti status uhranjenosti, energetskih i nutritivnih potreba bolesnika (3)
c) poznavati indikacije i kontraindikacije za primjenu parenteralne i enteralne prehrane, vrste enteralnih i parenteralnih preparata,
naine primjene i komplikacije (3)
d) znati pruiti nutritivnu podrka u razliitim klinikim situacijama (3)
e) poznavati pravila perioperativne klinike prehrane, kao i enteralne i parenteralne prehrana kod kue (3)
f) znati uvesti nazogastrinu i nazojenunalnu sondu (3)
g) poznavati/postaviti perkutanu endoskopsku gastrostomu i jejunostomu (PEG i PEJ) (2)
Upalne bolesti crijeva, IBD
sa svim oblicima upalnih bolesti crijeva, posebno bolesnicima s idiopatskim hroninim upalnim bolestima crijeva.
Specijalista gastroenterologije mora:
a)
poznavati normalne elemente sluznine barijere, sastav i funkcija normalne crijevne flore i njezin uticaj na zatitu od
patogena, kolonizacijskih bakterija, mehanizme upalne reakcije u probavnom sistemu, te imunoloke i neiumoloke
obrambene mehanizme, gensku povezanost s upalnim bolestima crijeva (3)
b)
poznavati najvanija imunodeficijentna stanja koja prate poremeaje probavnog sistema, s posebnim osvrtom na
gastrointestinalne manifestacije sistemnih bolesti (3)
c)
poznavati metode dijagnostike idiopatskih hroninih upalnih bolesti crijeva (3)
d)
razlikovati upalne bolesti crijeva od sekretornih i osmotskih dijareja, samolimitirajuih crijevnih infekcija infektivnog
proljeva, post-radijacijskih i post-antibiotskih ileokolitisa, divertikulitisa, sindroma iritabilnog crijeva (3)
e)
poznavati pravila racionalne dijagnostike i adekvatne interpretacije dijagnostikih nalaza: serolokih, endoskopskih,
histolokih i radiolokih testova (3)
f)
biti osposobljen za rano prepoznavanje i lijeenje intestinalnih i ekstraintestinalnih komplikacija upalnih bolesti crijeva (3)
g)
biti u potpunosti osposobljen za planiranja terapije u bolesnika s upalnim bolestima crijeva (3)
h)
poznavati indikacije za hirurki zahvat i prepoznati postoperative komplikacije (3)
i)
poznavati sve probleme upalnih bolesti crijeva u trudnoi, te osigurati sigurno voenje terapije odreenim izborom lijekova u
Srijeda, 12. 8. 2015.
trudnoi (3)
j)
poznavati povezanost upalnih i malignih bolesti (3)
k)
poznavati psihosocijalni aspekt bolesnika s upalnim bolestima crijeva (3)
Gastrointestinalne infekcije
Nakon zavretka specijalizacije specijalista gastroenterologije mora biti osposobljen prepoznati i pruiti optimalnu zdravstvenu zatitu
bolesnicima s razliitim gastrointestinalnim infekcijama. Specijalista gastroenterologije mora:
a) poznavati epidemiologiju, etiologiju i patogenezu gastrointestinalnih infekcija, kao i mehanizme odbrane domaina (3)
b) poznavati sastav i djelovanje normalne enterike flore i naine odbrane od patogenih mikroorganizama (3)
c) poznavati patogenezu virusnih, bakterijskih, mikotikih i parazitarnih infekcija, kao i osnovne dijagnostike metode u
bakteriologiji, virusologiji, mikologiji i parazitologiji (2)
d) biti upozat s uincima antibiotika na crijevnu floru, kao i s empirijskom, ciljanom i profilaktikom primjenom antimikrobnih
lijekova u gastroenetrologiji, indikacijama, kontraindikacijama i komplikacijama antimikrobne terapije (3)
e) mora poznavati metode spreavanja i razvoja rezistencije na antimikrobne lijekove (3)
f) mora poznavati naela dijagnostike i lijeenja: tuberkuloze probavnog sistema, HIV-a, otrovanja hranom, bakterijske,virusne,
parazitare i mikotine bolesti u gastroenterologiji (2)
g) poznavati metode skupljanja uzoraka stolice, specijalne medije za kultivaciju i bojenje stolice (2)
h) poznavati metode seroloke dijagnostike gastrointestinalnih infekcija, imunoloke, molekularne, bioloke i genetske pretrage u
gastrointestinalnim infekcijama (2)
i) poznavati metode spreavanja infekcija kod endoskopije, naine dezinfekcije i sterilizacije endoskopskih aparata i uzimanje
uzoraka za analizu, kao i antibiotsku profilaksa kod rizinih bolesnika (imunokompromitiranih i bolesnika s transplantiranim
organima) (3)
j) biti upoznat s mogunostima cijepljenja protiv infekcija u gastroenterologiji (2)
Maligni GI tumori
Po zavretku specijalizacije specijalista gastroenterologije mora znati pruiti optimalnu zdravstvenu zatitu bolesnicima s malignim
tumorima probavog sistema. Specijalista gastroenterologije mora:
a) poznavati epidemiologiju premalignih i malignih promjena gastrointestinalnog sistema (3)
b) poznavati genetske poremeaje kao osnovu za nastanak malignoma (2)
c) poznavati naela i metode prevencije i kemoprevencije, kao i metode probira i nadzora bolesnika s premalignim i malignim
promjenama probavnog sistema (3)
d) znati racionalno odabrati metode dijagnostike gastrointestinalnih tumora (3)
e) poznavati tehnike histoloke analize tkivnih uzoraka (1)
f) znati procjeniti nutritivni status bolesnika s malignomima probavnog sistema, ukljuivi indikacije i metode nutritivne potpore
(3)
g) poznavati hirurke metode i postupke u lijeenju bolesnika s malignomima probavnog sistema (2)
h) biti osposobljen za postavljanje indikacije i znati naela primjene i osnove specifinog onkolokog lijeenja (hemoterapije i
radioterapije) (2)
i) biti osposobljen za pruanje cjelovite zatite za onkoloke bolesnike, ukljuivi i simptomatsko i palijativno lijeenje (3)
Hirurgija
Specijalista gastroenterologije mora:
a) biti osposobljen za postavljanje indikacije za operaciju i mora poznavati osnove hirurke taktike u abdominalnoj hirurgiji (2)
b) znati provesti prijeoperacijsku pripremu bolesnika (3)
c) poznavati postoperacijske komplikacije u abdominalnoj hirurgiji (2)
d) znati postaviti dijagnozu akutnog abdomena (3)
e) znati indikacije i kontraindikacije za hirurko lijeenje krvarenja iz probavnog trakta i portalne hipertenzije, poznavati
operacijske taktike lijeenja bolesti jednjaka i gastroduodenuma, bolesti bilijarnog sistema, akutnog i hroninog pankreatitisa i
bolesti anusa i rektuma, akutnih okluzija mezenterinih arterija i vena, hirurku terapiju upalnih i malignih bolesti crijeva (2)
f) biti upoznat s indikacijama za transplatacijsku hirurgiju (2)
g) aktivno sudjelovati na hirurkim indikacijskim sastancima, kao i organiziranim interaktivnim predavanjima iz abdominalne
hirurgije
Pedijatrija
Nakon zavrene specijalizacije specijalista gastroenterologije treba imati teorijsko znanje gastrointestinalnim bolestima djeje dobi,
posebno o hroninim bolestima, pri kojima se bolest nastavlja i u odraslu dob. Specijalista gastroenterologije mora:
a) poznavati anatomiju i fiziologiju probavnog sistema djeteta (2)
b) poznavati modalitete enteralne i parenteralne djeje prehrane (2)
c) poznavati gastrointestinalne bolesti djeje dobi (2)
d) biti upoznat s indikacijama, kontraindikacijama i pripremi djeteta za invazivnu dijagnostiku obradu (2).
Patologija
Nakon zavretka specijalizacije specijalista gastroenterologije mora poznavati patohistologiju probavnog sistema i jetre. Specijalista
gastroenterologije mora:
a) znati interpretirati patoloke makroskopske, mikroskopske i citoloke nalaze, kao i metoda molekularne biologije koje se
primjenjuju u patolokoj dijagnostici (1)
b) poznavati varijabilnosti normalnog histolokog nalaza tkiva probavnog sistema te promjene karakteristine za razliite benigne
i maligne bolesti (1)
c) znati odabrati mjesta i naine uzimanja bioptikih uzoraka primjerenih za patoloku analizu, poznavati nain dostave bioptata,
posebnosti rukovanja ili fiksacije materijala (2/3)
d) biti upoznat s novim tehnologijama u patohistrolokoj dijagnostici, koje se koriste u gastroenterologiji (1)
e) poznavati vrijednost i ogranienja fine-needle aspiracijske tehnike i brush citologije (2)
f) biti aktivni sudionik multidisciplinarnih redovitih sastanaka gastroenterologa i patologa (2)
Radiologija
Nakon zavretka specijalizacije specijalista gastroenterologije mora poznavati radioloke dijagnostike i terapijske metode. Specijalista
gastroenterologije mora:
a) poznavati rendgensku anatomiju probavnog sistema i anatomiju presjeka tijela, algoritam rendgenoloke dijagnostike (2)
b) poznavati mogunosti i ogranienja nekontrastnih i kontrastnih pretraga probavnog sistema (1)
c) znati vrijednost, nain izvoenja, indikacije i kontraindikacije za pojedine radioloke pretrage (CT, MSCT, MR, MRCP,
angiografija i dr.) (1)
d) poznavati indikacije, kontraindikacije i komplikacije interventnih radiolokih metoda i postupaka (1)
Srijeda, 12. 8. 2015.

Endoskopija
Nakon zavretka specijalizacije specijalista gastroenterologije mora biti osposobljen za izvoenje osnovnih endoskopskih
dijagnostikih i terapijskih zahvata i pretraga (Prvi nivo). Ako se pokae potreba, tokom specijalizacije moe se osposobiti i za
izvoenje interventnih endoskopskih zahvata (Drugi nivo).
a) Mora poznavati u svim detaljima: indikacije, kontraindikacije i komplikacije endoskopskih zahvata, mora znati samostalno
rjeiti nastale komplikacije tokom ili iza zahvata.
b) Mora znati interpretirati nalaze endoskopskih pretraga.
c) Mora poznavati naine pripreme i zatite bolesnika prije, za vrijeme i nakon endoskopije zajedno s iv. primjenom lijekova i
premedikacije.
d) Mora poznavati naine ienja i pravilnog uvanja endoskopske opreme.
e) Mora, nakon obavljenih pretraga prve razine (300 ezofagogastroduodenoskopija, 30 zaustavljanja gastrointestinalnih krvarenja
razliitim hemostatskim tehnikama iz gornjeg i 50 iz donjeg probavnog sistema, 10 vaenje stranih tijela, 100 totalnih
kolonoskopija, 100 polipektomija, 100 sigmoidoskopija) samostalno postaviti indikaciju, sigurno, brzo i potpuno izvesti
dijagnostiki endoskopski pregled gornjeg i donjeg probavnog sistema, izvaditi strano tijelo i odstraniti polipe.
f) Mora znati medikamentozno i endoskopski zbrinuti akutna i hronina krvarenja gornjeg i donjeg probavnog sistema.
g) Mora znati izvesti abdominalnu punkciju i/ili biopsiju, sa ili bez ultrazvune kontrole.
h) Mora znati integrirati endoskopske pretrage ili zahvate u plan lijeenja bolesnika (racionalno planirati endoskopske pretrage i
zahvate, odnosno izbjei pretjeranu ili premalu upotrebu endoskopije).
i) Mora razumjeti odnos izmeu endoskopskih pretraga i moguih komplikacija zahvata (poznavanje rizika od endoskopije:
cost benefit za pojedine bolesnike).
j) Mora, nakon to je prisustvovao ili samostalno izveo endoskopske pretrage drugog nivoa (150 ERCP-a, sfinkterotomija I
vaenje kamenaca, 30 stentiranja biliopankreasnog sistema, 30 stentiranje jednjaka, kolona ili pilorusa, 30 dilatacija stenoza
jednjaka i kolona, 50 endoskopskih ultrazvunih pregleda EUZ, 10 perkutanih endoskopskih gastrostoma PEG, 10
mukozektomija, 50 manometrija i pH-metrija i 50 endoskopija kapsulom), biti osposobljen indicirati/izvesti sve navedene
interventne endoskopske zahvate.
Gastrointestinalna UZV dijagnostika
Nakon zavretka specijalizacije specijalista gastroenterologije mora biti osposobljen za izvoenje osnovnih ultrazvunih dijagnostikih
i terapijskih zahvata i pretraga. Ako se pokae potreba, tokom specijalizacije se moe osposobiti i za izvoenje ultrazvunih zahvata
drugog nivoa EUS-a
a) Mora, nakon izvedenih najmanje 300 ultrazvunih pregleda pod nadzorom specijalista, najmanje 50 abdominalnih
punkcija/biopsija pod kontrolom ultrazvuka i 50 dopplerskih pregleda, samostalno postaviti indikaciju, sigurno, brzo i potpuno
izvesti dijagnostiki pregled abdominalnim ultrazvukom.
b) Mora dobro poznavati tonost abdominalnog ultrazvuka pri postavljanju dijagnoze u pojedinim klinikim situacijama,
poznavati diferencijalnu dijagnozu pojedinih ultrazvunih nalaza.
c) Mora biti upoznat s intervencijskim metodama koje se izvode pod ultrazvunom kontrolom.
d) Mora dobro poznavati ogranienja abdominalnog ultrazvuka.
e) Mora biti osposobljen indicirati izvoenje endoskopskog ultrazvuka, dobro poznavati njegove kontraindikacije, kao i tonost
pri postavljanju dijagnoze u pojedinim klinikim situacijama.
f) Mora biti upoznat s mogunostima intervencije tokom endoskopskog ultrazvuka (ciljane punkcije razliitih struktura, punkcije
cistinih formacija s eventualnim postavljanjem endoproteza itd.).
g) Mora dobro poznavati ogranienja endoskopskog ultrazvuka
h)
Mora dobro poznavati komplikacije dijagnostikih i intervencijskih pretraga i znati metode njihova zbrinjavanja.
Osim odjela koji zbrinjavaju svu gastrointestinalnu patologiju, potrebno je da u ustanovi u kojoj se obavlja specijalizacija iz
gastroenterologije postoje: jedinica za intenzivnu gastroenteroloku zatita, endoskopski laboratorij u kojem se vri potpuni dijapazon
endoskopskih pretraga, UZV odjel s endoskopskim UZV-om, rentgenski odjel sa svim djelatnostima (rutinski RTG dijaskopijski
pogon, CT, MR, angiografija, radioloki UZV) u kojem se mogu obavljati endoskopsko-radioloki zahvati: ERCP-dijagnostikoterapijski zahvati, PTC, angiografski zahvati na GI-traktu, hirurki operacijski pogon, gastroenteroloka specijalistika poliklinika
sluba.
GINEKOLOGIJA I OPSTETRICIJA
Specijalista ginekologije i opstetricije
Oblast
Osnovni program specijalizacije
Hirurgija dojke
Urologija
Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna
medicina
Neonatalna medicina
Ultrazvuna dijagnostika
Laboratorijska dijagnostika
Humana genetika
Patologija
Ginekoloka citologija
Transfuzijska medicina
Klinika radiologija
Opstetricija
Voenje trudnoe
Voenje poroda
Patologija trudnoe
Ginekologija
Ginekoloka hirurgija
Trajanje
(mjeseci)

ZZJZ FBIH
13
3
2
1

Bolniki odjel za hirurgiju dojke
Bolniki odjel za urologiju
Bolniki odjel anesteziologije, reanimatologije i
intenzivnog lijeenja
Bolniki odjel neonatologije
Bolniki odjel za ginekologiju i opstetriciju
Bolniki laboratorij
Laboratoroj (institut) za humanu genetiku
Institut (zavod) za patohistologiju
Odjel za ginekoloku citologiju
Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH ili
Odjel klinike radiologije
1
8
5
Ambulanta za trudnice
Raaonica
Odjel za patologiju trudnoe
1
3
14
20
11
Bolniki odjel za ginekologiju

Ginekoloka onkologija
Ginekoloka urologija
Djeja ginekologija
Ginekoloka ambulanta
Reproduktivna ginekologija i ginekoloka
endokrinologija
Reproduktivna ginekologija i ginekoloka
endokrinologija
Program vantjelesne oplodnje

stie zavretkom
specijalizacije
Srijeda, 12. 8. 2015.
4
2
1
2
Bolniki odjel za onkologiju

Ambulanta za djeiju ginekologiju
Ginekoloka ambulanta
Bolniki odjel za reprodukciju i ginekoloku

endokrinologiju
Bolniki odjel za reprodukciju i ginekoloku
endokrinologiju
Ambulanta za planiranje porodice
Planiranje porodice i kontracepcija

2
Godinji odmori
5
tematskog podruja
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant ginekologije i opstetricije mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije.
Zavretkom specijalizacije specijalizant ginekologije i opstetricije mora:
zatite (3)
propisima (3)
zdravstva (3)
Tokom specijalizacije iz ginekologije i opstetricije specijalizant stie teoretsko i praktino znanje, te vjetine iz podruja ginekologije i
opstetricije. Nakon zavretka specijalizacije specijalizant je sposoban samostalno zatititi veinu bolesnica s akutnim i hroninim
ginekolokim bolestima, te nadzirati normalne i komplicirane trudnoe i porode.
Edukacija mora biti usmjerena postizanju kompetentnosti. Specijalizanti ginekologije i opstetricije moraju sudjelovati u svim
bolnikim aktivnostima (ukljuujui lijeenje ambulantnih i bolnikih pacijentica, rjeavanje hitnih sluajeva te obavljanje poroda i
ginekolokih operacija), sudjelovati u nastavnim aktivnostima (ukljuujui poduavanje drugih zdravstvenih radnika), te klinikom i
bazinom naunom istraivanju.
U sluajevima kada izvoenje odreenog zahvata nije mogue u pojedinoj ustanovi, moe ga se zamijeniti s drugim slinim zahvatom
ili specijalizantu omoguiti da dio edukacije provede u centru gdje se isti izvodi.
Nakon zavretka specijalizacije, specijalizant mora imati minimum dijagnostikih i terapijskih zahvata pod supervizijom i mora biti
sposoban izvesti iste zahvate samostalno, pravilno i sigurno.
I OSNOVNA ZNANJA
Specijalizant ginekologije i opstetricije tokom specijalizacije mora stei znanja iz osnovnih znanja razliitog stepena i to kako slijedi:
"Znanje" podrazumijeva osnovno razumijevanje onih podruja medicine koja se obino ne koriste ili se rijetko koriste u klinikoj
praksi ginekologije i opstetricije.
"Detaljno znanje" podrazumijeva razumijevanje vanih aspekata iz podruja kojima se opsenije bave specijalisti drugih disciplina.
"Opseno znanje" podrazumijeva potpuno razumijevanje podruja koja su bitna za kliniki rad specijalista ginekologije i opstetricije.
Srijeda, 12. 8. 2015.
Anatomija
Opseno znanje anatomije zdjelice, abdomena, toraksa, dojki, ekstremiteta i endokrinih lijezda, posebno vezano uz hirurke postupke
koje obavljaju specijalisti ginekologije i opstetricije. Opseno znanje relevantnih kostiju, zglobova, miia, krvnih ila, limfnog
sistema, ivaca te histologije. Opseno poznavanje anatomskih promjena tokom trudnoe, poroaja i babinja, ukljuujui promjene na
dojkama. Poznavanje promjena anatomskih odnosa pri benignim ginekolokim stanjima, ali i malignim bolestima te njihovog uticaja
na plan hirurkog lijeenja.
Fiziologija i endokrinologija
Opseno znanje o ljudskoj fiziologiji i reproduktivnoj endokrinologiji s posebnim osvrtom na muki i enski reproduktivni sistem,
trudnou, fetus i novoroene.
Znanje o osnovnim fiziolokim procesima, ukljuujui principe prehrane, metabolizam vode, acidobazni status, te staninu biologiju.
Poznavanje specifinosti pre-pubertetne fiziologije, kao i znaaja fiziologije reproduktivne dobi, te promjena koje se dogaaju tokom
trudnoe, poroda, babinja i laktacije. Poznavanje fiziologije i endokrinologije menopauze, kao i muke reproduktivne fiziologije.
Genetika
Detaljno znanje o osnovnim nasljednim bolestima, te principima nasljeivanja hromosomskih i genetskih anomalija, ukljuujui
androgene poremeaje, poremeaje u ponaanju, hemoglobinopatije i koagulopatije. Poznavanje osnova strukture i funkcije DNA i
staninih ciklusa, poznavanje i razumijevanje nasljednih poremeaja i njihovih uinaka. Razumijevanje principa i faktora mutageneze,
teratogeneze i malformacija, genetike tumora i mehanizama regulacije gena. Poznavanje adekvatnih dijagnostikih tehnika vezanih za
razumijevanje principa prenatalnog probira i prenatalne dijagnostike te preimplantacijske dijagnostike.
Embriologija
Opseno znanje gametogeneze i oplodnje, organogeneze i razvoja embrija sa svim organskim sistemima, razvoja placente, plodovih
ovoja i plodove vode te strukturalnih promjena u novoroeneta. Detaljno znanje o eim fetalnim malformacijama.
Patologija i ginekoloka citologija
Opseno znanje citologije i histologije eih ginekolokih patolokih stanja. Detaljno znanje i primjena principa sakupljanja i pohrane
tkivnih i citolokih uzoraka.
Specijalizant treba detaljno upoznati makroskopske i mikroskopske promjene posteljice, fetusa i novorodeneta kod razliitih
patolokih stanja trudnoe, fetusa i neonatusa. Demonstriraju se obdukcija fetusa-neonatusa, te histoloke analize posteljice i fetalnihneonatalnih organa. Iz ginekoloke patologije upoznaju se histoloke promjene endometrijskog ciklusa, benigne te preinvazivne i
invazivne neoplastike promjene genitalnih organa: vulve, vagine, cerviksa, endometrija i ovarija. Specijalizant treba upoznati osnove
vaginalne eksfolijativne citodijagnostike, s normalnim stanicama, s displasikim lezijama, s karcinomom in situ te s invazivnim
karcinomom.
Mikrobiologija
Opseno znanje infektivnih bolesti koje se susreu u klinikoj praksi ginekologije i opstetricije, poznavanje njihovih uzronika i
komplikacija. Poznavanje normalne flore urogenitalnog trakta, principa i metoda sakupljanja, pohrane i transporta mikrobiolokih
uzoraka, ukljuujui posebne zahtjeve pri detekciji odreenih patogena. Detaljno razumijevanje odgovarajuih testova te principa na
kojima se zasnivaju, kao i interpretacija rezultata. Uoavanje vanosti mikrobioloke profilakse kao i principa asepse, sterilizacije i
dezinfekcije. Razumijevanje principa antimikrobne terapije infekcija, ukljuujui mehanizme djelovanja te antibiotsku rezistenciju
pojedinih mikroorganizama.
Biohemija
Znanje o metabolizmu ugljikohidrata, lipida, proteina i nukleinskih kiselina, ulozi vitamina, minerala i enzima, sastavu i regulaciji
unutarstanine i meustanine tekuine te acidobaznoj ravnotei. Opseno znanje razmjera hematolokih promjena u normalnoj
trudnoi te poremeaja u trudnoi. Znanje o molekularnoj biologiji.
Biofizika
Znanje o fizikalnim principima i biolokim uincima topline, zvuka i elektromagnetskog zraenja, razumijevanje principa lasera,
elektrokardiografije, izotopa, rendgenskih zraka, ultrazvuka i snimanja magnetskom rezonancijom, kao i razumijevanje moguih
neeljenih uinaka, te sigurnosnih naela u primjeni istih.
Imunologija
Detaljno znanje o imunolokim mehanizmima, te principima reproduktivne imunologije. Osim bazine imunologije nuno je detaljno
poznavanje imunologije tumorskog tkiva, imunolokog odgovora na malignitet, te mehanizama imunolokog odgovora na terapiju
neoplazmi.
Farmakologija
Opseno znanje o karakteristikama, farmakodinamici i farmakokinetici, interakcijama i opasnostima farmakolokih tvari koje se
koriste u ginekologiji i opstetriciji, te posebno naela teratogeneze i propisivanja lijekova tokom trudnoe i dojenja. Poseban naglasak
treba staviti na opseno razumijevanje transplacentarnog transfera lijekova kao i prepoznavanje te lijeenje neeljenih tetnih pojava i
sigurnosnih mjera.
Nivo kompetencije-Osnovna znanja
Anatomija zdjelice, abdomena, toraksa, dojki, ekstremiteta i endokrinih lijezda, posebno vezano uz hirurke postupke (3)
Znanje relevantnih kostiju, zglobova, miia, krvnih ila, limfnog sistema, ivaca te histologije (3)
Ljudska fiziologija i reproduktivna endokrinologija s posebnim osvrtom na muki i enski reproduktivni sistem, trudnou,
fetus i novoroene (3)
Osnovni fizioloki procesi, ukljuujui principe prehrane, metabolizam vode, acidobazni status te staninu biologiju (1)
Osnovne nasljedne bolesti te principi nasljeivanja kromosomskih i genetskih anomalija (2)
Gametogeneza i oplodnja, organogeneza i razvoj embrija sa svim organskim sistemima, razvoj placente, plodovih ovoja i
plodove vode te strukturalne promjene u novoroeneta (3)
ee fetalne malformacije (2)
Probir, dijagnoza i lijeenje fetalnih anomalija (3)
Genetski uzroci neplodnosti i ranih pobaaja (3)
Citologija i histologija eih ginekolokih patolokih stanja (3)
Poznavanje i primjena principa sakupljanja i pohrane tkivnih i citolokih uzoraka (2)
Makroskopske i mikroskopske promjene posteljice, fetusa i novorodeneta kod razliitih patolokih stanja trudnoe, fetusa i
neonatusa (2)
Interpretacija patohistolokih i citolokih nalaza (3)
Infektivne bolesti koje se susreu u klinikoj praksi ginekologije i opstetricije, uzronici i komplikacije (3)
Principi i metode sakupljanja, pohrane i transporta mikrobiolokih uzoraka, ukljuujui posebne zahtjeve pri detekciji
odreenih patogena (1)
Razumijevanje odgovarajuih testova i principa na kojima se zasnivaju, te interpretacija rezultata (2)
Znanje o metabolizmu ugljikohidrata, lipida, proteina i nukleinskih kiselina, ulozi vitamina, minerala i enzima, sastavu i
regulaciji unutarstanine i meustanine tekuine te acidobaznoj ravnotei (1)
Razumijevanje razmjera hematolokih promjena u normalnoj trudnoi te poremeaja u trudnoi (3)
Fizikalni principi i bioloki uinci topline, zvuka i elektromagnetskog zraenja, razumijevanje principa
lasera,elektrokardiografije, izotopa, rendgenskih zraka, ultrazvuka i snimanja magnetskom rezonancijom (1)

-
Srijeda, 12. 8. 2015.
Imunoloki mehanizmi te principi reproduktivne imunologije (2)

Imunologija tumorskog tkiva, imunoloki odgovor na malignitet i mehanizam imunolokog odgovora na terapiju neoplazmi
(2)
Karakteristike, farmakodinamika i farmakokinetika, interakcije i opasnosti farmakolokih tvari koje se koriste u ginekologiji i
opstetriciji, te naela teratogeneze i propisivanja lijekova tokom trudnoe i dojenja (3)
Transplacentarni transfer lijekova, prepoznavanje i lijeenje neeljenih tetnih pojava (3)
II KLINIKA ZNANJA
1. Osnovni program specijalizacije
Detaljno poznavanje etiologije, patogeneze, patofiziologije, simptomatologije, dijagnoze, diferencijalne dijagnoze i lijeenja
abdominalnih hirurkih bolesti. Specijalizant se mora temeljito upoznati s radom odjela za abdominalnu hirurgiju, a opseno s
principima asepse, antisepse, preoperacijske pripreme i njege bolesnika u jedinicama intenzivne njege te sterilizacijom. Mora biti
ukljuen u rad hirurke ambulante i deurati u hitnoj hirurkoj slubi. Neophodno je uestvovanje u svim dijagnostikim zahvatima posebno pri rektoskopiji, sigmoidoskopiji, kolonoskopiji, punkcijama, vrenju i interpretaciji radiolokih pretraga (nativna snimka
abdomena, pasaa eluca i crijeva, CT i MR). Sta treba obavljati u ustanovama s razvijenom abdominalnom hirurgijom gdje
specijalizant moe upoznati savremene dijagnostike i terapijske metode.
Nivo kompetencija:
Etiologija, patogeneza, patofiziologija, simptomatologija, dijagnoza, diferencijalna dijagnoza i lijeenje abdominalnih
hirurkih bolesti (2)
Principi asepse i antisepse (3)
Preoperacijska priprema, sterilizacija (3)
Hirurke komplikacije i principi postoperativne njege (3)
Hirurgija dojke
Poznavanje dijagnostike i hirurkog lijeenja malignih bolesti dojke.
Urologija
Detaljno poznavanje etiologije, patogeneze, patofiziologije, simptomatologije, dijagnoze, diferencijalne dijagnoze i lijeenja urolokih
bolesti. Detaljno upoznavanje s osnovama uroloke dijagnostike i lijeenja.
Nivo kompetencija:
Anamneza, patofiziologija i simptomatologija urolokih bolesti (2)
Osnove uroloke dijagnostike i lijeenja (2)
ivanje mjehura (3)
Opseno znanje preoperacijske pripreme i njege bolesnika u jedinicama intenzivne njege. Opseno poznavanje primjene, tehnika i
komplikacija anestezije i sticanje vjetina u reanimaciji odraslih.
Nivo kompetencija:
Preoperacijska priprema i njega bolesnika u jedinicama intenzivnog lijeenja (3)
Poznavanje primjene, tehnika i komplikacija anestezije (3)
Reanimacija (3)
Neonatalna medicina
Detaljno poznavanje zbrinjavanja i njege novoroeneta s osnovnim principima nadzora djeteta u prvim danima nakon poroda te s
naelima, mogunou i izvedbom intenzivne neonatalne njege.
Nivo kompetencija:
Zbrinjavanje i njega novoroeneta (2)
Osnovni principi nadzora djeteta u prvim danima nakon poroda (1)
Naela, mogunosti i izvedba intenzivne neonatalne njege (1)
Reanimacija novorodeneta (3)
Opseno poznavanje ultrazvunih aspekata:
normalne anatomije zdjelice,
ginekolokih bolesti,
neplodnosti,
ultrazvuno voenih invazivnih postupaka.
Neophodno je upoznati osnovne principe dijagnostike ultrazvukom, te nauiti koristiti ultrazvunu dijagnostiku u fetalnoj medicini i
ginekologiji. Koritenje abdominalnog i vaginalnog pristupa detektora. Rutinske metode fetalne piometrije. Prisustvovanje izvoenju
dijagnostikih i terapijskih metoda koje se izvode pod kontrolom ultrazvuka.
Laboratorijska dijagnostika
Tokom 1 sedmice u biohemijskom i 1 sedmice u endokrinolokom laboratoriju specijalizant se upoznaje s osnovnim metodama
laboratorijske dijagnostike s ijim rezultatima u sklopu rutinskog rada svakodnevno dolazi u dodir, te ih mora znati pravilno
interpretirati. Specijalizant se upoznaje s mikrobiolokom i opom laboratorijskom dijagnostikom, te s ciljanom ginekolokoopstetrikom, biohemijskom i endokrinolokom dijagnostikom.
Opseno poznavanje indikacija i kontraindikacija lijeenja krvnim derivatima.
Nivo kompetencija:
Indikacije i kontraindikacije lijeenja krvnim derivatima (3)
Klinika radiologija
Detaljno poznavanje dijagnostikih pretraga u radiologiji ukljuujui opi ultrazvuk, konvencionalne radioloke pretrage (RTG plua,
intravenska urografija, irigografija), kao i poznavanje dijagnostikih mogunosti i interpretacije kompjutorizirane tomografije,
magnetske rezonancije, te drugih savremenih radiolokih pretraga. Potrebno je poznavati i dijagnostike radioloke pretrage dojke.
Nivo kompetencija:
Interpretacija konvencionalnih radiolokih, CT i MR nalaza (2)
Procjenjivanje stanja pacijenta
Klinike dijagnostike vjetine (3)
Interpretacija laboratorijskih i drugih nalaza (3)
Propisivanje terapije (3)
Odabir odreene operativne metode (3)
2. Opstetricija
Obilazak obavezno zapoinje radom u raaonici u trajanju od 8 mjeseci. Potrebno je detaljno upoznati rad u raaonici, savremene
metode voenja poroda i nadzora stanja djeteta i majke. Na odjelima za patologiju trudnoe specijalizant se detaljno upoznaje s
metodama otkrivanja, praenja i lijeenja patolokih trudnoa. Uz deurstva u raaonici specijalizant mora sudjelovati u vizitama na
odjelu za porodilje i u radu trudnike ambulante.
Srijeda, 12. 8. 2015.
Normalna trudnoa
Opseno znanje majinske i fetalne fiziologije, ukljuujui placentnu funkciju i materno-fetalne interakcije. Opseno znanje o
antenatalnoj, intrapartalnoj i postnatalnoj zatite, ukljuujui psiholoke aspekte, opstetriku analgeziju i anesteziju.
Komplicirana trudnoa
Opseno znanje o svim aspektima komplicirane trudnoe, poroda i babinja te njihovom voenju. Opseno znanje o fetalnim i
neonatalnim bolestima, reanimaciji i principima lijeenja novoroeneta.
Maternalni i perinatalni mortalitet
Opseno znanje relevantnih definicija i statistikih koncepata kao i njihovog znaenja.
Genetika
Opseno znanje o probiru, dijagnozi i lijeenju fetalnih anomalija. Opseno znanje o normalnim i abnormalnim kariotipovima,
genetskim uzrocima neplodnosti i ranog pobaaja, kao i sposobnost prenoenja tog znanja pacijenticama te rasprave o implikacijama.
Ultrazvuk
Opseno znanje o:
normalnoj i abnormalnoj anatomiji fetusa, placente i plodne vode,
fetalnoj biometriji,
procjeni gestacijske starosti,
procjeni fetalnog rasta i ponaanja fetusa,
vrednovanju fetalnog i uteroplacentnog optoka krvi,
invazivnim dijagnostikim i terapijskim postupcima (znanje).
Nadziranje fetusa
Opseno znanje o principima svih priznatih metoda fetalnog nadzora prije i za vrijeme poroda.
Specijalizant mora biti sposoban primijeniti teorijsko i osnovno praktino znanje, sa navedenim nivoom kompetencije, o:
Osnovna znanja
Majinska i fetalna fiziologija, placentna funkcija i materno-fetalne interakcije (3)
Antenatalna, intrapartalna i postnatalna zatita, ukljuujui psiholoke aspekte, opstetriku analgeziju i anesteziju (3)
Komplicirana trudnoa, porod i babinje, te njihovo voenje (3)
Fetalne i neonatalne bolesti, reanimacija i principi lijeenja novoroeneta (3)
Maternalni i perinatalni mortalitet - znanje relevantnih definicija i statistikih koncepata kao i njihovog znaenja (3)
Opstetriki zahvati
Spontani porod ukljuujui epizitomiju i njeno zbrinjavanje (3)
Asistirani vaginalni porod (vakum ekstrakcija) (3)
Vaginalni porod na zadak (3)
Carski rez (3)
Zbrinjavanje laceracije perineuma 3. i 4. stepena kao i laceracije cerviksa (3)
Zaostala posteljica (3)
Postpartalna hemoragija (3)
Distocija ramena (3)
Vaginalni porod vieplodne trudnoe (3)
Procjena stanja fetusa na osnovu CTG-a (3)
PH-metrija (3)
Serklaa (3)
Amniocenteza (1)
Biopsija korionskih resica/biopsija posteljice (1)
Kordocenteza (1)
Dovrenje trudnoe u 1. trimestru (3)
Dovrenje trudnoe u 2. trimestru (3)
Ultrazvuk opstetricija
Normalna i abnormalna fetalna anatomija, anatomija placente i amnijske upljine, fetalna biometrija, procjena fetalnog rasta i
ponaanja fetusa, vrednovanje fetalnog i uteroplacentnog optoka krvi (3)
Invazivni dijagnostiki i terapijski postupci (1)
Utvrivanje rane trudnoe (3)
Utvrivanje trajanja trudnoe (3)
Fetalna morfologija (3)
Fetalni rast (3)
Fetalna prezentacija
Smjetaj posteljice (3)
Volumen amnijske tekuine (3)
Protoci (Doppler) (3)
3. Ginekologija
Opa ginekologija
Opseno znanje etiologije, patogeneze, patofiziologije, klinike slike, dijagnoze i diferencijalne dijagnoze ginekolokih bolesti,
ukljuujui i bolesti dojke. Potrebno je savladati ginekoloku patologiju van gestacije i probleme neplodnosti: upale, tumore, mane
razvoja i specifine metode hirurgije u maloj zdjelici. Savladati dijagnostike metode uroginekologije, kolposkopiju, frakcioniranu
kiretau, aspiraciju kavuma uterusa, biopsiju te histeroskopiju.
Opseno znanje svih osnovnih ginekolokih hirurkih zahvata, ukljuujui hirurgiju dojke. Opseno znanje o hirurkim
komplikacijama i principima postoperativne njege. Detaljno znanje o sloenijim hirurkim zahvatima u ginekologiji i opstetriciji.
Opseno znanje o upotrebi, metodama i komplikacijama anestezije te principima reanimacije odraslih.
Uroginekologija i bolesti zdjelinog dna
Opseno znanje etiologije i klinike slike bolesti zdjelinog dna ene i donjeg dijela mokranog sistema. Detaljno znanje o principima
dijagnostike, ispitivanja te konzervativnog i hirurkog lijeenja te postoperativnog voenja bolesnica.
Ginekoloka onkologija
Opseno znanje epidemiologije, etiologije, prevencije, dijagnostikih metoda, "staging-a", te organizacije lijeenja ginekolokih
preinvazivnih i invazivnih karcinoma, ukljuujui primarnu i sekundarnu prevenciju te zatita neizljeivih bolesnica.
Za vrijeme boravka na ginekolokoj onkologiji specijalizant upoznaje principe radijacijske i hirurke terapije malignih tumora enskih
genitalnih organa s posebnim osvrtom na odabir najsvrsishodnijeg naina i kombinacije lijeenja: hirurke terapije, radijacijske,
hemoterapije i hormonske terapije. Detaljno upoznaje principe radio i hemoterapije, njeno planiranje, provoenje i nadzor bolesnica;
upoznaje i savladava metode otkrivanja poetnog karcinoma: kolposkopiju, cervikografiju, ciljanu biopsiju, aspiraciju materita te
punkciju; upoznaje se s mogunou klinike dijagnostike uznapredovalog karcinoma, stupnjevanjem bolesti te pomonim
dijagnostikim metodama: cistoskopijom, abdominalnom i pleuralnom punkcijom, punkcijom limfnih vorova i drugih novotvorina te
Srijeda, 12. 8. 2015.
limfografijom. Specijalizant se upoznaje s planiranjem i nainom kontrole lijeenih bolesnica, kvalitetom ivota bolesnica i
suzbijanjem posljedica zraenja, s dijagnostikom benignih i malignih bolesti dojke: klinikim pregledom, mamografijom, punkcijom,
mogunostima lijeenja i kontrole.
Specijalizant mora biti sposoban primijeniti teorijsko i osnovno praktino znanje, sa navedenim nivoom kompetencije, o:
Osnovna znanja
Etiologija, patogeneza, patofiziologija, klinika slika, dijagnoza i diferencijalna dijagnoza ginekolokih bolesti, ukljuujui i
bolesti dojke (3)
Epidemiologija, etiologija, prevencija, dijagnostike metode, "staging", te organizacija lijeenja ginekolokih preinvazivnih i
invazivnih karcinoma, ukljuujui primarnu i sekundarnu prevenciju te zatita neizljeivih bolesnica (3)
Dijagnostika benignih i malignih bolesti dojke: kliniki pregled, mamografija, punkcija, mogunosti lijeenja i kontrole (3)
Principi radioterapije i hemoterapije (2)
Nadzor onkolokih bolesnica (3)
Etiologija i klinika slika bolesti zdjelinog dna ene i donjeg dijela mokranog sistema (3)
Principi dijagnostike, ispitivanja, konzervativnog i hirurkog lijeenja bolesti zdjelinog dna ene i donjeg dijela mokranog
sistema te postoperativno voenje bolesnica (2)
Operativni zahvati
Znanje o sloenijim hirurkim zahvatima u ginekologiji i opstetriciji (2)
Dijagnostika laparoskopija i sterilizacija (3)
Manji laparoskopski zahvati (ektopine trudnoe, ciste jajnika ) (3)
Dijagnostika histeroskopija i ciljana biopsija (3)
Kolposkopija i biopsija (3)
Jednostavni histeroskopski zahvat (npr. polipectomia) (3)
Ablacija endometrija (2)
Konizacija i slini zahvati (3)
Transvaginalna punkcija jajnika (3)
Kiretaa (3)
Laparotomija (ukljuujui salpingektomiju, ovarijektomiju, cistektomiju i adheziolizu) (3)
Abdominalna histerektomija (3)
Miomektomija (3)
Vaginalna histerektomija (3)
Hirurgija miinog dna zdjelice (3)
Suspenzijski zahvati (2)
Marsupijelizacija Bartholinove ciste (3)
Umetanje materninog uloka (IUD) (3)
Radikalna histerektomija (1)
Radikalna operacija kod raka jajnika (1)
Popravci abdominalne kile (3)
Ultrazvuk ginekologija
Detaljno znanje o ultrazvunim aspektima normalne zdjeline anatomije, ginekolokih bolesti i neplodnosti, te o ultrazvuno
asistiranim invazivnim metodama (3)
4. Reproduktivna ginekologija i ginekoloka endokrinologija
Reproduktivna endokrinologija
Opseno znanje o reproduktivnoj endokrinologiji i njenoj primjeni u klinikoj praksi.
Pedijatrijska i adolescentna ginekologija
Opseno znanje o normalnom i abnormalnom spolnom razvoju, te o specifinim ginekolokim bolestima djeje dobi i puberteta.
Poremeaji menstruacijskog ciklusa
Opseno znanje o normalnom menstruacijskom ciklusu te o patofiziologiji poremeaja menstruacijskog ciklusa, njihovoj dijagnozi,
ispitivanju i lijeenju.
Perimenopauzalne i postmenopauzalne tegobe
Opseno znanje o patofiziologiji te psiholokim aspektima poremeaja peri i postmenopauze, njihovoj prevenciji, dijagnozi i lijeenju.
Spolno prenosive bolesti
Opseno znanje o epidemiologiji, etiologiji, patologiji i komplikacijama spolno prenosivih bolesti kod mukarca i ena.
Neplodnost
Opseno znanje o uzrocima, ispitivanju i lijeenju enske i muke neplodnosti. Detaljno znanje o hormonalnoj terapiji i metodama
asistirane reprodukcije.
Planiranje porodice
Opseno znanje o svim metodama kontracepcije i sterilizacije, te o reproduktivnoj fiziologiji mukaraca i ena, o raspoloivim
metodama hitne kontracepcije, pridruenim koristima, rizicima i kontraindikacijama, uvoenju IUD-a, subdermalnim implantatima, te
pravnim aspektima sterilizacije i induciranog pobaaja.
Inducirani pobaaj
Opseno znanje o svim metodama i komplikacijama hirurkog i medikamentoznog prekida trudnoe.
Dijagnoza nasilja nad enama i potpora enama koje su rtve takvog nasilja.
Psihosomatski, psihoseksualni poremeaji i stresni poremeaji
Opseno znanje o psihopatologiji i lijeenju psihoseksualnih poremeaja, te uticaju stresa na funkcionalne poremeaje kao to su
menstruacijska i ovarijska disfunkcija i hronina zdjelina bol.
Ultrazvuk
Opseno znanje o ultrazvunim aspektima normalne zdjeline anatomije, ginekolokih bolesti i neplodnosti, te o ultrazvuno
asistiranim invazivnim metodama.
Specijalizant mora biti sposoban primijeniti teorijsko i osnovno praktino znanje, sa navedenim nivoom
kompetencije, o:
Reproduktivna endokrinologija i njena primjena u klinikoj praksi (3)
Normalni i abnormalni spolni razvoj te specifine ginekoloke bolesti djeje dobi i puberteta (3)
Normalni menstruacijski ciklus te patofiziologija poremeaja menstruacijskog ciklusa, njihova dijagnoza, ispitivanje i
lijeenje (3)
Patofiziologija te psiholoki aspekti poremeaja peri i postmenopauze, njihova prevencija, dijagnoza i lijeenje (3)
Epidemiologija, etiologija, patologija i komplikacije spolno prenosivih bolesti kod mukarca i ena (3)
Uzroci, ispitivanje i lijeenje enske i muke neplodnosti (3)
Hormonalna terapija i metode asistirane reprodukcije (3)
Metode kontracepcije i sterilizacije (3)
Raspoloive metode kontracepcije, sterilizacije i hitne kontracepcije, pridruene koristi, rizici i kontraindikacije (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.

Reproduktivna endokrinologija i njena primjena u klinikoj praksi (3)

Normalni i abnormalni spolni razvoj te specifine ginekoloke bolesti djeje dobi i puberteta (3)
Normalni menstruacijski ciklus te patofiziologija poremeaja menstruacijskog ciklusa, njihova dijagnoza, ispitivanje i
lijeenje (3)
Patofiziologija te psiholoki aspekti poremeaja peri i postmenopauze, njihova prevencija, dijagnoza i lijeenje (3)
Epidemiologija, etiologija, patologija i komplikacije spolno prenosivih bolesti kod mukarca i ena (3)
Uzroci, ispitivanje i lijeenje enske i muke neplodnosti (3)
Tehnike kontracepcije i sterilizacije, uvoenje IUD-a, subdermalni implantati te pravni aspekti sterilizacije i induciranog
pobaaja(3)
Metode i komplikacije hirurkog i medikamentoznog prekida trudnoe (3)
Psihopatologija i lijeenje psihoseksualnih poremeaja(3)
Specijalizant ginekologije i opstetricije tokom specijalizacije mora napraviti sljedee zahvate:
Opstetricija
Antenatalni ultrazvuni pregled 200
Voenje normalnog vaginalnog poroda 100
Asistirani vaginalni porod forceps, vakuum ekstraktor, zadak 40
Carski rez 40
Dijagnostiki zahvati
Kiretaa 30
Kolposkopija 50
Histeroskopija 25
Ginekoloki ultrazvuni pregled 100
Laparoskopija 25
Konizacija 10
Adneksalna hirurgija 20
Adneksalna hirurgija laparoskopska metoda 10
Abdominalna histerektomija 15
Vaginalna histerektomija 15
Hirurgija miinog dna zdjelice 10
Apendektomija 2
Urologija
ivanje mokranog mjehura 2
Ustanova mora imati raaonicu, ginekoloke operacijske sale, te specifine ambulante u specijalistiko-konzilijarnoj slubi
(kardiotokografija, kolposkopija, urodinamika, UZV dijagnostika).
HEMATOLOGIJA
Hematologija
Specijalista hematologije
Oblast
Kardiologija
Gastroenterologija
Pulmologija
Nefrologija
Hematologija
Transfuziologija
Trajanje
(mjeseci)
Laboratorijska hematologija
Tromboza i hemostaza
ZZJZ FBIH
22
2
2
2
2
2
2

Reumatologija
Infektologija
Hematologija
Klinika hematologija
1
2
1
1

Bolniki odjel intenzivnog lijeenja i objedinjeni
hitni medicinski prijem
32
8
3
2
5
3
4
1
2
1
1
Bolniki hematoloki odjel

Odjel intenzivne hemoterapije i onkologije
Transplantacijski centar sa programom
transplantacijom krvotvornih matinih elija
Dnevna bolnica i poliklinika
Morfologija
Hematoloki laboratorij, imunoloki laboratorij i
biohemija
Citogenetski laboratorij i molekularne tehnike
Kliniki odjel
Ambulanata za hemofiliju
Ambulanta za hemostazu i trombozu
Koagulacijski laboratorij
Kompetencije koje polaznik stie

zavretkom specijalizacije
Srijeda, 12. 8. 2015.

Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH
Godinji odmor
5
2 Specijalizant je djelimino savladao tematsko podruje i uz djelimini struni nadzor u mogunosti je raditi i rjeavati probleme
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant hematologije mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije. Posebna
Zavretkom specijalizacije specijalizant hematologije mora:
zatite (3)
propisima (3)
biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno efiksano sudjelovati u radu multidisciplinarnog
tima zdravstvenih radnika i saradnika (3)
zdravstva (3)
poznavati organizaciju sistema zdravstva i biti osposobljen za odgovorno uestvovanje u upravljanju aktivnostima
procjene potreba, planiranja mjera unapreenja i poveanja efiksanosti te razvoja i unapreenja sistema kvalitete
zdravstvene zatite (3)
Zavretkom prvog dijela programa specijalizacije -zajedniki internistiki programspecijalizant mora biti sposoban
Kardiologija:
obrada kardiolokog bolesnika i usvojiti specifinosti anamneze i statusa kardiolokog bolesnika (2)
optereenja (2)
poremeaji ritma i provoenja; iznenadna smrt; kongenitalne srane mane; reumatska vruica, bolest sranih zalistaka,
endo i miokarditis; kardiomiopatije; bolesti perikarda; tumori srca (1)
Gastroenterologija:
testovi pokazatelji hepatocelularne nekroze, kolestaze, sintetske funkcije jetre, probavni enzimi, tumorski biljezi, autoantitijela, specifini proteini, probavni hormoni. Funkcijski testovi. Slikovne metode: ultrazvuk, dopler, endoskopski ultrazvuk, endoskopija, radioloke metode, magnetska rezonancija; radionuklidne metode. Laparoskopija, biopsija jetre. (2)
procjena potrebe specifine specijalistike obrade i lijeenja bolesnika sa sumnjom na sljedea stanja sindrom
malapsorpcije, gastrointestinalno krvarenje, sindrom iritabilnog kolona, poremeaji motorike jednjaka, GERB i ostale
bolesti jednjaka, gastritis i gastropatije, ulkusna bolest, tumori jednjaka i eluca, upalne bolesti crijeva, poremeaji crijevne
cirkulacije bolesti peritoneuma, omentuma i mezenterija, akutni abdomen, karcinoid, polipi probavnog sistema, tumori
tankog i debelog crijeva, bolesti jetre, bolesti jetre u trudnoi; bolesti bilijarnog sistema; bolesti guterae, te znati osnove
transplantacije u gastroenterologiji (1)
Srijeda, 12. 8. 2015.
metabolizma: mjerenje hormona u krvi i urinu, dinamike procedure za ocjenu endokrinih funkcija, dijagnostiki testovi
za stranji reanj hipofize, titnjau, koru i sr nadbubrene lijezde, mjerenje hormona testisa i ovarija, mjerenje
endogene sekrecije guterae (2)
neurohipofize; bolesti titnjae; bolesti nadbubrene lijezde, bolesti testisa i jajnika, neplodnost, poremeaji
diferencijacije spola; poremeaji multiplih endokrinih ijezda, bolesti metabolizma (eerna bolest, hipoglikemija,
metaboliki sindrom i pretilost, Wilsonova bolest, hemokromatoza poremeaji metabolizma lipida, purina, porfirina,
aminokiselina, poremeaj sinteze i mobilizacije glikogena), bolesti kostiju (rahitis i osteomalacija, bolesti paratireoidnih
lijezda (drugi sindromi hipo i hiperkalcemije), osteoporoza (2)
Pulmologija:
obrade i lijeenja u bolesnika sa sumnjom na sljedea stanja: akutne upale plua, hronina opstruktivna bolest plua;
astma, bronhiektazije, pluni apsces, plune mikoze, bolesti plunoga intersticija, plune eozinofilije, profesionalne plune
bolesti, profesionalne bolesti koje zahvaaju dine puteve, profesionalne bolesti koje zahvaaju alveole, tumori traheje,
bronha i plua, bolesti pleure, medijastinuma i oita, poremeaji ventilacije, poremeaje disanja u spavanju, nuspojave
lijekova na pluima (2)
Nefrologija:
indikacije za primjenu dijagnostikih metoda i interpretacija nalaza u nefrologiji: biohemijski nalazi, analiza urina,
citoloka analiza urina, odreivanje funkcije bubrega, slikovne metode UZV i dopler bubrega, radioloke metode,
radionuklidna funkcijska ispitivanja, bakterioloke analize, biopsija bubrega (2)
akutno i hronino zatajivanje funkcije bubrega, zatajivanje funkcije bubrega i postupci dijalize i transplantacija
bubrega, primarne i sekundarne bolesti glomerula, akutni i hronini tubolointersticijski nefritis, toksine nefropatije,
infekcije mokranog sistema (3)
vaskularne bolesti bubrega; nasljedne bolesti bubrega;nefrolitijaza; opstrukcija mokranog sistema; poremeaji
inervacije mokranog sistema i urodinamike; tumorimokranog sistema i prostate; dijetetske mjere u bolestima
bubrega; oteenja bubrega uzrokovana lijekovima (2)
Hematologija:
Transfuziologija:
krvi i krvnih komponenti, postupci prilikom transfuzije; posttransfuzijske reakcije; zakonski propisi i kontrola
transfuzijskog lijeenja (2)
Reumatologija:
radiogram, MRI, nuklearne metode oslikavanja; laboratorijske metode biohemijske, mikrobioloke, histoloke, te
razliite pretrage seruma i drugih tjelesnih tekuina i tkiva, pretrage kojima se procjenjuje aktivnost reumatskih bolesti,
autoantitijela, citoloke metode pretraga (2)
kardiopulmonalna cerebralna resuscitacija (3),
delirij (2)
procjena potrebe specifine specijalistike obrada i lijeenja bolesnika sa sumnjom na sljedea stanja: solidni tumori
/dojka, mezenhimalni tumori, melanom, tumori probavnog trakta, plua, urogenitalni tumori/, paraneoplastini sindrom,
zloudna bolest nepoznatog primarnog sijela, naela podjele i stupnjevanja zloudnih tumora, hitna stanja u onkologiji,
osnove lijeenja solidnih tumora, komplikacije onkolokog lijeenja i suportivno lijeenje(2)
Posebne kompetencije koje stie specijalist hematologije:
anemije, granulocitopenije i leukocitoza (3)
hronine mijeloproliferativne bolesti (hronina mijeloina leukemija Philadelphia poz. Policitemija vera, esencijalna

-
Srijeda, 12. 8. 2015.
trombocitemija, osteomijelofibroza) (3)

akutne leukemije, sindrom mijelodisplazije (3)
B-stanini limfomi, T-stanini limfomi (3)
Hodgkinov limfom (3)
hronina limfocitna leukemija, prolimfocitna leukemija, leukemija vlasastih stanica (3)
multipli mijelom, plazmocitom, MGUS (3)
indikacije i rizici lijeenja alogenom i autolognom transplantacijom (2)
sprjeavanje i lijeenje komplikacija nakon autologne transplantacije (2)
nasljedni i steeni poremeaji trombocita, trombocitopenije (3)
lijeenje hemoterapijom i rizici lijeenja (3)
primjena monoklonalnih antitijela (3)
primjena imunosupresivnih lijekova (3)
primjena faktora rasta (3)
rane i kasne komplikacije lijeenja hematolokih bolesti (neplodnost, sekundarni zloudni tumori) (3)
dijagnostika i lijeenje: sindroma lize tumora (3)
kompresije lene modine (3)
diseminirane intravaskularne koagulopatije (3)
trombotike trombocitopenine purpure (3)
hiperleukocitoze (3)
hiperviskoznosti (3)
sindroma gornje uplje vene (3)
infekcije i komplikacije infekcija (3)
primjena transfuzija (3)
mukozitis (3)
povraanje, bol (3)
postupci vezani uz odravanje venskog puta (3)
palijativne mjere i briga za terminalnog bolesnika (3)
splenomegalija, poveani limfni vorovi (3)
brojane promjene krvnih stanica ukljuujui pancitopeniju (2)
disglobulinemija (2)
optereenje eljezom (3)
hematoloke promjene u trudnoi (3)
tumaenje rezultata genetikih i molekularnih testova za dijagnozu, prognozu i praenje minimalne ostatne tumorske
bolesti (3)
automatizirani hematoloki brojai (2)
biopsija i punkcija kotane sri (3)
lumbalna punkcija (3)
aspiracijska dijagnostika limfnog vora (3)
priprema fiksacija i bojanje razmaza (3)
analiza krvnog razmaza i razmaza kotane sri (3)
imunocitohemija i imunohistohemija (2)
laboratorijska analiza eljeza, transferina i feritina (2)
laboratorijska analiza Vit. B12 i folne kiseline (2)
laboratorijski pristup dijagnostici hemokromatoze (2)
test krine reakcije, Krvna grupa i Rh faktor (2)
Coombsov direktni i indirektni test (2)
HLA tipizacija i pretraivanje uzorka na anti HLA antitijela (2)
utvrivanje imunoglobulinskih promjena (elektroforeza, imunoglobulini, laki lanci, imunofiksacija, utvrivanje
krioglobulina) (2)
primjena antitijela u dijagnostici (2)
imunofenotipizacija protonim razvrstaem u dijagnostici i podjeli: akutnih leukemija, razlikovanju benignih od zloudnih
tumora, PNH, praenju minimalne ostatne tumorske bolesti (2)
odreivanje CD34 pozitivnih stanica (2)
dostupno lijeenje, ukljuujui lijeenje trenutne bolesti (2)
krvni proizvodi (2)
rekombinantni faktor VII A i imunosupresija,te njihove nus pojave (3)
indikacije za upotrebu krvnih proizvoda te druge terapije, ukljuujui indiciranu primjenu vitamina K i protamina (3)
vjetina uzimanja anamneze, prethodne bolesti, porodina anamneza, uz provedbu klinikog ispitivanja radi procjene
krvarenja, indikacije za primjenu genskih testova u dijagnostici, precizno tumaenje laboratorijskih rezultata hemostaze,
uzimajui u obzir kliniku sliku (3)
primjena specifinih lijekova: rekombinantni prozvodi, krvni proizvodi te adjuvantna tearpija, kao to su dezmopresin i
antifibrinolitici, indikacije i sigurnosne mjere za njihovu primjenu, dijagnoza i lijeenje (3)
trombocitopenija, ukljuujui i ITP, terapija izbora za ITP, ukljuujui opservaciju, imunosupresiju, splenektomiju, te
lijeenje u trudnoi (3)
tumaenje testova probira za primarnu hemostazu, testova agregacije i otputanja trombocita, dijagnoza nasljednjih
priroenih poremeaja trombocita, ukljuujui trombastenije, Bernard Soulier-ovu bolest, poremeaje skladitenja i
enzimopatije, lijeenje rijetkih priroenih poremeaja trombocita (3)
dijagnoza i lijeenje steenih poremeaja trombocita, ukljuujui mijeloproliferativne poremeaje, lijeenje, ukljuujui
potporno lijeenje i terapiju plazmom u TTP i slinim poremeajima (3)
dijagnoza i lijeenje trombocitopenija u trudnoi (3)
odgovarajua primjena kliniko-laboratorijskih metoda radi postavljanja dijagnoze trombofilije, ukljuujui porodicsku
anamnezu, bioloke testove, imunoloke testove i molekularne metode (3)
odgovarajua primjena kliniko-laboratorijskih metoda, testovi na antifosfolipidna antitijela (3)
savjetovanje o lijeenju trombofilije, ukljuujui i profilaktiko lijeenje, indikacije za profilaktiko lijeenje heparinom,
ukljuivo u malignim bolestima, antikoagulantna terapija nain poetka primjene, i laboratorijsko praenje njene
efiksanosti, lijeenje krvarenja uzrokovanih prekomjernom upotrebom antikoagulancija, nuspojave antikoagulancija (3)
postupak kod prekomjernog uinka antikoagulancija i krvarenja, dijagnoza i lijeenje HIT, tumaenje biolokih i
imunolokih testova te upotreba drugih antikoagulancija (3)
indikacije za primjenu antiagregacijskih lijekova (3)
pripremanje darivatelja krvi (2)
Srijeda, 12. 8. 2015.

venesekcija (2)
obavijetenost bolesnika (3)
prepoznavanje transfuzijskih reakcija, njihovo prijavljivanje i lijeenje (3)
terapijska flebotomija (3)
poznavanje procesa randomizacije i jednostavnim ga rjenikom znati objasniti bolesnicima (3)
znanje kako objasniti ciljeve studije bolesnicima iz razliitih drutvenih sredina i razliitih jezinih sposobnosti (3)
provoditi lijeenje bolesnika u skladu sa programu, ali i znati kada odustati od lijeenja istraivakim programom (3)
znati objasniti pravila koja se tiu naina obavijetavanja, te naina dobivanja obavjesnog pristanka maloljetnika i
punoljetnih osoba koja nisu u stanju samostalno odluivati (3)
znati objasniti, prepoznati i prijaviti postupnik samoocjenjivanja koje provode bolesnici, te prepoznati i prijaviti
oekivane/neoekivane ozbiljne komplikacije na terapiju (3)
razumije pojam oteenja zdravlja bolesnika zbog primjene lijeka, prepoznaje i provodi lijeenje ozbiljnih reakcija na
lijekove, evidentira ozbiljne reakcije na lijekove, izraenost te reakcije, uzrono-posljedinu povezanost izmeu primjene
lijeka i reakcije, te povezanost reakcije i doze lijeka (3)
rad na raunaru s odgovarajuim aplikacijama (3)
pretraivanje podataka, zna primjeniti medicinsku baza podataka u procesu donoenja odluka koje se odnose na
pojedinani sluaj, prati znanstvenu literaturu i kritiki ocjenjuje dobivene informacije (3)
zna raspravljati o dijagnostici i lijeenju, uspjean je u kontroli emocija, uspjean je u komunikaciji s bolesnicima razliitih
kulturnih i civilizacijskih sredina, uspjean je u primjeni tehnika komunikacije ovisno razgovara li s lijenikom ili
bolesnikom (3)
uspjean je u komunikaciji s bolesnikom i njegovom porodicom kada su prisutne promjene ishoda tokom lijeenja (3)
zna udovoljiti posebnim zahtjevima bolesnika razliitih kulturnih sredina, zna prepoznati i lijeiti psihiku bol, te osigurati
specijalistiku pomo, zna voditi brigu o socijalnim i ekonomskim aspektima lijeenja (na osnovu uobiajene prakse), zna
odgovoriti na specifine potrebe bolesnika drugaijeg kulturnog porijekla (3)
posjeduje praktino razumijevanje etikih pitanja za koja se interesiraju bolesnici i njihove porodice, te ljudi koji pruaju
njegu bolesnicima vezano uz lijeenje i ishod lijeenja, aktivno sudjeluje i provodi multidisciplinarnu raspravu o etikim
dilemama i sukobu interesa, razgovara s bolesnikom i porodicom o smrti i umiranju, razgovara o kvaliteti ivota s
bolesnikom na samrti, sarauje s timom specijalista kako bi poboljao razumijevanje bolesnika i porodice o letalnom
ishodu i time poboljao saradnju, zna primjeniti simptomatsku terapiju, zna pruiti informaciju o hospicijima i ustanovama
za palijativnu zatitu, razgovara s porodicom bolesnika nakon njegove smrti (3)
Na osnovu navedenih potrebnih kompetencija, ustanova u kojoj se provodi specijalizacija iz hematologije mora provoditi sve
dijagnostiko-terapijske postupke iz hematologije.
Za to je potrebno da klinika ustanova sadri:
kliniki odjel,
dnevnu bolnicu i polikliniku,
laboratorijsku slubu,
hematoloki laboratorij,
koagulacijski laboratorij/laboratorij za trombozu i hemostazu,
zavod za patologiju s odsjekom za hematopatologiju,
citoloki laboratorij,
citogenetski laboratorij,
imunoloki laboratorij,
laboratorij za molekularnu biologiju,
imunohemijski i biohemijski laboratorij,
odjel za intenzivno lijeenje citostaticima,
odjel za transplantaciju krvotvornih matinih stanica,
centar/odjel za lijeenje nasljednih i steenih bolesti hemostaze,
transfuzijski centar.
HIGIJENA I MEDICINSKA EKOLOGIJA

Naziv koji se stie
ispita
Higijena i medicinska ekologija

Specijalista higijene i medicinske ekologije
Oblast
Trajanje
(mjeseci)
Teorijske osnove higijene i medicinske ekologije

Savladavanje vjetina iz higijene i medicinske ekologije
Opa i komunalna higijena
Higijena ishrane
kolska higijena
Higijena rada
Higijena zraka
Higijena voda
Higijena sporta
Higijena zdravstvenih ustanova
Higijena u vanrednim stanjima
Savladavanje vjetina iz drugih oblasti znaajnih za
higijenu i zdravstvenu ekologiju
Epidemiologija sa zdravstvenom statistikom
Sanitarna mikrobiologija i sanitarna hemija
Sanitarna tehnika
Socijalna medicina
Inspekcijski nadzor
3
21
Godinji odmor
5
4
2
2
2
3
1
1
1
Institut za higijenu Medicinskog fakulteta

Bolnica
9
2
2
2
2
1

Federalne i kantonalne uprave inspekcije - sanitarna
inspekcija

Kompetencije koje
polaznik stie zavretkom
specijalizacije
Srijeda, 12. 8. 2015.

1 Specijalizant je savladao tematsko podruje na osnovnom nivou i potrebna mu je pomo i
struni nadzor u radu radu i rjeavanju problema iz tematskoga podruja
2 Specijalizant je djelimino savladao tematsko podruje i uz djelimini struni nadzor i u
mogunosti je raditi i rjeavati probleme iz tematskoga podruja
3 Specijalizant je u potpunosti savladao tematsko podruje, poznaje odgovarajuu literaturu i u
mogunosti je samostalno raditi i rjeavati probleme iz tematskog podruja
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikoga usavravanja specijalizant higijene i medicinske ekologije mora imati u potpunosti usvojene ope
kompetencije.
Zavretkom specijalizacije specijalizant higijene i medicinske ekologije mora:
Poznavati vjetinu ophoenja sa pacijentima, kolegama i ostalim strunjacima komunikacijske vjetine (3)
Biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvaiti stavove
Usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom sa ciljem kontinuiranog profesionalnog razvoja (3)
Imati razvijenu vjetinu prenoenja znanja na mlae kolege i druge radnike u zdravstvu (3)
Sudjelovati u nauno-istraivakom radu potujui etika naela nauno-istraivakog rada i klinikih istraivanja, te uestvovati
Biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te uestvovati u provedbi provedbi
Poznavati vanost i nain efektivnog voenja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u radu u skladu sa vaeim propisima
(3)
Biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno efektivno sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima
ukljuenim u sistem zdravstva(3)
potreba planiranja mjera unapreenja i poveanja efektivnosti te razvoja i unapreenja sistema kvaliteta zdravstvene zatite (3)
Razumjeti i kritiki koristiti dostupna sredstva zdravstvene zatite vodei se interesima svojih pacijenata i zajednice (3)
Identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu sa njima poduzimati odgovarajue mjere usmjerene na ouvanju i
unapreenju zdravlju i prevenciji bolesti (3)
Promovirati zdravlje i zdrave stilove ivota svojih pacijenata, zajednice i cjelokupne populacije (3).
Vjetine koje specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije:
Socijalna medicina, organizacija i ekonomika zdravstva:
Utvrivanje zdravstvenih prioriteta za odabranu populacionu skupinu
Izrada i interpretacija indikatora zdravstvenog stanja
Analiza zdravstvenog stanja i izvjetavanje o zdravstvenom stanju za odreeno geografsko podruje
Izrada zdravstveno preventivnog programa za odreenu populacinu skupinu
Menadment programa zdravstveno promotivnih intervencija
Izrada metodolokih smjernica za edukaciju za zdravlje (odabrane populacione skupine i pojedinci)
Primjena instrumenta za procjenu kvalitete ivota u odnosu na zdravlje za odreene odabrane populacione skupine
Metode savjetovanja i edukacije za zdravlje (rad sa pojedincima i skupinama)
Komparativna analiza meunarodnih dokumenta vezanih za zdravlje
Monitoring i evaluacija zdravstveno-promotivnih aktivnosti
Osnove bioetikog odluivanja u medicini
Analiza zdravstvenog sistema i podsistema
Analiza elementa i funkcija sistema osiguranja u zdravstvu
Analiza izvora finansiranja u zdravstvenom sistemu, naini plaanja davaoca usluga, indikatori finansiranja sistema zdravstvene
zatite
Ekonomska evaluacija odreenog programa zdravstvene zatite
Monitoring i evaluacija odreenog programa zdravstvene zatite
Znati definirati tehnoloki paket za pojedinanu zdravstvenu tehnologiju, te odrediti potreban nivo i nain transfera tehnologije u
konkretnom sluaju
Znati formirati tim za upravljanje, transfer i procjenu po grupama tehnologija u zdravstvu
Savladati osnove procjene tehnologija u zdravstvu
Analiza politika u zdravstvu
Primjena zakona i propisa u zdravstvu
Operativno i strateko planiranje u zdravstvu
Indikatori zdravstvenog stanja stanovnitva i populacionih grupa
Izrada indikatora koritenja zdravstvenih usluga i resursa u zdravstvu
Analiza indikatora utilizacije i izrada miljenja i preporuka na osnovu analize indikatora utilizacije
Indikatori kvaliteta u zdravstvu i primjena odbaranog modela evaluacije
Evaluacije rizika u zdravstvu na osnovu odabranog modela evaluacije (ustanova)
Komunikacija za upravljanje krizom u zdravstvu
Izrada zdravstveno statistikih izvjetaja i rutinska kontrola kvaliteta podataka u zdravstveno statistikom izvjetavanju
Voenje populacionih registara za bolesti od sociomedicinskog znaaja
Koritenje domaih i meunarodnih baza podataka (SZO " Zdravlje za sve" i EUROSTAT)
Primjena deskriptivne statistike
Srijeda, 12. 8. 2015.

-
Primjena inferencijalne statistike

Vjetine rada na raunaru (Word, Excel, Access, Power Point, Internet Explorer i sl.)
Javnozadravstveni nadzor
Nadzor nad HIV/AIDS-om i druga generacija nadzora
Epidemioloko istraivanje u sluaju pojave odreenih bolesti sa posebnim osvrtom na epidemioloke podatke
Obrada i analiza podataka prikupljenih epidemiolokom anketom
Predlaganje mjera za suzbijanje irenja zaraznih bolesti lan tima
Kontrola realizacije suzbijanja mjera zaraznih bolest
Izvjetavanje o epidemiji (model izvjetavanja za odbaranu bolest)
Prikaz stanja kretanja masovnih nezaraznih bolesti od znaaja za stanovnitvo (kanton, entitet, drava)
Indikatori okolia i analiza indikatora okolia
Ocjena sanitarno higijenskog stanja
Izrada informacije o stanju zdravlja i okolia
Izrada programa edukcije za poveanje svjesnosti stanovnitva o znaaju i meusobnoj interakciji okolia i zdravlja ( odbarano
podruje ili odabrana populaciona skupina )
Monitoring i evaluacija programa edukacije za poveanje svjesnosti stanovnitva o znaaju i meusobnoj interakciji okolia i
zdravlja ( odbarano podruje ili odabrana populaciona skupina)
Izrada programa edukacije o pravilnoj ishrani za podreene populacione skupine
Monitoring i evaluacija edukativnih programa o pravilnoj ishrani
Izvjetavanje o zdravstvenoj ispravnosti namirnica
Monitoring i evaluacija zdravstvene ispravnosti namirnica u institucionaliziranom javnom zdravstvu
Monitoring primjene meunarodnih dokumenta i preporuka koje obavezuju BiH i FBiH u oblasti javnog zdravstva.
Teoretske i seminarske nastave kroz individualni rad sa mentorom:
definicije i pojmovi
zadaci i klasifikacija higijene i medicinske ekologije
ekoloki pristup zdravlje
ouvanje i unapreenje zdravlja kontrolom okoline
biotski sistem, biosfera, biocenoza, ekologija, ekosistem
osnovna svojstva biocenoze
ekoloki faktori
ekoloki spektar specijesa
osnovne karakteristike populacije
faktori razvoja populacije
biotski potencijal
ekosistemi: osnovni zakoni strukture i funkcije ekosistema zemlje, vode i vazduha
ciklusi materija
razmjena energije u ekosistemima
biogenohemijski ciklus
bioprodukcija
uticaj ovjeka na ekosistem
zdravstveni sistemi
zdravstveni podsistemi
analiza sistema
primarni i sekundarni sistemi i njihovo modeliranje
prioritetni ekoloki problemi
ekoloke razlike u fizikalnoj, hemijskoj i socijalnoj sredini
uravnoteeni i odrivi razvoj
uinci faktora okoline na zdravlje (korisni, toksini, mutageni, kancerogeni i reprodukcijski)
zdravstveno-ekoloki informacijski sistem
ekoloka istraivanja i interdisciplinarnost
zakonodavstvo u zatiti okoline
zatita okoline kao sastavni dio planiranja koritenja resursa.
Teoretska i seminarska nastava se realizira kroz individualni rad sa mentorom i pohaanje nastave higijene na medicinskom fakultetu.
Rad iz ue oblasti Higijene i medicinske ekologije
Rad iz ue oblasti Higijene i zdravstvene ekologije postie se u radu s problemima ivotne i radne sredine, kao i povezanost i ovladavanje
praktinih znanja iz onih medicinskih disciplina s kojima su higijena i zdravstvena ekologija najvie povezane (epidemiologija, medicina
rada, socijalna medicina, medicinska statistika i informatika).
Opa i komunalna higijena:
zemljite
higijenski znaaj zemljita
normalan sastav zemljita
mehanika struktura zemljita
hemijski sastav zemljita
zrak u zemljitu
temperature zemljita
biocenteza zemljita
sposobnost zemljita za preiavanje otpadnih materija
raspadanje organskih materija u zemljitu
zagaenje zemljita (organskim i neorganskim materijama)
odreivanje stepena zagaenja zemljita
zatita zemljita od zagaenja
higijenski principi izgradnje naselja
planiranje naselja, lokacija naselja
vrste gradskih naselja (zoniranje)
odnos naselja i biosfere
urbanizacija i evolucija gradova
urbanistiki planovi
metode spreavanja neplanirane izgradnje i degradacije zelenih povrina
sanitarna tehnika i projektovanje
sanacija naselja

-
Srijeda, 12. 8. 2015.
principi zdravog stanovanja

mjere sanacije u vanrednim uvjetima
higijena saobraaja
sanitarno-tehniki normativi za saobraajne objekte
drumski, eljezniki, vazduni, pomorski i rijeni saobraaj
epidemiologija i profilaksa povreda u drumskom saobraaju
odravanje naselja
orjenatcija stambenih zgrada
lokacija stana u prirodi i naselju
higijena stanovanja
osnovni higijenski uvjeti koje treba ispunjavati stan
organizacija stana: vrste i karakteristike prostorija u stanu
preveniranje povreivanja i naselju i stanu
izvori buke i vibracija.
vrste i klasifikacija
metode mjerenja, interpretacija rezultata
demonstracija upotrebe mjernih instrumenata
zakonodavstvo
ocjena individualnog i populacijskog rizika oteenja zdravlja izazvanog bukom i vibracijama
hronino i kumulativno djelovanje
oteenje sluha, sistemski uinci
zatitna sredstva
postupci prevencije i eliminacije buke
promet kao izvor buke i vibracija
vrste zraenja
izvori, nain irenja
odreivanje stepena zraenja u okolini
monitoring
odreivanje stepena radioaktivnosti u raznim medijima
akutni i hronini uinci na zdravlje
genetski uinci metode zatite
izvori zraenja u medicini
zbrinjavanje radioaktivnog otpada
osnovne karakteristike otpadnih voda
kune, industrijske i otpadne vode sa javnih povrina
higijensko-epidemioloki znaaj otpadnih voda
lokalno i centralno uklanjanje tenih otpadnih voda
kriteriji za isputanje otpadnih voda
zagaenje vodotokova
zakonodavstvo i standardi
laboratorijsko ispitivanje otpadnih voda
analitiki postupci i ispitivanja karakteristinih oneienja otpadnih voda u industriji
uzorkovanje i konzerviranje uzoraka
biorazgradivost organskih tvari
principi autopurifikacije
preiavanje otpadnih voda
dezinfekcija otpadnih voda
kune, industrijske i krute otpadne materije sa javnih povrina u naselju
komparacija sastava i koliina krutih otpadnih materija u naim i svjetskim razmjerama
savremeni metodi evakuacije i dispozicije krutih otpadaka
postojei sistemi prikupljanja, transporta i konane dispozicije krutih otpadaka
kontrolisani nain odlaganja krutih otpadaka (smea) putem higijenske deponije, koja osigurava zatitu ivotne okoline od
zagaenja
planiranje deponije krutih otpadaka
dispozicija radioaktivnog otpada
asanacija leeva ljudi i ivotinja
Higijena hrane i ishrane
mikrobioloko i hemijsko oneienje hrane
osnovne karakteristike, porijeklo, odravanje i razvoj mikroorganizama u namirnicama
higijensko-epidemioloko znaenje mikroorganizama u namirnicama
alimentarne intoksikacije i toksoinfekcij
djelovanje mikroorganizama u namirnicama, kvarenje namirnica
uticaj postupaka konzerviranja namirnica na mikroorganizme
mirkrobioloki postupci u sanitaciji pogona za proizvodnju, javnih objekata za promet i uvanje namirnica
mikrobioloki standardi i mikrobioloka kontrola namirnica u javnom prometu u svjetlu zakonskih propisa
definicija i klasifikacija hemijskog oneienja
znaenje kontaminanata u zagaenju hrane
izvori kontaminacije
toksikoloka ocjena i fizioloko znaenje pojedinih grupa kontaminanat.
specifikacija grupa: pesticidi, toksini metali i nemetali
halogenizirani bifenili, naftaleni, dibenzoksini i slini produkt.
mikotoksini
antibiotici i hormoni u hrani
policikliki aromatski ugljikovodici i drugi aromati
duikovi spojevi aminskog tipa
ostaci otapala i sline supstancije
migranti iz ambalanog materijala
sanitacija hrane
zatita od tetnika, kontrola rukovalaca hranom, sanitarna kontrola proizvodnje hrane
Srijeda, 12. 8. 2015.

-
norme sanitarne tehnologije u konstrukciji prostorija koritenih za proizvodnju i promet ivenih namirnica: mljekare, pekare,
restorani, kampovi
prehrana i zdravlje
faktori koji utjeu na potronju hrane i stanja ishranjenosti
osnovna potreba za hranjivim tvarima i preporuene koliine hrane
izbor parametara za ocjenu stanja uhranjenosti i fizikog razvoja
praenje antropometrijskih karakteristika u svrhu ocjene ekolokih trendova u populaciji
kompjutorizacija podataka u cilju ranog otkrivanja ugroenih populacijskih grupa
mjere za unapreivanje ishrane.
Higijena predmeta ope upotrebe
znaaj predmeta ope upotrebe
predmeti ope upotrebe namijenjeni opoj higijeni
kozmetika sredstva
sredstva za odravanje istoe odjee i obue
sredstva za pranje i ienje
sredstva za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju u domainstvu
posue i pribor
ambalaa i pakovanje namirnica
djeije igrake.
kolska higijena i higijena predkolskih ustanova
kolska sredina i zdravlje uenika
praenje i evalucija provoenja sistematskih i kontrolnih pregleda kolske djece
praenje i evalucija provoenja sistematskih i kontrolnih pregleda nastavnog i drugog osoblja u kolama
antropometrijska mjerenja kolske djece sa ciljem praenja rasta i razvoja te ranog prepoznavanja poremeaja i bolesti
karakteristike morbiditeta kolske djece i omladine
posebni programi za rano otkrivanje bolesti i poremeaja zdravlja
ispitivanje prehrambenih navika kolske djece
zdravstveno-odgojne mjere u kolama (metode su predavanja, rasprava, radionica, intervju, rad u malim grupama, parlaonica,
tribina, vrnjaka edukacija, distribucija tampanih zdravstveno-promotivnih materijala, uee u medijskim programima)
obuka nastavnog i drugog osoblja u kolama u vezi sa zdravljem uenika i faktorima rizika
zdravstveni odgoj za roditelje i staratelje
praenje sanitarno-higijenskog stanja u kolama i objektima za smjetaj uenika
kapaciteti i tipovi kolskih zgrada
lokacija kolske zgrade
graevinske karakteristike kolskih zgrada
kolske prostorije
kolski namjetaj i uila
grijanje i provjetravanje uionica
odravanje istoe u koli
reim nastave
higijena fizikog vaspitanja uenika
specijalni razredi i kole
vankolske ustanove za rekreaciju, oporavak i odmor uenika
predkolske ustanove: jaslice, vrtii, obdanita.
Higijena rada
ekoloki sistem ovjek-okolina
maksimalno doputene ekspozicije
maksimalno doputena optereenja organizma
metode ocjene ekspozicije
principi suzbijanja tetnosti
fizikalni faktori radne okoline
buka (analiza buke u okolini, maksimalno doputene razine buke, tehnike metode suzbijanja, osobna zatita)
osvjetljenje (mjerenje, standardi i preporuke za rasvjetne sisteme, korekcija nedovoljne osvjetljenosti od bljetanja)
jonizirajua zraenja (mjerenje intenziteta apsorbirane doze, maksimalno doputene vrijednosti, kolektivna i osobna zatita)
hemijski faktori radne okoline
plinovi i pare (klasifikacija, kolektivna osobna zatita)
aerosoli (klasifikacija korpuskularnih oneienja, ponaanje estica u zraku i respiratornom sistemu, uzimanje uzoraka aerosola,
odreivanje koncentracije, raspodjela estica po veliini, odreivanje respirabilne frakcije, maksimalno doputena koncentracija
aerosola, kolektivna i osobna zatita)
mjere sanacije radne okoline (eliminacija, hermetizacija, automatizacija, supstitucija, segregacija, ventilacija, zatita na
strojevima)
lina zatitna sredstva
sanitarni trakt, objekti drutvene prehrane
suzbijanje degradacije okolia otpadnim vodama, oneienjima atmosfere, industrijskom bukom i krutim otpadnim
materijalom.
Higijena zraka
normalni sastav atmosfere
vanost pojedinih sastavnih dijelova zraka
atmosferski pritisak
toksino djelovanje gasova kod povienog atmosferskog pritiska
snien atmosferski pritisak
klimatski faktori (klima, kretanje vazduha, temperatura i vlanost vazduha, povoljni termalni standardi, regulisanje termikih
razlika)
zagaenje zraka
izvori, vrste i irenje glavnih fizikalnih, hemijskih i biolokih oneienja
akutni i hronini uinci na zdravlje
ocjena oneienja zraka
praenje kvaliteta zraka
sakupljanje uzoraka atmosfere
osnovni analitiki postupci
Srijeda, 12. 8. 2015.
zakonodavstvo, maksimalne misije i emisije

metodologija procjene uticaja na zdravlje
zatitne mjere u suzbijanju oneienja zraka
asanacijski postupci u normalnim i vanrednim uvjetima.
Higijena voda
voda i zdravlje
voda u organizmu
voda kao epidemioloki faktor
kvalitet vode za pie
fizika, hemijska i bakterioloka svojstva vode za pie
klasifikacija vode prema namjeni i kvaliteti
potrebne koliine vode
osnovi hidromikrobiologije
vodovodni sistemi
procjenjivanje kvaliteta vode
izvori i vrste "oneienja vodotoka
lociranje i mjerenje zagaenja
standardne metode predkondicioniranja i kondicioniranja vode
specijalni postupci kondicioniranja
hemijsko i mikrobioloko zagaenje vode
standardne pretrage
evaluacija i interpretacija rezultata
zakonska regulativa
laboratorijsko ispitivanje vode
uzimanje i konzerviranje uzorka vode
fizikalna analiza vode
mikrobioloka analiza vode
dokazivanje organskih tvari u vodi
dokazivanje anorganskih tvari u vodi
metode dezinfekcije vode za pie
hlorinacija i odreivanje rezidualnog hlora u vodi
interpretacija rezultata
vodoopskrbni objekti
zone sanitarne zatite
sanitarni nadzor vode za pie
lokalna inspekcija vodnih objekata
zatita vode u prirodi.
Higijena sporta
ispitivanje sanitarno higijenskih karakteristika sportskih objekata za trening, rekreaciju i rehabilitaciju: sala za vjebanje; bazena;
sportskih terena; svlaionica i garderoba; sanitarnog vora; rekvizita
ispitivanje i ocjena uvjeta rada u sportskim objektima (mikroklima, jonizacija, osvetljenost, buka i vibracija, zapraenost,
aerozagaenje)
preiavanje vode u bazenima
analiza morbiditeta i traumatizma sportista i prijedlog mjera u timskom radu
Higijena zdravstvenih ustanova
higijena bolnica
znaaj i razvoj bolnica
planiranje i vrste bolnica
higijenski zahtjevi
izgradnja bolnica
sanitarno-bolniki servisi
hospitalizam, intrahospitalne infekcije i traume i profilaksa
higijena vanbolnikih ustanova (domovi zdravlja, zavodi, privatne zdravstvene ustanove i sl.).
Higijena u vanrednim prilikama
masovne nesree i vanredna stanja
meteoroloke katastrofe
tektonske katastrofe
topografske katastrofe
eksplozije i poari
rudarske i prometne katastrofe
vulkanske erupcije
hemijska i radioloka kontaminacija
program mjera za ublaenje i sanaciju posljedica masovnih nesrea i vanrednih stanja i saradnja sa drugim slubama,
ustanovama i institucijama.
Epidemiologija i zdravstvena statistika
upoznavanje sa osnovnim zadacima epidemiologije
uzronosti u epidemiologiji
metode epidemiolokih ispitivanja
skrining u detekciji bolesti
principi odstranjivanja, eliminacije i eradikacije bolesti
zakonski propisi o spreavanju i suzbijanju zaraznih bolesti
epidemioloke karakteristike crijevnih, respiratornih, transmitornih zaraznih bolesti
epidemiologija hroninih masovnih nezaraznih bolesti
timski rad na prevenciji i suzbijanju uzroka masovnih zaraznih i nezaraznih oboljenja
planiranje i prikupljanje podataka
statistike obrade i analize za rjeenje odreenog problema iz oblasti higijene i zdravstvene ekologije
samostalna i timska obrada podataka
izrada elaborata sa detaljnom analizom i preporukama za rjeenje odreenog problema
znaaj i uloga zdravstvene informatike
informacioni sistemi u zdravstvu.
Srijeda, 12. 8. 2015.
Uvjeti za ustanovu u kojoj

se provodi specijalizacija
Sanitarna mikrobiologija i sanitarna hemija

upoznavanje sa mikrobiolokim i hemijskim agensima koji kontaminiraju ovjekovu ivotnu i radnu okolinu
laboratorijski aspekt izuavanja asanacije ovjekove okoline u cilju zatite vodoopskrbnih objekata, a posebno laboratorijski
nadzor nad izgradnjom vodovodnih objekata, preiavanjem i dezinfekcijom vode za pie, laboratorijski sanitarni nadzor u
postupku proiavanja otpadnih voda iz domainstava i industriji i krajnje dispozicije otpadnih materija
laboratorijski aspekt suzbijanja vektora bolesti (insekti i glodari)
laboratorijska kontrola ivotnih namirnica
laboratorijska kontrola osoba koje rukuju hranom
sanitarni laboratorijski nadzor privremenih boravita (kampovi, sezonska gradilita, radne akcije, masovni skupovi)
upoznavanje sa metodama i tehnikama pregleda voda za pie i otpadnih voda
skupljanje uzoraka atmosfere i dr.
Sanitarna tehnika
uzimanje uzoraka za laboratorijske analize na terenu
transportovanje uzorka
ispitivanje sanitarnog stanja objekata
Socijalna medicina
pojmovi zdravlja i bolesti
zdravlje pojedinca i zajednice
zdravo ponaanje i zdravstveni odgoj
procjena zdravstvenog stanja populacije
zdravstvena zatita
organizacija zdravstvene zatite
principi organiziranja i vrste zdravstvenih ustanova
zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici
medicinska etika
metodologija i svrha planiranja, i programiranja zdravstvene zatite
osnovni principi menadmenta - upravljanja u zdravstvu
zakonski okvir zdravstvenog sistema.
Federalne i kantonalne uprave inspekcije - sanitarna inspekcija
uloga, zadaci i organizacija inspekcijska kontrole i zakonske osnove za njeno djelovanje.
tehnika rada sanitarne inspekcije na nivou opine
struna saradnja inspekcijskih organa, kao upravne slube, i zdravstvenih organizacija
praktian rad uz sanitarnog inspektora
upoznavanje sa problemima odnosa naselja i biosfera, urbane ekologije, prirodnih urbanih sredina, evolucije i gradova
upoznavanje sa urbanistikim planovima, posebno sa aspekta planskog koritenja prostora uzimajui u obzir snabdijevanje
energijom, toka prometa i lokacije proizvodnih djelatnosti
metoda sprjeavanja neplanirane izgradnje i degradacije zelenih i poljoprivrednih povrina
metode revalorizacije prostora.
INFEKTOLOGIJA
Naziv koji se stie
ispita
Infektologija
Specijalista infektologije
Oblast
Kardiologija
Gastroenterologija
Pulmologija
Nefrologija
Hematologija
Transfuziologija
Trajanje
(mjeseci)
ZZJZ FBiH
22
2
2
2
2
2
2
2

Reumatologija
Infektologija
Infektologija
Neurologija
Mikrobioloka i laboratorijska dijagnostika te klinika
mikrobiologija
Polikliniki odjeli
Klinika epidemiologija
Opi infektoloki odjeli
Genitourinarne infekcije
HIV
Respiratorne infektivne bolesti (i TBC)
Gastroenterologija i tropske bolesti
Hepatologija (virusni hepatitisi)

Bolniki odjel gastroeneterologije
Bolniki odjel endokrinologije i dijabetologije
Bolniki odjel intenzivne medicine i objedinjeni
hitni medicinski prijem
2
3

Mikrobioloki laboratorij
1
2
1
32
2
1
5
2
3
3
3
3
Infektoloka ambulanta

stie zavretkom
specijalizacije
Srijeda, 12. 8. 2015.
Jedinica intenzivne medicine s neuroinfektologijom i

5
bolnike infekcije
Godinji odmor
5
struni nadzor u radu i rjeavanju problema iz tematskog podruja
2 Specijalizant je djelimino savladao tematsko podruje i uz djelimini struni nadzor u
mogunosti je raditi i rjeavati probleme iz tematskog podruja
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant infektologije mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije. Posebna
Zavretkom specijalizacije specijalizant infektologije mora:
zatite (3)
propisima (3)
zdravstva (3)
Zavretkom prvog dijela programa specijalizacije -zajedniki internistiki program - specijalizant mora biti sposoban primijeniti
usvojena znanja i vjetine u sljedeim poglavljima:
Kardiologija:
optereenja (2)
procjena potrebe specifine specijalistike obrade i lijeenja bolesnika sa sumnjom na sljedea stanja (2): zatajivanje srca;
miokarditis; kardiomiopatije; bolesti perikarda; tumori srca (1), ateroskleroza, ishemijska bolest srca, akutni koronarni sindrom,
infarkt miokarda, bolesti plune cirkulacije, bolesti aorte i perifernih krvnih arterija, bolesti vena, tromboembolije, srane
bolesti i trudnoa (1), srce u bolestima drugih organskih sistema, nekardijalni hirurki zahvati u kardijalnih bolesnika,
transplantacija srca (1), traume srca i velikih krvnih ila (1)
Gastroenterologija:
autoantitijela, specifini proteini, probavni hormoni. Funkcijski testovi. Slikovne metode ultrazvuk, dopler, endoskopski
ultrazvuk, endoskopija, radioloke metode, magnetska rezonancija; radionuklidne metode. Laparoskopija, biopsija jetre. (2).
procjena potrebe specifine specijalistike obrade i lijeenja bolesnika sa sumnjom na sljedea stanja (2): sindrom
malapsorpcije, gastrointestinalno krvarenje, sindrom iritabilnog kolona, poremeaji motorike jednjaka, GERB i ostale bolesti
jednjaka, gastritis i gastropatije, ulkusna bolest, tumori jednjaka i eluca, upalne bolesti crijeva, poremeaji crijevne cirkulacije
bolesti peritoneuma, omentuma i mezenterija, akutni abdomen, karcinoid, polipi probavnog sistema, tumori tankog i debelog
Srijeda, 12. 8. 2015.
(2).
pretilost, Wilsonova bolest, hemokromatoza poremeaji metabolizma lipida, purina, porfirina, aminokiselina, poremeaj sinteze
i mobilizacije glikogena), bolesti kostiju (rahitis i osteomalacija, bolesti paratireoidnih lijezda (drugi sindromi hipo i
Pulmologija:
pretrage, imunoloke pretrage, biohemijske pretrage ispitivanje funkcije plua (2)
procjena potrebe specifine specijalistike obrade i lijeenja u bolesnika sa sumnjom na sljedea stanja: akutne upale plua,
hronina opstruktivna bolest plua; astma, bronhiektazije, pluni apsces, plune mikoze, bolesti plunoga intersticija, plune
eozinofilije, profesionalne plune bolesti, profesionalne bolesti koje zahvaaju dine puteve, profesionalne bolesti koje
zahvaaju alveole, tumori traheje, bronha i plua, bolesti pleure, medijastinuma i oita, poremeaji ventilacije, poremeaje
disanja u spavanju, nuspojave lijekova na pluima (2)
Nefrologija:
procjena potrebe specifine specijalistike obrade i lijeenja bolesnika sa sumnjom na sljedea stanja (3): akutno i hronino
zatajivanje funkcije bubrega, zatajivanje funkcije bubrega i postupci dijalize i transplantacija bubrega, primarne i sekundarne
bolesti glomerula, akutni i hronini tubolointersticijski nefritis, toksine nefropatije, infekcije mokranog sistema (3),
vaskularne bolesti bubrega; nasljedne bolesti bubrega; nefrolitijaza; opstrukcija mokranog sistema; poremeaji inervacije
mokranog sistema i urodinamike; tumori mokranog sistema i prostate; dijetetske mjere u bolestima bubrega; oteenja
bubrega uzrokovana lijekovima (2)
Hematologija:
hronine mijeloproliferative bolesti. Akutne leukemije i sindrom mijelodisplazije, limfoproliferative bolesti, neoplastine
Transfuziologija:
preparati krvi, uzimanje i konzerviranje krvi; imunohematoloka ispitivanja darivatelja i bolesnika; usmjerena transfuzija krvi i
krvnih komponenti, postupci prilikom transfuzije; posttransfuzijske reakcije; zakonski propisi i kontrola transfuzijskog
lijeenja (2)
Reumatologija:
metode pretraga (2)
sarkoidoza, Behcetova bolest, amoloidoza, osteoartritis, kriobolja i vratobolja, ekstraartikularni reumatizam, artropatije zbog
delirij (2)
solidnih tumora, komplikacije onkolokog lijeenja i suportivno lijeenje(2)
bolesniku i prepoznavanje glavnih otrovanja i kontrola takvih bolesnika; upoznati rad farmakoterapijske ambulante; upoznati se
s klinikim pokusima (2)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Infektologija:
b) Posebne kompetencije iz infektologije:
Zavretkom specijalizacije iz infektologije specijalista mora biti sposoban pruiti optimalnu zdravstvenu zatitu iz tematskih podruja
infektologije:
1. zbrinuti tekog infektolokog bolesnika u hitnoj ambulanti (3)
2. obraditi i zbrinuti bolesnika na bolnikom odjelu oboljelog od teke infektivne bolesti i dnevno ga pratiti, uoavati komplikacije
(3)
3. zbrinuti infektolokog bolesnika u jedinici intenzivne medicine te zapoeti intenzivno lijeenje koje se nastavlja u saradnji sa
odgovornim doktorom u jedinici intenzivnog lijeenja (3)
4. zbrinuti bolesnike s tropskim bolestima i infekcijama akviriranim na putovanju (3)
5. zbrinuti imunokompromitirane bolesnike oboljelih od oportunistikih infekcija i HIV bolesnike (3)
6. dati konzilijarno miljenje o dijagnostici, lijeenju i prevenciji infektivnih bolesti koje se lijee kod drugih specijalnosti (3)
7. preuzeti brigu o dijagnostici, lijeenju i prevenciji bolnikih infekcija (3)
8. analizirati vrijednosti i kliniko znaenje modernih dijagnostikih metoda (3)
9. predloiti mjere racionalne upotrebe antimikrobnih lijekova (3)
10. poeti provoenje zatite stanovnitva i medicinskog osoblja od infektivnih bolesti (3)
11. predloiti mjere zatite protiv infektivnih bolesti (3)
12. sudjelovati u klinikim istraivanjima infektivnih bolesti (3)
Specijalistiko usavravanje iz klinike mikrobiologije:
a.
Bench metode u bakteriologiji (2)
izvriti i interpretirati bojanje po Gramu
prepoznati potencijalne uzronike sa Petrijevih ploa
razumijeti principe testiranja antibiotske osjetljivosti te povezanost rezultata sa terapijom
b. Parazitologija (1)
c. Serologija (1)
razumijevanje principa interpretacije serolokih rezultata
d. Molekularna dijagnostika (1)
razumijevanje principa DNA/RNA detekcije
e. Kontrola bolnikih infekcija (3)
praenje tima za suzbijanje bolnikih infekcija u svakodnevnim zadacima
uestvovanje u programima za praenje (rezistentnih izolata, alarmantnih uzronika)
uestvovanje u istraivanju epidemija
razumijevanje principa razliitih metoda za dezinfekciju i sterilizaciju, te poznavanje uvjeta za dezinfekciju i sterilizaciju
razliite medicinske opreme te drugih predmeta koji su bili u kontaktu s bolesnikom
upoznat je sa implikacijama svih kategorija izolacije
upoznat je s nainima zbrinjavanja otpada
poznaje osnovne principe nadzora alarmantnih uzronika.
Specijalistiko usavravanje u poliklinikoj ambulanti i klinika epidemiologija
nadzor nad zaraznim bolestima (2)
epidemioloka istraga (1)
kontrola epidemija (1)
epidemioloke metode (2)
izvori podataka za epidemioloka istraivanja (3)
prospektivna i retrospektivna istraivanja (3)
program cijepljenja (3)
epidemiologija tuberkuloze (2).
Specijalistiko usavravanje iz osnova infektologije na opim odjelima za odrasle bolesnike
Prikupljanje i interpretacija anamnestikih podataka (izdvajanje opih od specifinih simptoma) (3)
Detaljan kliniki pregled svih organskih sistema (3)
Praktina analiza i koritenje epidemiolokih podataka (3)
Prijavljivanje zaraznih bolesti i bolnikih infekcija (3)
Postavljanje indikacija, te ispravno prikupljanje uzoraka za mikrobioloku analizu (3)
Indikacije, te kritika analiza drugih laboratorijskih nalaza (3)
Dnevno praenje bolesnika (odluivanje o dijagnozi i terapiji) (3)
Aktivno uestvovanje u specijalistikim poliklinikim ambulantama (3)
Specijalistiko usavravanje iz podruja gastroenterologije
Akutne dijarealne bolesti bakterijske, virusne i protozoarne etiologije (3)
Hronine dijarealne bolesti uzrokovane parazitima (3)
Sistemske parazitoze (3)
Diferencijalna dijagnoza dijarealnih bolesti (3)
Bolesti iritabilnog crijeva (3)
Infekcije H. pylori (3)
Gastrointestinalne infekcije u imunokompromitiranih (3)
Lijeenje akutno dehidriranih bolesnika (3)
Prikupljanje uzoraka za etioloku dijagnozu dijarealnih i parazitarnih bolesti (3)
Tropske zarazne boelsti (3)
Lijeenje malarije (3)
Indikacije i oekivanja od rektosigmoidoskopije i kolonoskopije (1)
Specijalistiko usavravanje iz podruja virusnih hepatitisa
Prikupljanje anamnestikih podataka te kliniki pregled bolesnika oboljelog od virusnog hepatitisa (3)
Dijagnostika evaluacija bolesnika s virusnim hepatitisom (3)
Diferencijalna dijagnoza (3)
Primjena terapije (3)
Sposobnost edukacije bolesnika o primjeni interferon injekcija (3)
Upoznavanje s osnovnim tehnologijama dijagnostikih laboratorija (serologija i molekularna dijagnostika) (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.

Specijalistiko usavavanje iz podruja intenzivne medicine kod infektolokih bolesnika

Dijagnoza i lijeenje akutnog respiratornog zatajenja (2)
Dijagnoza i lijeenje akutnih cirkulacijskih poremeaja (3)
a. Septiki ok (dijagnoza, patofiziologija, lijeenje) (3)
b. Multiorganska disfunkcija i zatajenje (3)
c. Sindrom toksinog oka (3)
d. Kardiogeni ok (3)
e. Hipovolemini ok (3)
f. Hemodinamsko praenje (2)
Akutno zatajenje bubrega u toku infektivnih bolesti (2)
Akutno zatajenje jetre (2)
Diseminirana intravaskularna koagulopatija (dijagnoza i lijeenje) (3)
Pristup komatoznom bolesniku (3)
Bolnike infekcija u JIL (3)
Antimikrobno lijeenje najteih infekcija (3)
U toku specijalistikog staa specijalizant treba obaviti sljedee zahvate, u navedenom broju, i sa navedenim nivoom kompetencije:
1. Zbrinjavanje respiratorno ugroenog bolesnika
Intubacija 6 (3)
Ambu ventilacija 10 (3)
Mehanika ventilacija 10 (2)
2. Zbrinjavanje sranog zatajenja
Vanjska masaa srca 10 (3)
Defibrilacija 5 (3)
3. EKG 100 (3)
4. Postavljanje centralnog venskog katetera 10 (2)
5. Uzimanje arterijske krvi 20 (3)
6. Postavljanje nazogastrine sonde 25 (3)
7. Lumbalna punkcija 50 (3)
8. Asitencija kod traheotomije 2 (2)
9. Punkcija kotane sri 5 (2)
10. Pleuralna punkcija 10 (2)
11. Punkcija ascitesa 10 (3)
12. Punkcija limfnog vora 5 (3)
13. Postavljanje urinarnog katetera 25 (3)
14. Uzimanje analnog otiska 5 (3)
15. Uzimanje obriska drijela 100 (3)
16. Uzimanje obriska nazofarinksa 100 (3)
Posebni uvjeti:
Ustanove imaju stacionarnu, ambulantnu i konzilijarnu slubu.
Ustanova ima unutranji sistem medicinskih provjera koje ine:
1. kliniko patoloki sastanci
2. sastanci komisije za bolnike infekcije
3. sastanci komisije za lijekove
4. kliniki sastanci na kojima se prikazuju posebni kliniki sluajevi
5. godinji izvjetaji o svim aspektima rada ustanove.
Laboratoriji su opremljeni i imaju mogunost praktinih vjebi.
Posebni odjeli su Jedinice intenzivne medicine, odjel za infekcije sredinjeg ivanog sistema, odjel za gastroenteroloke infekcije, odjel
i centar za HIV infekcije, odjel za virusne hepatitise.
Oprema ukljuuje endoskopske pretrage (plua, gastrointestinalnog sistema), opremu potrebnu za intenzivno lijeenje i praenje
bolesnika s tekim infekcijama, laboratorije za savremenu dijagnostiku infektivnih bolesti.
Dio programa specijalizacije moe se provoditi u drugim ovlatenim zdravstvenim ustanovama.
INTERNISTIKA ONKOLOGIJA
Naziv koji se stie
polaganjem
Specijalista internistike onkologije
Oblast
Kardiologija
Gastroenterologija
Pulmologija
Nefrologija
Hematologija
Transfuziologija
Klinika imunologija
Reumatologija
Klinika farmakologija
Infektologija
Trajanje
(mjeseci)

ZZJZ FBiH
22
2
2
2
2
2
2
1
2
1
1

Bolniki odjel transfuziologije
Bolniki odjel imunologije
Odjel klinike klinike farmakologije
32
16
6
Odjel za onkologiju/internistiku
Poliklinika/dnevna bolnica
Kompetencije koje
specijalizacije
Srijeda, 12. 8. 2015.
Radioterapija
3
Bolniki odjel za radioterapiju
Radiologija i nuklearna medicina
1
Bolniki odjel radiologije i nuklearne medicine
Hirurgija
2
Bolniki hirurki odjel
Hematologija
2
Bolniki hematoloki odjel
Patologija
1
Organizaciona jedinica za patologiju
Molekularna biologija
1
Laboratorij za molekularnu biologiju
Godinji odmor
5
tematskog podruja
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant internistike onkologije mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije.
Zavretkom specijalizacije specijalizant internistike onkologije mora:
biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvaiti stavove pacijenta
i njegove porodice, stavove drugih kolega te drugih strunjaka (3)
propisima (3)
zdravstva (3)
Zavretkom prvog dijela programa specijalizacije Zajedniki internistiki program specijalizant mora biti sposoban primijeniti usvojena
znanja i vjetine u sljedeim poglavljima:
Kardiologija:
indikacije za primjenu dijagnostikih metoda i interpretacija nalaza: biohemijski nalazi, EKG, 24-satni EKG, testovi optereenja,
elektrofizioloko ispitivanje, metode oslikavanja rtg, ehokardiografija, kateterizacija srca i angiokardiografija, angioloke
slikovne dijagnostike metode, MSCT, MR; elektrokardiografija u hitnim i elektivnim stanjima i testovi optereenja (2)
poremeaji ritma i provoenja; iznenadna smrt; kongenitalne srane mane; reumatska vruica,bolest sranih zalistaka, endo i
Gastroenterologija:
indikacije za primjenu dijagnostikih metoda i interpretacija nalaza u gastroenterologiji i hepatologiji: biohemijski jetreni testovi
pokazatelji hepatocelularne nekroze, kolestaze, sintetske funkcije jetre, probavni enzimi, tumorski biljezi, autoantitijela,
specifini proteini, probavni hormoni. Funkcijski testovi. Slikovne metode - ultrazvuk, dopler, endoskopski ultrazvuk,
endoskopija, radioloke metode, magnetska rezonancija; radionuklidne metode. Laparoskopija, biopsija jetre. (2)
gastrointestinalno krvarenje, sindrom iritabilnog kolona, poremeaji motorike jednjaka, GERB i ostale bolesti jednjaka, gastritis i
gastropatije, ulkusna bolest, tumori jednjaka i eluca, upalne bolesti crijeva, poremeaji crijevne cirkulacije bolesti peritoneuma,
omentuma i mezenterija, akutni abdomen, karcinoid, polipi probavnog sistema, tumori tankog i debelog crijeva, bolesti jetre,
bolesti jetre u trudnoi; bolesti bilijarnog sistema; bolesti guterae, te znati osnove transplantacije u gastroenterologiji (1)
Srijeda, 12. 8. 2015.
hipofize, titnjau, koru i sr nadbubrene lijezde, mjerenje hormona testisa i ovarija, mjerenje endogene sekrecije guterae (2)
pretilost, Wilsonova bolest, hemokromatoza poremeaji metabolizma lipida, purina, porfirina, aminokiselina, poremeaj sinteze i
mobilizacije glikogena), bolesti kostiju (rahitis i osteomalacija, bolesti paratireoidnih lijezda (drugi sindromi hipo i
Pulmologija:
metode, radionuklidne pretrage, endoskopske pretrage, biopsijske metode, citoloke i histoloke metode, mikrobioloke pretrage,
imunoloke pretrage, biohemijske pretrage ispitivanje funkcije plua procjena potrebe specifine specijalistike obrade i lijeenja
u bolesnika sa sumnjom na sljedea stanja: akutne upale plua, hronina opstruktivna bolest plua; astma, bronhiektazije, pluni
apsces, plune mikoze, bolesti plunoga intersticija, plune eozinofilije, profesionalne plune bolesti, profesionalne bolesti koje
zahvaaju dine puteve, profesionalne bolesti koje zahvaaju alveole, tumori traheje, bronha i plua, bolesti pleure,
medijastinuma i oita, poremeaji ventilacije, poremeaje disanja u spavanju, nuspojave lijekova na pluima (2)
Nefrologija:
procjena potrebe specifine specijalistike obrade i lijeenja bolesnika sa sumnjom na sljedea stanja (3): akutno i hronino
zatajivanje funkcije bubrega, zatajivanje funkcije bubrega i postupci dijalize i transplantacija bubrega, primarne i sekundarne
bolesti glomerula, akutni i hronini tubolointersticijski nefritis, toksine nefropatije, infekcije mokranog sistema (3)
mokranog sistema i urodinamike; tumori mokranog sistema i prostate; dijetetske mjere u bolestima bubrega; oteenja bubrega
uzrokovana lijekovima (2)
Hematologija:
indikacije za primjenu dijagnostikih metoda i interpretacija nalaza u hematologiji: biohemijske i hematoloke pretrage, citoloke
i histoloke pretrage, imunoloke, citogenetske i molekularne pretrage te radionuklidne pretrage (2)
procjena potrebe specifine specijalistike obrade i lijeenja bolesnika sa sumnjom na sljedea stanja: bolesti eritrocita anemije,
bolesti uzrokovane poremeajima hemostaze, poremeaji broja i funkcije trombocita, poremeaji hemostaze, benigne bolesti
granulocita, monocita i makrofaga, bolesti limfocita, bolesti slezene, neoplastine bolesti krvotvornog sistema hronine
mijeloproliferative bolesti. Akutne leukemije i sindrom mijelodisplazije, limfoproliferative bolesti, neoplastine bolesti plazma
stanica; osnove transplantacije krvotvornih stanica (2)
Transfuziologija:
krvnih komponenti, postupci prilikom transfuzije; posttransfuzijske reakcije; zakonski propisi i kontrola transfuzijskog lijeenja
(2)
procjena potrebe specifine specijalistike obrade i lijeenja bolesnika sa sumnjom na glavne poremeaje i bolesti imunolokog
sistema - imunodeficijencije, alergijske i pseudoalergijske reakcije (2)
Reumatologija:
MRI, nuklearne metode oslikavanja; laboratorijske metode biohemijske, mikrobioloke, histoloke, te razliite pretrage seruma
i drugih tjelesnih tekuina i tkiva, pretrage kojima se procjenjuje aktivnost reumatskih bolesti, autoantitijela, citoloke metode
pretraga (2)
skleroza, Sjogrenov sindrom; polimiozitis/dermatomiozitis, sindrom preklapanja vezivnog tkiva, sindrom vaskulitisa, sarkoidoza
Behcetova bolest, amoloidoza, osteoartritis, kriobolja i vratobolja, ekstraartikularni reumatizam, artropatije zbog odlaganja
kristala, infekcijski artritis (2)
osnovna naela mehanike ventilacije, ok; sepsa; viestruko zatajenje organa; ARDS, pristup bolesniku u komi, agitacija i delirij
(2)
mezenhimalni tumori, melanom, tumori probavnog trakta, plua, urogenitalni tumori/, paraneoplastini sindrom, zloudna bolest
nepoznatog primarnog sijela, naela podjele i stupnjevanja zloudnih tumora, hitna stanja u onkologiji, osnove lijeenja solidnih
tumora, komplikacije onkolokog lijeenja I suportivno lijeenje (2)
bolesniku i prepoznavanje glavnih otrovanja i kontrola takvih bolesnika; upoznati rad farmakoterapijske ambulante; upoznati se s
klinikim pokusima (2)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Infektologija:
indikacije za primjenu dijagnostikih metoda, upoznavanje osnovnih laboratorijskih pretraga u infektologiji, interpretacija nalaza
i principi lijeenja zaraznih bolesti (2)
b) Internistika onkologija
Nakon zavrene specijalizacije internistiki onkolog treba znati:
Kliniki pregled onkolokog bolesnika
Anamneza u onkolokog bolesnika (3)
Tipini i atipini simptomi onkolokih bolesti (3)
Simptomi prateih bolesti (3)
Opi status onkolokog bolesnika (3)
Pregled pojedinih dijelova tijela i unutranjih organa (3)
Osnovni znanstveni principi u onkologiji
Razumijevanje biologije zloudnih tumora (2)
Poznavanje biologije normalne stanice i procesa karcinogeneze (2)
Poznavanje funkcije gena (2)
Poznavanje organizacije, ekspresije i regulacije nasljea (2)
Razumijevanje staninog ciklusa, uloge onkogena (2)
Kinetika tumorskih stanica, proliferacija i apoptoza (2)
Tehnike molekulske biologije, posebno PCR, analize kromosoma (2)
Tumorska imunologija (2)
Osnovna znanja o staninoj i humoralnoj imunosti i ulozi citokina (2)
Meuodnosi tumora i domainovog imunog sistema (2)
Antigeninost tumora, protutumorska imunocitotoksinost (2)
Etiologija, epidemiologija, mjere ranog otkrivanja i prevencije malignoma
Razumijevanje uloge nasljednih i faktora okolia u nastanku tumora (3)
Osnove znanja o epidemiolokim faktorima i deskriptorima bolesti (2)
Metode "screening"-a i procjene individualnog rizika (3)
Osjetljivost, specifinost i "cost-benefit" dostupnih metoda ranog otkrivanja (2)
Principi indikacije genetske obrade i savjetovanja (2)
Poznavanje vrijednosti prevencije i razlikovanje primarne, sekundarne i tercijarne prevencije (3)
Kliniki pokusi i statistika
Razumijevanje oblikovanja i izvedbe klinikih pokusa (3)
Etika, regulacijska i zakonska pitanja u oblikovanju pokusa (3)
Kriteriji odgovora na lijeenje (3)
Procjena kvalitete ivota (3)
Uloga i rad povjerenstava za lijekove i za etiku (2)
Iskustvo informiranja bolesnika i dobijanja pismenog pristanka na kliniki pokus; dravna regulacija klinikih pokusa (2)
Pisanje prijedloga istraivakih projekata (1)
Priprema saetaka, postera i usmenih priopenja, pisanje radova (2)
Sposobnost kritike ocjene naune vrijednosti tiskanih radova i njihovog uticaja na kliniku praksu (2)
Interpretacija rezultata (3)
Osnovni principi otkrivanja, dijagnostike i lijeenja malignoma
Razumijevanje potrebe multidisciplinskog pristupa s integracijom razliitih subspecijalnosti uz prepoznavanje doprinosa svake
od struka ukljuenih u postavljanje dijagnoze (3)
Procjena proirenosti i savremeno lijeenje malignoma i komplikacija (3)
Uestvovanje u interdisciplinarnim sastancima (3)
Onkoloki bolesnici starije dobi (3)
Procjena proirenosti bolesti (3)
TNM sistem (3)
Indikacije klinikih, radiolokih i izotopskih pretraga u postavljanju dijagnoze, "staging"-u, praenju i procjeni uinka lijeenja
(3)
Radioterapija
Osnove biologije zraenja (2)
Indikacije za kurativnu radioterapiju (3)
Indikacije za palijativnu radioterapiju (3)
Osnove planiranja zraenja i dozimetrije (2)
Indikacije za kombinirano lijeenje s hirurgijom i hemoterapijom (3)
Rane i kasne komplikacije zraenja (3)
Citostatska terapija
Hemoterapija primarne maligne bolesti i relapsa (3)
Korist hemoterapije u neoadjuvantnoj primjeni (3)
Korist hemoterapije u adjuvantnoj primjeni (3)
Korist hemoterapije u konkomitantnoj primjeni (3)
Znaenje citostatika kao radiosenzitizatora (3)
Vanost doze citostatika i odgode ciklusa hemoterapije (3)
Procjena prateih bolesti i stanja kod bolesnika (3)
Farmakologija citostatika, farmakokinetika (3)
Farmakogenomika citostatika (3)
Rane i kasne nuspojave citostatika (3)
Prilagoavanje doze citostatika kod poremeenog rada organa (3)
Bioloka terapija
Indikacije za bioloku terapiju (3)
Specifine nuspojave biolokih lijekova (3)
Kombinacije s hemoterapijom (3)
Monoklonska protutijela (3)
Male molekule - tirozin kinazni inhibitori (3)
Vakcine, citokini, faktori rasta (3)
Genska terapija (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Komplikacije onkolokog lijeenja i suportivno lijeenje

Munina i povraanje - etiologija, mehanizam djelovanja antiemetika, praktina primjena antiemetika, drugi lijekovi koji djeluje
antiemetski (3)
Infekcije i neutropenija - prepoznavanja, temeljit fizikalni pregled, prevencija infekcije, pravodobno i efiksano lijeenje,
uzronici, uloga faktora rasta (3)
Mukozitis - prepoznavanje, razlika infekcije i reakcije na lijek, prevencija i lijeenje (3)
Anemija i trombocitopenija - indikacije za transfuziju, komplikacije transfuzije, priprema za davanje, indikacije za eritropoetin,
nuspojave (3)
Nefrotoksinost, hepato i kardiotoksinost najei citostatici koji uzrokuju oteenje organa, prevencija (3)
Ekstravazacija - prevencija, prepoznavanje, lijeenje (3)
Maligni izljevi - prepoznavanje simptoma pleuralnog izljeva, ascitesa, perikardijalnog izljeva, izvoenja postupaka paracenteze
(dijagnostike i terapijske) (3)
Palijativna i terminalna zatita
Bol - vrsta, lokalizacija intenzitet, vrste analgetika, princip lijeenja, nuspojave analgetika, drugi analgetski postupci (3)
Nutritivna potpora - enteralna i parenteralna prehrana - indikacije i komplikacije (3)
Palijativno lijeenje respiratornih, gastrointestinalnih, neurolokih simptoma, palijativni postupci za kou (3)
Rehabilitacija - uloga fizikalne terapije nakon operacije, psihosocijalna rehabilitacija (3)
Hitna stanja u onkologiji
Kompresija lene modine, tamponada perikarda - prepoznavanje hitnosti koje treba odmah lijeiti, trajanje kompresije lene
modine (3)
Sindrom gornje uplje vene - dijagnostika, lijeenje (3)
Povieni intrakranijalni tlak - dijagnostika, lijeenje (3)
Metabolike komplikacije - hiperkalcemija, sindrom lize tumora, hiperurihemija, hiponatremija - prepoznavanje i lijeenje (3)
Febrilna neutropenija i sepsa - prepoznavanje, najhitniji postupci u lijeenju (3)
Lijeenje bolesnika s pojedinim vrstama malignoma
A. Tumori glave i vrata
Poznavanje tehnike pregleda glave i vrata (3)
"Staging" s endoskopijom i odluivanje o lijeenju: zraenje, hirurgija, hemoterapija mogunosti ouvanja organa (3)
Posljedice lijeenja te rizik novih malignoma (3)
Rizini faktori i tok bolesti tumora ovog podruja (3)
B. Tumori plua i mezoteliom
NSCLC rak plua ne-malih stanica
Epidemiologija, rizini faktori, znaenje puenja -javnozdravstveni problem, je li mogu screening, klinika slika, znaenje
genskog profila tumora (3)
Histoloka podjela, TNM klasifikacija "staging", prognoza (3)
Hirurgija - kriteriji inoperabilnosti, limfni vorovi (3)
Radioterapija - kombinirani modaliteti lijeenja, palijativna radioterapija (3)
Sistemsko lijeenje adjuvantno, hemoterapija metastatskebolesti, novi lijekovi (TKI, protutijela), palijativno lijeenje (3)
SCLC rak plua malih stanica
Epidemiologija, rizini faktori, klinika slika - paraneoplastiki sindromi, staging, prognoza (3)
Lokalizirana bolest - kombinirani nain lijeenja - radiohemoterapija(3)
Proirena bolest - hemoterapija(3)
Znaenje profilaktikog zraenja mozga(3)
Mezoteliom
Rizini faktori, klinika slika, prognoza(3)
Hirurgija - kriteriji za operabilnost(3)
Kombinirano lijeenje, uloga radioterapije(3)
Hemoterapija - prva linija(3)
C. Tumori probavnih organa
Rak jednjaka
Poznavanje rizinih faktora (3)
Indikacija za endoskopiju u postavljanju dijagnoze i "staging" (3)
Hirurko lijeenje (3)
Neoadjuvantna hemoterapija i primarna kemoradioterapija kao modaliteti lijeenja (3)
Indikacije dopunske prehrane (3)
Vanost kombiniranog lijeenja (3)
Palijacijska hemoterapija i suportivno lijeenje (3)
Rak eluca
Poznavanje rizinih i prognostikih faktora (3)
Poznavanje hirurkog lijeenja, posebno potencijalno kurativne hirurgije (3)
Indikacije za neoadjuvantno lijeenje i neoadjuvantnu kemoradioterapiju (3)
Uloga kombiniranog lijeenja (3)
Uloga palijacijske hemoterapije i suportivnog lijeenja (3)
Rak debelog crijeva
Rizini faktori (3)
Uloga patohistolokog staginga u odabiru terapijskog pristupa (3)
"Screening" i prevencija (3)
Operativno lijeenje (3)
Indikacija i modaliteti adjuvantnog lijeenja raka debelog crijeva (3)
Uloge hemoterapije u uznapredovaloj bolesti (3)
Uloga bioloke terapije (3)
Modaliteti lijeenja recidiva
Nasljedni tipovi raka debelog crijeva i razlike u njihovu irenju i lijeenju (3)
Genetsko testiranje i savjetovanje (3)
Rak anusa
Faktori rizika (3)
Patohistoloki oblici (3)
Uloga dijagnostikih metoda u klinikom stagingu i odabiru modaliteta lijeenja (3)
Poznavanje kombiniranog naina lijeenja i ouvanja organa (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Rak jetre i unih vodova

Razumijevanje epidemiologije, rizinih i prognostikih faktora (3)
Vanosti alfa-fetoproteina u "screening"-u, postavljanju dijagnoze i praenju (3)
Uloge hirurgije u lokaliziranoj bolesti (3)
Sloga sistemske i intraarterijske hemoterapije te nove vrste terapija (3)
Rak guterae
Razumijevanje rizinih, prognostikih i epidemiolokih faktora (3)
Genetske karakteristike (3)
Uloge endoskopije (3)
Uloga perkutane biopsije (3)
Uloga molekulske dijagnostike (3)
Poznavanje uloge hirurgije (3)
Modaliteti adjuvantnog lijeenja (3)
Palijacijske uloge hemoterapije u uznapredovaloj bolesti (3)
Bioloka terapija u lijeenju inoperabilnog i metastatskog karcinoma (3)
Palijativne metode hirurkog lijeenja inoperabilnog metastatskog karcinoma (3)
D. Tumori genitourinarnih organa
Rak bubrega
Epidemiologija, rizini faktori, klinika slika - paraneoplastiki sindromi (3)
Vrste raka bubrega, TNM klasifikacija "staging" i prognoza (3)
Hirurgija - znaenje (primarni tumor, metastaza), kurativna, palijativna (3)
Sistemsko lijeenje - TKI, protutijela, imunoterapija (3)
Rak mokranog mjehura urotelijalni karcinom mokranog mjehura i kanalnog sistema
Epidemiologija, rizini faktori, klinika slika (3)
Vrste raka mokranog mjehura (karcinom prijelaznog epitela), TNM klasifikacija - staging i prognoza, povrinski/invazivni (3)
Povrinski rak - lokalna terapija - kiruka, instalacije BCG/citostatika (3)
Invazivni rak - multimodalitetno lijeenje - hirurgija, radioterapija, hemoterapija (3)
Hemoterapija metastatske bolesti (3)
Rak prostate
Epidemiologija, rizini faktori, znaenje screeninga, dob bolesnika i predvieno trajanje ivota (3)
Znaenje biopsije prostate, tumaenje histolokog nalaza, Gleason score (3)
TNM klasifikacija - "staging" i prognoza (3)
Lokalna terapija - prostatektomija, radioterapija, kada hormonska terapija u lokalno uznapredovaloj bolesti (3)
Sistemska terapija - hormonska terapija, hemoterapija, bifosfonati (3)
Rak testisa - germinativni tumori testisa
Epidemiologija, rizini faktori, izljeivost, znaenje tumorskih markera (3)
Histoloka podjela, TNM klasifikacija, prognostike kategorije (IGCCGC klasifikacija) (3)
Adjuvantno lijeenje - radioterapija, hirurgija, hemoterapija (3)
Lijeenje metastatske bolesti - hemoterapija, posthemoterapijska hirurgija, visokodozna hemoterapija (3)
Rak penisa
Rizini faktori, znaenje HPV, histologija, premaligne lezije, znaenje ingvinalnih limfnih vorova (3)
Znaenje hirurgije, radioterapije, ingvinalne limfadenektomije (3)
Uloga hemoterapije (3)
E. Ginekoloki tumori
Karcinom jajnika
Nasljedna predispozicija za karcinom jajnika (3)
Uloga hirurkih procedura u inicijalnom "staging"u (3)
Uloga hirurkih procedura u inicijalnom lijeenju (3)
Sistemsko hemoterapijsko lijeenje u lokaliziranoj bolesti (3)
Sistemsko hemoterapijsko lijeenje u uznapredovaloj bolesti (3)
Karcinom maternice
Etiologija s naglaskom na ulogu hormona i hormonske terapije (3)
Uloga hirurkog lijeenja u ranoj fazi bolesti (3)
Multidisciplinarni pristup u uznapredovaloj bolesti (3)
Uloga hemoterapije u lijeenju lokalizirane bolesti (3)
Uloga hemoterapije u lijeenju uznapredovale bolesti (3)
Uloga hormonskog lijeenja u lijeenju lokalizirane bolesti (3)
Uloga hormonskog lijenja u lijeenju metastatske bolesti (3)
Radioterapija kao dio multidisciplinarnog lijeenja (3)
Karcinom cerviksa
Rizini faktori za karcinom cerviksa (3)
Stadij bolesti kao osnova za izbor hirurkog lijeenja (3)
Stadij bolesti kao osnova za izbor radioterapijskog lijeenja (3)
Uloga hemoterapije u kombinaciji sa zraenjem u lijeenju lokalizirane bolesti (3)
Uloga hemoterapije u lijeenju uznapredovale bolesti (3)
Karcinom vulve i vagine
Rizini faktori (3)
Prognoza bolesti (3)
Modaliteti lijeenja (3)
Uloga hirurkog lijeenja u ranoj fazi bolesti (3)
Multidisciplinarni pristup u uznapredovaloj bolesti (3)
F. Karcinom dojke
Interpretacija ultrazvuka (3)
Interpretacija mamograma (3)
Interpretacija magnetske rezonance dojke (3)
Interpretacija citolokog i patohistolokog nalaza (3)
Prognostiki i prediktivni faktori (3)
Faktori koji utjeu na izbor adjuvatnog lijeenja (3)
Adjuvantna hemoterapija (3)
Adjuvantna hormonska terapija; premenopauzalne vs.postmenopauzalne bolesnice (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Indikacije za adjuvantno zraenje (3)

Lijeenje uznapredovale i metastatske bolesti (3)
"Ciljana" terapija karcinoma dojke (3)
Karcinom dojke kod mukaraca (3)
Vanost porodine anamneze, genetskog testiranja i savjetovanja (3)
Hirurki zahvati kod karcinoma dojke, osnovni principi (3)
G. Rak koe
Melanom
Rana dijagnostika (3)
Rizini faktori (3)
Klinika prezentacija ranih melanoma i njegovih prekursora displastinih nevusa (3)
Vanost PHD nalaza u odreivanju prognoze (3)
Uloga "sentinel" limfnog vora i njegove biopsije (3)
Hirurgija: uloga u dijagnostici i radikalnom operativnom lijeenju (3)
Adjuvatna terapija melanoma (3)
Hemoterapijsko lijeenje uznapredovale bolesti (3)
Primarna i sekundarna prevencija (3)
Karcinom koe ploastih stanica i bazaliom
Rizini faktori (3)
Rano prepoznavanje (3)
Opi principi kirukog lijeenja (3)
Opi principi radioterapijskog lijeenja (3)
Kasne komplikacije lijeenja (3)
Primarna i sekundarna prevencija (3)
H. Sarkomi
Tumaenje patohistolokog nalaza i klasifikacija (3)
Hirurko lijeenje kao definitivna terapija (3)
Uloga hemoterapije u lijeenju sarkoma (3)
Mjesto radioterapije u lijeenju sarkoma (3)
GIST kao poseban entitet (3)
Ciljana terapija GIST-a (3)
Uloga autologne transplantacije kotane sri (3)
Karcinom nepoznatog primarnog sijela (Syndroma CUP)
Najee klinike prezentacije CUP-a (3)
Tumaenje patohistolokog nalaza (3)
Uloga imunohistohemije u usmjeravanju obrade bolesnika (3)
Uloga tumorskih markera u usmjeravanju obrade bolesnika (3)
Odabir hemoterapijskog protokola (3)
Palijativne mjere u zbrinjavanju bolesnika s CUP-om (3)
J. Tumori centralnog ivanog sistema
Epidemiologija, rizini faktori, klinika slika, histoloka podjela - prognoza, CT/MRI dijagnostika (3)
Uloga hirurgije (3)
Uloga radioterapije (3)
Metastaze mozga uloga hirurgije, radioterapije i hemoterapije (3)
K. Endokrini tumori
Razlika - tumori endokrinih lijezda/neuroendokrini tumori, genetski sindromi, klinika slika - kliniki sindromi, prognoza (3)
Specifina dijagnostika - detekcija hormona i peptida, specifini radioizotopi (3)
Uloga biolokih lijekova (3)
L. Hematologija
WHO podjela krvotvornih tumora (2)
Akutne leukemije i MDS - FAB i WHO klasifikacija, prognoza i lijeenje, citogenetika, imunofenotipizacija, PCR. Hronine
leukemije - prognoza i lijeenje (2)
Non-Hodgkin limfomi - Ann Arbor + WHO klasifikacija, dijagnostika, rizini faktori, prognoza, lijeenje, hemoterapija,bioloka
terapija, radioterapija, ekstranodalni limfomi (2)
Hodgkinova bolest - klasifikacija, "staging", prognoza, lijeenje, uloga radioterapije u ranim stadijima, hemoterapija (2)
Multipli mijelom - WHO podjela, MGUS, plazmocitom, "staging", prognoza, lijeenje - autotransplantacija, novi lijekovi (2)
Transplantacija hematopoetskih matinih stanica - osnovni princip - autologna, alogena, indikacije, komplikacije, solidni tumori i
autotransplantacija (2)
Anemije - razlike, dijagnostika, lijeenje. DIK - etiologija, dijagnostika, lijeenje (3)
AIDS uzrokovani tumori - tipine lokalizacije, prognoza (2)
13. Patologija, biohemija, molekularna biologija
Pregled materijala dobivenih biopsijom i operacijom s patologom (2)
Nove tehnike u patologiji (2)
Poznavanje varijabilnosti normalnog histolokog nalaza tkiva te promjena karakteristinih za upalu, displaziju, novotvorinu te
napredovanje bolesti (2)
Mjesto i nain uzimanja bioptikih uzoraka primjerenih za patoloku analizu (2)
Znaenje, mogunosti i ogranienja histoloke i citoloke dijagnostike (2)
Klinika primjena patohistolokog i citolokog nalaza (2)
Poznavanje vrijednosti razliitih vrsta citologije (2)
Poznavanje novih tehnologija i dijagnostikih metoda: protona citometrija, imunohistohemijski testovi te testovi molelekularne
biologije (2)
Informiranost o razvoju novih tehnologija od kojih se oekuje znaajan doprinos u budunosti: npr. molekularna patologija,
autoflourescentna spektroskopija itd.(1)
Laboratorijski testovi (2)
Serumski tumorski biljezi (2)
Biljezi stanine membrane (2)
DNA markeri (2)
Osnovni pojmovi iz genomike i proteomike (1)

Srijeda, 12. 8. 2015.
14. Vjetine
Primjena citostatika - protokoli, aplikacija, naini davanja razliiti venski pristupi, komplikacije (3)
Pleuralna punkcija - dijagnostika i terapijska (3)
Abdominalna punkcija - dijagnostika i terapijska (3)
Lumbalna punkcija - intratekalna primjena citostatika (3)
Postavljanje centralnog venskog katetera (3)
15. Psihosocijalni aspekti malignoma
Prepoznavanje psihosocijalnih uticaja, dostupnih resursa i potrebe za intervencijama u bilo kojoj fazi bolesti, kulturnih i
duhovnih aspekata (2)
Mehanizam prilagodbe bolesnika i porodici, problema terminalne zatite, spolne funkcije, psihikih problema (1)
Poznavanje indikacija i primjene psihotropnih lijekova, procesa alovanja kao i uinka na psihu lijenika i zdravstvenog osoblja
(2)
Sposobnost integriranja lanova porodici, pomoi duhovnika, kune njege, hospicija i skupina bolesnika za potporu u lijeenje
bolesnika (1)
Nauiti vjetinu komunikacije s bolesnikom i porodici, znati prenijeti lou vijest i adekvatno se tome ponaati, vjetinu
komunikacije s drugim lanovima tima koji lijei bolesnika (3)
16. Informiranje bolesnika
Gensko savjetovanje: procjena rizika raka u bolesnika i lanova porodici, poznavanje principa genskog testiranja i savjetovanja
(2)
Odranje zdravlja: savjetovanje bolesnika i lanova porodici o poznatim faktorima rizika u prehrani, duhanu, alkoholu i izlaganju
suncu (2)
Trajne posljedice: prepoznavanje trajnih posljedica to ukljuuje: rizik malignoma povezanih s lijeenjem (AML nakon
hemoterapije, sarkomi nakon zraenja), disfunkcije endokrinih lijezda (hipotireoidizam nakon zraenja vrata, neplodnost nakon
hemoterapije) (2)
Mjere kemoprevencije malignoma/kliniki pokusi (2)
Pretrage tokom praenja bolesnika (2)
17. Hirurgija
Indikacije i kontraindikacije za kiruki zahvat, operabilnost (2)
Znaenje hirurgije u "staging"-u, kao definitivne ili palijativne terapije (2)
Kombinacija kirugije s drugim nainima lijeenja (2)
Postoperativne komplikacije (2)
Poznavanje primjene potednih zahvata i primjene hirurgije prije ili nakon drugih modaliteta (2)
Rizici i koristi hirurkog lijeenja kao definitivnog lijeenja ili kao nadopuna sistemnog ili radioterapijskog lijeenja (2)
Osposobljenost za postavljanje indikacije za operaciju i poznavanje osnova hirurke taktike u onkolokoj hirurgiji (2)
Provoenje prijeoperacijske pripreme bolesnika (3)
Upoznati se s indikacijama za transplatacijsku hirurgiju (2)
Uestvovanje na hirurkim indikacijskim sastancima, kao i organiziranim interaktivnim predavanjima iz abdominalne hirurgije
(3)
18. Radiologija
Rentgenska anatomija (1)
Anatomija presjeka tijela (1)
Nekontrastne i kontrastne pretrage (2)
CT, MSCT, MR, MRCP (2)
Algoritam rentgenske dijagnostike u onkologiji (3)
Indikacije, kontraindikacije i komplikacije interventnihradiolokih metoda i postupaka (2)
Nuklearna medicina u onkologiji (2)
Specijalizant tokom specijalizacije treba izvriti sljedee zahvate, u navedenom broju:
Primjena citostatika - protokoli, aplikacija, naini davanja razliiti venski pristupi, komplikacije 50
Pleuralna punkcija - dijagnostika i terapijska 15
Abdominalna punkcija - dijagnostika i terapijska 15
Lumbalna punkcija - intratekalna primjena citostatika 10
Postavljanje centralnog venskog katetera 15
U ustanovi moraju postojati mogunosti za djelovanje u konzilijima s drugim specijalnostima, redovni dnevni struni sastanci i klinike
vizite, program za praenje kvalitete obrazovanja.
Posebni uvjeti za ustanovu moraju se uskladiti s kriterijima ESMO/ASCO koji se odnose na centar za sloeno onkoloko lijeenje
(internistika i radioterapijska onkologija), minimalno 20 kreveta, 4 kreveta za komplikacije lijeenja, radioterapija, dnevna bolnica,
povezanost s hirurkom onkologijom, palijativnom terapijom.
KARDIOHIRURGIJA
Naziv koji se stie
ispita
Kardiohirurgija
Specijalista kardiohirurgije
Oblast
Djeja hirurgija
Kardiohirurugija
Torakalna hirurgija
Trajanje
(mjeseci)
22

ZZJZ FBIH
1
6
5
2
3
3
2
Polikliniki odjel hirurugije

Bolniki odjel ortopedije i odjel traumatologije
Bolniki odjel anesteziologije sa intenzivnim lijeenjem i
objedinjeni hitni medicinski prijem
Bolniki odjel vaskularne hirurugije
Bolniki odjel torakalne hirurugije
32
Srijeda, 12. 8. 2015.
Kompetencije koje
specijalizacije
Kardiologija
1
Kardiohirurka intenzivna zatita
1
Jedinica kardiohirurke intenzivne zatite
Kardijalna hirurgija kongenitalnih sranih malformacija
8
Bolniki odjel kardiokirirugije
Kardijalna hirurgija steenih sranih malformacija
16
Bolniki odjel kardiohirurugije
Godinji odmor - 5 mjeseci
5
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant kardiohirurgije mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije. Posebna
Zavretkom specijalizacije specijalizant kardiohirurgije mora:
propisima (3)
biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno efiksano sudjelovati u radu
multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i saradnika (3)
zdravstva (3)
Zavretkom dijela programa specijalizacije -Zajedniki hirurki programspecijalizant kardiohirurgije mora usvojiti sljedee
Hirurke infekcije
asepsi i antisepsi, (3)
mehanizmima bioloke odbrane, (2)
patogenim mikroorganizmima, (2)
spreavanju infekcija i smanjenju faktora rizika, (3)
imunizaciji i preventivnoj upotrebi antibiotika i hemoterapeutika, (3)
postupcima pravilnog zbrinjavanja hirurkih infekcija, razliitim hirurkim metodama, (3)
pospjeenje cjeljenja hroninih rana, (3)
Specijalizant mora usvojiti razumijevanje sljedeih naela, zajedno s nainima na koje se ona primjenjuju u rjeavanju klinikih infekcija.
infekcije ake. (3)
o obraditi ograniene gnojne upalemekih tkiva 12
o dijabetike gangrene 2.
akutnim abdominalnim bolestima i drugim estim hirurkim bolestima trbunih organa, bolestima trbune stijenke i ingvinalnog
podruja, (3)
dijagnostikim postupcima kod akutnih abdominalnih i najeih hirurkih abdominalnih bolesti, (3)

-
Srijeda, 12. 8. 2015.
diferencijalnoj dijagnozi i nainu lijeenja akutnih abdominalnih bolesti, (3)

preoperacijskoj pripremi akutnih abdominalnih bolesnika sa pridruenim bolestima srca, plua, bubrega, eernom bolesti i dr,
(3)
apendektomije 5
preivanje ulkusa 2
kolecistektomija 3
drugi zahvati 10
traumi prsita (3)
punkcija zgloba 2
torakalna drenaa 2
osnovnim i dodatnim postupcima oivljavanja kod respiratorne insuficijencije, kardijalnog zastoja i lijeenju postreanimacijskog
sindroma (3)
razliitim nainima postoperativnog lijeenja, (2)
hitnim terapijskim i dijagnostikim postupcima u JIL-u (2),
sepsi (3)
tromboemboliji (3)
ozljedama ake (2)
infekciji ake (3)
trasplantatima (2)
Srijeda, 12. 8. 2015.

embolektomije 3
Djeja hirurgija
povezati osnovna znanja iz podruja anatomije, fiziologije i patofiziologije u djeteta s hirurkom patologijom djeje dobi (1)
procijeniti hirurki status novoroeneta i starijeg djeteta kod kongenitalnih i steenih hirurkih oboljenja (2)
indicirati drenau prsita (2)
planirati preoperativnu pripremu i postoperativnu njegu (3)
apendektomija 3
akutni skrotum 2
retencija 3
uroloke operacije 3
b) kardiohirurgija
Zavretkom cjelokupnog programa specijalizacije iz kardiohirurgije specijalizant mora stei sljedea znanja i sposobnosti:
a) injenino znanje o bolestima torakalnih organa
b) interpretacijske sposobnosti kako bi na osnovi dijagnostikih pretraga bio osposobljen dati hirurko miljenje o mogunostima,
rizicima i opravdanosti zahvata iz podruja kardihirurgije
c) praktine vjetine.
Zavretkom cjelokupnog programa specijalizacije iz kardiohirurgije specijalizant mora biti u mogunosti:
a) dati lijeniko miljenje o dijagnozi, lijeenju i prevenciji bolesti srca
b) samostalno operativno zbrinjavati bolesnike kod kojih postoji indikacija za operativno lijeenje steenih ili priroenih bolesti
srca.
Osnove kardiohirurgije
Anatomija srca
Fiziologija srca
Vantjelesni krvotok
Miokardijalna protekcija
Infektivni endokarditis
Perioperacijska njega
Specijalizant mora asistirati minimalno 150 operacija na otvorenom srcu steene patologije (2. stepen usvojene kompetencije).
Osnove torakalne hirurgije
Hirurko-topografska anatomija prsnog koa
Anatomija i fiziologija plua
Torakalne incizije
Pneumotoraks i pneumomedijastinum
Empijem pleure
Karcinom plua
Torakalna trauma
Transplantacija plua
Specijalizant mora obaviti sljedee operativne zahvate:
15 torakotomija (3. stepen usvojene kompetencije)
15 resekcija plua (2. stepen usvojene kompetencije)
3 zahvata na jednjaku (2. stepen usvojene kompetencije)
5 VATS (torakoskopskih) zahvata (2. stepen usvojene kompetencije)
Ishemina bolest srca
Koronarna anatomija i varijacije
Dijagnostike studije
Indikacije za hirurku revaskularizaciju miokarda
Revaskularizacija miokarda uz upotrebu vantjelesnog krvotoka
Revaskularizacija miokarda bez upotrebe vantjelesnog krvotoka
Komplikacije ishemine bolesti srca kao indikacije za hirurko lijeenje
Transmiokardijalna laserska revaskularizacija
Specijalizant mora mora obaviti:
20 operacija revaskularizacije miokarda (3. stepen usvojene kompetencije)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Bolesti sranih zalistaka

Patofiziologija bolesti aortalne valvule
Indikacije za hirurgiju aortalne valvule
Tipovi proteza za aortalnu valvulu
Zamjena korijena aorte sa zamjenom aortalne valvule
Zamjena korijena aorte sa prezervacijom aortalne valvule
Rekonstrukcija aortalne valvule
Minimalno invazivna hirurgija aortalne valvule
Transkateterski zahvati za bolesti aortalnog zalistka
Patofiziologija bolesti mitralne valvule
Indikacije za hirurgiju mitralne valvule
Tipovi proteza za aortalnu valvulu
Zamjena mitralne valvule
Rekonstrukcija mitralne valvule
Minimalno invazivna hirurgija mitralne valvule
Patofiziologija bolesti trikuspidne valvule
Indikacije i tehniki aspekti hirurgije trikuspidne valvule
Specijalizant mora obaviti sljedee zahvate:
20 operacija zamjena valvula (3. stepen usvojene kompetencije)
5 rekonstrukcija mitralnog zalistka (2. stepen usvojene kompetencije)
Hirurgija velikih krvnih ila
Patogeneza i prognoza akutnih aortalnih sindroma
Hirurgija aneurizmi ascendentne aorte
Hirurgija aneurizmi luka aorte
Hirurgija aneurizmi descendentne aorte
Posebnosti hirurkog lijeenja akutnih aortalnih sindroma
Pluna embolija
Trauma velikih krvnih ila
Endovaskularne intervencije
5 zamjene ascendentne aorte (2. stepen usvojene kompetencije)
2 zamjena korijena aorte (2. stepen usvojene kompetencije)
Hirurgija aritmija srca i elektrostimulacijska hirurgija
Elektrofizioloke posebnosti fibrilacije atrija
Hirurgija fibrilacije atrija
Hirurgija ostalih atrijskih i ventrikulskih aritmija
Elektrostimulacijska hirurgija sa osvrtom na resinhronizacijsku terapiju te ugradnju implantabilnih defibrilatora/kardiovertera
5 operacija ablacije fibrilacije atrija (2. stepen usvojene kompetencije)
Hirurgija terminalne faze sranog zatajenja
Kratkotorona mehanika potpora srcu
Srednjerona mehanika potpora srcu
Dugorona mehanika potpora srcu
Umjetno srce
Imunoloke karakteristike transplantacije srca i plua
Hirurke tehnike transplantacije srca
Hirurke alternative transplantaciji srca u lijeenju terminalne faze sranog zatajenja
Stanina terapija
2 transplantacije srca (2. stepen usvojene kompetencije)
2 eksplantacije srca (2. stepen usvojene kompetencije)
postaviti 5 intraaortalnih balon katetera (3. stepen usvojene kompetencije)
Hirurgija kongenitalnih sranih anomalija
Embriologija srca i velikih krvnih ila
Fiziologija fetalnog i neonatalnog krvotoka
Palijativni zahvati
Kongenitalne anomalije bez shunta
Kongenitalne anomalije sa lijevo desnim shuntom
Kongenitalne anomalije sa desno lijevim shuntom
Funkcionalni jedan ventrikul i Fontanova cirkulacija
Kongenitalne bolesti srca u odrasloj dobi
Specijalizant mora obaviti sljedee operativne zahvate:
2 sistemsko arterijski-pulmonalne shunt operacije (modificirani Blalock Taussig, centralni shunt) (2. stepen usvojene
kompetencije)
2 operacije koarktacije aorte (2. stepen usvojene kompetencije)
2 operacije zatvaranja atrijskog septalnog defekta (3. stepen usvojene kompetencije)
2 operacije zatvaranja ventrikulskog septalnog defekta (2. stepen usvojene kompetencije)
asistirati 10 kompletnih korekcija kompleksnih kongenitalnih anomalija srca ukljuujui ali ne ograniavajui se na korekcije
transpozicije velikih krvnih ila, atriventrikulske kanale, truncus arteriosus anomalije, Fontanove operacije (univentrikulske
korekcije), tetralogije Fallot, DORV, trikuspidne atrezije itd.) (2. stepen usvojene kompetencije)
asistirati 10 operacija iz podruja kongenitalnih anomalija srca koje nisu navedene u zadnjoj taki (2. stepen usvojene
kompetencije)
Kardiologija
Ehokardiografske indikacije za operativno lijeenje valvularnih bolesti
Elektrokardiografija u modernoj hirurkoj praksi
Principi medikamentozne terapije
Molekularni i genski aspekti bolesti srca
Patofiziologija zatajenja srca
Invazivna dijagnostika kardiologija i perkutane intervencije
Komparacija hirurkih i perkutano intervencijskih metoda lijeenja bolesti srca
Srijeda, 12. 8. 2015.

Nuklearna kardiologija
Kongenitalne bolesti srca u odrasloj dobi
Specijalizant mora stei bazino teoretsko znanje o transtorakalnom i transezofagijskom ultrazvuku srca, invazivnoj kardiolokoj
dijagnostici te modernim principima medikamentozne terapije bolesti srca i krvnih ila (1. stepen usvojene kompetencije)
Kardiohirurka jedinica intenzivnog lijeenja (JIL)
Hemodinamsko praenje bolesnika
Regulacija sranog ritma u ranom postoperacijskom periodu
Osnove inotropne i vazoaktivne potpore
Mehanika ventilacija
Bubrena funkcija i lijeenje bubrenog zatajenja u JIL
Multiorgansko oteenje
Rane postoperacijske komplikacije i njihovo lijeenje
Infekcije u JIL
Nutricija
postaviti 5 centralnih venskih katetera (3. stepen usvojene kompetencije) izmjeriti 20 hemodinamskih parametara
termodilucijskom metodom (3. stepen usvojene kompetencije)
Specijalizant mora sudjelovati u donoenju odluka o voenju kardiohirurkog bolesnika u jedinici intenzivnog lijeenja (2.
stepen usvojene kompetencije)
Posebni uvjeti za obavljanje pojedinih dijelova programa specijalizacije:
Kardiohirurki dio:
1. Operacijska sala prilagoena izvoenju kardiohirurkih zahvata (stroj za vantjelesni krvotok)
2. Jedinica intenzivnog lijeenja
3. Mehanika potpora srcu (intraaortalna balon pumpa)
4. Minimalno 200 operacija na otvorenom srcu godinje (odrasla dob)
5. Minimalno 50 operacija iz podruja hirurgije kongenitalnih malformacija srca
6. Minimalno dva mentora koji su u nauno-nastavnom zvanju.
KARDIOLOGIJA

Kardiologija
Specijalista kardiologije
Oblast
Trajanje
(mjeseci)
ZZJZ FBIH

22
1. Kardiologija
2
2. Gastroenterologija
2
3. Endokrinologija i dijabetologija
2
4. Pulmologija
2
5. Nefrologija
2
6. Hematologija
2
7. Transfuziologija

8. Alergologija i klinika imunologija
1
Bolniki odjel alergologije i klinike imunologije
9. Reumatologija
2
10. Intenzivna i hitna medicina
1
11. Internistika onkologija
1
12. Klinika farmakologija i toksikologija

13. Infektologija
1
Kardiologija
32
Intenzivno kardioloko lijeenje
9
Odjel intenzivnog kardiolokog lijeenja
Kardiologija
9
Odjel kardiologije
Neinvazivna kardioloka dijagnostika
6
Odjel za neinvazivnu kardioloku dijagnostiku
Invazivna i intervencijska kardiologija
6
Odjel za invazivnu i intervencijsku kardiologiju
Kardijalna hirurgija i kardijalna anestezija
2
Odjel kardijalne hirurgije i kardijalne anestezije
Godinji odmor
5
tematskog podruja
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant kardiologije mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije. Posebna
Zavretkom specijalizacije specijalizant kardiologije mora:
zatite (3)

-
Srijeda, 12. 8. 2015.
propisima (3)
zdravstva (3)
(3)
Zavretkom prvog dijela programa specijalizacije - zajedniki internistiki program specijalizant mora biti sposoban primijeniti
Kardiologija:
obrada kardiolokog bolesnika i usvojiti specifinosti anamneze i statusa kardiolokog bolesnika(2)
optereenja (2)
procjena potrebe specifine specijalistike obrade i lijeenja bolesnika sa sumnjom na sljedea stanja -zatajivanje srca;
ateroskleroza,ishemijska bolest srca, akutni koronarni sindrom, infarkt miokarda, bolesti plune cirkulacije, bolesti aorte I
traume srca I velikih krvnih ila (1)
Gastroenterologija:
autoantitijela, specifini proteini, probavni hormoni. Funkcijski testovi. Slikovne metode - ultrazvuk, dopler, endoskopski
peritoneuma, omentuma i mezenterija, akutni abdomen, karcinoid, polipi probavnog sistema, tumori tankog i debelog
sekrecije guterae (2).
Pulmologija:
profesionalne bolesti koje zahvaaju dine puteve, profesionalne bolesti koje zahvaaju alveole, tumori traheje, bronha i
plua, bolesti pleure, medijastinuma i oita, poremeaji ventilacije, poremeaje disanja u spavanju, nuspojave lijekova na
pluima (2)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Nefrologija:
vaskularne bolesti bubrega; nasljedne bolesti bubrega;nefrolitijaza; opstrukcija mokranog sistema; poremeaji inervacije
mokranog sistema i urodinamike; tumorimokranog sistema i prostate; dijetetske mjere u bolestima bubrega; oteenja
Hematologija:
sistema hronine mijeloproliferative bolesti. Akutne leukemije i sindrom mijelodisplazije, limfoproliferative bolesti,
Transfuziologija:
krvi i krvnih komponenti, postupci prilikom transfuzije; posttransfuzijske reakcije; zakonski propisi i kontrola transfuzijskog
lijeenja (2)
Reumatologija:
osnovna naela mehanike ventilacije, ok; sepsa; viestruko zatajenje organa; ARDS, pristup bolesniku u komi, agitacija I
delirij (2)
bolest nepoznatog primarnog sijela, naela podjele i stupnjevanja zloudnih tumora, hitna stanja u onkologiji, osnove
lijeenja solidnih tumora, komplikacije onkolokog lijeenja I suportivno lijeenje (2)
poznavanje pristupa bolesniku s politerapijom (intereakcije,nuspojave), rjeavanje terapijskih problema, pristup otrovanom
Infektologija:
b) Kardiologija
Zavretkom specijalizacije specijalizant mora biti sposoban pruiti optimalnu zdravstvenu zatitu iz tematskih podruja kardiologije:
Kliniki pregled kardiovaskularnog bolesnika
Anamneza u kardiovaskularnog bolesnika (3)
Tipini i atipini simptomi kardiovaskularnih bolesti (3)
Opi status kardiovaskularnog bolesnika (3)
Pregled srca (3)
Pregled arterijskog sistema (3)
Pregled venskog sistema (3)
Neinvazivni dijagnostiki postupci u kardiologiji
Elektrokardiografija, standardni EKG (3)
Dugotrajni ambulatorni EKG Holter (3)
EKG testovi optereenja (3)
Transtorakalna ehokardiografija (3)
Transezofagijska ehokardiografija (2)

Standardni radioloki postupci (3)
CT/MR (2)
Nuklearne pretrage (2)
Angioloki postupci (2)
Invazivni dijagnostiki postupci u kardiologiji - kateterizacija srca i angiografija
Oprema (radioloka, kateteri, ostalo) (3)
Perkutane tehnike kateterizacije srca (3)
desnostrana kateterizacija
lijevostrana kateterizacija
Mjerenja tokom kateterizacije srca (3)
Selektivna angiografija (3)
Selektivna koronarna arteriografija (3)
Mjerenje koronarnog protoka krvi i procjena tlakova (2)
Genetika u kardiologiji
Molekularne osnove nasljeivanja (3)
Kromosomski dijagnostiki postupci i identifikacija gena odgovornog za bolest (2)
Kliniki postupci i procjena u nasljednim bolestima (3)
Kardiovaskularne bolesti zbog mutacije jednog gena (3)
Primarni poremeaji ritma i provoenja (3)
Miine distrofije sa zahvaenou srca (2)
Metaboliki defekti koji uzrokuju kardiomiopatiju (3)
Mitohondrijske kardiomiopatije (3)
Bolesti vezivnog tkiva (2)
Kardiovaskularne bolesti povezane s abnormalnostima kromosoma (3)
Genska terapija (2)
Kardiovaskularna klinika farmakologija
Osnove klinike farmakologije (3)
Inhibitori konvertaze angiotenzina (3)
Blokatori angiotenzinskih receptora (3)
Antiaritmici (3)
Antikoagulansi (3)
Antiagregacijski lijekovi (3)
Beta-blokatori (3)
Blokatori kalcijskih kanala (3)
Digitalis (3)
Diuretici (3)
Inotropni lijekovi (3)
Nitrati (3)
Statini (3)
Drugi hipolipemici (3)
Ostali vazodilatatori (3)
Ostali kardiovaskularni lijekovi (3)
Lijekovi u razvoju (2)
Evropske (ESC) smjernice (3)
Prevencija kardiovaskularnih bolesti
Definicija faktora rizika, primarna i sekundarna prevencija (3)
Procjena rizika u primarnoj prevenciji, bodovni sistemi (3)
Puenje (3)
Dislipidemija (3)
Smanjena tjelesna aktivnost (3)
Hipertrofija lijeve klijetke (3)
Debljina (3)
Drugi faktori rizika (3)
Hipertenzija
Definicija i epidemiologija esencijalne hipertenzije (3)
Etiologija esencijalne hipertenzije (3)
Komplikacije i posljedice esencijalne hipertenzije (3)
Dijagnostika i lijeenje esencijalne hipertenzije (3)
Sekundarna hipertenzija (2)
eerna bolest i kardiovaskularni sistem
eerna bolest (3)
Koronarna bolest srca i dijabetes (3)
Dijabetika kardiomiopatija (3)
Kardiovaskularna autonomna nEvropatija (3)
Akutni koronarni sindromi
Epidemiologija (3)
Patofiziologija (3)
Kliniki oblici (3)
Akutni koronarni sindrom bez ST elevacije (3)
Nestabilna angina i akutni infarkt miokarda bez ST elevacije (3)
Akutni infarkt miokarda sa perzistirajuom ST elevacijom (3)
Hronina ishemijska bolest srca
Epidemiologija (3)
Patologija i patofiziologija (3)
Kliniki oblici (3)
Dijagnostika (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Srijeda, 12. 8. 2015.

Prognoza (3)
Farmakoloko lijeenje (3)
Perkutana koronarna intervencija (3)
Hirurka revaskularizacija miokarda i drugi oblici hirurkog lijeenja (2)
Alternativne metode lijeenja refraktorne angine (2)
Bolesti miokarda - kardiomiopatije, miokarditisi
Definicija i klasifikacija kardiomiopatija (3)
Dilatacijske kardiomiopatije (3)
Hipertrofijska kardiomiopatija (3)
Restrikcijska kardiomiopatija (3)
Infiltracijske kardiomiopatije (3)
Virusni miokarditis (3)
Nevirusni miokarditis (3)
Neinfekcijski miokarditis (3)
Bolesti perikarda
Etiologija i epidemiologija (3)
Patofiziologija (3)
Dijagnostika (3)
Lijeenje (3)
Konstriktivni perikarditis (3)
Tamponada srca (3)
Tumori srca
Epidemiologija (3)
Patofiziologija (3)
Klinike manifestacije (3)
Dijagnostika (3)
Lijeenje (3)
Kongenitalna bolest srca u odraslih
Definicija i epidemiologija (3)
Etiologija i prevencija (3)
Patofiziologija (3)
Dijagnostika (3)
Principi lijeenja (3)
Patologija, dijagnostika i lijeenje specifinih abnormalnosti (3)
Trudnoa i bolesti srca
Kardiovaskularna fiziologija u trudnoi i dojenju (3)
Kardiovaskularni dijagnostiki postupci u trudnoi (3)
Kardiovaskularna bolest i procjena rizika u trudnoi (3)
Uloga kontracepcijskog savjetovanja (3)
Kongenitalna bolest srca (3)
Steene srane greke (3)
Umjetni zalistak (3)
Akutni infarkt miokarda (3)
Hronina koronarna bolest srca (3)
Kardiomiopatije (3)
Aritmije (3)
Hipertenzija (3)
Marfanov sindrom (3)
Disekcija aorte (3)
Lijeenje bolesti srca u trudnoi (3)
Bolesti sranih zalistaka
Aortalna stenoza (3)
Aortalna insuficijencija (3)
Mitralna stenoza (3)
Mitralna insuficijencija (3)
Trikuspidalna stenoza (3)
Trikuspidalna insuficijencija (3)
Bolest pulmonalnog zaliska (3)
Infekcijski endokarditis
Patofiziologija (3)
Kliniki oblici i manifestacije (3)
Dijagnostika (3)
Lijeenje (3)
Zatajivanje srca
Definicija i klasifikacija (3)
Kliniki pregled bolesnika (3)
Dijagnostiki postupci (3)
Farmakoloko lijeenje akutnog zatajivanja srca (3)
Farmakoloko lijeenje hroninog zatajivanja srca (3)
Lijeenje elektrostimulacijom srca (CRT) (2)

Ureaji (LVAD) i hirurke metode lijeenja (2)
Transplantacija srca (2)
Prognoza zatajivanja srca (3)
Etiologija i epidemiologija plunog srca (3)
Dijagnostika plunog srca (3)
Lijeenje plunog srca (3)
Primarna pluna hipertenzija
Definicija i klasifikacija (3)
Epidemiologija (3)
Dijagnostika (3)
Prognoza (3)
Lijeenje (3)
Kardiovaskularna rehabilitacija
Definicija i ciljna populacija (3)
Procjena rizika (3)
Komponente rehabilitacijskog programa (3)
Uloga tjelesne aktivnosti (3)
Procjena kardiovaskularne sposobnosti (3)
testovi optereenja (3)
Edukacija, ivotne navike i nain ivljenja, samokontrola (3)
Rehabilitacijski programi za specifine vrste bolesnika (3)
Uvjeti za provoenje rehabilitacije, sigurnost i procjena ishoda (3)
Smjernice i slini dokumenti (2)
Aritmije
Osnove elektrofiziologije srca (3)
Mehanizmi aritmogeneze (3)
Dijagnostiki postupci u klinikoj aritmologiji (3)
Nefarmakoloke metode lijeenja aritmija (3)
Klasifikacija aritmija, specifine aritmije (3)
Antiaritmici (3)
Defibrilacija i kardioverzija (3)
Elektrostimulacija srca
privremena (3)
trajna (2)
Implantabilni kardioverter-defibrilatori (2)
Kateterska ablacija aritmija (2)
Hirurka ablacija aritmija (2)
Fibrilacija atrija
Patofiziologija (3)
Klasifikacija (3)
Dijagnostiki postupci (3)
Prevencija tromboembolikih komplikacija (3)
Farmakoloko lijeenje (3)
Lijeenje elektrostimulacijom (2)
Kateterska ablacija (2)
Izbor lijeenja ovisno o vrsti fibrilacije atrija (3)
ACC/AHA/ESC smjernice (3)
Sinkopa
Patofiziologija (3)
Klasifikacija (3)
Dijagnostika (3)
Lijeenje (3)
Indikacije za hospitalizaciju (3)
Sinkopa u starosti (3)
Sinkopa u djece (3)
Sinkopa i sposobnost vonje (3)
Iznenadna srana smrt i resuscitacija
Definicije i epidemiologija (3)
Uzroci iznenadne srane smrti (3)
Klinike manifestacije i oblici zastoja srca (3)
Lijeenje zastoja srca (CPR, ALS) (3)
Oblici lijeenja u svrhu prevencije zastoja srca (3)
Izbor lijeenja u primarnoj i sekundarnoj prevenciji (3)
ACC/AHA/ESC smjernice (3)
Bolesti aorte, ozljede aorte i srca
Aneurizma torakalne aorte (3)
Disekcija torakalne aorte (3)
Ateromatozna bolest aorte (3)
Aortitis (3)
Traumatska ruptura aorte (2)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Srijeda, 12. 8. 2015.

Ozljede srca (2)

Bolesti perifernih arterija
Epidemiologija (3)
Patologija (3)
Dijagnostika (2)
Nehirurke metode lijeenja (3)
Prognoza (3)
Tromboembolijska bolest vena - pluna embolija
Epidemiologija (3)
Patofiziologija (3)
Klinika prezentacija (3)
Dijagnostika (3)
Diferencijalna dijagnoza akutne plune embolije (3)
Prognoza i procjena rizika (3)
Lijeenje (3)
Sekundarna prevencija (3)
Hronina pluna embolija i pluna hipertenzija (3)
Prevencija duboke venske tromboze i plune embolije (3)
Nekardijalni hirurki zahvati u kardiovaskularnih bolesnika
Procjena rizika (3)
Prijeoperacijska dijagnostika i lijeenje specifinih kardiovaskularnih bolesti (3)
Vrste anestezije (2)
Postoperacijsko lijeenje (3)
Perioperacijske kardijalne komplikacije (3)
Postupci za smanjenje kardiovaskularnog rizika u nekardijalnim hirurkim zahvatima (3)
Praktine vjetine s obaveznim brojem postupaka i razinom kompetencija
EKG: 1000 (3)
Ambulatorni EKG (Holter): 200 (3)
EKG test optereenja (ergometrija): 300 (3)
Transtorakalni ehokardiografski pregled: 350 (3)
Transezofagijski ehokardiografski pregled: 50 (2)
Nuklearne kardioloke pretrage: 50 (2)
CT/MR kardiovaskularnog sistema: 50 (2)
Programiranje elektrostimulatora/ICD: 50 (2)
Implantacija elektrostimulatora/ICD: 50 (2)
Implantacija privremenog elektrostimulatora: 20 (3)
Elektrofizioloko ispitivanje: 30 (2)
Koronarografija s lijevom ventrikulografijom: 200 (3)
Perkutana koronarna intervencija: 50 (2)
Kateterizacija desnog srca (ukljuujui Swan-Ganzov kateter i hemodinamski monitoring): 25 (3)
Postavljanje centralnog venskog katetera: 25 (3)
Postavljanje intraarterijskog katetera: 25 (3)
Elektrokardioverzija: 25 (3)
Posebni uvjeti:
Dio specijalizacije provodi se u zdravstvenoj ustanovi koja ima status klinike ustanove ili specijalne kardioloke bolnice, a mora
ispunjavati sljedee uvjete u odnosu na prostor, opremu i opseg rada:
potpuno opremljen kardioloki odjel s intenzivnom jedinicom od najmanje est kreveta, opremljenih EKG i hemodinamskim
monitoringom, te odgovarajui polikliniki dio i odjel za hitni prijem;
odgovarajui prostor opremljen neinvazivnom dijagnostikom opremom (EKG, Holter, ergometrija, transtorakalna i
transezofagijska ehokardiografija, oprema za kontrolu i programiranje elektrostimulatora srca, rendgen aparat, CT/MR,
oprema za radionuklidne pretrage;
odgovarajui prostor s invazivnom kardiolokom opremom: laboratorij za koronarografiju, kateterizaciju srca i
elektrofizioloko ispitivanje;
obavljati sve strune poslove i postupke predviene programom specijalizacije, na odgovarajuoj nivou kvalitete i u
dovoljnom broju (najmanje 500 hospitalizacija s odgovarajuim brojem ambulantnih bolesnika po specijalizantu godinje);
odgovarajui prostor za strune sastanke i edukaciju, te pristup meunarodnoj medicinskoj literaturi iz podruja interne
medicine i kardiologije;
potpuno opremljene odjele kardijalne hirurgije i kardijalne anestezije, koji obavljaju sve strune poslove i postupke potrebne
za savladavanje odgovarajueg dijela specijalistikog usvravanja;
mogunost redovnih konsultacija sa specijalistima drugih medicinskih specijalnosti.
KLINIKA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM

Naziv koji se stie
ispita
Klinika farmakologija s toksikologijom

Specijalista klinike farmakologije s toksikologijom
Oblast
Trajanje (mjeseci)

Uvodni dio specijalizacije

ZZJZ FBIH
1
1
1
OJ farmakologije i toksikologije
Objedinjeni hitni medicinski prijem
Farmakoloko-toksikoloki laboratorij

Klinika farmakologija
17
8
9
(3+3+3)
Farmakologija
Osnovi farmakogenomike
Osnovi biostatistike
Osnovi farmakoekonomike
Bazina farmakologija
Klinika toksikologija
Klinike grane

stie zavretkom
specijalizacije
Srijeda, 12. 8. 2015.
Odjel klinike farmakologije

OJ za klinika ispitivanja, farmakovigilancu i odjel za
farmakoepidemiologiju
Institut za farmakologiju medicinskog fakulteta
1
1
1
3
4
1
1
1
1
Jedinica intenzivnog lijeenja

Jedinica intenzivnog lijeenja pedijatrije
Objedinjeni bolniki hitni medicinski prijem
Jedinica intenzivnog lijeenja psihijatrijskih bolesnika
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
Bolniki odjel anesteziologije i intenzivnog lijecenja

klinika imunologije
Bolniki odjel endokrinologije i dijabeteologije
Bolniki odjel nefrologije i bubrene nadomjesne terapije
Etika komisija zdravstvene ustanove
13
Rad etike komisije

Godinji odmori
4
iz tematskog podruja.
tematskog podruja.
rjeavati probleme iz tematskog podruja.
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant klinike farmakologije s toksikologijom mora imati u potpunosti usvojene ope
Zavretkom specijalizacije specijalizant klinike farmakologije s toksikologijom mora:
zatite (3)
propisima (3)
zdravstva (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Specijalizant klinike farmakologije s toksikologijom tokom specijalizacije treba stei sljedee glavne kompetencije, vjetine, odnos i
obrasce ponaanja:
1. poduzimati, provoditi i interpretirati rezultate ranih faza istraivanja djelovanja lijekova u ljudi (3)
prepoznati i tumaiti interakcije na receptorima lijekova i srodne principe agonista, antagonista, odnose doze/uinka,
farmakodinamika, farmakokinetika, odnosi farmakodinamike/farmakokinetike, efiksanost, potentnost lijeka
shvaati i tumaiti principe ciljeva istraivanja, tolerancije, nuspojava, pokazati shvaanje ogranienja pretklinikih istraivanja
biolokih proizvoda za ljudska istraivanja lijekova rane faze
napisati protokol istraivanja
napisati obrazloenje etikom komitetu
biti u stanju odabrati ispitanike za istraivanje i od njih dobiti informirani pristanak
provoditi u dobrovoljaca istraivanja farmakodinamike i farmakokinetike
biti u stanju izmjeriti ciljeve istraivanja
tono biljeiti podatke, analizirati podatke ukljuujui odreivanje konane doze u istraivanjima faze 3
identificirati, pregledati i analizirati relevantnu literaturu, prirediti lanak za objavljivanje
pokazati komunikacijske vjetine u efikasnoj prezentaciji lanka na naunom skupu
pravilno savjetovati, prepoznati vanost sigurnosti propisivanja lijekova
prepoznati potrebu pravilnog dokumentiranja svih postupaka istraivanja
cijeniti vanost oralnog i pisanog predstavljanja vlastitih rezultata
2. koristiti farmakokinetske principe kako bi se optimiziralo propisivanje i uinci lijekova (3)
objasniti principe pravilnog odabira puta primjene lijekova, apsorpcije lijeka, metabolizma i izluivanja lijekova
interpretacije koncentracije lijeka u tjelesnim tekuinama
farmakokinetika, farmakokinetsko modeliranje, mehanizam farmakokinetskih interakcija lijekova
farmakogenetika, poznavanje individualizacije terapije
prikazati poznavanje Dobre laboratorijske prakse (GLP)
prikazati poznavanje Dobre klinike prakse (GCP)
pripremiti i adekvatno prilagoavati terapijske reime
dogovoriti s bolesnikom prihvatljiv terapijski reim
prepoznati potrebu za individualizacijom terapije
interpretirati nalaze farmakolokog i toksikolokog laboratorija
3. koristiti lijekove racionalno (3)
pokazati znanje mehanizama djelovanja i naina upotrebe antihipertenziva
pokazati znanje mehanizama djelovanja i naina upotrebe antimikrobnih lijekova
pokazati znanje mehanizama djelovanja i naina upotrebe oralnih antidijabetika i inzulina
pokazati znanje mehanizama djelovanja i naina upotrebe citostatika
pokazati znanje mehanizama djelovanja i naina upotrebe lijekova s djelovanjem na sredinji ivani sistem
pokazati znanje mehanizama djelovanja i naina upotrebe antitrombocitnih lijekova, fibrinolitika, antikoagulansa
pokazati znanje mehanizama djelovanja i naina upotrebe analgetika
pokazati poznavanje izvora interindividualnih razlika ukljuujui one uvjetovane genetski, po dobi, spolu ili razlika uvjetovanih
bolestima jetre ili bubrega
objasniti uloge dravnih i evropskih tijela odgovornih za registraciju lijekova i medicinskih uredjaja
poznavanje lijekova koji se izdaju bez lijenikog recepta
jasno i efiksano komunicirati s bolesnicima, kolegama ili u radnim skupinama, povjerenstvima
racionalno odabrati lijek i dozu prema principima individualizacije terapije
poznavanje principa izolacije bolesnika i njenu pravilnu primjenu
razvijati obrasce politike za propisivanje lijekova
razvijati smjernice i terapijske formulare, evaluirati smjernice o upotrebi lijekova u okviru razliitih radnih skupina
nainiti jasne podneske agenciji za registraciju novih lijekova u svrhu uvoenja novog lijeka na trite
procjenjivati ekspertize i miljenja razliitih radnih skupina
procjenjivati indikacije za ispitivanje preosjetljivosti i provoditi ispitivanje preosjetljivosti
savjetovati trudnice o primjeni lijekova, priprema kliniko farmakolokih miljenja, pretraivanje literature o primjeni lijekova
u trudnoi
provoditi edukaciju o lijekovima i racionalnoj primjeni lijekova, priprema tiskanog materijala, priprema prezentacije,
pretraivanje racionalne objektivne informacije o lijekovima
rjeavati probleme polipragmazije, prepoznati neracionalnu primjenu lijekova, savjetovati bolesnike o uzimanju lijekova,
sastavljati miljenja o uzimanju lijekova, prilagodba doze lijekova u skladu sa konkomitantnim bolestima i terapiji
4. kritiki procjenjivati literaturu relevantnu za kliniku primjenu lijekova ukljuujui podruja bazine farmakologije, toksikologije, te
klinike studije faze I, II, III i IV te meta analize (3)
poznavanje bazine farmakologije i klinike medicine
poznavati metode i naine reakcije na etiki neprihvatljive reklame lijekova/medicinskih proizvoda
kritino analizirati lanke i napise o racionalnom propisivanja najnovijih lijekova i lijekova u ranim fazama klinikih ispitivanja,
analitike metodologije, analitikih metoda, potencijalnih izvora pristranosti u podacima,
sukoba interesa, prihvatljivosti diskusije, validnosti zakljuaka
koristiti elektronske baze podataka (Medline, Embase, Toxbase, Cochrane, Micromedex)
potivati etike principe na kojima poiva peer review
evaluirati ekspertna miljenja
planirati klinika istraivanja svih faza te doprinositi njihovom provoenju i diseminiranju rezultata.
5. prospektivno odabirati prikladne statistike metode za planirane eksperimente (ukljuujui klinika istraivanja) i provoditi takve
analize, te interpretirati proizale statistike podatke (3)
opisati izvore bioloke varijacije i objasniti principe koji su za nju odgovorni
opisati este parametrijske i neparametrijske testove ukljuujui chi square test, t testove, ANOVU, Bonferoni korekciju te
Spermanovu regresiju, kritiki analizirati dobre i loe strane sekvencijske analize
efikasno se konsultirati sa statistiarem za vrijeme planiranja kompleksnih eksperimentalnih istraivanja,
interpretirati stepen vjerovatnoe pojave greke i intervale pouzdanosti ukljuujui intervale pouzdanosti u sluaju istraivanja s
negativnim ishodima
objasniti pojmove apsolutnog i relativnog rizika
6. izrada plana istraivanja i njegovo provoenje (3)
opisati razliite naine dizajniranja klinikih istraivanja, pokazati znanje principa kontroliranih eksperimenata, randomizacije,
upotrebe placeba i dvostruko slijepog pokusa, opisati principe koji su u podlozi etike u istraivanjima na ljudima ukljuujui
dunosti, prava i koristi, pokazati znanje principa Dobre klinike prakse

-
Srijeda, 12. 8. 2015.
odabrati vrstu istraivanja u skladu sa lijekom koji se istrauje, napisati prijavu etikom komitetu, opravdati cilj istraivanja
tako da je on razumljiv i laicima u etikom komitetu
biti u stanju odabrati ispitanike istraivanja, procijeniti mogue ispitanike u istraivanju prema kriterijima ukljuivanja i
iskljuivanja iz istraivanja, pribaviti valjan informirani pristanak, organizirati posjete ispitanika u istraivake centre ili
klinike laboratorije, izvoditi ili nadgledati klinika mjerenja, uvati i voditi zabiljeke prema standardima Dobre klinike
prakse
pridonositi pisanju lanaka i objavljivanju rezultata (oralne ili poster prezentacije) na strunim ili naunim skupovima
pridravati se protokola istraivanja u kojem vanjski ispitiva ima prava konane kontrole, publiciranja ili na drugi nain
koritenja podataka proizalih iz istraivanja, paljivo biljeiti detalje istraivanja, prepoznati vanost sigurnosti ispitanika u
istraivanju, odravati profesionalan odnos sa sponzorima istraivanja i njihovim uposlenicima
7. oekivati, prepoznati, izvjetavati i analizirati nuspojave lijekova (3)
pokazati znanje o estim (kao i ozbiljnim) nuspojavama lijekova primijenjenih u njihovoj indikaciji, mehanizmima kojima
lijekovi uzrokuju nuspojave, najee klinie prezentacije nuspojava lijekova, pravilan kliniki pristup nuspojavama lijekova,
objasniti kako se nuspojave lijekova identificiraju i prijavljuju, objasniti i klasificirati nuspojave lijekova
lijeiti teke i ozbiljne nuspojave lijekova ukljuujui anafilaksiju, koristiti tampane i elektronske baze podataka kako bi se
identificirale neuobiajene nuspojave lijekova,
kritiki analizirati istraivanje faze IV, pravilno prijavljivati nuspojave lijekova
biti svjestan da klinika stanja mogu biti posljedica nuspojava lijekova, biti spreman izloiti sumnje i podijeliti informacije bez
obzira na mogue posljedice, konsultirati se s kolegama o ocjeni o rizicima/koristima ili rechallengu, biti kritian u pogledu
marketinkih metoda kojima se prikrivaju istraivanja trita lijekova
8. opisivati i prepoznavati faktore koji utjeu na potronju lijekova u razliitim skupinama bolesnika (3)
identificirati faktore koji utjeu na potronju lijekova ukljuujui: socijalni status, etniku pripadnost, nacionalnost, ekonomski
status, komorbiditet, spol (posebno u ena trudnoa, laktacija), dob, pokazati poznavanje faktora koji utjeu na javnu percepciju
lijekova i njihovu upotrebu u terapiji bolesti, ukljuujui i uinke koje imaju javni mediji na nain na koji se koriste lijekovi,
opisati ulogu farmaceutske industrije u javnoj percepciji upotrebe lijekova, objasniti ulogu vlasti u procesima licenciranja,
odreivanja cjene i cost-benefita (cijene/koristi) te zakonske regulative o lijekovima,
objasniti ulogu lokalnih organizacija (bolnikih komisija za lijekove) u definiranju dostupnosti lijekova u kontekstu lokalnih
zdravstvenih ustanova
primjeniti znanja o lijekovima u pojedinog bolesnika i u stvaranju terapijskih smjernica, efiksano komunicirati s medijima kao i
s povjerenstvima, utvrivati konflikt interesa i jasno se odrediti prema njemu
potovati etniku raznolikost, potovati individualnu autonomiju, doprinositi javnoj edukaciji o lijekovima i njihovom
koritenju, potovati zakonsku regulativu lijekova, sudjelovati u reformi sistema zdravstvene zatite u Federaciji BiH i BiH.
9. etika u klinikim istraivanjima (3)
identificirati etike principe na kojima poivaju istraivanja na ljudima, objasniti naine donoenja odluka u sluajevima sukoba
s etikim principima
objasniti osnovanost i organizaciju etikih komiteta, pokazati znanje odgovarajue terminologije etikih komiteta, Dobre
klinike prakse (GCP) i meunarodnih smjernica za provoenje etiki prihvatljivih istraivanja u ljudi, poznavati zakonski
okvir po kojem djeluju etiki komiteti u FBiH i BiH.
analizirati prijavu etikom komitetu, postavljati odgovarajua pitanja aplikantima komisije ukljuujui i specijaliste poput
pravnika i statistiara, efikasno komunicirati u sklopu etikog komiteta
potovati povjerljivost informacija, paljivo itati podneske etikom komitetu u kojem je specijalizant lan, doprinositi diskusiji
na komitetima, biti u stanju prilagoditi svoja stajalita u svjetlu zakljuaka provedene diskusije
10. savjetovati u sluajevima predoziranja ili otrovanja, te lijeiti bolesnike koji su relevantni za struku klinike farmakologije s
toksikologijom (npr. djeca u pedijatriji) (3)
pokazati znanje mehanizma djelovanja vanih otrova, ukljuujui i terapijske lijekove
znati prepoznati klinike sindrome otrovanja,
pokazati znanje lijeenja otrovanih bolesnika, zatitu osoblja i drugih bolesnika, poznavati postupke dekontaminacije,
resuscitacije, monitoriranje, poznavati specifine antidote (za digoksin, eljezo, cijanid, inhibitore kolinesteraze)
pristupati informacijama, znati pristupiti smjernicama za postupanje u sluaju hemijskog napada, razvijati dijagnostike vjetine
relevantne u epidemiolokom kontekstu hemijskog napada
odravati kvalifikacije u vjetinama resuscitacije
posjedovati vjetine u zbrinjavanju predoziranih s paracetamolom, aspirinom, opioidima, benzodiazepinima i triciklikim
antidepresivima, alkoholom, narkoticima
biti upoznat s vanou pripremljenosti za eventualni hemijski napad, samozatite, zatite osoblja i izbjegavanja kontaminacije
drugih, prihvaati nuan rezidualni rizik povezan s brigom za otrovane, potovati bolesnike s bihejvioralnim i psihijatrijskim
problemima, te se po potrebi konsultirati s kolegama oko psihijatrijske potpore
11. kontrola infekcije u bolnicama (3)
stei iskustvo u rjeavanju problema kontrole infekcija, ukljuujui izbijanje epidemija i njihovo suzbijanje
upoznati se s nainom rada komisija za kontrolu infekcija
biti upoznat s bolnikim odjelima, kao i dijelovima ope populacije koji zahtijevaju posebne mjere za kontrolu infekcija
saraivati s medicinskom sestrom za kontrolu bolnikih infekcija u obavljanju njenih svakodnevnih obaveza, kao i u edukaciji
svih onih koji sudjeluju u kontroli infekcija
sudjelovati u obilasku klinikih i ostalih dijelova bolnice u svrhu kontrole infekcija
upoznati principe izolacije bolesnika, te njenu pravilnu primjenu
biti upoznat s dokumentima donesenim na dravnom i entitetskom nivou, odnosno nivou bolnice koji se odnose na kontrolu
infekcija; upoznati preporuke donesene od pojedinih radnih grupa (npr.: preporuke koje se odnose na MRSA, dezinfekciju,
dijalizu itd.)
pratiti bolesnike s razliitim sistemnim i lokalnim infekcijama te savjetovati o primjeni rezervnih antibiotika i antifungika kao
specifinih skupina lijekova
nadzirati i lijeiti imunokompromitirane bolesnike (bolesnike tokom i nakon citostatske terapije, bolesnike na trajnoj
imunosupresivnoj terapiji)
tumaiti kliniko stanje i potrebu za primjenom antimikrobnih lijekova u imunokompromitiranih bolesnika prepoznati
nuspojave imunosupresivne terapije
12. primjena antimikrobnih lijekova (3)
empirijska, ciljana i profilaktika primjena antimikrobnih lijekova
metode spreavanja razvoja rezistencije
praenje rezistencije na antibiotike
praenje bolesnika sa sistemnom i lokalnom infekcijom
13. Kontrola kvalitete (3)
razumjeti pojmove kontrole i osiguranja kontrole farmaceutskih proizvoda
Srijeda, 12. 8. 2015.

14. Postupak registracije lijekova (3)

procjenjivati i ocjenjivati dokumentaciju o lijeku
procjenjivati i ocjenjivati upute o lijeku, saetak opisa o lijeku
procjenjivati svu potrebnu dokumentaciju uz zahtjev za registraciju lijeka
15. upravljanje finansijskim sredstvima zdravstvene ustanove (3)
koristiti i interpretirati rezutate farmakoekonomskih analiza u cilju kontrole potrosnje finansijskih sredstava
voenje komisije za lijekove ustanove, organizacija rada komisije za lijekove, priprema i voenje sjednica, administrativno
upravljanje, pisanje potvrda, dopisa i odobrenja, praenje zakonskih okvira rada komisije za lijekove
mora postojati mogunost lijeenja posebnih skupina bolesnika (transplantiranih, hematolokih),
se mora nalaziti odgovarajua dijagnostika biohemijski laboratorij, toksikoloki laboratorij, laboratorij za farmakogenetiku),
mora postojati komisija za lijekove i etiki komitet.
KLINIKA IMUNOLOGIJA
Naziv koji se stie
ispita
Klinika imunologija
Specijalista klinike imunologije
Oblast
Trajanje
(mjeseci)
Uvodni dio: Teoretska i praktina nastava
Klinika imunologija
35
reumatologija
hematologija
alergologija
endokrinologija
nefrologija
pulmologija
gastroenterologija
kardiologija
Imunodijagnoza i imunoterapija imunolokih bolesti iz oblasti
pedijatrije
Transplantacija tkiva i organa
Imunodijagnoza i imunoterapija imunolokih bolesti iz oblasti zarazne
bolesti
malignih bolesti
dermatologije
OJ za kliniku imunologiju
univerzitetsko-klinike bolnice

1
1
1
1
1
1
1
1
3
2+2
2
(1+1)
2
2
1

stie zavretkom
specijalizacije
ZZJZ FBIH
OJ za kliniku imunologiju univerzitetskoklinike bolnice
12
Imunoloki laboratorijski metodi

Imunologija u oblasti interne medicine

Bolniki odjel alergologije
Bolniki odjel ardiologije
Bolniki odjel za transplantaciju
Bolniki odjel infektologije i
Bolniki odjel dermatologije

neurologija
Imunodijagnoza i imunoterapija imunolokih bolesti iz ORL
1
Bolniki odjel ORL
Godinji odmor
4
tematskog podruja
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant klinike imunologije mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije.
Zavretkom specijalizacije specijalizant klinike imunologije mora:

-
Srijeda, 12. 8. 2015.
propisima (3)
zdravstva (3)
Teoretska i praktina nastava se provodi iz oblasti:
Molekularna imunologija i imunologija
Celularna imunologija i imunoregulacija
Laboratorijski imunoloki metodi
Infekcijska imunologija
Transplantacijska imunologija
Tumorska imunologija
Opa imunopatologija
Laboratorijski imunoloki metodi
Specijalna imunopatologija sa principima imunodijagnoze i imuno-terapije.
Specijalista klinike imunologije mora zapamtiti, poznavati i usvojiti sljedee teorijske osnove:
Graa i stanice imunolokog sistema
Limfoidni organi - anatomija i funkcija (3)
Stanice imunolokog sistema, njihova posebna svojstva, te pozitivna i negativna selekcija tokom ontogenije (3)
Imunoloki mehanizam
Uroeni i steeni imunitet (3)
Glavni kompleks tkivne snoljivosti molekularna struktura i funkcija (3)
Antigeni - procesiranje i predoavanje (3)
Alergeni - struktura, epitopi (3)
Imunogenetika (3)
Aktivacija T stanica T stanini receptor, prepoznavanja epitopa i akcesornih molekula u prenosu signala (3)
Citokini u aktivaciji T stanice (3)
Imunoloki odgovor posredovan T stanicama stanice sudionice (3)
Aktivacija B stanica-interreakcija s T stanicama i prenos signala (3)
Produkcija imunoglobulina i prepoznavanje epitopa (3)
Izotipovi antitijela i sazrijevanja humoralnog imunolokog odgovora (3)
Humoralni imunoloki odgovorposredovan IgM, IgG i IgA napr. opsonizacija, vezanje komplementa, stanina
citotoksinost ovisna o antitijelima (3)
IgE- struktura, funkcija, sinteza, regulacija, receptori (3)
IgE posredovani imunoloki odgovor i kasna faza alergijske reakcije (3)
Imuni kompleksi fizikalna i imunoloka svojstva, mehanizmi ienja (3)
Imunodeficijencije (3)
NK stanice (3)
Limfokinima aktivirane stanice ubojice (3)
Komplement i deficijencije komplementa (3)
Interreakcije receptora i liganda u imunolokim reakcijama athezijske molekule, receptori za komplement, receptori
za IgE, Fc receptori (3)
Imunomodulacija imunolokog odgovora
Citokini, hemokini, athezijske molekule i faktori rasta (3)
Medijatori prije i nanovo stvoreni (3)
Efektorske stanice u upali (3)
Mastociti i bazofili struktura, aktivacija, pohranjeni medijatori, metabolizam arahidonske kiseline, prostaglandini,
leukotrijeni, PAF (3)
Eozinofili struktura, aktivacija, medijatori (3)
Lokalna odbrana sluznica
Neimunoloka enzimi, kiselost, glikokaliks, normalna flora itd. (3)
Imunoloka limfno tkivo pridrueno sluznici, procesiranje antigena, produkcija antitijela i stanica, prometovanja
stanica i naseljavanje u tkivo (3)
Transplantacijska imunologija
Mehanizmi odbacivanja presatka alografta (3)
GVHR (3)
Tumorska imunologija
Antigeni tumorskih stanica tumor specifini antigeni i antigeni udrueni s tumorima (3)
Onkogeni, translokacije i geni supresori tumora (3)
Mehanizmi imunolokog nadzora (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Mehanizmi imunoregulacije
Mehanizmi tolerancije (3)
Mrea idiotipova (3)
Apoptoza (3)
Nakon zavrenog dijela teoretske nastave i poloenih svih kolokvija, specijalizant polae zavrni kolokvij koji obuhvata provjeru znanja
iz svih oblasti iz kojih se sastoji ova nastava. Uvjeti za sticanje potpisa iz ove edukacije su: poloeni svi predvieni kolokviji, poloen
zavrni kolokvij, te podnesen u pismenoj formi, kao prijedlog projekta, prijedlog uestvovanja na nauno-istraivakom projektu iz jedne
od oblasti koja je predviena ovim planom i programom.
Klinika imunologija
Imunoloki laboratorijski metodi
Specijalista klinike imunologije mora se informirati o tehnici izvoenja, uz pomo raditi pretrage te nauiti analizirati i
interpretirati rezultate sljedeih pretraga:
Seroloki testovi: Imunoglobulini (G, A, M, D, E), imunoglobulinski lanci (teki, laki), krioglobulini, paraproteini, beta-2
mikroglobulin, imunoglobulinske potklase, precipitini, (ptiji, gljivini), ukupni i specifini IgE, triptaza, komplement: C3, C4,
ostale komponente, testovi za odreivanje aktivnosti komplementa: CH50 \CH100, AP50\AP100, C3-nefritiki faktor, C1inhibitor: imunohemijski i funkcionalno, odreivanje citokina (2)
Stanini testovi: metode separacije leukocita: limfocita, monocita, neutrofila, funkcija fagocita: NBT, protona citometrija,
testovi stanine proliferacije i njihova primjena, protona citometrija, naela i primjena, koritenje protone citometrije za
dijagnozu imunodeficijencija, naela dijagnoze i klasifikacije limfoidnih neoplazmi (2)
Imunoflouorescencija i imunohistohemija: analiza imunoflurescentnim metodama, naela imunohistohemije, histologija
imunosistema, bubrene bolesti, kone bolesti (2)
Western-blot test, reakcija lanane polimeraze (PCR), Southern-blot, hibridizacijske tehnike, naela izolacije i analize DNA,
DNA-probe, restrikcijski enzimi (2)
Hibridomi i monoklonska protutijela(2)
HLA-tipizacija (2)
Standardizacija laboratorijskih testova i interpretacija rezultata: razlikovanje upotrebe laboratorijskih testova u skriningu i
dijagnostici (2)
Analiza autoantitijela: antitijela u reumatoidnim bolestima: reumatoidni faktor (RF) i antitijela protiv ciklikog citruliniranog
peptida (CCP), antitijela protiv stanine jezgre, antitijela protiv dvostruke uzvojnice (ds) DNA, antitijela protiv ekstraktibilnih
nuklearnih antigena (Ro, La, Sm, RNP, Jo1, Scl 70, antitijela protiv citoplazmatskih antigena, neutrofilnih granulocita: cANCA, p-ANCA, anti-MPO, PR3, antitijela protiv glatke muskulature, antitijela protiv glomerulske bazalne membrane,
antitijela protiv mitohondrija, antitijela za dijagnostiku celijakije, antitijela protiv parijetalnih stanica eluca, antitijela protiv
unutranjeg faktora, autoantitijela protiv antigena titnjae, antitijela protiv beta-stanica Langerhansovih otoia guterae,
antitijela protiv stanica koje lue steroidne hormone (nadbubrena lijezda, jajnik, testis), autoantitijela protiv antigena jetre
kardiolipina, autoantitijela protiv antigena ivanih stanica: Yo, Hu, gangliozidi, dekarboksilaza glutamike kiseline,
glikoproteini mijelina (2)
interpretacija rezultata testova (3)
Imunologija iz oblasti interne medicine
Specijalistiki sta iz Imunologija iz oblasti interne medicine predvia usvajanje vjetina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom
teoretskog dijela edukacije, i na osnovu praktinog rada tokom staa. Vjetine koje specijalizant mora usvojiti su: Imunologija iz oblasti
interne medicine, te vjetine iz drugih oblasti koje su znaajne za bolje rezumjevanje ove oblasti (kao to je imunodijagnostika i
imunoterapija).
Program specijalizacije se sastoji od:
Reumatologija
Specijalizant stie znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljedeih bolesti:
reumatske bolesti (reumatoidni artritis, sistemski eritemski lupus, mije{ana bolest vezivnog tkiva, dermatopolimiozitis,
sistemska skleroza, Sjogrenov sindrom),
vaskulitisi razliite etiologije (poliarteritis nodosa, Vegenerova granulomatoza, krioglobulinemije),
Behcetov sindrom, ankilozirajui spondilitis, Reiterov sindrom, psorijazni artritis, reumatska groznica.
Specijalizant se upoznaje sa i obuava za izvoenje sljedeih laboratorijskih imunolokih metoda:
detekcija i odreivanje imunokompleksa u tjelesnim tenostima i tkivima,
detekcija i odreivanje krioglobulina,
reumatoidnog faktora,
komplementa,
antinuklearna antitijela i anti DNK antitijela,
izvoenja i tumaenja lupus band testa (LBT),
odreivanje i tumaenje nalaza "imunolokog statusa" kod sumnje na imunodeficijenciju.
Hematologija
diskrazije plazma elija (multipli mijelom, Valdenstromova makroglobulinemija, plazmocitom, amiloidoza, bolesti tekog i
lakog lanca, benigna monoklonska gamapatija),
akutne i hronine limfocitne i mijeloidne leukemije,limfomi (Hodgkin i non Hodgkin),
autoimunske i imunske anemije, neutropenije i trombocitopenije, autoimunski i imunski poremeaji koagulacije.
Specijalizant se upoznaje i obuava za izvoenje sljedeih laboratorijskih imunolokih metoda:
laboratorijska dijagnostika monoklonskih gamapatija (elektroforeza, imunoelektroforeza, ukupni imunoglobulini, krioglobulini),
imunofenotipizacija limfocita,
primjena fluorescentne mikroskopije i protone citometrije,
imunoloka dijagnoza leukemija i limfoma primjenom panela monoklonskih antitijela,
imunofenotipizacija elija iz kotane sri,
detekcija i odreivanje antitijla prema eritrocitima, neutrofilima i trombocitima,
odreivanje "imunolokog statusa" po potrebi.
Alergologija
alergijske bolesti (alergijski rinitis, alergijska bronhijalna astma, atopijski dermatitis, anafilatika reakcija,urtikarija, angioedem,
alergijske gastroenteropatije, serumska bolest, alergije izazvane lijekovima, hranom, ujedom insekata),
pseudoalergijske reakcije (preosetljivosti na kontrastna sredstva, lokalne anestatike, preosetljivosti na aspirin).
koni testovi rane preosetljivosti, odreivanje ukupnog i specifinog IgE (RIST, RAST), odreivanje histamina, testovi
provokacije reakcije na alergen,
izvoenje specifine hiposenzibilizacije.
Srijeda, 12. 8. 2015.
Endokrinologija
organspecifina autoimuna endokrina oboljenja (hronini tireoiditis, primarni miksedem, Hashimotov tireoiditis, Gravesova
bolest, tireogastrina bolest, hronina adrenokortikalna insuficijencija, perniciozna anemija, diabetes mellitus tip I,
poliendokrinopatije, mukokutana kandidijaza).
laboratorijskih imunolokih metoda: detekcija i odreivanje autoimunih antitijela (antitireoglobulinska, antiinsulinska,
antigastrina antitijela) u tjelesnim tenostima (metodom RIA i ELISA) i tkivima (imunofluorescentna i peroksidazna
tehnika).
Nefrologija
glumerulonefritis (izazvan antitijelima prema bazalnoj membrani (sindrom Goodpasture), izazvan imunokompleksima
(proliferativni, mezangioproliferativni, membranozni),
tubulointersticijski nefritis (izazvan antitijelima prema bazalnoj membrani, izazvan imunokompleksima).
detekcija i odreivanje antitijela i imunokompleksa u tkivu bubrega imunofluorescentnim i imunoperoksidaznim tehnikama,
detekcija i odreivanje imunokompleksa u serumu (PEG, Cilj, RF).
Pulmologija
atopijska astma, hipersensitivni pneumonitis, aspergiloza, sarkoidoza, sindroma Goodpasture.
dokazivanje preosetljivosti na pojedine antigene,
karakterizaciju limfnih elija bronhijalnog alveolarnog lavata (BAL).
Gastroenterologija
alergijske gastroenteropatije, rekurentne aftozne ulceracije, hronini atrofini gastritis, perniciozna anemija, celijakija, Kronova
bolest, ulcerozni kolitis, hepatitisa B, hepatitis non-A non-B, hronini aktivni hepatitis, primarna bilijarna ciroze.
ispitivanje preosetljivosti na pojedine alergene
detekcija i odreivanje antitela prema eludanoj sluznici
Kardiologija
Dresslerov sindrom, akutna reumatska groznica, autoimuni miokarditis.
detekcija i odreivanje antisranih antitela u telesnim tenostima i tkivima.
Pedijatrija
deficijencije B limfocita (agamaglobulinemija, steena hipogamaglobulinemija, prolazna hipogamaglobulinemija dojenake
dobi, selektivna IgA deficijencija),
deficijencije T limfocita (kongenitalna timusna aplazija, hronina mukokutalna kandidijaza),
kombinovane imunodeficijencije (teka kombinovana imunodeficijencija Nezelof sindrom, ataksija telangiektazija, sindrom
Wiskott-Aldrich, imunodeficijencije zbog nedostatka enzima (ADA, PNP),
imunodeficijencije zbog poremeaja elijske membrane), poremeaje fagocitne funkcije (hronina granulomatozna bolest,
sindrom Chediak-Higashi, sindrom hiper IgE), deficijencije komplementa.
upoznaje se sa problemima sekundarnih imunodeficijencija, pedijatrijskog AIDS-a, sa alergijskim oboljenjima kod djece
(posebno atopijskim dermatitisom), reumatskim oboljenjima kod djece (posebno juvenilnim artritisom - Morbus Still), sa
problemom substitucione terapije gamaglobulinima, timusnim graftovima ili hormonima, problemima vakcinacije.
ispitivanje parametara celularne i humoralne imunosti ("imunoloki status"): kone probe kasne preosetljivosti, stimulaciju
limfocita mitogenima i antigenima,
kvantifikacijana fenotipizacija subpopulacija limfocita, odreivanje komplementa, imunoglobulina, elektroforeza proteina,
laboratorijsko praenje substitucione terapije gamaglobulinima,
ispitivanje preosetljivosti na alergene.
Transplantacija tkiva i organa
transplantacije bubrega, kotane sri i pankreasa, jetre, srca, plua itd. (indikacije za transplantaciju, selekcija davaoca,
imunoloka procjena primaoca i davaoca),
primjena imunosupresivne terapije (posebno Ciklosporina i kortikosteroidnih hormona, citotoksinih lijekova, antilimfocitnog
seruma i monoklonskih antitijela), imunoloka kontrola postransplantacionog lijeenja, komplikacije imunosupresivne terapije,
odbacivanje kalema, bolesti kalema protiv domaina GVHD
odreivanje antigena glavnog histokompatibilnog kompleksa,
mijeana kultura limfocita MCL,
izvoenje unakrsne reakcije,
organizacija i formiranje panela za HLA tipizaciju i banke HLA,
plazmafereza.
Zarazne bolesti
infekcije koje dovode do nastanka sekundarnih imunodeficijencija i to: virusne infekcije (infektivna mononukleoza, hepatitis A,
B i nonA - nonB, CMV)
parazitarne infekcije (toxoplazmoza, leishmanioza)
postinfekcijske bolesti sa autoimunom genezom (hronini aktivni hepatitis, postvakcinalni emcefalomijelitis, akutni idiopatski
polineuritis (Guillain-Barre)
infekcije koje neposredno oteuju imunski sistem (HIV infekcije)
osposobljava se za primjenu imunoprofilakse (aktivna i pasivna).
dokazivanje antigena i antitijela na HBV i njihov znaaj za dijagnozu, tok i prognozu bolesti
metode laboratorijske dijagnostike HIV infekcije, dokazivanje antitijela na HIV, dokazivanje antigena i znaaj za dijagnozu tok i
prognozu bolesti.
Srijeda, 12. 8. 2015.

Maligne bolesti
Specijalizant stie znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji malignih bolesti:
principi, nain i komplikacije primjene imunosupresivne terapije (citostatski agensi, antilimfocitni serum, monoklonska antitela)
imunoloka osnova i opravdanost primjene imunoterapije kod malignih bolesti (indikacije, efekti primene)
vidovi imunoterapije (specifina, nespecifina, sistemska, lokalna, aktivna, pasivna), tehnike primjene, doze - vrste modifikatora
bioloke reakcije (organski adjuvansi, sintetski adjuvansi, limfokini, monoklonska antitela, transfer faktor, timusni hormoni).
imunodijagnostika malignih bolesti (detekcija tumorskih markera u tumoru i cirkulaciji), detekcija u tumoru normalnih
tkivnospecifinih struktura, detekcija tumor specifinog imuniteta, otkrivanje mikrometastaza in vivo primenom obiljeenih
monoklonskih antitijela
odreivanje opte imunoloke kompetencije ("imunoloki status") sa posebnim osvrtom na antitumorske mehanizme i tehnike
za njihovo odreivanje (citotoksini T limfociti, NK elije, LAK elije)
imunoprognostika i praenje imunoterapije (vrste imunolokih poremeaja kod razliitih neoplazija i njihova prognoza, procjena
efekata pojedinih imunodifikatora in vitro i in vivo).
Dermatologija
autopijski dermatitis, kontaktni dermatitis, pemfigus vulgaris, bulozni pemfigoid, dermatitis herpetiformis, eritema multiforme,
diskoidni lupus, vaskulitisi, psorijatini artitis, hronina mukokutna kandidijaza.
detekcija i odre|ivanje razliitih antitkivnih antitijela (antitijela na intercelularnu supstancu, antitijela nam bazalnu membranu)
izvoenje i tumaenje LBT
odreivanje imunokompleksa u tjelesnim tenostima i tkivima
detekcija i odreivanje krioglobulina.
Neurologija
autoimune demijelinizirajue bolesti (multipla skleroza, akutni diseminovani encefalomijelitis, akutni indiopatski polineuritis)
mijastenije gravis, Sindrom Eaton-Lambert, SSPE, Subakutne spongioformne encefalopatije
neuroloki poremeaji kod SIDE.
specifinosti oligoklonalnskih imunoglobulina u cerebrospinalnom likvoru
primjena odgovarajih testova celularne imunosti u praenju toka ovih bolesti.
ORL
Rinitis
Sinusitis
Nosni polipi
Bolesti larynxa
Specijalizant se upoznaje i obuava za izvoenje sljedeih dijagnostikih metoda:
Anteriornu rinoskopiju (spekulima)
nazalnu endoskopiju
Naini lijeenja
Specijalista klinike imunologije mora poznavati i usvojiti sljedee teorijske osnove, te praktino samostalno primjenjivati sljedee
terapijske postupke:
Izbjegavanje alergena (smanjenje izloenosti) (3)
Alergen-specifina imunoterapija (3)
Farmakoterapija (3)
Bolesti gornjih dinih puteva: rinitis, sinusitis, nosni polipi, otitis media (bakterijski i serozni), bolesti grkljana (3)
Konjunktivitis, iritis, iridociklitis, keratoconjuctivitis sicca (3)
Urtikarija i angioedem, atopijski dermatitis, kontaktni dermatitis, mastocitoza, osipi uzrokovani lijekovima,
hipersenzitivne reakcije (3)
Bolesti donjih dinih puteva: astma, alergijska bronhopulmonalna aspergiloza (3) hipersenzitivni pneumonitis, hronina
opstruktivna bolest plua (KOPB), cistina fibroza, sindom nepokretnih cilija, sarkoidoza, sindrom hroninog kalja (3)
Preosjetljivost na lijekove: antibiotici, NSAID, anestetici (lokalni, opi) i miorelaksansi, radioloka kontrastna sredstva,
drugi lijekovi (3)
Alergijske reakcije na hranu i dodatke hrani: alergija na hranu i intolerancija hrane, reakcije na aditive hrani,
senzitivnost na gluten (glutenska enteropatija), garstointestinalne eozinofilne bolesti (3)
Anafilaksija (3)
Alergijska preosjetljivosti na otrove insekata(3)
Imunodeficijencije (3)
Deficijencije komplementa: hereditarni i steeni angioedem, deficijencija komponenata komplementa (3)
Primarne imunodeficijencije (3)
Steene imunodeficijencije (3)
Poremeaji funkcije fagocita (3)
Bolesti poremeene imunoloke regulacije (3)
Autoimune bolesti: sistemski eritemski lupus (SLE), reumatoidni artritis,antifosfolipidni sindrom, sklerodermija (PSS),
Sjgrenov sindrom, seronegativne spondiloartropatije, dermatomiozitis, nediferencirana bolest veziva,
Mijeana bolest vezivnog tkiva, osteoartritis, sindromi preklapanja, juvenilni idiopatski artritis; organ specifine
autoimune bolesti (imunoloke bolesti bubrega, tiroidne autoimune bolesti, eerna bolest i srodne autoimune bolesti,
imunoloke bolesti probavnog trakta, autoimune bolesti jetre, mijastenija gravis, imunoloke bolesti ivanog sistema,
bulozne autoimune bolesti koe) (3)
Vaskulitis (3)
Modulacija imunolokog odgovora: imunosupresivi, imunostimulatori, gamaglobulini i monoklonska protutijela, agonisti
i antagonisti citokinskih receptora, cijepljenje, plazmafereza i citofereza, rekombinantne molekule (3)
Transplantacija i GVHR (2)
Imunoloki vezane maligne bolesti (2)
Poremeaji imunolokog sistema u reprodukciji (2)
Posebni uvjeti:
Ustanova mora ispunjavati sljedee uvjete u odnosu na prostor, opremu i opseg rada.
Srijeda, 12. 8. 2015.
Specijalizacija se moe provoditi u zdravstvenoj ustanovi koja ima status klinike ustanove, a mora ispunjavati sljedee uvjete
u odnosu na prostor, opremu i opseg rada:
potpuno opremljen imunoloki i alergoloki odjel od najmanje est postelja, te odgovarajui polikliniki dio,
potpuno opremljene odjele intenzivne njege, koji obavljaju sve strune poslove i postupke potrebne za savladavanje
odgovarajueg dijela specijalistikog usvravanja,
prostor za praktini rad u domeni provokacijskih in vivo alergolokih testova, testova plune funkcije, patohistoloku
obradu bioptata raznih tkiva,
imunoloki laboratorij opremljen dijagnostikom opremom,
dovoljnom broju (odgovarajui broj hospitalizacija s odgovarajuim brojem ambulantnih bolesnika po specijalizantu
godinje),
odgovarajui prostor za strune sastanke i edukaciju te pristup meunarodnoj medicinskoj literaturi iz podruja interne
medicine i kardiologije,
KLINIKA MIKROBIOLOGIJA
Klinika mikrobiologija
Specijalista klinike mikrobiologije
Oblast
Kliniki odjeli
intenzivno lijeenje
hirurgija
interna medicina
pedijatrija
Trajanje
(mjeseci)
Molekularna mikrobiologija
Bolnike infekcije
Mikrobiologija hrane i vode

ZZJZ FBIH
11
3
2
1
1
1
ginekologija i opstetricija
infektologija
Mikrobiologija u bolnikom laboratoriju
Bakteriologija u referentnim laboratorijima
Virologija
Parazitologija
Mikologija
3
16
4
6
3
3
3
6
1

Bolniki odjel ginekologije i
opstetricije
Bakterioloki laboratorij
Viroloki laboratorij
Parazitoloki laboratorij
Mikoloki laboratorij
Laboratorij molekularne
mikrobiologije
Bolnica
Mikrobioloki laboratorij zavoda za
javno zdravstvo
Epidemiologija i statistika
1
Godinji odmor
5
tematskog podruja
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant klinike mikrobiologije mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije.
Zavretkom specijalizacije specijalizant klinike mikrobiologije mora:
poznavati vjetinu ophoenja s pacijentima, kolegama i ostalim strunjacima - komunikacijske vjetine (3)
zatite (3)
propisima (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.

-
zdravstva (3)
(3)
Ope kompetencije klinike mikrobiologije
1. dati lijeniko miljenje o dijagnozi, lijeenju i prevenciji bolesti uzrokovanih mikroorganizmima i parazitima (3)
2. dati naune osnove za laboratorijsku dijagnozu, lijeenje i sprjeavanje zaraznih bolesti; sastaviti protokole i odravati
standarde u laboratoriju, kao i izvoditi mikrobioloku dijagnostiku najeih uzronika zaraznih bolesti iz humanih klinikih
uzoraka (3)
3. preuzeti odgovornosti voditelja klinikog mikrobiolokog laboratorija (3)
4. preuzeti brigu o kontroli i prevenciji bolnikih infekcija (3)
5. predloiti mjere za racionalnu primjenu antibakterijskih, antivirusnih, antifungalnih i antiparazitnih lijekova u bolnici (3)
6. saraivati s dravnim i entitetskim relevantnim slubama (3)
7. sudjelovati u programima specijalizacije za klinike mikrobiologe, lijenike na podruju kontrole i prevencije infekcija,
druge lijenike i eksperte na podruju bolesti uzrokovanih mikroorganizmima (3)
8. sudjelovati u istraivanjima i razvoju iz podruja klinike mikrobiologije i zaraznih bolesti (3)
Posebne kompetencije koje se stiu specijalizacijom klinike mikrobiologije
1. Nauni osnovi klinike mikrobiologije (3)
Specijalizant mora usvojiti razumijevanje sljedeih naela, zajedno s nainima na koje se ona primjenjuju u rjeavanju klinikih i
istraivakih problema:
struktura, fiziologija i genetika mikroorganizama
taksonomija i klasifikacija mikroorganizama te metode tipizacije mikroorganizama
mehanizmi odbrane domaina, imuni sistem, imunitet na infekciju i imunodeficijencije
patogenost mikroorganizama i osjetljivost na patogene i nastanak bolesti
epidemiologija zaraznih bolesti - praenje i kontrola zaraznih bolesti
antimikrobni lijekovi, mehanizmi djelovanja i mehanizmi rezistencije mikroorganizama
2. Mjere sigurnosti u laboratoriju (3)
Prije praktinog rada u laboratoriju, specijalizant mora biti osposobljen za provoenje osnovnih mjera sigurnosti u laboratoriju
(zatitna odjea i higijena), pravilno rukovanje uzorcima i kontaminiranim predmetima (npr.: eza, pipeta) u laboratoriju te opasnou
koja postoji pri nastanku aerosola i postupcima prilikom nezgoda kod kojih doe do prosipanja zaraznog materijala.
Po zavretku specijalizacije specijalist klinike mikrobiologije treba:
znati primijeniti naela standardnih mjera zatite, prema grupama mikroorganizama prema riziku i stepenima bioloke
sigurnosti
moi primijeniti postupke za siguran transport uzoraka ili kultura unutar zdravstvene ustanove, kao i postupke za njihovo
pakiranje i slanje unutar, te van granica drave
znati primijeniti trenutno vaee mjere i preporuke za siguran rad u mikrobiolokim laboratorijima
znati raditi u mikrobiolokim sigurnosnim kabinetima, te postupati u skladu sa osiguranjem, dekontaminacijom i kontrolom
protoka zraka
3. Sterilizacija i dezinfekcija (3)
Po zavretku specijalizacije specijalista klinike mikrobiologije mora biti sposoban primijeniti principe i upotrebu postupaka
sterilizacije i dezinfekcije prilikom pripreme podloga, laboratorijskog pribora, te odlaganja mikrobiolokog otpada. Specijalizant
treba moi primijeniti metode kontrole, te treba znati napraviti plan sterilizacije i dezinfekcije u laboratoriju, ali i u bolnici.
Specijalizant treba znati primijeniti metode i sredstva prikladna za sterilizaciju i dezinfekciju u laboratoriju, u zdravstvenoj ustanovi,
kao i za higijenu ruku zdravstvenih radnika.
4. Rukovanje uzorcima (3)
Po zavretku specijalizacije specijalista klinike mikrobiologije treba:
odrediti optimalan nain uzimanja, transporta (ukljuujui transportne podloge), uvanja, preuzimanja, identificiranja i
dokumentiranja za sve vrste uzoraka, ukljuujui i zahtjeve kod uzoraka visokog rizika
primijeniti kontinuitet koji postoji kod obrade uzorka od uzimanja uzorka, preko kultivacije, daljnjeg testiranja pa sve do
izdavanja konanog nalaza. Takoer, treba poznavati koje su osjetljive take u obradi uzoraka, odnosno gdje ovaj
kontinuitet moe biti naruen te kako taj rizik svesti na najmanju moguu mjeru
moi odrediti stepen hitnosti za obradu pojedinih uzoraka, ukljuujui osiguravanje slube i van radnog vremena te javljati
preliminarne rezultate obrade ako su primjenjivi s obzirom na daljnji tok lijeenja bolesnika
moi odluiti o daljnjem testiranju i obradi uzoraka ako je to potrebno
poznavati postojee referentne centre i laboratorije te pravilno koristiti njihove usluge
razumjeti dokaze za standardne operativne postupke (SOP)
5. Mikroskopiranje (3)
razumjeti principe mikroskopiranja mikroskopom sa svijetlim poljem, mikroskopom s tamnim poljem, fazno-kontrastnim
mikroskopom i fluorescentnim mikroskopom te razumjeti tehniku elektronskog mikroskopiranja izvoditi rutinske tehnike
bojenja, ukljuujui i one s fluorescentnim bojama pregledavati obojene preparate te prepoznati mogue artefakte te njihovo
podrijetlo
6. Metode kultivacije (3)
razumjeti osnovne razlike u metabolizmu meu mikroorganizmima
poznavati iroku paletu selektivnih, obogaenih i inhibitornih podloga dostupnih za opu i specijalnu upotrebu u klinikom
laboratoriju i laboratoriju za mikrobiologiju okolia te znati odabrati odgovarajuu podlogu
poznavati fizikalne uvjete rasta mikroorganizama, ukljuujui atmosferske uvjete, optimalnu temperaturu, kao i kinetiku
rasta na krutim i tekuim podlogama. U tom kontekstu mora biti sposoban odrediti za koje mikroorganizme i u kojim
klinikim sluajevima je potrebna produena inkubacija

-
Srijeda, 12. 8. 2015.
moi odrediti postupke pripreme podloga u openitoj primjeni, kao i unutarnju kontrolu tih postupaka
biti sposoban obraditi najee vrste uzoraka, prepoznati mogue patogene meu kolonijama u mijeanoj kulturi te ih
izdvojiti u svrhu dobivanja iste kulture neophodne za daljnju obradu
poznavati naela i metode kultiviranja uzoraka iz okolia
7. Daljnja obrada kultura (3)
moi izvoditi testove za identifikaciju najeih patogena, ukljuujui komercijalno dostupne testove, kao i testove za brzu
dijagnostiku (EIA, latex aglutinaciju i slino)
razumjeti principe identifikacijskih podloga, kako bi ih mogao ispravno upotrebljavati
razumjeti principe kromogenih agara
razumjeti principe i moi primijeniti metode molekularne identifikacije i epidemioloke tipizacije primijenjene za dijagnozu,
istraivanje epidemije i epidemioloko praenje
poznavati dostupne referentne centre i referentne laboratorije za daljnju identifikaciju ukljuujui serotipizaciju i druge
sheme tipizacije, kako fenotipske tako i genotipske
8. Testiranje osjetljivosti i ispitivanja antimikrobnih lijekova (3)
imati detaljno razumijevanje i znanje o svim lijekovima dostupnima za lijeenje infekcija, klinikim indikacijama za
njihovu upotrebu i njihove nuspojave
u potpunosti poznavati klasifikaciju antimikrobnih lijekova i njihov nain djelovanja
znati izvoditi testiranja osjetljivosti izolata na antibiotike koristei uobiajenu tehniku disk-difuzije i zona inhibicije te
poznavati ostale tehnologije ispitivanja osjetljivosti
znati izvoditi i interpretirati testove minimalne inhibitorne koncentracije (MIK) i minimalne baktericidne koncentracije
(MBC) kada je to potrebno, koristei internacionalne vaee standarde za interpretaciju
izvoditi ispitivanja antimikrobnih lijekova koristei automatizirane metode te poznavajui snagu i slabosti tih metoda
razumjeti farmakokinetiku, farmakodinamiku i terapijski i toksiki uinak antimikrobnih lijekova i biti sposoban savjetovati
prikladno doziranje antimikrobnog lijeka
razumjeti naela interpretativnog oitavanja antibiograma i upotrebe software-a s ekspertnim sistemom za tu namjenu
znati odrediti kliniki znaajne fenotipove prirodno i steeno rezistentnih uobiajenih bakterijskih patogena, virusa, parazita
i gljiva i) poznavati epidemiologiju antimikrobne rezistencije na lokalnoj i globalnoj nivou i njezin kliniki i finansijski
uticaj na testiranje osjetljivosti, izbor terapije i kontrolu bolnikih infekcija
9. Molekularna mikrobiologija i nove tehnologije (3)
imati osnovno razumijevanje i biti sposoban izvoditi tehnike molekularne biologije (npr. priprema DNA/RNA, hibridizacija,
tehnike amplifikacije i druge tehnike (Nucleic Acid Techniques-NAT, kao to su PCR (ukljuujui real-time PCR), LCR,
RT-PCR, NASBA, TMA i druge)
biti sposoban interpretirati nalaze dobivene molekularnim dijagnostikim tehnikama kao i mogue izvore pogreaka u
izvoenju
poznavati automatizirane i brze tehnike dostupne u mikrobiolokom laboratoriju
biti sposoban kritiki procijeniti potrebu za novim metodama u laboratoriju, ukljuujui analizu koristi s obzirom na troak,
kao i uinke na nain rada i broj osoblja u laboratoriju
biti svjestan o moguoj ulozi tehnika testiranja uz postelju bolesnika
10. Obrada podataka (3)
imati osnovno razumijevanje informacijskih tehnologija, a posebno raunalnu obradu podataka. Mora razumjeti prednosti i
mane takvih sistema i potrebu zatite podataka
biti svjestan dostupnih tehnika za irenje podataka
biti svjestan razvoja koji donosi upotreba kompjuterske tehnologije u odnosu na povjerljivost podataka, arhiviranje,
izvjetaje i validaciju (elektronski potpis)
biti sposoban upotrebljavati osnovne postupke u radu na kompjutoru - baze podataka, rad u Microsoft Wordu, Microsoft
Excelu, koritenje Interneta - i kako to svakodnevno upotrebljavati
11. Kliniko iskustvo (3)
Treba naglasiti da kliniko iskustvo specijalizanta mora biti integrirano s laboratorijskim iskustvom. Stoga su bitan dio programa ove
specijalizacije klinike obaveze povezane s laboratorijem.
stei iskustvo u bliskoj saradnji s kliniarima kroz svakodnevni rad na klinikim odjelima te uestvovanjem u klinikim
vizitama i zajednikom rjeavanju klinikih sluajeva. Pri tome je posebno vaan rad na odjelima kojima je miljenje
mikrobiologa od posebne vanosti (npr.: jedinice za intenzivno lijeenje) te na specijaliziranim odjelima (hematologija,
pedijatrija, odjeli za transplantaciju itd.) tamo gdje takvi odjeli postoje
stei iskustvo u bliskoj saradnji s doktorima ope/porodine medicine
sudjelovati na sastancima koji slue edukaciji kao npr.: velike vizite, prikazi sluajeva
biti sposoban dati struno miljenje o cijepljenju i imunizaciji te svim pripravcima koji se u tu svrhu koriste u FBIH
razumjeti patogenezu bolesti uzrokovanih mikroorganizmima
imati temeljito razumijevanje procjene, dijagnostike, lijeenja i praenja sljedeih infekcija te biti sposoban savjetovati o
uzimanju i slanju uzoraka za dijagnostiku, te o antimikrobnom lijeenju:
a) infekcija mokranog sistema
b) infekcija dinog sistema
c) gastrointestinalnih infekcija
d) infekcija koe, mekih tkiva, kostiju i zglobova postoperativnih infekcija
e) encefaliti sa/meningitisa
f) hepatitisa
g) infekcija u bolesnika s osipom koe i njihovih kontakata (trudnica i drugih osoba)
h) infekcija u trudnoi (i majke i eda) infekcija u imunokompromitiranih bolesnika
i) infekcija putnika
j) spolnomokranih infekcija, infekcija koje se prenose spolnim putem infekcij a virusom humane imunodeficijencije
k) infekcija koje spadaju u hitna medicinska stanja
l) infekcija povezanih sa specifinim poslom
m) infekcija koje se prenose hranom i vodom
n) bolnikih infekcija
o) infektivnog endokarditisa
p) sistemnih infekcija, ukljuujui infekcije krvi (bakterijemije, fungemije), infekcije vaskularnog grafta i slino
Srijeda, 12. 8. 2015.
q) infekcija povezane s trajnim medicinskim pomagalima

r) prionskih bolesti
s) novonastalih infekcija i "starih" koje se ponovo javljaju
12. Kontrola infekcija u bolnicama i opoj populaciji (3)
Po zavretku specijalizacije specijalista mikrobiologije treba:
biti sposoban rjeavati lokalne probleme kontrole infekcija, ukljuujui izbijanje epidemija i njihovo suzbijanje
poznavati nain rada komisije za kontrolu infekcija na lokalnom i regionalnom nivou
biti upoznat s bolnikim odjelima, kao i dijelovima ope populacije koji zahtijevaju posebne mjere za kontrolu infekcija
usko saraivati s medicinskom sestrom za kontrolu bolnikih infekcija u obavljanju svakodnevnih poslova, kao i u edukaciji
svih onih koji sudjeluju u kontroli infekcija
sudjelovati u obilasku klinikih i ostalih dijelova bolnice u svrhu kontrole infekcija. Ovdje treba ukljuiti i obilazak bolnike
kuhinje to ga obavljaju epidemiolozi, operacijske sale i centralnu sterilizaciju. Potrebno je saraivati s vodeim osobljem
centralne jedinice za sterilizaciju, bolnike ljekarne te praonice rublja
upoznati principe izolacije bolesnika te moi odrediti njenu pravilnu primjenu
biti upoznat sa svim dokumentima donesenima na lokalnoj i internacionalnoj nivou koji se odnose na kontrolu infekcija i
poznavati preporuke donesene od pojedinih radnih grupa (npr.: preporuke koje se odnose na kontrolu hirurkih infekcija,
infekcija povezanih s trajnim pomagalima, MRSA, Clostidium difficile, norovirus, ptiju gripu, dezinfekciju, dijalizu itd.)
stei odreeno iskustvo u javnozdravstvenoj mikrobiologiji radei u laboratoriju zavoda za javno zdravstvo
stei iskustvo u kontroli zaraznih bolesti u vanbolnikoj populaciji radei s epidemiolozima
upoznati fizikalne i hemijske agense koji se upotrebljavaju u kontroli bolnikih infekcija te moi odrediti kako se i kada
primjenjuju
razumjeti naela obaveznog javljanja i epidemiolokog praenja zaraznih bolesti i antimikrobne rezistencije i biti upoznat sa
zakonskim propisima o obaveznom javljanju sluajeva prenosivih bolesti institucijama javnog zdravstva
biti svjestan pitanja koja se odnose na bioterorizam
saraivati s odnosnim referentnim centrima u rjeavanju problema bolnikih odnosno vanbolnikih infekcija
13. Upotreba antimikrobnih lijekova (3)
Po zavretku specijalizacije specijalista mikrobiologije treba moi:
savjetovati primjenu empirijske, ciljane i profilaktike upotrebe antimikrobnih lijekova
biti sposoban odrediti naine sprjeavanja razvoja rezistencije
biti sposoban odrediti metode praenja rezistencije na antimikrobne lijekove
14. Virologija (3)
primijeniti osnovne dijagnostike i probirne metode u virologiji
interpretirati viroloke rezultate, kako u klinike svrhe tako i u svrhu kontrole bolnikih infekcija
odrediti viroloke postupke u sluaju probira u zdravstvenih radnika, trudnica, bolesnika koji se pripremaju za
transplantaciju i u drugim sluajevima
odluiti kada se za miljenje, odnosno slanje klinikog materijala obratiti virologu u referentnom centru odnosno
referentnom laboratoriju
savjetovati upotrebu antivirusnih lijekova
Indirektna viroloka dijagnostika
Poznavanje principa uobiajenih serolokih metoda, ukljuujui:
a) reakciju vezanja komplementa - RVK ("respiratorni" virusi, enterovirusi, LCM)
b) imunoenzimni test - EIA (HSV1 i 2, VZ, CMV, v. rubele, v. morbila, arbovirusi: KMEV, VWest Nile v., v. dengue, HBV,
HCV, HIV)
c) imunofluorescenciju-IFA (v. mumpsa, EBV)
d) test IgG aviditeta (v. rubele, VZV, CMV, EBV)
e) test inhibicije hemaglutinacije - IH (v. rubele)
f) test neutralizacije-NT (enterovirusi)
g) imunoblot test (vvestern blot- HSV 1 i 2, CMV)
Direktna viroloka dijagnostika: Izolacija virusa na staninoj kulturi:
Poznavanje principa izolacije virusa upotrebom staninih kultura ukljuujui:
a) pripremu i odravanje staninih linija (MRC-5, HeLa, Hep-2, MDCK, Vero, GMK, RD, L20B, LLCMK2, McCoy i dr),
izbor stanine linije
b) obradu i inokulaciju klinikih uzoraka (likvor, stolica, urin, obrisak drijela, nasofaringealni sekret, obrisak konjunktive,
vezikule i dr.)
c) prepoznavanje citopatinog uinka - CPE enterovirusa, herpes simplex virusa, CMV-a, paramiksovirusa, adenovirusa,
d) upotrebu testa hemadsorpcije (virus mumpsa, v. parainfluence, virusi influence) tipizaciju izoliranog virusa upotrebom NT
(enterovirusi, adenovirusi), izravne i neizravne imunofluorescencije (CMV, HSV, adenov., RSV, parainfluenca v., influenca
v., v. mumpsa, v. ospica), IHAD (paramiksovirusi), molekularnih metoda (influenca v., poliovirus).
h) izolacija virusa u oploenom kokojem jajetu. Poznavanje principa izolacije virusa upotrebom oploenih kokojih jaja,
ukljuujui inokulaciju klinikih uzoraka te tipizaciju izoliranog virusa upotrebom testa IH (v. influence)
i) Detekcija virusa. Elektronska mikroskopija - EM: imuno EM-IEM; poznavanje principa elektronske mikroskopije,
ukljuujui detekciju, metode koncentriranja i indikacije za njihovu upotrebu (poksvirusi).
j) Imunodetekcija. Poznavanje principa detekcije virusnih antigena upotrebom: imunofluorescencije (CMV, HSV, adenov.,
RSV, parainfluenca v., influenca v., VZV, v. mumpsa, v.ospica) imunokromatografskih testova (rotavirusi, adenovirusi)
testova aglutinacije (rotavirusi, adenovirusi), EIA (norovirusi, astrovirusi).
k) molekularne metode. Poznavanje principa detekcije virusnih DNA/RNA upotrebom npr.: PCR (CMV, HSV, HBV), RTPCR (HMPV, RSV, influenca v., kalicivirusi, enterovirusi, HCV, KM EV)
l) antivirusni lijekovi, ispitivanje rezistencije, strategije lijeenja virusnih infekcija
15. Mikologija (3)
primijeniti osnovne dijagnostike metode u mikologiji
interpretirati rezultate mikolokih pretraga u klinike svrhe, kao i u svrhu kontrole bolnikih infekcija
dijagnosticirati povrinske i duboke gljivine infekcije
interpretirati specifine probleme gljivinih infekcija povezane s imunokompromitiranim bolesnicima;
odluiti kada se za miljenje, odnosno slanje klinikog materijala obratiti mikologu u referentnom centru odnosno
nacionalnom referentnom laboratoriju
savjetovati upotrebu antifungalnih lijekova i strategije lijeenja:
a) osnovne mikoloke pretrage (direktna mikroskopija, izolacija, identifikacija izolata) iz uzoraka primarno sterilnih i
nesterilnih klinikih materijala imunokompetentnih i imunokompromitiranih bolesnika

b)
c)
d)
e)
f)
g)
Srijeda, 12. 8. 2015.
kvasci (Candida albicans, C. parapsilosis, C. tropicalis, C. glabrata, C. krusei, Cryptococcus neoformans)

dermatofiti (Trichophyton spp., Microsporum spp., Epidermophyton spp.)
oportunistike plijesni (Aspergillus fumigatus)
poznavanje indikacija i vrsta serolokih i imunodijagnostikih metoda te interpretiranje rezultata ovih pretraga
iskustvo u klinikom lijeenju bolesnika s gljivinim infekcijama
poznavanje potrebe za slanjem uzoraka klinikih materijala i izolata kvasaca i plijesni radi identifikacije drugih
uzronika oportunistikih mikoza
h) antifungalni lijekovi, ispitivanje rezistencije i strategije lijeenja gljivinih infekcija
i) dokaz i identifikacija Pneumocytis jiroveci u bronhoalveolarnom lavatu i bioptatu metodom bojenja po Giemsi
direktnom imunofluorescencijom - PCR
16. Parazitologija (3)
primijeniti osnovne dijagnostike metode u parazitologiji
interpretirati rezultate u klinike svrhe, kao i u svrhu kontrole bolnikih infekcija
interpretirati epidemiologiju i klinike posebnosti endemskih i importiranih parazitoza
interpretirati specifine probleme povezane s imunokompromitiranim bolesnicima
odluiti kada se za miljenje, odnosno slanje klinikog materijala obratiti parazitologu u referentnom centru odnosno
nacionalnom referentnom laboratoriju
savjetovati upotrebu antiparazitarnih lijekova i strategije lijeenja:
a) parazitoloka obrada stolice na ciste, jaja i liinke crijevnih parazita (Entamoeba histolvtica, Entamoeba coli, Endolimax
nana, lodamoeba butschli, Blastocvstis hominis, Giardia lamblia, Ascaris lumbricoides, Trichuris trichiura, Taenia spp,
Fasciola hepatica, Dicrocoelium dendriticum, Enterobius vermicularis, Strongvloides stercoralis, Ancvlostoma
duodenale, Trichostrongvlus spp, slobodne nematode): nativni preparat metode koncentracije (sedimentaciona i
flotaciona) mikroskopska dijagnostika i identifikacija
b) specijalna bojenja stolice za nalaz:
1. Cryptosporidium spp - modificirani Ziehl-Neelsen auramin
2. Microsporidium spp - modificirani trikrom Gram
c) koprokultura za identifikaciju liinki Strongyloides, Ancylostoma, Trichostrongylus i slobodno-ivuih nematoda
d) identifikacija adulta crijevnih parazita (Ascaris, Taenia spp, Fasciola, Enterobius)
e) detekcija antigena parazita u razliitim materijalima: - direktni enzimski test za dokaz antigena u stolici (Entamoeba
histolvtica, Cryptosporidium spp) - imunokromatografski test za dokaz antigena P. falciparum - imunofluorescentni test
za mikrosporidije
f) dokaz i identifikacija parazita u duodenalnom soku (Strongyloides, Ancylostoma, Fasciola, Giardia)
g) dokaz i identifikacija parazita u punktatima (Leishmania, Toxoplasma)
h) dokaz i identifikacija Trichomonas vaginalis u raznim genito-urinarnim uzorcima: direktni mikroskopski preparat - PCR
i) dijagnostika i identifikacija Trichomonas vaginalis kultivacijom na hranjivoj podlozi
j) dijagnostika protozoa kultivacijom na hranjivoj podlozi (Leishmania, Entamoeba histolytica)
k) dokaz i identifikacija parazita u krvnom preparatu (gusta kap i krvni razmaz) bojanjem po Giemsi (P. falciparum, P.
vivax, P. ovale, P. malariae, Trypanosoma spp. i mikrofilarije)
l) seroloka dijagnostika: infekcije T. gondii (dokaz IgM, IgG protutijela metodama - ITFA, ELISA, ISAGA; odreivanje
IgG aviditeta) ehinokokoze cisticerkoze fascioloze trihineloze toksokaroze limenioze
m) amebijaze malarije
n) odreivanje topivih antigena imunoenzimskom metodom (Entameoba histolvtica, Crvptosporidium spp)
o) dokaz i identifikacija slobodno-ivuih ameba (Acanthamoeba, Naegleria, Balamuthia, Sappinia) iz razliitih uzoraka
(bris oka, strugotina ronice, punktati, bioptati, likvor...) mikroskopijom i kultivacijom
p) poznavanje potrebe za slanjem uzoraka klinikih materijala i preparata za parazitoloku dijagnostiku u referentni
parazitoloki laboratorij radi dijagnostike, odnosno identifikacije
q) antiparazitarni lijekovi i strategije lijeenja parazitoza
r) upoznavanje s morfologijom, ivotnim ciklusom i znaenjem medicinski vanih lankonoaca
17. Javljanje rezultata (3)
biti sposoban javljati laboratorijski rezultat uz interpretaciju kako bi se osiguralo da se bolesnik ispravno lijei
biti svjestan uloge laboratorijskog nalaza u voenju upotrebe antibiotika i inicijativama za kontrolu bolnikih infekcija
biti sposoban saraivati s lijenicima na bolnikim odjelima i lijenicima u primarnoj zdravstvenoj zatiti
a)
razumijevanje interpretacije laboratorijskih rezultata i izdavanje kliniki korisnog nalaza
b)
razumijevanje uloge laboratorija u lijeenju bolesnika i spreavanju infekcija
c)
sposobnost saradnje s odjelnim lijenicima i lijenicima u primarnoj zatiti
18. Osiguranje i kontrola kvalitete (3)
razumjeti pojmove specifine unutarnje i vanjske kontrole i osiguranja kvalitete u mikrobiolokom laboratoriju
stei iskustvo u redovitoj obradi uzoraka dobivenih od ustanova zaduenih za vanjsku kontrolu kvalitete
poznavati postojee sheme za vanjsku kontrolu kvalitete, te obradu podataka prema tim shemama
a)
poznavanje pojmova i naina osiguranja kvalitete, unutarnje i vanjske kontrole kvalitete u mikrobiolokom laboratoriju
b)
iskustvo u kontroli kvalitete upotrebom odgovarajuih protokola (shema) za mikrobioloki laboratorij
c)
razumijevanje pojma i uestvovanje u klinikom nadzoru unutar mikrobiolokog laboratorija te na klinikim odjelima
zajedno s kliniarima
d)
naela slubene kontrole mikrobiolokog laboratorija
e)
lokalni, nacionalni i internacionalni standardi kvalitete za mikrobioloki laboratorij
f)
akreditacija mikrobiolokog laboratorija
19. Slubena kontrola rada i kliniko upravljanje (3)
razumjeti principe slubene kontrole rada
sudjelovati u mikrobiolokoj slubenoj kontroli unutar laboratorija te na klinikim odjelima
razumjeti znaenje klinikog upravljanja
biti svjestan lokalnih, nacionalnih i internacionalnih preporuka za praksu
20. Obrada podataka
osnovno poznavanje informacijske tehnologije te posebno raunalne obrade podataka u laboratoriju
poznavanje standardnih programa za obradu teksta te software-skih programa za statistiku i epidemiologiju
poznavanje osnovnih metoda elektronskog prenosa podataka na lokalne i udaljene raunalne sisteme
poznavanje mjera za zatitu podataka
Srijeda, 12. 8. 2015.

poznavanje dostupnih tehnologija za prikaz podataka

poznavanje vanosti standardiziranog sistema za kodiranje
21. Mikrobiologija hrane i vode
poznavanje mikrobiolokih standarda za hranu, predmete ope upotrebe i vodu
primjena normiranih metoda u mikrobiologiji (hrana, voda, dezinficijensi, sterilizacija)
mikrobioloka analiza hrane i vode - priprema uzoraka, izolacija, kvantifikacija i identifikacija dobivenih rezultata,
interpretacija rezultata obzirom na vaee standarde
mikrobioloka kontrola radnih povrina, pribora, ruku i zraka
odreivanje toksina u hrani (S.aureus)
poznavanje metoda za detekciju Legionella sp. u okoliu
mikrobioloka analiza vode za pie
mikrobioloka analiza vode za kupanje
22. Epidemiologija i statistika
poznavanje razliitih metoda za prikupljanje podataka o zaraznim bolestima te ogranienost takvih podataka
poznavanje principa osnovnih epidemiolokih studija
sastavljanje anketnih listia za prikupljanje osnovnih podataka upotrebom odgovarajueg software-a, npr.: epi-info
poznavanje uloge javnozdravstvenog laboratorija
uestvovanje u suzbijanju epidemija u opoj populaciji, npr.: otrovanja hranom
epidemiologija zoonoza
poznavanje vanosti statistikih metoda u planiranju i izvoenju studija te kada traiti struno miljenje eksperta za statistiku
poznavati statistike probleme koji se susreu u klinikim studijama te tipove statistikih pogreaka
odabir i izvoenje odgovarajuih osnovnih statistikih analiza, ukljuujui t-test, Hi-kvadrat test te metode regresije i
korelacije
23. Istraivanje i razvoj
uestvovanje u istraivakim projektima adekvatno stepenu i trajanju specijalizacije
predavanje radova radi objavljivanja u asopisima
poznavanje izvora finansiranja istraivakih projekata te postupaka za dobivanje odobrenja za provoenje istraivanja
kritiko procjenjivanje objavljenih radova {Journal club)
24. Edukacija
iskustvo u edukaciji studenata medicine, ako je mogue i na formalnim predavanjima
iskustvo u edukaciji lijenika drugih specijalnosti (kada je to prikladno i starijih kolega)
iskustvo u edukaciji medicinskih sestara (uobiajena tema: kontrola infekcija)
stariji specijalizanti - iskustvo u edukaciji mlaih specijalizanata
25. Upravljanje u laboratoriju i legislativa
redovito uestvovanje na sastancima menadmenta (osoblja koje vodi laboratorij), gdje se specijalizantu dodjeljuju
odreene dunosti
redovito uestvovanje na sastancima mikrobiologa, za koje se specijalizantu dodjeljuju odreene dunosti
redovito uestvovanje na sastancima komisije za kontrolu bolnikih infekcija, za koje se specijalizantu dodjeljuju odreene
dunosti
redovito uestvovanje na sastancima komisije za lijekove (kada se raspravlja o antimikrobnim/antivirusnim lijekovima), za
koje se specijalizantu dodjeljuju odreene dunosti
razumijevanje naina finansiranja laboratorija i raspodjele sredstava unutar laboratorija
razumijevanje principa selekcije i primanja novog osoblja te uestvovanje na sastancima komisije koje o tome odluuje
uestvovanje na odgovarajuim kursevima iz upravljanja
razumijevanje vlastite dunosti o uvanju povjerljivosti osobnih medicinskih podataka.
Osim navedenih uvjeta, pojedini dijelovi obavljaju se u ustanovi:
1. Mikrobiologija u bolnikim laboratorijima: bolniki laboratoriji univerzitetsko-klinikih bolnica,
2. Bakteriologija u laboratorijima koje imaju mogunost dijagnosticiranja: salmonele, legionele, meningokoki, leptospire,
borelije, vibrioni, mikobakterije, mikoplazme, klamidije, rikecije,
3. Virologija: u virolokim laboratorijima,
4. Parazitologija: dio (najmanje 2 mjeseca) u laboratoriju za parazitologiju, a dio u parazitolokim laboratorijima zavoda za
javno zdravstvo,
5. Mikologija: dio (najmanje 1 mjesec) u laboratoriju za mikologiju, a dio u bolnikom laboratoriju univerzitetsko-klinikih
bolnica te dio u laboratoriju u kojem se radi dijagnostika dermatomikoza,
6. Molekularna mikrobiologija: dio (najmanje 2 mjeseca) u odjelu za molekularnu mikrobiologiju mikrobiolokog laboratorija
u kojem takav odjel postoji, a dio u drugim laboratorijima u kojima se obavlja obilazak (npr. viroloki, parazitoloki,
bakterioloki referentni laboratoriji),
7. Bolnike infekcije: u slubi za bolnike infekcije klinikih bolnikih centara i klinikih bolnica
8. Mikrobiologija hrane i vode: u laboratoriju za mikrobiologiju hrane i vode,
9. Epidemiologija: dio (najmanje 0,5 mjeseca) na medicinskom fakultetu, a dio u odjelima za epidemiologiju zavoda za javno
zdravstvo.
KLINIKA RADIOLOGIJA
Naziv koji se stie
ispita
Klinika radiologija
Specijalista klinike radiologije
Oblast
Opa teorijska nastava iz klinike radiologije
Osnove radioloke dijagnostike
Neurodijagnostika
Muskuloskeletna dijagnostika
Torakalna dijagnostika
Dijagnostika dojke
Trajanje
(mjeseci)
1
1
5
7
6
6
1

ZZJZ FBIH
Medicinski fakultet
OJ za radiodijagnostiku

stie zavretkom
specijalizacije
Srijeda, 12. 8. 2015.
Dijagnostika probavnog trakta

6
Urogenitalna dijagnostika
6
Kardiovaskularna dijagnostika
3
Pedijatrijska dijagnostila
4
Interventna radiologija
4
Maksilofacijalna i dentalna radiologija
1
Molekularni imaging-PET-CT
Nuklearna medicina
Bolniki odjel za nuklearnu medicinu
Radioterapija
Bolniki odjel za radioterapiju
Godinji odmori
5
tematskog podruja
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant klinike radiologije mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije.
Zavretkom specijalizacije specijalizant klinike radiologije mora:
zatite (3)
propisima (3)
zdravstva (3)
Specijalizacija iz klinike radiologije obuhvaa sve oblike medicinskog slikovnog prikaza, koji pruaju podatke o morfologiji, funkciji
i staninoj aktivnosti, kao i intervencijsku radiologiju, odnosno aspekte minimalo invazivne terapije pod nadzorom slikovnih metoda.
Specijalizacija zapoinje opom teorijskom nastavom pri Medicinskom fakultetu, a nastavlja se edukacijom iz Osnova radioloke
dijagnostike u sklopu koje se putem predavanja, seminarskih radova i vjebi izuava radioloka fizika, zatita od zraenja,
konvencionalne i digitalne radioloke metode (UZ, CT i MRI), obrada filma, digitalna akvizicija, obrada slika, arhiviranje, nadzor
kvaliteta, PACS, RIS i HIS sistem, radiobiologije, kontrastna sredstva.
U sklopu Osnova radioloke dijagnostike izuavaju se osnovni fiziki principi rada UZ, CT i MR aparata, dok se radioloka anatomija
izuava u sklopu pojedinih dijagnostika.
Po poloenom kolokviju iz Osnova radioloke dijagnostike, zapoinju kruenje iz pojedinih dijagnostika u trajanju kako je navedeno u
Programu specijalizacije.
Nakon zavrene specijalizacije klinike radiologije specijalista:
Posjeduje teorijsko i praktino znanje koje mu omoguuje indicirati, odabrati i nadzirati izvoenje, procjenjivati kvalitetu i
samostalno interpretirati sve radioloke nekontrastne i kontrastne pretrage iz dijagnostike radiologije, izvedene na
konvencionalnim radiolokim ureajima, ureajima za digitalnu suptrakcijsku angiografiju, raunalnu tomografiju i
magnetsku rezonanciju te samostalno indicirati, izvoditi i interpretirati sve pretrage na ultrazvunim ureajima, u dijagnostici
patolokih promjena u svim organima i organskim sistemima u odraslih i u djece.
Mora poznavati osnove dijagnostike i interpretirati snimke na hibridnim ureajima (PET-CT) i poznavati teorijske osnove
pretraga s radionuklidima.
Srijeda, 12. 8. 2015.

-
Specijalista je sposoban postaviti indikacije i samostalno izvesti dijagnostiku angiografiju na svim krvnim ilama te
samostalno izvesti osnovne nevaskularne intervencijske radioloke postupke u okviru postupaka minimalnog invazivnog
lijeenja (drenae apscesa i tekue kolekcije, punkcije i biopsije pod nadzorom slikovnih metoda), a uz struni nadzor
intervencijskog radiologa mogu raditi i sloene intervencijske metode (perkutanu transluminalnu angioplastiku, stentiranje,
embolizaciju, trombolizu, sklerozaciju, bilijarnu drenau pod nadzorom slikovnih metoda.)
Mora poznavati teorijske osnove kompleksnih intervencijskih zhvata (neurointervencijske procedure, radiofrekvencijska
ablacija, krioablacija, mikrovalna terapija, itd), te teorijske osnove primjene molekularnih slikovnih metoda.
Specijalista detaljno poznaje dozimetriju i zatitu od zraenja i primjenjuje sve metode zatite u klinikoj praksi, i to metode
zatite medicinskog osoblja i zatite bolesnika.
Poznaje fizikalne osnove rada svih savremenih radiolokih ureaja.
Poznaje informatiku tehnologiju i koristi PACS, RIS i BIS sistem u djelatnosti cjelokupne radiologije, poznaje programe za
pohranu i prikaz podataka, programe za izvoenje osnovnih statistikih procedura i moe stvarati i pretraivati baze podataka.
Poznaje i u praksi primjenjuje postupnike (algoritme) koritenja pojedinih slikovnih metoda u pojedinim klinikim
indikacijama u svim organima i organskim sistemima; specijalista radiologije procjenjuje da li su indicirane dijagnostike
slikovne metode optimalne u pojedinoj klinikoj indikaciji i modificira ih u skladu sa savremenim stavovima i medicini
zasnovanoj na dokazima.
Specijalista je sposoban sudjelovati u istraivanjima i razvoju na podruju dijagnostike i intervencijske radiologije; sposoban
je pretraivati strunu i znanstvenu literaturu i trajno se medicinski usavravati.
Specijalista je detaljno upoznat s pojmovima kvalitete, kontrole kvalitete i osiguranja kvalitete, upoznat s akreditacijskim
postupkom, razumije znaenje klinikog upravljanja i ima osnovna znanja o vanim aspektima upravljanja radiolokim
odjelom.
Specijalista razumije sudskomedicinske aspekte radiologijske prakse.
Tokom specijalizacije specijalizant mora nadzirati izvoenje, procjenjivati kvalitetu i samostalno interpretirati sljedee
radioloke nekontrastne i kontrastne pretrage, izvedene na konvencionalnim radiolokim ureajima, ureajima za raunalnu
tomografiju i magnetnu rezonanciju te izvoditi i interpretirati pretrage na ultrazvunim ureajima, u dijagnostici patolokih
promjena u organima i organskim sistemima, u odrasloj i djejoj dobi te izvoditi intervencijske radioloke zahvate pod
nadzorom slikovnih metoda, u minimalnom broju po podrujima.
Ultrazvuna dijagnostika:
UZ pregled pljuvanih lijezda, limfonoda, titnjae i paratireoidnih lijezda, miia i potkonog tkiva, kao i fokalnih
promjena vratne regije (3)
Color Doppler vena i arterija vratne regije i potkljunih krvnih ila (3)
UZ pregled pazunih jama, pleuralnog i perikardijalnog prostora, te fokalnih promjena na vanjskom torakalnom zidu (3)
UZ pregled jetre (B - mod i elastografija), unog trakta, pankreasa, slezene,bubrega, nadbubrenih regija, retroperitonealnog
prostora (3)
UZ i Color Doppler limfonoda, arterija i vena podruja abdomena (3)
UZ pregled mokranog mjehura, prostate, uterusa, adneksa, ovarija, kao i skrotalne vreice (3)
UZ pregled ekstremiteta: miia, tetiva i njihovih ovojnica, perifernih ivaca, velikih i malih zglobova i paraartikularnih
struktura ruku i nogu, te ingvinalnih regija i fokalnih lezija. (3)
Color Doppler povrinskih i dubokih vena, arterijskih stabala ekstremiteta i fokalnih lezija. (3)
Broj pretraga i intervencijskih zahvata:
UZ pregled pljuvanih lijezda, limfonoda, titnjae i paratireoidnih lijezda, miia i potkonog tkiva, kao i fokalnih
promjena vratne regije 100
Color Doppler vena i arterija vratne regije i potkljunih krvnih ila 150
UZ pregled pazunih jama, pleuralnog i perikardijalnog prostora, te fokalnih promjena na vanjskom torakalnom zidu 75
UZ pregled jetre (B - mod i elastografija), unog trakta, pankreasa, slezene,bubrega, nadbubrenih regija, retroperitonealnog
prostora 400 (UZV kod akutnih stanja u abdomenu - minimalno 50)
UZ i Color Doppler limfonoda, donje uplje vene, hepatinih, portalne , gornje mezenterine i vene lijenalis, te
aortoilijakalnih, celijanih, mezenterinih i renalnih arterija. 150
UZ pregled mokranog mjehura, prostate, uterusa, adneksa, ovarija, kao i skrotalne vreice. 100
UZ pregled ekstremiteta: miia, tetiva i njihovih ovojnica, perifernih ivaca, velikih i malih zglobova i paraartikularnih
struktura ruku i nogu, te ingvinalnih regija i fokalnih lezija. 100
UZV krvnih ila u akutnim stanjima - minimalno 50
Neuroradiologija
CT mozga (3)
CT kime (3)
CT orbita (3)
CT angiografija mozga (3)
MR mozga (3)
MR kime i lene modine (3)
MR angiografija mozga, glave i vrata (3)
Selektivna cerebralna angiografija (3)
Dopler ekstra i intrakranijskih krvnih ila (3)
Broj pretraga i intervencijskih zahvata:
CT mozga - minimalno 500
CT kime - minimalno 200
CT orbita - minimalno 50
CT angiografija mozga, supraaortalnih arterija,
CT flebografije - minimalno 50
MR mozga - minimalno 500
MR kime i lene modine - minimalno 200
MR orbita - minimalno 50
MR angiografija mozga, glave i vrata - minimalno 50
selektivna cerebralna angiografija - minimalno 15
Dopler ekstra i intrakranijskih krvnih ila 150
Radiologija muskuloskeletnog sistema
Radiografija kime (3)
Radiografija ramenog obrua, zdjelice i udova (3)
CT lokomotornog sistema (3)
MR kostiju i zglobova

MR mekih tkiva (3)
Denzitometrija kostiju (2)
Biopsija - punkcija u MSK sistemu (3)
Broj pretraga i intervencijskih zahvata
radiografija kime - minimalno 200
radiografija ramenog obrua, zdjelice i udova - minimalno 1.500
CT muskuloskeletnog sistema - minimalno 30
MR kostiju i zglobova - minimalno 100
MR mekih tkiva - minimalno 10
denzitometrija kostiju - minimalno 5
biopsija-punkcija u muskuloskeletnom sistemu - minimalno 10
RTG perifernog i aksijalnog skeleta u hitnim stanjima - minimalno 200
Torakalna dijagnostika
Konvencionalna i digitalna radiografija, tomografija idijaskopija torakalnih organa (3)
CT toraksa, ukljuujui CT angiografije i HRCT plua (3)
MR toraksa i medijastinuma, MRA (3)
CT koronarografije (3)
CT srca kod odraslih (3)
CT srca kod djece (3)
MRI srca (3)
pretrage toraksa u djece (2)
konvencionalna i digitalna radiografija torakalnih organa - minimalno 1.500
CT toraksa, ukljuujui CT angiografije i HRCT plua - minimalno 200
MR toraksa i medijastinuma, ukljuujui MR angiografije - minimalno 20
CT koronarografije - minimalno 50
CT srca kod odraslih - minimalno 20
CT srca kod djece - minimalno 20
MRI srca - minimalno 10
pretrage toraksa u djece - minimalno 30
RTG toraksa u akutnim kardio-pulmonalnim stanjima - minimalno 100
CT toraksa u hitnim stanjima - minimalno 50
Radiologija dojke
Dijagnostika mamografija (3)
Skrining mamografija (3)
UZV dojke (3)
MR dojke (3)
Citoloka punkcija dojke i aksilarnih limfnih vorova pod nadzorom UZV-a (3)
Stereotaksijska punkcija dojke (3)
Core-biopsija dojke i vakuumski asistirana biopsija dojke (2)
Oznaavanje tumora icom uz nadzor UZV ili mamografije (3)
dijagnostika mamografija - minimalno 400
probirna (skrining) mamografija - minimalno 100
UZV dojke - minimalno 150
MRI dojke minimalno 10
citoloka punkcija dojke i aksilarnih limfnih vorova pod nadzorom UZV-a - minimalno 25
stereotaksijska punkcija dojke - minimalno 5
core-biopsija i vakuumski asistirana biopsija dojke -minimalno 10
oznaavanje tumora icom uz nadzor UZV ili mamografije - minimalno 5
Gastrointestinalna i abdominalna radiologija
Pregled barijem gornjeg GI-sistema (3)
Pregled barijem tankog crijeva (ukljuujui enteroklizu) (3)
Pregled barijem kolona (irigografija) (3)
CT abdomena (3)
MR abdomena (3)
CT kolonoskopija
Rtg nativna snimka abdomena (3)
pregled barijem gornjeg GI sistema - minimalno 50
pregled barijem tankog crijeva (ukljuujui enteroklizu) - minimalno 35
pregled barijem kolona (irigografija) - minimalno 85
CT abdomena - minimalno 250
MR abdomena - minimalno 50
CT kolonoskopija - minimalno
Rtg nativne snimke abdomena 100
CT abdomena u hitnim stanjima - minimalno 50
Urogenitalna radiologija
Ekskrecijska urografija (3)
Cistouretrografija (3)
CT bubrega, retroperitoneuma, zdjelice, CT urografija (3)
MR bubrega, mokranog mjehura i MR urografija (3)
MR uterusa i adneksa (3)
MR prostate, skrotuma i testisa (3)
ekskrecijska urografija - minimalno 60
cistouretrogorafija - minimalno 5
CT bubrega, retroperitoneuma i zdjelice te CT urografija - minimalno 80
MR bubrega, MR urografija, MR mokranog mjehura - minimalno 20
MR uterusa i adneksa - minimalno 5
Srijeda, 12. 8. 2015.
Srijeda, 12. 8. 2015.
MR prostate, skrotuma, penisa - minimalno 5

Kardijalna i vaskularna radiologija
Aortografija i DSA angiografija perifernih arterija (3)
Selektivna angiografija (ukljuujui cerebralne arterije) (3)
Dopler UZV arterija i vena (3)
MSCT srca, MSCTA i procjena koliine kalcija u koronarnim arterijama (3)
MRA i MR srca (3)
Flebografija (3)
Radionuklidne metode pregleda srca (2)
aortografija i digitalna suptrakcijska angiografija perifernih arterija - minimalno 100 (uestvovanje - 75 + samostalna izvedba 25)
selektivna angiografija (ukljuujui i cerebralne arterije) - minimalno 75 (uestvovanje - 60 + samostalna izvedba - 15)
Dopler ultrazvuk arterija i vena - minimalno 150
MSCT srca, MSCTA i procjena koliine vapna u koronarnim arterijama - minimalno 25
CT angiografija perifernih arterija i vena - minimalno 50
Pedijatrijska radiologija
Kontrastni pregledi gornjega probavnog sistema (3)
Kontrastni pregledi donjega probavnog sistema (3)
Kontrastne pretrage uro-genitalnog sistema (3)
Ultrazvuna dijagnostika djeje i novoroenake dobi (3)
CT u djejoj dobi (3)
MR u djejoj dobi (3)
Raznovrsne pretrage muskulo-skeletnog sistema u djece (3)
Raznovrsne pretrage torakalnih organa u djece (3)
Intervencijskih zahvati u djejoj dobi (3)
kontrastni pregled gornjega probavnog sistema - minimalno 20
kontrastni pregled donjega probavnog sistema - minimalno 30
kontrastne pretrage uro-genitalnog sistema - minimalno 25
ultrazvuna dijagnostika djece, ukljuujui novoroenad - minimalno 100
CT u djejoj dobi - minimalno 40
MR u djejoj dobi - minimalno 40
raznovrsne pretrage muskulo-skeletnog sistema u djece - minimalno 40
raznovrsne pretrage torakalnih organa u djece - minimalno 40
intervencijski zahvati u djejoj dobi - minimalno 10 (uestvovanje)
Intervencijska radiologija
Aortografija i DSA angiografija perifernih arterija (3)
Selektivna angiografija (ukljuujui cerebralne arterije) (3)
Flebografija (3)
Perkutana transluminalna angioplastika (2)
Punkcije i biopsije (3)
Drenae i evakuacije apscesa i tekuih kolekcija (3)
Embolizacija (2)
Bilijarne drenae (2)
Perkutana instilacija etanola (2)
Vaskularno stentiranje (2)
Trombektomija i tromboliza (2)
Venske intervencije (2)
Nevaskularne intervencije (RFA, stentiranja, itd.) (2)
aortografija i digitalna suptrakcijska angiografija perifernih arterija minimalno 100
selektivna angiografija minimalno 75
CT angiografija perifernih arterija i vena minimalno 50
MR angiografija perifernih arterija minimalno 20
flebografija minimalno 10
perkutana transluminalna angioplastika (PTA) minimalno 25 (uestvovanje)
punkcije i biopsije min 60
drenae i evakuacije apscesa i tekuih kolekcija minimalno 15
embolizacija minimalno 5 (uestvovanje)
bilijarne drenae minimalno 10 (uestvovanje)
perkutana instilacija etanola minimalno 10 (uestvovanje)
vaskularno stentiranje minimalno 10 (uestvovanje)
tromboliza i trombektomija minimalno 5 (uestvovanje)
venske intervencije minimalno 5 (uestvovanje)
nevaskularne intervencije (RFA, stentiranja, itd.) minimalno 5 (uestvovanje)
biopsije abdominalnih organa pod vodstvom CT ili UZV minimalno 10
drenae abdominalnih apscesa i tekuih kolekcija pod vodstvom CT ili UZV minimalno 10
PTC/ERCP minimalno 10
nefrostoma minimalno 5 (uestvovanje)
sklerozacija cista bubrega minimalno 5 (uestvovanje)
drenaa kolekcija bubrega, retroperitoneuma i zdjelice minimalno 5
biopsija bubrega i punkcija retroperitonealnih tvorevina minimalno 5
Radiologija glave i vrata, maksilofacijalna i dentalna radiologija
Radiografija glave (kraniogram i spec. projekcije) (3)
RTG sinusa (3)
Ortopantomografija i ciljane snimke zubi (3)
CT glave i vrata, svih regija (3)
MR glave i vrata, svih regija (3)
Ultrazvuk glave i vrata (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Aspiracijske punkcije/biopsije titnjae, parotide, limfnih vorova vrata (3)

radiografija glave (kraniogram i specijalne projekcije) minimalno 200
RTG sinusa minimalno 100
ortopantomografija i ciljane snimke zubi minimalno 20
CT glave i vrata, svih regija minimalno 100
MR glave i vrata, svih regija minimalno 100
ultrazvuk glave i vrata (ovdje nisu ukljueni doplerski pregledi vratnih ila) minimalno 100
aspiracijske punkcije/biopsije titnjae, parotide, l. vorova vrata pod nadzorom UZV minimalno 25 (minimalno10
samostalna izvedba)
CT lubanje, glave i vrata u hitnim stanjima minimalno 20
Molekularni imaging PET/CT
Teoretsko upoznavanje sa principima radioaktivnosti i radioaktivnog raspadanja, proizvodnjom i karakteristikama
radioaktivnih proba, bioloskim i efektivnim poluzivotom, kao i sa fizickim aspektima molekularnog imaginga koji ukljucuje
PET/CT.
znaaj PETCTa u stagingu primarnih i metastatskih tumora
znaaj PETCTa u evaluaciji solitarnih plunih nodusa
znaaj PETCTa u diferencijaciji benignih i malignih limfnih vorova
znaaj PETCTa u stagingu i praenju limfoma

Na odjelima nuklearne medicine i radioterapije specijalizant se upoznaje sa osnovnim principima koritenja radioaktivnih izotopa u
medicinske svrhe, te primjenom jonizirajueg zraenja u terapijske svrhe.
Radioloki se odjel mora nalaziti u velikoj polivalentnoj bolnici (obavezni su odjeli hirurgije, interne medicine te hitne i intenzivne
medicine) s pristupom odjelu patologije.
Dio programa moe se provoditi i u manjim bolnicama uz uvjet postojanja strune edukacije u
specifinim dijelovima kurikuluma.
Radioloka oprema mora biti dobro odravana, tehnika djelotvornost i sigurnost trebaju biti na
odgovarajuem standardnom nivou i moraju ispunjavati kriterije kontrole kvaliteta, a zatita od zraenja treba biti usklaena s
Evropskim normama.
Vrijeme popravka opreme mora biti minimalno i ne smije interferirati sa specijalistikom izobrazbom.
Obavezne su: konvencionalna radiologija, angiografija, ultrazvuk, CT, intervencijska radiologija, MRI.
Poeljan je pristup nuklearnoj medicini. Ukoliko ne postoji, sta se obavlja u bolnici koja ima odjel nuklearne medicine.
Broj specijalista radiologa mora biti dovoljan za potrebe poduke, ak i u vremenu godinjih odmora. Ekspertiza osoblja koje vri
izobrazbu specijalizanata treba biti raznolika i treba pokrivati glavna podruja aktivnosti.
Mora postojati prikladna sala za sastanke u sklopu odjela za radiologiju te demonstracijski ureaji nuni za provoenje specijalistike
obrazovanja.
Nastavni materijal mora ukljuivati savremene udbenike i audiovizualne materijale iz ope i specijalizirane radiologije, radioloke
fizike i zatite od zraenja, zatim ugledne stalno dostupne radioloke asopise, edukativne filmove i raunare s pristupom Internetu.
Maksilofacijalna hirurgija

Specijalista maksilofacijalne hirurgije

stie zavretkom
specijalizacije
Oblast
Trajanje
(mjeseci)
ZZJZ FBIH
Odjel Maksilofacijalne hirurugije

27
Stomatologija
12
Oralna hirurgija
6
Stomatoloki fakultet
Ortodoncija
1
Stomatoloka protetika
1
Dentalna morfologija i forenzika stomatologija
1
Oralna medicina
1
Parodontologija
1
Djeija i preventivna stomatologija
1
Hirurgija
12
Plastina, rekonstruktivna i esteska hirurgija
5
Torakalna hirurgija
1
Traumatologija
2
1
1
Neurohirurgija
2
3
Godinji odmor
5
Kompetencije koje polaznik stie zavretkom specijalizacije
tematskog podruja
Srijeda, 12. 8. 2015.
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant maksilofacijalne hirurgije mora imati u potpunosti usvojene ope
Zavretkom specijalizacije specijalizant maksilofacijalne hirurgije mora:
poznavati vjetinu ophoenja s pacijentima, kolegama i ostalim strunjacima - komunikacijske vjetine (3)
zatite (3)
propisima (3)
procjeni ti potrebu ukljuivanja drugih strunjaka u proces pruanja zdravstvene zatite (3)
zdravstva (3)
(3)
Zavretkom specijalizacije iz maksilofacijalne hirurgije specijalizant treba stei sljedea znanja i sposobnosti:
Osnovna podruja kompetencije specijaliste maksilofacijalne hirurgije:
1. dati lijeniko miljenje o dijagnozi i postaviti indikaciju za zahvat i/ili konzervativni postupak lijeenja bolesnika s:
kotanim i mekotkivnim ozljedama eljusti i lica, tumorima glave i vrata,
priroenim i steenim, kotanim i mekotkivnim deformitetima glave i vrata,
malformacijama maksilofacijalne regije,
upalnim bolestima kostiju lica i mekih tkiva i glave i vrata,
bolestima temporomandibularnog zgloba,
hirurkim bolestima eljusti i zuba,
hirurkim bolestima usne upljine i lijezda slinovnica.
2. provesti dijagnostike postupke i pripreme potrebne za zahvat,
3. napraviti operativni plan na osnovu podataka o bolesti i rezultatima izvrenih pretraga,
4. upotrebom usadaka, te presadaka vlastitih tkiva s podruja glave i vrata i udaljenih kotanih i mekih tkiva iz drugih dijelova
tijela nadomjestiti boleu, opeklinom, ozljedom ili hirurkim zahvatom oteena, izgubljena ili izobliena tkiva glave i vrata,
5. prikladno objasniti hirurki postupak i rezultate zahvata pacijentu i njegovoj porodici,
6. evidentirati podatke o bolesti, lijeenju i hirurkim postupcima,
7. pratiti ishode lijeenja/zahvata i mogue komplikacije,
8. provesti postupke koji se primjenju u sluaju komplikacija u postoperativnom toku,
9. sudjelovati u istraivanjima i razvoju iz podruja maksilofacijalne hirurgije,
10. publicirati i na skupovima iznositi strune i naune radove,
11. sudjelovati u radu strunih drutava,
12. sudjelovati u edukaciji maksilofacijalnih i oralnih hirurga, kao i lijenika ope medicine i stomatologije,
13. sudjelovati u populariziranju struke u drutvu.
Posebne kompetencije prema stepenu usvojenosti i toku specijalizacije:
Tokom specijalizacije specijalizant se osposobljava za kliniku procjenu i samostalno donoenje dijagnostike i terapijske odluke za
cjelokupno podruje struke.
Tokom specijalizacije specijalizant treba usvojiti tehniku i hirurku vjetinu izvoenja hirurkih i dijagnostikih zahvata predvienih
za nivo obrazovanja specijalista maksilofacijalne hirurgije klasificirano u 3 stepena.
Posebne kompetencije jesu:
MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA I.
Nakon ovog dijela specijalizacije specijalizant je sposoban primijeniti sljedea teorijska i osnovna praktina znanja prema
predvienim nivoma:
hirurka anatomija glave i vrata (3)
hirurka antisepsa i hirurki instrumentarij (3)
dijagnostiki postupci koji se koriste u maksilofacijalnoj hirurgiji (radioloka dijagnostika, pato-histoloka dijagnostika,
citoloka dijagnostika, kliniko-laboratorijska i mikrobioloka dijagnostika) (2)
anestezioloki postupci koji su uvjet za hirurko lijeenje i postupci intenzivnog i postoperativniog lijeenja (2)
klinika dokumentacija (3)
radni procesi u operacijskom, hospitalnom i poliklinikom segmentu maksilofacijalne hirurgije (2)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Specijalizant treba u skladu s nivoma kompetencije izvriti minimalno 50 postupaka u ovoj grupi ime je osposobljen za sljedee
vjetine i kompetencije:
uzimanje anamneze i fizikalni pregled maksilofacijalnog bolesnika (3)
izvoenje dijagnostikih hirurkih postupaka (biopsija, punkcija, uzimanje brisa itd) (3)
voenje klinike dokumentacije (operacijski protokoli, evidencija toka bolesti, otpusna pisma, ifriranje postupaka lijeenja)
(3)
previjanje bolesnika i opa postoperativna zatita hirurkog bolesnika, te postupci s nazogastrinom sondom i kanilom (3)
samostalno odreivanje farmakoterapije i parenteralne korektivne terapije u pre- i postoperativnom toku lijeenja (3)
STOMATOLOGIJA
1. Oralna hirurgija
predvienim nivoma:
Tehnika i komplikacije ekstrakcija zuba (2)
Etiologija, dijagnostika i lijeenje odontogenih apscesa (3)
Cistine prozranosti eljusti (3)
Dentoalveolarne ozljede i ozljeda zuba: principi lijeenja (3)
Poremeaji nicanja zuba (2)
Preprotetska hirurgija: dijagnoza i indikacije za hirurko lijeenje (2)
Distrakcija alveolarnog grebena (2)
Dentalna implantologija: osnovne injenice, operacijske tehnike i mogunosti protetske rehbilitacije dentalnim implantatima
(3)
Osnovna naela voene regeneracije tkiva (2)
Specijalizant treba u skladu s nivoma kompetencije izvriti minimalno 100 zahvata u ovoj grupi operacija, ime je osposobljen za
sljedee vjetine i kompetencije:
Ekstrakcija zuba (3 )
Incizija odontogenog apscesa(3)
Incizija apscesa dubokih prostora usne upljine, drijela i vrata(3)
Alveotomija retiniranih i impaktiranih zuba (3)
Cistektomija mandibule (3)
Cistektomija maksile (3)
Radikalna operacija maksilarnog sinusa (3)
Zatvaranj e antro-oralne komunikacij e (3 )
Vestibuloplastika (2)
Modelacija alveolarnog grebena (2)
Sinus-lift operacija (2)
2. Stomatoloka protetika
predvienim nivoma:
Indikacije za fiksnu i mobilnu protetsku rehabilitaciju (2)
Prinicipi fiksne, mobilne i implanto-protetske rehabilitacije (2)
Osnovna znanja o tehnolokim procesima u zubo-tehnikom laboratoriju (2)
Indikacije i principi primjene resekcijskih proteza i epiteza (2)
Specijalizant treba u skladu s nivoma kompetencije izvriti minimalno 15 postupaka u ovoj grupi:
uzimanje otisaka (3)
analiza okluzije na modelima (3)
planiranje fiksne protetske rehabilitacije (2)
priprema zuba za fiksnu protetsku rehabilitaciju (2)
planiranje i tehnike izrade mobilnih proteza (3)
planiranje resekcij skih proteza i epiteza (3)
3. Ortodoncija
predvienim nivoma:
Indikacije za ortodontsko lijeenje - prepoznavanje ortodontskih anomalija (2)
Osnovni principi ortodontskog lijeenja (2)
Fiksne i mobilne naprave u ortodonciji (2)
Optimalna dob za izvoenje pojedinih ortodontskih zahvata (2)
Ekstrakcije kao iskljuivi i dopunski terapijski zahvat (2)
Preprotetska ortodontska priprema odraslih (2)
Kefalometrijska analiza (3)
Osnove klasinog i digitalnog planiranja preoperacijskog i postoperacijskog ortodontskog lijeenja bolesnika s deformitetima
i malformacijama (2)
Kefalometrijska analiza (3)
Planiranje mobilnih naprava na modelima (3)
Postavljanje fiksnih otrodontskih naprava (2)
Planiranje preoperacijskog i postoperacijskog ortodontskog lijeenja bolesnika s deformitetima i malformacijama (3)
4. Dentalna morfologija i forenzika stomatologija
predvienim nivoma:
Morfologija zuba (2)
Osnove bolesti zuba (2)
Principi endodontskog lijeenja zuba (2)
Hitna stanja pulpno-parodontnog kompleksa (2)
Osnove forenzike stomatologije (2)
Odreivanje dentalne dobi (2)
Stomatoloko vjetaenje (2)
Endodontska terapija, oblikovanje endodontskog kaviteta, trepanacija zuba (2)
Odreivanje duine korijenskog kanala (2)
Pulpotomia i pulpectomia (2)
Srijeda, 12. 8. 2015.

Instrumentacija endodontskog prostora (2)
Tehnike punj enj a korij enskog kanala (2)
Radiografska analiza zuba (3)
5. Oralna medicina
Nakon ovog dijela specijalizacije specijalizant je sposoban primijeniti sljedea teorijska i
predvienim nivoma:
Diferencijalna dijagnoza bolesti oralnih sluznica (2)
Upalna stanja i ulcerozne lezije oralnih sluznica (3)
Oralni simptomi sitemskih bolesti i bolesti slinovnica (3)
Iradijacijska oteenja usne upljine - prevencija i lijeenje (3)
Kliniko-laboratorijska dijagnostika oralnih bolesti (2)
Planiranje konzervativnog lijeenja bolesti oralne sluznice (2)
Preoperacij ska priprema stomatognatskog sistema u onkolokih bolesnika (3)
Zatita usne upljine kod zraenja (3)
6. Parodontologija
predvienim nivoma:
Etiologija i patogeneza progresivnih paradontitisa (2)
Terapija juvenilnog i rapidnog oblika parodontne bolesti (2)
Prevencija bolesti parodonta (2)
Inicijalna terapija gingivitisa i parodontitisa (2)
Hirurki parodontoloki postupci (2)
Subgingivno odstranjenje naslaga (2)
Kiretaa parodontalnih depova (2)
Analiza uznapredovanih parodontitisa (2)
7. Djeja i preventivna stomatologija
predvienim nivoma:
Nicanje mlijene i trajne denticije (3)
Sistemska, prenatalna i topika primjena fluorida (2)
Hitni zahvati u ustima djeteta (3)
Trauma usta i zubi u djece (3)
Zatita orofacijalnih struktura od sportskih povreda (2)
Peaenje zuba (2)
Apeksifikacija korijenova (1)
Lijeenje mlijenih i mladih trajnih zuba (1)
Funkcijska imobilizacija traumatiziranog zuba (3)
HIRURGIJA
1.Torakalna hirurgija
predvienim nivoma:
Kardiotorakalna hirurgija-osnovni pristupi i tehnika (1)
Indikacije za torakalnu drenau i tehnika postavljanja drena (2)
Dijagnostika i hirurko lijeenje medijastinitisa (2)
Trauma prsita (2)
Osnove hirurgije endotorakalnog jednjaka (1)
Bronhoskopija (1)
Pleuralna punkcija (2)
Torakalna drenaa (2)
Radiografska dijagnostika endotorakalnih hirurkih bolesti (2)
Torakotomija, sternotomija (1)
2. Traumatologija. Ortopedija
predvienim nivoma:
Dijagnostika i osnove lijeenja preloma ekstremiteta i zdjelice (2)
Indikacije za hitne operativne zahvate u traumatologiji (2)
Politrauma - dijagnostika, trijaa, postupci (2)
Opi principi osteosinteze u traumatologiji i ortopediji (2)
Artroskopski pristupi (2)
radioloka i ultrazvuna dij agnostika ozljeda (1)
repozicija preloma i luksacija, imobilizacija (1)
punkcij a zgloba i dijagnostika artroskopija (1)
zbrinjavanje politraumatiziranog bolesnika (1)
osteosinteza i vanj ska fiksacij a prij eloma (1)
3. Abdominalna hirurgija
predvienim nivoma:
Metode dijagnostike hirurkih abdominalnih bolest (2)
Diferencijalna dijagnoza i lijeenje akutnih abdominalnih bolesti (2)
Lijeenje ozljeda trbunih organa (2)
Osnove hirurkih tehnika u abdominalnoj hirurgiji (2)
apendektomija (1)
splenektomija (1)
anastomoza crijeva (1)
osnovna praktina znanja prema
Srijeda, 12. 8. 2015.
kolecistektomija (1)
4. Vaskularna hirurgija
predvienim nivoma:
Dijagnostika bolesti i ozljeda krvnih ila (2)
Osnove angiohirurkih tehnika (2)
Vaskularni zahvati na karotidi (2)
Osnove dijagnostike i hirurgije aneurizama (2)
hirurki pristup krvnim ilama, avovi krvne ile (1)
embolektomija i endarterktomija (1)
amputacija ishemikog dijela ekstremiteta (1)
prikaz , preparacija i anastomoziranje velikih krvnih ila (1)
5. Plastina, rekonstruktivna i estetska hirurgija
predvienim nivoma:
Odizanje i primjena konih transplantata (3)
Vaskularizacija i tehnike primjene lokalnih renjeva (3)
Mikrovaskularni prenos tkiva,mikrovaskularna anastomoza (2)
Savi i transplantacija ivaca (3)
Anatomske i hirurke specifinosti odizanj a renjeva podlaktice, irokog lenog miia, natkoljenice, potkoljenice i renja
crijevne kosti (2)
Osnove hirurgije ake i dojke (2)
Lijeenje opekotina glave i vrata (2)
Tehnnika i primjena liposukcije (2)
Rekonstruktivni i estetski zahvati na tijelu (2)
Zbrinjavanje donorske regije na tijelu i ekstremitetima (3)
"Z" i "W" plastika, klizajui, rotacijski i submukozni renjevi (3)
Perineuralni av, transplantacija ivaca (3)
Odizanja renjeva podlaktice, irokog lenog miia, natkoljenice, potkoljenice i renja crijevne kosti (2)
Hirurko lijeenje opekotina (3)
Disekcija aksile (1)
Rekonstrukcija dojke (1)
Abdominoplastika (1)
6. Neurohirurgija
predvienim nivoma:
Dijagnostika kraniocerebralnih ozljeda i intrakranijskih krvarenja (2)
Dijagnostika i hirurko lijeenje likvoreje (2)
Simptomatologija i terapij a tumora lubanjske baze (2)
Ozljede vratne kime (2)
Simptomatologija i terapija kraniosinostoza (2)
Empijem i apsces mozga (2)
nadzor intrakranijskog pritiska (1)
evakuacija subduralnog hematoma (1)
plastika dure (1)
endokranijski pristup na lubanjsku bazu (1)
analiza radiolokih nalaza intrakranijskih bolesti i ozljeda (2)
predvienim nivoma:
Metode pregleda i dijagnostike bolesti uha, grla i nosa (3)
Rinolaringoloka endoskopija (3)
Osnoveaudiologije i fonijatrij e (2)
Hirurgija larinksa i hipofarinksa (2)
Funkcionalna hirurgija nosa (3)
Otoskopija i rinoskopija, Indirektna laringoskopija (3)
Ispitivanje funkcija sluha i ravnotee (audiometrija, nistagmografija)(2)
Otoplastika, miringotomija, ventilacijske cjevice (1)
Polipektomija nosa , operacija nosne koljke (2)
Septoplastika, rinoplastika (3)
Endoskopija sinusa, nazofarinksa i larinksa (3)
Etmoidektomija(3)
Laringomikroskopij a (1)
Vaenje stranih tijela iz larinksa, traheje i bronha (2)
Lijeenje tupih i otvorenih ozljeda larinksa (2)
Laringektomija(2)
Laringofaringektomija(l)
Adenoidektomija i tonzilektomija(3)
MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA II.
1. Maksilofacijalna traumatologija
predvienim nivoma:
prepoznavanje i lijeenje ozljeda mekih tkiva glave i vrata (3)
prelomi donje eljusti (3)
prelomi srednjeg lica (3)
kraniofacijalni prelomi (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
komplikacije i posljedice maksilofacijalnih ozljeda (3)

lijeenje posttraumatskih defekata i deformacija (3)
Zatvaranje sloenih rana lica, ukljuno ozljede izvodnih kanala lijezda, suzovoda i linog ivca (3)
Intermaksilarna fiksacija, monomaksilarna fiksacija(3)
Otvorena repozicija i osteosinteza preloma donje eljusti (simfiza (3), korpus (3), anglus (3), kolum (2))
Repozicija zigomatine kosti i zigomatinog luka (3)
Otvorena repozicija i osteosinteza preloma zigomatine kosti (3)
Otvorena repozicija i osteosinteza preloma orbite(3)
Rekonstrukcija traumatskog defekta dna orbite (3)
Medijalna i lateralna kantopeksija (2)
Otvorena repozicija i osteosinteza preloma Le Fort I, II i 111(3)
Otvorena repozicija i osteosinteza nazo-orbito-etmoidalnog preloma (2)
Otvorena repozicija i osteosinteza preloma eone kosti (2)
Otvorena repozicija i osteosinteza kraniofacijalnog preloma(2)
2. Maksilofacijalna onkologija
predvienim nivoma:
karcinom usne upljine i drijela (3)
maligni tumori koe (3)
maligni tumori slinovnica (3)
maligni tumori paranazalnih upljina (3)
maligni tumori orbite i kraniofacijalnog podruja (3)
kotani tumori eljusti (3)
benigni tumori slinovnica (3)
displastine promjene kostiju lica (3)
maligni i benigni tumori mekih tkiva (3)
Specijalizant treba u skladu s nivoma kompetencije (1-3) prisustvovati, asistirati ili izvriti minimalno 80 postupaka u ovoj grupi:
Intraoralna ekscizija tumora usne upljine (+/- marginalna resekcija mandibule) (3)
Commando operacija (2)
Disekcija vrata (radikalna, selektivna i modificirana) (3)
Parcijalna maksilektomija (2)
Radikalna maksilektomija (2)
Egzenteracija orbite (2)
Resekcija kraniofacijalnih tumora (2)
Resekcija tumora eljusti (2)
Resekcija konih tumora (3)
Resekcija tumora usnice (3)
Odstranjenje submandibularne lijezde (3)
Povrna parotidektomija(3)
Totalna parotidektomija (3)
3. Ostale bolesti glave i vrata
predvienim nivoma:
sialolitijaza (3)
sicca sindromi (2)
neuragija trigeminusa (2)
stiloidni sindrom (2)
cistine promjene mekih tkiva glave i vrata (3)
odstranjenje lateralne ciste vrata (3)
odstranjenje medijalne ciste ili fistule (3)
dijagnostika ekstirpacija vora u vratu (3)
resekcija angioma i lipomatoze vrata (3)
podvezivanje velikih krvnih ila vrata (3)
traheotomija (3)
Ekstirpacija kamenca iz izvodnog kanala submandibularne lijezde (3)
Ekscizija/marsupij alizacij a ranule (3)
4. Ortognatska hirurgija
predvienim nivoma:
mandibularni prognatizam i mikrognatizam (3)
maksilarnahipoplazija (3)
sindrom dugog lica (2)
hemiatrofija i hemihipertrofija lica (2)
hiperplazija masetera (2)
kraniofacijalni sindromi (2)
Genioplastika (2)
Sagitalna osteotomija mandibule (2)
Osteotomija Le Fort 1 (2)
Bimaksilarna osteotomija (2)
Osteodistrakcija (1)
Redukcija masetera (2)
5. Hirurgija rascjepa usnice i nepca
predvienim nivoma:
Etiologija i epidemiologija rascjepa (3)
Rascjepi usnice i nepca (3)
Rascjepi nepca (3)

Rascjepi lica (2)
Priroeni sindromi koji ukljuuju rascjepe (2)
Specijalizant treba u skladu s nivoom kompetencije izvriti minimalno 20 postupaka u ovoj grupi:
Operacija rascjepa usnice i nepca (2)
Operacija rascjepa nepca (2)
Faringoplastika (2)
Sekundarne korekcije u rascjepa usnice i nepca (2)
6. Hirurgija temporomandibularnog zgloba i eljusti
Nakon ovog dijela specijalizacije specijalizant je sposoban primijeniti sljedea teorijska i osnovna
predvienim nivoma:
disfunkcija i degenrativne bolesti temporomandibularnog zgloba (2)
ankiloza temporomandibularnog zgloba (3)
kotane displazije eljusti (2)
diferencijalna dijagnoza trizmusa (3)
Artrocenteza (2)
Artroplastika(2)
Modelacija izoblienja mandibule (fibrozna displazija) (2)
Resekcija miinog nastavka (2)
7. Rekonstrukcija defekata i deformacija mekih tkiva lica
predvienim nivoma:
metode rekonstrukcije vjea (3)
parcijalna i totalna rekonstrukcija nosa (2)
metode rekonstrukcije usnica i lica (3)
hirurke metode u lijeenju paralize facijalisa (2)
indikacije za upotrebu tkivnih ekspandera (2)
rekonstrukcija defekta vjea (3)
rekonstrukcija defekta nosa (3)
rekonstrukcija defekta usnica (3)
rekonstrukcija defekta lica (3)
reanimacija lica (u paralize facijalisa) (1)
tkivni ekspanderi u rekonstrukciji mekih tkiva lica (2)
8. Uzimanje kotanih transplantata i odizanje renjeva
predvienim nivoima:
Slobodni kotani transplanti - vrste, tehnika odizanja, indikacije za primjenu (2)
Regionalni renjevi u rekonstrukciji glave i vrata - podjela, vaskularizacija, tehnika primjene (3)
Vrste i upotreba lokalnih renjeva na glavi i vratu (3)
Principi rekonstrukcije usne upljine i upotreba renjeva (3)
Specijalizant treba u skladu s nivoima kompetencije izvriti minimalno 15 postupaka u ovoj grupi:
uzimanje transplantata crijevne kosti (2)
uzimanje transplantata kalvarije (2)
odizanje perikranij skog renja (2)
odizanje eonog renja (2)
odizanje deltopektoralnog renja (2)
odizanje renja pektoralis major (2)
odizanje sobodnih konih renjeva (Thierch, Wolf) (3)
odizanje lokalnih renjeva (3)
odizanje jezinog renja (2)
odizanje nepanog renja (2)
hirurko zbrinjavanje donorne regije i njenih komplikacija (2)
9. Rekonstrukcija kotanih deformacija i defekata
predvienim nivoima:
Planiranje korektivnih osteotomija orbite (3)
Korektivna osteotomija telekantusa (2)
Planiranje korektivnih osteotomija i osteoplastika maksile (3)
Rekonstrukcija mandibule (3)
Specijalizant treba u skladu s nivoma kompetencije minimalno 10 postupaka u ovoj grupi:
korektivna osteotomija zigomatiko-orbitalne regije (2)
korektivna osteotomija gornje eljusti (2)
osteoplastika posttraumatskih deformiteta srednjeg lica (3)
osteoplastika mandibule (2)
10. Odizanje i primjena mikrovaskularnih renjeva na glavi i vratu
predvienim nivoima:
principi upotrebe mikrovaskularnih renjeva na glavi i vratu (3)
hirurka anatomija donorskih lokalizacija mikorvaskularnih renjeva na trupu i ekstremitetima (2)
praenje i komplikacije mikrovaskularnih renjeva (2)
radijalni (fascijalni, fasciokutani, osteofasciokutani) (2)
latisimus dorzi (miokutani, osteomiokutani) (2)
skapularni (fasciokutani, osteokutani) (2)
ilijani (DCIA) (2)
bedreni (ALT) (2)
fibularni (2)
hirurko zbrinjavanje donorne regije i njenih komplikacija (2)
Srijeda, 12. 8. 2015.
praktina znanja prema
Srijeda, 12. 8. 2015.
11. Estetska hirurgija

predvienim nivoima:
Estetski razmjeri lica (3)
Indikacije i kontraindikacije u estetskoj hirurgiji (2)
Tehnike, indikacije i komplikacije estetskih operacija uske (3)
Tehnike, indikacije i komplikacije ritidektomije i blefaroplasike (3)
Tehnike i materijali za konturiranje lica, indikacije i komplikacije (3)
Implantati i alomaterijali u korektivnoj i estetskoj kiriurgiji, i tehnike upotrebe (2)
Otoplastika (3)
Hirurka terapija mikrotije - makrotije (2)
Estetska rinoplastika, korekcije nosnog vrka (3)
Ritidektomija, podizanje srednjeg lica (2)
Lipofiling, lipektomija i liposukcija (3)
Blefaroplastika (2)
Estetsko podizanje ela (2)
Specijalizant mora asistirati i izvriti sljedee postupke po vrsti i broju:
MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA I.
Uzimanje anamneze i fizikalni pregled maksilofacijalnog bolesnika - 30
Izvoenje dijagnostikih hirurkih postupaka (biopsija, punkcija, uzimanje brisa) - 20
Voenje klinike dokumentacije (operacijski protokoli, evidencija toka bolesti, otpusna pisma, ifriranje postupaka lijeenja)
- 30
Previjanje bolesnika i opa postoperativna zatite hirurkog bolesnika te postupci a nazogastrinom sondom i kanilom - 20
Samostalno odreivanje farmakoterapije i parenteralne korektivne terapije u pre - i postoperativnom toku lijeenja - 20
DENTALNA MEDICINA
Oralna hirurgija
Ekstrakcija zuba - 30
Incizija ontogenog apscesa - 15
Incizija apscesa dubokih prostora - 6
Alveotomija retiniranih i imapktiranih zuba -20
Cisektomija mandibule - 5
Cisektomija maksile - 5
Radikalna operacija maksilarnog sinusa - 5
Zatvaranje antro- oralne komunikacije - 2
Vestibuloplastika - 3
Modelacija alveolarnog grebena - 3
Sinus- lift- operacija - 3
Inseracija dentalnih implantata - 3
Uzimanje otisaka - 5
Analiza okluzije na modelima - 5
Planiranje fiksne protetske rehabilitacije - 1
Priprema zuba za fiksnu protetsku rehabiliaciju - 1
Planiranje i tehnike izrade mobilnih proteza - 1
Planiranje resekcijskih proteza i epiteza - 2
Ortodoncija
Kefalometrijska analiza - 5
Planiranje mobilnih naprava na modelima - 2
Postavljanje fiksnih ortodontskih naprava - 1
Planiranje preoperacijskog i postoperacijskog ortodontskog lijeenja bolesnika s deformitetima i malformacijama - 2
Dentalna morfologija i forenzika stomatologija
Endodontska terapija, oblikovanje endodontskog kaviteta, trepanacija zuba - 3
Odreivanje duine korijenskog kanala - 1
Pulpotomia i pulpectomia - 1
Instrumentacija endodontskog prostora - 1
Tehnike punjenja korijenskog kanala - 2
Radiografska analiza zuba- 3
Oralna medicina
Kliniko- laboratorijska dijagnostika oralnih bolesti 2
Planiranje konzervativnog lijeenja bolesti oralne sluznice - 2
Preoperacijska priprema stomatognatskog sistema u onkolokih bolesnika - 3
Zatita usne upljine od zraenja - 3
Parodontologija
Hirurki parodontoloki postupci - 2
Subgingivno odstranjenje naslaga - 2
Kiretaa porodontalnih depova - 3
Djeja i preventivna stomatologija
Peaenje zuba - 2
Apeksifikacija korijenova - 2
Lijeenje mlijenih i mladih trajnih zuba - 2
Funkcijska imobilizacija traumatiziranog zuba - 2
HIRURGIJA
Torakalna hirurgija
Bronhoskopija - 2
Pleuralna punkcija - 2
Torakalna drenaa - 2
Radiografska dijagnostika hirurkih bolesti prsita - 2
Toraktomija, sternotomija - 2
Srijeda, 12. 8. 2015.
Radioloka i ultrazvuna dijagnostika ozljeda - 2
Repozicija preloma i luksacija, imobilizacija - 2
Punkcija zgloba i dijagnostika artoskopija - 2
Zbrinjavanje politraumatiziranog bolesnika - 2
Osteosinteza i vanjska fiksacija preloma - 2
Apendektomija - 4
Splenektomija - 2
Anastomoza crijeva - 2
Kolecistohemija - 2
Hirurki pristup krvnim ilama, avovi krvne ile - 3
Embolektomija i endarterktomija - 2
Amputacija ishemickog dijela ekstremiteta - 2
Prikaz, preparacija i anastomoze velikih krvnih ila - 3
"Z" i "W olastika, klizajui, rotacijski i submukozni renjevi - 5
Perineuralni av, transplantacija ivaca - 3
Odizanje reznjeva podlaktice, irokog lenog miia, natkoljenice, potkoljenice i renja crijevne kosti - 5
Hirurko lijeenje opekotina - 1
Disekcija aksile - 2
Rekonstrukcija dojke - 2
Abdominoplastika - 2
Neurohirugija
Nadzor intrakranijskog pritiska - 2
Evakuacija subduralnog hematoma - 2
Plastika dure - 2
Endokranijski pristup na lubanjsku bazu - 2
Analiza radiolokog nalaza intrakranijskih bolesti i ozljeda - 2
Otoskopija i rinoskopija, indirektna laringoskopija - 2
Ispitivanje funkcija sluha i ravnotee ( audiometrija, nistagmografija) - 1
Otoplastika, miringotomija, ventilacijske cjevice - 1
Polipektomija nosa, operacija nosne koljke - 1
Septoplastika, rinoplastika - 2
Endoskopija sinusa, nazofarinksa i larinksa - 2
Etmoidektomija - 2
Laringomikroskopija - 2
Vaenje stranih tijela iz larinksa, traheje i bronha - 1
Lijeenje tupih i otvorenih ozljeda larinksa - 1
Laringektomija - 2
Laringofaringektomija - 1
Adenoidektomija i tonzilektomija - 2
MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA II
Maksilofacijalna traumatologija
Zatvaranje sloenih rana lica, ukljuno ozljede izvodnih kanala lijezda, suzovoda i linog ivca - 10
Intermaksilarna fiksacija, monomaksilarna fiksacija - 5
Otorena repozicija i osteosinteza preloma donje eljusti - 15
Repozicija zigomatine kosti i zigomatinog luka - 10
Otvorena repozicija i osteosinteza preloma zigomatine kosti - 15
Otvorena repozicija i ostesinteza preloma orbite - 10
Rekonstrukcija traumatskog defekta dna orbite - 10
Medijalna i lateralna kantopeksija - 5
Otvorena trepozicija i osteosinteza preloma Le Fort 1, II i III - 10
Otvorena repozicija i osteosinteza nazo-orbito- etmoidalnog preloma - 4
Otvorena repozicija i osteosinteza preloma eone kosti - 4
Otvorena repozicija i osteosinteza kraniofacijalnog preloma - 2
Maksilofacijalna onkologija
Intraoralna ekscizija tumora usne upljine (+/- marginalna resekcija mandibule) - 10
Commando operacija - 5
Disekcija vrata (radikalna, selektivna i modificirana) - 15
Parcijalna maksilektomija - 3
Radikalna maksilektomija - 3
Egzentracija orbite - 3
Resekcija kraniofacijalnih tumora - 3
Resekcija tumora eljusti - 3
Resekcija konih tumora - 10
Resekcija tumora usnice - 5
Odstranjenje submandibularne lijezde - 3
Povrna parotidektomija - 5
Totalna parotidektomija - 2
Ostale bolesti glave i vrata
Odstranjenje lateralne ciste vrata - 5
Odstranjenje medijalne ciste ili fistule - 2
Dijagnostika ekstirpacija vora u vratu - 5
Resekcija angioma i lipomatoze vrata - 5
Podvezivanje velikih krvnih ila vrata - 5
Traheotomija - 20
Ekstripacija kamenca iz izvodnog kanala submandularne lijezde - 5
Srijeda, 12. 8. 2015.

Ekscizija/marsupijalizacija ranule - 3
Ortognatska hirurgija
Genioplastika - 5
Segitalna osteotomija mandibule - 5
Osteotomija Le Fort 1 - 5
Bimaksilarna osteotomija - 2
Osteodistrakcija - 1
Redukcija masetera - 2
Hirugija rascjepa usnice i nepca
Operacija rascjepa usnice i nepca - 6
Operacija rascjepa nepca - 6
Faringoplastika - 2
Sekundarne korekcije u rascjepa usnice i nepca - 6
Hirurgija temporomandibularnog zgloba i eljusti
Artrocenteza - 1
Artroplastika - 3
Modelacija izoblienja mandibule (fibrozna displazija) - 3
Resekcija miinog nastavka - 3
Rekonstrukcija defekata i deformacija mekih tkiva
Rekonstrukcija defekta vjea - 2
Rekonstrukcija defekta nosa - 2
Rekonstrukcija defekta usnica - 3
Rekonstrukcija defekta lica - 1
Reanimacija lica (u paralize facijalisa) - 1
Tkivni ekspanderi u rekonstrukciji mekih tkiva lica - 1
Uzimanje konih tranplantata i odizanje reznjeva
Uzimanje transplantata crijevne kosti - 2
Uzimanje transplantata kalvarije - 2
Odizanje perikranijskog renja - 2
Odizanje eonog renja - 1
Odizanje deltopektoralnog renja - 1
Odizanje renja pektoralis major - 3
Odizanje slobodnih konih reznjeva (Thierch, Wolf) - 2
Odizanje lokalnih reznjeva - 3
Odizanje jezinog renja - 2
Odizanje nepanog renja - 1
Hirurko zbrinjavanje donorne regije i njenih komplikacija - 1
Ispravljanje i rekonstrukcija kotanih deformacija i defekata
Korektivna osteotomija zigomatikoorbitalne regije - 3
Korektivna osteotomija gornje eljusti - 2
Osteoplastika posttraumatskih deformiteta srednjeg lica - 2
Osteoplastika mandibule - 3
Odizanje i primjena mikrovaskularnih renjeva na glavi i vratu
Radijalni (facijalni, fasciokutani, ostefasciokutani) - 2
Latisimus dorzi ( miokutani, osteomiokutani) - 2
Skapularni (fasciokutani, osteokutani) - 1
Ilijani (DCIA) - 1
Bedreni (ALT) - 1
Fibularni - 1
Hirurko zbrinjavanje donorne regije i njenih komplikacija - 2
Estetska hirurgija
Otoplastika - 2
Hirurka terapija mikrotije- makrotije - 1
Estetska rinoplasika, korekcije nosnog vrka - 1
Retektomija, podizanje srednjeg lica - 1
Lipofiling, lipektomija i liposukcija u podruju lica i vrata - 2
Blefaroplastika - 2
Estetsko podizanje ela - 1
Dio programa koji se odnosi na stomatologiju provodi se u zdravstvenim ustanovama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje
specijalistikog usavravanja u skladu sa Pravilnikom.
1. Zdravstvena ustanova u kojoj se provodi nastavni program specijalistikog usavravanja iz maksilofacijalne hirurgije treba
imati organiziranu polikliniku slubu s operacijskom salom za vanjske pacijente, organiziranu kontinuiranu hitnu slubu,
predavaonicu u kojoj se provodi teorijska nastava, te biblioteku ili elektronski pristup literaturi. Zdravstvena ustanova u kojoj
se provodi nastavni program specijalizacije maksilofacijalne hirurgije treba imati organizirane strune sastanke, te periodine
sastanke sa specijalistima patologije i radiologije,
2. Dio specijalistikog usavravanja koji se odnosi na stomatologiju provodi se na stomatolokom fakultetu.
3. Dio specijalistikog usavravanja koji se odnosi na hirurgiju provodi se u klinikama univerzitetsko-klinikih bolnica, te u
odjelima opih bolnica, koji ispunjavanju uvjete za provoenje specijalizacije.
MEDICINSKA BIOHEMIJA I LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA

Naziv koji se stjee polaganjem
Medicinska biohemija i laboratorijska dijagnostika

Specijalista medicinske biohemije i laboratorijske dijagnostike
Trajanje
(mjeseci)
Oblast

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i
Hercegovine (ZZJZ FBIH)

stjee zavretkom
specijalizacije

Teorijska nastava iz odabranih poglavlja medicinske
biohemije i instrumentalnih analiza
Medicinska biohemija
Laboratorijske metode za ispitivanje proteina, lipoproteina,
enzima i vitamina
Laboratorijske metode za ispitivanje hormona i srodnih
tvari
Laboratorijske metode za praenje koncentracije lijekova u
krvi ukljuujui sredstva ovisnosti i toksine spojeve
Komplementarne metode za ispitivanje specijalnih
tjelesnih tekuina: cerebrospinalni likvor, amnijonska i
sjemena tekuina, plodova voda i drugi bioloki uzorci
Laboratorijske metode u ispitivanju metabolikih
poremeaja
Molekularna dijagnostika
Hematologija i koagulacije
Laboratorijske metode za ispitivanje patologije eritrocita
Laboratorijske metode za ispitivanje patologije leukocita
Laboratorijske metode za ispitivanje patologije trombocita
i poremeaja koagulacije
Molekularna dijagnostika hematolokih poremeaja
10
Srijeda, 12. 8. 2015.

Medicinski ili farmaceutski fakultet fakultet
18
3
Kliniko/bolniki biohemijski laboratorij
Kliniko/bolniki endokrinoloki laboratorij
Kliniko/bolniki toksikoloki laboratorij
Kliniko/bolniki laboratorij
Kliniko/bolniki laboratorij
Kliniko/bolniki laboratorij za molekularnu

dijagnostiku
2
2
2
Kliniko/bolniki hematoloki laboratorij

Kliniko/bolniki hematoloki laboratorij
Kliniko/bolniki hematoloki laboratorij;
Kliniko/bolniki laboratorij za koagulacije
Kliniko/bolniki laboratorij za molekularnu
dijagnostiku
Kliniko/bolniki imunoloki laboratorij
Kliniko/bolniki imunoloki laboratorij
Kliniko/ bolniki mikrobioloki laboratorij
Imunohematologija
2
Imunologija
5
Mikrobiologija
2
Kliniko-biohemijske interpretacije
8
Kliniko-biohemijske interpretacije u hematologiji
1
Kliniko-biohemijske interpretacije u endokrinologiji
1
Kliniko-biohemijske interpretacije u gastroenterologiji

Kliniko-biohemijske interpretacije u nefrologiji i dijalizi
Bolniki odjel nefrologije i dijalize

Kliniko-biohemijske interpretacije u reumatologiji

Kliniko-biohemijske interpretacije u neurologiji

Kliniko-biohemijske interpretacije u psihijatriji

Kliniko-biohemijske interpretacije u onkologiji

Kliniko-biohemijske interpretacije u pedijatriji
1
Kliniko-biohemijske interpretacije u reanimaciji,
1
Bolniki odjel intenzivne terapije, reanimacije i
intenzivnoj terapiji i parenteralnoj ishrani
anestezije
Kliniko-biohemijske interpretacije u ginekologiji

Kliniko-biohemijske interpretacije u hirurgiji
Bolniki odjel kirurgije

Godinji odmori
4
Za stjecanje kompetencija odgovoran je specijalizant, glavni mentor i komentor.
I Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant medicinske biokemije mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije.
Posebna pozornost mora se usmjeriti stjecanju opih kompetencija vanih za odreenu granu specijalizacije.
Zavretkom specijalizacije specijalizant medicinske biohemije mora:
posjedovati profesionalnost, humanost i etinost uz obvezu ouvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta (3)
poznavati vanost i primjenjivati naela dobre suradnje s drugim djelatnicima u zdravstvu (3)
njegovoj obitelji, kolegama i ostalim strunjacima s ciljem zajednikog sudjelovanja u planiranju i provedbi zdravstvene
zatite (3)
pacijenta i njegove obitelji, stavove drugih kolega te drugih strunjaka (3)
imati razvijenu vjetinu prenoenja znanja na mlae kolege i druge djelatnike u zdravstvu (3)
razumjeti vanost znanstvenog pristupa struci (3)
sudjelovati u znanstveno-istraivakom radu potujui etika naela znanstveno-istraivakog rada i klinikih ispitivanja, te
biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prijenosu novih medicinskih znanja i iskustava, te sudjelovati u provedbi
znati i primjenjivati principe medicinske biohemije temeljene na dokazima (3)
poznavati vanost i nain uinkovitog voenja detaljne dokumentacije, te isto primjenjivati u svom radu sukladno vaeim
propisima (3)
biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno uinkovito sudjelovati u radu multidisciplinarnog
tima zdravstvenih djelatnika i suradnika (3)
biti upoznat s vanou suradnje te aktivno suraivati s javnozdravstvenim slubama i ostalim tijelima ukljuenim u sustav
zdravstva (3)
poznavati organizaciju sustava zdravstva i biti osposobljen za odgovorno sudjelovanje u upravljanju aktivnostima procjene
potreba, planiranja mjera unaprjeenja i poveanja uinkovitostij te razvoja i unapreenja sustava kvalitete zdravstvene
zatite (3)
poznavati regulativu iz podruja zdravstva, osobito iz podruja zatite prava pacijenata (3)
poznavati tijek, raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima posebice financijskim (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.

-
identificirati zdravstvene potrebe zajednice i sukladno njima poduzimati odgovarajue mjere usmjerene ouvanju i
unaprjeenju zdravljaj te prevenciji bolesti (3)
II Posebne kompetencije
Po zavretku specijalizacije, specijalist medicinske biohemije i laboratorijske medicine je strunjak koji samostalno organizira sve
analitike postupke u medicinsko-biohemijskom laboratoriju i snosi punu odgovornost za svakog pojedinog suradnika koji sudjeluje
u analitikom radu, sudjeluje kao konzilijarni zdravstveni djelatnik u odabiru programa dijagnostikih pretraga i objanjenju
oekivanih i tumaenju neoekivanih rezultata pretraga, te rukovodi laboratorijem, to podrazumijeva sve radove od planiranja
laboratorijskog prostora, opreme i materijala, organizacije rada, do odabira i kontrole analitikih metoda, te poboljanja postojeih i
uvoenja novih pretraga.
1. Teorijska nastava iz odabranih poglavlja medicinske biohemije i instrumentalnih analiza
Zavretkom ovog dijela programa specijalizacije specijalizant mora usvojiti sljedea znanja:
pravilno mjerenje volumene i mase sa razliitim instrumentima
pipetiranje sa razliitim vrstama obinih i automatskih pipeta
pravljenje rastvora razliitih koncentracija
pravljenje razliite puferske smjee, pravljenje rastvora odreene pH vrijednosti
mjerenje pH vrijednosti rastvora sa razliitim instrumentima i pH-metrima
poznavati razliite tehnike filtriranja i dijalize
poznavati tehnike karakteristike, mogunosti rada, primjenu i odravanje razliitih vrsta laboratorijskih, preparacionih i
ultra-centrifuga, kolorimetara, spektrofotometara, spektrofluorimetara, fluorimetara i denzito-metara, pravilno ih koristiti
pravilno koristi znanja o tehnikim karakteristikama, mogunostima rada, u primjeni i odravanju razliitih aparatura za
elektroforezu i razliitim vrstama elektroforeza, razliitim aparatima za hromatografiju i vrstama hromatografije, plamenih
fotometara, atomskih spektralnih analizatora i potenciometara sa ion-selektivnim elektrodama za odreivanje razliitih iona
u biolokim materijalima.
2. Medicinska biohemija
Tijekom ovog dijela specijalizacije specijalizant se obuava osnovnim principima rutinskog kliniko-biohemijskog rada. Obuava se
razliitim manuelnim tehnikama i koritenju automatskih analizatora. U toku praktinog rada specijalizant se upoznaje sa strukturom
i organizacijom kliniko-biohemijske slube ili odjeljenja, metodologijama i tehnikama rada i postojeom opremom, aparatima i
instrumentima. Zavretkom ovog dijela specijalizacije specijalizant mora stei teoretsko i praktino znanje da pravilno i samostalno
radi sve biohemijske analize koje se rade u laboratoriji.
Ovaj dio specijalizantskog staa obuhvaa:
2.1. Laboratorijske metode za ispitivanje proteina, lipoproteina, enzima i vitamina
Odreivanje pojedinih proteinskih vrsta u serumu i drugim tjelesnim tekuinama (albumin, ceruloplazmin, cistatin C,
eozinofilni kationski protein, feritin, haptoglobin, alfa-2-makroglobulin, alfa-1-mikroglobulin, mioglobin, osteokalcin,
prokolageni, telopeptidi, topljivi transferinski receptori, transferin, ugljikohidratom deficitaran transferin, lipoproteini i
drugi)
Odreivanje reaktanata akutne faze
Odreivanje tumorskih antigena (biljega)
Fenotipizacija alfa-1-antitripsina, transferina i apolipoproteina E
Odreivanje katalitike koncentracije enzima u krvnoj tekuini, mokrai i drugim tjelesnim tekuinama (N-acetil-beta-Dglukozaminidaza, aldolaza, angiotenzin-konvertirajui enzim, elastaza, glutamat-dehidrogenaza, kolinesteraza, pankreatina
amilaza, triptaza)
Odreivanje acetilkolinesteraze u glukoza-6-fosfat-dehidrogenaze u lizatu eritrocita
Odreivanje masene koncentracije kreatin-kinaze MB i kotane alkalne fosfataze. Izoenzimi alkalne fosfataze, kreatinkinaze i laktat-dehidrogenaze.
Fenotipizacija serumske kolinesteraze i dibukainski broj
Odreivanje folne kiseline, vitamina B12, 25-hidroksi vitamina D, 1,25-dihidroksi vitamina D, karotena, vitamina A i
vitamina E
Elektroforetske i imunohemijske analize
Razdvajanje proteina i lipoproteina elektroforetskim tehnikama na acetat-celulozi, agarozi i poliakrilamidnom gelu (zonska
elektroforeza, SDS-elektroforeza, izoelektriono fokusiranje, kapilarna elektroforeza)
Radijalna imunodifuzija, imunonefelometrija, imunoturbidimetrija, tehnike s obiljeenim antitijelima
Standardizirane i optimizirane metode odreivanja katalitike koncentracije enzima
Tekuinska kromatografija visoke djelotvornosti
Algoritmi i smjernice
Interpretacija rezultata laboratorijskih pretraga
Kontrola i osiguranje kvalitete
Specijalizant treba obaviri najmanje 20 pojedinanih analiza.
2.2. Laboratorijske metode za ispitivanje hormona i srodnih tvari
Odreivanje hormona, metabolita i srodnih tvari u krvnoj tekuini i mokrai kod poremeaja funkcije adenohipofize i
neurohipofize, poremeaja menstrualnog ciklusa, hormonskih poremeaja u trudnoi, poremeaja funkcije titnjae,
poremeaja funkcije nadbubrene ljezde, poremeaja funkcije paratiroideje, u dijagnostici neplodnosti mukaraca, kod
dijabetesa
Fotometrijske i fluorimetrijske metode
Kromatografija na ionskim izmjenjivaima
Imunohemijske analize s obiljeenim antigenima i antitijelima
Tekuinska kromatografija visoke djelotvornosti
Algoritmi i smjernice. Interpretacija rezultata laboratorijskih pretraga.
Kontrola i osiguranje kvalitete.
Specijalizant treba obaviti najmanje 20 pojedinanih analiza.
2.3. Laboratorijske metode za praenje koncentracije lijekova u krvi ukljuujui sredstva ovisnosti i toksine spojeve
Praenje koncentracije lijekova u krvi
Ope i ciljano probiranje na sredstva ovisnosti (amfetamini, benzodiazepini, kanabinoidi, metadon, opijati, kokain, fenciklin,
propoksifen)
Uzorci i postupci otkrivanja akutnih otrovanja
Odreivanje toksinih metala u krvnoj tekuini, mokrai i uzorcima tkiva. Imunohemijske analize s obiljeenim antitijelima.
Tankoslojna kromatografija. Postupci ekstrakcije kiselih i bazinih tvari
Plamena i neplamena atomska apsorpcijska spektrometrija
Nain uzimanja uzorka za ispitivanje sredstava ovisnosti
Srijeda, 12. 8. 2015.
Algoritmi i smjernice
Interpretacija rezultata laboratorijskih pretraga
Kontrola i osiguranje kvalitete
2.4. Komplementarne metode za ispitivanje specijalnih tjelesnih tekuina: cerebrospinalni likvor, amnijska i sjemena
tekuina, plodova voda i drugi bioloki uzorci
Biohemijske analize cerebrospinalnog likvora (hematogeni pigmenti, glukoza, kloridi, laktat, globulini, proteini, enzimi,
onkogeni biljezi).
Broj i morfoloko diferenciranje stanica, siderociti.
Funkcija krvno-modane barijere i procjena intratekalne sinteze Ig.
Dokazivanje intratekalne sinteze izraunom ASI indeksa.
Odreivanje antitijela protiv gangliozida. Razdvajanje proteinskih frakcija i gama-globulinske frakcije.
Fenotipizacija transferina.
Biohemijske i mikroskopske analize amnijske i sjemene tekuine, plodove vode i drugih biolokih uzoraka (pleuralni izljev,
eluani sok, bronho-alveolarni lavat, zglobna tekuina, znoj, bubreni kamenci).
Svjetlosna mikroskopina i tehnike bojanja preparata.
Spektrofotometrija.
Elektroforeza proteina cerebrospinalnog likvora i drugih biolokih tekuina.
Imunofiksacija, imunoelektroforeza i izoelektrino fokusiranje proteina cerebrospinalnog likvora.
Imunohemijske analize s obiljeenim antitijelima.
Infracrvena-spektrometrija.
Algoritmi i smjernice.
Interpretacija rezultata laboratorijskih pretraga.
2.5. Laboratorijske metode u ispitivanju metabolikih poremeaja
Otkrivanje i potvrivanje poremeaja metabolizma aminokiselina, poremeaja metabolizma organskih kiselina, poremeaja
metabolizma jednostavnih eera, poremeaja ciklusa ureje, poremeaja uzrokovanih nedostatnom proizvodnjom energije
(glukoneogeneze, glikogenolize, mitohondrijsko stvaranje energije), poremeaja razgradnje i biosinteze sloenih molekula
(lizosomske bolesti nakupljanja, peroksisomski poremeaji, poremeaji glikozilacije proteina) i poremeaja metabolizma
bilirubina.
Upoznavanje s mogunou selektivnog traganja za nasljednim metabolikim poremeajima.
Testovi probiranja na metabolike poremeaje.
Tankoslojna kromatografija.
Tekuinska kromatografija visoke djelotvornosti.
Plamena kromatografija spektrometrija masa.
Tandemska spektrometrija masa.
2.6. Molekularna dijagnostika
Ope tehnike molekularne dijagnostike.
Osnove molekularne citogenetike.
Interpretacija rezultata za najee analize: cistina fibroza, miina distrofija, te gena koji sudjeluju u metabolizmu
lijekova.
Izdvajanje DNA organskim i anorganskim metodama.
Izdvajanje RNA; Hibridizacija; Lanana reakcija polimerazom (PCR);
RT-PCR-metoda.
Gel i kapilarna elekroforeza.
3. Hematologija i koagulacija
Ovaj dio specijalizantskog staa obuhvaa:
3.1. Laboratorijske metode za ispitivanje patologije eritrocita
Klinika primjena pojedinih parametara sa hematolokog brojaa u dijagnostici i praenju anemija.
Osmotska rezistencija eritrocita.
Metode i tehnike utvrivanja kvalitativnih i kvantitativnih hemoglobinopatija.
Kliniko-laboratorijska dijagnostika porfirija.
Laboratorijske metode za ispitivanje policitemije.
Laboratorijske metode za ispitivanje hemakromatoze
Hematoloki brojai protoni citometri.
Elektroforeza hemoglobina u alkalnom puferu na acetat-celulozi.
Elektroforeza hemoglobina u kiselom puferu na agarozi.
Izoelektrino fokusiranje hemoglobina.
Ionska kromatografija. Radijalna imunodifuzija.
3.2. Laboratorijske metode za ispitivanje poremeaja leukocita
Imunofenotipizacija leukemija i limfoma
Kratkotrajni uzgoj krvotvornih matinih stanica.
HLA tipizacija serolokim i molekularnim metodama.
Citohemija stanica periferne krvi (mijeloperoksidaza-MPO, lipidi-Sudan, ugljikohidrati-PAS, nespecifina esteraza, alkalna
fosfataza, kisela fosfataza, ne-hemoglobinsko eljezo-sideroblasti i siderociti).
Citomorfologija i citohemija kotane sri.
Srijeda, 12. 8. 2015.

-
Kvalitativne i kvantitativne promjene eritrocitopoeze, granulocitopoeze i trombocitopoeze.

Imunocitohemijske analize staninih uzoraka (mijeloidni biljezi, limfoidni biljezi, tumorski biljezi) na razliitim citolokim
uzorcima (punktatima, izljevima, likvoru) u svrhu dijagnostike nediferenciranih i neklasificiranih malignih neoplazmi.
Svjetlosna mikroskopija s imunofluorescencijom.
Protona citometrija.
Enzimske i ne-enzimske reakcije u stanici.
3.3. Laboratorijske metode za ispitivanje trombocita i poremeaja koagulacije
Ispitivanje funkcije trombocita (vrijeme krvarenja Ivy, kapacitet primarne hemostaze, agregacija trombocita s ADP,
adrenalinom, arahidonskom kiselinom, ristocetinom, kolagenom).
Pretrage za dijagnostiku von Willebrandove bolesti (vrijeme krvarenja Ivy, kapacitet primarne hemostaze, APTV,
aktivnost FVIII, VWF:RCof, VWF:Ag, agregacija trombocita ristocetinom).
Pretrage u dijagnostici poremeaja krvarenja (ispitivanje funkcije trombocita, PV, APTV, fibrinogen, FXIII, inhibitor
plazmina). Pretrage za praenje antikoagulacijske terapije.
Pretrage za dijagnostiku i praenje diseminirane intravaskularne koagulacije (PV, APTV, fibrinogen, D-dimeri, antitrombin,
topljivi fibrin monomeri, FDP).
Pretrage za utvrivanje inhibitora zgruavanja (inhibitori na pojedinane faktore zgruavanja, lupus antikoagulant, inhibitori
polimerizacije fibrina).
Pretrage za utvrivanje trombofilije (antitrobin, protein C, protein S, protein S:Ag slobodni i ukupni, aktivnost FVIII, APC
rezistencija, lupus antikoagulant, plazminogen, FV Leiden, FII 202010A).
Koagulacijske metode.
Fotometrijske metode s kromogenim supstratima.
Agregometrija.
3.4. Molekularna dijagnostika hematolokih poremeaja
Dijagnostika i praenje terapije bolesnika s poznatim citogenetskim promjenama.
Kvantifikacija minimalne ostatne bolesti.
Molekularna dijagnostika limfoproliferativnih poremeaja (utvrivanje klonalnosti, praenje terapije)
Analiza porijekla stanica u primaoca trasplanatata kotane sri (potvrda prihvaanja transplantata, kimerizam, utvrivanje
porijekla stanica ukljuenih u relaps).
Utvrivanje genetskih rizinih imbenika tromboze.
Lanana reakcija polimerazom (PCR), RT-PCR, kvantitativni PCR, hibridizacija, gel elektroforeza.
3.5. Imunohematologija
Odreivanje eritrocitnih antigena.
Ispitivanje prisutnosti anti-eritrocitnih alo i auto protutijela.
Ispitivanje hemolitikih anemija (IHA,AIHA, PNH).
Ispitivanje prisutnosti anti-trombocitnih protutijela.
Ispitivanje prisutnosti anti-leukocitnih protutijela.
Ispitivanje transfuzijske reakcije.
Sakupljanje krvotvornih matinih stanica iz periferne krvi.
Izdvajanje leukocitnog sloja (buffy coat) iz prikupljene kotane sri.
Izdvajanje krvnih stanica (leukocita, trombocita).
Selekcija CD34+ krvotvornih matinih stanica.
Imunohemijske analize sa obiljeenim antitijelima.
Reakcija aglutinacije i precipitacije.
Protona citometrija.
4. Imunologija
U toku praktinog rada specijalizant se obuava osnovnim principima imunohemije, samostalnom izvoenju specifinih
imunohemijskih analiza, znaaju pojedinih imunohemijskih analiza u dijagnostici i terapiji razliitih oboljenja i pravilnom tumaenju
dobijenih rezultata.
Kvalitativno i kvantitativno odreivanje imunoglobulina (klasa i subklasa).
Kvalitativno i kvantitativno odreivanje paraproteina.
Odreivanje komponenti komplementa i komplementnih inhibitora.
Komplementna hemolitika aktivnost (CH50, AH50).
Ukupni i specifini IgE. Identifikacija i odreivanje autoantitijela.
Probiranje, identifikacija i odreivanje krioglobulina.
Probiranje na imunokomplekse. - Elektroforetsko razdvajanje proteina na acetat-celulozi i agarozi.
Kapilarna elektroforeza.
Radijalna imunodifuzija, imunonefelometrija, imunoturbidimetrija.
Imunoelektroforeza, imunofiksacija i imunoselekcija.
Tehnike s obiljeenim antitijelima.
Reakcija aglutinacije i precipitacije.
Liza i reakcija lize.
Svjetlosna mikroskopija direktna i indirektna imunofluorescencija. - Interpretacija konih testova.

-
Srijeda, 12. 8. 2015.
Kvalitativni, kvantitativni i funkcijski testovi za pojedine populacije i subpopulacije stanica imunog sustava (limfociti,
PMN, monociti/makrofagi).
5. Mikrobiologija
uvanje i priprema reagenasa i medija.
Laboratorijske tehnike za izolaciju, kultiviranje i identifikaciju najeih uzronika infektivnih bolesti.
Predanalitiki aspekti u mikrobiologiji.
Metode sterilizacije i dezinfekcije.
Serologija infektivnih bolesti.
Bolnike infekcije: uloga klinikog mikrobiolokog laboratorija.
Molekularna dijagnostika u mikrobilogiji.
Metode izolacije virusa.
Metode izolacije parazita.
Metode izolacije gljivica.
6 . Kliniko-biohemijske interpretacije
6.1. Kliniko-biohemijske interpretacije u hematologiji
Specijalizant se obuava osnovnim principima laboratorijskog rada u oblasti hematologije, znaaju pojedinih hematolokih analiza za
funkcionalnu dijagnostiku i terapiju razliitih patolokih stanja i oboljenja, i pravilnom tumaenju dobijenih rezultata hematolokih
analiza. Takoer, specijalizant se obuava savremenim shvatanjima biohemije, i patobiohemije hematopoeze i hemostaze. U toku
praktinog rada specijalizant se obuava da pravilno i samostalno uzima uzorke krvi, obrauje i uva uzorke krvi za izvoenje
hematolokih analiza. Specijalizant se obuava da pravilno i samostalno radi brojenje krvnih elemenata, pravljenje razmaza krvi,
bojenje preparata razmaza krvi, prepoznavanje elemenata na razmazu, prepoznavanju patolokih elemenata na razmazu, izvoenje
biohemijsko-hematolokih analiza i izvoenje specifinih funkcionalnih testova hemostaze. Posebna panja usmjerena je na
metodologiju uzimanja uzoraka kotane sri, metode analize iste, kao i interpreataciju dobijenih nalaza, kao i postavljanje
diferencijalne dijagnoze, i primjene terapije u raznim hematolokim oboljenjima.
6.2. Kliniko-biohemijske interpretacije u endokrinologiji
Specijalizant se obuava osnovnim principima laboratorijskog rada u endokrinologiji, znaaju pojedinih analiza hormona i/ili
njihovih metabolita u funkcionalnoj dijagnostici i terapiji razliitih pato-endokrinolokih stanja i oboljenja, kao i pravilnom
tumaenju dobijenih rezultata hormonskih analiza. Specijalizant se obuava savremenim shvatanjima biohemije i patobiohemije
neurohumoralne regulacije, kao i molekularnim mehanizmima sinteze, luenja i djelovanja hormona. Specijalizant se teorijski i
praktino obuava da samostalno mjeri sadraje pojedinih hormona i/ili njihovih metaboliteta u razliitim biolokim materijalima
koristei spektrofotometrijske, spektrofluorimetrijske, fluorimetrijske i hromatografske tehnike. Posebna panja je usmjerena na
pravilno koritenje radioimunolokih tehnika i enzimskih imunolokih tehnika u mjerenju sadraja hormona i/ili njihovih metabolita
u razliitim biolokim materijalima. Specijalizant se upoznaje sa razliitim funkcionalnim testovima koji se koriste u dijagnostici
endokrinolokih oboljenja, pravilnoj pripremi pacijenata za izvoenje testova i pravilnom tumaenju dobijenih rezultata. U toku
praktinog rada specijalizant se obuava da pravilno i samostalno mjeri sadraj pojedinih hormona i/ili njihovih metaboliteta u krvi,
plazmi, serumu, urinu, cerebro-spinalnoj tenosti i tkivima koji se rutinski rade u Laboratoriji za endokrinoloke analize u koju je
upuen.
6.3. Kliniko-biohemijske interpretacije u gastroenterologiji
Specijalizant se obuava osnovnim principima laboratorijskog rada u gastroenterologiji, znaaju pojedinih kliniko-biohemijskih
analiza u funkcionalnoj dijagnostici i terapiji razliitih patolokih stanja i oboljenja jetre, unih puteva, egzokrinog pankreasa i
gastrointestinalnog trakta, kao i pravilnom tumaenju dobijenih rezultata. Specijalizant se teorijski i praktino obuava znaaju i
pravilnom izvoenju specifinih i ciljanih kliniko-biohemijskih analiza u funkcionalnoj dijagnostici razliitih patolokih stanja i
oboljenja u gastroenterologiji. Posebna panja je usmjerena na pravilno tumaenje i znaaj dobijenih rezultata pojedinih klinikobiohemijskih analiza. Specijalizant se upoznaje sa razliitim funkcionalnim testovima koji se koriste u dijagnostici
gastroenergolokih oboljenja, pravilnoj pripremi pacijenata za izvoenje testova i pravilom tumaeju dobijenih rezultata.
6.4. Kliniko-biohemijske interpretacije u nefrologiji i dijalizi
Specijalizant se teorijski i praktino obuava analitikim postupcima i znaaju pojedinih kliniko-biohemijskih analiza u dijagnostici
razliitih patolokih stanja i oboljenja bubrega i urinarnog trakta. Posebna panja je usmjerena na teorijski i praktini znaaj
kompletne hemijske analize urina i prepoznavanje elemenata u sedimentu urina, kao i pravilnoj interpretaciji dobijenih rezultata.
Takoer, specijalizant se praktino obuava hemijskoj analizi konkremenata iz urinarnog trakta i znaaju dobijenih rezultata u
prevenciji njihovog ponovnog stvaranja. Specijalizant se teorijski i praktino obuava izvoenju razliitih funkcionalnih testova i
klirensa koji se koriste u funkcionalnoj dijagnostici bubrenih oboljenja, pravilnoj pripremi pacijenata za izvoenje testova i
pravilnom tumaenju dobijenih rezultata.
6.5. Kliniko-biohemijske interpretacije u reumatologiji
razliitih reumatolokih oboljenja. Posebna panja usmjerena je na odabir analiza u diferencijalnoj dijagnozi pojedinih reumatolokih
oboljenja, posebno autoimunih oboljenja. Takoer, obuava se za pravilnu interpretaciju i tumaenje posebnih imunolokih analiza,
moguih interferencija i utjecaja na rezultate analiza u reumatolokih bolesnika.
6.6. Kliniko-biohemijske interpretacije u neurologiji
U toku praktinog rada specijalizant se obuava znaaju pojedinih kliniko-biohemijskih analiza u dijagnostici razliitih neurolokih
oboljenja. Posebna panja je usmjerena na znaaj i pravilno tumaenje rezultata pojedinih kliniko-biohemijskih analiza likvora i
prepoznavanju celularnih elemenata u sedimentu likvora u dijagnostici funkcionalnih i infektivnih oboljenja mozga.
6.7. Kliniko-biohemijske interpretacije u psihijatriji
Specijalizant se teorijski i praktino obuava izvoenju razliitih funkcionalnih testova koji se koriste u dijagnostici pojedinih
psihijatrijskih oboljenja, pravilnoj pripremi pacijenata za izvoenje testova i pravilnom tumaenju dobijenih rezultata. Specijalizant
se teorijski i praktino obuava odreivanju terapijskih koncentracija pojedinih lijekova u krvi, a koji su od znaaja zbog svog uskog
terapijskog indeksa: joni litijuma, anti-epileptici, antidepresivi, neuroleptici.
6.8. Kliniko-biohemijske interpretacije u onkologiji
i terapiji razliitih malignih oboljenja. Posebna panja je usmjerena na praktino odreivanje, znaaj i pravilno tumaenje
laboratorijskih rezultata razliitih tumorskih markera, kao i kliniko-biohemijskih analiza koje su od znaaja u dijagnostici malignih
oboljenja.
Srijeda, 12. 8. 2015.

6.9. Kliniko-biohemijske interpretacije u pedijatriji

Specijalizant se obuava da samostalno radi sve kliniko-biohemijske analize koje se koriste u funkcionalnoj dijagnostici razliitih
sistemskih oboljenja kod djece. Posebna panja je usmjerena na savlaivanje mikro-metoda izrade kliniko-biohemijskih analiza
koje se koriste u pedijatriji. U toku praktinog rada specijalizant se obuava i specifinim tehnikama uzimanja biolokog materijala
kod djece (krv, urin), obradi i uvanju uzetog biolokog materijala. Specijalizant se teorijski i praktino obuava izvoenju razliitih
funkcionalnih testova koji se koriste u dijagnostici pojedinih metabolikih poremeaja i uroenih metabolikih mana. Takoer,
obuava se da pravilno interpretira dobijene rezultate u smislu dijagnosticiranja razliitih metabolikih poremeaja i metabolikih
mana i terapije istih.
6.10. Kliniko-biohemijske interpretacije u reanimaciji, intenzivnoj terapiji i parenteralnoj ishrani
U toku praktinog rada, specijalizant se upoznaje sa organizacijom rada urgentne Biohemijske, Kematoloke i Toksikoloke
laboratorije u odnosu na organizaciju rada i potrebe ovog odjeljenja. Takoer, specijalizant se obuava da samostalno radi sve
biohemijske, kematoloke i toksikoloke analize koje se koriste u dijagnostici i terapiji urgentnih stanja, reanimaciji, intenzivnoj
terapiji i totalnoj parenteralnoj ishrani. Specijalizant se na odjeljenju upoznaje i obuava da dijagnostificira metabolike poremeaje u
urgentnim stanjima, reanimaciji i intenzivnoj terapiji, izboru najadekvatnijih biohemijskih i kematolokih analiza, tumaenju
dobijenih rezultata i primjeni odgovarajue terapije. Specijalizant se takoer obuava znaaju, primjeni i pravilnom odreivanju
sastava parcijalne i totalne parenteralne ishrane u odnosu na vrstu metabolikih poremeaja i osnovnog oboljenja.
6.11. Kliniko-biohemijske interpretacije u ginekologiji
Specijalizant se teorijski i praktino obuava izvoenju razliitih funkcionalnih testova koji se koriste u dijagnostici pojedinih
ginekolokih oboljenja, pravilnoj pripremi pacijenata za izvoenje testova i pravilnom tumaenju dobijenih rezultata. Posebna panja
usmjerena je na pripremu i izvoenje pojedinih kliniko-laboratorijskih testova u trudnica, kao i prenatalnu dijagnostiku moguih
kongenitalnih anomalija, uroenih i steenih oboljenja ploda.
6.12. Kliniko-biohemijske interpretacije u kirurgiji
U toku praktinog rada, specijalizant se obuava za prepoznavanje i diferencijalnu dijagnozu pojedinih kirurkih stanja na temelju
laboratorijskih analiza. Takoer se obuava za posebne tehnike pristupa i uzimanja biolkih uzoraka u kirurkih pacijenata.
Ustanova mora ispunjavati osnovne uvjete propisane Pravilnikom.
Pored navedenih uvjeta, u ustanovi:
specijalizantski sta se mora obavljati na odjelima koji imaju potreban broj procedura predvienih programom
specijalizacije
se moraju odravati zajedniki sastanci sa drugim specijalistima,
mora biti omoguena i suradnja sa srodnim strukama u cilju postizanja adekvatnih vjetina i timskog pristupa bolesniku.
MEDICINA RADA I SPORTA

Naziv koji se stie
polaganjem
Medicina rada i sporta

Specijalista medicine rada i sporta
Oblast
Teoretska nastava medicine rada i sporta
Analiza radnih zahtjeva i tetnosti radnih mjesta
Profesionalna patologija i toksikologija (kliniko iskustvo)
Testiranja funkcionalnih sposobnosti; ocjena radne i sportske
sposobnosti
Preventivni pregledi u medicini rada i sporta
Sigurnost i zdravlje u saobraaju
Mentalno zdravlje radnika
Javno-zdravstvene funkcije medicine rada i sporta,
Povrede na radu
Kompetencije koje
polaznik stie
zavretkom
specijalizacije
Trajanje
(mjeseci)
4
2
12
2
3
1
2
2
2

ZZJZ FBIH
Medicinski fakultet
Katedra za medicinu rada
Zavod za medicinu rada
Odjeli za profesionalnu patologiju i
toksikologiju
Zavod za sportsku medicinu
Zavod za sportsku medicinu
Urgentni centar
Ambulanta medicine rada
Sportska ambulanta
Zavisno od programa
Promocija zdravlja na radnom mjestu

1
Rad u ambulanti medicine rada
4
Rad u ambulanti medicine sporta
2
Izborni program specijalizacije
6
Godinji odmor
4
Teoretska nastava iz medicine rada Katedra za medicinu rada medicinskog fakulteta
osnove i zadaci medicine rada,
domae i meunarodno zakonodavstvo u podruju zdravlja i zatite na radu,
koncept i principi ocjene faktora rizika radnog mjesta,
principi toksikologije u medicine rada,
etika medicine rada,
profesionalna patologija i toksikologija,
epidemiologija medicine rada,
struktura, organizacija i strategija razvoja zdravlja na radnom mjestu,
vulnerabilne skupine radnika,
fiziologija rada i sporta,
psihologija rada i sporta.
sigurnost i zdravlje na radnom mjestu (tripartitivnost i uloge, savjetovanja i obuka, inspekcije rada i uloga, etiki kodeks za
strunjake medicine rada).
Stepen usvojenih kompetencija:
1. Specijalizant je savladao tematsko podruje na osnovnom stepenu i potrebna mu je pomo i struni nadzor u radu i rjeavanju
problema iz tematskog podruja;
2. Specijalizant je djelimino savladao tematsko podruje i uz djelimini struni nadzor u mogunosti je raditi i rjeavati probleme
iz tematskog podruja;

3.
Srijeda, 12. 8. 2015.
Specijalizant je u potpunosti savladao tematsko podruje, poznaje odgovarajuu literaturu i u mogunosti je samostalno raditi i
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant medicine rada i sporta mora imati u potpunosti usvojene ope i posebne
kompetencije (kompetencije vane za granu specijalizacije medicine rada u stepenu 3) za koje je odgovoran glavni mentor, odnosno
mentor. Tokom programa do sticanja treeg stepena usvojenih kompetencija (stalna evaluacija i procjena prema stepenu usvojenih
kompetencija; ukoliko se procjeni postizanje stepena kompetencija 1. i 2. potrebno je tokom usavravanja davati strunu pomo kako je
ve navedeno).
Ope kompetencije
Zavretkom specijalizacije specijalizant medicine rada i sporta mora:
propisima (3)
zdravstva (3)
Zavretkom specijalizacije iz medicine rada i sporta specijalizant treba stei sljedea posebna znanja i vjetine:
koristiti radnu anamnezu kao kljuni alat (usmenom i pismenom komunikacijom) i upravljati njenim znaajem u identifikaciji i
procjeni zdravstvenih rizika radnog mjesta metodom uzrono posljedine veze;
slijediti korake procjene rizika radnog mjesta: otkrivati i mjeriti (monitorirati) rizike, evaluirati ih, prepoznati simptome i znake
poremeaja koji su u moguoj uzronoj vezi s faktorima rizika radnog mjesta, intervenisati;
ocjenjivati uvjete na pojedinim mjestima rada pod kojima se odravaju trenane, natjecateljske i rekreacijske aktivnosti (sumnju
od nastupa profesionalne bolesti, povrede ili bolesti u vezi s radom i sportom;
sumnju od nastupa prijevremene invalidnosti);
dati nalaz i miljenje o uzronim faktorima rizika u odnosu na dijagnozu, intervencije;
lijeiti i prevenirati bolesti uzrokovane radom i sportom;
prepoznati uvjete pravovremenog uvoenja rehabilitacije i preventivnih intervencija na radnom mjestu i sportskom okoliu;
dati nalaz i miljenje u ocjeni radne i sportske sposobnosti pri zapoljavanju radnika odnosno profesionalnoj selekciji za
odreena zanimanja/sportove prilagoene njihovim fiziolokim i psiholokim mogunostima;
provoditi profesionalnu orijentaciju mladih, invalida i lica sa oteanom zapoljivou;
raditi efikasno u sistemu zdravstvene zatiti i podruja rada;
angaovati se u promociji zdravlja radne populacije, javno zagovarati salutogenezu i zdrava radna mjesta;
procijeniti i prepoznati akutnu medicinsku hitnost na radnom mjestu i sportskom okoliu;
provoditi medicinske postupke pri povredama na radu i bolestima nastalim iznenada na radnom mjestu;
otkriti i dati naune osnove za prepoznavanje faktora, dijagnoze, lijeenje i spreavanje bolesti u vezi s radom i sportom;
sastaviti protokole/procedure i odravati standarde u djelatnosti medicine rada i sporta;
preuzeti odgovornosti voditelja aktivnosti zatite zdravlja i sigurnosti u radu i u sportu;
provoditi savjetovanja, zdravstveni odgoj i zdravstveno prosvjeivanje radnika i uesnika u sportu;
ocijeniti potrebu uvoenja medicinski programiranog aktivnog odmora u cilju prevencije hroninog umora;
dati ocjenu privremene i trajne sprijeenosti za rad;
upravljati rizicima privremene sprijeenosti za rad;
predloiti mjere za racionalni rad slubi medicine rada na svim nivoima, saraivati s nadzornim i javnozdravstvenim slubama;
uestvovati u programima specijalizacije za specijaliste medicine rada i sporta, ljekara koji rade na podruju prepoznavanja,
lijeenja i prevencije bolesti koje se javljaju u radnika i sportista, druge ljekare i eksperte na podruju bolesti uzrokovanih radom
i sportom; uestvovati u istraivanjima i razvoju iz podruja medicine rada i sporta;
sposobnost timskog rada u multidisciplinarnim timovima i uea u konzilijarnom odluivanju;
sposobnost prepoznavanja, monitoriranja i upravljanja stresom na radu i sportu;
sposobnost liderstva, organizacije rada, voenja projekata i planiranja, upravljanje starenjem i radnom sposobnou, izvoditi
praktine procedure.
Sticanje posebnih vjetina za sljedee praktine dijagnostike postupke:
samostalno izvoenje prick testiranja,
samostalno izvoenje i interpretacija epikutanih testiranja,
Srijeda, 12. 8. 2015.

-
samostalno izvoenje i interpretacija spiro/ergonometrije,

samostalno izvoenje i interpretacija EMNG i EMG,
samostalno izvoenje i interpretacija ispitivanja osjetnih funkcija (analiza audograma sa komparativnim hronolokim analizama
audiometrije, analiza funkcije vida mjerene ortoretorom, analiza kolornog vida, posebnih osjetnih funkcija (ukus i miris);
analiza PEF-peack flow - metrije na radnom mjestu i u uvjetima prekida ekspozicije,
provoenje preventivnih zdravstvenih pregleda,
konzilijarno rjeavanje klinikih problema u sluaju profesionalnih bolesti,
konzilijarno rjeavanje uticaja stresa na radu i mobinga na zdravlja,
procjena rizika radnog mjesta,
procjena organizacije rada, nadzora, podrke i liderstva,
ergonomska analiza optereenja radnog mjesta i sportskog trenanog i rekreacijskog procesa s prijedlogom mjera za poboljanje
u suzbijanju muskuloskeletnih poremeaja,
analiza rizika za bolovanje iz sfere kvalitete ivota i radnog i sportskog okolia.
Informatizacija i obrada podataka
Po zavretku specijalizacije specijalista medicine rada treba:
prikazati osnovno razumijevanje informacijskih tehnologija, a posebno kompjutersku obradu podataka.
razjasniti prednosti i mane takvih sistema i potrebu zatite podataka;
navesti dostupne tehnike za irenje podataka;
izloiti okolnosti razvoja koje donosi upotreba kompjuterske tehnologije u odnosu na povjerljivost podataka, arhiviranje,
izvjetaje i validaciju (elektronski potpis);
pokazati osnovne aspekte upotrebe kompjutera baze podataka, liste, rad u wordu, Internet i kako to svakodnevno
upotrebljavati.
Kliniko iskustvo
Treba naglasiti da kliniko iskustvo specijalizanta mora biti integrirano s dijagnostikim postupcima i njihovom validnou,
poznavanjem tehnolokih procesa i radnog okolia. Stoga su bitan dio programa ove specijalizacije klinike obaveze povezane s
laboratorijskim testiranjima. Po zavretku specijalizacije specijalista medicine rada treba:
uspostaviti saradnju sa: klinikom medicinom, posebno toksikologijom u provoenju dijagnostikog postupka kod
profesionalnih bolesti, ozljeda na radu, ocjeni radne sposobnosti;
zavodima za medicinu rada i zavodima za javno zdravstvo u Federaciji BiH;
kantonalnim zavodom za zapoljavanje
katedrom medicine rada na medicinskom fakultetu.
Organizirati blisku saradnju sa:
izabranim lijenicima ope/porodine medicine,
doktorom medicine, specijalistom kolske medicine i pedijatrije,
poslodavcima i strunjacima zatite na radu,
inspektorima zatite na radu,
srednjim kolama,
ostalim ustanovama.
Znati dati struno miljenje o profesionalnim bolestima i radnoj sposobnosti obzirom na zdravstveno stanje radnika i uvjeta rada:
educirati i informirati radnike i poslodavce o tetnostima, opasnostima i naporima koji su prisutni na radnom mjestu,
sudjelovati u edukaciji o organizaciji i pruanju prve pomoi na radnom mjestu,
sudjelovati na sastancima Odbora zatite na radu,
sudjelovati u izradi Procjene opasnosti na radnom mjestu,
davati struno miljenje o sredstvima zatite na radu,
davati struno miljenje o vakcinaciji i imunizaciji,
provoditi ankete o zdravstvenom stanju.
Akreditacija
Po zavretku specijalizacije specijalista medicine rada treba biti svjestan zahtjeva za kontinuiranim profesionalnim razvojem i
cjeloivotnim uenjem. Takoer, treba biti upoznat s postojeim shemama akreditacije i postupka u kojemu se akreditacija dobiva.
Organizacija rada i upravljanje
Po zavretku specijalizacije, specijalista medicine rada treba imati osnovna znanja o vanim aspektima upravljanja slubom medicine
rada ukljuujui kontrolu finansijskih sredstava, upravljanje osobljem, procjenu osoblja, timskog rada, vjetina pregovaranja, stratekog
planiranja, pripreme poslovnog plana, procesa ugovaranja, te drugih administrativnih poslova. Mora poznavati osnove finansijskog
upravljanja u zdravstvenoj ustanovi i naela mediko-ekonomske evaluacije laboratorijskih testova. Specijalizanti mogu, kao posmatrai,
sudjelovati na sastancima i radionicama u sklopu trajne edukacije, strunih udruenja i projekata.
Analiza radnih zahtjeva i tetnosti radnih mjesta
procjenu ergonomskih faktora koji bi mogli uticati na zdravlje radnika
procjenu fizikih, hemijskih i biolokih faktora rizika radnog mjesta na zdravlje radnika
procjenu izloenosti stresorima i drugih faktora rizika radnog mjesta na mentalno zdravlja radnika, s posebnim osvrtom na
organizaciju posla i rukovoenje
procjenu opasnosti prema ozbiljnosti i teini od povreda i nezgoda (nesrea) na poslu
procjenu adekvatnih principa zatite i ispravnosti opreme kolektivne i line zatite na radnom mjestu, kao i obuenost za istu i
njihovu primjenu na radnom mjestu
procjenu nadzora i kontrolnih mjera i sistema koje dokumentuje tim specijaliste medicine rada i poslodavac u cilju komparacije
uspostave prethodno predloenih preventivnih mjera specifine zdravstvene zatite da bi se uklonili ili smanjili zdravstveni rizici
i opasnosti radnog mjesta iskazani u pokazateljima smanjenog morbiditeta, smanjene privremene sprijeenosti za rad
(bolovanja), smanjenog upuivanja na invalidske komisije, smanjenog broja invalida, rezultatima uspjenijeg poslovanja i
pozitivnog trenda zaposljavanja. Procjena opasnosti i rizika radnog mjesto provodi se periodino kao i periodini pregledi i
evaluiraju se rezultati poduzetih preventivnih mjera
dokumentovanje rezultata procjene rizika
metod uzrono-posljedine veze
zatita reproduktivnog zdravlja na radnom mjestu
ergonomija
mjere prevencije
radni i sportski okoli, zatita na radu i u sportu, sanitacija
prepoznavanje potencijalno tetnih faktora radnog i sportskog okolia
ocjenjivanje radnih i sportskih uvjeta: toplinski okoli, osvijetljenost, bljetanje, buka, vibracije, ionizirajue i neionizirajue
zracenje, onecienje zraka unutarnjeg i vanjskog radnog i sportskog okolia, opasnost od eksplozija
organizacija slube sigurnosti i zatite na radu, uvjeti za rad i sportsku aktivnost na siguran nacin, zatita od ozljeda, osobna
zatitna sredstva

-
Srijeda, 12. 8. 2015.
sanitacija: snabdijevanje vodom, dispozicija krute, tekue i plinovite tvari u industrijskim pogonima, higijena sanitarnog bloka,
garderoba, trenanih i natjecateljskih prostora, higijena prostorija za odmor i prehranu radnika i sportista
uestvovanje kod mjerenja faktora radnog i sportskog okolia
samostalno interpretiranje rezultata mjerenja faktora radnog i sportskog okolia
upoznavanje s osnovama pomorske, podvodne i hiperbarike medicine, ocjenjivanje radne i sportske sposobnosti
upoznavanje s osnovama zrakoplovne medicine, ocjenjivanje radne i sportske sposobnosti.
Profesionalna patologija i toksikologija (kliniko iskustvo)
konsultativno-specijalistiki pregledi bolesnika upuenih iz ordinacija primarne zdravstvene zatite, specijalistikih ordinacija,
bolnikih odjela i vjetaka za ocjenu invalidnosti i invaliditeta
uzimanje radne anamneze
spirometrijsko testiranje uz primjenu bronhodilatatora
izvoenje i interpretacija rezultata nespecifinih i specifinih nazalnih i bronhoprovokativnih testova
izvoenje i interpretacija rezultata digitalne pletizmografije s termalnim i farmakodinamskim testom
oitavanje RTG snimke aka, laktova i ramena kod sumnje na vibracijsku bolest izazvanu lokalnim vibracijama oitavanje RTG
snimke L-S prijelaza, zdjelice, kukova te SI zglobova kod sumnje na vibracijsku bolest izazvanu opim vibracijama
oitavanje RTG snimke plua i pleure prema kriterijima ILO kod sumnje na profesionalnu pneumokoniozu
izvoenje i interpretacija alergolokih konih testova na ope i profesionalne alergene
profesionalne bolesti i tetnosti: otrovanja metalima, pesticidima, plinovima, organskim otapalima, profesionalne bolesti
organskih sistema i osjetila uzrokovane bukom, vibracijama, ionizirajuim i neionizirajuim zraenjima, profesionalne maligne
bolesti,
bolesti u svezi s radom i druge hronine bolesti koje dovode do smanjenja i gubitka radne sposobnosti
uviaj i procjena opasnosti radnog mjesta osobe koja je upuena na pregled
davanje miljenja o profesionalnoj izloenosti upuenih i pregledanih osoba, profesionalnim oteenjima, terapiji te ocjena radne
sposobnosti; izrada ekspertiza uz ciljanuobradu bolesnika
bioloko nadziranje izloenosti, odnosno utvrivanje prisutnosti tetnih tvari ili njihovih metabolita u biolokom materijalu (krv,
mokraa, stolica, ekspirirani zrak)
utvrivanje ranih biolokih uinaka izloenosti;upoznavanje specificnih metoda pretraga;
imunoloke pretrage u svezi s dijagnostikom profesionalnih izloenosti i oteenja, mutagenetski testovi
Testiranja funkcionalnih i radnih sposobnosti
testiranja funkcionalnih sposobnosti sistema, organa i osteomuskularnog sistema
aktivan odmor
rad u smjenama i noni rad
starenje i radna sposobnost
ocjena privremene sprijeenosti za rad
ocjena radne i sportske sposobnosti
antropologija i primjena u ergonomiji i kineziologiji: mjerenje i interpretacija antropometrijskih veliina, utvrivanje
konstitucije, utvrivanje sastava tijela
mjerenje energetskih kapaciteta i energetske potronje pri razliitim radnim i sportskim aktivnostima:
izvoenje i interpretacija spiroergometrijskog testiranja
procjena aerobnog kapaciteta pomou indirektnih testova (astrand, step-test)
interpretacija rezultata spiroergometrije s difuzijskim kapacitetom i plinskom analizom arterijske krvi u mirovanju i opterecenju
odreivanje i interpretacija anaerobnog praga
funkcionalna ispitivanja respiracijskog sistema: oitavanje male i velike spirometrije
funkcionalna ispitivanja kardiovaskularnog sistema: oitavanje EKG-a te izvoenje i interpretacija ergometrijskog testiranja po
Bruceu zdravih i bolesnih osoba
UZV srca (orijentacijsko razumijevanje pretrage)
funkcionalna ispitivanja motorikih sposobnosti (lokomotorni sistem)
izvoenje i interpretacija dinamometrije razliitih pokreta
izvoenje i interpretacija rezultata motorikih testova (jakost, brzina, fleksibilnost, koordinacija, ravnotea)
izvoenje i interpretacija reakciometrijskih testova
funkcionalna ispitivanja vida: rad s ortoreterom i interpretacija rezultata perimetrija i interpretacija rezultata
funkcionalna ispitivanja sluha: izvoenje i interpretacija audiograma, izvoenje i interpretacija vestibulograma
profesionalna orijentacija i selekcija
profesionalna orijentacija i selekcija, rad uz specijalistu medicine rada i sporta u timu profesionalne orijentacije:
otvaranje zdravstvenog kartona profesionalne orijentacije, antropometrijska mjerenja
funkcionalna dijagnostika
kliniki pregled
intervju s ispitanikom (uenik, odrasla osoba), roditeljem, starateljem, poslodavcem
obilazak kola i poduzea uz upoznavanje s uvjetima rada.
Psihologija rada
ispitivanje opih intelektualnih sposobnosti, specifinih sposobnosti, psihomotorike, osjetnih funkcija
rad u smjenama, rad na normu, monotoni rad
organizacija radnog vremena
organizacija odmora
uestvovanje u timu za orijentaciju i selekciju:
upoznavanje s nainom timskog rada specijalista medicine rada i sporta i psihologa
sinteza na nivou specijalista medicine rada i sporta:
miljenje o daljnjem kolovanju, eljenom zanimanju, eljenom sportu, osposobljavanju, prekvalifikaciji, promjeni
zanimanja/sporta,
psihologijsko testiranje koje se koristi za ocjenu kognitivnog statusa i kognitivnih sposobnosti,
psihologijsko testiranje koje se koristi za ocjenu stanja sredinjeg ivanog sistema,
uestvovanje u izradi miljenja tima za orijentaciju i selekciju
Preventivni pregledi u medicini rada i sporta
preventivni pregledi (prvi prethodni pregled pri zapoljavanju, periodini preventivni pregledi),
procjena indeksa radne sposobnosti
profesionalna orijentacija/selekcija/rehabilitacija
adaptirano radno mjesto
indikacije i metodologija upuivanja na invalidsku komisiju
ljekarsko uvjerenje za boravak u i putovanje van zemlje
skrininga na alkohol i droge
Srijeda, 12. 8. 2015.
sposobonost za bavljenje sportom (rekreacionom i u trenanom procesu).

Sigurnost i zdravlje u saobraaju
sigurnost i zdravlje u saobraaju (profesionalna selekcija, preventivni pregledi svih uesnika u saobraaju)
preventivne aktivnosti
preventivni pregledi
epidemiologija povreivanja u saobraaju u slubi prevencije.
Mentalno zdravlje radnika i sportista
mentalno zdravlje
psihosocijalni faktori
sindrom hroninog umora i zamor-upravljanje stresom na radu
konflikt i medijacija u konfliktu
komunikacija
antistres program
tjelovjeba i aktivan odmor
menadment u medicine rada i sportu (organizacija rada i liderstvo, podrka i regularan nadzor, snaga zadovoljstva i motivacije
na radnom mjestu)
upoznavanje s principima dijagnostike najeih mentalnih poremeaja u radnika i sportista
psihoterapijski pristupi neurozama i poremeajima ponaanja, bolesti ovisnosti
preventivne mjere i zatita mentalnog zdravlja
ocjena radne i sportske sposobnosti kod mentalnih poremeaja
Povrede na radu i sportu
pruanje prve pomoi na radnom mjestu
povrede na radu
smrtne povrede
akutno otrovanje
nesrea na poslu i bolest
Promocija zdravlja
promocija zdravlja na radnom mjestu
javno zagovaranje
mjere suzbijanja alkohola, droge i drugih psihoaktivnih supstanci na radnom mjestu
fleksibilno radno vrijeme
Javno-zdravstvene funkcije medicine rada i sporta
javno-zdravstvene funkcije medicine rada i sporta
informatizacija medicine rada i sporta
voenje registara
vakcinacija
sanitacija.
Rad u ambulanti medicine rada
Edukativni cilj je osposobiti specijalizanta za samostalan rad i voenje ambulante medicine rada/specifina zdravstvena:
zatita radnika,
periodiki i kontrolni pregledi radnika obzirom na spol, dob, uvjete rada, pojavu profesionalnih bolesti, ozljeda na radu i
hroninih bolesti i oteenja,
pruanje neposredne prve medicinske pomoi naglo oboljelom ili ozlijeenom radniku na licu mjesta u procesu rada,
promicanje zdravlja radnika,
unaprjeivanje higijenskih uvjeta na mjestu rada, i uvjeta prehrane,
ocjenjivanje potrebe uvoenja aktivnih odmora u toku radnog procesa: suzbijanje akutnog umora; upuivanja i provoenja
medicinski programiranog aktivnog odmora: prevencija hroninog umora obrade za vjetaenje invalidnosti bolesti i ozljede u
vezi s radom, znaajne u odnosu na gubitak radne sposobnosti,
dijagnostiki i terapijski postupci, te ocjena radne sposobnosti oboljelih od bolesti respiracijskog sistema: hronina nespecifina
bolest plua, tuberkuloza plua, neoplazme, akutne bolesti organa za disanje, dijagnostiki i terapijski postupci te ocjena radne
sposobnosti oboljelih od bolesti kardiovaskularnog sistema dijagnostiki i terapijski postupci te ocjena radne sposobnosti
oboljelih od bolesti lokomotornog sistema,
dijagnostiki i terapijski postupci te ocjena radne sposobnosti oboljelih od bolesti enskih genitalnih organa,
dijagnostiki i terapijski postupci te ocjena radne sposobnosti oboljelih od konih i spolnih bolesti,
iskustvo u saradnji s kliniarima na traumatologiji: zbrinjavanje rana - mala hirurgija, pristup svjeim prelomima i iaenjima,
specifine ozljede i oteenja, ozljede ake, prelomi kostiju, ozljede tetiva i zglobova,
iskustvo u saradnji s kliniarima na ortopediji: dijagnostika i lijeenje akutnih i hroninih ozljeda zglobova i miia te bolesti
prenaprezanja, specifine ozljede i oteenja, rehabilitacija i ocjena radne sposobnosti, dijagnostiki i terapijski postupci te
ocjena radne sposobnosti oboljelih od neurolokih bolesti: neuroloka dijagnostika, rana dijagnoza i prevencija
cerebrovaskularnih bolesti,
epilepsije, glavobolje, polineuropatije,
ocjena ope radne sposobnosti,
dijagnostiki i terapijski postupci te ocjena radne sposobnosti bolesnika - stanja i bolesti organa vida:
bolesti ili mane organa vida: infekcijske bolesti, ozljede oka, bolesti mrenice i onog ivca, glaukom, katarakta,
vanost onih bolesti i refrakcijskih greaka vida za izbor zvanja te ocjena radne sposobnosti,
dijagnostiki i terapijski postupci te ocjena radne sposobnosti bolesnika - stanja i bolesti organa sluha i ravnotee: poremeaji
sluha, bolesti vestibularnog aparata s poremeajima ravnotee, ozljede uha i une koljke, akutne i hronine bolesti vanjskog,
srednjeg i unutarnjeg uha, alergija u ORL, otoskleroza, morbus Menier, oteenja i bolesti slunog ivca, toksikoloka oteenja
labirinta,
urgentna stanja u medicini, procjena stanja svijesti, reanimacija s vjebom na lutkama za kardiopulmonalnu reanimaciju,
sintetska i specifina ocjena radne sposobnosti za navedene bolesti u vezi s radom, te bolesti koje su znaajne u odnosu na
gubitak radne sposobnosti.
Rad u sportskoj ambulanti
prvi sistematski pregled sportiste
kontrolni sistematski pregled sportiste
vanredni specijalistiki pregled sportiste
sistematski pregled specijalni za sportove visokog rizika
konzilijarni pregled sportiste
struno savjetodavna pomo (sportisti, treneru, roditeljima, rekreativcima, ljekarima i dr.)
Srijeda, 12. 8. 2015.
utvrivanje morfolokih karakteristika

utvrivanje neuro motorikih karakteristika
ispitivanje osnovnih funkcionalnih parametara kardiorespiratornog sistema-indirektnom metodom
ispitivanje osnovnih funkcionalnih parametara kardiorespiratornog sistema uz EKG monitoring
ispitivanje kompleksnih funkcionalnih parametara kardiorespiratornog sistema direktnim metodama
ispitivanje kompleksnih funkcionalnih parametara kardiorespiratornog sistema i biohemijskih analiza direktnim metodama
ispitivanje kompleksnih funkcionalnih i biohemijskih parametara kardiovaskularnog sistema pri situacionim testovima
edukacija zdravstvenih radnika, trenera i sportista
zdravstveno vaspitanje iz sportsko-medicinske problematike uesnika u sportskoj rekreaciji
individualni programi ishrane sportista i rekreativaca
kontrola pola
treninzi i takmienja
upoznavanje sa sadrajem i opsegom rada klupskog lijenika
upoznavanje s pravilnikom i postupcima doping kontrole
pruanje medicinske pomoi naglo oboljelom ili ozlijeenom sportisti na licu mjesta u procesu treninga ili takmienja.
Upoznavanje s trenanim postupcima
prisustvovanje takmienjima
bolesti i ozljede u vezi sa sportom, bolesti i ozljede znaajne u odnosu na gubitak sportske sposobnosti
dijagnostiki i terapijski postupci te ocjena sportske sposobnosti oboljelih od bolesti respiracijskog sistema: hronina
nespecifina bolest plua, tuberkuloza plua, neoplazme, akutne bolesti organa za disanje dijagnostiki i terapijski postupci te
ocjena sportske sposobnosti oboljelih od bolesti kardiovaskularnog sistema
dijagnostiki i terapijski postupci te ocjena sportske sposobnosti oboljelih od bolesti lokomotornog sistema
dijagnostiki i terapijski postupci te ocjena sportske sposobnosti oboljelih od bolesti enskih genitalnih organa
dijagnostiki i terapijski postupci te ocjena sportske sposobnosti oboljelih od konih i spolnih bolesti
iskustvo u saradnji s kliniarima na traumatologiji: zbrinjavanje rana - mala hirurgija, pristup svjeim prelomima i iaenjima,
specifine sportske ozljede i oteenja, ozljede ake, prelomi kostiju, ozljede tetiva i zglobova
iskustvo u saradnji s kliniarima na ortopediji: dijagnostika i lijeenje akutnih i hroninih ozljeda zglobova i miia te bolesti
prenaprezanja, specificne sportske ozljede i oteenja
rehabilitacija i ocjena sportske sposobnosti
dijagnostiki i terapijski postupci te ocjena sportske sposobnosti oboljelih od neurolokih bolesti: neuroloka dijagnostika. rana
dijagnoza i prevencija cerebrovaskularnih bolesti, epilepsije, glavobolje, polineuropatije
ocjena ope sportske sposobnosti
dijagnostiki i terapijski postupci te ocjena sportske sposobnosti - stanja i bolesti organa vida- bolesti ili mane organa vida:
Infekcijske bolesti; Ozljede oka; Bolesti mrenice i onog ivca; Glaukom; Katarakta;
vanost onih bolesti i refrakcijskih greaka vida za izbor sportske aktivnosti te ocjena sportske sposobnosti
dijagnostiki i terapijski postupci te ocjena sportske sposobnosti - stanja i bolesti organa sluha i ravnotee: poremeaji sluha,
bolesti vestibularnog aparata s poremeajima ravnotee, ozljede uha i une koljke, akutne i hronine bolesti vanjskog, srednjeg i
unutarnjeg uha, alergija u ORL, otoskleroza, morbus Menier, oteenja i bolesti slunog ivca, toksikoloka oteenja labirinta
urgentna stanja u medicini, procjena stanja svijesti, reanimacija s vjebom na lutkama za kardiopulmonalnu reanimaciju
sintetska i specifina ocjena sportske sposobnosti za navedene bolesti u vezi s sportom te bolesti koje su znaajne u odnosu na
gubitak sportske sposobnosti
Po zavretku specijalizacije medicine rada i sporta treba savladati i sljedea znanja i vjetine koje e primjenjivati u svakodnevnom radu
u cilju odgovornog upravljanja resursima:
Informatika
Specijalista mora ovladati osnovama savremenih metoda i tehnika informacijskih i komunikacijskih tehnologija, posebno kompjutorske
obrade podataka. Mora biti upoznat sa:
programima za uvanje i prikaz podataka
informatikim mjerama za zatitu programa
programima za izvoenje osnovnih statistikih metoda
mogunostima pretraivanja baze podataka.
Kontrola kvalitete
Nakon zavrene specijalizacije specijalista medicine rada i sporta mora biti:
detaljno upoznat s pojmovima kvalitete, kontrole kvalitete i osiguranja kvalitete, upoznat s principima slubenih kontrola
upoznat s akreditacijskim postupkom i ciljevima akreditacije
upoznat se s radom agencije nadlene za kvalitetu i komisije za osiguranje kvalitete
razumjeti znaenje klinikog upravljanja
biti svjestan lokalnih, domaih i meunarodnih preporuka za praksu iz oblasti medicine rada i sporta
Upravljanje u oblasti medicini rada i sporta
Po zavretku specijalizacije, specijalista medicine rada i sporta treba imati osnovna znanja o vanim aspektima:
upravljanja odjelom medicine rada i medicine sporta i pripadajuim laboratorijima i drugim dijagnostikim odjelima, ukljuujui
kontrolu finansijskih sredstava,
upravljanje osobljem, procjenu osoblja, timskog rada, vjetina pregovaranja, stratekog planiranja, pripreme poslovnog plana,
procesa ugovaranja te drugih administrativnih poslova.
mora poznavati osnove finansijskog upravljanja u zdravstvenoj ustanovi i naela mediko-ekonomske evaluacije medicinskih
postupaka.
specijalizanti mogu, kao promatrai, sudjelovati na odjelnim sastancima, kada se razmatraju pitanja upravljanja. Svrha takvog
uestvovanja je da specijalizant stekne odreena iskustva o radu povjerenstava, o povjerljivosti, o odluivanju i znaenju
odravanja dobrih interpersonalnih odnosa.
Komunikacijske vjetine
Nakon zavrene specijalizacije specijalista medicine rada i sporta mora savladati vjetine komunikacije i ophoenja sa pacijentom i
njegovom porodicom, kao i sa osobljem.
U toku specijalistikog staa specijalizant treba obaviti sljedee zahvate u navedenom broju, sa navedenim nivoom kompetencije:
1. Fiziologija rada i sporta u funkciji ocjene radne i sportske sposobnosti
Antropologija i primjena u ergonomiji i kineziologiji:
Mjerenje i interpretacija antropometrijskih veliina 30 (3)
Utvrivanje konstitucije 30 (3)
Utvrivanje sastava tijela 30 (3)
Mjerenje energetskih kapaciteta i energetske potronje pri razliitim radnim i sportskim aktivnostima 30 (3)
Izvoenje i interpretacija spiroergometrijskog testiranja 10 (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.

-
Procjena aerobnog kapaciteta pomou indirektnih testova (Astrand, step-test) 20 (3)

Interpretacija rezultata spiroergometrije s difuzijskimkapacitetom i plinskom analizom arterijske krvi u mirovanju i
optereenju 10 (3)
Odreivanje i interpretacija anaerobnog praga 20 (3)
Funkcionalna ispitivanja respiracijskog sistema:
oitavanje male i velike spirometrije 20 (3)
Funkcionalna ispitivanja kardiovaskularnog sistema:
oitavanje EKG (100), te izvoenje i interpretacija ergometrijskog testiranja po Bruceu zdravih i bolesnih osoba 20 (3)
UZV srca (orijentacijsko razumijevanje pretrage) 30 (2)
Funkcionalna ispitivanja motorikih sposobnosti (lokomotorni sistem):
Izvoenje i interpretacija dinamometrije razliitih pokreta 20 (3)
Izvoenje i interpretacija rezultata motorikih testova (jakost, brzina, fleksibilnost, koordinacija, ravnotea) 30 (3)
Izvoenje i interpretacija reakciometrijskih testova 10 (3)
Funkcionalna ispitivanja vida:
Rad s ortoreterom i interpretacija rezultata 10 (3)
Perimetrija i interpretacija rezultata 10 (3)
Funkcionalna ispitivanja sluha:
Izvoenje i interpretacija audiograma 10 (3)
Izvoenje i interpretacija vestibulograma 10 (3)
2. Profesionalna orijentacija i selekcija
Profesionalna orijentacija i selekcija, rad uz specijalistu medicine rada i sporta u timu profesionalne orijentacije:
Otvaranje zdravstvenog kartona profesionalne orijentacije 10 (3)
Antropometrijska mjerenja 20 (3)
Funkcionalna dijagnostika 10 (3)
Kliniki pregled 20 (3)
Intervju s ispitanikom (uenik, odrasla osoba), roditeljem, starateljem, poslodavcem 20 (3)
Obilazak kola i poduzea uz upoznavanje s uvjetima rada 10 (3)
Psihologija rada: ispitivanje opih intelektualnih sposobnosti, specifinih sposobnosti, psihomotorike, osjetnih funkcija,
rad u smjenama, rad na normu, monotoni rad, organizacija radnog vremena, organizacija odmora 10 (2)
Uestvovanje u timu za orijentaciju i selekciju:
upoznavanje s nainom timskog rada specijaliste medicine rada i sporta i psihologa 10 (3)
Sinteza na nivou specijalista medicine rada i sporta:
miljenje o daljnjem kolovanju, eljenom zanimanju, eljenom sportu, osposobljavanju, prekvalifikaciji, promjeni
zanimanja/sporta, psihologijsko testiranje koje se koristi za ocjenu konativnog statusa i kognitivnih sposobnosti 10 (3)
Psihologijsko testiranje koje se koristi za ocjenu stanja sredinjeg ivanog sistema 10 (2)
Uestvovanje u izradi miljenja tima za orijentaciju i selekciju 30 (3)
3. Profesionalne bolesti, bolesti u svezi s radom i profesionalna toksikologija. Konsultativno-specijalistiki pregledi bolesnika
upuenih iz ordinacija primarne zdravstvene zatite, specijalistikih ordinacija, bolnikih odjela i vjetaka za ocjenu invalidnosti
i invaliditeta:
Uzimanje radne anamneze 30 (3)
Spirometrijsko testiranje uz primjenu bronhodilatatora 15 (3)
Izvoenje i interpretacija rezultata nespecifinih i specifinih nazalnih i bronhoprovokativnih testova 10 (2)
Izvoenje i interpretacija rezultata digitalne pletizmografije s termalnim i farmakodinamskim testom 10 (2)
Oitavanje RTG snimke aka, laktova i ramena kod sumnje na vibracijsku bolest izazvanu lokalnim vibracijama 10 (2)
Oitavanje RTG snimke L-S prijelaza, zdjelice, kukova te SI zglobova kod sumnje na vibracijsku bolest izazvanu
opim vibracijama 5 (2)
Oitavanje RTG snimke plua i pleure prema kriterijima ILO kod sumnje na profesionalnu pneumokoniozu 30 (2)
Izvoenje i interpretacija alergolokih konih testova na ope i profesionalne alergene 10 (2)
Profesionalne bolesti i tetnosti: otrovanja metalima, pesticidima, plinovima, organskim otapalima, profesionalne bolesti
organskih sistema i osjetila uzrokovane bukom, vibracijama, ionizirajuim i neionizirajuim zraenjima, profesionalne
maligne bolesti, bolesti u svezi s radom i druge hronine bolesti koje dovode do smanjenja i gubitka radne sposobnosti
30 (2)
Uviaj i procjena opasnosti radnog mjesta osobe koja je upuena na pregled 10 (3)
Davanje miljenja o profesionalnoj izloenosti upuenih i pregledanih osoba, profesionalnim oteenjima, terapiji te
ocjena radne sposobnosti: izrada ekspertiza uz ciljanu obradu bolesnika 10 (3)
Bioloko nadziranje izloenosti, odnosno utvrivanje prisutnosti tetnih tvari ili njihovih metabolita u biolokom
materijalu (krv, mokraa, stolica, ekspirirani zrak) 30 (2)
Utvrivanje ranih biolokih uinaka izloenosti: upoznavanje specifinih metoda pretraga, imunoloke pretrage u svezi s
dijagnostikom profesionalnih izloenosti i oteenja, mutagenetski testovi 20 (2)
4.Treninzi i takmienja
Upoznavanje sa sadrajem i opsegom rada klupskog lijenika 30 (3)
Upoznavanje s pravilnikom i postupcima doping kontrole 5 (3)
Pruanje medicinske pomoi naglo oboljelom ili ozlijeenom sportisti na licu mjesta u procesu treninga ili takmienja
10 (3)
Upoznavanje s trenanim postupcima 15 (3)
Prisustvovanje takmienjima 5 (3)
Iskustvo u saradnji s kliniarima na traumatologiji: zbrinjavanje rana - mala hirurgija 10 (3)
Pristup svjeim prelomima i iaenjima, specifine sportske ozljede i oteenja, ozljede ake, prelomi kostiju, ozljede
tetiva i zglobova 10 (3)
Sintetska i specifina ocjena radne i sportske sposobnosti za navedene bolesti u vezi s radom i sportom te bolesti koje
su znaajne u odnosu na gubitak radne i sportske sposobnosti 10 (3)
5. Kliniko iskustvo - bolesti i ozljede u vezi s radom i sportom, bolesti i ozljede znaajne u odnosu na gubitak radne i
sportske sposobnosti:
Dijagnostiki i terapijski postupci: hronina nespecifina bolest plua, tuberkuloza plua,neoplazme, akutne bolesti
organa za disanje 20 (2)
Ocjena radne i sportske sposobnosti bolesnik oboljelih od bolesti respiracijskog sistema 20 (3)
Dijagnostiki i terapijski postupci u bolesnika oboljelih od bolesti kardiovaskularnog sistema 20 (2)
Ocjena radne i sportske sposobnosti bolesnika oboljelih od bolesti kardiovaskularnog sistema 20 (3)
Dijagnostiki i terapijski u bolesnika oboljelih od bolesti lokomotornog sistema 20 (3)
Ocjena radne i sportske sposobnosti bolesnika oboljelih od bolesti lokomotornog sistema 20 (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Uvjeti koje moraju

zadovoljavati ustanove u
kojima se provodi
specijalizacija
Dijagnostiki i terapijski postupci bolesti enskih genitalnih organa 20 (2)

Ocjena radne i sportske sposobnosti bolesnika oboljelih od bolesti enskih genitalnih organa 20 (3)
Dijagnostiki i terapijski postupci bolesnika oboljelih od konih i spolnih bolesti 20 (2)
Ocjena radne i sportske sposobnosti bolesnika oboljelih od konih i spolnih bolesti 20 (3)
Iskustvo u saradnji s kliniarima na traumatologiji: zbrinjavanje rana - mala hirurgija, pristup svjeim prelomima i
iaenjima, specifine sportske ozljede i oteenja, ozljede ake, prelomi kostiju, ozljede tetiva i zglobova 20 (2)
Iskustvo u saradnji s kliniarima na ortopediji: dijagnostika i lijeenje akutnih i hroninih ozljeda zglobova i miia te
bolesti prenaprezanja, specifine sportske ozljede i oteenja 30 (2)
Rehabilitacija akutnih i hroninih ozljeda zglobova i miia te bolesti prenaprezanja, specifine sportske ozljede i
oteenja 15 (2)
Ocjena radne i sportske sposobnosti bolesnika s akutnih i hroninih ozljeda zglobova i miia te bolesti prenaprezanja,
specifine sportske ozljede i oteenja 30 (3)
Dijagnostiki i terapijski postupci i neuroloka dijagnostika. Rana dijagnoza i prevencija cerebrovaskularnih bolesti.
Epilepsije, glavobolje, polineuropatije. Ocjena radne isportske sposobnosti 15 (2)
Ocjena radne i sportske sposobnosti bolesnika oboljelih od neurolokih bolesti: 15 (3)
Dijagnostiki i terapijski postupci te ocjena radne i sportske sposobnosti bolesnika - stanja i bolesti organa vida: bolesti
ili mane organa vida. Infekcijske bolesti. Ozljede oka. Bolesti mrenice i onog ivca. Glaukom. Katarakta. Vanost
onih bolesti i refrakcijskih greaka vida za izbor zvanja i sportske aktivnosti 15 (2)
Ocjena radne i sportske sposobnosti kod bolesti organa vida 15 (3)
Dijagnostiki i terapijski postupci stanja i bolesti organa sluha i ravnotee: poremeaji sluha, bolesti vestibularnog
aparata s poremeajima ravnotee, ozljede uha i une koljke, akutne i hronine bolesti vanjskog, srednjeg i unutarnjeg
uha, alergija u ORL, otoskleroza, morbus Menier, oteenja i bolesti slunog ivca, toksikoloka oteenja labirinta 15
(2)
Ocjena radne i sportske sposobnosti kod bolesti organa sluha i ravnotee 15 (3)
Urgentna stanja u medicini, procjena stanja svijesti, reanimacija s vjebom na lutkama za kardiopulmonalnu reanimaciju
15 (3)
Sintetska i specifina ocjena radne i sportske sposobnosti za navedene bolesti u vezi s radom i sportom te bolesti koje
su znaajne u odnosu na gubitak radne i sportske sposobnosti 15 (3)
6. Mentalno zdravlje
Ocjena radne i sportske sposobnosti kod mentalnih poremeaja 10 (3)
7. Radni i sportski okoli, zatita na radu i u sportu, sanitacija
Uestvovanje kod mjerenja faktora radnog i sportskog okolia 5 (3)
Samostalno interpretiranje rezultata mjerenja faktora radnog i sportskog okolia 5 (3)
9. Rad u ambulantama medicine rada i medicine sporta
Periodiki i kontrolni pregledi radnika i sportista obzirom na spol, dob, uvjete rada i zahtjeve sporta, pojavu
profesionalnih bolesti, ozljeda na radu i u sportu i hroninih bolesti i oteenja 30 (3)
Pregledi radnika i sportista koji se obavezno provode radi okoline, zatite potroaa i sudionika u sportu 15 (3)
Ocjenjivanje potrebe uvoenja aktivnih odmora u toku radnog procesa: suzbijanje akutnog umora, upuivanja i
provoenja medicinski programiranog aktivnog odmora, prevencija hroninog umora 15 (3)
Utvrivanje sposobnosti za bavljenje sportskom rekreacijom; utvruje relativne i apsolutne kontraindikacije 30 (3)
Obrade za vjetaenje invalidnosti 10 (3)
Izborni program specijalizacije
Cilj: sticanje kompetencija za naziv specijaliste medicine rada i sporta u izabranoj uoj disciplini medicine rada. Mogua usmjerenja
specijalizacije su:
Profesionalna patologija i toksikologija;
Medicina sporta;
Menadment: upravljanje i organizacija rada, zdrava radna mjesta i zdrav okoli, salutogeneza;
Profesionalna rehabilitacija;
Profesionalno zdravlje izloenih jonizujuem i nejonizujuem zraenju,
Urgentna stanja na radnom mjestu;
Epidemiologija i registri u medicini rada.
Izborni program specijalizacije na sastoji se iz dva dijela.
U prvom dijelu neophodno je obavezno sticanje i provjera teoretskih znanja iz: deontologije, metodologije naunog istraivanja i pisanja,
epidemiologije, statistike, higijene rada i sporta, komunikologije i psihologije rada, patologije i toksikologije rada i izbornih predmeta iz
ue discipline medicine rada i sporta. Tokom prvog dijela izbornog programa neophodna je izrada: seminarskih radova koji obuhvataju
odreene vulnerabilne skupine u medicini rada i sportskom okoliu, obuke, pripreme edukativnih predavanja i savjetovanja, procjena
ergonomskih rizika za razvoj muskuloskeletnih poremeaja, prijedlozi za verifikaciju novih profesionalnih bolesti.
Drugi dio odnosi se na pisanje projekta, izradu, publiciranje i prezentaciju specijalistikog rada iz odabranog ueg podruja
specijalizacije uz pomo glavnog mentora. Ima za svrhu aktivno uestvovanje i sticanje kompetencija za nauno istraivanje u podruju
medicine rada.
Specijalistiko usavravanje za specijaliste medicine rada i sporta odvija se u cjelinama iz kojih proizlaze iz definicije ustanova:
1. Teorijsko obrazovanje odvija se na medicinskim fakultetima,
2. Specijalistiko usavravanje na bolnikim odjelima i specijalistikim ambulantama odvija se u zdravstvenim ustanovama
ovlatenim od ministarstva zdravstva za provoenje specijalistikog usavravanja,
3. Dio specijalistikog usavravanja se obavlja u specijalistikim ordinacijama medicine rada i sporta, u kojima zdravstvenu
djelatnost obavlja specijalista medicine rada, odnosno specijalista medicine rada i sporta,
4. Dio staa iz profesionalne patologije i toksikologije se provodi na bolnikom odjelu (klinici) profesionalne patologije i
toksikologije koji je nastavna baza medicinskog fakulteta.
NEFROLOGIJA
Nefrologija
Specijalista nefrologije
Oblast
Kardiologija
Trajanje
(mjeseci)

ZZJZ FBIH
22
2
Srijeda, 12. 8. 2015.

Gastroenterologija
Pulmologija
Nefrologija
Hematologija
Transfuziologija
Reumatologija
2
2
2
2
2
1
2
Infektologija
Nefrologija
Klinika nefrologija
Arterijska hipertenzija
Hemodijaliza
Peritonealna dijaliza
Transplantacija

bolniki hitni medicinski prijem
32
9
5
9
4
5

Nefroloka ambulanta
Bolniki odjel za hemodijalizu
Transplantacijski centar sa programom za
transplantaciju bubrega
Godinji odmor
5
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant nefrologije mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije. Posebna
Zavretkom specijalizacije specijalizant nefrologije mora:
zatite (3)
propisima (3)
zdravstva (3)
Zavretkom prvog dijela programa specijalizacije -zajedniki internistiki program - specijalizant mora biti sposoban primijeniti
Kardiologija:
optereenja (2)

-
Srijeda, 12. 8. 2015.
procjena potrebe specifine specijalistike obrade i lijeenja bolesnika sa sumnjom na sljedea stanja - zatajivanje srca;
poremeaji ritma i provoenja; iznenadna smrt; kongenitalne srane mane; reumatska vruica,bolest sranih zalistaka,
endo i miokarditis; kardiomiopatije; bolesti perikarda; tumori srca (1)
ateroskleroza, ishemijska bolest srca, akutni koronarni sindrom, infarkt miokarda, bolesti plune cirkulacije, bolesti aorte I
traume srca I velikih krvnih ila (1)
Gastroenterologija:
autoantitijela, specifini proteini, probavni hormoni. Funkcijski testovi. Slikovne metode - ultrazvuk, dopler, endoskopski
ultrazvuk, endoskopija, radioloke metode, magnetska rezonancija; radionuklidne metode. Laparoskopija, biopsija jetre.
(2)
procjena potrebe specifine specijalistike obrade i lijeenja bolesnika sa sumnjom na sljedea stanja sindrom
malapsorpcije, gastrointestinalno krvarenje, sindrom iritabilnog kolona, poremeaji motorike jednjaka, GERB i ostale
bolesti jednjaka, gastritis i gastropatije, ulkusna bolest, tumori jednjaka i eluca, upalne bolesti crijeva, poremeaji crijevne
cirkulacije bolesti peritoneuma, omentuma i mezenterija, akutni abdomen, karcinoid, polipi probavnog sistema, tumori
tankog i debelog crijeva, bolesti jetre, bolesti jetre u trudnoi; bolesti bilijarnog sistema; bolesti guterae, te znati osnove
sekrecije guterae (2)
neurohipofize; bolesti titnjae; bolesti nadbubrene lijezde, bolesti testisa i jajnika, neplodnost, poremeaji
diferencijacije spola; poremeaji multiplih endokrinih ijezda, bolesti metabolizma (eerna bolest, hipoglikemija,
metaboliki sindrom i pretilost, Wilsonova bolest, hemokromatoza poremeaji metabolizma lipida, purina, porfirina,
aminokiselina, poremeaj sinteze i mobilizacije glikogena), bolesti kostiju (rahitis i osteomalacija, bolesti paratireoidnih
lijezda (drugi sindromi hipo i hiperkalcemije), osteoporoza (2)
Pulmologija:
obrade i lijeenja u bolesnika sa sumnjom na sljedea stanja: akutne upale plua, hronina opstruktivna bolest plua;
astma, bronhiektazije, pluni apsces, plune mikoze, bolesti plunoga intersticija, plune eozinofilije, profesionalne plune
bolesti, profesionalne bolesti koje zahvaaju dine puteve, profesionalne bolesti koje zahvaaju alveole, tumori traheje,
bronha i plua, bolesti pleure, medijastinuma i oita, poremeaji ventilacije, poremeaje disanja u spavanju, nuspojave
lijekova na pluima (2)
Nefrologija:
indikacije za primjenu dijagnostikih metoda i interpretacija nalaza u nefrologiji: biohemijski nalazi, analiza urina,
citoloka analiza urina, odreivanje funkcije bubrega, slikovne metode UZV i dopler bubrega, radioloke metode,
radionuklidna funkcijska ispitivanja, bakterioloke analize, biopsija bubrega (2)
vaskularne bolesti bubrega; nasljedne bolesti bubrega;nefrolitijaza; opstrukcija mokranog sistema; poremeaji inervacije
mokranog sistema i urodinamike; tumorimokranog sistema i prostate; dijetetske mjere u bolestima bubrega; oteenja
Hematologija:
Transfuziologija:
krvi i krvnih komponenti, postupci prilikom transfuzije; posttransfuzijske reakcije; zakonski propisi i kontrola
imunolokog sistema - imunodeficijencije, alergijske i pseudoalergijske reakcije, (2)
Reumatologija:
radiogram, MRI, nuklearne metode oslikavanja; laboratorijske metode biohemijske, mikrobioloke, histoloke, te
razliite pretrage seruma i drugih tjelesnih tekuina i tkiva, pretrage kojima se procjenjuje aktivnost reumatskih bolesti,
autoantitijela, citoloke metode pretraga (2)
Srijeda, 12. 8. 2015.
osnovna naela mehanike ventilacije, ok; sepsa; viestruko zatajenje organa; ARDS, pristup bolesniku u komi, agitacija I
delirij (2)
procjena potrebe specifine specijalistike obrada i lijeenja bolesnika sa sumnjom na sljedea stanja: solidni tumori
/dojka, mezenhimalni tumori, melanom, tumori probavnog trakta, plua, urogenitalni tumori/, paraneoplastini sindrom,
zloudna bolest nepoznatog primarnog sijela, naela podjele i stupnjevanja zloudnih tumora, hitna stanja u onkologiji,
osnove lijeenja solidnih tumora, komplikacije onkolokog lijeenja I suportivno lijeenje(2)
poznavanje pristupa bolesniku s politerapijom (intereakcije,nuspojave), rjeavanje terapijskih problema, pristup otrovanom
bolesniku i prepoznavanje glavnih otrovanja i kontrola takvih bolesnika; upoznati rad farmakoterapijske ambulante;
upoznati se s klinikim pokusima (2)
Infektologija:
b) Nefrologija
Zavretkom specijalistikog usavravanja iz nefrologije specijalizant mora biti sposoban pruiti optimalnu zdravstvenu zatitu
odnosno vladati metodama iz tematskih podruja nefrologije:
dijagnostika i lijeenje glomerularnih bolesti (ukljuivi i izvoenje perkutanih biopsija bubrega, poznavanje
nefropatologije): Dijagnostika i lijeenje bolesnika s nefritikim i nefrotikim sindromom. Seroloka dijagnostika i
evaluacija glomerularnih bolesti (anti GBM protutijela, ANCA protutijela, anti nuklearnaprotutijela,krioglobulinemija,
hipokomplementemija) Indikacije i komplikacije perkutane biopsije bubrega, izvoenje biopsije bubrega. Morfoloke i
imunohistoloke osobine pojedinih glomerularnih bolesti (zavod za patologiju). Lijeenje bolesnika s nefrotskim
sindromom, lijeenje pojedinih patohistolokih glomerularnih entiteta, lijeenje sekundarnih glomerularnih bolesti u
sklopu sistemnih oboljenja. (3)
dijagnostika i lijeenje dijabetike nefropatije: Dijagnostika eerne bolesti i dijabetike nefropatije. Lijeenje bolesnika s
progresivnom dijabetikom nefropatijom, kako inzulinski ovisnom tako i inzulinski neovisnom te lijeenju krvnog
pritiska, poremeaja elektrolita u tjelesnim tekuinama, glihemije te ne-bubrenih dijabetikih komplikacija. Pristup i
voenje bolesnika s posljednjim stadijem dijabetike nefropatije koji se lijee hemodijalizom i peritonealnom dijalizom.
Evaluacija bolesnika sa dijabetikom nefropatijom za transplantaciju bubrega i voenje bolesnika sa dijabetikom
nefropatijom za vrijeme i nakon transplantacije bubrega (3)
dijagnostika i lijeenje arterijske hipertenzije - primarne i svih oblika sekundarne. Vanost hronine bubrene bolesti kao
faktora kardiovaskularnog rizika: Evaluacija hipertenzivnog bolesnika; Nefarmakoloko lijeenje hipertenzije;
Farmakologija i klinika upotreba antihipertenzivnih lijekova. Hipertenzija kod bubrene parenhimske bolesti za vrijeme
hronine dijalize i nakon transplantacije bubrega Renovaskularna hipertenzija: klinike karakteristike, probirni i
dijagnostiki testovi, te voenje. Feokromocitom: klinike karakteristike, dijagnostika i voenje; Primarni aldosteronizam:
klinike karakteristike, dijagnostika i voenje; Drugi oblici sekundarne hipertenzije: Cushingov sindrom, kongenitalna
adrenalna hiperplazija, koarktacija aorte, bolest titnjae, hiperparatiroidizam, akromegalija, apneja za vrijeme spavanja.
Hipertenzivna hitna i vanredna stanja. Analazia 24h mjerenja arterijskoga pritiska (KMAT) (3)
akutno bubreno zatajenje i intenzivno lijeenje u nefrologiji: Pristup bolesniku s akutnim oteenjem bubrene funkcije.
Lijeenje poremeaja tekuine, elektrolita i acido-baznog statusa u bolesnika s akutnim oteenjem bubrega,
odgovarajuom upotrebom otopina i hemodinamskih lijekova u bolesnika s akutnim oteenjem bubrene funkcije,
primjena razliitih metoda bubrenog nadomjesnog lijeenja i postavljanje indikacije za primjenu vantjelesnog
nadomjesnog lijeenja zatajenja jetre. Primjena sistemne i regionalne (citratne) antikoagulacije u vantjelesnom
nadomjesnom lijeenju bolesnika s akutnim poremeajem bubrene funkcije, pristup i upotreba nadomjesnih postupaka u
lijeenju intoksikacija. (3)
lijeenje bolesnika s hroninom bubrenom bolesti (primarna prevencija, lijeenje anemije, palijativna zatita): Pristup
bolesniku s KBB. Lab.dijagnostika KBB: odreivanje GF, mjerenje proteinurije, mjerenje albuminurije; radioloka
dijagnostika: UZV, CD, CT, MR, IVU; nuklearna dijagnostika: DSB i ostalo. Hipertenzija i napredovanje KBB, anemija i
KBB, poremeaj mineralnog metabolizma i KBB. Lijeenje KBB prije dijalize, smanjenje proteinurije inhibitorima
angiotenzin-konvertirajueg enzima, blokatorima angiotenzinskih receptora i drugim antihipertenzivima, lijeenje
metabolike bolest kostiju. Uloga anemije u zbrinjavanju bolesnika s KBB i lijeenje anemije hroninog zatajivanja
bubrega bolesti pomou eljeza, eritropoetina i drugih sredstava. Indikacije za poetak lijeenja dijalizom i postavljanje
pristupa za dijalizu bolesnicima s konanim zatajenjem bubrega. Primjena lijekova u KBB. (3)
dijaliza - hemodijaliza i peritonealna dijaliza (postavljanje endovenskog katetera, uvanje krvoilnog pristupa, poznavanje
doplera): Pristup i voenja bolenika na dijalizi vrste dijalize i njene komplikacije. Indikacije za dijalizu u akutnom i
hroninom zatjenju bubrega te dijalizi sline nekonzervativne postupke u akutnom zatajenju bubrega i otrovanjima (3)
dijagnosticiranje i lijeenje acidobanih poremeaja: Interpretacija nalaza acidobaznog stanja u serumu i u mokrai i
lijeenje postojeeg poremeaja. Pristup i lijeenje bubrene tubulske acidoze i uremijske acidoze, svih drugih vrsta
metabolikih acidoza. u lijeenju metabolike alkaloze, respiracijske acidoze i alkaloze i mijeanih acidobaznih
poremeaja (3)
dijagnosticiranje i lijeenje poremeaje elektrolita i tekuina: Interpretacija nalaza elektrolita u serumu i urinu i njihovoj
primjeni u lijeenju bolesnika, pristup bolesniku s akutnom ili hroninom hiponatrijemijom, s akutnom i hroninom
hipernatrijemijom, s akutnom i hroninom hipokalijemijom, s akutnom i hroninom hiperkalijemijom. Procjena stanja
volemije (uklj. interpretacije sredinjeg venskog pritiska) i dijagnostika obrada i lijeenje bolesnika s poliurijom.
Lijeenje stanja hipovolemije, te stanja s edemima, primjena diuretika i u procjeni i lijeenju poremeaja volemije, natrija i
kalija u bolesnika sa uznapredovalom bubrenom boleu (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.

dijagnosticiranje i lijeenje cistine i nasljednih bolesti bubrega: Dijagnostika i lijeenje raznih oblika cistinih bolesti
bubrega, posebno autosomnodominantne policistine bolesti bubrega (ADPBB) te njenih bubrenih i vanbubrenih
komplikacija. Dijagnostika i lijeenje bolesnika s necistinim nasljednim bolestima s naglaskom na Alportov sindrom kao
i njegovim bubrenim i vanbubrenim komplikacijama. Genetsko savjetovanje bolesnika s nasljednim poremeajima
bubrega (3)
dijagnosticiranje tubulointersticijske bolesti i infekcija mokranog sistema (s posebnim osvrtom na endemsku nefropatiju).
Pristup bolesniku s akutnim intersticijskim nefritisom, komplikacije i lijeenje akutnog pielonefritisa; lijeenje
asimptomatske i simptomatske bakteriurije, pristup bolesniku s recidivirajuim i rezistentnim infekcijama,
vezikuoreteralnim refluksom. Radioloka obrada, klinika slika i lijeenje refluksne nefropatije, hroninog pijelonefritisa,
analgetske nefropatije, etiologija i dijagnostika papilarne nekroze; Interpretacija klinikih laboratorijskih testova u
evaluaciji tubularne funkcije, sposobnosti koncentracije, acidifikacije, prometa kalija i natrija te razne fukcije reapsorbcije;
Rijetke sindrome koji zahvaaju bubreni intersticij: Ksantogranulomatozni pijelonefritis, limfomatoznu infiltraciju, razne
granulomatozne bolesti. Endemska nefropatija (3)
dijagnosticiranje i lijeenje poremeaja mineralnog metabolizma: dijagnostike metode i lijeenje raznih oblika renalne
osteodistrofije, interpretacija nalaza histologije kosti a posebno interpretacija nalaza biospije kosti u hroninom zatajenju
bubrega (3)
dijagnostika i lijeenje nefrolitijaze: patogeneza i lijeenje kalcijske nefrolitijaze, uratne nefrolitijaze, kao i ostalih
bubrenih kamenaca; metabolika dijagnostika litijaze. Hiruke metode lijeenja nefrolitijaze (3)
lijeenje i praenje bolesnika s transplantiranim bubrezima (poticanje transplantacije edukacija bolesnika i ope
populacije, priprema bolesnika, lista ekanja, imunosupresija, dopler bubrega, biopsija transplantiranog bubrega,
dijagnosticiranje i lijeenje akutnog i hroninog odbacivanja; klinika transplantacija bubrega i istovremena transplantacija
bubrega i guterae, te bubrega i jetre); Bolnika post-transplantacijska zatita, vanbolnika post-transplantacijska zatita;
Transplantacija i trudnoa; Transplantacija i maligne bolesti; Etika razmatranja u transplantaciji i ekonomija
transplantacije (3)
dijagnosticiranje i lijeenje bolesti bubrega u trudnoi: Anatomija i funkcija mokranog sistema tokom trudnoe.
Patogeneza i lijeenje upale mokranih puteva, akutnog bubrenog zatajenja te hroninog glomerulonefitisa i intersticajske
bubrene bolesti koje su prethodile trudnoi; nefrolitijaza u trudnoi. Primjena akutnih i hroninih metoda nadomjesnog
lijeenja bubrene funkcije u trudnica. Uinak trudnoe na prirodni tok presatka bubrega kao i stanja koja zahtijevaju
prekid trudnoe u bolesnica s presatkom bubrega. Trudnoa komplicirana s hipertenzijom. ukljuujui i lijeenja trudnice s
hipertenzivnom krizom, pogotovo onih koje se manifestiraju sa sistemskim manifestacijama kao to je zatajenje jetre,
trombocitopenija i mikroangiopatska hemolitika anemija (3)
poznavanje testova bubrene funkcije (3)
poznavanje posebnosti primjene lijekova kod bubrenih bolesti: prepoznati i lijeiti bolesnika s razliitim bubrenim
sindromima uzrokovanih lijekovima; Modificiranje doze lijekova u bolesnika s poremeajem bubrene funkcije kao i
indikacije za praenje djelovanja primijenjene terapije naini pristupa informacijama o trovanju lijekovima i drugim
trovanjima i najea predoziranja i potreba za metodama vantjelesnog lijeenja (3)
dijagnosticiranje, lijeenje i praenje bolesnika s tumorima mokranog sistema (naroito karcinome prijelaznog epitela u
sklopu endemske nefropatije: pristup bolesniku s tumorom bubrega, uretera ili mokranog mjehura dijagnostika i lijeenje
dobroudnih tumora i zloudnih tumora mokranog sistema karcinomi prijelaznog epitela u endemskoj nefropatiji (3)
Praktine vjetine s obaveznim brojem postupaka i nivoom kompetencija:
UZV bubrega 300
Dopler bubrega i renalnih arterija 150
UZV transplantiranog bubrega 150
Biopsija bubrega 20
Biopsija transplantiranog bubrega 10
Nuklearne nefroloke pretrage 50
CT/MR mokranog sistema 50
24-satno mjerenje arterijskoga pritiska (KMAT) 200
Postavljanje centralnog venskog katetera 25
Posebni uvjeti:
Ustanova u kojoj se obavlja specijalistiko usavravanje iz nefrologije treba sadravati:
1. stacionarni nefroloki odjel u kojem se lijee bolesnici, ali u kojem se obavljaju perkutane biopsije bubrega
2. jedinicu za hemodijalizu i peritonealnu dijalizu
3. odjel za transplantirane bubrene bolesnike (a to znai da u ustanovi mora djelovati i cijeli transplantacijski tim, ili da
ustanova zatite za transplantirane bolesnike i usko sarauje s ustanovom u kojoj se transplantacije obavljaju)
4. patoloki odjel s mogunou potpune patoloke obrade i analize koja ukljuuje i elektronsku mikroskopiju, ili mora imati
saradnju s nefropatolokim odjelom kroz redovite kliniko-patoloke sastanke
5. kliniki laboratorij s mogunou analiziranje specifinih markera bubrenog oteenja
6. polikliniki dio za bubrene bolesnike (hronini glomerulonefritisi, ostale hronine bubrene bolesti, transplantirani
bubreni bolesnici)
7. polikliniki dio za bolesnike s arterijskom hipertenzijom
8. ambulanta za kontinuirano mjerenje arterijskoga pritiska i ostale dijagnostike postupke
9. osnovne edukacijske uvjete - mogunosti za djelovanje u konzilijima s drugim specijalnostima, redovne dnevne strune
sastanke i klinike vizite, predavaonica i biblioteka s pristupom internetu i odgovarajuim brojem medicinskih asopisa iz
specijalistike struke za koju se odobrava specijalizacija, program za praenje kvalitete obrazovanja.
NEUROHIRURGIJA
Neurohirurgija
Specijalista neurohirurgije
72 mjeseca (6 godina)
Oblast
Opa hirurgija - osnove hirurkih tehnika i traumatologija
Anatomija ivanog sistema i operacijski pristupi
Neuropatologija
Neurologija i neurofiziologija ukljuujui neurorehabilitaciju
i endokrinologiju
Trajanje
(mjeseci)
3
2
1
ZZJZ FBIH
Bolniki odjel ope hirurgije
Bolniki odjel patologije
Organizaciona jedinica za patologiju
Srijeda, 12. 8. 2015.

stie zavretkom
specijalizacije

Radiologija i radioterapija
Neuroradiologija
Mikrobiologija s laboratorijskom dijagnostikom
1
1

Bolniki odjel radiologije i bolniki odjel
radioterapije
Organizaciona jedinica neuroradiologije
Bolniki odjel anesteziologije sa
intenzivnim lijeenjem
Prema preporuci glavnog mentora
Opa vaskularna hirurgija

1
Djeja hirurgija ukljuujui neuropedijatrijsku neurohirurgiju
1
1
Eksperimentalna hirurgija i osnove mikrohirurke tehnike
1
Neurotraumatologija - kontinuirano
Onkoloka neurohirurgija
10
Cerebrovaskularna neurohirurgija
10
Hirurgija kime
10
Hirurgija perifernog i autonomnog ivanog sistema
2
Pedijatrijska neurohirurgija
6
Endoskopska neurohirurgija
3
Stereotaktika i funkcionalna neurohirurgija
3
Radioneurohirurgija
2
Godinji odmor
6
tematskog podruja
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant neurohirurgije mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije. Posebna
Zavretkom specijalizacije specijalizant neurohirurgije mora:
zatite (3)
propisima (3)
zdravstva (3)
(3)
Specijalistiko usavravanje mora obuhvatiti sve aspekte specijalnosti, te omoguiti specijalizantu mogunost samostalnog rada po
zavretku usavravanja.
Specijalistiko neurohirurko usavravanje ukljuuje najmanje 4 godine usavravanja u klinikoj neurohirurgiji. Usavravanje mora
sadravati i adekvatnu edukaciju iz intenzivnog lijeenja te pedijatrijske neurohirurgije. Ukupno do 2 godine specijalizant moe
provesti u srodnim disciplinama (hirurke discipline, neurologija, neuropedijatrija, neuroradiologija, neuropatologija, neurofiziologija)
i/ili u aktivnostima koje ukljuuju istraivanje u neuroznanosti.
Srijeda, 12. 8. 2015.
ZNANJA I VJETINE
I. OPA HIRURGIJA I TRAUMATOLOGIJA
OPA HIRURGIJA (3)
Specijalizant mora usvojiti znanja i osnovne praktine vjetine u vezi:
asepse i antisepse
hirurkih infekcija
osnova cijeljenja diskontinuiteta tkiva (prirodni tok, poremeaji, posebne karakteristike cijeljenja pojedinih - vrsta tkiva )
hirurkih instrumenata i materijala - osnova operacijskih tehnika
standardnih kraniotomija te neurohirurkih operacijskih pristupa
Specijalizant mora asistirati ili obaviti sljedee hirurke zahvate:
obradu upalnih mekotkivnih procesa 5
obradu tkivnih defekata (rana, ozljeda tetiva i miia) 5
operacijsko pozicioniranje bolesnika i znaenje poloaja tokom neurohirurke operacije 10
standardne trepanacije 15
TRAUMATOLOGIJA (3)
Specijalizant mora usvojiti znanja i osnovne praktine vjetine u pogledu:
funkcijske anatomije organa za kretanje
opeg koncepta ozljeda (etiologija, mehanizmi, klasifikacija)
dijagnostikih postupaka u traumatologiji
osnova ultrazvune dijagnostike ozljeda abdomena, toraksa i sistema organa za kretanje
konzervativnog tretmana loma kosti i komplikacija
vrsta i lijeenja posttraumatskih komplikacija
obrade lakih i teih ozljeda te politraumatiziranih ozljeenika
hirurkih zahvata na kostima
indikacija za hitne hirurke intervencije u ozljeda udova, abdomena i toraksa
komplikacija lijeenja lomova kostiju udova
postoperacijskih infekcija
ozljeda kime, operacijskih indikacija te vrsta stabilizacije.
ekstenzije donjih udova 1
repozicija fraktura i sadrenje 2
punkcija koljenoga zgloba 1
lokalna abdominalna i torakalna punkcija 2
obrada mekotkivnih defekata - rana , ozljeda tetiva i miia 5
torakalna drenaa 2
jednostavna osteosinteza 1
kotana trakcija u ozljeda cervikalnog dijela kraljenice 2
ANATOMIJA IVANOG SISTEMA I OPERACIJSKI PRISTUPI (3)
Specijalizant mora usvojiti znanja i osnovne praktine vjetine u vezi sa:
anatomijom mozgovnih arterija, vena i subarahnoidnog prostora
anatomijom lubanjske osnovice i ekstraduralnog prostora
anatomijom one upljine, vanjskih onih miia te vidnih putova
funkcijskom anatomijom kore mozga
mozgovnim renjevima i njihovim funkcijama
bijelom tvari i dubokim mozgovnim jezgrama
funkcijskom anatomijom kranijalnih ivaca u stranjoj lubanjskoj jami
anatomijom i vaskularizacijom kraljenine modine
anatomijom perifernog ivanog sistema
pozicioniranjem bolesnika za vrijeme neurohirurkih zahvata
vrstom i znaajkama neurohirurkih pristupa
hirurkom anatomijom vrata
Specijalizant mora asistirati ili obaviti sljedee hirurke zahvate :
praktino istraivanje preparacija ivanog sistema 5
pozicioniranje bolesnika u raznim operacijama ivanoga sistema
leni, postrani, sjedei poloaj 5
jednostavne trepanacije 5
osteoplastine trepanacije konveksiteta lubanjskoga svoda 5
mikroanatomska preparacija lubanjske baze na leu 5
pterionalni, okcipitalno, subokcipitalni, medijani i lateralni subokcipitalni pristup na leu 5
NEUROPATOLOGIJA (3)
Specijalizant mora usvojiti znanja i osnovne praktine vjetine u svezi s :
osnova patoloke anatomije ivanog sistema
klasifikacije primarnih tumora CNS - a
vrsta i oblika pojavnosti sekundarnih mozgovnih tumora
dobroudnih tumora ivanog sistema, ivanih ovojnica,
rijetkih ivanih tumora
tumora ivanog sistema u djejoj dobi
nasljednih neurolokih bolesti podlonih neurohirurkom lijeenju
uestvovanje u razudbi 10
uestvovanje u sekcijama mozga 20
uestvovanje u patohistolokoj dijagnostici 20
razlikovanje benignih od malignih mozgovnih tumora tokom pregleda smrznutih preparata 50
upoznavanje tehnika otkrivanja vrsta i karakteristika tumorskih stanica 20
NEUROLOGIJA
I
NEUROFIZIOLOGIJA
ukljuujui
NEUROONKOLOGIJU,
NEUROREHABILITACIJU
I
ENDOKRINOLOGIJU
potpuni kliniki pregled bolesnika s cerebrovaskularnim inzultom (3)
glavobolja, migrena, ekstrapiramidni sindromi, degeneracijske bolesti, mijastenija gravis, poliradikuloneuropatija, mijelitis,
mijelopatije (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.

-
razliiti sindromi oteenja CNS-a i PNS-a (3)

dijagnostika i lijeenje vrsta epilepsija (3)
akutna stanja u neurologiji (3)
osnove oftalmolokog pregleda (pregled one pozadine) (3)
one promjene zbog bolesti okulomotorikog sistema (3)
tumori oka, vidnog puta i one upljine (3)
bolesti koje utjeu na oni ivac i vidni put (3)
neurofizioloke metode ukljuujui EEG, evocirane potencijale, EMG i neuromonitoring (2)
stanja svijesti (3)
osnove i karakteristike radioterapije u lijeenju primarnih i metastatskih tumora ivanoga sistema (2)
osnove i karakteristike dodatnih modaliteta u lijeenju tumora ivanog sistema (imunoterapija, genska terapija, bioloka
terapija, hormonska terapija ) (2)
rehabilitacija paraplegiara (2)
rehabilitacija nakon ozljeda perifernih ivaca i radikulopatija (2)
kompleksna neurorehabilitacija poslije teke kraniocerebralne ozljede (2)
kliniki sindromi hipotalaminih poremeaja, panhipopituitarizam, dijabetes insipidusa te SIADH (3)
dijagnostiki principi analogne hormonske terapije i terapije elektrolitskih poremeaja (3)
principi endokrinoloke terapije tumora hipotalamusa i hipofize (3)
uestvovanje u planiranju standardne onkoloke radioterapije za primarne maligne tumore mozga radijacija i hemoterapija 2
samostalno procjenjivanje miinoga statusa u bolesnika 2
upoznavanje s rehabilitacijom paraplegiara ozljeenika nakon teke kraniocerebralne ozljede 2
prouavanje razliitih metoda i naina rehabilitacije poslije ozljede perifernih ivaca, u lumboishijalgija te cervikalne
brahijalgije 2
uestvovanje u endokrinolokom testiranju bolesnika prije i poslije operacije tumora hipotalamusa ili tumora hipofize i
drugih patolokih procesa koji zahvaaju hipotalamo hipofizarnu osovinu 2
pretrage vizusa i vidnog polja 5
pretrage one pozadine 10
interpretacija rezultata klinikog oftalmolokog pregleda 10
pohaanje kursa iz elektrofiziolokih dijagnostikih metoda EEG , EMG, evocirani potencijali 10
RADIOLOGIJA I RADIOTERAPIJA (2)
osnovnim principima radioloke metodologije (konvencionalna radiologija, morfoloke i funkcijske tehnike oslikavanja)
principima zatite od zraenja u radiologiji
principima radioterapijskih postupaka
odreivanjem irine polja zraenja
zatitom bolesnika od zraenja za vrijeme radiolokih postupaka
osnovama i principima radioterapije u lijeenju primarnih i metastatskih tumora ivanoga sistema
praktini uvid u bazine principe radiologije i radioterapije 10
snimanje glave i vrata 50
metodologiju slikovne dijagnostike uz aplikaciju kontrasta (mijelografija) 2
odreivanje polja zraenja u radioterapiji 5
praktini uvid u izvore zraenja 5
uestvovanje u planiranju pojedinosti postupaka u radioterapiji 5
NEURORADIOLOGIJA (3)
indikacija za neuroradioloke pretrage
objanjenje nalaza neuroradiolokih pretraga: angiografija CT endokranija i MSCT kraljenice MR
oslikavanje principa i indikacija za invazivne neuroradioloke zahvate u lijeenju intrakranijskih procesa (preteito
vaskularnih)
uestvovanje u obavljanju intrevencijskih neuroradiolokih zahvata (DSA) 5
uestvovanje u obavljanju neuroradiolokih zahvata s kontrastom 10
MIKROBIOLOGIJA I LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA (1)
osnovama laboratorijske dijagnostike krvnih preparata i cerebrospinalnog likvora u zaraznim i parazitarnim bolestima
osnovama antibiotske terapije i racionalnim koritenjem antibiotika
prevencijom i lijeenjem bolnikih infekcija
mogunostima preventivne antibiotske terapije u neurohirurgiji
zaraznim i parazitarnim bolestima CNS a
sindromom AIDS-a, manifestacijama i opcijama lijeenja
lumbalna punkcija i intrepretacija laboratorijskih nalaza 50
uestvovanje u obradi bolesnika sa zaraznim bolestima ivanog sistema 2
planiranje i lijeenje bolesnika s bolnikim infekcijama 5
ANESTEZIOLOGIJA, REANIMATOLOGIJA I INTENZIVNA MEDICINA (3)
postupcima regionalne i lokalne anestezije za operacijske zahvate
procjenom stanja bolesnika i pripremanjem bolesnika za neurohirurki operacijski zahvat
osnovnim postupcima reanimacije u sluaju respiratornih komplikacija i cirkulacijske opstrukcije te postreanimacijskog
sindroma
mogunostima suzbijanja postoperacijskih bolnih stanja uporabom aparata za umjetno disanje, indikacijama za upotrebu
istog u neurohirurkih bolesnika
procedurama i indikacijama za prelazak na spontano disanje
interpretacijom rezultata analize krvnih plinova i drugih laboratorijskih podataka
osnovama intenzivnog kardiorespiratornog lijeenja
uestvovanjem u klinikom radu Jedinice za intenzivno lijeenje
Specijalizant mora asistirati ili obaviti sljedee zahvate:
uestvovanje ili obavljanje anesteziolokih postupaka (indukcija, intubacija, razbuivanje, postoperacijski monitoring) 5

-
Srijeda, 12. 8. 2015.
uestvovanje u reanimacijama 5
uestvovanje u obavljanju kompleksne anestezioloke procedure u velikih neurohirurkih zahvata ( autotransfuzija,
hiperventilacija, redukcija akutnog mozgovnog edema, hipotermija, hipotenzija ) 5
uestvovanje u klinikom radu u JIL- u 5
uestvovanje u raznim modalitetima suzbijanja boli 5
reregionalne i lokalne anestezije 10
postavljanje centralnog venskog katetera 2
punkcija arterije 2
zamjena trahealne kanule 5
postavljanje eluane sonde 5
postavljenje urinarnog katetera 5
spajanje bolesnika na aparat za umjetno disanje i kontrola umjetnog disanja 2
OPA VASKULARNA HIRURGIJA
osnovama klinikog pregleda u vaskularnoj hirurgiji (3)
dijagnostikim postupcima u vaskularnoj hirurgiji (1)
faktorima rizika za vaskularnu hirurgiju (1)
osnovnim principima operacijskih zahvata u vaskularnoj hirurgiji (1)
opom patologijom supraaortalnih krvnih ila (1)
indikacijama za vaskularne operacijske zahvate (1)
posebitostima operacijskih zahvata na supraaortalnim krvnim ilama (1)
operacijskim pristupima supraaortalnim krvnim ilama u vratnoj regiji (1)
komplikacijama vaskularnih operacijskih zahvata (1)
av arterije 5
karotidna trombendarterektomija 2
autologni venski bypass 5
alogeni venski bypass 2
operacije arterijske aneurizme 2
operacije ozljeda arterije 2
PEDIJATRIJSKA NEUROHIRURGIJA ukljuujui NEUROPEDIJATRIJU (3)
specifinostima pristupa i hirurkih operacijskih zahvata u djece
osnovama klinikog neurolokog pregleda novoroenadi i djece
normalnim neurolokim razvojem djeteta
posebitostima i uestalou tumora ivanoga sistema u djece
osnovama adjuvantnih mogunosti lijeenja malignih mozgovnih tumora u djece
posebnim znaajkama klinike prezentacije kongenitalnih anomalija ivanoga sistema
kliniki neuroloki pregled novoroeneta i dojeneta 10
kliniki neuroloki pregled drugih dobnih skupina djece 10
uestvovanje u dodatnoj terapiji i nacrtima protokola za terapiju poslije operacija malignih tumora mozga 5
anatomijom nosnih upljina, piramide sljepoone kosti, uha te grkljana (3)
najeim bolestima u tim podrujima koje se mogu proiriti u intrakranijski ili spinalni kanal (1)
osnovama ORL pregleda (1)
osnovama ORL dijagnostike (1)
hirurkim ORL pristupima, posebno u operacija paranazalnih upljina, piramide, jugularnog otvora i vrata (1)
mogunostima endoskopije nosnih upljina, uha i grkljana u dijagnostike i terapijske svrhe (1)
indikacijama za traheotomiju (3)
osnovni ORL pregled 5
samostalno obavljanje traheotomije 2
uestvovanje u endoskopskim ORL operacijama 5
uestvovanje u ORL operacijama 5
EKSPERIMENTALNA NEUROHIRURGIJA I OSNOVE MIKROHIRURKE TEHNIKE (3)
Specijalizant mora usvojiti znanja i osnovne praktine vjetine u svezi s:
principima rada s operacijskim mikroskopom
principima mikrohirurkih zahvata
mikrohirurkim instrumentima i materijalima
bipolarnom koagulacijom i hemostazom
kontroliranom aspiracijskom tehnikom
Specijalizant mora asistirati ili obaviti sljedee hirurke zahvate :
epineuralni i perineuralni av ivca na povrini i na raznim dubinama 5
ivanje malih krvnih ila na povrini i na raznim dubinama 5
ivanje ivaca i krvnih ila u pokusnih ivotinja 5
ivanje karotidne i femoralne arterije u takora ( krvna ila mora ostati nepropusna ) 5
II. SPECIJALIZACIJA IZ KLINIKE NEUROHIRURGIJE
Neurotraumatologija kontinuirano po preporuci glavnog mentora
1. Onkoloka neurohirurgija - 9 mjeseci
2. Cerebrovaskularna neurohirurgija - 10 mjeseci
3. Hirurgija kime - 10 mjeseci
4. Hirurgija perifernog i autonomnog ivanog sistema - 2 mjeseca
5. Pedijatrijska neurohirurgija - 6 mjeseci
6. Endoskopska neurohirurgija - 3 mjeseca
7. Stereotaktika i funkcionalna neurohirurgija - 3 mjeseca
8. Radioneurohirurgija - 2 mjeseca
Srijeda, 12. 8. 2015.
U prvom dijelu specijalizacije specijalizant bi se trebao upoznati s pozicioniranjem bolesnika za neurohirurke zahvate, obaviti
odreeni broj standardnih trepanacija, laminektomija i jednostavnih eksploracija perifernih ivaca. Specijalizant bi, takoer, trebao
stei osnovna praktina znanja iz neurotraumatologije.
NEUROTRAUMATOLOGIJA (3)
ozljedama glave i mozga
rutinskim neurotraumatolokim zahvatima
hitnim stanjima u neurohirurgiji
obradama lakih i teih ozljeda te politraumatiziranih ozljeenika.
dijagnostika intrakranijskih hematoma i fraktura lubanje s kompresivnim intrakranijskim uinkom 10
operacije impresijskih fraktura lubanje 10
trepanacijski otvori/vanjska ventrikularna drenaa, ICP monitoring 15
hronini subduralni hematom 10
kraniotomija epiduralni, subduralni, intracerebralni hematom 10 - apsces/empijem 8
uestvovanje u kompleksnim intrakranijskim i intraspinalnim operacijama 5
kompleksne rekonstrukcije ozljeda prednje lubanjske jame s likvorejom 5
uestvovanje u najkompleksnijim neurotraumatolokim operacijama 5
ONKOLOKA NEUROHIRURGIJA (3)
primarnim tumorima mozga
sekundarnim intrakranijskim i mozgovnih tumora
neurohirurkim principima lijeenja primarnih tumora mozga
neurohirurkim principima lijeenja benignih intrakranijskih tumora
principima neurohirurkog lijeenja malignih i benignih lezija
mozgovnog debla i kraljenine modine
posebnostima i uestalou tumora ivanoga sistema u djece
osnovama dodatnog lijeenja malignih tumora ivanoga sistema u djece
tumorima u podruju one upljine
neovisno operirati primarne maligne tumora mozga na kortikalnoj povrini 20
operacije malignih primarnih tumora u dubini i u stranjoj lubanjskoj jami 10
operacije konveksitetnih benignih tumora 8
operacije sekundarnih intrakranijskih tumora i apscesa 10
operacije benignih intrakranijskih tumora stranje lubanjske jame 3
operacije intraduralnih spinalnih tumora 3
operacije intraduralnih spinalnih tumora 3
operacije intraventrikularnih tumora 2
CEREBROVASKULARNA HIRURGIJA (3)
subarahnoidnim krvarenjem i anurizmama
principima neurohirurkog lijeenja arteriovenskih malformacija
principima rekonstruktivne terapije aneurizmi, karotidno-kavernoznih fistula te karotidne arterije
uestvovanje u operacijama aneurizmi mozgovnih krvnih ila 10
uestvovanje u operacijama arteriovenskih malformacija 10
uestvovanje u kompleksnim cerebrovaskularnim operacijama 2
operacije intracerebralnih hematoma 8
HIRURGIJA KIME (3)
neurohirurkim principima malignih i benignih intraspinalnih tumora
neurohirurkim principima spinalnih degeneracijskih procesa (npr. hernijacija intervertebralnog diska)
neurohirurki zahvati u spinalnih stenoza ili diskopatija 50
uestvovanje u operacijama cervikalnog dijela kime prednjim pristupom 5
ozljede kime dekompresija i instrumentacija 3
fiksacija instabiliteta lumbalno 5
operacije siringomijelije 3
HIRURGIJA PERIFERNOG I AUTONOMNOG IVANOG SISTEMA (3)
regionalnom i lokalnom anestezijom za operacijske zahvate
rehabilitacijom ozljeda perifernog ivanog sistema i radikulopatija
eksploracijama perifernog ivanog sistema
operacije ozljeda i oteenja perifernih ivaca 20
dekompresija/transpozicija ivca 10
PEDIJATRIJSKA NEUROHIRURGIJA (3)
kongenitalnim abnormalnostima
hidrocefalusom, eksperimentalnim metodama lijeenja te klinikom procjenom i neurohirurkim zahvatima
kraniosinostozama i kraniofacijalnim abnormalnostima
pedijatrijskom neurotraumom
pedijatrijskim intrakranijskim i spinalnim tumorima
vaskularnim lezijama u djece
infekcijama CNS a u djece
operacije tumora mozga i kime u djece 5
operacije kongenitalnih malformacija 2
neuroendoskopske operacije 2
operacije u hidrocefalusa 7

Srijeda, 12. 8. 2015.
operacije u traume glave 3

operacije jednostavnih kraniosinostoza 3
ENDOSKOPSKA NEUROHIRURGIJA (3)
osnovnom endoskopskom optikom
upotrebom razliitih endoskopskih sistema (fleksibilnih i rigidnih)
indikacijama za obavljanje pojedinih endoskopskih zahvata
endoskopska ventrikulocisternostomija 2
endoskopski potpomognute mikrohirurke zahvate 2
STEREOTAKTIKA I FUNKCIJSKA NEUROHIRURGIJA
Specijalizant mora usvojiti znanja i osnovne praktine vjetine u vezi s:
neurohirurkim principima stereotaktike i funkcijske hirurgije
principima hirurkog lijeenja hronine boli
principima stereotaktikih postupaka za lijeenje poremeaja kretanja
principima operacijskog lijeenja epilepsije
stereotaktika biopsija tumora 5
operacije u DREZ zoni zbog deaferentacijske boli 2
amigdalohipokampektomija u kompleksnih parcijalnih epilepsija 5
implantacija elektroda za duboku mozgovnu stimulaciju (DBS) 2
implantacija elektroda za stimulaciju kraljenine modine (SCS) 2
mikrovaskularna dekompresija trigeminalnoga ivca 5
RF rizotomija trigeminalnoga ivca 2
RADIONEUROHIRURGIJA
Osnovnim principima Gamma knife terapije
Stereotaktikom radiohirurgijom (GK, LinAc)
Indikacijama za stereotaktiku radiohirurgiju
Osnovnim fizikalnim principima terapije zraenjem
Uestvovanje u planiranju stereotaktike radioterapije za:
tumore pontocerebelarnoga kuta 3
adenome hipofize 3
kraniofaringeome 2
arteriovenske malformacije 2
metastatske intrakranijske tumore 5
Posebni uvjeti za ustanove:
minimum od 20 postelja u odjelu, te dodatni broj postelja u jedinici intenzivnog lijeenja;
minimum od dvije potpuno tehnoloki opremljene operacijske sale s dostupnou tokom 24 h;
operacijski mikroskop s CCTV-om u operacijskoj sali, te sljedee kao nuna i obavezna oprema: ultrazvuni aspirator,
stereotaktiki sistem, radioloki imaging, endoskopska oprema, ultrazvuna oprema kao standard. Laserska oprema za
specijalne potrebe;
prisutnost specijalista anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog lijeenja s posebnim naglaskom na neuroanesteziju, te
dostupnost specijalista tokom 24 sata;
opremljena jedinica intenzivnog lijeenja s odgovarajuim kadrom;
postojanje 24-satnog hitnog prijema;
specijalistika ambulanta za elektivne pacijente;
dostupnost pedijatrijske neurohirurgije kao obavezne komponente programa obrazovanja.
U ustanovama koje nemaju saradnu pedijatrijsku neurohirurgiju nuno je organizirati estomjeseno uestvovanje u pedijatrijskom
neurohirurkom programu pridruene ustanove.
Provoenje edukacijskog programa iz funkcionalne neurohirurgije u matinoj ili u pridruenoj ustanovi koja je specijalizirana za
navedeni program.
Povezanost i pristup drugim srodnim specijalizacijama (potrebna je povezanost s drugim srodnim djelatnostima zbog razvijanja
timskog rada kod specijalizanta). Slubeni program specijalizacije iz neurohirurgije je potrebno povezati sa sljedeim
djelatnostima/ustrojstvenim jedinicama ustanove: Klinika za neurologiju, Klinika za opu hirurgiju i traumatologiju zbog povezanosti
s traumama glave i kime, Klinika odjel za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno lijeenje, Klinika za radiologiju, Klinika ili
Jedinica za neuroradiologiju koja omoguava pristup CT dijagnostici, MR dijagnostici, te prikladnoj angiografskoj opremi potrebnoj
za intervencijsku neuroradiologiju, i zavod za patologiju, Odjel za neuropatologiju, odjel za onkologiju i radioterapiju, Klinika za
unutranje bolesti, Klinika za pedijatriju).
NEUROLOGIJA
Neurologija
Specijalista neurologije
Oblast
Neurologija
neuromuskularne bolesti
elektromioneurografija (rad u EMNG laboratoriju)
parkinsonizam i bolesti s poremeajem pokreta
osnove klinike neurofarmakologije
demijelinizacijske bolesti
cerebrovaskularne bolesti
ultrazvuna dijagnostika
Trajanje
(mjeseci)
50
4
3
3
2
5
6
3

ZZJZ FBIH
Srijeda, 12. 8. 2015.

neuroloko intenzivno lijeenje

5
epilepsije
4
rad u neurofiziologijskom laboratoriju
3
Neurofizioloki laboratorij
spinalne bolesti
3
poremeaji autonomnog ivanog sistema
2
neurologija kognitivnih funkcija
4
rad u drugim specijaliziranim ambulantama i laboratorijima (ovisno
3
o dostupnosti: ambulanta za bol i glavobolju, ambulanta za
Polikliniki odjel neurologije
vrtoglavice, vegetativno testiranje i dr.)
Infektologija
1
Psihijatrija
1
Kardiologija
2
Godinji odmor
5
Posebne obaveze specijalizanta:
aktivno sudjelovati u svim strunim poslovima na odjelu, dnevnoj bolnici i poliklinikoj neurolokoj ambulanti (najmanje
jednom sedmino tokom najmanje jedne godine),
aktivno sudjelovati u najmanje 100 neurolokih deurstava,
sudjelovati na zajednikim indikacijskim sastancima s neurohirurzima, neuroradiolozima, te s vaskularnim hirurzima,
teoretska edukacija u sklopu specijalistikog studija iz neurologije,
voditi specijalizantsku knjiicu s tanom evidencijom obavljenih poslova i zadataka.
tematskog podruja
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant neurologije mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije. Posebna
Zavretkom specijalizacije specijalizant neurologije mora:
zatite (3)
propisima (3)
zdravstva (3)
(3)
Zavretkom specijalizacije specijalizant mora biti sposoban pruiti optimalnu zdravstvenu zatitu iz tematskih podruja neurologije:
Kliniki pregled neurolokog bolesnika
Pravilno uzimanje cjelovite ili ciljane anamneze i heteroanamneze (3)
Opi pregled neurolokog bolesnika (somatski status, kranijski ivci, motorika, koordinacija, refleksi i osjet) (3)
Kognitivni status (3)
Pregled bolesnika s poremeajem svijest (3)
Neurootoloki status (3)
Neurooftalmoloki status (3)
Somatski status (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Epilepsije
Dijagnoza i diferencijalna dijagnostika paroksizmalnih poremeaja (3)
Ciljevi i ogranienja dijagnostikih pretraga (3)
Racionalna primjena antiepileptika (3)
Terapija refraktornih epilepsija (3)
Algoritmi preoperativne obrade u farmakorezistentnih formi epilepsija (3)
Uloga neurohirurkog lijeenja epilepsija (klasina resektivna neurohirurgija i minimalno invazivne neurohirurke
metode lijeenja) (2)
Funkcijska neurohirurgija (implantacija elektrostimulatora; vagusni stimulator, DBS). Indikacije, preoperativna obrada,
implantacija i postoperativno praenje bolesnika (1)
Razumijevanje specifinosti trudnica s epilepsijom, sposobnosti upravljanja vozilom i izbora zanimanja (3)
Psiholoke i socijalne posljedice ivota s epilepsijom (3)
Poremeaji spavanja (3)
Rad u EEG laboratoriju standardno EEG snimanje (3)
Rad u EEG laboratoriju napredne EEG tehnike pregleda (semiinvazivna EEG monitoriranja-sfenoidalne elektrode,
kontinuirana viednevna Video-EEG poligrafija, specijalne kompjutorske analize EEG nalaza "BESA) (1)
Farmakogenetika epilepsija (3)
Cerebrovaskularne bolesti
Prepoznavanje sindroma modanog udara (3)
Pristup bolesniku s akutnim modanim udarom (3)
Dijagnostiki i terapijski pristupi bolesniku s TIA (3)
Razumijevanje etiolokih mehanizama ishemikog modanog udara (3)
Primarna i sekundarna prevencija modanog udara (3)
Organizacija jedinica za lijeenje modanog udara (3)
Razumijevanje etiolokih mehanizama hemoragikog modanog udara (3)
Saradnja s patologom u dijagnosticiranju vaskularnih malformacija (2)
Specifinosti lijeenja bolesnika s hemoragikim modanim udarom (3)
Uloga i primjena evaluacijskih skala (Barthel, mRS, NIHSS) (3)
Rehabilitacijski postupci u bolesnika s modanim udarom (3)
Racionalna primjena neuroradiolokih dijagnostikih metoda (CT, CTA, MR, MRA, DSA)(3)
Rad u neurosonolokom laboratoriju: neurosonoloka dijagnostika bolesti intra i ekstrakranijskih ila (3)
Neuroloko intenzivno lijeenje
Ope metode intenzivnog lijeenja (kontinuirano monitoriranje vitalnih parametara, intubacija, mehanika ventilacija,
centralni venski kateter) (3)
Korekcija metabolikih i cirkulacijskih poremeaja (3)
Pluna embolija i duboka venska tromboza (3)
Lumbalna punkcija tehnika, indikacije i interpretacija (3)
Poliradikuloneuritis dijagnostika i lijeenje (3)
Miastenika kriza dijagnostika i lijeenje (3)
Epileptiki status dijagnostika i lijeenje (3)
Tromboza venskih sinusa dijagnostika i lijeenje (3)
Subarahnoidalno krvarenje dijagnostika i lijeenje (3)
Endovaskularno lijeenje bolesnika s intrakranijskim aneurizmama ili arteriovenskim malformacijama (2)
Neurohirurko lijeenje bolesnika s intrakranijskim aneurizmama ili arteriovenskim malformacijama (2)
Priprema i postoperativni postupak s bolesnicima lijeenim endovaskularnim intervencijama (3)
Dijagnoza cerebralne smrti, zakonske i etike norme u pristupu bolesniku s cerebralnom smrti, vegetativnim stanjem
ili terminalnom bolesti te komunikacija s porodici (3)
Neurosonoloka dijagnostika u neurolokom intenzivnom lijeenju (3)
Neuromuskularne bolesti
Dijagnostiki kriteriji za neuromuskularne bolesti (3)
Anamneza i neuroloki pregled bolesnika s neuromuskularnim bolestima (3)
Diferencijalna dijagnostika neuromuskularnih bolesti (3)
Medikamentna terapija neuromuskularnih bolesti (3)
Rad u EMNG laboratoriju elektromiografija i elektroneurografija (3)
Genetika dijagnostika miinih bolest i(3)
Imunomodulacijska terapija kod nasljednih i steenih bolesti neuromiine spojnice (3)
Rehabilitacija bolesnika s neuromuskularnim bolestima (3)
Lijeenje kardiorespiratornih i anesteziolokih specifinosti (3)
Saradnja s patologom u dijagnostici miinih i neuralnih bioptata (2)
Parkinsonizam i bolesti s poremeajem pokreta
Klinike karakteristike i diferencijalna dijagnostika parkinsonizma, koreje, atetoze, distonije, tikova i tremora (3)
Specifine dijagnostike metode za bolesnike s parkinsonizmom i bolestima s poremeajem pokreta ukljuujui i joflupan
(123I) (3)
Osnovna farmakoloka terapija bolesnika s poremeajem pokreta (3)
Primjena Botulinum toksina u lijeenju distonija (3)
Napredna terapija ukljuujui duboku mozgovnu stimulaciju i duodopa pumpu (1)
Kvantificiranje stepena poremeaja ljestvicama i objektivnim metodama (3)
Genetska dijagnostika bolesti s poremeajem pokreta (3)
Klinika neurofarmakologija
Fiziologija neurotransmisije u klinikoj praksi (izbor lijekova, nuspojave, interakcije, kontraindikacije) (3)
Prijavljivanje nuspojava lijekova (3)
Metode provoenja klinikih studija (1)
Demijelinizacijske bolesti
Specifinosti pregleda bolesnika s demijelinizacijskim bolestima (3)
Likvorska i serumska dijagnostika i diferencijalna dijagnostika demijelinizacijskih bolesti (3)
Interpretacija nalaza MR mozga i lene modine (3)
Neurofizioloke metode (evocirani potencijali) (3)
Primjena ocjenskih ljestvica u kvantifikaciji demijelinizacijskih bolesti (3)
Saradnja s klinikim imunolozima (neuroloke manifestacije sustmskih autoimunih bolesti) i oftalmolozima (2)
Saradnja s patolozima u sluaju biopsijske dijagnostike (2)
Srijeda, 12. 8. 2015.

Rehabilitacija specifinih poremeaja (3)

Racionalna primjena imunomodulacijskih lijekova i postupaka (3)
Spinalne bolesti
Specifinosti pregleda bolesnika sa spinalnim bolestima (3)
Diferencijalna dijagnostika obrada bolesti kraljenice, lene modine i korjenova spinalnih ivaca (3)
Sindromska prezentacija spinalnih bolesti (3)
Hitna dijagnostika obrada i neurohirurko lijeenje kompresivnih sindroma ili lezija modine (3)
Lijeenje bolesnika s cervikalnim i lumbosakralnim sindromom te ishialgijom (3)
Interpretacija i racionalna primjena neuroradiolokih metoda (MR, CT, RTG, mijelografija, spinalna angiografija) (3)
Poremeaji autonomnog ivanog sistema
Specifinosti pregleda bolesnika s autonomnim ivanim poremeajima (3)
Razumijevanje etiopatogeneze primarnih i sekundarnih bolesti AS (3)
Farmakoloko i fizikalno lijeenje urinarne retencije, poremeaja erekcije, autonomne disrefleksije, ortostatske hipotenzije,
opstipacije (3)
Metode dijagnostike poremeaja AS (3)
Rad u laboratoriju za vegetativno testiranje (3)
Neurologija kognitivnih funkcija
Specifine metode pregleda bolesnika s akutnim i hroninim kognitivnim deficitima (3)
Diferencijalno dijagnostika obrada dementnih bolesnika (3)
Saradnja s psihijatrima, neuropsiholozima i kognitivnim terapeutima (3)
Izbor medikamentne terapije kod kognitivnih poremeaja (3)
Kognitivne nuspojave lijekova (3)
Primjena kognitivnih testova i ocjenskih ljestvica (3)
Rad u laboratoriju za kognitivnu neurologiju (2)
Rad u laboratoriju za kognitivne evocirane potencijale (1)
Glavobolje
Specifinosti pregleda bolesnika s glavoboljama (3)
Uloga neuroradioloke dijagnostike, serumskih pretraga i lumbalne punkcije u diferencijalnoj dijagnostici (3)
Farmakoloke i nefarmakoloke metode lijeenja (3)
Objektivizacija stepena intenziteta bolova (3)
Organizacija ambulante za glavobolje (3)
Vrtoglavice
Specifine tehnike pregleda bolesnika s vrtoglavicama (3)
Saradnja s audiolozima (audiovestibulometrija) (3)
Fizikalni zahvati u terapiji vrtoglavica (3)
Medikamentna terapija vrtoglavica (3)
Racionalna primjena neuroimaginga u obradi bolesnika s vrtoglavicama (3)
Diferencijalna dijagnostika vrtoglavica (3)
Infektologija
Klinika slika infekcija sredinjeg ivanog sistema (3)
Dijagnostike metode u infektologiji (3)
Izbor antibiotika (3)
Neuroloke specifinosti imunokompromitiranih bolesnika (3)
Sepsa (2)
Psihijatrija
Depresija u neurolokim bolestima (3)
Lijeenje agitacije (3)
Demencije u terminalnim fazama bolesti (3)
Kardiologija
Osnove elektrofiziologije srca (3)
Klasifikacija i dijagnostika aritmija (2)
Antiaritmici (2)
Nefarmakoloke metode lijeenja aritmija (1)
Fibrilacija atrija (2)
Sinkope (2)
Kardioloka obrada bolesnika s rizikom za modani udar (3)
Praktine vjetine s obaveznim brojem postupaka i nivoom kompetencija:
EEG: 100 (3)
Napredne EEG tehnike: 20 (2)
Sistemska trombolitika terapija: 10 (3)
Neurosonoloka dijagnostika dupleks vratnih arterija: 100 (3)
Transkranijski doppler: 100 (3)
Neurosonoloka dijagnostika u neurolokom intenzivnom lijeenju: 30 (3)
Elektromiografija: 50 (3)
Elektroneurografija: 50 (3)
Aplikacija botulinum toksina: 10 (2)
Vegetativno testiranje testovi ortostaze: 20 (2)
Lumbalna punkcija: 20 (3)
Somatosenzorni evocirani potencijali: 50 (3)
Kognitivni evocirani potencijali: 5 (2)
Intubacija bolesnika: 20 (3)
Postavljanje centralnog venskog katetera: 10 (3)
EKG: 100 (3)
Pregled one pozadine: 30 (2)
Posebni uvjeti: specijalizacija se moe provoditi u zdravstvenoj ustanovi koja ispunjava sljedee uvjete u odnosu na prostor, opremu i
opseg rada:
mogunost potpune neuroradioloke dijagnostike (CT, MSCT, MR, DSA),
nuklearno-medicinske dijagnostike (SPECT, PET),
neurosonoloki laboratorij,

-
Srijeda, 12. 8. 2015.
likvorsku dijagnostiku,
EEG laboratorij,
EMNG laboratorij,
laboratorij za vegetativno testiranje,
laboratorij za evocirane potencijale,
jedinicu intenzivnog neurolokog lijeenja,
dovoljnom broju (najmanje 300 hospitalizacija s odgovarajuim brojem ambulantnih bolesnika po specijalizantu godinje),
odgovarajui prostor za strune sastanke i edukaciju, te pristup meunarodnoj medicinskoj literaturi iz podruja neurologije,
potpuno opremljene odjele neurohirurgije i neuroradiologije, vaskularne hirurgije, neuropatologije i onkologije koji obavljaju
sve strune poslove i postupke potrebne za savladavanje odgovarajueg dijela specijalistikog usavravanja,
NUKLEARNA MEDICINA
Nuklearna medicina
Specijalista nuklearne medicine
Oblast
Uvodni dio specijalizacije
interna medicina
opa hirurgija
Trajanje
(mjeseci)
1
1
27
10
2
2
hematologija
gastroenterologija
nefrologija
radiologija
radioterapija i onkologija
neurologija

ZZJZ FBIH
3
1
radiodijagnostika i radioterapija
anesteziologija i intenzivno lijecenje
Nuklearna medicina
Klinika medicina
kardiologija
endokrinologija
3
1

Bolniki odjel opce hirurgije
Bolniki odjel radioterapije
Bolniki odjel anesteziologije i intenzivnog lijeenja
Bolniki odjel nuklearne medicine
Bolniki odjel za kardiologiju
Bolniki odjel za endokrinologiju
Bolniki odjel za gastroenetrologiju
Bolniki odjel za nefrologiju
Bolniki odjel za radiologiju
Bolniki odjel za radioterapiju i onkologiju
Godinji odmor
4
tematskog podruja
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant nuklearne medicine mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije.
Zavretkom specijalizacije specijalizant nuklearne medicine mora:
zatite (3)
sudjelovati u naunoistraivakom radu potujui etika naela naunoistraivakog rada i klinikih ispitivanja te
propisima (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
zdravstva (3)
(3)
dentificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovarajue mjere usmjerene ouvanju i
Zavretkom specijalizacije iz nuklearne medicine specijalizant treba stei sljedea znanja i sposobnosti:
dobivanje, obiljeavanje i priprava radiofarmaka
poznavanje rada gama kamere, ukljuujui kamere za jednofotonsku tomografiju i pozitronsko emisijsku tomografiju;
kontrola kvalitete gama kamere i ostalih nuklearnomedicinskih ureaja
primjena raunrskih programa uz akviziciju i analizu podataka
zatita od zraenja (dekontaminacija, odlaganje radioaktivnog otpada, dozimetrija osoblja)
rukovanje, upotreba i primjena radionuklida u dijagnostikim i terapijskim postupcima u ambulatnim i bolnikim uvjetima
dozimetrija bolesnika u dijagnostici i terapiji
dijagnostiki i terapijski postupci kod bolesti titnjae
ultrazvuk titnjae uz citoloku punkciju
denzitometrija kotanog sistema
UVODNI DIO
Interna medicina
Specijalizant treba obnoviti i proiriti znanja i vjetine klinike obrade internistikog bolesnika, poznavanje laboratorijskih testova,
elektrokardiograma, testa opterecenja ergometrijom te ultrazvucnog pregleda srca. Specijalizant se posebno informira o
mogucnostima primjene nuklearno-medicinskih metoda u internoj medicini.
Opa hirurgija
Specijalizant treba obnoviti i proiriti znanja i vjetine klinike obrade hirurkog bolesnika s posebnim naglaskom na mogunost
primjene nuklearno/medicinkih metoda u hirurgiji.
Radiologija i radioterapija
Specijalizant treba obnoviti i proiriti znanja i vjetine radioloke obrade bolesnika te terapije zatvorenim izvorima zraenja.
Anesteziologija i intenzivno lijecenje
Specijalizant treba obnoviti i proiriti klinika znanja i posebno praktine vjetine koje su potrebne u hitnim stanjima.
NUKLEARNA MEDICINA
Fizika i instrumentacija nuklearne medicine
Struktura materije: atomske jezgre, nukleoni. Radioaktivnost i pojam vremena poluraspada. Objanjenje alfa raspada. Beta
radioaktivnost. Gama radioaktivnost (3)
Akceleratori: linearni akcelerator, Van de Graff, ciklotron, betatron, akceleratori visokih energija (3)
Prolaz zraenja kroz materiju: teke elektriki nabijene estice, elektroni neutroni fotoni: fotoelektriki efekt, Comptonov
efekt, produkcija parova. Zakono zraenje. Struktura atomskih jezgri. Izotopi, izomeri, izobari. Granica stabilnosti.
Subatomske estice i njihova struktura (3)
Detektori zraenja, principi rada i njihova svojstva. Ionizacijske komore i dozimetri. GM, proporcionalni, scintilacijske i
poluvodiki brojai. Izvedba brojaa s obzirom na namjenu. Oklapanje i kolimatori (3)
Osnovne funkcije elektronikog dijela sistema (napajanje detektora, pojaanje i oblikovanje impulsa, amplitudni
diskriminatori, koincidencije i antikoincidencije, brojila, mjerai uestalosti). Pogreke mjerenja i njihove korekcije.
Amplitudno digitalni pretvarai i viekanalni analizatori (3)
Specifina instrumentacija u nuklearnoj medicini. Scintigrafi, scintilacijske kamere: jednofotonska emisijska tomografija i
detektori; pozitronska emisijka tomografija detektori. Principi rada i nain dobivanja slike (3)
Sistemi sa sloenijom obradom i prikazom slike, koritenje kompjutora i naknadna obrada slika. Nove tehnike i mogunosti.
(3)
Radiohemija i radiofarmaci
Radioaktivnost, jedinice radioaktivnosti, radioaktivno opadanje i porast, radioaktivna ravnotea, raspad smjese radionuklida.
Umjetna radioaktivnost i proizvodnja (3)
Metoda prouavanja radioaktivnih nuklida, sheme raspada, rukovanje radionuklidima (otvoreni izvori), karakterizacija
radionuklida, pripremanje uzoraka (3)
Radiofarmaci: definicija, radiohemijski i radionuklidni sastav, RK I RN istoa (3)
Reaktorski i ciklotronski radionuklidi, posebno kratkoivui (3)
Principi radiohemijske sinteze i obiljeavanje s radionuklidima (3)
Radioaktivne tvari za dijagnostiku i terapijsku aplikaciju (3)
Optimalna svojstva dijagnostikih radiofarmaka i problemi s obzirom na stabilnost, nuklearne karakteristike raspoloivih
radionuklida i doze zraenja (3)
Priprava radiofarmaka. Rad s generatorima (Tc99m, navesti ostale generatorske sisteme) te komercijalnim priborima (kits)
za obiljeavanje (3)
Osnove radiohemije najvanijih radionuklida te osnovna svojstva i stabilnost najeih radiofarmaka (tehnecijskih i ostalih
eih radiofarmaka) (3)
Metoda za kontrolu kvalitete radiofarmaka. Koliina aktivnosti, radionuklidna radiohemijska i hemijska istoa, sterilnost i
apirogenost preparata, kontrola selektivnog eluiranja s kolona (probijanje generatora). Problem kontrole radiofarmaka na
bazi kratkoivuih radionuklida (3)
Principi radioimunoloke analize (RIA) hormona i drugih biohemijskih vanih supstanci u plazmi i serumu. Osjetljivost
metode. Komponente za izvoenje RIA, znaenje i specifinost imunolokih reakcija. Hemijske osnove RIA (3)
Dijagnostika bolesti titnjae
Upoznavanje sa osnovnim dijagnostikim postupcima pri klinikoj obradi bolesnika kod sumnje na bolest titnjae. Kliniki
pregled (anamneza i status bolesnika) (3)
Poremeaji funkcije titnjae metode dijagnostike, vrste poremeaja (hipo/hipertireoza) (3)
Upalne bolesti titnjae i dijagnostika (3)
Tumori titnjae i njihova dijagnostika smjernice (3)
Rutinske laboratorijske pretrage u dijagnostici bolesti titnjae (3)
-

-
Srijeda, 12. 8. 2015.
Specijalne dijagnostike metode, primjena radionuklida u dijagnostici bolesti titne lijezde. Scintigrafija titnjae
(radionuklidi i vrste snimanja). Mjerenje nakupljanja radiojoda (I131) i tehnecija u titnjai (3)
Radioimunoloke metode (RIA). Jod u urinu. Stimulativni i supresivni testovi (3)
Primjena ultrazvuka u dijagnostici bolesti titnjae. Ultrazvuni pregled titnjae i vrata. Ciljana citoloka punkcija pod
kontrolom ultrazvuka i analiza (3)
Terapijska primjena ultrazvuka. Interventne metode. Citoloka punkcija i evakuacija cisti. Sklerozacija cista, adenoma i
paratireoideja (3)
Lijeenje bolesti titnjae
Izbor terapijskog postupka u lijeenju bolesti titne lijezde (3)
Medikamentozna terapija (tirostatici i supstitucija/supresija) (3)
Lijeenje funkcionalanih poremeaja titnjae. Hipertireoza. Lijeenje prema tipu hipertireoze i dobi bolesnika. Hipotireoza.
Supstitucija hormonima titnjae (3)
Eutiroidna difuzna struma. Lijeenje jodom i supresivno lijeenje (3)
Lijeenje upalnih bolesti titnjae (3)
Radiojodna terapija. Drugi oblici lijeenja bolesti titnjae i njihove komplikacije (3)
Lijeenje tumora titnjae (3)
Smjernice u lijeenju i praenju bolesnika s malignim tumorima titnjae (3)
Radionuklidi u endokrinologiji
titnjaa: Metabolizam joda, fiziologija titnjae, normalna i poremeena sinteza hormona, priroeni defekti biosinteze
hormona, mehanizam transporta hormona (3)
Izotopi joda i drugi radionuklidi za dijagnostiku bolesti titnjae, paratireoidnih i nadbubrenih lijezda (3)
Medularni karcinom i kalcitonin (3)
Nadbubrene lijezde: Scintigrafija kore nadbubrenih lijezda i indirektna scintigrafija medule. "In vitro" dijagnostika
hormona nadbubrenih lijezda (3)
Paratireoidne ljezde odreivanje parathormona u serumu i njegova uloga, dijagnostika i vrste hiperparatireoidizma
adenoma (MEN I i II) (3)
Oznaeni inhibitori enzima i visoko specifina oznaena antitijela za scintigrafiju endokrinih lijezda (3)
Nuklearnomedicinska ispitivanja kotanog sistema
Mehanizam akumulacije osteotropnih radiofarmaka (3)
Planarna scintigrafija skeleta u dijagnostici benignih i malignih bolesti skeleta (3)
Interpretacija normalnog i patolokog nalaza (3)
Troetapna scintigrafija skeleta u dijagnostici dobro vaskulariziranih kotanih lezija (3)
Kvantitativna scintigrafija i SPECT kotanog sistema (3)
Detekcija upalnih promjena na skeletu (3)
Scintigrafija velikih i malih zglobova (3)
Dijagnostika primarnih kotanih tumora (3)
Metabolike bolesti kostiju karakteristike, uloga nuklerane medicine (3)
Sportske ozljede i okultni prelomi (stress fraktura) (3)
Scintigrafija kotane sri (3)
Denzitometrija kosti (3)
Radionuklidi u gastroenterologiji
Scintigrafija ljezda slinovnica (3)
Scintigrafija ektopine eluane sluznice (Meckelova divertikula) (3)
Scintigrafija gastrointestinalnog krvarenja (3)
Scintigrafija vaskularnih prostora jetre detekcija hemangioma (3)
Scintigrafija retikuloendotela jetre i slezene radionuklidima (3)
Hepatobilijarna scintigrafija (3)
Gastrointestinalni tranzit: ezofagus, eludac i crijeva (3)
Scintigrafske metode kod poremeaja apsorpcije pojedinih tvari ili gubitka proteina u gastrointestinalnog traktu (3)
Radionuklidi u hematologiji
Volumen krvi, volumen plazme i volumen mase eritrocita (3)
Odreivanje duljine ivota i mjesta razaranja eritrocita (3)
Kinetika trombocita i granulocita (3)
Ferokinetika (3)
Apsorpcija vitamina B12 (3)
Scintigrafija slezene i limfnih vorova (3)
Nuklearnomedicinska ispitivanja upalnih bolesti
Radiofarmaci indikacije, prednosti i nedostaci: Tc99mnanokoloid, leukociti obiljeeni s Tc99m HMPAO I In111oksinom ili
tropolonom, Ga67citrat, antigranulocitna protutijela obiljeena s Tc99m, poliklonski imunoglobulin obiljeen s Tc99m ili
In111 (3)
Scintigrafija apscesa (3)
Scintigrafija osteomijelitisa (3)
Scintigrafija upalnih bolesti crijeva (Crohnove bolesti crijeva i ulceroznog kolitisa) (3)
Nuklearnomedicinska ispitivanja srca, plua i krvnih ila
Dilucija radioaktivnih indikatora u kardiovaskularnom sistemu. Modeli cirkulacije. Brzina cirkulacije. Principi mjerenja
protoka i volumena u kardiovaskularnom sistemu (3)
Radionuklidna angiokardiografija, tehnika prvog prolaza, detekcija i kvantifikacija intrakardijalnog shunta (3)
Perfuzijska scintigrafija miokarda; planarna scintigrafija, jednofotonska tomografija i pozironska emisijska tomografija (3)
Scintigrafija akutnog infarkta miokarda, ispitivanje srane inervaciije (PET/SPECT) (3)
Ispitivanje inervacije srca (3)
Izvoenje testova optereenja i interpretacija EKG nalaza (3)
Postupci reanimacije (3)
Perfuzijska i ventilacijska scintigrafija plua (3)
Radionuklidna flebografija. Scintigrafija tromba. Periferna angioscintigrafija. Scintigrafija krvnih prostora udova (3)
Radionuklidi u neurologiji
Planarna scintigrafija mozga (3)
Jednofotonska tomografija mozga: radiofarmacima koji ne prelaze hermatoencefalnu barijeru (3)
Radiofarmaci za cerebralnu perfuziju (3)
PET I SPECT mozga: radiofarmaci koji prelaze hematoencefalnu barijeru, rf za cerebralnu perfuziju, za mjerenje
metabolizma glukoze, za mjerenje neurotransmitera (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Scintigrafija modane smrti (odsutstva cerebralne cirkulacije) (3)

Radionuklidna cisternografija; ispitivanje toka likvora; dijagnostike traumatskog isticanja cerebrospinalne tekuine (3)
Radionuklidi u nefrologiji i urologiji
Odreivanje klirensa pojedinih "oznaenih" spojeva s mogunou neinvazivnog odreivanja separatnog klirensa za
pojedini bubreg (3)
Perfuzijske scintigrafije bubrega (3)
Dinamika scintigrafija bubrega (3)
Dinamika scintigrafija bubrega uz dekonvoluciju renografskih krivulja (3)
Diuretska dinamika scintigrafija bubrega(3)
Dinamika scintigrafija bubrega kod renovaskularne hipertenzije (3)
Scintigrafija tubula bubrega (3)
Odreivanje rezidualne mokrae bez kateterizacije mokranog mjehura (3)
Dijagnostika vesikoureteralnog refluksa (3)
Direktna i indirekta radionuklidna cistografija (3)
Scintigrafsko ispitivanje transplantiranog bubrega (3)
Perfuzijska scintigrafija testisa (3)
Radionuklidi u onkologiji
Opa teorija djelovanja tumorotropnih agensa (3)
Pretrage uvjetovane preteno promjenama cirkulacije: vaskularizirani i ishemini tumori (radiofarmaka, tehnika pretrage)
(3)
scintigrafija skeleta: fiziologija i patofiziologija, radiofarmaci, tehnike pretrage i njihova relativna vrijednost,normalni i
patoloki scintigrami i njihovo znaenje (3)
Pretrage uvjetovane preteno promjenama ekstravaskularnog prostora (3)
scintigrafija upale i tumora mozga: fiziologija, radiofarmaka, tehnika pretrage, normalni i patoloki scintigrami, znaenje u
onkologiji (3)
Kompjutorizirana transmisijska tomografija (CT) i jednofotonska emisijska kompjutorizirana tomografija (SPECT).
Principi rada i metode nuklearne magnetske rezonancije (MR) (3)
Specifini i nespecifini radiofarmaci u dijagnostici tumora (3)
Ultrazvuk gornjeg abdomena, dojke, testisa i limfnih vorova u diferencijalnoj dijagnozi tumora (3)
PET u onkologiji (3)
Lijeenje otvorenim izvorima zraenja
Terapija mijeloproliferativnih bolesti radiofosforom P32 (3)
Radioimunoterapija (3)
Terapija s Il3lMIBG (3)
Palijativno lijeenje boli kod metastaza kotanog sistema (3)
Intrakavitarna primjena radiofarmaka (3)
Radiosinoviektomija (3)
Primjena I131 lipiodola (3)
Zatita od zraenja
Pojam "interne dozimetrije". Naini odreivanja internih doza zraenja. Faktori koji utjeu na iznose internih apsorbnih
doza. Bioloki parametri. Kinetika radioaktivne tvari. (3)
Bioloko/fizikalno vrijeme polueliminacije radioaktivne tvari iz organizma. Efektivno vrijeme polueliminacije (3)
Izraunavanje doze beta zraenja, primjeri. Interna dozimetrija X i gama zraenja. Dozimetrija vrlo malih energija gama
zraenja. Izraunavanje doze zraenja raznih izotopa joda (3)
Bioloki uinci ionizacijskog zraenja na organizam sisavaca (3)
Specifini problemi zatite od zraenja u nuklearnoj medicini. Zatita osoblja, zatita bolesnika i organizacija rada.
Radiaktivni otpad. Dozimetrijska zdravstvena kontrola. Zakonodavstvo (3)
Djelovanje prekomjernog zraenja na organizam: akutni i kasni uinci (3)
Organizacija prijema ozraenih i kontaminiranih osoba. Detekcija kontaminacije. Principi i postupci vanjske i unutarnje
dekontaminacije. (3)
Procjena doze iz biolokih i fizikalnih parametara (3)
Principi donoenja odluke o vrsti i nainu terapije prekomjerno ozraenih osoba. Preporuke za organizaciju prijema i trijae
prekomjerno ozraenih i kontaminiranih osoba u Klinikom zavodu za nuklearnu medicinu (3)
Informatike metode u nuklearnoj medicini
Tehniki i kliniki aspekti primjene kompjutera u nuklearnoj medicini (3)
Ekstrakcija kvalitativnih i kvantitativnih podataka iz snimljenih studija ispitanika i dobivanje informacije o fiziolokim i
metabolikim procesima (3)
Patofizioloke i farmakoloke podloge, instrumentacija, odnosno sistemi za dobivanje slika i drugih relevantnih podataka te
kontrola kvalitete (3)
Postupci akvizicije i analize podataka i slika (3)
Rekonstrukcija, obrada i poboljanje kvalitete podataka, odnosno slika kao i kliniki rezultati koji se tim postupkom
dobivaju (3)
Dvodimenzionalna statika i dinamika scintigrafija (3)
S EKGom sinhronizirane kardijalne studije (3)
Funkcionalne i parametarske slike (3)
Metode digitalne filtracije slika (3)
Kompjuterizirana transmisijska (CT) i emisijska tomografija (SPECT). Principi rada i metode nuklearne magnetske
rezonancije (3)
Raunarske tehnike u medicinskoj i akcidentalnoj dozimetriji (3)
Nauno istraivanje u nuklearnoj medicini
Kliniko prosuivanje i dijagnostiki postupak (3)
Odreivanje osjetljivosti i specifinosti neke dijagnostike metode (3)
Mjesto nuklearnomedicinskih metoda u dijagnostikom postupku. Uporedba scintigrafije i drugih slikovnih metoda. Odnos
cijene i koristi dijagnostikih metoda (3)
Kliniko ispitivanje dijagnostikih i terapijskih radiofarmaka (3)
Nuklearnomedicinski asopisi, prirunici, udbenici, prikupljanje informacija, pristup bazama podataka, Internet. Izrada
tablica, slika (3)
Specifinosti naunog rada u nuklearnoj medicini (3)
Kritiko procjenjivanje i vrednovanje znanstvenih radova (3)

Srijeda, 12. 8. 2015.
Odabrana poglavlja iz primjene radionuklida u nuklearnoj medicini

Scintigrafija suznih putova (3)
Scintigrafija slinovnica (3)
Radionuklidna limfografija i scintigrafija limfnog vora uvara ("sentinellimfnog vora SLN) (3)
Scintigrafija receptora tj. primjena receptorskih radiofarmaka (3)
Edukacija
iskustvo u edukaciji studenata medicine, ako je mogue i na formalnim predavanjima (3)
iskustvo u edukaciji lijenika drugih specijalnosti (kada je to prikladno i starijih kolega) (3)
iskustvo u edukaciji medicinskih sestara (3)
iskustvo u edukaciji mlaih specijalizanata (3)
redovno uestvovanje na strunim sastancima konsultanata, gdje se specijalizantu dodjeljuju odreene dunosti (3)
potpuno razumijevanje osobne procjene napredovanja i iskustvo u njenoj primjeni (3)
uestvovanje na odgovarajuim kursevima, seminarima i kongresima (3)
razumijevanje neophodnosti i naina provoenja kontinuiranog medicinskog usavravanja (3)
razumijevanje vlastite dunosti o uvanju povjerljivosti osobnih medicinskih podataka (3)
PORODINA MEDICINA
Porodina medicina
Specijalista porodine medicine
Oblast
Porodina medicina
Interna medicina
Kardiologija
Pulmologija
Gastroenterologija
Endokrinologija
Reumatologija
Dermatovenerologija
Infektivna oboljenja
Neurologija
Pedijatrija
Urgentna medicina
Trajanje
(mjeseci)
20
7

ZZJZ FBIH
Edukativni centar porodine medicine
2
2
1
1
1
1
1
1
4
2

Bolniki odjel za zarazne bolesti
Ustanova za hitnu medicinsku pomo i bolniki
objedinjeni hitni prijem
Bolniki odjel psihijatrije i CMZ
Ginekologija
1
Psihijatrija
1
Hirurgija
3
Opa hirurgija
1
1
Otorinilaringologija
Bolniki odjel ORL

Oftalmologija
Bolniki odjel oftalmologije

KZJZ/FZJZ
Javno zdravstvo
AKAZ
Kvalitet, sigurnost i akreditacija u PM
U dogovoru sa glavnim mentorom

Izborna oblast
1
Godinji odmor
4
aktivno sudjelovati u svim strunim poslovima u Edukacionim centrima porodine medicine kao jedinim mjestima
kompetentnim za rad sa specijalizantima na primarnom nivou zdravstvene zatite za vrijeme obavljanja dijela staa iz
porodine medicine. Neophodno je imati 80% prisustva u radu u ECPOM za verifikaciju prisustva.
aktivno sudjelovati na akademskim polu danima
aktivno sudjelovati u kunim posjetama
sudjelovati na zajednikim sastancima tima POM
Program obuke
A. Teoretska obuka
i) konsultacije, diskusije sa supervizorom (33% sati)
ii) seminari tokom specializantskog rada (33% sati)
iii) samostalno uenje u edukativnim centrima (34% sati)
B. Praktina obuka
i) dnevni rad u edukativnim centrima porodine medicine (ECPOM) i drugim klinikim odjelima (70% sati)
ii) diskusija i demonstracija klinikog rada sa supervizorima (25% sati)
iii) istraivanje, revizija klinike prakse i rad na projektu (5% sati)
Ako je kandidat zavrio drugu specijalizaciju ili program dodatne edukacije iz porodine medicine, plan i program e biti prilagoen individualnim potrebama
obuke specijalizanta.
36 mjeseci (3 godine)*
Oblast
Trajanje
(mjeseci)
ZZJZ FBIH
Edukativni centar porodine medicine

Porodina medicina
16
Interna medicina
5
Kardiologija
1
Pulmologija
1
Gastroenterologija
1
Srijeda, 12. 8. 2015.

Endokrinologija
Reumatologija
Dermatovenerologija
Infektivna oboljenja
Neurologija
Pedijatrija
Urgentna medicina

stie zavretkom
specijalizacije
2/3
3
2

Ustanova za hitnu medicinsku pomo i bolniki
objedinjeni hitni prijem
Bolniki odjel psihijatrije i CMZ
Ginekologija
2/3
Psihijatrija
2/3
Hirurgija
Opta hirurgija
2/3
2/3
1/3
Bolniki odjel ORL
Oftalmologija
1/3
KZJZ/FZJZ
Javno zdravstvo
AKAZ
Kvalitet, sigurnost i akreditacija u PM
U dogovoru sa glavnim mentorom

Po izboru
Godinji odmor
3
aktivno sudjelovati u svim strunim poslovima u Edukacionim centrima porodine medicine kao jedinim mjestima
kompetentnim za rad sa specijalizantima na primarnom nivou za vrijeme obavljanja dijela staa iz porodine medicine.
Neophodno je imati 80% prisustva u radu u ECPOM za verifikaciju prisustva.
aktivno sudjelovati na akademskim polu danima
aktivno sudjelovati u kunim posjetama,
sudjelovati na zajednikim sastancima tima PM,
Program obuke
A. Teoretska obuka
i) konsultacije, diskusije sa supervizorom (33% sati)
ii) seminari tokom specializantskog rada (33% sati)
iii) samostalno uenje u edukativnim centrima (34% sati)
B. Praktina obuka
i)
dnevni rad u edukativnim centrima porodine medicine (ECPM) i drugim klinikim odjelima (70% sati)
ii) diskusija i demonstracija klinikog rada sa supervizorima (25% sati)
iii) istraivanje, revizija klinike prakse i rad na projektu (5% sati)
tematskog podruja
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant porodine medicine mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije.
Zavretkom specijalizacije specijalizant porodine medicine mora:
zatite (3)
propisima (3)
zdravstva (3)
(3)

-
Srijeda, 12. 8. 2015.
promicati zdravlje i zdrave stilove ivota svojih pacijenata, zajednice i cjelokupne populacije (3 )
Definicija discipline porodine medicine i specijaliste porodine medicine mora voditi direktno ka osnovnim kompetencijama
porodinog lijenika bez obzira na sam zdravstveni sistem u kojem djeluje.
Sljedeih jedanaest centralnih karakteristika koje definiraju disciplinu porodine medicine se odnose na jedanaest vjetina kojima bi
svaki specijalista porodine medicine morao da ovlada. One se mogu grupirati u est osnovnih kompetencija:
1. Pruanje primarne zdravstvene zatite (a, b)
2. Pacijent u centru zdravstvene njege (c, d, e)
3. Vjetine rjeavanja specifinih problema (f, g)
4. Sveobuhvatan pristup (h, i)
5. Orijentacija ka zajednici (j)
6. Spiritualno modeliranje (k)
Kao nauna disciplina sa pacijentom u centru, tri dodatne karakteristike se trebaju uzeti u obzir prilikom aplikacije osnovnih
karakteristika:
a) kontekstualni posmatranje pacijenta u kontekstu njegove linosti, njegove porodice, zajednice i kulture
b) stavovi osnovani na profesionalnim sposobnostima lijenika, moralnim vrijednostima i etici
c) nauni usvajanje kritikog pristupa praktinom radu baziranom na rezultatima naunih istraivanja i odravanim s
kontinuiranim profesionalnim razvojem i poboljanjem kvaliteta.
Meuodnos osnovnih kompetencija, podruja implementacije i osnovnih osobina odreuje karakter discipline porodine medicine i
ocrtava kompleksnost specijalizacije. Upravo ovaj kompleksni meuodnos osnovnih kompetencija bi trebao da upravlja i da se
reflektira na razvoj programa poduavanja, istraivanja i poboljanja kvaliteta.
Zavretkom specijalizacije specijalizant mora biti sposoban pruiti optimalnu zdravstvenu zatitu iz tematskih podruja porodine
medicine:
1. Porodina medicina
A. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima potrebnim za rad u porodinoj medicini
Zavretkom ovog dijela specijalizacije pedijatrije specijalizant mora da:
1. prepozna, procijeni i obradi najee klinike probleme stanovnitva u opini/lokalnoj zajednici gdje bude radio
2. razumije odrednice bolesti i oboljenja i demonstrira primjenu ovih principa u svakodnevnom radu
3. demonstrira sposobnost da prepozna klinike nejasnoe i osigura sigurno i djelotvorno odluivanje o pacijentu
4. primjenjuje principe zatite pacijenta u centru zdravstvene zatite na djelotvoran i efikasan nain
5. osigura odgovarajuu i kontinuiranu zatitu novoroenadi, djece i adolescenata unutar njihovih porodica
6. osigura odgovarajuu, kontinuiranu zatitu odraslih ena, mukaraca i starijih osoba
7. razumije principe kontinuiteta zdravstvene zatite i primjenjuje ih u svakodnevnoj praksi
8. razumije i primjenjuje principe svoje funkcije "uvara kapije u primarnoj zatiti
9. razumije da je odnos izmeu lijenika i pacijenta sutina specijalizacije porodine medicine i demonstrira djelotvoran odnos
lijenik pacijent
10. pokazuje razumijevanje etikih pitanja s kojima se suoava u svakodnevnom radu sa pacijentima
11. preuzima dugoronu obavezu u osiguravavanju dobrobiti pacijenata i zastupa interese svog pacijenta kada je to prikladno
12. pokazuje samo-svjesnost o vlatitoj snazi i slabosti, kao i odgovornosti u stresnim situacijama
13. bude osposobljen da pravovremeno obezbijedi uputnice za specijaliste i da odrava dobru komunikaciju sa konsultantima
14. slui kao izvor informacija za pacijete o svim uslugama i sredstvima koje prua zajednica u kojoj ive, i na taj nain efikasno
unapreuje zatitu pacijenata
15. kritiki ocijeni nova medicinska saznanja, moe ih efikasno interpretirati i primjeniti u odlukama svoje svakodnevne prakse
16. bude osposobljen je da procijeni svoje vlastite sposobnosti i naine voenja prakse kroz upotrebu audita i drugih metoda za
osiguravanje kvaliteta
a. poznaje medicinu zasnovanu na dokazima i u svakodnevnoj praksi koristi vodie za najea oboljenja.
b. bude sposoban je da analizira uzroke svojih greaka, procijeni rizike u praksi i da ih prevenira.
c. bude sposoban je da se samoocijeni u odnosu na akreditacijske standarde za timove porodine medicine i da se pripremi
za kolegijalnu vanjsku ocjenu i akreditaciju.
17. pokazuje vjetine samousmijeravanja, cjeloivotnog uenja i pronalaenja pristupa novim informacijama koritenjem
raunara
18. pokazuje znanje o najeim problemima u rehabilitacionoj medicini i dijagnostici, kao i terapeutskim procedurama u
rehabilitacionim centrima u zajednici i primjenjuje ih u lijeenju pacijenata
19. ima znanje o najeim i vanim problemima medicine rada u svojoj praksi
20. pokazuje razumijevanje teorija starenja i psihologije starenja i primjenjuje to na njegu svojih starijih pacijenata
21. pokazuje razumijevanje atipinih pojava bolesti kod starijih osoba i razlikuje ih od normalnih promjena usljed starenja i
promjena zbog bolesti
22. bude osposobljen je da provodi detaljnu gerijatrijsku procjenu
23. bude osposobljen je da provodi procjenu mentalne funkcije kod starijih osoba
24. pokazuje razumijevanje propisivanja lijekova za starije osobe i specijalnih problema polifarmacije i terapije lijekovima kod
starijih osoba
25. pokazuje mogunost djelotvornog koritenja resursa iz zajednice i slubi koje mogu pomoi starijim osobama da odre
funkciju i nezavisnost
26. ima znanje i vjetine da procjeni rizik, prevenira i tretira posljedice padova kod starijih pacijenata
27. ima znanje i vjetine da procijeni i tretira razliite uzroke inkontinencije kod starijih
28. pokazuje znanje i vjetine da razlikuje, procijeni i tretira delirijum i demenciju
29. pokazuje znanje i vjetine da procijeni i tretira poremeaj spavanja kod starijih
30. pokazuje znanje i vjetine da procijeni i tretira esta muskuloskeletna, neuroloka stanja kod starijih.
31. pokazuje razumijevanje principa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije i primjenjuje ove principe u zatiti svih
pacijenata
32. pokazuje razumijevanje principa promocije zdravlja i zdravstvenog obrazovanja pacijenata i organizira svoju praksu da
obezbijedi mogunosti za zdravstvenu promociju kako pojedincima tako i grupama.
33. razumije funkcije zavoda za javno zdravstvo i drugih slubi javnog zdravstva u zajednici
34. razumije principe nadzora bolesti i otkrivanja sluajeva s ciljem prevencije i tretmana prenosivih oboljenja
35. razumije principe zdravlja populacije i trai mogunosti da promovira zdravlje svojih registriranih pacijenata u zajednici
36. razumije principa palijativne njege i primjenjuje ove principe za njegu pacijenata sa terminalnim oboljenjima
Srijeda, 12. 8. 2015.
37. ima znaje i vjetine tretmana najeih palijativnih problema

B. Metode
1. 23-mjesena obuka u edukativnim centrima porodine medicine (ECPOM), ukljuujui praksu u fizikalnim rehabilitacionim
centrima u zajednici i slubama medicine rada
2. zavravanje revizije klinike prakse audita tokom vremena provedenog u porodinoj medicini.
3. izradu istraivakog projekta tokom trajanja obuke (prezentacija u zavrnoj godini)
4. pripremanje i prezentacija seminara kolegama specijalizantima
5. vrijeme od 216 sati (72 APD-a) seminara i konsultacija iz porodine medicine.
C. Klinike vjetine i manje procedure
1. metode i vjetine intervjuiranja sa pacijentom u centru
2. vjetine fizikalnog pregleda svih sistema
3. vjetine savjetovanja za pacijente sa estim psihosocijalnim problemima
4. procedure gerijatrijske procjene, instrumenti za procjenu
5. procjena radi prevencije padova: procjena hoda, tempiranog testa ustani i kreni, procjena opasnosti u kui
6. procjena mentalnog statusa: Folstein test i drugi.
7. manje hirurke i ambulantne procedure: (*opcionalne procedure za praksu u urbanoj sredini)
analiza urina: hemijska i mikroskopska
test stolice na okultno krvarenje
PAP-a test
bris grla, nazofaringsa, cerviksa/vagine, uretre, koe itd
injekcije: IM, SC.
venepunkcija
EKG pregled i interpretacija
mjerenje i interpretacija peak flow-a
upotreba i interpretacija glukometra
ekscizija jednostavnih cisti, nevusa, drugih benignih lezija koe*
biopsija koe (punch biopsija)*
vjetine ivanja/otklanjanja konaca
incijzija i drenaa apscesa koe
tretman paronihija
previjanje manjih opekotina, abrazija i povrnih rana
njega stopala i noktiju kod visoko rizinih pacijenata
njega staznih ulkusa
otklanjanje subungualnog hematoma
stavljanje udlaga kod povrijeenih prstiju
mobiliziranje povrijeenih zglobova
aspiracija/injekcija olekranona ili patelarne burse
vjetine indirektne laringoskopije
otklanjanje cerumena iz uha pricom ili kiretom
otklanjanje stranih tijela iz nosa/uha
aspiracija/injekcija olekranonske ili patelarne burze
kauterizacija/tamponada pri zaustavljanje anteriorne epistakse*
postavljanje fitilja gaze zbog stenoze unog kanala*
bojenje ronjae sa fluorescinom
odstranjivanje stranih tijela iz konjunktive i ronjae*
vjetine oftalmoskopiranja
everzija/izvrtanje onih kapaka
bojenje kornee sa fluorescinom, topinim anesteticima oka*
zatvaranje oka flasterima
pregled vida (vizusa)
D. Evaluacija
1. ocjena supervizora porodine medicine
2. ocjena prezentacija/seminara
3. zadovoljavajue obavljanje revizije klinike prakse audit-a
4. zadovoljavajua izrada specijalizantnog projekta
5. popunjavanje dnevnika
6. OSCE ispit
7. zavrni pismeni ispit
1. Interna medicina
1.1. Kardiologija i
1.2. Pulmologija
A. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima
Po zavretku specijalizacije, porodini lijenik e biti osposobljen da:
1. pokazuje znanje i sposobnosti da provodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju oboljenja
kardiovaskularnog sistema.
2. da dijagnosticira, tretira i upuuje, kad je to potrebno, uobiajene i manje uobiajene ali ozbiljne pacijente sa problemima
kardiovaskularnog sistema ukljuujui, ali ne ograniavajui samo na:
oboljenja koronarnih arterija
nestabilna angina
kardijalni arest
bolesti sranih zalistaka
kongenitalna srana oboljenja
srane aritmije
kongestivno zatajivanje srca
hipertenzija
tromboza dubokih vena
varikozne vene
edem plua
periferna vaskularna oboljenja
sinkopa

-
Srijeda, 12. 8. 2015.
oboljenja perikarda
znanje specijalnih dijagnostikih metoda u kardiologiji, indikacije za njihovu upotrebu, njihovu isplativost i obavjetava
pacijente o rezultatima testova i njihovom znaenju:
ehokardiografija
nuklearna kardiologija
kateterizacija srca i angiografija
stres test pri naporu
4. sposobnost da oivljava/ko-ordinira oivljavanje pacijenata prema principima i protokolima osnovne i unaprijeene potpore
sranom radu.
5. interpretacija EKG posebno u urgentnim situacijama.
6. znanje i sposobnosti da provodovoenje plana primarne i sekundarne prevencije kardiovaskularnih problema.
7. znanja i sposobnosti da uzmimanje adekvatne anamneze i obavljanja fizikalnog pregleda pacijenata koji boluju od
pulmonalnih oboljenja.
8. dijagnosticiranje, voenje, plunih oboljenja i problema, ukljuujui:
hronine opstruktivne plune bolesti
astma: akutna, hronina, status asthmaticus
pneumonije u razlicitim okruenjima i dobnim grupama
sekundarna hronina respiratorna insuficijencija usljed uznapredovalog oboljenja plua (restriktivna/opstruktivna)
pluna embolija
karcinomi respiratornog trakta
pleuralni izljevi
tenzioni pneumotoraks
hemoptiza
tuberkuloza
9. savjetovanje i lijeenje puenja, ponaa se kao uzor svojim pacijentima time to ne pui.
B. Metode
1. 5 ili 7 mjeseci praktine obuke iz kardiologije i pulmologije
2. 17 ili 23 mjeseca edukacije iz porodine medicine gdje se u primarnom okruenju susreu kardiovaskularni i pulmonalni
problemi
3. 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susreu urgentni kardiovaskularni i pulmonalni problemi
4. 36 sati APD-a plus APD o urgentnoj medicine i APD iz porodine medicine.
1. fokusirana anamneza i fizikalni pregled kardiovaskularnog i pulmonalnog sistema
2. interpretacija EKG i estih akutnih problema
3. upotreba inhalera i Peak Flow Metra
4. osnovne vjetine kardijalne reanimacije
5. spirometrija (opcijski)
D. Evaluacija
1. ocjena mentora s kardiologije i pulomolgije
3. popunjavanje specijalizantskog dnevnika
2.3. Gastroenterologija
Po zavretku specijalizacije, porodini lijenik e biti osposobljen da
1. ima znanje i sposobnosti da uradi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju oboljenja
gastrointestinalnog sistema.
2. pokazuje razumijevanje indikacija, ogranienja i velikih komplikacija razliitih gastrointestinalnih procedura, i primjenjuje ih
u donoenju odluka, ukljuujui:
ezofagealna i gastrina endoskopija, sigmoidoskopija i kolonoskopija
biopsija jetre
ERCP
ispitivanje motiliteta
radioloke pretrage
3. ima znanja i sposobnosti da dijagnosticira, vodi i upuuje kada je potrebno na uobiajena i manje uobiajena ali ozbiljna
gastrointestinalana oboljenja i probleme, ukljuujui:
orofaringealni poremeaji gutanja
gastro-ezofagealni refluks
ezofagealni motoriki poremeaji
peptiki ulkus
ezofagelani varikoziteti
akutno krvarenje iz gornjeg dijela gastrointestinalnog trakta
funkcionalna, neulkusna dispepsija
gastritis
gastriki ulkus
akutni pankreatitis
malapsorpcioni poremeaji
upalne bolesti crijeva ukljuujui Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis
hepato-bilijarni poremeaji
infektivne dijareje
sindrom iritabilnog kolona
divertikularna oboljenja
gastrointestinalni maligniteti
4. pokazuje znanja i vjetine primjene plana primarne i sekundarne prevencije gastrointestinalnih problema.
B. Metode
1. 1 mjesec praktine obuke iz gastroenetrologije
2. 17 ili 23 mjeseca obuke iz porodine medicine gdje se u primarnom okruenju susreu gastroinestinalni problemi.
3. 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susreu urgentni gastrointestinalni problemi.
4. 12 sati APD-a plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodinoj medicini
3.
Srijeda, 12. 8. 2015.

1. fokusirana anamneza i fizikalni pregled abdomena ukljuujui i rektalni pregled.
2. insercija nazogastrine sonde*
3. testiranje stolice na okultno krvarenje
D. Evaluacija
1. ocjena mentora sa gastroenterologije
2. ocjena supervizora iz porodin medicine
2.3 Neurologija
1. primjenjuje znanje i sposobnosti da uradi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju neuroloka
oboljenja
2. pokazuje znanja i sposobnosti da procijeni, tretira i upuuje kada je potrebno na uobiajena i manje uobiajena, ali ozbiljna
neuroloka oboljenja i probleme, ukljuujui:
glavobolja tranzitorne ishemine atake
cerebrovaskularni incidenti
razne vrste konvulzija
parkinsonova bolest i drugi poremeaji kretanja
multipla skleroza
sindromi ukljetenja nerava
periferne neuropatije
poremeaji kranijalnih nerava
tumori mozga: primarni i sekundarni
koma/alterirani nivoi svijesti
meningitis i njegove sekvele
povrede glave i sekvele
vrtoglavica/vertigo
zloupotrebe alkohola i nervni sistem
3. razumijevanje principa rehabilitacije i primjenjuje ih u lijeenju pacijenata sa neurolokim oboljenjima
4. primjenjuje znanje i vjetine da provodi plan primarne i sekudarne prevencije neurolokih problema
B. Metode
1. 1 mjesec praktine obuke iz neurologije
2. 18 mjeseci obuke iz porodine medicine gdje se u primarnom okruenju susreu neuroloki problemi
3. 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susreu urgentni neuroloki problemi.
4. 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodinoj medicini
1. fokusirana anamneza i fizikalni pregled nervnog sistema.
2. primjena Glasgow skale kome
D. Evaluacija
1. ocjena mentora neurologije
10.4. Endokrinologija
1. pokazuje znanje i sposobnosti da provodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju endokrinoloka
oboljenja
2. pokazuje znanje i sposobnosti da procijeni, tretira i upuuje kada je potrebno na uobiajena i manje uobiajena ali ozbiljne
endokrinoloke probleme ukljuujui:
diabetes mellitus (tip 1 i tip 2) i njegove komplikacije
tireoidni poremeaji i njihove komplikacije
pituitarni poremeaji
adrenalni poremeaji
B. Metode
1. 0.5 ili 1mjeseca praktine obuke iz endokrinologije
2. 17 ili 23 mjeseca praktine obuke iz porodine medicine gdje se u primarnom okruenju susreu endokrinoloki problemi
3. 2-3 mjeseca vremena po izboru da se pobolja obuka iz bilo kojeg od ovih podruja
1. fokusirana anamneza i fizikalni pregled tireoidnih poremeaja
2. upotreba glukometra
D. Evaluacija
1. ocjena mentora sa endokrinologije
2.5. Reumatologija
1. pokazuje znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju reumatoloka
oboljenja.
2. pokazuje ima znanja i sposobnosti da procijeni, tretira i upuuje kada je potrebno na uobiajena i manje uobiajena ali
ozbiljne reumatoloke problema ukljuujui:
osteoartritis
reumatoidni artritis
drugi inflamatorni artritisi
vaskulitis i drugi poremeaji vezivnog tkiva
Srijeda, 12. 8. 2015.
B. Metode
1. 0.5 ili 1 mjeseca praktine obuke iz reumatologije
2. 17 ili 23 mjeseca praktine obuke iz porodine medicine gdje se u primarnom okruenju susreu reumatoloki problemi
1. fokusirana anamneza i fizikalni pregled zglobova i kime.
2. aspiracija/ injekcija prepatelarne i olekranonske burse
3. injekcija tetiva, bursa i gangliona
D. Evaluacija
1. ocjena mentora sa reumatologije
11. Dermatovenerologija
1. ima znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju dermatoloka
oboljenja.
2. ima znanje i sposobnosti da procijeni, tretira i upuuje kada je potrebno na uobiajena i manje uobiajena ali ozbiljne
dermatoloke probleme ukljuujui:
akniformna stanja
dermatitis/ekcemi i drugi inflamatorni koni problemi
infekcije koe: bakterijske, virusne, gljivine
papuloskvamozna oboljenja
vezikulobulozna oboljenja
osipi na koi nastali kao posljedica upotrebe nekih ljekova (erupcije)
urtikarije
koni karcinomi
benigne pigmentirane kone lezije
poremeaji dlake
poremeaji noktiju
B. Metode
1. fokusirana anamneza i fizikalni pregled koe i dodataka koe
2. biopsija koe
3. ekscizija benigne kone lezije
4. koa, uzorak nokta za testiranje na gljivice
D. Evaluacija
1. ocjena mentora sa dermatologije
12. Infektivna oboljenja
1. pokazuje znanje i sposobnosti da provodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju infektivna
oboljenja.
2. pokazuje znanje i sposobnosti da procijeni, tretira i upuuje kada je potrebno na uobiajena i manje uobiajena ali ozbiljna
infektivna oboljenja ukljuujui:
celulitis i koni apsces
zarazna oboljenja
oboljenja koja se mogu sprijeiti vakcinacijom
AIDS i HIV
3. pokazuje sposobnost da provodi plan primarne i sekundarne prevencije infektivnih oboljenja.
B. Metode
1. 0.5 ili 1 mjeseca praktine obuke iz infektivnih oboljenja
2. 17 ili 23 mjeseca obuke iz porodine medicine gdje se u primarnom okruenju susreu infektivni problemi
3. 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susreemo sa urgentnim endokrinolokim i infektivnim oboljenjima
5. 24 sata APD plus APD iz urgentne medicine i APD iz porodine medicine
D. Evaluacija
1. ocjena mentora sa infektologije
6. Pedijatrija i kolska medicina
1. pokazuje znanje i sposobnosti da obezbjedi rutinsku zatitu, zasnovanu na dokazima, pravovremeno roene djece. Ovo
ukljuuje i davanje savjeta roditeljima o:
dojenju i hranjenju na boicu
zatiti pupane vrpce
zatiti koe
brizi o obrezivanju
varijacijama normalnog razvoja
preventivnom testiranju i tretmanu
obrascima spavanja
stolici
Srijeda, 12. 8. 2015.

2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
-
pitanjima sigurnosti
ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i tretira este probleme kod novoroenadi, te ih upuuje drugim specijalistima kad
je to potrebno, ukljuujui:
milia
erythema toxicum
seboroini dermatitis
mongolska pjega
hemangiomi
plikovi koji nastaju kao posljedica sisanja
mladei
cefalohematoma
oticanje dojki
sindaktilija
prekobrojne bradavice
subkonjunktivalna hemoragija
neonatalne one infekcije
umbilikalna hernija
regurgitacija
infantilne kolike
konstipacija
hidrokele
nesputeni testis
hipospadija
u ruralnim podrujima e imati znanja i sposobnosti da nadziru hranjenje, poremeaje tenosti i elektrolita
kod bolesne novoroenadi, prijevremeno roene djece i da stabilizira stanje i djeluje kada je potrebno.
pokazuje znanje i sposobnosti da procjeni i inicira tretman za tahipneju, hipoglikemiju, hipokalcijemiju i moguu sepsu u
novoroenakom periodu i da potrai odgovarajuu konsultaciju.
pokazuje znanja i sposobnosti da vodi brigu o porodici koja je pretrpjela perinatalni gubitak, porodici sa djetetom sa
smetnjama u razvoju/nesposobnostima ili koje zahtijeva duu hospitalizaciju.
pokazuje znanja i sposobnosti da prepozna i adekvatno uputi novoroenad sa uobiajenim ili manje uobiajenim, ali
opasnim stanjima ukljuujui:
novoroenad majki sa dijabetesom
teka hiperbilirubinemija
novoroenad sa cijanozom
respiratorni distres
mogua sepsa
abdominalna distenzija
kongenitalna srana oboljenja
down sindrom/drugi kongenitalni sindromi
rascjepljenja usna/nepce
deformiteti udova
signifikantne anemije
kongenitalna displazija kuka
hidrocefalus
spina bifida/mielomeningocele
epizode apneje
iznenadni napadi
intestinalne opstrukcije
pokazuje znanje i sposobnosti da nadgleda rast i razvoj novoroeneta koristei standardne tablice i poznaje granice
normalnih vrijednosti i odstupanja.
pokazuje znanja i sposobnosti da prui smjernice i savjete o njezi novoroenadi i male djece ukljuujui:
ishrana i problemi hranjenja
raspored imunizacija
problemi ponaanja
interakcija roditelj-dijete
poduavanje o nainu vrenja nude
pitanja sigurnosti
pokazuje znanja i sposobnosti da obezbjedi dobne-adekvatne postupke skrininga zasnovanih na dokazima kako je
preporueno u vodiima s ciljem otkrivanja sljedeih stanja kod novoroenadi i male djece:
oteenje vida i sluha
kongenitalna displazija kuka
anemija kod beba sa visokim rizikom
tuberkuloza
pokazuje znanja i sposobnosti da dijagnosticira, tretira i adekvatno upuuje djecu sa uobiajenim akutnim problemima u
ranom djetinstvu i posmatra djeije oboljenje u kontekstu porodice.
pokazuje znanje i sposobnosti da radi sa pedijatrijskim konsultantima u koordiniranju lijeenja hroninih oboljenja u
djetinstvu ukljuujui:
fizike i mentalne smetnje
zatajivanje napredovanja/usporenje razvoja
poremeaji praeni iznenadnim konvulzijama
dijabetes melitus
anemia
kongenitalni defekti
alergijski problemi
astma
poremeaji hoda, stopala i nogu
pokazuje znanja i sposobnosti da vodi rauna o efektima porodinih problema kao to su:
smrt u porodici
razvod
zlostavljanje djeteta
Srijeda, 12. 8. 2015.
alkoholizam
hospitalizacija
14. pokazuje znanje i sposobnosti da prepozna, da savjet i djeluje kada je pogodno kod djece sa poremeajem nedostatka panje,
poremeajima uenja u koli, poremeajem ponaanja i emotivnim problemima.
15. pokazuje znanje i sposobnosti da prepozna i adekvatno djeluje kod uobiajenih hirurkih bolesti u djetinjstvu, ukljuujui:
hernije
hidrocele
nesputeni testis
torzija testisa
akutni abdominalni bol, apendicitis
stenoza pilorusa
intestinalna opstrukcija
apscesi
Legg-Perth-ova bolest
skliznue epifize glave femura
Osgood-Schlatter-ova bolest
hondromalacija patele
skolioza
16. pokazuje znanja i sposobnosti da procjeni, tretira ili djeluje kod djece sa traumatskim povredama, ukljuujui:
povreda glave
povreda glave/nosa ili strano tijelo u glavi/nosu
povreda gornjih ekstremiteta, iaenje, frakture
povrede donjih ekstremiteta, iaenje, frakture
povreda lea
povreda grudnog koa i abdomena
opekotine
strujne povrede
zlostavljanje djece
17. pokazuje znanje i sposobnosti da procjeni i tretira uobiajene probleme adolescenata ukljuujui:
probleme ishrane
poremeaji rasta/pitanja razvoja
ginekomastija
akne
nesree/nezgode
depresija/psihosocijalni problemi
kontracepcija
poremeaji menstruacije
upotreba droga i alkohola
puenje
18. implementira planove primarne i sekundarne prevencije oboljenja i povreda kod djece i adolescenata.
B. Metode
1. 3, odnosno 4 mjeseca praktine obuke iz pedijatrije
2. 17 ili 23 mjeseca obuke iz porodine medicine gdje se u primarnom okruenju susreu pedijatrijski problemi.
3. 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susreu urgentni pedijatrijski problemi.
4. 36 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodinoj medicini.
C Klinike vjetine i manje procedure
1. sposobnosti komunikacije sa djecom, adolescentima i njihovim porodicama.
2. za klinike susrete sa novoroenadima i bebama, porodini lijenik mora prikupiti kompletnu istoriju ukljuujui:
- akuersku istoriju i istoriju roenja s ciljem otkrivanja djece s rizikom moguih problema u razvoju
- prehrambene navike
razvojne prekretnice
imunizacijski karton
psihosocijalna istorija porodine dinamike, socioekonomska pitanja
3. procjena rasta i razvoja novoroenadi i male djece koristei standardne kartone rasta
4. otklanjanje stranih tijela iz uha, nosa, oka, koe, grla
5. tretman krvarenja iz nosa kod djece
6. stavljnje onih kapi kod novoroenadi i djece
7. otklanjanje cerumena iz djeijeg uha kiretom ili trcaljkom
8. otoskopske i oftalmoskopske vjetine pregleda djece
9. nabavka imunizacionih injekcija
10. testiranje sposobnosti vida kod djece
11. postavljanje zavoja, imobilizacije, gipsa kod uobiajenih povreda, zatvorenih preloma*
12. vraanje dislocirane glave radiusa u poloaj potreban za pravilno srastanje*
13. tretman frakture klavikule
14. zaivanje jednostavnijih laceracija
15. tretman manjih opekotina
16. prikaz stepena respiratornog protoka sa peak flow metrom
17. upotreba bronhodilatatora putem inhalatora, maske, i aerosola
18. laringoskopija, intubacija i sposobnosti oivljavanja*
19. lavaa eluca*
D. Evaluacija
1. Ocjena mentora sa pedijatrije
2. Ocjena supervizora porodine medicine
7. Urgentna medicina
1. pokazuje znanje i sposobnosti da razlikuje ozbiljno oboljelog pacijenta od lake oboljelog pacijenta ili pacijenta sa manjim
povredama
Srijeda, 12. 8. 2015.

2.
3.
ima sposobnosti vrenja osnovnog tretmana neophodnog u situacijama opasnim po ivot

ima sposobnost stabilizirati stanje akutno oboljelih pacijenata i pobrinuti se za njihovo daljnje odgovarajue upuivanje i
prenos
4. porodini lijenik je sposoban odrediti prioritete kada tretira vie pacijenata u urgentnim situacijama
5. pokazuje znanje i sposobnosti da promovira dobro zdravlje i da vri prevenciju povreda i nezgoda
6. moe primijeniti principe urgentne zatite: trijau, oivljavanje, stabilizaciju, nadzor i transport oboljelih osoba u kritinom
stanju
7. poznaje principe nadoknade tenosti i elektrolita
8. pokazuje znanje i sposobnosti da pokrene tretman nad otrovanim/predoziranim pacijentom
9. pokazuje znanje i sposobnosti da prepozna i pokrene tretman urgentnih stanja uzrokovanih vanjskim uticajem, ukljuujui
hipotermiju
hipertermiju
povrede nastale utapanjem/ronjenjem
izloenost ugljen-monoksidu
reakcije na ubod insekta
opekotine
ugrizne povrede (ivotinjskog i ljudskog porijekla)
10. organizirano pristupa ocjeni i nadzoru nespecifinih ili nediferenciranih urgentnih problema, ukljuujui:
bol u grudima
ok
dispneja
akutni abdominalni bol
gastrointestinalna hemoragija
koma/alterirani nivo svijesti
teka glavobolja
sinkopa
simptomi opasni po ivot
11. moe prepoznati i pokrenuti tretman specifinih akutnih poremeaja tjelesnih/organskih sistema, ukljuujui:
srani: infarkt miokarda, srani arest, nestabilna angina, kongestivna slabost rada srca/edem plua, perikarditis
vaskularni: embolija plua, tromboza dubokih vena, hipertenzivna urgentna stanja, ishemija mezenterija, aneurizma aorte,
periferna vaskularna oboljenja
pluni: pneumonija, astma, kobp, pneumotoraks, opstrukcija gornjih zranih puteva
gastrointestinalni: peptiki ulkus, perforirana viscera, akutni apendicitis, opstrukcije, hernije, akutni holecistitis/litijaza,
akutni pankreatitis, utica, hepatitis, inflamatorna oboljenja utrobe, divertikularna oboljenja, dijarejalna oboljenja, trovanje
hranom
genitourinarni: akutno zatajivanje bubrega, akutni glomerulonefritis, infekcije urinarnog trakta, akutna torzija testisa, akutni
epididimitis, akutni uretritis, renalna kolika i pijelonefritis
ginekoloko/akuerski: inflamatorna oboljenja zdjelice, ektopina trudnoa, vaginalno krvarenje u trudnoi, vaginalni
iscjedak, pre-eklampsija, urgentni porod
endokrini/metaboliki: hipoglikemija, hiperglihemija, ketoacidoza, hiperosmolarna koma bez ketoacidoze, tireoidna kriza,
miksedem, adrenalna kriza, poremeaj acidobazne ravnotee, poremeaj tenosti/ elektrolita
hematoloki: sklonost krvarenju, transfuzione reakcije, infekcije kod pacijenata sa malignitetom
neuroloki: teka glavobolja, modani udar/tranzitorni ishermini napad, iznenadne konvulzija, mijastenija i komplikacije
modanih tumora
oftalmoloki: zacrvenjeno oko, gubitak vida, glaukom, trauma
otolarinolaringoloki: otitis eksterna sa opstrukcijom, otitis media, akutni epiglotitis, opstruktivni tonzilitis/para-tonzilarni
apsces, croup, i aspiracija stranog tijela
toksikologija: sluajna ingestija medikamenata, drugih supstanci, djelovanje u sluaju predoziranja
infekcije: meningitis, teke infekcije mekih tkiva
alergija: akutna anafilaksa, reakcije na ubod insekta
psihijatrijski: akutna schizofrenija/psihoze, pokuaj samoubistva, akutno anksiozno stanje
12. Porodini lijenik e biti obuen u osnovnoj i unapreenoj tehnici pruanja podrke radu srca.
B. Metode
1. 2 mjeseca praktine edukacije iz urgentne medicine.
2. 18 mjeseci edukacije iz porodine medicine gdje se u primarnom okruenju susreu urgentni problemi.
3. 24 sata APD plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodinoj medicini.
C. Klinike sposobnosti i manje procedure
1. CPR kod djece i odraslih
2. nadzor zranih puteva, upotreba ambu balona, zrani putevi i vjetine intubacije*
3. ventilatorna podrka, ukljuujui terapiju kisikom
4. venopunktura kod djece i odraslih
5. pristup venama
6. imobilizacija/repozicija dislokacija, fraktura, cervikalna imobilizacija
7. lokalna anestezija, blokada
8. tamponada nosa, kauterizacija u sluaju krvarenja iz nosa.
9. zbrinjavanje rana: obrada i sposobnost postavljanja avova
10. incizija i drenaa koe i subkutanih apscesa.
11. uklanjanje stranih tijela iz: koe, oka, uha, nosa.
12. postavljanje kopi u predjelu oka
13. bojenje oka fluorescinom
14. izvrtanje kapka
15. interpretacija EKG-a.
16. defibrilacija*
17. interpretacija rezultata spirometrije, mjerenje nivoa respiratornog protoka
18. postavljanje gaze u vanjski sluni kanal
19. postavljanje urinarnog katetera
20. redukcija dislociranog ramenog zgloba*
21. postavljanje nazo-gastrine sonde
22. vjetine u davanju injekcija
23. otklanjanje subungualnog hematoma, Paronyhia / urasli nokat
Srijeda, 12. 8. 2015.
D. Evaluacija
1. Ocjena mentora sa urgentnih odjela
3. Popunjavanje specijalizantskog dnevnika
4. Zavrni pismeni ispit
8. Ginekologija i opstetricija
1. poznaje preventivne aspekte ginekologije, metode skrininga prema vodiima i rano otkrivanje maligniteta
2. ima sposobnosti savjetovanja pacijenata po pitanjima planiranja porodice, propisivanja odgovarajuih metoda kontrole zaea
i savjetovanja ena uz potovanje prava na abortus
3. poznaje probleme ljudske seksualnosti, ima razvijene sposobnosti u uzimanju psihoseksualne istorije, procjenu seksualnog
problema i voenje uobiajenih psihoseksualnih problema
4. lijenik ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira, tretira ili upuuje kada je potrebno na uobiajene i manje uobiajene, ali
ozbiljne ginekoloke probleme u primarnoj zdravstvenoj zatiti ukljuujui:
poremeaje menstruacije od menarche do menopauze
neplodnost
dyspareunia/seksualna disfunkcija
infekcije urogenitalnog trakta
endometrioza
urinarna inkontinencija
prolaps uterusa
pitanja vazana za menopauzu i hormonalna terapija
spolno prenosive bolesti
komplikacije rane trudnoe
ginekoloki maligniteti
akutna bol u zdjelici
hronina bol u zdjelici
problemi vezani za dojke
5. pokazuje znanje i sposobnosti da dijagnosticira stanja koja zahtijevaju ginekoloku operaciju, poznaje rutinu pre-operativne
zatite i moe prepoznati post-operativne komplikacije koje mogu uslijediti nakon ginekoloke operacije
6. ima znanje i sposobnosti da identificira i vodi uobiajene ginekoloke probleme adolescenata.
7. razumije normalne psiholoke promjene u toku trudnoe.
8. shvata znaaj promocije zdravlja ena u njihovim reproduktivnim godinama, znaaj procjene rizika, obrazovanja i tretmana
prije zaea.
9. razumije efekte sljedeih stanja na trudnoi:
puenje cigareta
siromatvo
zloupotreba lijekova
lijeenje
profesija
starosna dob
genetski faktori
porodina dinamika i razdori u porodici
infekcije
hronina oboljenja
Rh izoimunizacija
10. poznaje stanja (hronina medicinska, genetika) koja zahtijevaju podrobnija saznanja prije zaea ili ranije u pre-natalnom
periodu.
11. posjeduje znanje i sposobnosti da tano dijagnosticira trudnou, promjene vezane za trudnou (normalne varijante) i moe
praviti razliku izmeu normalnih i abnormalnih stanja u trudnoi.
12. poznaje rutinske skrining testove u trudnoi i moe napraviti nacrt voenja dobre pre-natalne zatite.*
13. moe tano odrediti gestacijsko razdoblje, rast fetusa i napredak fetusa i moe odrediti/dati procjenu kategorija rizika za
svaku trudnou.*
14. zna indikacije, rizike i koristi i moe interpretirati rezultate dijagnostikih testova u trudnoi ukljuujui:*
amniocentezu
uzimanje uzoraka horionskih resica (ako je dostupno)
biofiziki profil: non-stress test
ultrazvuk
15. ima sposobnosti da identificira i vodi pacijentice sa psihosocijalnim rizikom u toku trudnoe.
16. ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira, vodi i upuuje ene sa prijetecim abortusom, inkompletnim/kompletnim
abortusom, habitualnim abortusom (ponavljajui abortus), i ektopinom trudnoom.
17. ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i savjetuje pacijentice sa uobiajenim manjim problemima u toku trudnoe (grevi
u nogama, promjene koe, bol u leima, povraanje, itd.)
18. ima znanje i sposobnosti da prepozna i tretira hyperemesis gravidarum (teka povraanja u toku trudnoe).*
19. ima znanje i sposobnosti da prepozna i nadzire krvarenja u svakom trimestru.*
20. lijenik ima znanja i sposobnosti da prepozna normalnu i abnormalnu kotanu arhitekturu zdjelice, poziciju i prezentaciju
fetusa.
21. ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i upuuje pacijente sa:
prijevremenim porodom
prijevremenom rupturom membrana (ovojnica)
intrauterina retardacija rasta
hipertenzija uzrokovana trudnoom
gestacijski dijabetes
pre-eklampsija
eklampsija
anemija
infekcije
22. ima znanje i sposobnosti da savjetuje enu koja je prethodno imala carski rez o mogunosti ponovnog carskog reza, kao i o
vaginalnom porodu nakon carskog reza
Srijeda, 12. 8. 2015.
23. poznaje indikacije za potencijalne komplikacije od operativnog akuerstva: carski rez, poroaj sa poroajnim kljetima,
izlazak djeteta u zatkom
24. ima znanje i sposobnosti da osigura post-poroajnu zatitu usmjerenu na porodicu, uz prepoznavanje promjena porodine
dinamike i isticanje znaaja psihosocijalne podrke za sve lanove porodice
25. ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira, tretira i upuuje pacijentice sa post-poroajnim komplikacijama ukljuujui:
hemoragije
odgoena preeklampsija
groznica
tromboza dubokih vena
endometrioza
26. ima znanje i sposobnosti da savjetuje majku o dojenju, hranjenju na boicu, tjelesnim vjebama, kontracepciji, depresiji, postoperativnoj njezi.
27. poznaje uobiajene uzroke mortaliteta majke/novoroeneta i metode prevencije.
B. Metode
1. 1,5 ili 2 mjeseca praktine obuke iz ginekologije
2. 18 mjeseci obuke iz porodine medicine gdje se u primarnom okruenju susreu ginekoloki problemi.
3. 2 mjeseca urgentne medicine gdje se mogu susresti ginekoloki urgentni problemi.
4. 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD u porodinoj medicini.
C. Klinika sposobnosti, manje procedure
1. komunikacijske sposobnosti sa enama svih ivotnih dobi koje se odnose na:
- ginekoloki razvoj
- psihoseksualna istorija
- pitanja planiranja porodice
- edukacija u smislu prevencije i promocije zdravlja
2. izvoenje pregleda abdomena i zdjelice
3. pregled dojki
4. PAPA test
5. uzimanje uzoraka i mikroskopska dijagnoza abnormalnog vaginalnog iscjetka
6. tretman genitalnih bradavica
7. procjena razliitih stadija trudnoe:*
dijagnosticiranje trudnoe
procjena fetalnog rasta /gestacijskog razdoblja/ fetalnog napredovanja
pozicija, prezentacija, pokreti fetusa, otkucaji srca
pregled zdjelice
procjena dojki za laktaciju
D. Evaluacija
1. Ocjena mentora sa ginekolokih odjela
2. Ocjenaj supervizora porodine medicine
9. Psihijatrija i psihosocijalna medicina
1. vodi rauna o znaaju psihosocijalnog zdravlja pacijenata i njihovih porodica u svakodnevnoj zatiti i tretmanu pacijenata
2. svjestan je svojih vlastitih osjeanja, stavova i vrijednosti i prepoznaje kako oni mogu uticati na zatitu pacijenata
3. pravi razliku izmeu bolesnog stanja i oboljenja
4. razumije sutinske karakteristike odnosa lijenik-pacijent
5. razumije tekoe odnosa lijenik-pacijent i ima strategiju za njihovo djelotvorno prevazilaenje.
6. prakticira medicinu usmjerenu na pacijenta, koristei djelotvorne komunikacijske sposobnosti i pruajui podrku
7. lijenik poznaje MKB10 i DSM kriterije za dijagnosticiranje najeih psihijatrijskih stanja
8. ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira, tretira ili upuuje na uobiajene neuroze i psihoze ukljuujui:
poremeaji anksioznosti
napadaji panike
depresija
bipolarni poremeaj
poremecaji linosti
fobina stanja
organski modani sindromi
alkoholizam i zloupotrebe droga
somatizacijski poremeaji
izofrenija
razvojne nesposobnosti
poremeaji u ishrani
psihijatrijske urgentnosti
brani problemi
problemi ponaanja djece i odraslih
problemi sa bijesom
reakcije alosti
konflikt roditelj/dijete
9. ima sposobnosti intervencije u psihijatrijskim krizama.
10. poznaje indikacije, konrtaindikacije, farmakologiju, uobiajene interakcije i efektivnu upotrebu uobiajenih kategorija
psihoaktivnih lijekova, ukljuujui:
anti-depresivi
benzodiazepani i drugi anksiolitici
lithium
phenotiazin i drugi anti-psihotici
11. ima znanja i sposobnosti da prui savjet za specifine probleme ukljuujui:
reaktivna depresija
privikavanje na hroninu bolest
duboka alost

12.
13.
14.
15.
16.
Srijeda, 12. 8. 2015.
reakcije na situaciju
ima znanje i sposobnosti da prepozna, vodi ili upuuje pacijenta sa posttraumatskim stresnim poremeajem.
razumije specifine probleme koje su iskusile izbjeglice i raseljena lica.
prepoznaje potencijalni transfer/kontratransfer koji mogu uticati na brigu o pacijentu i na odnos doktor-pacijent.
poznaje psiholoke sekvele medicinskih i hirurkih stanja i tretmana (poremeaji u prilagoavanju).
ima saznanja o drutvenim sredstvima i uslugama koji mogu pomoi u tretmanu njihovih pacijenata sa psihosocijalnim
problemima.
B. Metode
1. 1 mjesec praktine obuke iz psihijatrije, po mogunosti u centrima za mentalno zdravlje zajednice.
2. 18 mjeseci obuke iz porodine medicine gdje se u primarnom okruenju susreu psihijatrijski problemi.
3. 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susreemo sa psihijatrijskim urgentnim problemima.
4. 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD iz porodine medicine.
1. pregled mentalnog statusa i brza sredstva procjene npr. Folstein test
2. psihoterapijske vjetine brze intervencije.
D. Evaluacija
1. ocjena mentora sa psihijatrijskih odjela
10. Hirurke specijalnosti
Tri su osnovna cilja za ovu oblast prakse:
1. Sposobnosti dijagnosticiranja pacijenata koji zahtijevaju hirurku procjenu i tretman.
2. Sposobnosti izvoenja preoperativne pripreme i postoperativne njege.
3. Sposobnosti izvoenja manjih hirurkih procedura.
1. procijeni medicinske probleme koji mogu uticati na rizik od operacije ukljuujui:
medikamente
kardio-pulmonalne probleme
diabetes melitus
bubrene probleme
efekte starenja
gojaznost i manjkavosti ishrane
imunokompetencija
2. dijagnosticira i nadzire uobiajene postoperativne probleme ukljuujui:
flebitis i trombozu dubokih vena
atelektazu i pneumoniju
infekcije urinarnog trakta
probleme tenosti i elektrolita
komplikacije rana
3. razumije uticaj hirurkih operacija na pacijenta i njegovu porodicu, potrebu za podrkom, objanjenjima, ohrabrenjima,
savjetovanjima i kontinuitetom zatite u toku i nakon hospitalizacije.
4. vodi dugorona hronina hirurka stanja kao npr. amputaciju, kolostomiju, karcinome itd.
5. izvodi manje hirurke procedure, kao sto su ekscizija konih lezija, eksciziona biopsija, obrada povrinskih rana, incizija i
drenaa apscesa.
6. obradi jednostavne frakture ekstremiteta.
7. obradi akutne povrede, inflamacije i infekcije.
8. da prepozna indikacije za hirurki tretman bolesti/povreda zglobova.
9. da prepozna, upotrijebi odgovarajua laboratorijska/radioloka ispitivanja i odmah rjeava problem pacijenta sa akutnim
hirurkim abdomenom.
10. razumije mehanizam zacjeljivanja rana i prepoznaje probleme koji se mogu javiti u toku zacjeljivanja.
11. prepoznaje najee probleme torakalne hirurgije, ukljuujui: pneumotoraks, hematotoraks, traume grudnog koa i
karcinome plua.
12. prepozna najee probleme vaskularne hirurgije
13. dijagnosticira, ispita i adekvatno uputi pacijente sa stanjima koja obino zahtijevaju opu hirursku konsultaciju/tretman
ukljuujui:
mase u podruju glave i vrata
tireoidni noduli
mase u dojci
oboljenja unog mjehura
apendicitis
gastrointestinalno krvarenje
gastrointestinalni karcinomi
divertikularna oboljenja
inflamatorna oboljenja crijeva
ingvinalna/femoralna/umbilikalna hernija
crijevne opstrukcije
anorektalne lezije
zastojni ulkusi
gangrene
aneurizma aorte
katarakta
odvajanje retine
glaukom
chalazion/hordeolom
strabizam
ozbiljni perzistentni otitis media
opstruktivni sinusitis
gubitak sluha
Srijeda, 12. 8. 2015.
Mnire-ova bolest
poremeaj salivatornih lijezda/duktusa
oboljenja jezika/orofarinksa
dijabetina retinopatija
lumbosakralni sindrom/spinalna stenoza
oboljenja cervikalnih diskusa
karcinomi kostiju
neurohirurka stanja
opstrukcija prostate/akutna retencija
hematurija
maligniteti urinarnog trakta
renalna kolika
akutni orhitis/prostatitis
karcinom prostate
karcinom mokranog mjehura
torzija testisa
karcinom testisa
akutna fimoza
urinarna inkontinencija
B. Metode
1. 2 ili 3 mjeseca praktine obuke iz hirurgije
2. 17 ili 23 mjeseca obuke iz porodine medicine gdje se u primarnom okruenju susreu hirurki problemi.
3. 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susreu urgentni hirurki problemi.
4. 2-3 mjeseca vremena po izboru koji se mogu iskoristiti da se poboljaju hirurke vjetine.
5. 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD iz porodine medicine.
1. Uklanjanje konih lezija: ekscizijom, hemijskom ili elektrinom kauterizacijom
2. Biopsija koe
3. Tretman paronihije/urasli nokti
4. Obrada rana/opekotina i previjanje
5. Pregled testisa i prostate
D. Evaluacija
1. Ocjena mentora sa hirurkih odjela
3. Popunjavanje specijalizantskog dnevnika
11. Javno zdravstvo
1. identifikacija zdravstvenih potreba i zahtjeva populacije tehnikom socijalno medicinske dijagnostike
2. definiranje vodeih faktora rizika po zdravlje u populacionim skupinama
3. izrada, implementacija i evaluacija programa zdravstvene zatite u porodinoj medicini i odnos sa drugim nivoima
zdravstvene zatite
4. izrada godinjeg plana rada tima porodine medicine i evaluacije rada
5. kompetentno voenju sistema evidencije i izvjetavanja u PZZ/porodinoj medicini
6. epidemioloki nadzoru i kontroli zaraznih oboljenja na nivou PZZ kao i komunikaciju i saradnju sa referalnim ustanovama
7. nadzor i kontrola nad faktorima rizika iz okolia na nivou PZZ kao i komunikaciju i saradnju sa referalnim ustanovama
8. implementacija i evaluacija programa prevencije i intervencija promocije zdravlja u PZZ/ porodinoj medicini
9. aktivno uee u intersektorijalnoj saradnji sa akterima relevantnim za zdravlje u zajednici
B. Metode
Ukupno trajanje edukacije: 15 radnih dana.
Predavai: djelatnici Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.
Teoretski dio
Predavanja (didaktika prezentacija teme) 50% sati
Diskusija studije sluaja i primjera dobre prakse 25% sati
Zajednika diskusija u vezi primjene u radu 25% sati
Praktini dio
Diskusija sa predavaima/demonstrantima 30% sati
Praksa razvoja vjetina 30% sati (posjeta javno zdravstvenoj ustanovi i/ili drugoj relevantnoj ustanovi sa aspekta
intersektorijalne saradnje)
Istraivaki rad 10% sati (posjeta javno zdravstvenoj ustanovi i/ili drugoj relevantnoj ustanovi sa aspekta intersektorijalne
saradnje)
Izrada seminarskog rada 30% sati
C. Klinike vjetine
1. odnos individualnog i javno zdravstvenog pristupa u procjeni zdravstvenog stanja populacije
2. uestalost zahtjeva i potreba za zdravstvenom zatitom u porodinoj medicini
3. elementi za izradu godinjeg programa rada tima porodine medicine
4. menadment hroninih oboljenja na nivou PZZ/tima porodine medicine
5. menadment zaraznih oboljenja na nivou PZZ/tima porodine medicine
6. procjena ivotnog stila i faktora rizika u populacionom grupama
7. promocija zdravlja na nivou PZZ/porodine medicine
8. efikasnost tehnika prestanka puenja u timu porodine medicine
9. prevencija i nadzor poremeaja vezanih za nepravilnu ishranu i tehnike savjetovanja
10. znaaj fizike aktivnosti u prevenciji i unapreenju zdravlja
11. uloga tima porodine medicine u zdravlju u zajednici
D. Evaluacija
1. ocjena mentora sa javnog zdravstva
Srijeda, 12. 8. 2015.
4. ocjena seminarskih radova

12. Kvalitet, sigurnost i akreditacija
1. implementira preporuka politike kvaliteta, zakonskih rjeenja i metodolokog uputstva za uspostavljanje sistema poboljanja
kvaliteta i sigurnosti zatite
2. samoocjenjuje kvaliteta i sigurnosti zdravstvene zatite u odnosu na akreditacijske standarde
3. formulira i primjeni operativne politike i procedure i indikatore izvedbe u preventivnom i klinikom radu medicine zasnovane
na dokazima,
4. ocjeni postojee klinike vodie pomou AGREE instrumenta i adaptira vodia prema lokalnim prilikama
5. razvije i primjeni klinike audite
6. razvije i primjeni klinike puteve
7. primjenjuje metode i tehnike fokusa na pacijenta
8. primjenjuje metode i tehnike sigurnosti zatite pacijenta
9. primjeni znanje i vjetine voenja projekta kvaliteta i pripreme za vanjsku kolegijalnu ocjenu radi akreditacije
10. primjeni znanje i vjetine timskog rada i stratekog planiranja
B. Metode
Ukupno trajanje edukacije 10 dana
Predavai su djelatnici Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu ili certificirani specijalisti porodine medicine
Teorijski dio
Predavanja (65% sati)
Primjeri dobre prakse (15% sati)
Zajednika diskusija u vezi primjene dobre prakse (20% sati)
Praktini dio
Simulacije na raunaru i kliniki scenariji (15% sati)
Dizajn nekih metoda poboljanja kvaliteta (audit, kliniki put, obrazac albe i prijavljivanja incidenata (30% sati)
Rjeavanje problema, brainstorming i diskusija s predavaima (15%)
Izrada seminarskog rada (40%)
C. Klinike vjetine
1. formuliranje odabranih operativnih politika i procedura za tim porodine medicine
2. kritika ocjena lanka o dijagnostikom testu
3. kritika ocjena lanka o terapiji
4. ocjena potencijalne teme za kliniki vodi
5. dizajn anketnog upitnika za zadovoljstvo korisnika zatite prema akreditacijskim standardima za tim porodine medicine
6. prijedlog za klasifikaciju albi u prodinoj medicini
7. dizajn tematskog obrasca za informirani pristanak u porodinoj medicini
8. dizajn klasifikacijske sheme za etike dileme u porodinoj medicini
9. kontrola infekcije u ambulanti porodine medicine (politika, procedure, obrasci)
10. najee greke u porodinoj medicini: klasifikacija i prevencija
11. primjena AGREE instrumenta na uzorku klinikih vodia
12. dizajn klinikog audita, prikupljanje, obrada i analiza podataka iz vlatite prakse na osnovu odabranog kriterija
13. ponovljeni audit nakon 6 mjeseci po istom kriteriju i analiza poboljanja prakse
14. dizajn odabranog klinikog puta u primarnoj zatiti
15. dizajn odabranog integriranog klinikog puta (porodina medicina bolnica ili porodina medicina specijalistikokonsultativna zatita)
16. analiza znaajnih dogaaja (dobra i loa iskustva) u ambulanti porodine medicine na uzorku zdravstvenih kartona u
estomjesenom periodu
17. planiranje zdravstvene zatite registrirane populacije tima porodine medicine
D. Evaluacija
1. ocjena mentora iz AKAZ-a
4. ocjena seminarskih radova
Evaluacija napredovanja specijalizanata i zavrni ispit
Ulazna procjena znanja
Svi specijalizanti porodine medicine na poetku specijalizacije e uraditi test znanja u obliku 50 pitanja s viestrukim izborom
odgovora. Cilj ulazne procjene znanja je da se procijeni dosadanje znanje i odrede prioriteti daljnjem obrazovanju.
Ocjena rezultata praktinog rada
Mentor i supervizor e ocjeniti znanje i rezultate specijalizanta po svakoj oblasti programa specijalizacije iz porodine medicine,
koristei standardizirane i objektivne metode.
Ocjena klinikih vjetina i manjih procedura
od specijalizanata e se traiti da demonstriraju sposobnosti pravilnog uzimanja anamneze, izvoenje fokusiranog fizikalnog
pregleda, izvoenje specifinih manjih procedura pod nadzorom mentora i supervizora. Ocjenu potpisuje mentor u
specijalizantskom dnevniku nakon uspjenog zavretka obuke.
od specijalizanata e se traiti da urade objektivno strukturirani kliniki ispit (OSCE) na kraju prve godine. Ovo e sluiti da
se formalno odrede slabe take u fazi dok specijalizant jo moe raditi na unaprijeenju prije kraja programa specijalizacije iz
porodine/obiteljske medicine.
Ocjena znanja i vjetine rjeavanja problema
od specijalizanta se oekuje da pripremi i prezentira (radei sa svojim supervizorom u ECPOM) bar jedan seminar za svoje
kolege tokom APD.
Ocjenjivat e se sadraj, relevantnost i vjetina prezentiranja:
svaki specijalizant e raditi u malim grupama tokom 6-mjesene rotacije u ECPOM da bi napravio reviziju klinike prakse
audit o nekoj prikladnoj temi i predstavio svoje rezultate drugim kolegama. Ovo e ocijeniti odgovorni mentor u ECPOM
svaki specijalizant, radei samostalno, e pripremiti i prezentirati specijalizantski istraivaki projekat prije kraja programa
obuke. Teme za projekte mora odobriti supervizor prije poetka rada. Zavrni rad e se ocijeniti na osnovu relevantnosti,
kvaliteta rada i prezentacije.
svaki specijalizant e uraditi jedan samostalni i jedan grupni (4-6 lanova) seminarski rad iz oblasti javnog zdravsta koji e
odobriti i ocjeniti odreeni mentori za ovu oblast. Seminarski radovi i ocjene e se uvati u portfolio specijalizanta.
Srijeda, 12. 8. 2015.

svaki specijalizant e uraditi jedan samostalni i jedan grupni (4-6 lanova) seminarski rad iz oblasti kvaliteta, sigurnosti i
akreditacije koji e odobriti i ocjeniti odreeni mentori za ovu oblast. Seminarski radovi i ocjene e se uvati u portfoliu
specijalizanta.
Posebni uvjeti:
Praktina i teoretska edukacija za specijalizaciju iz porodine medicine e se obavljati iskljuivo u edukacionim (nastavnim) centrima
porodine medicine (ECPOM) pri domovima zdravlja i katedrama porodine medicine medicinskih fakulteta i to u zdravstvenim
ustanovama koje ispunjavaju sljedee uvjete u pogledu prostora, opreme i kadra, i to da imaju:
najmanje jednu prostoriju za odravanje nastave, koja ispunjava higijensko-tehnike uvjete namijenjene za uionice;
sanitarni vor u blizini prostorija za nastavu, i to odvojeno po spolu;
prikladan namjetaj u uionici;
potrebnu opremu i nastavna pomagala neophodna za odravanje teoretske i praktine nastave;
struni kadar za odravanje teoretske i praktine edukacije: specijalisti porodine medicine sa najmanje osam godina radnog
iskustva na poslovima svog strunog, odnosno specijalistikog zvanja, kao i iskustvom u oblasti edukacije; specijalisti
porodine medicine sa naunim ili nastavnim zvanjem.
Praktina obuka
Osim svakodnevnog rada sa pacijentima uz mentora, rad u ECPOM ukljuuje i superviziranu obuku iz porodine medicine u trajanju
od 18 mjeseci organizovanu kao tri estomjesena ciklusa za trogodinji plan i program, i u trajanju od 12 mjeseci organizovanu kao
dva estomjesena ciklusa za dvogodinji plan i program. Ovim se ispunjava minimum evropskih standarda za specijalizaciju.
Svaki specijalizant e biti superviziran i evaluiran od strane mentora (supervizora, edukatora) porodine medicine koji e biti ili lan
katedre porodine medicine ili specijalista porodine medicine kao konsultant odabran od katedre porodine medicine za rad sa
specijalizantima.
Horizontalna iskustva
Tokom svakog estomjesenog ciklusa u ECPM, svaki specijalizant e biti rasporeen da provede 10 radnih smjena na sljedeim
odjelima, koji e biti organizovani kao "horizontalna iskustva:
a) Fizikalna rehabilitacija u zajednici (15 dana tokom 4 godine, 10 dana tokom 3 godine)
b) Medicina rada (10 dana tokom 4 godine, 5 dana tokom 3 godine)
Revizija klinike prakse
Svaki specijalizant, radei u manjim grupama, e biti duan uraditi reviziju po nekim aspektima klinike prakse na drugoj godini
programa obuke iz porodine medicine.
Ovo e svakom specijalizantu pruiti iskustvo vezano za voenje aktivnosti na osiguranju kvaliteta.
Specijalizantski projekti:
Svaki specijalizant, radei samostalno, uradit e istraivaki projekat koji ispunjava ciljeve programa.
Teoretska obuka
Teoretski program seminara, radionica i konsultacija iz klinikih vjetina organizira se tokom svih 36 ili 48 mjeseci. Ovaj program se
organizira kroz sedmina akademska predavanja (akademski poludan - APD) u trajanju od po 3 sata, priblino 48 sedmica godinje,
koji se uvijek organiziraju istog dana u sedmici radi lakeg zakazivanja pacijenata koji koriste usluge ECPM. Tokom etvorogodinjeg
programa, ovo obuhvata 574 sata obuke ili priblino 33% od ukupno 1728 sati teoretskog programa.
U prvoj godini e biti odvojeni program sa dodatna 24 sata seminara za nove specijalizante:
Uvod u porodinu medicinu. Teme e predstaviti lanovi katedre porodine medicine kao i nastavnici drugih disciplina po potrebi.
Od specijalizanata se oekuje prisustvo na najmanje 80% seminara kako bi ispunili uvjete da pristupe zavrnom ispitu.
Pregled akademskih poludana

Rezime predmeta akademskih polu-dana (APD)
Akademski polu-dani
Ukupno
Oblast
Sati
APD godinje
etverogodinji
program
Trogodinji program
Porodina medicina
198
19
57
Oblasti interne medicine
84
27
Pedijatrijske oblasti
36
12
Oblasti urgentne medicine
24
Ginekoloke oblasti
12
Psihijatrijske oblasti
12
Hirurke oblasti
12
Javno zdravstvo
12
Kvalitet, sigurnost i akreditacija
36
Obuka po izboru
20
446
48
144
UKUPAN APD PROGRAM
76
36
16
12
8
8
8
8
8
12
192
Srijeda, 12. 8. 2015.
OFTALMOLOGIJA I OPTOMETRIJA

Oftalmologija i optometrija
Specijalista oftalmologije i optometrije
Oblast
Trajanje
(mjeseci)
Mjesto provoenja staa
ZZJZ FBIH
Poliklinika
17
optika, optometrija, refrakcija, kornealna topografija,
6
kontaktologija, fizioloka optika i nauka o optikim
Opa oftalmoloka ambulanta
pomagalima
opa oftalmoloka ambulanta
6
Opa oftalmoloka ambulanta
ambulanta (kabinet) za kontaktne lee
1
Kabinet za kontaktne lee
ambulanta (kabinet) za fluoresceinsku angiografiju
1
Kabinet za fluorescentnu angiografiju
ambulanta (kabinet) za laser
1
Kabinet za laser u oftalmologiji
ambulanta (kabinet) za ultrazvuk
1
Kabinet za ultrazvuk u oftalmologiji
ispitivanje funkcionalne sposobnosti osjeta za boje i
Kabinet za ispitivanje funkcionalne sposobnosti

osjeta svjetlosti
oka
ambulanta (kabinet) za elektrofizioloku dijagnostiku oka
Kabinet za elektrofizioloku dijagnostiku oka

26
Klinika
prednji segment oka
5
Bolniki odjel i/ili dnevna bolnica oftalmologije
stranji segment oka
6
plastina i rekonstruktivna hirurgija i orbita
4
djeja oftalmologija i strabologija
6
glaukom
3
neurooftalmologija s perimetrijom
1
Godinji odmor
4
tematskog podruja
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant oftalmologije mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije. Posebna
Zavretkom specijalizacije specijalizant oftalmologije mora:
zatite (3)
propisima (3)
zdravstva (3)
(3)
Tokom specijalizacije iz oftalmologije specijalizant mora stei sljedea znanja i sposobnosti:
Srijeda, 12. 8. 2015.

a)
b)
injenino znanje o bolestima oiju i onih adneksa

Interpretacijske sposobnosti kako bi na osnovu medicinskih pretraga i podataka mogao stvoriti kliniki korisno miljenje.
Naglasak treba staviti na vanost sticanja klinikog iskustva i multidisciplinarnosti.
c) Praktino znanje
POLIKLINIKA
Upoznavanje s osnovama propedeutike, optike, optometrije, refrakcije, kornealne topografije, kontaktologije, fizioloke optike i nauk
o optikim pomagalima uz sticanje znanja o dijagnostici i terapiji u opoj oftalmolokoj ambulanti, ambulanti (kabinetu) za kontaktne
lee, ambulanti (kabinetu) za fluoresceinsku angiografiju, ambulanti (kabinetu) za laser, ambulanti (kabinetu) za ultrazvuk, te
ambulanti (kabinetu) za elektrofizioloku dijagnostiku oka. Sticanje znanja o ispitivanjima funkcionalne sposobnosti osjeta za boje i
osjeta svjetlosti.
Za vrijeme rada u ambulantama specijalizant treba savladati sljedee pretrage i dijagnostike postupke:
ispitivanje vidne otrine
odreivanje refrakcije i korekcija naoalama
direktna i indirektna oftalmoskopija
biomikroskopija (Goldmann, panfundoskop)
gonioskopija
mjerenje intraokularnog pritiska
ekstrakcija povrnih stranih tijela
fluoresceinski test
skijaskopija
egzoftalmometrija
U specijaliziranim kabinetima specijalizant mora upoznati tehnologiju rada svake ambulante (kabineta), te pod strunim nadzorom
mora izvriti i odreene dijagnostike i terapijske postupke (laser, fluoresceinska angiografija, elektrodijagnostika sinoptofor).
KLINIKA
U klinikom dijelu specijalizacije specijalizant primjenjuje prethodno steena znanja u poliklinici i ambulantama (kabinetima)
posebno u dijagnostikom postupku, te savladava terapijske i operacijske zahvate.
Prednji segment oka
Tokom specijalistikog staa specijalizant mora izvriti sljedee operacijske zahvate:
5 operacija tumora spojnice
5 operacija laceracija spojnice
5 operacija pterigija
10 odstranjenja korneoskleralnih avova
5 ekstrakapsluarnih ekstrakcija lee s ugradnjom implantata
10 asistencija fakoemulzifikacija s ugradnjom implantata
5 zahvata YAG laserske kapsulotomije
5 asistencija keratoplastike
uestvovanje u ekipi za eksplantaciju organa
Stranji segment oka
10 asistencija vitreoretinalne hirurgije
5 asistencija kod konvencionalnih operacija ablacije mrenice
5 asistencija kod intravitrealne aplikacije lijekova
5 asistencija kod perforirajuih ili penetrirajuih ozljeda oka
Plastina i rekonstruktivna hirurgija i orbita
10 malih operacijskih zahvata na adneksima oka
10 asistencija kod operacija tumora vjea
5 asistencija kod operacija orbite
5 asistencija kod operacija suznih kanalia
5 asistencija kod operacija suzne vreice
5 asistencija operacija ptoze
3 enukleacije bulbusa
3 asistencije pri ugradnji orbitalnog implantata
Djeja oftalmologija i strabologija
Tokom specijalistikog staa specijalizant mora izvriti sljedee operacijske zahvate i dijagnostike postupke:
2 sondiranja i 2 protrcavanja suznih putova
3 asistencije kod operacije kongenitalnih katarakti
5 operacija strabizma
30 asistencija kod sloenijih operacija strabizma
dijagnostiki postupci kod pregleda djece upuenih pod sumnjom na strabizam i ambliopiju
skijaskopija kod djece
Glaukom
3 ciklokryokoagulacije
5 laserskih iridotomija
10 asistencija kod glaukomskih operacija
Neurooftalmologija s perimetrijom
Tokom specijalistikog staa specijalizant mora izvriti sljedee dijagnostike i terapijske zahvate:
5 aplikacija peribulbarnih injekcija
10 pretraga kvantitativnom kinetikom perimetrijom
5 pretraga kompjutorizirane statike perimetrije
U toku specijalizacije specijalizant treba stei kompetencije nivoa 3 u sljedeem:
Osnovni pregled oka
Principi optike i refrakcije
Principi prepisivanja naoala
Odreivanje vidne otrine djece
Otkrivanje i terapija ambliopije
Otkrivanje i mjerenje strabizma
Konzervativna i hirurka terapija strabizma
Najee kongenitalne anomalije koje zahvaaju vidnu otrinu

Srijeda, 12. 8. 2015.
Refraktivne greke kod djece i mladih

Problemi suznog aparata kod djece
Dijagnostika i terapija retinoblastoma
Anatomija, embriologija i starenje lee
Razliiti tipovi katarakte i etiologija
Uzroci i lijeenje zamuenja stranje kapsule
Povrede oka
Anatomija i fiziologija ronice
Dijagnoza i terapija keratitisa
Distrofije i degeneracije ronice
Dijagnoza, etiologija i lijeenje konjunktivitisa
Sindrom suhog oka
Anatomija i bolesti suznog aparata
Pregled suznog aparata
Terapija hroninog i akutnog uveitisa
Komplikacije uveitisa
Dijagnoza i lijeenje orbitalnih bolesti
Dijagnoza i lijeenje blefaritisa, poloaja vjea i tumora vjea
Osnovne i savremene metode dijagnoze glaukoma
Konzervativno lijeenje glaukoma
Laser u lijeenju glaukoma
Dijagnoza i lijeenje bolesti staklastog tijela
Anatomija i funkcija mrenice
Krvoilne bolesti mrenice
Dijabetika retinopatija
Druge sistemne bolesti i oboljenja mrenice
Bolesti makule
Etiologija i podjela horioretinitisa
Distrofije mrenice
Neurooftalmoloki pregled
Evaluacija reakcije zjenice
Evaluacija slika CT-a i NMR-a obzirom na vidni put i oko
Genetske bolesti oka
Principi one elektrofiziologije
Adaptometrija i kolorni vid
Evaluacija funkcionalnog i psihogenog gubitka vidne otrine
Udruge za slabovidne i slijepe
Registar slabovidnih i slijepih osoba
Ona farmakologija
Principi patologije oka
Principi genetike oka
Osnovne i savremene metode pregleda one pozadine
Odreivanje vidne otrine odraslih i djece
Skijaskopija
Mjerenje astigmatizma
Subjektivna refraktometrija
Aplanacijska tonometrija i ostale metode mjerenja intraokularnog pritiska
Amsler test
Direktna i indirektna oftalmoskopija
Manuelna i automatizirana keratometrija
Gonioskopija
Skleralna indentacija
Pregled one pozadine nekontaktnim leama
Pregled one pozadine kontaktnim leama
Ultrazvuni pregled oka i biometrija
Kliniki pregled bolesnika sa strabizmom
Sinoptofor
Test na dvoslike
Ishihara tablice
Farnsworth Munsell test za boje
Vidno polje po Goldmannu
Automatska perimetrija
Adaptometrija
Elektroretinograf i elektrookulgraf
Vidni evocirani potencijali
Fluoresceinska angiografija
OCT
Zbrinjavanje povrede oka
Uzimanje obriska spojnice i ronice
Peribulbarna anestezija i ostali naini lokalne anestezije oka
Specijalizant mora najmanje 60% navedenih zahvata operirati uz asistenciju, odnosno u maksimalno 40% zahvata sudjelovati kao
asistent. Specijalizant mora u svakom tematskom podruju obaviti minimalno 80% zahvata. U sluaju nedovoljnog broja bolesnika
(sluajeva) u odgovarajuem tematskom podruju koje specijalizant obavlja samostalno, preostali broj (postotak) zahvata moe
izvriti u okviru drugih srodnih podruja iste djelatnosti
Srijeda, 12. 8. 2015.
ONKOLOGIJA I RADIOTERAPIJA
Onkologija i radioterapija
Specijalista onkologije i radioterapije
Oblast
OPCI DIO
Interna medicina
Pulmologija
Kardiologija
Endokrinologija
Gastroenterologija
Nefrologija
Reumatologija
Hematologija
Neurologija

Trajanje
(mjeseci)

ZZJZ FBIH
14
1
1
Bolniki odjel za plune bolesti

Bolniki kardioloki odjel
Bolniki odjel za endokrinologiju
Bolniki odjel za gastroenterologiju
Bolniki nefroloki odjel
Bolniki odjel za reumatologiju
Bolniki odjel za hematologiju
Bolniki neuroloki odjel
Odjel za anesteziologiju, reanimatologiju i
intenzivno lijeenje
Hirurgija
Neurohirurgija
7 dana
Odjel za neurohirurgiju
Hirurgija dojke
7 dana
Odjel za hirurgiju dojke
7 dana
Bolniki odjel za otorinolaringologiju
Torakalna hirurgija
7 dana
Bolniki odjel za torakalna hirurgija
7 dana
Bolniki odjel za abdominalnu hirurgiju
Ortopedija
7 dana
Bolniki odjel za ortopediju
Urologija
7 dana
Bolniki odjel za urologiju
Ginekologija
7 dana
Radiologija
Medicinska fizika i radioloka zatita
2
Medicinski fakultet
RTG i dijaskopske tehnike
Bolniki odjel za radiodijagnostiku
UZ
CT
1
MR
Mamografija
7 dana
Bolniki odjel zaradio dijagnostiku
PET-CT
7 dana
SPECIJALISTIKI DIO - ONKOLOGIJA I
40
Bolniki odjel za onkologiju i radioterapiju
RADIOTERAPIJA (Lijeenje tumora po organima i
organskim sistemima)
Godinji odmor
5
tematskog podruja
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant onkologije i radioterapije mora imati u potpunosti usvojene ope
Zavretkom specijalizacije specijalizant onkologije i radioterapije mora:
zatite (3)
propisima (3)

-
Srijeda, 12. 8. 2015.
zdravstva (3)
(3)
OPI DIO:
Zavretkom ovog dijela programa specijalizacije, specijalizant onkologije i radioterapije mora usvojiti sljedee posebne
kompetencije:
Bazina interna medicina
Pulmologija
ovladati pregledom pulmolokog bolesnika (3)
ovladati dijagnostikim i terapijskim postupcima (2)
znati planirati racionalnu obradu (2)
znati donositi dijagnostike i terapijske zakljuke pod nadzorom specijaliste (2)
Kardiologija
ovladati pregledom kardiovaskularnog bolesnika (3)
Endokrinologija
ovladati pregledom bolesnika sa eernom bolesti (3)
ovladati pregledom bolesnika s bolestima endokrinih lijezda, bolestima metabolizma (2)
Gastroenterologija
ovladati pregledom gastroenterolokog bolesnika (3)
Nefrologija
ovladati pregledom nefrolokog bolesnika (3)
Reumatologija
ovladati pregledom bolesnika s autoimunim i reumatskim bolestima (2)
Hematologija
ovladati pregledom hematolokog bolesnika (3)
ovladati principima i provoenjem zatite tokom intenzivne hemoterapije (3)
upoznati rad specijaliziranih jedinica, sterilne jedinice za intenzivno lijeenje hematolokih bolesnika (3)
Neurologija
ovladati pregledom neurolokog bolesnika (3)
znati zbrinuti bolesnika sa zatajenjem cirkulacije, respiracije, poremeajima metabolizma vode, elektrolita i acidobaznog
statusa (3)
ovladati postupcima oivljavanja (3)
Bazina hirurgija
Neurohirurgija
ovladati osnovnim naelima hirurkog zbrinjavanja bolesnika s malignom boleu sredinjeg ivanog sistema (2)
Hirurgija dojke
ovladati osnovnim naelima hirurkog zbrinjavanja bolesnika s malignom boleu dojke (2)
ovladati osnovnim naelima hirurkog zbrinjavanja bolesnika s malignom boleu ORL podruja (2)
Torakalna hirurgija
ovladati osnovnim naelima hirurkog zbrinjavanja bolesnika s malignom boleu torakalnih organa (2)
ovladati osnovnim naelima hirurkog zbrinjavanja bolesnika s malignom boleu abdominalnih organa (2)
Ortopedija
ovladati osnovnim naelima hirurkog zbrinjavanja bolesnika s malignom boleu lokomotornog sistema (2)
Urologija
ovladati osnovnim naelima hirurkog zbrinjavanja bolesnika s malignom boleu mokranog sistema (2)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Ginekologija
ovladati osnovnim naelima hirurkog zbrinjavanja bolesnica s malignom boleu enskog spolnog sistema (2)
Medicinska fizika i radioloka zatita
Svaki specijalizant treba tokom svoga staa da stekne znanje (nivo 1) ili znanje i vjetinu (nivo 2) iz bazinih nauka koje su vezane sa
radijacijskom onkologijom.
Biologija malignih tumora
Terminologija i tehnike molekularne biologije (1)
Hereditarni tumori (1)
Genetika malignih tumora (1)
Proliferacija, elijski ciklus i elijsko izumiranje kod tumora (1)
Transdukcija signala (1)
Odravanje stabilnosti genoma kao zatita od tumora (1)
Mikrookruenje i djelovanje tumora na organizam i obrnuto (1)
Noviji naini terapije malignih tumora: imunoterapija, genska terapija (1)
Radiobiologija
Djelovanje zraenja na molekularnom nivou (1)
Oteenje DNA (1)
Djelovanje na eliju, elijska smrt (1)
Popravak radijacionih oteenja (1)
Krivulja preivljavanja elija (1)
Sistemi normalnih tkiva (1)
Sistemi solidnih tumora i leukemija (1)
Efekat oksigena, radiosenzibilizatora i radioprotektora (1)
Frakcioniranje doze u vremenu, LET, radijaciijski modaliteti (2)
Akutna i kasna reakcija normalnih tkiva (2)
Odgovor tumora na iradijaciju (2)
Citostska terapija i iradijacija (1)
Prediktivni eseji (1)
Bazina radijacijska fizika
Struktura atoma i atomskog jezgra (1)
Radioaktivni raspad (2)
Osobine korpuskularnog i elektromagnetnog zraenja (1)
Radioizotopi (1)
Radioterapijska fizika
Rengenska cijev (1)
Linearni akcelerator ( 2)
Specijalni kolimacijski sistem (1)
Telekobalt aparat (1)
Brahiterapiski sistemi (1)
Ciklotreon (1)
Mikrotron (1)
Distribucija apsorbovanja doze (2)
Specifikacija ciljnih volumena (2)
Specifikacija apsorbovane doze u ciljnom volumene u eksternalnoj radioterapiji (2)
Specifikacija apsorbovane doze u ciljnom volumene u brahiterapiji (2)
Algoritam dvodimenzionalnog (2D) izraunavanja doze (1)
Trodimenzionalno planiranje (2)
Virtualna i CT simulacija (1)
Algoritam trodimenzionalnog (3D) izraunavanja doze (1)
Principi conformal radioterapije i IMRT (1)
Specijalne tehnike (stereotaksija ) (1)
Radioloka zatita
Generalna filozofija (ALARA) (1)
Stohastiki i nestohastiki (deterministiki) efekti (1)
Rizik indukcije sekundarnih tumora (1)
Faktori mjerenja iradijacije (1)
Ekvivalentna doza-faktori mjerenja tkivne iradijacije (2)
Limiti doze za profesionalnu i neprofesionalnu ekspoziciju (2)
Evropska legislativa (1)
ta je evidence based u radioprotekciji (1)
Imaging i ciljni volumen
Imaging modaliteti, procedure i tehnologija (1)
Imaging orjentirana na proces (bolest) (1)
Manipuliranje i rad sa slikom u radioterapiji (2)
Odreivanje ciljnog volumena u klinikoj praksi (2)
GTV, CTV, PTV i ICRU 62 (2)
Imaging napreci i razvoj (1)
Kliniko istraivanje i praenje ishoda tretmana
Mjerenje kontrole tumora i toksinih efekata
Dizajn studija
Tipovi studija
Interpretacija i analiza
Testovi signifikantnosti
Krivulje preivljenja
Univarijantna i multivarijantna analizaspecifinost, senzitivnost, validnost, snaga (power)
Meta-analize
Nivoi kvaliteta dokaza (lewels of evidence)
Pilot studije, preliminarni rezultati, migracija stadija, provjera
Kako pisati, interpretirati i prezentirati naune podatke
Srijeda, 12. 8. 2015.
Osnovi upravljanja i ekonomisanja u radijacijskoj onkologiji

Izraunavanje trokova
Kako definirati radno optereenje osoblja i opreme
Predvianje potreba u radioterapiji
Sistemi i naini plaanja usluga u radioterapiji
Bazina radiologija
RTG i dijaskopske tehnike
upoznati se sa tehnikama pretraga (2)
ovladati interpretacijom RTG nalaza (2)
UZ
ovladati interpretacijom UZ nalaza (2)
CT
ovladati interpretacijom CT nalaza (2)
MR
vladati interpretacijom MR nalaza (2)
Mamografija
upoznati se s tehnikom stereotaksine biopsije dojke (2)
ovladati interpretacijom mamografskog nalaza (2)
PET
upoznati se sa indikacijama za PET pretrage (2)
upoznati se s tehnikama pretraga (2)
ovladati interpretacijom PET nalaza (2)
SPECIJALISTIKI DIO:
Lijeenje tumora po organima i organskim sistemima
Tokom specijalizacije, specijalizant e usavriti znanja i vjetine koje e mu omoguiti da je u stanju:
1. prepoznati simptome i znakove malignih bolesti
2. indicirati pravilnu dijagnostiku suspektne maligne bolesti
3. definirati staging i klasifikaciju tumora
4. osmisliti i implementirati terapijski plan za pojedinog bolesnika, ukljuujui radioterapiju i sistemske oblike lijeenja,
posebno one koje se ordiniraju konkomitantno s radioterapijom
5. ordinirati suportivnu i simptomatsku terapiju
6. dijagnosticirati i lijeiti nuspojave onkolokog lijeenja
7. prepoznati i lijeiti psiholoke reakcije na neizljeivu bolest
8. prakticirati medicinu u skladu sa etikom i pravima bolesnika
Za svaku pojedinu lokalizaciju tumora specijalizant onkologije i radioterapije e biti upoznat sa:
1. epidemiologijom tumora
2. prevencijom, ranom detekcijom, screeningom i edukacijom populacije
3. patologijom, citologijom i klasifikacijom tumora
4. terapijskim opcijama, ukljuujui radioterapiju, sistemsko lijeenje i kombinirane modalitete lijeenja, hirurgiju,
fotodinamsku terapiju, hipertermiju
5. organizacijom onkoloke slube
TUMORI GLAVE I VRATA
Tumori larinksa
epidemiologija (3)
patogeneza, patologija i biologija tumora (3)
prevencija (3)
dijagnostika (3)
staging (3)
terapija:
hemoterapija (3)
imunoterapija (3)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
suportivno simptomatska terapija (3)
kombinirani modaliteti (3)
Tumori usne upljine
epidemiologija (3)
prevencija (3)
dijagnostika (3)
staging (3)
terapija:
hemoterapija (3)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
fotodinamska terapija (3)
hipertermija (3)
Tumori usne upljine
epidemiologija (3)
prevencija (3)
dijagnostika (3)
staging (3)
terapija:
hemoterapija (3)
radioterapija (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.

hirurgija (2)
hipertermija (3)
Tumori orofarinksa
epidemiologija (3)
prevencija (3)
dijagnostika (3)
staging (3)
terapija:
hemoterapija (3)
imunoterapija (3)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
Tumori hipofarinksa
epidemiologija (3)
prevencija (3)
dijagnostika (3)
staging (3)
terapija:
hemoterapija (3)
imunoterapija (3)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
Tumori epifarinksa
epidemiologija (3)
prevencija (3)
dijagnostika (3)
staging (3)
terapija:
hemoterapija (3)
imunoterapija (3)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
Tumori lijezda slinovnica
epidemiologija (2)
prevencija (2)
dijagnostika (3)
staging (3)
terapija:
hemoterapija (3)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
Tumori paranazalnih sinusa
dijagnostika (3)
staging (2)
terapija:
hemoterapija (3)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
Tokom specijalizacije specijalizant onkologije i radioterapije treba isplanirati sljedea polja zraenja:
tumori larinksa 30
tumori usne upljine 15
tumori orofarinksa 20
tumori hipofarinksa 10
tumori nazofarinksa 10
tumori lijezda slinovnica 5
tumori paranazalnih sinusa 5
TUMORI SREDINJEG IVANOG SISTEMA
Glioblastom
epidemiologija (3)
patologija, patogeneza i biologija tumora (3)
dijagnostika (3)
staging (3)
terapija

hemoterapija (3)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
suportivno-simptomatska teraija (3)
Astrocitom
epidemiologija (3)
prevencija (2)
dijagnostika (3)
staging (3)
terapija
hemoterapija (3)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
Meningeom
epidemiologija (3)
prevencija (2)
dijagnostika (3)
staging (3)
terapija
hemoterapija (3)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
Ostali tumori sredinjeg ivanog sistema
epidemiologija (2)
prevencija (2)
dijagnostika (3)
staging (2)
terapija
hemoterapija (3)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
glioblastom 10
astrocitom 10
meningeom 5
ostali tumori sredinjeg ivanog sistema 5
TUMORI TITNJAE
epidemiologija (2)
prevencija (2)
dijagnostika (2)
staging (2)
terapija
hemoterapija (3)
radioterapija (3)
radijodna terapija (2)
hormonska terapija (2)
hirurgija (2)
tumori titnjae 2
TUMORI PLUA
epidemiologija (3)
prevencija (3)
dijagnostika (3)
staging (3)
terapija
hemoterapija (3)
terapija malim molekulama (3)
angiostatska terapija (3)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
plua 40
TUMORI MEDIJASTINUMA
epidemiologija (2)
prevencija (2)
dijagnostika (3)
staging (2)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Srijeda, 12. 8. 2015.

terapija
hemoterapija (3)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
Tijjekom specijalizacije specijalizant onkologije i radioterapije treba isplanirati sljedea polja zraenja:
medijastinum 10
TUMORI PROBAVNOG SISTEMA
Tumori jednjaka
epidemiologija (3)
prevencija (3)
dijagnostika (3)
staging (3)
terapija
hemoterapija (3)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
Tumori eluca
epidemiologija (3)
prevencija (3)
dijagnostika (3)
staging (3)
terapija
hemoterapija (3)
imunoterapija (3)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
Tumori guterae
epidemiologija (3)
prevencija (3)
dijagnostika (3)
staging (3)
terapija
hemoterapija (3)
terapija malim molekulama(3)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
Tumori jetre
epidemiologija (3)
prevencija (3)
dijagnostika (3)
staging (3)
terapija
hemoterapija (3)
terapija tirozin-kinaznim inhibitorima (3)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
Tumori unih vodova
epidemiologija (2)
prevencija (2)
dijagnostika (3)
staging (2)
terapija
hemoterapija (3)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
Tumori tankog crijeva
epidemiologija (2)
prevencija (2)
dijagnostika (3)
staging (3)
terapija
hemoterapija (2)
hirurgija (2)

Tumori debelog crijeva
epidemiologija (3)
prevencija (3)
dijagnostika (3)
staging (3)
terapija
hemoterapija (3)
imunoterapija (3)
hirurgija (2)
Tumori rektuma
epidemiologija (3)
prevencija (3)
dijagnostika (3)
staging (3)
terapija
hemoterapija (3)
imunoterapija (3)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
Tumori anusa
epidemiologija (3)
prevencija (3)
dijagnostika (3)
staging (3)
terapija
hemoterapija (3)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
tumori jednjaka 10
tumori eluca 10
tumori guterae 3
tumori unih vodova 2
tumori rektuma 20
tumori anusa 5
TUMORI MEKIH TKIVA
Maligni fibrozni histiocitom
epidemiologija (2)
dijagnostika (3)
staging (3)
terapija
hemoterapija (3)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
Liposarkom
epidemiologija (2)
dijagnostika (3)
staging (3)
terapija
hemoterapija (3)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
suportivno-simptomatska rerapija (3)
Ostali tumori mekih tkiva
epidemiologija (2)
dijagnostika (3)
staging (3)
terapija
hemoterapija (2)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Srijeda, 12. 8. 2015.

maligni fibrozni histiocitom 3
liposarkom 3
ostali tumori mekih tkiva 5
TUMORI KOSTI
epidemiologija (2)
dijagnostika (3)
staging (3)
terapija
hemoterapija (3)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
tumori kosti 2
GINEKOLOKI TUMORI
Tumori grlia maternice
epidemiologija (3)
prevencija (3)
dijagnostika (3)
staging (3)
terapija
hemoterapija (3)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
Tumori korpusa maternice
epidemiologija (3)
prevencija (3)
dijagnostika (3)
staging (3)
terapija
hemoterapija (3)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
Tumori jajnika
epidemiologija (3)
prevencija (3)
dijagnostika (3)
staging (3)
terapija
hemoterapija (3)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
Ostali tumori ginekolokog trakta
epidemiologija (2)
prevencija (3)
dijagnostika (3)
staging (2)
terapija
hemoterapija (2)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
tumor grlia maternice 20
tumor korpusa maternice 20
ostali tumori ginekolokog trakta 5
aplikacija radioaktivnih izvora u rodnicu ili maternicu 20
vaginalne mulae s radioaktivnim izvorima 5
UROGENITALNI TUMORI
Tumori bubrega
epidemiologija (3)
prevencija (3)
dijagnostika (3)
staging (3)
terapija
hemoterapija (2)

imunoterapija (3)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
Tumori prostate
epidemiologija (3)
prevencija (3)
dijagnostika (3)
staging (3)
terapija
hemoterapija (3)
imunoterapija (3)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
Tumori mokranog mjehura
epidemiologija (3)
prevencija (3)
dijagnostika (3)
staging (3)
terapija
hemoterapija (3)
imunoterapija (3)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
Tumori uretera i uretre
epidemiologija (2)
prevencija (2)
dijagnostika (3)
staging (2)
terapija
hemoterapija (3)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
Tumori penisa
epidemiologija (2)
prevencija (3)
dijagnostika (3)
staging (2)
terapija
hemoterapija (2)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
Tumori testisa
epidemiologija (3)
prevencija (3)
dijagnostika (3)
staging (2)
terapija
hemoterapija (3)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
tumor prostate 25
tumor mokranog mjehura 15
tumori testisa 10
ostali urogenitalni tumori 2
TUMORI DOJKE
epidemiologija (3)
prevencija (3)
dijagnostika (3)
staging (3)
terapija
hemoterapija (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Srijeda, 12. 8. 2015.

imunoterapija (3)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
tumori dojke
nakon potednih operacija 40
nakon radikalnih operacija 30
TUMORI KOE I ADNEKSA
Melanomi
epidemiologija (3)
prevencija (3)
dijagnostika (3)
staging (3)
terapija
hemoterapija (3)
imunoterapija (3)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
Bazocelularni tumor
epidemiologija (3)
prevencija (3)
dijagnostika (3)
staging (3)
terapija
hemoterapija (2)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
Planocelularni tumori
epidemiologija (3)
prevencija (3)
dijagnostika (3)
staging (3)
terapija
hemoterapija (2)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
melanomi 5
bazocelularni tumori 5
planocelularni tumori 3
LIMFOMI
epidemiologija (3)
prevencija (2)
dijagnostika (3)
staging (3)
terapija
hemoterapija (2)
imunoterapija (2)
radioterapija (3)
hirurgija (1)
limfomi 15
zraenje cijelog tijela pri transplantaciji kotane sri 5
LEUKEMIJE
epidemiologija (3)
prevencija (2)
dijagnostika (2)
staging (2)
terapija
hemoterapija (2)
radioterapija (3)
Profilaktiko zraenje mozga kod leukemija visokog rizika relapsa 5
PLAZMOCITOM
epidemiologija (3)
dijagnostika (2)

staging (2)
terapija
hemoterapija (2)
radioterapija (3)
plazmocitom 3
OFTALMOLOKI TUMORI
epidemiologija (2)
prevencija (2)
dijagnostika (2)
staging (2)
terapija
hemoterapija (2)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
oftalmoloki tumori 2
TUMORI DJEJE DOBI
epidemiologija (3)
prevencija (2)
dijagnostika (2)
staging (2)
terapija
sistemna terapija (2)
radioterapija (3)
hirurgija (2)
tumori djeje dobi 15
TUMORI NEPOZNATOG PRIMARNOG SIJELA
dijagnostika (3)
terapija
hemoterapija (3)
radioterapija (3)
PALIJATIVNA RADIOTERAPIJA
kotane presadnice (3)
presadnice mozga (3)
kompresija lene modine (3)
sindrom gornje uplje vene (3)
opstrukcije (3)
krvarenja (3)
kotane presadnice 20
presadnice mozga 15
sindrom gornje uplje vene 5
ostala palijativna radioterapija 5
HITNA STANJA U ONKOLOGIJI
prijetea fraktura kosti (3)
kompresija lene modine (3)
modane presadnice (3)
krvarenje (3)
febrilna neutropenija (3)
sindrom gornje uplje vene (3)
opstrukcija velikih dinih puteva (3)
uroopstrukcija (3)
gastrointestinalna opstrukcija i/ili perforacija (3)
perikardijalni izljev (3)
hiperviskozni sindrom (3)
hiperkalcijemija (3)
KOMPLIKACIJE LIJEENJA
mijelotoksinost (3)
febrilna neutropenija (3)
munina i povraanje (3)
proljev (3)
krvarenje (3)
ekstravazacija citostatika (3)
sindrom lize tumora (3)
poremeaj elektrolita (3)
rana toksinost radioterapije (3)
kasna toksinost radioterapije (3)
prijevremena menopauza sindrom androgene deprivacijske terapije (3)
poremeaj kognitivnih funkcija (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Srijeda, 12. 8. 2015.

SUPORTIVNA I SIMPTOMATSKA TERAPIJA

Stanja uzrokovana malignom boleu (3):
bol
astenija
anoreksija i kaheksija
kotane metastaze
patoloka fraktura kosti
hiperkalciemija
kompresija lene modine
modane metastaze
paraneoplastini sindrom
Stanja uzrokovana specifinim onkolokim lijeenjem (3)
mijelotoksinost
febrilna neutropenija
krvarenje
munina i povraanje
proljev
poremeaj elektrolita
rana toksinost radioterapije
kasna toksinost radioterapije
prijevremena menopauza
sindrom androgene deprivacijske terapije
poremeaj kognitivnih funkcija
RADIOTERAPIJA BENIGNIH STANJA (2)
predvieno je i planiranje barem 5 bolesnika s benignim bolestima koje se lijee zraenjem.
OPA INTERNA MEDICINA

Naziv koji se stie
ispita
Opa interna medicina

Specijalista ope interne medicine
Oblast
Kardiologija
Gastroenterologija
Pulmologija
Nefrologija
Hematologija
Transfuziologija
Klinika imunologija
Reumatologija
Infektologija
Opa interna medicina
Kardiologija
Gastroenterologija
Pulmologija
Nefrologija
Trajanje (mjeseci)
22
2
2
2
2
2
2
1
2
1
1
Intenzivna i urgentna medicina

stie zavretkom
specijalizacije

32
5
5
3
4
4
3
Hematologija i transfuziologija
Klinika imunologija
Reumatologija

ZZJZ FBIH
1
1
2

Bolniki odjeli hematologije
bolniki hitni prijem
1
Neurologija
Infektologija
Dermatologija

1
Godinji odmor
5
tematskog podruja
Srijeda, 12. 8. 2015.
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant ope interne medicine mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije.
Zavretkom specijalizacije specijalizant ope interne medicine mora:
zatite (3)
sudjelovati u nauno istraivakom radu potujui etika naela nauno istraivakog rada i klinikih ispitivanja te sudjelovati
propisima (3)
zdravstva (3)
Zavretkom prvog dijela programa specijalizacije -zajedniki internistiki programspecijalizant mora biti sposoban primijeniti
Kardiologija:
obrada kardiolokog bolesnika i usvojiti specifinosti anamneze i statusa kardiolokog bolesnika(2)
indikacije za primjenu dijagnostikih metoda i interpretacija nalaza: biohemijski nalazi, EKG, 24 satni EKG, testovi
optereenja (2)
procjena potrebe specifine specijalistike obrade i lijeenja bolesnika sa sumnjom na sljedea stanja zatajivanje srca;
ateroskleroza,ishemijska bolest srca, akutni koronarni sindrom, infarkt miokarda, bolesti plune cirkulacije, bolesti aorte I
Gastroenterologija:
testovi pokazatelji hepatocelularne nekroze, kolestaze, sintetske funkcije jetre, probavni enzimi, tumorski biljezi, autoantitijela,
specifini proteini, probavni hormoni. Funkcijski testovi. Slikovne metode - ultrazvuk, dopler, endoskopski ultrazvuk,
endoskopija, radioloke metode, magnetska rezonancija; radionuklidne metode. Laparoskopija, biopsija jetre. (2)
peritoneuma, omentuma i mezenterija, akutni abdomen, karcinoid, polipi probavnog sistema, tumori tankog i debelog crijeva,
bolesti jetre, bolesti jetre u trudnoi; bolesti bilijarnog sistema; bolesti guterae, te znati osnove transplantacije u
(2)
Srijeda, 12. 8. 2015.

-
Pulmologija:
pulmolokog bolesnika i specifinosti anamneze i statusa tih bolesnika (2)
profesionalne bolesti koje zahvaaju dine puteve, profesionalne bolesti koje zahvaaju alveole, tumori traheje, bronha i plua,
bolesti pleure, medijastinuma i oita, poremeaji ventilacije, poremeaje disanja u spavanju, nuspojave lijekova na pluima (2)
Nefrologija:
Hematologija:
Transfuziologija:
krvnih komponenti, postupci prilikom transfuzije; posttransfuzijske reakcije; zakonski propisi i kontrola transfuzijskog
lijeenja (2)
imunolokog sistema imunodeficijencije, alergijske i pseudoalergijske reakcije (2)
Reumatologija:
indikacije za primjenu dijagnostikih metoda i interpretacija nalaza u reumatologiji: slikovne metode npr. klasini radiogram,
metode pretraga (2)
sarkoidoza Behcetova bolest, amoloidoza, osteoartritis, kriobolja i vratobolja, ekstraartikularni reumatizam, artropatije zbog
delirij (2)
Infektologija:
Srijeda, 12. 8. 2015.
b) Opa interna medicina

Opa interna medicina je grana klinike medicine, koju prakticiraju specijalisti kompetentni da dijagnosticiraju, lijee i rehabilitiraju
bolesnike s bolestima unutranjih organskih sistema.
Opi internista mora:
znati samostalno pregledati bolesnika (uzeti status i anamnezu), postaviti radnu, diferencijalnu i konanu dijagnozu i lijeiti
bolesnika
poznavati kliniku anatomiju, fiziologiju, patofiziologiju, biohemiju i staninu biologiju, farmakologiju, patologiju,
imunologiju, mikrobiologiju
poznavati odgovarajue vjetine i postupke nune za dijagnosticiranje i lijeenje internistikih bolesti, biti upoznat s
dijagnostikim algoritmima
poznavati instrumentalne dijagnostike postupke koji su u domeni specijalista ope interne medicine
znati planirati i interpretirati laboratorijske pretrage
znati interpretirati rezultate pretraga dobivenih primjenom razliitih metoda oslikavanja
biti upoznat s indikacijama za odabir naina i vrste lijeenja, te poznavati terapijske algoritme u svrhu racionalizacije lijeenja
biti kompetentan prepoznavati i lijeiti hitna stanja u internoj medicini (intenzivno lijeenje lijeenje razliitih vrste oka,
edema plua, kardiopulmonalnu i cerebralnu resuscitaciju itd) poznavati osnove enteralne i parenteralne prehrane.
poznavati postupke i lijeenje u dnevnoj bolnici, poznavati njihovu organizaciju
znati procijeniti kvalitetu ivota i palijativno lijeenje
poznavati osnove deontolokih i etikih principa u medicini
poznavati ekonomiju zdravstva
biti upuen u pravno zdravstvene probleme
znati procijeniti faktore rizika
poznavati osnove informacijske tehnologije, koje omoguuju prihvatljivu informatiku pismenost i organizaciju zdravstva
poznavati i sluiti se istraivakim metodama i publicirati strune i naune radove
biti upoznat s usavravanjem i strunim novostima iz ope interne medicine
znati adekvatno prezentirati struni ili nauni rad na strunim ili naunim sastancima, kongresima.
Tokom specijalizacije od 5 godina, ukljuujui prve dvije godine "zajednikog programa, dijela specijalizacije zajednikog svim
granama interne medicine, te nakon nastavka od jo tri godine, specijalista ope interne medicine mora stei teoretsko i praktino
znanje s podruja interne medicine kako bi mogao samostalno zbrinuti veinu bolesnika s akutnim i hroninim bolestima unutranjih
organa.
U tu svrhu mora ovladati propisanim dijagnostikim i terapijskim postupcima bolesti unutranjih organa, mora vladati metodama
prevencije i rehabilitacije bolesti unutranjih organa.
Potrebno znanje i iskustvo specijalizant stie u saradnji s mentorom i pod njegovim nadzorom, u bliskoj saradnji s kliniarima i
lijenicima specijalistima, starijim specijalizantima kroz svakodnevni rad i kroz druge oblike edukacije (predavanja, seminari,
postdiplomski kursevi, kliniko patoloki sastanci, praenje literature, klinike vizite, tutorial i, prikazi bolesnika itd.) u zdravstvenim
ustanovama (klinikim odjelima, dnevnim bolnicama, poliklinikama, ambulantama, hitnim odjelima i ambulantama), na medicinskim
fakultetima, odnosno mjestima gdje se odvija organizirana nastava.
Tokom specijalizacije specijalizant bi trebao obraditi oko 300 novih hospitalnih, te oko 600 ambulantnih internistikih bolesnika
godinje, od ega bi barem 30% trebalo biti prvih pregleda, te izvriti ili asistirati obaveznom broju dijagnostikih i terapijskih
postupaka. U svakoj struci nabrojena su stanja uz nivo kompetencije koju mora savladati, te posebno broj bolesnika s definiranom
dijagnozom koje mora samostalno obraditi.
Gatroenterologija:
Osnovni simptomi i znakovi bolesti probavnog sistema: oitovanja bolesti probavnog sistema u ustima; disfagija, dispepsija,
anoreksija, munina i povraanje, promjene tjelesne teine, opstipacija, proljev, poremeaji anorektalne funkcije, hematemeza,
melena i hematohezija, utica, hepatomegalija, porast opsega trbuha i ascites (3)
Dijagnostike metode u gastroenterologiji i hepatologiji: biohemijski jetreni testovi, gastrointestinalni enzimi, tumorski biljezi,
autoantitijela, specifini proteini, amonijak, gastrointestinalni hormoni, lipidi (3); ultrazvuk (3), endoskopija, radioloke
metode, radionuklidne metode, funkcijski testovi u gastroenterologiji, laparoskopija, biopsija jetre (2)
Stanja u gastroenterologiji: sindrom proljeva, sindrom malapsorpcije, maldigestija, poremeaji crijevne cirkulacije,
gastrointestinalna krvarenja; transplantacija u gastroenterologiji: jetre, guterae, tankog crijeva; poremeaji motorike jednjaka,
GERB i ostale bolesti jednjaka, gastritis i gastropatije, ulkusna bolest (duodenalni i eluani ulkus), tumori jednjaka i eluca,
glutenska enteropatija (celijakija), Crohnova bolest, ulcerozni kolitis, infekcijske bolesti probavnog sistema, sindrom
iritabilnog kolona, divertikulozna bolest, megakolon, intestinalna opstrukcija i pseudoopstrukcija. Abdominalni apscesi i
fistule, karcinoid, polipi probavnog sistema,
tumori tankog i debelog crijeva, bolesti anorektalnog podruja, bolesti peritoneuma, mezenterija i omentuma, metabolike i
infiltrativne bolesti jetre, virusni hepatitis, toksina i medikamentna oteenja jetre, jetra u trudnoi, autoimune bolesti jetre,
alkoholna bolest jetre, ciroza jetre, tumori jetre, bolesti bilijarnog sistema, upalne bolesti guterae, karcinom guterae,
neuroendokrini tumori guterae (3).
Tokom edukacije specijalizant mora stei sljedee kompetencije i obraditi bolesnike/obaviti zahvate:
20 bolesnika s krvarenjem iz gastrointestinalnog sistema (hematemeza i melena) (3)
20 bolesnika s oteenjem i zatajivanjem funkcije jetre (3)
10 bolesnika s postavljenjem nazogastrine sonde (3)
20 dijagnostikih ili terapijskih paracenteza (3)
100 ultrazvunih pregleda trbuha (3)
asistirati prilikom izvoenja: 30 gastroskopija (2), 20 kolonoskopija (2)
Kardiologija:
Osnovni simptomi i znakovi bolesti kardiovaskularnog sistema: cijanoza, palpitacije, poremeaji ritma, sinkopa, poremeaji
arterijskog pulsa i venskih pulzacija, poremeaji arterijskog pritiska. (3)
Dijagnostike metode: EKG (3), kontinuirani EKG, elekrofizioloko ispitivanje srca (1), radiologija,ehokardiografija i Doppler
(2), nuklearna kardiologija, invazivne dijagnostike i intervencijske metode u kardiologiji, angioloke pretrage (1)
Stanja u kardiologiji: zatajivanje srca (3), poremeaji ritma i provoenja (2), iznenadna smrt (2), kongenitalne srane mane (2),
reumatska vruica (3), bolesti sranih zalistaka (2), endokarditis (3), bolesti miokarda (2), kardiomiopatije (2), bolesti
perikarda (2), tumori srca (1), arterijska hipertenzija (3), arterijska hipotenzija (3), ateroskleroza (3), bolesti aorte i perifernih
arterija (2), bolesti vena (2), tromboembolija (3), neurocirkulatorna astenija (2), srane bolesti i trudnoa (2), srce u bolestima
drugih organskih sistema (2), nekardijalni hirurki zahvati u kardijalnih bolesnika (2), transplantacija srca (1), traume srca i
velikih krvnih ila (1)
Tokom edukacije specijalizant mora savladati sljedee vjetine i znanja:
20 bolesnika s metabolikim sindromom (3)
20 bolesnika s tekom dislipidemijom (3)
50 bolesnika s arterijskom hipertenzijom (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
10 bolesnika sa sumnjom na tromboemboliju (3)

10 bolesnika sa samostalnim voenjem antikoagulacijske terapije (heparin i peroralni antikoagulansi) (3)
100 EKG evaluacija u mirovanju i pri optereenju (3)
30 EKG bolesnika s arterijskom hipertenzijom (3)
20 kontinuiranih mjerenja krvnog pritiska oitanje i interpretacija nalaza (3)
20 testova optereenja (3)
30 ehokardiografskih pregleda (2)
10 orijentacijskih fundoskopija (2)
10 evaluacija angiografskih nalaza krvnih ila nogu i postavljanje indikacije za revaskularizaciju (2)
20 biohemijskih i drugih laboratorijskih pretraga u diferencijalnoj dijagnozi bolesti krvnih ila (3)
UZV i Doppler pretrage vena nogu (3)
10 elektrokardiografskih nalaza srca s Dopplerom u bolesnika s hipertenzijom (2)
procjena kardiovaskularnog rizika prije nekardijalne operacije (3)
Fizioloki i patofizioloki osnovi endokrinolokih poremeaja. Simptomi i znakovi endokrinolokih poremeaja.
Dijagnostike metode u endokrinologiji: radioloke metode, magnetska rezonancija, metode nuklearne medicineu prikazivanju
poremeaja lijezda s unutarnjim luenjem (2)
Stanja u endokrinologiji: bolesti hipotalamusa i hipofize (2), bolesti neurohipofize (2), bolesti titnjae (hipotireoza,
hipertireoza, bolesti tireoidne autonomije, upale titnjae, tumori titnjae, netireoidna bolest) (3), bolesti nadbubrene lijezde
(2), eerna bolest (3), hipoglikemija (3), bolesti testisa (2), bolesti jajnika (2), neplodnost (2), poremeaji diferencijacije spola,
poremeaji multiplih endokrinih lijezda (1), poremeaji metabolizma lipida (3), poremeaji metabolizma purina (2),
poremeaji metaboliza protoporfirina poremeaji sinteze i mobilizacije glikogena (2), poremeaji metabolizma aminokiselina
(2), poremeaji uzimanja hrane (2), metaboliki sindrom (3).
10 bolesnika s akutnim komplikacijama eerne bolesti (3)
20 bolesnika s uvoenjem i praenjem terapije inzulinom (3)
10 bolesnika s dijabetikim stopalom (3)
35 bolesnika s poremeajima acidobaznog i elektrolitskog statusa endokrinog porijekla (3)
5 bolesnika ultrazvuni pregled titnjae (3)
5 bolesnika aspiracijska punkcija titnjae pod kontrolom UZV a (2)
interpretacija endokrinolokih testova 20 bolesnika (3)
denzitometrija 5 bolesnika (3)
scintigrafija titnjae 3 bolesnika (3)
edukacija bolesnika sa eernom bolesti 10 bolesnika (3)
Nefrologija:
Klinika oitovanja bolesti bubrega sindromi u nefrologiji (3)
Dijagnostiki postupci u bolestima bubrega: laboratorijski nalazi i testovi bubrene funkcije. Metode oslikavanja (2)
Stanja u nefrologiji: akutna bubrena insuficijencija (3), hronina bubrena insuficijencija (3), transplantacija bubrega (1),
primarne bolesti glomerula (2), sekundarne bolesti glomerula (2), infekcije mokranog sistema (3), tubulointersticijske bolesti
bubrega (2), toksine nefropatije (2), vaskularne bolesti bubrega (2), nasljedne bolesti bubrega (2), bolesti bubrega i trudnoa
(2), nefrolitijaza (3), opstrukcija mokranih puteva (3), poremeaji inervacije mokranog mjehura i urodinamike (2), tumori
mokranog sistema i prostate (1), dijetetske mjere u bolestima bubrega (3), bubreg i lijekovi (3).
Tokom edukacije specijalizant mora savladati sljedee vjetine i znanja :
20 bolesnika sa zatajivanjem bubrega azotemijom (prerenalnom, renalnom i postrenalnom) (3)
10 bolesnika s terminalnim zatajivanjem funkcije bubrega prije nadomjestne terapije (3)
10 bolesnika s poremeajima acidobaznog i elektrolitskog statusa (3)
5 bolesnika na dijalizi (2)
2 bolesnika s transplantiranim bubregom (2)
5 bolesnika s privremenim pristupom krvnim ilama za dijalizu (2)
5 bolesnika s trajnim krvoilnim pristupom za dijalizu (2)
10 bolesnika postavljanje i nadzor urinarnog katetera (3)
bolesnik postavljanje katetera zca CAPD (1)
50 pretraga UZV a bubrega (3) od toga 2 bolesnika na CAPD u (2)
30 UZV a (3)
10 biopsija bubrega (nativnih i transplantiranih) (2)
interpretacija nalaza urina proteinurije, eritrociturije 20 bolesnika (3)
citolokog nalaza urina i porijekla eritrocita urina (3)
testova funkcije bubrega 10 bolesnika (3)
Pulmologija:
Patofizioloke osnove bolesti respiratornog sistema i bolesti metabolizma. Osnovni simptomi i znakovi bolesti respiratornog
sistema
Dijagnostike metode u pulmologiji (2): radioloke metode oslikavanja plua, scintigrafija plua, pluni funkcijski testovi,
dijagnostika i terapijska punkcija pleuralnog izljeva, bronhoskopija, plinska analiza arterijske krvi, provokacijski testovi,
testiranje koe na alergene
Stanja u pulmologiji: anomalije razvoja respiratornih organa i prsnog koa (1), akutne upale plua (3), hronina opstruktivna
pluna bolest (3), astma (3), bronhiektazije i pluni apsces (2), poremeaji ventilacije plua (3), bolesti plunog intersticija (2),
plune eozinofilije (2), profesionalne bolesti plua (2), tumori (traheja, bronhi, plua) (2), bolesti pleure, medijastinuma i oita
(2), nuspojave lijekova na pluima (2), respiracijska insuficijencija (3)
10 bolesnika s KOPB i astmom, te tekom respiratornom insficijencijom (3)
20 ispitivanja funkcije plua (3)
10 dijagnostikih i terapijskih punkcija pleuralnog izljeva (3)
100 bolesnika evaluacija rtg nalaza plua (3)
20 plinskih analiza arterijske krvi (3)
5 bolesnika s alergijom na lijekove (3)
asistiranje prilikom 30 bronhoskopija (2)
interpretacija i evaluacija provokacijskih testova u 10 bolesnika (2);
testiranja koe na alergene u 10 bolesnika (2)
5 scintigrafija plua (2)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Klinika imunologija:
Patofizioloke osnove bolesti imunolokog sistema.
Dijagnostike metode u alergologiji i klinikoj imunologiji. Alergoloki dijagnostiki testovi
Izvoenje konih testova u 5 bolesnika (2).
Stanja u alergologiji i klinikoj imunologiji: imunodeficijencije (3), alergijske reakcije i pseudoalergijske reakcije (3),
autoimunost i autoimune bolesti, bolesti koje posreduju imunokompleksi (2).
Reumatologija:
Patofizioloki osnovi reumatskih bolesti (2). Klasifikacija reumatskih bolesti (2). Simptomi i znakovi bolesti lokomotornog
sistema te procjena aktivnosti i stepena oteenja upalne reumatske bolesti.
Dijagnostike metode (2): interpretacija hematolokih, biohemijskih i imunolokih nalaza. Interpretacija nalaza dobivenih
metodama oslikavanja lokomotornog sistema u reumatskim bolestima: radiologija, magnetska rezonancija, ultrazvuno
snimanje, nuklearne metode.
Stanja u reumatologiji: reumatoidni artritis, juvenilni hronini artritis, seronegativni spondilartritis, sistemni Eritemski lupus,
sistemna skleroza, Sjgrenov sindrom, polimiozitis/dermatomiozitis, sindrom preklapanja bolesti vezivnog tkiva, sindrom
vaskulitisa, sarkoidoza (2), Behcetova bolest (2), amiloidoza (2), septiki artritis (3), osteoartritis (2), artropatije zbog
odlaganja kristala (3), recidivirajui polihondritis, ekstraartikularni reumatizam (2).
10 bolesnika s reumatoidnim artritisom (2)
5 bolesnika sa sistemskim eritemskim lupusom (2)
15 bolesnika sa seronegativnim spondilartropatijama (2)
5 bolesnika s polimijalgijom reumatikom (2)
5 bolesnika sa sistemskim vaskulitisom (2)
5 bolesnika s ostalim sistemskim upalnim reumatskim bolestima (2)
2 bolesnika punkcija sinovijalnog prostora (2)
5 bolesnika odabir fizikalne terapije za reumatske bolesti (2)
interpretacija radiolokih nalaza 30 bolesnika (2);
nalaza serolokih markera autoimunih bolesti 10 bolesnika (2);
Hematologija i transfuziologija:
Krvotvorni sistem: struktura i funkcija (2), hemostaza (2), klasifikacija bolesti krvotvornog sistema (2). Simptomi i znakovi
hematolokih poremeaja.
Dijagnostike metode u hematologiji (2): hematoloki, biohemijski i koagulacijski nalazi, punkcija kotane sri i citologija
krvnih stanica, biopsija kosti i patohistologija kotane sri.
Stanja u hematologiji: bolesti eritrocita: hipoproliferacijske anemije (3), anemije zbog poremeaja sazrijevanja eritrocita (3),
anemije nepoznata i viestrukog mehanizma nastanka (3), anemije zbog poveane ili ubrzane razgradnje eritrocita (3). Bolesti
granulocita (2). Bolesti monocita i makrofaga (2). Mijeloproliferativne bolesti (2): hronina mijeloina leukemija, policitemija
rubra vera, idiopatska mielofibroza primarna hemoragina trombocitemija, mijelodisplazija. Akutne leukemije (2). Bolesti
limfocitnog sistema (2): benigne i neoplastine bolesti bolesti limfocitnog sistema, neoplastini poremeaji stanica koje lue
imunoglobuline. Maligni limfomi (2): ne Hodgkinovi limfomi, Hodgkinov limfom.
Bolesti slezene: splenomegalija i hipersplenizam (2). Bolesti uzrokovane poremeajem hemostaze (2). Transplantacija
krvotvornih matinih stanica (2).
Tokom edukacije specijalizant mora savladati sljedee vjetine i znanja/obraditi bolesnike i obaviti zahvate kod:
10 bolesnika s tekom anemijom (3)
100 kompletnih krvnih slika (3)
50 testova koagulacije (3)
100 evaluacija diferencijalne bijele krvne slike leukograma (3)
10 bolesnika sa smetnjama hemostaze (2)
10 bolesnika s bolestima bijele loze (2)
20 citolokih punkcija kotane sri (2)
20 citolokih analiza punktata kotane sri i citologije krvnih stanica (2)
10 biopsija kosti (1)
Patofizioloke osnove bolesti i stanja u jedinici intenzivne medicine, te specifinosti dijagnostikih metoda i lijeenja
Bodovni sistemi za procjenu teine stanja kritino bolesnih (3)
Metode nadzora u jedinici intenzivnog lijeenja (3)
Stanja u intenzivnoj i hitnoj medicini: kardiopulmonalna cerebralna resusitacija (3), osnovna naela mehanike ventilacije (3),
ok (3), sepsa (3), viestruko zatajenje organa (2), akutni respiratorni distres sindrom (ARDS) (2), pristup bolesniku u komi
(3).
5 bolesnika mjerenje CVT a (3)
10 bolesnika kontinuirano mjerenje pritiska (3)
5 bolesnika kardiopulmonalno oivljavanje (3)
5 bolesnika stavljanje privremenih elektroda (2)
2 bolesnika elektrokonverzija (3)
10 bolesnika mehanika ventilacija (3)
5 bolesnika lavaa eluca (3)
20 bolesnika procjena stanja kritino bolesnih na osnovu bodovnih sistema (3)
5 bolesnika punkcija vene subklavije i/ili vene jugularis interne (2)
10 bolesnika intubacija uz pomo laringoskopa (2)
2 bolesnika asistiranje prilikom punkcija perikarda (2)
Uvod u onkologiju: obiljeja tumorskog rasta, karcinogeni agensi, uloga genetikih faktora, znaenje laboratorijskih testova i
epidemioloka opaanja, prevencija i rano otkrivanje raka, klinike karakteristike neoplazmi (3), stupnjevanje
uznapredovalosti bolesti TNM klasifikacija (3).
Stanja u internistikoj onkologiji: Sistemsko lijeenje tumora glave i vrata (1), rak dojke (1), rak plua i mezoteliom (1),
lijeenje raka jednjaka, eluca, tankog i debelog crijeva, hepatobilijarnog sistema i guterae (1), lijeenje genitourinarnih
tumora (1), mezenhimalni tumori (1), melanom (1), zloudna tumorska bolest nepoznatog primarnog sijela (1),
paraneoplastini sindromi (3), psihosocijalni aspekti zloudne bolesti. Hitna stanja u onkologiji (2). Indikacije za hirurki
zahvat u cilju stupnjevanja bolesti, izlijeenja ili palijacije (3). Principi radioterapije, indikacije za kurativnu ili palijativnu
radijacijsku terapiju (2). Klasifikacija i profil toksinosti antineoplastikih sredstava, indikacije i ciljevi primjene
antineoplastikih lijekova u lijeenju primarne ili rekurentne zloudne bolesti, organoprotektivne mjere (3).
Srijeda, 12. 8. 2015.

-

Bioloka terapija indikacije i osnovni principi usmjerene molekulske terapije (3). Potporno i palijativno lijeenje munina i
povraanje, infekcije i neutropenija, anemija i trombocitopenija, hiperkalcemija, mukozitis, ekstravazacija (3).
Edukacija bolesnika, etika i ekonomska pitanja.
30 bolesnika prevencija, prepoznavanje i zbrinjavanje ranih i kasnih komplikacija primjene citostatika (3)
2 bolesnika maligni izljevi lijeenje paracentezom (3)
5 bolesnika antiedematozna terapija (2)
5 bolesnika hiperhidracija (2)
30 bolesnika suzbijanje boli (3)
30 bolesnika prevencija i lijeenje munine i povraanja (3)
10 bolesnika nutritivna potpora (3)
10 bolesnika lijeenje mukozitisa (2)
20 bolesnika fizikalni pregled dojke (3)
5 bolesnika zatita o centralnom venskom putu i potkonim rezervoarima (3)
5 bolesnika postupci kod tromboflebitisa i ekstravazacije citotoksinih tvari (2)
5 bolesnika prevencija, prepoznavanje i zbrinjavanje ranih i kasnih komplikacija primjene bioloke terapije (2)
10 bolesnika prepoznavanje i lijeenje akutnih i kasnih komplikacija radioterapije (2)
20 bolesnika postavljanje indikacije, odreivanje i korekcija doze antineoplastika u neoadjuvantnoj, adjuvantnoj i
adjuvantnoj i palijativnoj primjeni, sekvencijski i konkomitantno (2)
10 bolesnika planiranje i provoenje konkomitantne kemoradioterapije (2)
30 bolesnika racionalno praenje bolesnika tokom i nakon specifinog onkolokog lijeenja (2)
Neurologija:
Pregled neurolokog bolesnika (2)
Stanja u neurologiji: neuroloke komplikacije internistikih bolesti i nuspojave lijekova (2), cerebrovaskularne bolesti
(2),degenerativne bolesti ivanog sistema (2), demijelinizacijske bolesti (1), epilepsija (1), poveanje intrakranijskog pritiska
(2), bolesti modanih ivaca (1), bolesti lene modine (1), neuromuskularne bolesti (2).
Infektologija:
Patofizioloke osnove bolesti uzrokovanih ivim uzronicima te njihova vanost (2). Simptomi i znakovi infektivnih bolesti.
Dijagnostike metode u infektologiji: uzimanje uzoraka za mikrobioloku analizu, oitavanje mikrobiolokih nalaza, serologija
na viruse hepatitisa, PCR metode u mikrobiolokoj dijagnostici (2), cijepljenje protiv zaraznih bolesti.
Stanja u infektologiji: imunoproflaksa (3), temperatura nepoznate etiologije (3), febrilne bolesti s osipom (3), streptokokne
bolesti (3), stafilokokne bolesti (3), infekcija gornjih dinih putova (3), infekcije uzrokovane mikoplazmom pneumonije (3),
legionarska bolest i druge legioneloze (3), rikecioze (2), zoonoze (2), malarija (2), infektivne bolesti sredinjeg ivanog
sistema (2), virusne bolesti (2), infekcije HIV-om (2), infekcije u imunokompromitiranih bolesnika (2), tuberkuloza (3),
sistemne gljivine infekcije i njihovo lijeenje (2), bolnike infekcije (3).
5 bolesnika sa sepsom (3)
2 bolesnika s povienom temperaturom nepoznata uzroka (3)
2 imunosuprimirana bolesnika s povienom temperaturom (3)
2 bolesnika s AIDS om (2)
5 lumbalnih punkcija (2)
5 bolesnika s bolestima SS (2)
interpretacija 20 urinokultura (3)
mikrobiolokih analiza 20 iskaljaja (3)
20 hemokultura (3)
20 serolokih markera virusa hepatitisa (3)
PCR metode (3)
cijepljenje protiv zaraznih bolesti (3)
Dermatovenerologija
Interpretacija konih promjena, promjena nokata, promjene vlasi, promjene sluznice usne upljine i jezika, pruritus (2).
Stanja u dermatologiji: zarazne bolesti koe: uzrokovane gljivicama, virusima, parazitima; granulomatozne bolesti koe (2),
eritematozne bolesti koe (2), urtikarija, angioedem, prurigo (2), bulozne i neoplastine dermatoze eritrodermije, pyoderma
gangraenosum (1), bolest presatka protiv primaoca (1), dermatoloka proktologija (2).
Klinika farmakologija:
Opi principi farmakodinamike, farmakokinetike i individualizacija terapije (3). Kliniko ispitivanje lijekova (2). Placebo (2).
Nuspojave i intereakcija lijekova i medicinskih proizvoda (2). Lijekovi u trudnoi i dojenju (2). Lijekovi u oteenju vitalnih
organa (2). Primjena lijekova u starijoj dobi (2). Automedikacija (2).
Enteralna i parenteralna prehrana (2).
Alternativno komplementarno lijeenje, medicinski proizvodi (2). Lijekovi i operacijski zahvati (2).
Lijeenje bolesnika na kraju ivota (3). Novije mogunosti lijeenja internistikih bolesti (2)
Ustanova mora imati organizacione jedinice koje ispunjavaju uvjete, prema planu specijalizacije, za izvoenje praktike djelatnosti i
nastavne.
Kardioloka jedinica s koronarnom jedinicom, laboratorijem za invazivnu kardiologiju (kateterizacija srca, koronarografije,
perkutane intervencije na koronarnim krvnim ilama, ugradnja stentova), kardiolokom poliklinikom ambulantama, i
neinvazivnim kardiolokim laboratorijem (EKG, testovi optereenja, UZV srca s Dopplerom, Holter EKG, 24 satno mjerenje
pritiska, telemetrija, elektrostimulacija),
Pulmoloka jedinica s laboratorijem za funkcijsko ispitivanje respiracijskog sistema, endoskopijom, poliklinikom,
Gastroenteroloka jedinica s dijagnostikim i interventnim endoskopskim laboratorijem, abdominalnim dijagnostikim i
intervencijskim UZV om, poliklinikom, RTG dijagnostikom,
Nefroloka jedinica s klinikom nefrologijom i hipertenzijom, odjelom za nadomjestnu terapiju (razliite vrste dijalize i
plazmafereza), UZV-om bubrega s mogunou Dopplera, biopsijom bubrega, s poliklinikom,
Hematoloka jedinica sa specijaliziranim sterilnim jedinicama za intenzivno lijeenje hematolokih bolesnika, s poliklinikom i
dnevnom bolnicom,
Endokrinoloka jedinica s dijabetologijom, poliklinikom,
Reumatoloka jedinica s poliklinikom i dnevnom bolnicom,
Jedinica za kliniku imunologiju i alergologiju s imunolokim laboratorijem, poliklinikom,
Jedinica intenzivne zatite,
Jedinica za kliniku farmakologiju,
Jedinica internistike onkologije s poliklinikom i dnevnom bolnicom,

-
Srijeda, 12. 8. 2015.
Neuroloka jedinica s jedinicom intenzivne zatite i poliklinikom,

Dermatoloka jedinica s poliklinikom,
Transfuzioloka jedinica,
Ustanova mora imati i sve druge slube (laboratoriji, radioloki odjel itd.) nune za funkcioniranje svake specijalnosti.
OPA HIRURGIJA
Opa hirurgija
Specijalista ope hirurgije
Oblast
Trajanje
(mjeseci)
Kardiotorakalna hirurgija
Urologija
Neurohirurgija
Hirurke infekcije

stie zavretkom
specijalizacije
ZZJZ FBiH
22
1
6
5
2

Djeja hirurgija
Opa hirurgija
Djeja hirurgija
3
3
2

lijeenjem
32
1
2
2
4
2
2
1
10
6

Bolniki odjel valskularne hirurgije
Bolniki odjel kardiohirurgije
Bolniki odjel maksilofacijalne hirurgije
1
1
Godinji odmor
5
tematskog podruja
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant ope hirurgije mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije. Posebna
Zavretkom specijalizacije specijalizant ope hirurgije mora:
zatite (3)
propisima (3)
zdravstva (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.

-
Zavretkom dijela programa specijalizacije -zajedniki hirurki program-specijalizant ope hirurgije mora usvojiti sljedee posebne
kompetencije:
Hirurke infekcije
infekcija:
infekcije ake (3)
mekih tkiva 12
preoperacijskoj pripremi akutnih abdominalnih bolesnika sa pridruenim bolestima srca, plua, bubrega, eernom bolesti i
dr. (3)
apendektomije 5
preivanje ulkusa 2
kolecistektomija 3
drugi zahvati 10
ozljeda svih dijelova tijela, prelomi i iaenja)
osnovama ultrazvune dijagnostike ozljeda trbuha, prsnog koa i lokomotornog sistema
konzervativnom lijeenju preloma i komplikacija (traumatski hemoragini ok) i njihovim posljedicama na razliite organe
(3)
drugim posttraumatskim komplikacijama (trombenbolija, masna embolija, komplikacije disanja, poremeaji probave,
traumi prsita (3)
punkcija zgloba 2
torakalna drenaa 2
Srijeda, 12. 8. 2015.

sepsi (3)
tromboemboliji (3)
ozljedama ake (2)
infekciji ake (3)
trasplantatima (2)
embolektomije 3
prikaz i prepariranje VSM 4
ozljede krvnih ila 2
Djeja hirurgija
apendektomija 3
akutni skrotum 2
retencija 3
uroloke operacije 3
Za vrijeme zajednikog hirurkog programa, specijalizant mora asistirati u 40% predvienih operativnih zahvata, odnosno 60%
predvienih operativnih zahvata operirati uz asistenciju.
b) opa hirurgija
Zavretkom cjelokupnog programa specijalizacije iz ope hirurgije specijalizant mora imati sposobnost klinike procjene i
samostalnog donoenja dijagnostike i terapijske odluke za cjelokupno podruje struke, odnosno mora biti sposoban:
1. postaviti dijagnozu
2. pravilno primijeniti preoperativno, operativno i postoperativno lijeenje hirurkog bolesnika
Srijeda, 12. 8. 2015.

3.
primijeniti znanje i povezati znanje iz klinike anatomije, patofiziologije, biohemije, stanine biologije, farmakologije,
patologije, imunologije i mikrobiologije
4. razlikovati diferencijalne dijagnoze hirurkih bolesnika
5. primijeniti, iskoristiti i odabrati odgovarajue vjetine instrumentalnih dijagnostikih postupaka (endoskopija, UZ prsita,
abdomena i laparoskopija)
6. postaviti indikaciju za operativni ili konzervativni nain lijeenja
7. odabrati i procijeniti laboratorijske pretrage za hirurki nain lijeenja
8. primijeniti i odabrati lijekove i kontrastne pretrage u hirurkoj praksi
9. primijeniti kliniko i hirurko znanje za elektivnu i hitnu hirurgiju, intenzivno lijeenje, lijeenje oka i reanimaciju
10. primijeniti znanje i vjetine u specijalnim okolnostima dnevne hirurgije
11. procijeniti kontrolu kvalitete hirurkih zahvata
12. ocijeniti kvalitetu ivota i primijeniti palijativno lijeenje.
Zavretkom specijalizacije iz ope hirurgije specijalizant mora imati usvojeno teoretsko i osnovno praktino znanje iz sljedeih
podruja ope hirurgije, te zbrinuti hirurke bolesti i poznavati odgovarajue dijagnostike postupke:
1. abdominalne stjenke i abdominalnih organa
2. prsita i organa u prsitu,
3. podruja glave i vrata, ukljuujui vaskularne, endokrine, kongenitalne i onkoloke bolesti
4. hirurke onkologije, ukljuujui koordinirani multidisciplinarni pristup onkolokom bolesniku
5. endokrinog sistema
6. dojke, koe i mekog tkiva, cijeljenja rane
7. vaskularnog sistema, ukljuujui intrakranijalne ile, srce, velike krvne ile
8. urogenitalnog trakta
9. svih oblika traume, ukljuujui miino-kotanu traumu, posebno u podruju koordinacije, trijae i multidisplinarnog pristupa
lijeenju
10. dijagnostikih metoda radiologije i UZV-a.
Podruje lijeenja obuhvaa akutne i hronine bolesti, hitne i elektivne operativne zahvate bolesnika svih dobi, a djelovanje
specijaliste ope hirurgije ukljuuje lijeenje i hirurke zahvate koji su inae predmet drugih hirurkih specijalnosti:
traumatologije,
ginekologije i opstetricije,
maksilofacijalne hirurgije,
urologije,
plastine hirurgije,
djeje hirurgije,
neurohirurgije,
vaskularne hirurgije,
torakalne i kardijalne hirurgije,
transplantacijske hirurgije,
abdominalne hirurgije.
Hirurke infekcije
Specijalizant ope hirurgije mora stei teorijsko i primjenjivati osnovno praktino znanje iz podruja dijagnostike, diferencijalne
dijagnostike, naina konzervativnog i operativnog lijeenja, te prognoze lijeenja infekcija povrinskih tkiva i to:
gnojnih infekcija koe (3)
infekcija znojnih lijezda (3)
infekcija pilonidalnog sinusa (3)
perianalnog podruja (3)
paronihija (3)
gnojne upale tetivnih ovojnica prsta (3)
gnojne upale zglobova prstiju (3)
gnojne upale prstiju i ruke (3)
infekciji uraslog nokta (3)
infekciji dijabetikog stopala (3)
nekrotizirajuem fascitisu (3)
Specijalizant mora obaviti i asistirati kod sljedeih operativnih zahvata:
incizija pilonidalnog sinusa i perianalnog apscesa 4
drenana ekscizija furunkula 6
drenana ekscizija inflamiranog ateroma 2
incizija i (djelimina) ablacija nokta pri paronihiji 5
incizija gnojne upale zglobova prstiju 1
incizija duboke flegmone ruke 1
transmetatarzalna amputacija kod dijabetesa 2
potkoljenina amputacija 2
natkoljenina amputacija 1
Specijalizant mora stei teorijsko i primjenjivati osnovno praktino znanje o:
patologiji dojke (tumori, upale, kongenitalne malformacije) (2)
specifinostima hirurke tehnike na podruju plastine, rekonstruktivne i estetske hirurgije (2)
poznavanju principa mikrohirurgije (1)
transplantaciji tkiva (2)
osnovama reparatorne hirurgije ozljeda ruke (rekonstrukcija mekih dijelova, tetiva, ivaca, ila, obrada preloma kosti ruke,
reimplantacija amputiranih prstiju) (2)
poznavanju operativne tehnike u zbrinjavanju Dupuytrenove kontrakture (1)
osnovama hirurkog lijeenja reumatine ruke (1)
osnovama hirurkog lijeenja limfedema donjih ekstremiteta (1)
lijeenju dekubitalnih rana (3)
lijeenju tumora koe (benignim, malignim) (2)
lijeenju keloida i hipertrofinih oiljaka (2)
Z-plastika 2
intradermalni av rane 5
primarni av tetive 5
Srijeda, 12. 8. 2015.
osteosinteza kostiju ake 3

obrada opsenijih rana na ekstremitetima 5
mikrohirurki zahvati 2
rotacijski reanj 2
transpozicijski reanj 1
estetska hirurgija 1
hirurgija dojke 3
transplantacija koe 3
obrada opekotine 2
patofiziologiji kardiovaskularnog sistema, indikacijama za izvoenje hirurkih zahvata na srcu i dijagnostikim postupcima, te
tehnikim pomagalima koji takve zahvate omoguavaju (1)
eksplantacija periferne vene na nozi 3
drenaa toraksa 3
drenaa perikarda 1
asistencija stavljanja bolesnika na EKC 2
sternotomija 3
torakotomija 4
asistencije koronarne hirurgije 3
asistencije valvularne hirurgije 2
asistencije hirurgije kongenitalnih greaka 2
asistencije ugradnja pacemakera 2
Torakalna hirurgija
dijagnostici, diferencijalnoj dijagnozi, lijeenju i prognozi bolesti iz podruja torakalne hirurgije (1)
Praktino mora ovladati:
tipinom torakotomijom, tipinom resekcijom rebara (2) i
tipinim urgentnim intratorakalnim zahvatima kod torakalnih bolesti (evakuacija hemotoraksa, hemostaza pri intratorakalnim
krvarenjima) (2)
torakotomija + zatvaranje 10
torakalna drenaa 10
torakalna punkcija 5
operativni zahvati na pluima 7
bronhoskopija 3
traheotomija 3
akutnim bolestima krvnih ila (2)
hirurgiji aneurizmi (2)
hirurgiji cerebrovaskularne insuficijencije (1)
krvoilnim malformacijama (1)
ozljedama krvnih ila (3)
endovaskularnoj hirurgiji (1)
embolektomija 5
ilna anastomoza ili av velike ile 5
preparacija velikih ila 5
varikoziteta 5
operacije aneurizme 2
operacije karotida 2
Urologija
dijagnostici, oitanju rentgenskih snimaka vezanih uz metode pretraga (2)
diferencijalnoj dijagnozi bolesti urotrakta (2)
akutnom skrotumu, torziji testisa, akutnom epididimitisu (3)
lijeenju akutne retencije urina (kateterizacija s razliitim kateterima, princip suprapubine punkcije) (3)
manje zahtjevnim operativnim zahvatima kao npr. orhidopeksija, obrada hidrokele, spermatokele, varikokele, fimoze (2)
operativnim zahvatima na bubrezima u sluajevima bubrenih kamenaca ili priroenih anomalija (2)
razliitim operativnim pristupima bubregu i mokraovodu, mokranom mjehuru, mokranoj cijevi i spolovilu (2)
instrumentalnim pretragama i lijeenju transureteralnim pristupom u stanjima patolokih procesa prostate ili mokranog
mjehura (2)
neurogenom mjehuru i urodinamici (1)
transplantaciji bubrega (1)
zbrinjavanje hidrokele 2
pristup i operacije bubrega 3
av mokranog mjehura 2
perkutana cistostoma 2
zbrinjavanje varikokele 2
transplantacija bubrega 1
av uretera 1
Neurohirurgija
urgentnim stanjima u neurohirurgiji, hidrocefalusu, povienom intrakranijskom pritisku (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.

-
znakovima spontanog subarahnoidalnog krvarenja i o indikacijama za operativno lijeenje (2)

klinikoj slici kompresijskih spinalnih procesa, dijagnostici i indikacijama za operativno lijeenje (1)
indikacijama za operativno lijeenje bolesti perifernih ivaca (1)
lijeenju impresijskih preloma, lijeenju raznih vrsta traumatskih intrakranijskih krvarenja i operativnom zbrinjavanju
strijelnih rana glave (2)
zbrinjavanje ozljeda neurokranija 10
zbrinjavanje epiduralnog hematoma 2
zbrinjavanje akutnog subduralnog hematoma 2
zbrinjavanje hroninog subduralnog hematoma 1
osteoplastina trepanacija 2
operacija tumora 10
neurokiruki zahvati u djece 2
Specijalizant mora stei teorijsko i primjenjivati osnovno praktino znanje vezano uz:
anatomiju i topografiju abdominalnih i retroperitonealnih organa (3)
fiziologiju i patofiziologiju probave (3)
dijagnostiku hirurkih bolesti probavnog sistema i trbune stijenke (3)
rentgensku, ultrazvunu i endoskopsku dijagnostiku probavnog sistema (2)
hirurku terapiju akutnih i estih hirurkih bolesti organa trbuha i trbune stijenke (3)
dijagnostiku i terapiju postoperacijskih komplikacija (intraabdominalni abscesi, dehiscence anastomoza, komplikacije
akutnog pankreatitisa) (3)
infuzijska terapija i totalna parenteralna prehrana bolesnika (3)
apendektomija 30
proktoloke operacije (fistule, hemeroidi) 20
kolecistektomija (klasina ili laparoskopska) 20
koledokotomija 5
druge operacije (resekcija eluca, tankog i debelog crijeva, postavljanje stome, preivanje perforacije ulkusa,
gastroenteroanastomoza, enteroenteroanastomoza, operacija zbog ileusa i dr.) 40
endoskopske pretrage: anoskopija, rektoskopije i endoskopske intervencije 30
splenektomija 3
hirurko zbrinjavanje ozljeda abdomena 3
hirurki zahvati bolesti jetre i guterae 5
transplantacija jetre 1
Specijalizant mora stei teorijsko i primjenjivati osnovno praktino znanje i treba:
povezati i primijeniti osnovno, teoretsko i praktino znanje o lijeenju bolesti lokomotornog aparata (1)
upotrijebiti operativne tehnike u traumatologiji (2)
ovladati zbrinjavanjem lakih povreda (3)
ovladati repozicijom preloma i imobilizacijom (3)
ovladati savremenim operativnim postupcima na ekstremitetima (2)
ovladati operativnim tehnikama na mekim tkivima, miiima, tetivama, ligamentima i ilama (2)
ovladati operativnim postupcima kod hitnih (urgentnih) stanja iz podruja kraniocerebralnih, torakalnih i abdominalnih
ozljeda te nekih ozljeda uropoetskog sistema (2)
savladati urgentne reparacijske zahvate kod ozljeda ruke (2)
indicirati i interpretirati nalaze sljedeih dijagnostikih postupaka: nativni RTG, stresna i funkcionalna radiografija
lokomotornog sistema, kontrastna radiografija zglobova, UZV velikih tjelesnih upljina i lokomotornog sistema, primjena
Dopplera perifernih krvnih ila, MR-a, MR-a s kontrastom, CT-a, CT-a s kontrastom, scintigrafije skeleta, RTG pretrage
krvnih ila (3)
izvoditi invazivne dijagnostike postupke iz podruja traumatologije: punkcija zglobova i velikih tjelesnih upljina, te
postupke intenzivnog lijeenja, kao to su uvaanje venski katetera, centralnih venskih katetera i reanimacijski postupci (3)
primijeniti osnovne principe anestezije i izvesti regionalnu i jednostavnu provodnu anesteziju (3)
voditi lijeenje tekih bolesnika (politraumatiziranih) i bolesnika nakon operativnih zahvata (2)
indicirati minimalno invazivne pretrage (2)
izvoditi artroskopiju (1)
izvoditi RTG-voene metode minimalno invazivne hirurgije (1)
opisati klasine metode konzervativnog i operativnog lijeenja preloma i njihovih komplikacija, osnovne principe lijeenja
ozljeda iz podruja kojima se inae bave druge grane hirurgije (3)
opisati principe i teorijski poznati korektivne zahvate na lokomotornom sistemu (2)
voditi postoperativnu rehabilitaciju ozljeenih do konane rehabilitacije (2)
dijagnostika i operativna artroskopija 5
navoene osteosinteze u odraslih (suprakondilarni prelom humerusa, distalnog radiusa, kosti ruke i stopala) 10
amputacija ekstremiteta na svim nivoima 5
osteosinteza preloma u trohanternom podruju 10
osteosinteza preloma vrata femura 5
intramedularna osteosinteza preloma dugih cjevastih kostiju 3
postavljanje vanjskog fiksatora na svim nivoima 3
zbrinjavanje ozljeda tetiva i miia 15
osteosinteza kompliciranih preloma 5
osteosinteza dijafize dugih cjevastih kostiju 10
skeletna trakcija kod ozljeda vratne kime 3
osteosinteza jednostavnih preloma acetabula 2
odstranjenje osteosintetskog materijala na svim nivoima 30
korektivna osteotomija 2
operacije na stopalu 2
endoprotetske hirurgije 5

Srijeda, 12. 8. 2015.
anatomiji male zdjelice i zdjelinog dna (3)
fiziologiji i patofiziologiji genitalnog sistema (2)
akutnim ginekolokim bolestima (3)
akutnim bolestima u trudnoi (zajedno s krvarenjima iz rodnice) (2)
upalnim bolestima (2)
tumorima podruja genitalnih organa (2)
totalna histerektomija s adneksima (per laparatomiam) 4
laparoskopska ili otvorena operacija radi adneksalne patologije 5
carski rez 4
reparacija epiziotomije 4
hirurko lijeenje ginekolokih tumora 5
hitni hirurki zahvati u ginekologiji 8
anatomiji viscerokranija (3)
podrunoj RTG dijagnostici (2)
upalama u maksilofacijalnom podruju (2)
ozljedama skeleta lica i zuba, prvoj pomoi i naelima lijeenja (2)
malignomima maksilofacijalnog podruja (2)
priroenim anomalijama,
ozljedama glave i vrata (2)
zbrinjavanje ozljeda lica 7
hirurko lijeenje tumora glave i vrata (disekcije) 4
ekstraoralna incizija 2
operacije kongenitalnih malformacija 2
Djeja hirurgija
hernije djeje dobi (3)
bolesti skrotuma (akutni skrotum, kriptorhizam) (3)
apendicitis (3)
uroloki operativni zahvati (2)
frakture u djejoj dobi (2)
kongenitalne malformacije (1)
transplantacija jetre (1)
hirurgija tumora (1)
operacija ingvinalne kile 5
apendektomije 5
akutni skrotum 2
uroloke operacije 4
zbrinjavanje opekotine 2
repozicija preloma u djejoj dobi 4
transplantacije jetre 1
ostali zahvati u djejoj hirurgiji (malformacije, tumori) 3
asistent. Specijalizant mora u svakom tematskom podruju obaviti minimalno 80% zahvata. U sluaju nedovoljnog broja hirurkih
bolesnika (sluajeva) u odgovarajuem tematskom podruju koje specijalizant obavlja samostalno, preostali broj (postotak) zahvata
se mora nalaziti odgovarajua dijagnostika - biohemijski laboratorij, djelatnost transfuzijske medicine, djelatnost radiologije RTG, CT, MR, UZ, interventna radiologija.
ORTOPEDIJA
Ortopedija
Specijalista ortopedije
Oblast
Trajanje (mjeseci)
22
1
6
5
Mjesto odravanja staa

ZZJZ FBIH

Djeja hirurgija
Ortopedija
Djeja ortopedija
3
3
2
Polikliniki odjel hirurugije

Bolniki objedinjeni hitni prijem
Bolniki odjel anesteziologije
sa intenzivnim lijeenjem
32
Srijeda, 12. 8. 2015.

stie zavretkom
specijalizacije
Sportska traumatologija s endoskopijom

2
Spinalna hirurgija
2
Hirurgija ake
2
Hirurgija stopala
2
Aloartroplastike
4
Hirurgija tumora kotano-zglobnog sistema
2
Protetika, ortotika i rehabilitacija
1
Traumatologija kotano-zglobnog sistema
12
Godinji odmor
5
tematskog podruja
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant ortopedije mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije. Posebna
Zavretkom specijalizacije specijalizant ortopedije mora:
njege (3)
sudjelovati u naunoistraivakom radu potujui etika naela naunoistraivakog rada i klinikih ispitivanja, te sudjelovati
propisima (3)
procijeniti potrebu ukljuivanja drugih strunjaka u proces pruanja zdravstvene njege (3)
zdravstva (3)
Zavretkom dijela programa specijalizacije -zajedniki hirurki programspecijalizant ortopedije mora usvojiti sljedee posebne
kompetencije:
Hirurke infekcije
infekcija:
infekcije ake (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
mekih tkiva 12
dr. (3)
apendektomije 5
preivanje ulkusa 2
kolecistektomija 3
drugi zahvati 10
(3)
traumi prsita (3)
punkcija zgloba 2
torakalna drenaa 2
sepsi (3)
tromboemboliji (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.

ozljedama ake (2)
infekciji ake (3)
trasplantatima (2)
embolektomije 3
Djeja hirurgija
apendektomija 3
akutni skrotum 2
retencija 3
uroloke operacije 3
b) ortopedija i traumatologija
Zavretkom cjelokupnog programa specijalizacije iz ortopedije specijalizant mora imati sposobnost
klinike procjene i samostalnog donoenja dijagnostike i terapijske odluke za cjelokupno podruje struke, odnosno mora imati
usvojene sljedee kompetencije na polju kotano-zglobnog sistema:
1. Poznavanje anatomije, histologije i osnovne molekularne biologije kotano-zglobnog sistema,
2. Poznavanje i sluenje s dijagnostikim procedurama prikaza kotano-zglobnog sistema,
3. Samostalno obavljanje konsultativne slube i poliklinikog voenja bolesnika,
4. Poznavanje i lijeenje metabolikih bolesti,
5. Poznavanje, te konzervativno i operacijsko lijeenje priroenih bolesti,
6. Poznavanje, te konzervativno i operacijsko lijeenje neuromuskularnih bolesti,
7. Dijagnostika i lijeenje kanalikularnih sindroma,
8. Poznavanje i lijeenje aseptikog i septikog artritisa, infekcije mekih esti i akutnog i hroninog osteomijelitisa
9. Poznavanje i lijeenje bolesti i ozljeda tetiva, ligamenata, intraartikularnih anatomskih struktura otvorenim ili artroskopskim
nainom,
10. Rekonstruktivna hirurgija normalizacije odnosa zglobnih tijela korektivnim osteotomijama, kao i korekcije osovine dugih i
kratkih kostiju,
11. Lijeenje lanog zgloba,
12. Egalizacija ekstremiteta elongacijom kosti i mekih esti uz korekciju osovine,
13. Ugradnja endoproteza zglobova, ukljuujui lijeenje popratnih komplikacija u smislu septikog ili aseptikog labavljenja
endoproteza,
14. Konzervativno i operacijsko lijeenje statikih deformiteta stopala,
15. Dijagnostika i lijeenje priroenih deformacija kraljenice, lijeenje suenja spinalnog kanala,
16. Poznavanje i samostalno zbrinjavanje fraktura kratkih i dugih kostiju kao i kime unutranjom, i vanjskom fiksacijom,
ukljuujui intraartikularne fracture,
17. Aktivno uestvovanje u rehabilitaciji konzervativno i operacijski lijeenih bolesnika.
Distorzije, dislokacije i prelomi (3)
Akutne cirkulacijske i neuroloki poremeaji ekstremiteta (3)
Osnovni balans elektrolita i terapije oka (2)
Patofiziologija, dijagnostike i lijeenje politraumatiziranog bolesnika (3)
Akutna i hronina bolna stanja kotano-zglobnog sistema (3)
Degenerativnih bolesti kotano-zglobnog sistema (3)
Preoperacijska i postoperacijska njega, komplikacija i rehabilitacije (2)
Osnovno poznavanje kotano-zglobnog sistema (anatomija, fiziologija, patologija, biomehanika i ortotika) (2)
Dijagnostika tumora kotano-zglobnog sistema (2)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Principi i upotrebe eih ortoza i proteza (1)

Malformacije i priroene i nasljedne bolesti kotano-zglobnog sistema (1)
Distorzije, dislokacije, epifizeolize i frakture, te njihovou skladu sa lijeenje u svim dobnim skupinama (3)
Osnovne tehnike osteosinteza (3)
Akutni sindrom odjeljka (compartment sindrom) (3)
Infekcije i upalna stanja skeleta, zglobova, tetiva i mekih esti (3)
Bolna stanja kao torticollis, kalcificirajui tendinitis, kompresije ischiadicus-a i drugih ivaca (2)
Akutni sindrom caudeae equnainae (2)
Akutne komplikacije tumora kao paraplegija i patoloke frakture (2)
Amputacije gornjeg ekstremiteta i pelvektomije (2)
este sportske ozljede i bolna stanja (3)
Akutni kanalikularni sindromi (3)
Upalne i degenerativne bolesti lokomotornog sistema (3)
este deformacije skeleta i zglobova (2)
Lumbalni sindrom (3)
Ortopedske komplikacije osteoporoze (2)
Dijabetske komplikacije kotano-zglobnog sistema (2)
Pre i postoperacijska njega i komplikacije ortopedskih stanja (2)
Preventivne mjere ortopedskih stanja (2)
Sindromi prenaprezanja (3)
Kanalikularni sindromi (3)
Specijalizant do zavretka specijalistikog staa mora obaviti sljedei broj zahvata sa navedenim nivoom kompetencija:
Hernija slabinskog diska 2 (2)
Frakture svih dijelova humerusa 2 (3)
Suprakondilarne frakture humerusa u djece 2 (2)
Frakture olekranona i podlaktice 3 (3)
Frakture zapea, pea i metakarpalnih kostiju 2 (2)
Akutni sindromi odjeljka (compartment) 1 (2)
Septiki tendovaginitis 1 (2)
Rupture ekstenzornih tetiva 1 (2)
Rupture ulnarnog kolateralnog ligamenata palca 1 (2)
Imobilizacija i ekstenzije fraktura u podruju ekstremiteta (3)
Sindrome sraza ramena 2 (3)
Instabilitet ramena 1 (3)
Osteoartroze ili dislokacije akromioklavikularnog zgloba 2 (2)
Epikondilitis lakta 2 (2)
Kanalikularne sindrome ulnarnog ivca 1 (2)
Sindrom karpalnog kanala 2 (3)
kljocavi prst 1 (3)
Fraktura zdjelice koja zahtijevaju poetnu privremenu stabilizaciju 1 (2)
Frakture vrata femura i trohantera 5 (3)
Frakture dijafize tibije i femura 3 (3)
Frakture distalnog femura 1 (3)
Frakture patele 1 (3)
Frakture proksimalne tibije 1 (2)
Frakture glenja 5 (3)
Akutni sindrom odjeljka (compartment) 1 (2)
Femoralna trakcija u djece 1 (3)
Amputacija natkoljenice, koljena i potkoljenice 2 (3)
Ugradnja endoproteze kuka 5 (3)
Ugradnja endoproteze koljena 3 (3)
Rekurentne dislokacija patele 2 (2)
Ozljede meniska, artroskopske tehnike 10 (3)
ekiasti prst, haluks valgus i rigidus 2 (3)
Zbrinjavanje politraumatiziranih bolesnika 5 (2)
Ozljede kraljenice i perifernih ivaca 1 (2)
Frakture kraljeaka 1 (2)
Vee frakture zdjelice 1 (2)
Frakture s teim ozljedama mekih esti 2 (2)
Otvoreno i zatvoreno lijeenje intraartikularnih preloma 3 (2)
Lijeenje razvojne displazije kuka i priroenog equinovarusa 2 (2)
Nekomplicirana revizija endoproteze kuka i koljena 2 (2)
Hirurko lijeenje bolesnika s reumatoidnim artritisom 3 (2)
Hirururko lijeenje bolesti kraljenice (skolioze, spondilolisteze ) 1 (2)
Hronini osteomijelitis 1 (2)
Hirurko lijenje pseudartroza 1 (2)
Artroskopski potpomognuta rekonstrukcija prednje ukriene sveze 2 (3)
Artrodeze velikih zglobova 1 (2)
Produivanje i skraenje ekstremiteta 2 (2)
Fasciektomije kod Dupuytrenove bolesti 1 (3)
Rjee malformacije, priroene i nasljedne bolesti manifestirane u kotano-zglobnom sistemu 1 (2)
Savremene hirurke revizije kuka i koljena 2 (2)
Artroplastike ramena, lakta i glenja 1 (2)
Osteotomije kuka i zdjelice 2 (2)
Ortopedsko lijeenje muskulo-skeletalnih posljedica neurolokih oboljenja 3 (3)
Hirurgija fleksornih tetiva ake 5 (2)
Specijalizant tokom tree godine programa specijalizacije mora obaviti najmanje 40% navedenih zahvata samostalno, odnosno u 60%
zahvata sudjelovati kao asistent.
Tokom etvrte godine mora 50% zahvata obaviti samostalno, odnosno u 50% zahvata sudjelovati kao asistent.
Srijeda, 12. 8. 2015.

Tokom zavrne godine specijalizacije specijalizant mora 60% zahvata obaviti samostalno, odnosno u 40% zahvata sudjelovati kao
asistent.
Specijalizant mora obaviti minimalno 80% zahvata. U sluaju nedovoljnog broja hirurkih bolesnika (sluajeva/operacija) u
odgovarajuem tematskom podruju koje specijalizant obavlja samostalno, preostali broj (postotak) zahvata moe izvriti u okviru
drugih srodnih podruja hirurke djelatnosti.
se mora kvantitativno i kvalitativno obavljati dovoljan broj operacija: minimum 45 operacijskih postupaka godinje iz svakog
podruja, te minimum 80 ambulantnih pregleda bolesnika mjeseno,
se mora nalaziti odgovarajua dijagnostika biohemijski laboratorij, djelatnost transfuzijske medicine, djelatnost radiologije
RTG, CT, MR, UZ, interventna radiologija,
se moraju odravati zajedniki sastanci sa specijalistima saradnih disciplina (specijalistima radiologije, patologije,
mikrobiologije),
se treba provoditi kontinuirana edukacija specijalizanata putem strunih sastanaka, edukacijskih vizita.
Posebni uvjeti:
U ustanovi se trebaju zbrinjavati stanja iz podruja bolesti i ozljeda kotanozglobnog sistema u potpunosti ili samo u dijelu edukacije,
po podrujima koja ustanova zadovoljava po broju i kvaliteti:
Trauma i rekonstruktivna hirurgija lokomotornog sistema,
Djeja ortopedija,
Tumori,
Gornji ekstremitet
Kima,
Kuk,
Koljeno
Stopalo,
Artroskopija i sportska ortopedija,
Umjetni zglobovi,
Neuroortopedija,
Genetika, sindromi, rijetke bolesti,
Ortotika i protetika,
Infekcije i komplikacije u hirurgiji lokomotornog sistema.
Specijalista otorinolaringologije
Oblast
Opi dio specijalizacije
opa hirurgija
anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina
klinika radiologija
radioterapijska onkologija

Trajanje
(mjeseci)
ZZJZ FBIH

Bolniki odjel anesteziologije,
reanimatologije i intenzivnog lijeenja
Bolniki odjel klinike radiologije
Bolniki odjel radioterapijske
onkologije
Bolniki odjel maksilofacijalne hirurgije
Bolniki odjel ORL
Bolniki odjel ORL
Bolniki odjel ORL
Bolniki odjel ORL
Bolniki odjel ORL
Bolniki odjel ORL
maksilofacijalna hirurgija
neurohirurgija
Otologija s audiovestibulologijom
12
Rinologija
8
Djeja otorinolaringologija
4
Laringotraheologija s fonijatrijom
7
Orofaringologija
3
Hirurgija glave i vrata
17
Godinji odmori
5
tematskog podruja
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant otorinolarngologije mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije.
Zavretkom specijalizacije specijalizant otorinolaringologije mora:
zatite (3)

-
Srijeda, 12. 8. 2015.
sudjelovati u naunoistraivakom radu potujui etika naela naunoistraivakog rada i klinikih ispitivanja te sudjelovati
propisima (3)
zdravstva (3)
(3)
OPI DIO SPECIJALIZACIJE
Opa hirurgija
Osnovne hirurke metode; asepsa i antisepsa; sterilizacija; obrada hitnog hirurkog bolesnika; postupak s
politraumatiziranim bolesnikom; infekcije; lijeenje opekotina; postupak kod raznih raznih vrsta rana.
Indikacije i kontraindikacije za opu anesteziju; obrada bolesnika; posebnosti anestezije u operacijama usne upljine,drijela i
larinksa; anestezija u induciranoj hipotenziji; endotrahealna intubacija, rane i kasne komplikacije; prepariranje vene uvoenje
centralnog venskog katetera; kontrolirana mehanika ventilacija; reanimacija; monitoring bolesnika u kritinom satnju.
Klinika radiologija
Standardne RTG pretrage; RTG pretrage s kontrastom; CT glave i vrata indikacije, interpretacija, mogunosti; EMR glave i vrata
indikacije, interpretacija, mogunosti; ultrazvuk glave i vrata; Doppler karotida i vertebralnih arterija; embolizacija.
Radioterapijska onkologija
Radioterapija planiranje zraenja za pojedine lokalizacije ORL podruja; zatita od zraenja; nadzor zraenih bolesnika; indikacije i
kontraindikacije za hemoterapiju; kemoterapeutski protokoli; komplikacije hemoterapije, njihovo lijeenje i prevencija; radioaktivne
tvari u dijagnostici in vivo i in vitro; radionuklidi u dijagnostici i terapiji bolesti titnjae; lijeenje malignih tumora ORL podruja
radionuklidima; principi i provoenje njege tokom intenzivne hemoterapije i radioterapije.
Hirurko i konzervativno zbrinjavanje ozljeda gornje i donje eljusti, te zigomatine kosti; plastika rascjepa nepca i usne; commando
operacije i renjevi u rekonstrukciji.
Neurohirurgija
Hirurgija prednje i srednje lubanjske jame (hirurgija neurinoma, statoakustikusa i rinobaze); hirurko lijeenje frontobazalnih ozljeda.
Osnovna znanja
Specijalizant mora biti sposoban primijeniti teorijsko i praktino znanje o:
Hitna stanja i reanimacija (3)
Infekcije (3)
Antibiotska terapija (3)
Transfuzijska medicina (3)
Zgruavanje krvi (3)
Tumorske bolesti (3)
Cijeljenje rana (3)
Ope hirurke tehnike (3)
Transplantacijska medicina (3)
Ozljede mekog tkiva i kostiju (3)
Imunoloke bolesti (3)
Endokrinologija (3)
Oralna i parenteralna prehrana (3)
Psihosomatska dijagnostika (3)
Zatita od zraenja (3)
Mjere za kontrolu kvalitete zdravlja (3)
Etika (3)
Socijalno zakonodavstvo (3)
Dijetetika (3)
Laboratorijska medicina/korektno uzimanje uzoraka/rukovanje tjelesnim tekuinama i/ili izluevinama (3)
Specijalna znanja o laboratorijskim pretragama bolesti uha, nosa i grla:
Odreivanje krvnih grupa A, B, O, Rhesus faktora, ukljuujui i opaanje hemolize (3)
Krina proba krvi (3)
Test seroloke kompatibilnosti (3)
Direktni i indirektni Coombsov test (2)
Osnove bakteriologije (2)
Osnove mikologije (2)
Srijeda, 12. 8. 2015.

Antibiogram (3)
Tumorski marker (1)
Alergoloke laboratorijske pretrage (2)
Osnovne pretrage kod prikupljanja krvi (2)
OTOLOGIJA
Klinike pretrage
Otoskopija (3)
Endoskopija (3)
Mikroskopija(3)
Sluna funkcija
Ispitivanje sluha apatom (3)
Ispitivanje sluha ugaalicama(3)
Timpanogram (3)
Tonski audiogram (3)
Govorni audiogram (3)
Oteani audiogram (3)
Objektivno ispitivanje sluha
Akustiki evocirani potencijali (ERA, BERA) (2)
Otoakustika emisija (OAE) (2)
Pedaudiologija
Skrining metode (2)
Objektivne pretrage (2)
Subjektivne pretrage (2)
Ispitivanje centara za ravnoteu
Spontani nistagmus (3)
Provokacijske metode poloajni nistagmus (3)
Kalorimetrijski test (3)
Elektronistagmografija (1)
Obrtajni pokus (1)
Vestibulospinalni refleksi (Unterberger, Romberg) (3)
Posturografija (1)
Kraniokorporografija (1)
Videonistagmografija (1)
Funkcija linog ivca
Topodijagnostika, npr. Schirmerov test, STAR, ispitivanje osjetila okusa (3)
Elektrofizioloka funkcijska dijagnostika, testovi stimuliranja ivca (1)
Elektromiografija (1)
Tumaenje slikovnih nalaza konvencionalni RTG, CT,MRI, angiografija i dr. (3)
Konzervativna obrada
Infekcija uha (3)
Zamjedbeno oteenje sluha (3)
Tinitus (3)
Vrtoglavica i smetnje ravnotee (3)
Pareze/paralize linog ivca (3)
Postoperativna zatita (3)
Hirurko lijeenje
Prepariranje temporalne kosti (3)
Lokalna i regionalna anestezija (3)
Othematom (3)
Osteom (1)
Otoplastika (2)
Meatoplastika (2)
Odstranjivanje stranih tijela (3)
Polipi vanjskog zvukovoda (3)
Miringotomija (3)
Ugradnja timpanalnih cjevica (3)
Miringoplastika (2)
Antrotomija (2)
Mastoidektomija jednostavna (2)
Mastoidektomija modificirana (1)
Mastoidektomija radikalna (1)
Timpanoplastika (rekonstrukcija slunih kostiju) (1)
Implantiranje proteza, proteza za srednje uho (1)
Sluno pomagalo uvreno za kost (1)
Kohlearni implantati (1)
Stapedektomija/stapedotomija (1)
Sakulotomija (1)
Neurektomija (1)
Hirurgija neurinoma statoakustikusa (1)
Hirurgija linog ivca dekompresija (1)
Anastomoze (1)
Monitoring (1)
Hirurgija glomus tumora (1)
Petrozektomija (1)
Hirurgija otobaze (1)
Korekcija anomalija une koljke (1)
Korekcija anomalija fistula (1)
Korekcija anomalija vanjski zvukovod (1)
Korekcija anomalija srednje uho (1)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Zbrinjavanje ozljeda une koljke (3)

Zbrinjavanje ozljeda vanjskog zvukovoda (3)
Zbrinjavanje ozljeda srednjeg i unutarnjeg uha, ukljuujui krvne ile, ivce i duru u podruju sljepoone kosti (1)
Tumorska hirurgija une koljke (2)
Tumorska hirurgija vanjskog zvukovoda (1)
Tumorska hirurgija srednjeg i unutarnjeg uha, ukljuujui krvne ile, ivce i duru u podruju sljepoone kosti (1)
Specijalizant treba vidjeti ili izvriti sljedee operativne zahvate (ovisno o zahtijevanom stepenu kompetencije):
prepariranje temporalne kosti: 4
lokalna i regionalna anestezija: 20
othematom: 2
osteom: 1
otoplastika: 4
meatoplastika: 1
odstranjivanje stranih tijela: 10
polipi vanjskog zvukovoda: 2
miringotomija: 4
ugradnja timpanalnih cjevica: 4
miringoplastika: 2
antrotomija: 3
mastoidektomija: jednostavna 2, modificirana 10, radikalna 10
timpanoplastika: 10
implantiranje proteze za srednje uho: 10
implantacija slunog pomagala uvrenog za kost (BAHA): 2
kohlearna implantacija: 10
stapedektomija: 10
sakulotomija: 2
neurektomija: 1
hirurgija neurinoma statokustikusa: 1
dekompresija linog ivca: 4
hirurgija anastomoze: 1
hirurgija glomus tumora: 1
petrozektomija: 1
hirurgija otobaze: 5
korekcija anomalija fistule: 1
korekcija anomalija vanjskog zvukovoda: 5
korekcija anomalija srednjeg uha: 2
zbrinjavanje ozljeda une koljke: 10
zbrinjavanje ozljeda vanjskog zvukovoda: 5
zbrinjavanje ozljeda srednjeg i unutarnjeg uha: 2
hirurgija tumora une koljke: 20
hirurgija tumora vanjskog zvukovoda: 2
hirurgija tumora srednjeg i unutarnjeg uha: 2
NOS I PARANAZALNI SINUSI
Specijalizant mora biti sposoban promijeniti teorijsklo i praktino znanje o:
Klinike pretrage
Prednja i stranja rinoskopija (3)
Endoskopija (3)
Mikroskopija (3)
Funkcijski testovi
Rinomanometrija (3)
Akustika rinometrija (1)
Olfaktometrija (subjektivna, objektivna) (3)
Mukocilijarni klirens (1)
Slikovni nalazi
Sonografija (A i B mod) (3)
Konvencionalni RTG (3)
CT (3)
MR (3)
Scintigrafija (3)
Angiografija (3)
Alergoloka dijagnostika
Epikutano testiranje (prick i scratch) (3)
Intrakutani test (2)
Nazalni provokacijski testovi (3)
Nosna citologija (2)
Tumaenje rezultata odreivanja protutijela (RAST, IgE) (3)
Konzervativno lijeenje
Farmakoloka terapija (3)
Imunoterapija (hiposenzibilizacija) (2)
Anafilaktiki ok, terapija hitnih stanja (3)
Hirurko lijeenje nos
Epistaksa krvarenje (3)
Tamponada (prednja i stranja) (3)
Koagulacija (hemijska i elektro) (3)
Odstranjivanje stranih tijela (3)
Nosna polipektomija (3)
Konhotomija (3)
Repozicija nosnih kostiju (3)
Incizija apscesa (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Septoplastika (3)
Revizijska septoplastika (1)
Zatvorena rinoplastika (1)
Otvorena rinoplastika (1)
Revizijska rinoplastika (1)
Rinoplastika nakon komplikacija (1)
Rinofima (1)
Korekcija malformacija npr. koanalna atrezija, fistule,dermoidne ciste (1)
Hirurko lijeenje paranazalni sinusi
Endoskopija sinusa (3)
Ispiranje maksilarnog sinusa (tupo i otro) (3)
Endoskopska antrostomija maksilarnog sinusa (3)
Radikalna operacija maksilarnog sinusa (CaldwelLuc) (3)
Beckova trepanacija (2)
Vanjska operacija eonog sinusa (2)
Vanjska etmoidektomija (2)
Endonazalna etmoidektomija (endoskopska, mikroskopska) (2)
Endonazalna frontoetmoidektomija (1)
Endonazalna sfenoidektomija (1)
Revizijske rinosinusne operacije (1)
Zatvaranje oroantralne fistule (1)
Zahvati u retromaksilarnom prostoru (1)
Podvezivanje a. Maxillaris (1)
Dekompresija orbite (1)
Dakriocistorinostomija (1)
Zatvaranje likvorfistule (1)
Laserska hirurgija nosa i paranazalnih sinusa (1)
Tumorska hirurgija, maksilektomija (parcijalna ili totalna) (1)
Lateralna rinotomija (1)
Midface degloving (1)
Kombinirani pristup na rinobazu (1)
Orbitotomija (1)
Egzenteracija orbite (1)
Hirurgija prednje lubanjske jame: osteoplastika, transplantat, plastika dure i sline tehnike (1)
Zbrinjavanje ozljeda
Ozljede mekih esti (3)
Frakture nosnih kostiju (3)
Hematom septuma (3)
Frakture paranazalnih sinusa (1)
Frakture orbite, blowout frakture (1)
Frakture zigomatine kosti (1)
Dekompresija n. Optikusa (1)
Rekonstrukcija prednje lubanjske jame (1)
lijeenje epistakse (tamponada, koagulacija): 20
odstranjivanje stranih tijela: 4
nosna polipektomija: 4
konhotomija: 4
repozicija nosnih kostiju: 10
incizija apscesa: 4
septoplastika: 8
revizijska septoplastika: 4
zatvorena rinoplastika: 10
otvorena rinoplastika: 8
revizijska rinoplastika: 4
rinoplastika nakon komplikacija: 2
rinofima: 2
korekcija malformacija: 2
endoskopija sinusa: 10
ispiranje maksilarnog sinusa: 20
endoskopska antrostomija maksilarnog sinusa: 4
radikalna operacija maksilarnog sinusa: 2
Beckova trepanacija: 1
vanjska operacija eonog sinusa: 2
vanjska etmoidektomija: 2
endonazalna etmoidektomija: 2
endonazalna etmoidektomija (endoskopska, mikroskopska): 8
endonazalna frontoetmoidektomija: 8
endonazalna sfenoidektomija: 8
revizijske rinosinusne operacije: 8
zatvaranje oroantralne fistule: 1
zahvati u retromaksilarnom prostoru: 1
podvezivanje a. maxillaris: 1
dekompresija orbite: 1
dakriocistorinostomija: 2
zatvaranje likvorfistule: 1
laserska hirurgija nosa i paranazalnih sinusa: 4
maksilektomija (parcijalna ili totalna): 2
lateralna rinotomija: 2
Srijeda, 12. 8. 2015.
midface degloving: 2
kombinirani pristup na rinobazu: 1
orbitotomija: 1
egzenteracija orbite: 1
hirurgija prednje lubanjske jame: osteoplastika, transplantat, plastika dure i sl. tehnike: 1
ozljede mekih esti: 10
frakture nosnih kostiju: 10
hematom septuma: 4
frakture paranazalnih sinusa: 2
frakture orbite, blowout fracture: 1
frakture zigomatine kosti: 1
dekompresija n. optikusa: 1
rekonstrukcija prednje lubanjske jame: 1
GRKLJAN I DUNIK
Klinike pretrage
Indirektoskopski pregled grkljana ogledalom (3)
Laringoskopija lupom (3)
Transnazalna, fleksibilna laringoskopija (3)
Transnazalna, fleksibilna traheobronhoskopija (3)
Direktna laringoskopija (3)
Laringomikroskopija (3)
Kruta traheoskopija (3)
Bronhoskopija (kruti i fleksibilni endoskopi) (3)
Stroboskopija (3)
Spirometrija (3)
Perceptivna i akustika analiza glasa (3)
Odreivanje maksimalnog trajanja tona (3)
Odreivanje i mjerenje raspona glasa (3)
Uzimanje obriska za mikrobioloku analizu (3)
Lavaa bronha (1)
Uzimanje endolaringealne biopsije (3)
Endotrahealna i bronhalna biopsija (1)
Endoskopija dinih putova u novoroenadi i djece (1)
Elektromiografija grkljana (1)
Tumaenje radiolokih pretraga: sonografija, konvencionalna RTG, CT, MR (3)
Konzervativna terapija
Lokalna primjena antibiotika (3)
Inhalacijsko lijeenje (3)
Sistemska farmakoloka terapija (3)
Logopedski tretman (1)
Zatita o pacijentima sa zanimanjima povezanim s govorom (1)
Glasovna rehabilitacija nakon totalne laringektomije (2)
Hirurko lijeenje
Odstranjivanje stranog tijela grkljana, traheje i bronha (2)
Endotrahealna intubacija (3)
Traheotomija (i perkutana traheotomija) (3)
Zatvaranje traheostome (3)
Konikotomija (2)
Laringomikroskopska probna ekscizija (3)
Endolaringealna i endotrahealna laserska hirurgija i srodnetehnike (npr. kod stenoze) (1)
Hirurgija jednostrane laringealne paralize (1)
Hirurgija obostrane laringealne paralize (1)
Fonohirurki zahvati (1)
Osiguranje dinog puta u novoroenadi i djece (1)
Tumorska hirurgija, endolaringealna hirurgija (s laserom ili bez) (1)
Konvencionalne parcijalne resekcije larinksa
Kordektomija (1)
Supraglotika parcijalna laringektomija (1)
Vertikalna parcijalna laringektomija (1)
Hemilaringektomija (1)
Totalna laringektomija (1)
Parcijalna laringofaringektomija (1)
Totalna laringofaringektomija (1)
Laringofaringektomija s ezofagektomijom (1)
Rekonstrukcija lokalnim/mikroanastomozirajuim transplantatom (1)
Rehabilitacija glasovnim protezama (1)
Korekcija laringotrahealnih stenoza (1)
Zatvaranje traheoezofagealne fistule (1)
Rekonstruktivna hirurgija larinksa i traheje (1)
odstranjivanje stranog tijela grkljana, traheje i bronha: 2
endotrahealna intubacija: 2
traheotomija (i perkutana traheotomija): 8
zatvaranje traheostome: 2
konikotomija: 1
laringomikroskopska probna ekscizija: 4
endolaringealna i endotrahealna laserska hirurgija i srodne tehnike (npr. kod stenoze): 4
Srijeda, 12. 8. 2015.
hirurgija jednostrane laringealne paralize: 2

hirurgija obostrane laringealne paralize: 2
fonohirurki zahvati: 2
osiguranje dinog puta u novoroenadi i djece: 4
hirurgija anomalija: 2
zbrinjavanje ozljeda grkljana i dunika: 2
tumorska hirurgija, endolaringealna hirurgija (s laserom ili bez): 8
konvencionalne parcijalne resekcije larinksa (kordektomija): 8
supraglotika parcijalna laringektomija: 4
vertikalna parcijalna laringektomija (hemilaringektomija): 4
totalna laringektomija: 8
laringofaringektomija (parcijalna): 8
laringofaringektomija (totalna): 8
s ezofagektomijom: 2
rekonstrukcija lokalnim/mikroanastomozirajuim transplantatom: 1
rehabilitacija glasovnim protezama: 4
korekcija laringotrahealnih stenoza: 2
zatvaranje traheoezofagealne fistule: 1
rekonstruktivna hirurgija larinksa i traheje: 1
USNA UPLJINA, DRIJELO, JEDNJAK
Klinike pretrage
Inspekcija i palpacija usne upljine i orofarinksa (3)
Nazofaringoskopija (3)
Hipofaringoskopija (3)
Ezofagoskopija (kruta i fleksibilna) (3)
Endoskopski pregled usne upljine, drijela i jednjaka fleksibilnim i krutim endoskopom uz biopsiju, uzimanje uzorka,
ispirka i srodne tehnike (3)
Pretrage luenja slinovnica (3)
Pretrage funkcionalnih smetnji gutanja (1)
Pretrage Obstructive Sleep Apnoea Sy (OSAS) (2)
Pretrage govora (artikulacijske smetnje) (2)
Tumaenje radiolokih pretraga: sonografija, konvencionalni RTG, CT, MR, ezofagogram (3)
Inhalacijska terapija (3)
Lokalna primjena antibiotika (3)
Rehabilitacija poremetnji gutanja i aspiracije (2)
Glasovne i govorne vjebe (2)
Hirurka terapija
Adenoidektomija (3)
Tonzilektomija (3)
Tonzilektomija zbog apscesa (a chaud) (2)
Zbrinjavanje krvarenja nakon tonzilektomija (3)
Apsces drenaa, peri i retrotonzilarna (3)
Apsces drenaa, para i retrofaringealna (3)
Apsces drenaa dna usne upljine (2)
Operacija anomalija
Frenulum jezika i usnica (3)
Ranula (2)
Ciste (3)
Makroglosija (1)
Transoralno odstranjenje sijalolitijaze (2)
Transpozicija izvodnog kanala slinovnica (1)
Odstranjenje stranog tijela (3)
Zahvati kod Zenkerova divertikla (otvoreni i endoskopski) (1)
Endoskopska biopsija i procjena stadija tumora (2)
Faringostomija (1)
Zatvaranje faringostome (1)
Krikofaringealna miotomija (1)
Hirurgija ozljeda (1)
Tumorska hirurgija
Laserska hirurgija usne upljine i drijela (1)
Resekcija jezika (2)
Parcijalne glosektomije (2)
Hemiglosektomija (1)
Totalna glosektomija (1)
Rekonstrukcija jezika (1)
Mikrovaskularna anastomoza (1)
Resekcija, osteosinteza i rekonstrukcija donje eljusti (1)
Faringotomija (1)
Faringektomija parcijalna (1)
Faringektomija totalna (1)
Hirurgija tumora nazofarinksa (1)
Hirurgija tumora orofarinksa (1)
Parcijalne/totalne resekcije usnica i plastina rekonstrukcija (1)
Hirurgija hrkanja i opstruktivnih smetnji disanja u snu (OSAS) (1)
Srijeda, 12. 8. 2015.
adenoidektomija: 20
tonzilektomija: 20
tonzilektomija zbog apscesa (a chaud): 1
zbrinjavanje krvarenja nakon tonzilektomija: 2
apsces drenaa (peri i retrotonzilarna, para i retrofaringealna, dna usne upljine): 4
korekcija frenuluma jezika i usnica: 4
operacija ranule: 1
operacija ciste: 2
korekcija makroglosije: 1
transoralno odstranjenje sijalolitijaze: 1
transpozicija izvodnog kanala slinovnica: 1
odstranjenje stranog tijela: 4
zahvati kod Zenkerova divertikla (otvoreni i endoskopski): 2
endoskopska biopsija i procjena stadija tumora: 8
faringostomija: 2
zatvaranje faringostome: 1
krikofaringealna miotomija: 4
hirurgija ozljeda: 5
laserska hirurgija usne upljine i drijela: 4
resekcija jezika: 5
parcijalne glosektomije: 4
hemiglosektomija: 4
totalna glosektomija: 1
rekonstrukcija jezika: 4
mikrovaskularna anastomoza: 1
resekcija, osteosinteza i rekonstrukcija donje eljusti: 4
faringotomija: 4
faringektomija (parcijalna, totalna): 1
hirurgija tumora nazofarinksa: 2
hirurgija tumora orofarinksa: 4
parcijalne/totalne resekcije usnica i plastina rekonstrukcija: 4
hirurgija hrkanja i opstruktivnih smetnji disanja u snu (OSAS): 4
GLAVA I VRAT
Klinike pretrage
Klinike pretrage kranijskih ivaca (3)
Elektrofizioloke pretrage kranijskih ivaca (1)
Funkcijske pretrage slinovnica (3)
Citoloka punkcija (3)
Tumaenje slikovnih nalaza: sonografija, konvencionalni RTG, CT, MR, sijalografija (3)
Konzervativno zbrinjavanje rana (3)
Hemoterapija (1)
Primjena Botulinum toksina (1)
Hirurko lijeenje
Obrada poremeaja cijeljenja rana (3)
Zbrinjavanje rana na vratu (3)
Zbrinjavanje fistula (2)
Revizija fistula (1)
Ekstirpacija medijalnih i lateralnih cista vrata (2)
Incizija i drenaa apscesa (3)
Hirurgija dobroudnih tumora (1)
Korekcija anomalija (1)
Zbrinjavanje ozljeda
Ozljede mekih esti (sredinji i lateralni dio lica) (3)
Ozljede kostiju (sredinje i lateralno lice) (2)
Osteosinteza (1)
Hirurgija kranijskih ivaca. Eksploracija, dekompresija ili neuroliza (1)
Plastina rekonstrukcija (1)
Ekscizija tumora
Ekstirpacija limfnih vorova vrata (3)
Disekcije vrata, radikalne disekcije (1)
Modificirane radikalne disekcije vrata (1)
Selektivne disekcije vrata (1)
Tumori mekih esti (1)
Krvoilni tumori (1)
Tumori ivaca (1)
Hirurgija slinovnica
Ekstirpacija submandibularne lijezde (2)
Ekstirpacija sublingvalne lijezde (2)
Parotidektomije, parcijalna (lateralna) (1)
Subtotalna parotidektomija (1)
Totalna parotidektomija (1)
Radikalna parotidektomija (1)
Hirurgija krvnih ila
Prepariranje i podvezivanje krvnih ila (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.

Direktni i indirektni venski kateteri (1)

Krvoilne anastomoze (1)
Mikrovaskularne anastomoze (1)
Hirurgija titne lijezde
Lobektomija (1)
Totalna tireoidektomija (1)
Plastina i rekonstruktivna hirurgija
Lokalni klizni i rotacijski renjevi (3)
Slobodni transplantati (3)
Sloena plastina rekonstrukcija
Miofascijalni renjevi (1)
Miokutani renjevi (1)
Mikrovaskularni renjevi (1)
Facelifting (1)
Blefaroplastika (1)
Nadomjetanje kosti (1)
Nadomjetanje hrskavice (1)
obrada poremetnji cijeljenja rana: 4
zbrinjavanje rana na vratu: 10
zbrinjavanje fistula: 1
revizija fistula: 4
ekstirpacija medijalnih i lateralnih cista vrata: 4
incizija i drenaa apscesa: 4
hirurgija dobroudnih tumora: 20
korekcija anomalija: 4
zbrinjavanje ozljede mekih esti (sredinji i lateralni dio lica): 20
zbrinjavanje ozljede kostiju (sredinje i lateralno lice): 2
osteosinteza: 2
hirurgija kranijskih ivaca: 1
eksploracija, dekompresija ili neuroliza kranijskih ivaca: 1
plastina rekonstrukcija kranijskih ivaca: 1
ekscizija tumora: 20
ekstirpacija limfnih vorova vrata: 8
disekcije vrata (radikalne, modificirane radikalne, selektivne, tumori mekih esti, krvoilni tumori, tumori ivaca): 20
hirurgija slinovnica: 4
ekstirpacija submandibularne lijezde: 2
ekstirpacija sublingvalne lijezde: 2
parotidektomije (parcijalne, subtotalna, totalna, radikalna): 4
prepariranje i podvezivanje krvnih ila: 20
direktni i indirektni venski kateteri: 1
krvoilne anastomoze: 1
mikrovaskularne anastomoze: 1
lobektomija titne lijezde: 20
totalna tireoidektomija: 20
lokalni klizni i rotacijski renjevi: 20
slobodni transplantati: 4
sloena plastina rekonstrukcija, miofascijalni renjevi: 4
miokutani renjevi: 2
mikrovaskularni renjevi: 2
facelifting: 2
blefaroplastika: 4
nadomjetanje kosti: 1
nadomjetanje hrskavice: 1
Ustanova u kojoj se provodi specijalistiko usavravanje mora imati na raspolaganju: potpuno opremljenu polikliniku slubu za
preglede bolesnika koja ukljuuje i hitnu slubu (poliklinika mora imati na raspolaganju opremu za mikroskopske i endoskopske
preglede, opremu za audioloke pretrage, ukljuujui govornu audiometriju i elektrofizioloke pretrage, opremu za vestibularne
pretrage ukljuujui i elektronistagmografiju, opremu za fonijatrijske preglede ukljuujui videostroboskopiju i ispitivanje gutanja),
kliniki odjel za hospitalizaciju bolesnika i opremljenost za dnevnu zatitu, te za dijagnostike i hirurke zahvate, najmanje jednu
operacijsku salu sa specijaliziranom opremom za najee zahvate koji se moraju savladati u toku strunog usavravanja (oprema
ukljuuje moderan operacijski mikroskop i videoendoskopsku opremu), opremu za vjebanje mikroskopskih i endoskopskih zahvata,
seminarsku salu za predavanja, rasprave i dogovore.
PATOLOGIJA
Patologija (sa subspecijalistikim podrujem histopatologije/sa subspecijalistikim podrujem

citopatologije)
Specijalista patologije (sa subspecijalistikim podrujem histopatologije/sa subspecijalistikim podrujem citopatologije)
Oblast
I.Opa specijalizacija
Trajanje
(mjeseci)

ZZJZ FBIH
44
22
Navedeno u tabeli:
"Uvjeti za ustanovu u kojoj se provodi
specijalizacija"
I.A.Osnovna specijalizacija (Zajedniki program)

I.A.a) Opa i autopsijska (obdukcijska) patologija
Osnovne obdukcijske tehnike i izrada izvjetaja
8
4

Uzimanje i obiljeavanje uzoraka, protokoli obrade uzoraka,
obrada histolokih i citolokih uzoraka
Osnove pregleda histolokih i citolokih uzoraka
I.A.b)Specijalna - hirurka i bioptika patologija
Hirurka patologija
Ginekoloka i perinatalna patologija
Endoskopska i punkcijska patologija
Dijagnostike metode u patologiji
Sudska medicina
I.B. Patologija organskih sistema

Srijeda, 12. 8. 2015.

2
2
14
5
2
3
1
3
21
Navedeno u tabeli:
"Uvjeti za ustanovu u kojoj se provodi
specijalizacija"
Patologija dojke
2
Ginekopatologija
2
Patologija probavnog sistema
1
Uropatologija
2
Pedijatrijska patologija
1
Hematopatologija
2
Pluna patologija
2
Neuropatologija
2
Patologija pankreasa
Hepatopatologija
1
Patologija lokomotornog sistema
1
Patologija glave i vrata
1
Endokrinoloka patologija
1
Patologija srca i krvnih ila
1
Nefropatologija
1
Dermatopatologija
1
II. Subspecijalistiki dio
Nakon zajednikog programa specijalizacije u trajanju od 44 mjeseca specijalizant se u dogovoru s glavnim mentorom treba usmjeriti
na podruje od posebnog interesa.
II.A. Patologija - subspecijalizacija iz podruja patohistologije - 11 mjeseci
Elektivni dio - 11 mjeseci (mogunost izbora neke od ponuenih subspecijalizacija)
Ginekoloka patologija
Gastrointestinalna patologija
Patologija dojke
Patologija respiratornog trakta
Hematopatologija
II.B.Patologija subspecijalizacija iz podruja citopatologije 11 mjeseci
Citopatologija - 11 mjeseci
Specijalizant u okviru specijalistikog ispita polae i oblast ueg subspecijalistikog podruja na koju je usmjeren u toku
subspecijalistikog staa.
Godinji odmor
5
tematskog podruja
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant patologije mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije. Posebna
Zavretkom specijalizacije specijalizant patologije mora:
zatite (3)
propisima (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.

-
zdravstva (3)
(3)
Zavretkom programa specijalizacije, specijalizant patologije mora biti sposoban:
1. dati lijeniko miljenje o dijagnozi i lijeenju bolesti (3)
2. dati lijeniko miljenje o neposrednim i posrednim uzrocima smrti te razloiti najee mehanizme nastepena oteenja ili
smrti (3)
3. dati lijeniko miljenje o dijagnozi najeih bolesti na osnovu citomorfoloke odnosno histomorfoloke analize uzorka
tkiva ili stanica, po potrebi uz upotrebu dodatnih metoda analize (3)
4. dati naune osnove za tkivno-morfoloko dijagnozu; sastaviti protokole i odravati standarde u laboratoriju, kao i izvoditi
patoloku, citoloku i sudsko-medicinsku dijagnostiku najeih bolesti iz humanih klinikih uzoraka (3)
5. preuzeti odgovornosti voditelja laboratorija/odjela, te komunicirati sa saradnicima u laboratoriju/odjelu (3)
6. biti sposoban koristiti strunu literaturu i Internet, te se dalje usavravati u struci (3)
7. saraivati s dravnim nadzornim i javnozdravstvenim slubama (3)
8. sudjelovati u programima specijalizacije iz podruja morfolokih i drugih klinikih struka (3)
I. OPA SPECIJALIZACIJA
I.A. OSNOVNA SPECIJALIZACIJA
I.A.a) OPA I AUTOPSIJSKA PATOLOGIJA
Tokom programa iz "Ope i autopsijske patologije" specijalizant treba uiniti samostalno najmanje 50 obdukcija, te stei sljedee
kompetencije:
Savladati tehniku izvoenja autopsije i izrade konanog izvjetaja (3)
Primijeniti mjere ouvanja zdravlja i sigurnosti u obdukcijskoj sali, ukljuujui autopsije visokog rizika (3)
Upoznati zakonske odredbe vezane za umrle osobe u bolnikim ustanovama (3)
Upoznati pravilnik o nainu utvrivanja vremena i uzroka smrti (3)
Interpretirati nalaz na autopsiji u svjetlu klinikih informacija (3)
Napisati konani makroskopski i mikroskopski izvjetaj (3)
Prezentirati nalaz autopsija na kliniko-patolokim skupovima (3)
Primijeniti postupak zaprimanja i obiljeavanja uzoraka, protokol pripreme tkiva, te izrade histolokih i citolokih preparata
ukljuujui i osnovne specijalne tehnike bojenja (2)
Primijeniti sve mjere sigurnosti potrebne za ouvanje zdravlja prilikom uzimanja i zaprimanja materijala, preuzimanja i
izrade preparata (3)
Primijeniti fiksaciju, izradu preparata, bojenje tkivnih rezova HE i standardnim metodama te prepoznati tehnike probleme
(3)
Odrediti naine izbjegavanja zamjene ili pogrenog oznaavanja preparata na bilo kojoj taki izrade preparata (3)
Opisati makroskopski uzorak tkiva (3)
Preuzeti materijal (odabir odgovarajuih blokova tkiva iz uzoraka da se prikae patoloka promjena, resekcijski rubovi,
odnos tvorevine prema okolnom tkivu i sl.) (3)
Uzeti materijal za smrznute rezove (3)
Uzeti materijal za specijalne metode (3)
Savladati nain dobivanja i obrade citolokog uzorka te pripremiti bolesnika prilikom uzimanja
Odrediti vrste uzoraka za citoloku analizu (punktati, tjelesne tekuine, brisevi, otisci tkiva) (3)
Pripremiti uzorak za citoloku analizu (razmaz, sediment, otisak, suspenzija; fiksiranje i standardno bojenje za
citomorfoloku analizu) (3)
Preliminarno ispitati i pregledati histoloki preparat (3)
Preliminarno analizirati normalne i patoloki promijenjene stanice na citolokom razmazu (3)
Postaviti dijagnoze u tipinim sluajevima najeih patolokih procesa (3)
Standardizirano pisati izvjetaje, ukljuujui i upotrebu dijagnostikih sistema ifriranja (3)
Opisati osnovne mehanizme nastanka najeih patolokih procesa (3)
Analizirati normalne i patoloki promijenjene stanice razliitih organskih sistema u razmazu
Interpretacija i davanje zavrnog miljenja ili preporuka za daljnji dijagnostiki postupak (2)
Primijeniti metode fiksiranja standardnog bojenja za citomorfoloku analizu (May-Grnwald Giemsa, Papanicolaou), te za
citohemijske, imunocitohemijske i molekulske analize (3)
Upoznati organizaciju rada histolokog i citolokog laboratorija (3)
I. A.b) SPECIJALNA - HIRURKA I BIOPTIKA PATOLOGIJA
Tokom programa specijalizant treba uiniti samostalno najmanje 30 obdukcija (ukljuujui i 10 fetalnih), pregledati 1600 biopsija i
500 razmaza, te stei sljedee kompetencije:
Hirurka patologija
Tokom programa iz "Hirurke patologije" specijalizant treba uiniti samostalno najmanje 20 obdukcija, pregledati 600
biopsija/operativnih uzoraka (200 dojka, 100 hemato, 50 gastro) i 50 citolokih uzoraka, te stei sljedee kompetencije:
Stei vjetinu prepoznavanja osnovnih uzoraka tkiva s upalnim, degenerativnim, tumorskim i ostalim patolokim
promjenama (3)
Prepoznati granine promjene (principi diferencijalne dijagnoze odreenih lezija) (3)
Pisati standardni patohistoloki izvjetaj sa svim relevantnim podacima za kliniku primjenu (3)
Sudjelovati u raspravi na kliniko-patolokim sastancima kod zanimljivih sluajeva (2)
Savladati vjetinu preuzimanja, izrade i naelne interpretacije smrznutih intraoperativnih rezova (3)
Upoznati principe odreivanja potrebe i primjene dodatnih tehnika bojenja ili imunohistohemijske metode u svrhu
rjeavanja kompliciranijih sluajeva (3)
Procijeniti koji sluajevi zahtijevaju konsultaciju iskusnijeg patologa (3)
Samostalno napraviti obdukciju s potpunim izvjetajem, mikroskopskom analizom materijala uzetog na autopsiji uz
Srijeda, 12. 8. 2015.
prezentiranje nalaza na kliniko-patolokim sastancima (2)

Korelirati citoloki i histoloki nalaz na operativnom materijalu ("imprint citologija") (3)
Ginekoloka patologija i perinatalna patologija
Tokom programa iz "Ginekoloke patologije i perinatalne patologije" specijalizant treba uiniti samostalno najmanje 10
fetalnih/perinatalnih obdukcija, pregledati 400 biopsija i 350 citolokih citolokih uzoraka, te stei sljedee kompetencije:
Pristupiti fetalnoj/perinatalnoj obdukciji s obzirom na mogunost postojanja malformacije (3)
Upoznati se s najeim malformacijskim sindromima (3)
Dijagnosticirati najee kongenitalne srane mane (3)
Pregledati posteljicu i prepoznati najee promjene (3)
Sudjelovati barem na jednom sastanku na kojem se raspravlja o perinatalnom morbiditetu i mortalitetu (3)
Preuzimati ginekoloki materijal i prepoznati osnovne upalne i tumorske promjene genitalnog sistema (3)
Preuzimati, poznavati izradu i naelno interpretirati smrznute intraoperativne rezove iz podruja ginekoloke patologije (3)
Intrepretirati makroskopski nalaz za vrijeme operacije i ocjenu vrijednosti smrznutog reza u pojedinim sluajevima (2)
Sudjelovati na kliniko-patolokim sastancima (3)
Procijeniti adekvatnost materijala, odrediti i pratiti obradu materijala (fiksacija i bojenje) u citomorfolokoj dijagnostici (3)
Razlikovati normalne stanice genitalnog trakta ene razliite ivotne dobi na razmazu (3)
Razlikovati upalne, degenerativne promjene, metaplaziju, reparaciju, intraepitelne lezije i invazivne lezije na razmazu (3)
Korelirati histoloki i citoloki nalaz (3)
Tokom specijalistikog staa iz "Endoskopske i punkcijske patologije" specijalizant treba pregledati 600 uzoraka uzetih
endoskopskim metodama (biopsija sluznice jednjaka, eluca, duodenuma, tankog i debelog crijeva) i 100 citolokih uzoraka
(punktata, otisaka, briseva, sedimenata), te stei sljedee kompetencije:
Prepoznavati i razlikovati tipine upalne i tumorske promjene sluznice gastrointestinalnog (GI) trakta (3)
Prepoznavati granine lezije (stepeni displazije epitela), te kliniku vrijednost istih.
Opisati osnove biopsije iglom (biopsije jetre, bubrega, guterae), te karakteristike uzoraka dobivenih punkcionom
biopsijom, te citolokom punkcijom (3)
Razlikovati morfoloke karakteristike normalnih elemenata jetre i bubrega kao i osnovne promjene nastale kod upala i
hroninih degenerativnih promjena, primarnih i sekundarnih tumora (3)
Procijeniti adekvatnost materijala, odrediti i pratiti obradu materijala (fiksacija i bojenje) u citomorfolokoj dijagnostici GI
trakta (3)
Razlikovati normalne, upalno, metaplastino i displastino promijenjene, te tumorske stanice GI trakta u razmazu (3)
Metode dijagnostike u patologiji
Odabrati i primijeniti osnovne specijalne i histohemijske metode. Odabrati i primijeniti osnovne imunohistohemijske metode
(3)
Upoznati nain uzimanja materijala za elektronsku mikroskopiju (fiksacija i priprema), te osnovne indikacije (3)
Upoznati se s osnovama interpretacije nalaza i principima informacija koje nalazi specijalnih metoda daju u postupku
dijagnostike (3)
Upoznati principe indikacije, nain uzimanja materijala i interpretacije histohemijskih, imunohistohemijskih i elektronskomikroskopskih nalaza (3)
Upoznati principe, indikacije, nain uzimanja materijala i interpretacije histohemijskih, imunohistohemijskih i elektronskomikroskopskih nalaza (3)
Upoznati principe, indikacije, nain pripreme (razmazi, sedimenti, stanini blokovi) i interpretaciju citohemijskih i
imunocitohemijskih nalaza (3)
Upoznati se s osnovama metoda staninih kultura i njihovom vrijednosti u klinikoj praksi. Upoznati osnove metode
protone citometrije (3)
Upoznati osnove citogenetike (3)
Upoznati osnove vrijednosti metoda molekulske patologije, te ostalih savremenih dijagnostikih metoda u klinikoj praksi
(3)
Upoznati osnove korelacije histolokih i citolokih nalaza (3)
Sudska medicina
Tokom dijela specijalistikog staa iz "Sudske medicine" specijalizant patologije treba samostalno napraviti najmanje 10 sudskomedicinskih obdukcija, tj. onih koje prema Zakonu o krivinom postupku, te Zakonu o zdravstvenoj zatiti spadaju u djelokrug rada
sudske medicine, uz mentora rijeiti najmanje 5 sudskih spisa (kazneni ili parnini postupak), te prisustvovati na najmanje 3 sudske
rasprave.
Po zavretku programa iz sudske medicine specijalizant treba stei sljedee kompetencije:
Obdukcije - 3 mjeseca
Raspoznavati osnovne oblike nasilnog oteenja zdravlja: mehanike ozljede, asfiktine ozljede, fizikalne ozljede, psihike i
nutritivne ozljede (3)
Upoznati poslije smrtne promjene, te na osnovu prisutnih znakova smrti, kod osoba za koje se ne zna vrijeme smrti, odrediti
mogue vrijeme smrti (3)
Upoznati zakonsku regulativu u svezi pregleda osoba umrlih u nejasnim okolnostima savladati osnovne principe medicinske
kriminalistike: uviaj prilikom nasilnih ili sumnjivih smrti (3)
Vjetaenje - 1 mjesec
Upoznati principe vjetaenja u krivinom i parninom postupku: kvalifikacija ozljeda, vjetaenje nematerijalne tete,
kombinirana vjetaenja (3)
Ostalo - 1 mjesec
Upoznati se s osnovima toksikologije: opim uvjetima trovanja, sudbinom otrova u tijelu, nainima utvrivanja trovanja,
usvajanja pravila uzimanja materijala za hemijsko-toksikoloke analize, upoznati se s djelovanjem alkohola i droga (3)
Upoznati se s osnovama identifikacije ("klasina identifikacija") (3)
Upoznati se s upotrebom molekulskih tehnika u sudskoj medicini (DNA): identifikacija, dokazivanje oinstva, utvrivanje
poinitelja krivinih djela (3).
I.B. PATOLOGIJA ORGANSKIH SISTEMA
I.B.a) PATOLOGIJA ORGANSKIH SISTEMA ZA SUBSPECIJALISTIKO PODRUJE PATOHISTOLOGIJE
Tokom specijalistikog staa "Patologije organskih sistema" specijalizant sa usmjerenjem podruja histopatologija treba napraviti
najmanje 90 obdukcija iz razliitih podruja patologija organskih sistema, ukljuujui i 10 fetalnih/perinatalnih, 5 kardiopatolokih te
5 neuropatolokih
Patologija dojke
Tokom specijalistikog staa iz "Patologije dojke" specijalizant subspecijalistikog podruja histopatologija treba pogledati najmanje
300 bioptikih i operativnih uzoraka, te 200 citolokih uzoraka.
Srijeda, 12. 8. 2015.
Po zavretku programa iz patologije dojke specijalizant treba stei sljedee kompetencije:

Preuzimanje hirurkog materijala uzoraka biopsija iglom, probatornih biopsija, kvadrantektomija, mastektomija, resekcija
pazuha radi pregleda limfnih vorova oznaavanje uzoraka bojom i avovima (3)
Postupak s oznaenim uzorcima (3)
Postupak s preuzimanjem odstranjene dojke u cijelosti, te postupak preuzimanja pazunih limfnih vorova (3)
Histoloka analiza uzoraka, pisanje histolokog izvjetaja kojei sadri sve relevantne prognostike i prediktivne faktore (3)
Dodatno imunohistohemijsko bojenje uzoraka tkiva dojke radi odreivanja steroidnih receptora (kvantifikacija), HER-2/neu
i proliferacijskog indeksa kao i svih ostalih relevantnih faktora, molekulske metode u dijagnostici (FISH, CISH) (3)
Analiza dobroudnih tumora tkiva dojke (fibroadenom, adenoza, fibroza, sklerozirajua adenoza, mikroglandularna
adenoza, nekroza masnog tkiva i sl.) (3)
Postupak i analiza nepalpabilnih lezija dojke (posebno s mikrokalcifikatima) dijagnostika neinvazivnog raka dojke (DCIS,
LCIS) (3)
Postupak kod bolesti muke dojke (3)
Analiza uzoraka dojke vezano za trudnou i laktaciju (3)
Tehnika dobivanja materijala za eksfolijativne pretrage (iscjedak/eksprimat, skarifikacija), punkcija dojke uz pomo
slikovnih metoda (ultrazvuk, mamograf-stereotaktika punkacija, MR itd.) biopsija iglom tkiva dojke (core biopsy) (2)
Eksfolijativna pretrage dojke - problem i znaenje pojave iscjetka, njegova unilateralna ili bilateralna pojava, koliina, boja,
s posebnim osvrtom na znaenje krvavog iscjetka, analiza iscjetka uz upalne promjene (subareolarni absces, upala
Montgomerijeve lijezde) (2)
Praenje promjena izgleda mamile u smislu ekcema te Morbus Paget (3)
Aspiracijske pretrage dojke - morfoloka slika tkiva dojke, upalne promjene, nekroze masnog tkiva te fibrocistine bolesti
dojke (2)
Klinika i mikroskopska slika karcinoma dojke te mogunosti subklasifikacije pojedinih karcinoma (3)
Punkcija i analiza vorova nakon potednih operacija karcinoma dojke (2)
Izgled i znaenje ozraenih malignih i benignih stanica ljezdanog epitela dojke (2)
U sluaju uinjene biopsije usporeivanje citolokog miljenja i histolokog nalaza, rad u timu za bolesti dojke (3)
Promjene u dojci u vrijeme puberteta i trudnoe (3)
Problem bolesti muke dojke (ginekomastija, karcinom) (3)
Ginekopatologija
Tokom specijalistikog staa iz "Patologije enskog spolnog sistema i perinatologije" specijalizant subspecijalistikog podruja
histopatologije treba pogledati najmanje 600 bioptikih i operativnih uzoraka, 200 citolokih uzoraka, te provesti 10 perinatalnih
obdukcija.
Po zavretku programa iz patologije enskog spolnog sistema i perinatologije specijalizant treba stei sljedee kompetencije:
Upoznati se s malformacijskim sindromima fetalne i novoroenake dobi (3)
Nauiti dijagnosticirati kongenitalne srane bolesti (3)
Nauiti postupke pregleda posteljice, plodovih ovoja i pupkovine (3)
Prepoznati najee promjene makroskopskog izgleda posteljice, plodovih ovoja i pupkovine (3)
Stei vjetinu preuzimanja ginekolokog materijala uzoraka: biopsija i radikalnih resekcija vulve s orijentacijom materijala i
preuzimanjem regionalnih ingvinalnih limfnih vorova, biopsija i radikalnih resekcija vagine s orijentacijom forniksa,
biopsija cerviksa uterusa s orijentacijom uzoraka i radikalnih resekcija cerviksa uterusa s orijentacijom parametrija i limfnim
vorovima, trupa maternice, jajnika i jajovoda s orijentacijom, resektatima peritoneuma i omentuma (3)
Prepoznavanja osnovnih upalnih i tumorskih lezija genitalnog sistema (3)
Stei vjetinu interpretacije makroskopskog nalaza za vrijeme operacije i ocjenu vrijednosti smrznutog reza u pojedinim
sluajevima (3)
Savladati vjetinu preuzimanja, izrade i interpretacije smrznutih intraoperativnih uzoraka tkiva vanjskih i unutranjih enskih
spolnih organa (3)
Nauiti razlikovati upalne, degenerativne promjene, metaplaziju, reparaciju, intraepitelne i invazivne lezije (3)
Nauiti primjenu i ulogu dodatnih dijagnostikih metoda: imunohistohemijskih bojanja uzoraka tkiva zbog odreivanja
prisutnosti steroidnih receptora (kvantifikacija), odreivanja prisutnosti tumorskih antigena, odreivanje aktivnosti
proliferacijskih faktora (proliferacijski indeks), molekularne metode odreivanja prisutnosti humanog papiloma virusa
(HPV), analize ploidnosti uzoraka, analiza kromosoma, molekulske metode FISH, CISH (3)
Upoznavanje s razliitim dijagnostikim (kolposkopija, UZV) i terapijskim postupcima (hemoterapija, radioterapija,
hirurke metode) u ginekologiji i perinatologiji (3)
Osnove interpretacije biopsija iz smrznutih rezova (intraoperacijske) iz patologije enskog spolnog sistema (3)
Nauiti osnove intraoperativne citoloke analize, odreivanje spola, procjenu zrelosti fetusa, evaluaciju sumnje na prerano
prsnue vodenjaka, diferencijalno dijagnostike potekoe u ginekolokoj citodijagnostici (2)
Nauiti citopatoloke karakteristike tumoru slinih tvorevina, benignih tumora, intraepitelnih premalignih i malignih lezija,
invazivnih malignih tumora, metastaza i metastatskih malignih tumora, promjena na benignim i malignim stanicama kod
terapije zraenjem i/ili hemoterapeuticima (2)
Tokom specijalistikog staa iz "Patologije probavnog sistema" specijalizant subspecijalistikog podruja histopatologija treba
pogledati najmanje 300 bioptikih i operativnih uzoraka te 50 citolokih uzoraka.
Po zavretku specijalizant treba stei sljedee kompetencije:
Nauiti obraditi, oznaiti i opisati uzorke materijala dobivenog hirurkim i endoskopskim zahvatom (3)
Odrediti stadij proirenosti bolesti na operativnom uzorku ("staging") kao i nain odreivanja histolokog stepena karcinoma
probavnog sistema (grading) (3)
Prepoznati histoloke tipove tumora jednjaka, eluca, tankog i debelog crijeva, crvuljka i analne regije kao i primjenu
dodatnih metoda koje mogu pomoi u postavljanju dijagnoze (npr. imunohistohemija) (3)
Prepoznati stepen displazije u upalnim bolestima debelog crijeva i adenomima, te njihovo znaenje u klinikoj praksi (3)
Prepoznati najee upalne promjene probavnog sistema (upala sluznice jednjaka, gastritis, IBD) (3)
Napisati patohistoloki izvjetaj (zapamtiti i formulirati to sve izvjetaj mora imati u smislu postavljanja dijagnoze,
odreivanja stepena diferenciranosti i stepena proirenosti tumora probavnog sistema) (3)
Upoznati se s uzimanjem uzorka za standardne, citohemijske i imunocitohemijske analize (punkcije sa/bez UZV, CT, MR)
(2)
Upoznati se s citolokom analizom raznih patolokih stanja kod svih vrsta materijala u ovom podruju (jednjak, eludac,
tanko i debelo crijevo) obojenih standardnim citolokim bojenjem i imunocitohemijski (2)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Uropatologija
Tokom specijalistikog staa iz "Uropatologije" specijalizant subspecijalistikog podruja histopatologija treba pogledati najmanje
300 bioptikih i operativnih uzoraka te 50 citolokih uzoraka.
Po zavretku programa iz uroloke patologije specijalizant treba stei sljedee kompetencije:
Stei vjetinu postupka opisivanja, uzimanja i oznaavanja isjeaka operacijski odstranjenog bubrega, uretera, mokranog
mjehura, prostate, testisa i epididimisa (3)
Nauiti postupak s bioptikim uzorcima dobivenih punkcijom ili transuretralnom resekcijom (3)
Stei vjetinu interpretacije smrznutih intraoperacijskih rezova iz podruja uroloke patologije kritike procjene potrebe
koritenja dodatnih dijagnostikih metoda (imunohistohemija, molekularna patologija, EM) u uropatologiji (3)
Sposobnost prepoznavanja osnovnih upalnih i novotvorinskih lezija mokranog i mukog spolnog sistema (3)
Poznavanje klasifikacije tumora mokranog i mukog spolnog sistema uz osnove poznavanja radioloke i uroloke
dijagnostike, urolokih zahvata i uroloke onkologije (3)
Citodijagnostika ejakulata - priprema ispitanika, obrada te kvantitativna i morfoloka analiza ejakulata. Procjena oligo-i
azospermije. Odreivanje pokretljivosti i vitalnosti spermatozoa (2)
Citodijagnostika punkcija mukih gonada, obrada i bojanje preparata. Spermatogeneza, Sertolijeve i Leydigove stanice u
obojenom razmazu, te uoavanje promjena kod funkcionalnih poremeaja spermatogeneze i upala. Tumori testisa.
Koristiti edukacijske setove preparata (2)
Citoloka pretraga spontano dobivene mokrae (tehnika obrade materijala, analiza citolokih uzoraka - normalni, stanini
elementi i stanice prisutne u razliitim patolokim stanjima) (2)
Citoloka pretraga ostalih vrsta materijala u ovom podruju (kateter urin, lavat mokranog mjehura, bris uretre, otisak
operativno dobivenog materijala) (2)
Citodijagnostika eksprimata prostate (uzimanje materijala i tehnika obrada), citoloka analiza citolokih uzoraka (2)
Tokom specijalistikog staa iz "Pedijatrijske patologije" specijalizant subspecijalistikog podruja histopatologija treba pogledati
najmanje 200 bioptikih i operativnih uzoraka, (ukljuujui 50 iz poremeaja motiliteta), te 50 citolokih uzoraka.
Po zavretku programa iz pedijatrijske patologije specijalizant treba stei sljedee kompetencije:
Nauiti integrirati osnovna znanja iz embriologije, molekularne medicine i genetike u dijagnostiku pedijatrijskih bolesti (3)
Nauiti osnove diferencijalne dijagnostike tumora djeje dobi (3)
Nauiti osnove dijagnostike bolesti probavnog sistema u djece (meu kojima i bolesti motiliteta, te malapsorpcije) (3)
Upoznati se s osnovama komunikacije s roditeljima bolesnog djeteta (3)
Nauiti potivati osjeaje, te se u poznati s osnovama komunikacije s roditeljima preminulog djeteta (3)
Savladati komunikaciju na liniji patolog-radiolog-kliniar u zatiti za oboljelo dijete (3)
Nauiti u kojim sluajevima je neophodno primijeniti dodatne dijagnostike tehnike (imunohistohemija, molekularna
patologija, citogenetika, elektronska mikroskopija) (3)
Nauiti osnove interpretacije rezultata primjene dodatnih dijagnostikih tehnika (ukljuujui dijagnostike uzorke
imunohistohemijskih bojenja) (2)
Savladati pristup djetetu, kao i razliite tehnike citoloke punkcije (naroito vano za nedonoeno dijete), punkcije kotane
sri (sternum, crista posterior i anterior, tibia), tehnika punkcije slezene i jetre u djece s/bez anestezije, te uzimanje materijala
za eksfolijativnu citologijiu prilagoene za odreenu djeju dob, obrada materijala (standardna, citohemijska i
imunocitohemijska) (2)
Savladati analizu citolokih uzoraka s posebnim osvrtom na bolesti karakteristine za tu dob: tumore malih plavih stanica;
histiocitoze, tezaurizmoze, maligne retikulohistiocitoze, embrionalne i druge tumore djeje dobi (teratomi i teratokarcinomi)
nauiti nain pripremanja urina za analizu citomegalijskih stanica kao i bojenje i pregled urina na metakromatska tijela
(vano kod leukodistrofije) (2)
Hematopatologija
Tokom specijalistikog staa iz "Hematopatologije" specijalizant subspecijalistikog podruja histopatologija treba pogledati
najmanje 250 bioptikih i operativnih uzoraka te 300 citolokih uzoraka.
Po zavretku programa iz hematopatologije specijalizant treba stei sljedee kompetencije:
Savladati tehniku dobivanja materijala za morfoloku (razmazi periferne krvi, punkcija i biopsija kotane sri, punkcija
limfnog vora, jetre i slezene s/bez kontrole ultrazvuka ili CT-a), uzimanje materijala za citogenetsku i molekulsku analizu,
imunofenotipizaciju i kulture stanica te biopsije kosti (2)
Moi u osnovnim crtama prepoznati: patoloke promjene kod: bolesti matinih stanica za mijelopoezu (akutne i hronine
mijeloproliferativne bolesti, mijelodisplazije); bolesti eritrocita (anemije i poliglobulije); kvantitativne i kvalitativne
promjene granulocita (neutrofilnih, eozinofilnih i bazofilnih); bolesti trombocitopoeze; bolesti monocita i makrofaga; bolesti
limfocita i plazma stanica (limfopenije, limfocitoze, limfadenitis, limfadenopatije); neoplastine bolesti limfocitnog sistema,
(maligne limfoproliferativne i imunoproliferativne bolesti); bolesti slezene (hiper- i hiposplenizam), te morfoloke promjene
u kotanoj sri pri transplantaciji (2)
Pulmopatologija
Tokom specijalistikog staa iz "Patologija plua, medijastinuma i torakalne stijenke (Pulmopatologija)" specijalizant
subspecijalistikog podruja histopatologija treba pogledati najmanje 250 bioptikih i operativnih uzoraka te 100 citolokih uzoraka.
Po zavretku programa iz plune patologije specijalizant treba stei sljedee kompetencije:
Razlikovati morfoloke karakteristike stanica i tkiva organa, sistema i ovojnica cjelokupne torakalne regije (plua, pleura,
torakalna stijenka, medijastinum) (2)
Stei vjetinu rukovanja, oznaavanja i opisivanja operativnog materijala dobivenog resekcijom, parcijalnom ili totalnom
pulmektomijom (2)
Nauiti odrediti stadij uznapredovalosti bolesti na operativnom uzorku ("staging")
Nauiti prepoznati histoloke tipove tumora plua, pleure, te medijastinuma kao i primijeniti dodatna sredstva (npr.
imunohistohemiju) u njihovoj diferencijalnoj dijagnostici (2)
Znati principe razlikovanja primarnih od metastatskih tumora (2)
Nauiti prepoznati osnovne uzorke intersticijskih bolesti plua te osnovi kliniko-radioloko-patoloke korelacije (2)
Nauiti prepoznavati najee upalne promjene na pluima, pleuri i medijastinumu, te osnove njihove diferencijalne
dijagnostike (2)
Srijeda, 12. 8. 2015.

-
Upoznati naine dobivanje materijala za citoloke pretrage (valjani uzorak iskaljaja, brisa nosa i drijela, aspirata sekreta
bronha, BAL, "etkanja" bronha, ekscizije klijetima sluznice ili patolokih promjena stjenke bronha, transbronhalne
biopsije plua, transbronhalne i transtrahealne punkcije, pleuralne punkcije, biopsije pleure, transtorakalne punkcije te
punkcije ekstratorakalnih promjena nastale uslijed irenja primarnog procesa) (2)
Upoznati tehnike izvoenja citopunkcija torakalne i ekstratorakalne lokalizacije. Intraoperativna citodijagnostika (2)
Upoznati citomorfoloke karakteristike patolokih zbivanja: 1. promjene na normalnim stranicama (iritativni oblici,
degenerativne promjene, atipije, metaplazije, proliferacije) 2. prisustvo stanica karakteristinih za odreeni patoloki proces,
3. prepoznavanje uzronika bolesti (pneumocistis, ehinokok, gljivice i dr.) 4. citomorfologija primarnih benignih i malignih
tumora, mogunost prepoznavanja metastatskih promjena 5. promjene na normalnim i tumorskim stanicama nakon terapija
(iradijacijske, citostatske). Korelirati histoloki i citoloki nalaz (2)
Neuropatologija
Tokom specijalistikog staa iz "Neuropatologije" specijalizant subspecijalistikog podruja histopatologija treba najmanje uiniti 5
neuropatolokih sekcija, te pogledati 100 bioptikih i operativnih uzoraka tumora mozga, 50 preparata biopsije miia te 50
citolokih uzoraka.
Po zavretku programa iz neuropatologije specijalizant treba stei sljedee kompetencije:
Poznavanje obdukcijskih tehnika i specijalnih patohistolokih tehnika pregleda mozga, lene modine, skeletnog miia i
perifernog ivca (3)
Poznavanje kliniko-patolokih i neuroradioloko-patolokih korelata (3)
Sposobnost prepoznavanja tumora sredinjeg ivanog sistema u bioptikim uzorcima (2)
Sposobnost prepoznavanja neuromiinih bolesti u bioptikim uzorcima, uz sposobnost interpretacije specijalnih tehnika (2)
Poznavanje embriologije, anatomije, histologije, fiziologije i biohemije sredinjeg ivanog sistema (2)
Poznavanje zakonskih propisa i akata o rukovanju s tkivom sredinjeg ivanog sistema posebno u vezi s prenosnim
spongiformnim encefalopatijama (prionskim bolestima), AIDS-om i hepatitisom (3)
Poznavanje SZO klasifikacije primarnih i metastatskih tumora sredinjeg i perifernog ivanog sistema uz osnove
poznavanja radioloke i neuroloke dijagnostike i neurohirurkih zahvata, te neuroonkologije (2)
Poznavanje upalnih, cerebrovaskularnih, metabolikih, genetskih i degenerativnih promjena i malformacija sredinjeg i
perifernog ivanog sistema (2)
Poznavanje histologije, histohemije, imunohistohemije i ultrastrukture normalnog i oboljelog skeletnog miia (2)
Poznavanje histologije, histohemije, imunohistohemije i ultrastrukture normalnog i oboljelog perifernog ivca (2)
Poznavanje citopatologije likvora (2)
Priprema i pregled citolokih citolokih uzoraka, intraoperacijskih smrznutih rezova, pregled malih bioptikih uzoraka
dobivenih stereotaksijom (2)
Sposobnost interpretacije histoloki i imunohistohemijski obraenih parafinskih rezova
Poznavanje fiksacije i pregleda fiksiranog tkiva mozga fetusa i odraslog ovjeka s kliniko-patolokom korelacijom (2)
Poznavanje osnova forenzike neuropatologije s posebnim naglaskom na traumu sredinjeg i perifernog ivanog sistema
(2)
Nauiti porijeklo i znaenje stanica u likvoru (novoroenaka, dojenaka, odrasla dob) (2)
Osnovna klinika znanja o upalnim i neupalnim procesima u CNS-u (2)
Opisati tehnike lumbalne, subokcipitalne ventrikularne punkcije (2)
Nauiti pripremu likvora za citoloke analize (sedimentiranje u citocentrifugi, bojenje MGG, Papa, citohemijsko i
imunocitohemijsko) (2)
Nauiti osnovno o mogunosti etioloke dijagnostike upalnih procesa (nasaivanja likvora na razne podloge, seroloke
metode, brzi testovi za etioloku dijagnostiku) (2)
Nauiti osnovu analize preparata likvora, davanje miljenja o diferercijalnoj dijagnozi procesa na osnovu citolokog nalaza:
upalni procesi (serozne upale, gnojne upale, hemoragine upale, problem hroninih upala CNS-a) (2)
Tokom specijalistikog staa iz "Patologija guterae (pankreasa)" specijalizant akrediacijskog podruja histopatologija treba
pogledati najmanje 50 bioptikih i operativnih uzoraka te 20 citolokih uzoraka.
Po zavretku programa iz patologije pankreasa specijalizant treba stei sljedee kompetencije:
Stei vjetinu postupka preuzimanja uzoraka disektata guterae, oznaavanje uzorka, postupka s biopsijama uzetim iglom
(3)
Stei vjetinu prepoznavanja osnovnih oblika upalnih lezija guterae (akutni i hronini pankreatitis), razlikovanje prema
dobro diferenciranom adenokarcinomu guterae, upoznati se s osnovnim histolokim tipovima tumora guterae,
prognozom i vanim prognostikim faktorima (3)
Upoznati se s endokrinim tumorima guterae, klinika slika, vrijednost odreivanja aktivnih hormona. (3)
Upoznati se s vrijednostima dodatnih metoda u dijagnostici epitelnih i neuroendokrinih tumora guterae
(imunohistohemija, EM, molekulske metode) (2)
Upoznati se s uzimanjem uzoraka za standardne, citohemijske i imunocitohemijske analize (ERCR, punkcije s UZV i EUS,
CT, MR) (2)
Upoznati se s citolokom analizom raznih patolokih stanja kod svih materijala u ovom podruju obojenih standardnim,
citohemijskim i imunocitohemijskim bojenjima (2)
Korelirati citoloki i histoloki nalaz (2)
Hepatopatologija
Tokom specijalistikog staa iz "Patologija jetre" specijalizant iz subspecijalistikog podruja histopatologija treba analizirati 120
bioptikih i operativnih uzoraka te pregledati 30 citolokih uzoraka.
Po zavretku programa iz patologije jetre specijalizant treba stei sljedee kompetencije:
Prepoznati osnovne oblike upalnih lezija jetre na bioptikim uzorcima (virusni hepatitis, toksina oteanja, autoimune
bolesti jetre) (2)
Savladati odreivanje stepena aktivnosti upalne reakcije i procesa cijeljenja (2)
Upoznati se s ciljanom punkcijom tankom iglom i biopsijama solidnih lezija jetre pod kontrolom UZV i CT-a (2)
Nauiti prepoznati citopatoloke karakteristike primarnih benignih i malignih tumora, te diferencijalno dijagnostiki
problemi prema sekundarnim lezijama (2)
Moi uoiti morfoloke promjene transplantirane jetre (humoralno, celularno i hronino odbacivanje, odreivanje stepena
odbacivanja, razlikovanje odbacivanja od relapsa primarne bolesti, npr. C hepatitisa) (2)
Znati prepoznati sekundarne promjene transplantirane jetre zbog imunosupresije (CMV infekcija, PTLD i dr.) (2)
Upoznati se s vanou kliniko-patoloke korelacije te dodatnih metoda u dijagnostici navedenih lezija (histo/citohemija,
imunohisto/citohemija, imunofluorescencija, ISH) upoznati se s uzimanjem uzoraka za standardne, citohemijske i
imunocitohemijske analize (punkcije sa/bez UZV, CT, MR) (2)

-
Srijeda, 12. 8. 2015.
Upoznati se s citolokom analizom raznih patolokih stanja kod svih vrsta materijala u ovom podruju obojenih standardnim
citolokim standardnim, citohemijskim i imunocitohemijskim bojenjem (2)
Tokom specijalistikog staa iz "Patologije lokomotornog sistema" specijalizant subspecijalistikog podruja histopatologija mora
pregledati najmanje 100 bioptikih i operativnih uzoraka, te 20 citolokih uzoraka iz podruja patologije kotano-zglobnog sistema.
Po zavretku programa iz patologije lokomotornog sistema specijalizant treba stei sljedee kompetencije:
Nauiti preuzimati bioptike i operativne uzorke iz navedenog podruja, ukljuujui resektate, amputate te uzorke nakon
provedene hemoterapije (2)
Nauiti postupak s kalcificiranim tkivima (2)
Nauiti osnovne kliniko-radioloko-patoloke korelacije (2)
Upoznati se s osnovama interpretacije i razumijevanja radiolokog nalaza, te mogunostima savremene radioloke
dijagnostike (2)
Savladati osnove u dijagnostici najeih tumora i tumorima slinih bolesti kostiju, njihovu diferencijalnu dijagnostiku, te
mogue greke u interpretaciji histolokog nalaza kao i potrebu za konsultacijom (2)
Savladati osnove dijagnostike upalnih promjena u kostima (2)
Savladati osnove dijagnostike upalnih, degenerativnih i tumorskih bolesti zglobova i zglobnih ovojnica (2)
Upoznati se s osnovama algoritma pristupa bolesniku sa zloudnim tumorom lokomotornog sistema (2)
Upoznati se s osnovama obrade uzorka nakon preoperativne hemoterapije (ukljuujui procjenu uinka hemoterapije) (2)
Savladati dobivanje materijala za citoloku analizu promjena lokomotornog sistema i njegova obrada bez/s UZV, Rtg i CT
(2)
Nauiti osnove citoloke analize promjena lokomotornog sistema (2)
Citoloka analiza zglobne tekuine pri traumatskim, degenerativnim i upalnim procesima (2)
Tokom dijela specijalistikog staa iz "Patologija glave i vrata" specijalizant subspecijalistikog podruja histopatologija mora
pregledati najmanje 250 bioptikih i operativnih uzoraka, te 50 citolokih uzoraka.
Po zavretku programa iz patologije glave i vrata specijalizant treba stei sljedee kompetencije:
Nauiti makroskopski opisati, te preuzimati bioptike i operativne uzorke ovog podruja (ukljuujui disektat vrata ili
kombinirane kotano-mekotkivne resektate eljusti) (2)
Orjentirati se na operativnim uzorcima, ukljuujui obiljeavanje resekcijskih rubova (2)
Komunicirati s kliniarem u nastojanju identifikacije naina uzimanja uzorka/operativnog pristupa (3)
Preuzimati i interpretirati intraoperativno dobivene uzorke (pitanje pozitivnih rubova, pitanje maligniteta) (3)
Dijagnosticirati najee upalne i tumorske bolesti ovoga podruja (ukljuujui i stomatoloke uzorke) te njihovu
diferencijalnu dijagnostiku (3)
Upoznati se s mogunostima citoloko-patoloke korelacije (naroito u bolestima lijezda slinovnica) (3)
Nauiti osnove kliniko-patoloke korelacije, te sudjelovati u radu onkolokog tima (3)
Izvoditi citopunkciju u podruju glave i vrata. Intraoperativna citodijagnostika (2)
Razlikovati morfoloke karakteristike stanica organa, sistema i tkiva cjelokupne regije (slinovnice, sluznice) (2)
Razlikovati citomorfoloke karakteristike patolokih zbivanja u usnoj upljini, lijezdama slinovnicama i drugim
strukturama glave i vrata (2)
Tokom specijalistikog staa iz "Endokrinoloka patologija" specijalizant subspecijalistikog podruja histopatologija treba u sklopu
histoloke, odnosno citoloke dijagnostike endokrinog sistema: pregledati 150 bioptikih i operativnih uzoraka, pogledati 30 biopsija
iz smrznutih rezova (intraoperacijski), te 50 citolokih uzoraka tkiva titnjae i nuztitne lijezde.
Po zavretku programa iz patologije endokrinog sistema specijalizant treba stei sljedee kompetencije:
Nauiti prepoznati, opisati i preuzeti tkiva kod tireoidektomije i paratireoidektomije (3)
Mikroskopski prepoznati normalnu titnjau i paratireoideu, strumu te najee benigne i maligne tumore ovih lijezda (3)
Prepoznati tkivo paratireoideje i pravilno interpretirati nalaz na smrznutim rezovima (3)
Savladati pisanje nalaza biopsija titnjae i paratireoideje uz poznavanje njegova klinikog znaaja (3)
Citodijagnostika punkcija titnjae i paratireoideje uz kontrolu ultrazvuka (nain upoznavanja rada s ultrazvukom i ciljanog
punktiranja, obrade materijala, bojanja, skriniranje adekvatnih od neadekvatnih preparata) (2)
Citoloka analiza punktata titnjae i paratireoideje - normalni elementi u citolokom razmazu te promjene kod
funkcionalnih poremeaja, upala i tumora titnjae (2)
Tokom specijalistikog staa iz "Patologija srca i krvnih ila" specijalizant subspecijalistikog podruja histopatologija mora obaviti
5 obdukcija fetusa i odraslih koji su umrli zbog bolesti srca i referirati ih na kliniko-patolokim konferencijama, obaviti 50 pregleda
biopsija srca i krvnih ila, te analizirati 10 perikardijalnih izljeva.
Po zavretku specijalistikog staa iz patologije srca i krvnih ila specijalizant treba stei sljedee kompetencije:
Poznavanje obdukcijskih tehnika i specijalnih patohistolokih metoda pregleda srca i krvnih ila (3)
Prepoznati kongenitalne malformacije uz poznavanje osnova embriologije, anatomije, histologije, fiziologije i biohemije
kardiovaskularnog sistema (3)
Poznavanje kliniko-patoloke korelacije, posebno kongenitalnih anomalija (3)
Prepoznati krvoilne tumore u bioptikim materijalima uz poznavanje SZO klasifikacije primarnih i metastatskih tumora
srca i krvnih ila uz osnove poznavanja radioloke dijagnostike (2)
Prepoznati upalne, metabolike, genetske i degenerativne promjene kardiovaskularnog sistema (2)
Pripremati i pregledati male bioptike uzorake dobivene biopsijom iglom, posebno u svrhu procjenjivanja stepena
odbacivanja organa (2)
Interpretirati histoloki i imunohistohemijski obraene parafinske rezove (2)
Interpretirati specijalne tehnike, posebno one koje se koriste u dijagnostici infarkta miokarda (2)
Razlikovati fiksacije i vrste pregleda fiksiranog tkiva srca fetusa i odraslog ovjeka s kliniko-patolokom korelacijom (2)
Citoloki analizirati perikardijalni izljev (2)
Poznavanje osnova sudskomedicinskih aspekata kardiopatologije (2)
Nefropatologija
Tokom specijalizantskog staa iz "Nefropatologija" specijalizant subspecijalistikog podruja histopatologija treba pregledati 100
bioptikih i operativnih uzoraka tkiva bubrega uz kompletnu analizu (svjetlosna, imunofluorescentna i elektronska mikroskopija).
Pola od tih biopsija trebaju biti uzorci nativnih, a druga polovica transplantiranih bubrega.
Pogledati 20 citolokih citolokih uzoraka.
Srijeda, 12. 8. 2015.
Po zavretku programa iz nefropatologije specijalizant treba stei sljedee kompetencije:

Nauiti postupak preuzimanja bioptikog uzorka tkiva bubrega za svjetlosnu, imunofluorescentnu i elektronsku
mikroskopiju pod disekcijskim mikroskopom nauiti vanost serijskih rezova bioptata bubrega i osnovnih rutinskih
histohemijskih metoda u postavljanju dijagnoze bolesti bubrega (2)
Nauiti gledati i interpretirati nalaze imunofluorescentne mikroskopije na uzorcima tkiva bubrega (2)
Upoznati osnove ultrastrukture bubrega, te ulogu elektronsko mikroskopskog nalaza u postavljanju dijagnoze bolesti
bubrega (2)
Upoznati vanost svih triju gore navedenih metoda (svjetlosna, imunofluorescentna i elektronska mikroskopija), kao i
klinikih podataka za donoenje definitivne dijagnoze (2)
Nauiti prepoznavati najee bolesti glomerula, krvnih ila i intersticija s posebnim naglaskom na hitna stanja u
nefropatologiji (glomerulonefritis s polumjesecima i akutno odbacivanje presatka) (2)
Sudjelovati u pripremi i realizaciji sedminih nefroloko-patolokih sastanaka (2)
Nauiti osnove citodijagnostike punkcije bubrega (pod kontrolom CT ili UZV), obrade materijala i citoloke analize
citolokih uzoraka (normalni stanini elementi te stanice prisutne u razliitim patolokim stanjima) (2)
Dermatopatologija
Tokom specijalizantskog staa iz "Dermatopatologije" specijalizant subspecijalistikog podruja histopatologija treba pregledati 400
bioptikih i operativnih uzoraka tkiva koe.
Po zavretku programa iz dermatopatologije specijalizant treba stei sljedee kompetencije:
Nauiti makroskopski opisati uzorak i obiljeiti ekscizijske rubove materijala (3)
Nauiti preuzeti uzorak tkiva koe s tumorom (3)
Znati prepoznati tumore koe, a za este tumore znati odrediti histoloke prognostike faktore (3)
Znati imunohistohemijske markere vane u diferencijalnoj dijagnostici tumora koe, te znati interpretirati
imunohistohemijske preparate (3)
Upoznati histoloki nalaz najeih upalnih bolesti koe, te vanost klinikog nalaza i kliniko-patoloke saradnje u
dijagnostici upalnih bolesti koe (3)
Upoznati najee limfome koe i diferencijalnu dijagnostiku prema reaktivnim limfomatoidnim procesima (3)
Znati principe razlikovanja primarnih od metastatskih tumora koe (3)
Transplantacijska patologija
Tokom specijalistikog staa "Transplantacijska patologija" specijalizant susbspecijalistikog podruja histopatologija treba
pogledati najmanje 50 histolokih preparata, te 20 citolokih uzoraka. Transplantacijska patologija obavlja se u okviru
specijalistikog staa "Patologija organskih sistema".
Po zavretku programa specijalizant treba stei sljedee kompetencije:
Kliniko-imunoloki aspekti transplantacije solidnih organa (bubreg, srce, jetra, plua, guteraa, koa), te transplantacije
kotane sri (2)
Metodologija transplantacije kotane sri, komplikacije transplantacije, infekcije (2)
Patohistoloki i kliniki aspekti reakcije transplantata protiv primatelja (engl. graft versus host disease-GVHD), odbacivanja
transplantata kod transplantacije kotane sri (2)
Patohistoloko stupnjevanje GVHD-klinika primjena i znaenje (2)
Imunoloki aspekti odbacivanja transplantata solidnih organa (2)
Komplikacije transplantacije solidnih organa (2)
Citopatoloki aspekti transplantacije solidnih (bubreg, srce, jetra, plua, guteraa, koa), te transplantacije kotane sri (2)
I.B.b) PATOLOGIJA ORGANSKIH SISTEMA ZA SUSBSPECIJALISTIKO PODRUJE CITOPATOLOGIJE
Tokom specijalistikog staa "Patologije organskih sistema" specijalizant susbspecijalistikog podruja citopatologija treba
napraviti najmanje 60 obdukcija iz razliitih podruja patologija organskih sistema, ukljuujui i 10 fetalnih/perinatalnih, 5
kardiopatolokih te 5 neuropatolokih.
Patologija dojke
Tokom specijalizantskog staa iz "Patologije dojke" specijalizant susbspecijalistikog podruja citopatologija treba pogledati
najmanje 200 bioptikih i operativnih uzoraka te 350 citolokih uzoraka.
Po zavretku programa iz patologije dojke specijalizant treba stei sljedee kompetencije:
Preuzimanje hirurkog materijala uzoraka biopsija iglom, probatornih biopsija, kvadrantektomija, mastektomija, resekcija
pazuha radi pregleda limfnih vorova oznaavanje uzoraka bojom i avovima (2)
Postupak s oznaenim uzorcima (2)
Postupak s preuzimanjem odstranjene dojke u cijelosti, te postupak preuzimanja pazunih limfnih vorova (2)
Histoloka analiza uzoraka, pisanje histolokog izvjetaja koji sadri sve relevantne prognostike i prediktivne faktore (2)
Dodatno imunohistohemijsko bojenje uzoraka tkiva dojke radi odreivanja steroidnih receptora (kvantifikacija), HER-2/neu
i proliferacijskog indeksa kao i svih ostalih relevantnih faktora, molekulske metode u dijagnostici (FISH, CISH) (2)
Analiza dobroudnih tumora tkiva dojke (fibroadenom, adenoza, fibroza, sklerozirajua adenoza, mikroglandularna
adenoza, nekroza masnog tkiva i sl.) (2)
Postupak i analiza nepalpabilnih lezija dojke (posebno s mikrokalcifikatima) dijagnostika neinvazivnog raka dojke (DCIS,
LCIS) (3)
Postupak kod bolesti muke dojke (3)
Analiza uzoraka dojke vezano za trudnou i laktaciju (3)
Tehnika dobivanja materijala za eksfolijativne pretrage (iscjedak/eksprimat, skarifikacija), punkcija dojke uz pomo
slikovnih metoda (ultrazvuk, mamograf-stereotaktika punkacija, MR itd.) biopsija iglom tkiva dojke (core biopsy) (3)
Eksfolijativna pretrage dojke - problem i znaenje pojave iscjetka, njegova unilateralna ili bilateralna pojava, koliina, boja,
s posebnim osvrtom na znaenje krvavog iscjetka, analiza iscjetka uz upalne promjene (subareolarni absces, upala
Montgomerijeve lijezde) (3)
Praenje promjena izgleda mamile u smislu ekcema, te Morbus Paget (3)
Aspiracijske pretrage dojke - morfoloka slika tkiva dojke, upalne promjene, nekroze masnog tkiva, te fibrocistine bolesti
dojke (3)
Klinika i mikroskopska slika karcinoma dojke, te mogunosti subklasifikacije pojedinih karcinoma (3)
Punkcija i analiza vorova nakon potednih operacija karcinoma dojke (3)
Izgled i znaenje ozraenih malignih i benignih stanica ljezdanog epitela dojke (3)
U sluaju uinjene biopsije uporeivanje citolokog miljenja i histolokog nalaza, rad u timu za bolesti dojke (3)
Promjene u dojci u vrijeme puberteta i trudnoe (3)
Problem bolesti muke dojke (ginekomastija, karcinom) (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Ginekopatologija
Tokom specijalistikog staa iz "Patologije enskog spolnog sistema i perinatologije" specijalizant susbspecijalistikog podruja
citopatologija treba pogledati najmanje 350 bioptikih i operativnih uzoraka, 500 citolokih uzoraka, te provesti 10 perinatalnih
obdukcija.
Po zavretku programa iz patologije enskog spolnog sistema i perinatologije specijalizant treba stei sljedee kompetencije:
Upoznati se s malformacijskim sindromima fetalne i novoroenake dobi (2)
Nauiti dijagnosticirati kongenitalne srane bolesti (2)
Nauiti postupke pregleda posteljice, plodovih ovoja i pupkovine (2)
Prepoznati najee promjene makroskopskog izgleda posteljice, plodovih ovoja i pupkovine (2)
Stei vjetinu preuzimanja ginekolokog materijala uzoraka: biopsija i radikalnih resekcija vulve s orijentacijom materijala i
preuzimanjem regionalnih ingvinalnih limfnih vorova, biopsija i radikalnih resekcija vagine s orijentacijom forniksa,
biopsija cerviksa uterusa s orijentacijom uzoraka i radikalnih resekcija cerviksa uterusa s orijentacijom parametrija i limfnim
vorovima, trupa maternice, jajnika i jajovoda s orijentacijom, resektatima peritoneuma i omentuma (2)
Prepoznavanja osnovnih upalnih i tumorskih lezija genitalnog sistema (2)
Stei vjetinu interpretacije makroskopskog nalaza za vrijeme operacije i ocjenu vrijednosti smrznutog reza u pojedinim
sluajevima (2)
Savladati vjetinu preuzimanja, izrade i interpretacije smrznutih intraoperativnih uzoraka tkiva vanjskih i unutranjih enskih
spolnih organa (2)
Nauiti razlikovati upalne, degenerativne promjene, metaplaziju, reparaciju, intraepitelne i invazivne lezije (2)
Nauiti primjenu i ulogu dodatnih dijagnostikih metoda: imunohistohemijskih bojanja uzoraka tkiva zbog odreivanja
prisutnosti steroidnih receptora (kvantifikacija), odreivanja prisutnosti tumorskih antigena, odreivanje aktivnosti
proliferacijskih faktora (proliferacijski indeks), molekularne metode odreivanja prisutnosti humanog papiloma virusa
(HPV), analize ploidnosti uzoraka, analiza kromosoma, molekulske metode FISH, CISH (2)
Upoznavanje s razliitim dijagnostikim (kolposkopija, UZV) i terapijskim postupcima (hemoterapija, radioterapija,
hirurke metode) u ginekologiji i perinatologiji (2)
Osnove interpretacije biopsija iz smrznutih rezova (intraoperacijske) iz patologije enskog spolnog sistema (2)
Nauiti osnove intraoperativne citoloke analize, odreivanje spola, procjenu zrelosti fetusa, evaluaciju sumnje na prerano
prsnue vodenjaka, diferencijalno dijagnostike potekoe u ginekolokoj citodijagnostici (2)
Nauiti citopatoloke karakteristike tumoru slinih tvorevina, benignih tumora, intraepitelnih premalignih i malignih lezija,
invazivnih malignih tumora, metastaza i metastatskih malignih tumora, promjena na benignim i malignim stanicama kod
terapije zraenjem i/ili kemoterapeuticima (2)
Tokom specijalistikog staa iz "Patologija probavnog sistema" specijalizant subspecijalistikog podruja citopatologija treba
pogledati najmanje 175 bioptikih i operativnih uzoraka, te 200 citolokih uzoraka.
Po zavretku specijalizant treba stei sljedee kompetencije:
Nauiti obraditi, oznaiti i opisati uzorke materijala dobivenog hirurkim i endoskopskim zahvatom (2)
Odrediti stadij proirenosti bolesti na operativnom uzorku ("staging") kao i nain odreivanja histolokog stepena karcinoma
probavnog sistema (grading) (2)
Prepoznati histoloke tipove tumora jednjaka, eluca, tankog i debelog crijeva, crvuljka i analne regije, kao i primjenu
dodatnih metoda koje mogu pomoi u postavljanju dijagnoze (npr. imunohistohemija) (2)
Prepoznati stepen displazije u upalnim bolestima debelog crijeva i adenomima, te njihovo znaenje u klinikoj praksi (2)
Prepoznati najee upalne promjene probavnog sistema (upala sluznice jednjaka, gastritis, IBD) (2)
Napisati patohistoloki izvjetaj (zapamtiti i formulirati to sve izvjetaj mora imati u smislu postavljanja dijagnoze,
odreivanja stepena diferenciranosti i stepena proirenosti tumora probavnog sistema) (2)
Upoznati se s uzimanjem uzorka za standardne, citohemijske i imunocitohemijske analize (punkcije sa/bez UZV, CT, MR)
(3)
Upoznati se s citolokom analizom raznih patolokih stanja kod svih vrsta materijala u ovom podruju (jednjak, eludac,
tanko i debelo crijevo) obojenih standardnim citolokim bojenjem i imunocitohemijski (3)
Uropatologija
Tokom specijalistikog staa iz "Uropatologije" specijalizant subspecijalistikog podruja citopatologija treba pogledati najmanje
Po zavretku programa iz uroloke patologije specijalizant treba stei sljedee kompetencije:
Stei vjetinu postupka opisivanja, uzimanja i oznaavanja isjeaka operacijski odstranjenog bubrega, uretera, mokranog
mjehura, prostate, testisa i epididimisa (2)
Nauiti postupak s bioptikim uzorcima dobivenih punkcijom ili transuretralnom resekcijom (2)
Stei vjetinu interpretacije smrznutih intraoperacijskih rezova iz podruja uroloke patologije kritike procjene potrebe
koritenja dodatnih dijagnostikih metoda (imunohistohemija, molekularna patologija, EM) u uropatologiji (2)
Sposobnost prepoznavanja osnovnih upalnih i novotvorinskih lezija mokranog i mukog spolnog sistema (2)
Poznavanje klasifikacije tumora mokranog i mukog spolnog sistema uz osnove poznavanja radioloke i uroloke
dijagnostike, urolokih zahvata i uroloke onkologije (2)
Citodijagnostika ejakulata - priprema ispitanika, obrada te kvantitativna i morfoloka analiza ejakulata. Procjena oligo-i
azospermije. Odreivanje pokretljivosti i vitalnosti spermatozoa (3)
Citodijagnostika punkcija mukih gonada, obrada i bojanje preparata. Spermatogeneza, Sertolijeve i Leydigove stanice u
obojenom razmazu te uoavanje promjena kod funkcionalnih poremeaja spermatogeneze i upala. Tumori testisa.
Koristiti edukacijske setove preparata (3)
Citoloka pretraga spontano dobivene mokrae (tehnika obrade materijala, analiza citolokih uzoraka - normalni, stanini
elementi i stanice prisutne u razliitim patolokim stanjima) (3)
Citoloka pretraga ostalih vrsta materijala u ovom podruju (kateter urin, lavat mokranog mjehura, bris uretre, otisak
operativno dobivenog materijala) (3)
Citodijagnostika eksprimata prostate (uzimanje materijala i tehnika obrada), citoloka analiza citolokih uzoraka (3)
Tokom specijalistikog staa iz "Pedijatrijske patologije" specijalizant subspecijalistikog podruja citopatologija treba pogledati
najmanje 120 bioptikih i operativnih uzoraka, (ukljuujui 30 iz poremeaja motiliteta), te 150 citolokih uzoraka.
Po zavretku programa iz pedijatrijske patologije specijalizant treba stei sljedee kompetencije:
Nauiti integrirati osnovna znanja iz embriologije, molekularne medicine i genetike u dijagnostiku pedijatrijskih bolesti (3)
Nauiti osnove diferencijalne dijagnostike tumora djeje dobi (3)
Nauiti osnove dijagnostike bolesti probavnog sistema u djece (meu kojima i bolesti motiliteta, te malapsorpcije) (2)
Srijeda, 12. 8. 2015.

-
Upoznati se s osnovama komunikacije s roditeljima bolesnog djeteta (3)

Nauiti potivati osjeaje te se u poznati s osnovama komunikacije s roditeljima preminulog djeteta (2)
Savladati komunikaciju na liniji patolog-radiolog-kliniar u zatiti za oboljelo dijete (3)
Nauiti u kojim sluajevima je neophodno primijeniti dodatne dijagnostike tehnike (imunohistohemija, molekularna
patologija, citogenetika, elektronska mikroskopija) (3)
imunocitohemijskih bojenja) (3)
Savladati pristup djetetu, kao i razliite tehnike citoloke punkcije (naroito vano za nedonoeno dijete), punkcije kotane
sri (sternum, crista posterior i anterior, tibia), tehnika punkcije slezene i jetre u djece s/bez anestezije, te uzimanje materijala
za eksfolijativnu citologijiu prilagoene za odreenu djeju dob, obrada materijala (standardna, citohemijska i
imunocitohemijska) (3)
Savladati analizu citolokih uzoraka s posebnim osvrtom na bolesti karakteristine za tu dob: Tumore malih plavih stanica;
histiocitoze, tezaurizmoze, maligne retikulohistiocitoze, embrionalne i druge tumore djeje dobi (teratomi i
teratokarcinomi)(3)
Nauiti nain pripremanja urina za analizu citomegalijskih stanica kao i bojenje i pregled urina na metakromatska tijela
(vano kod leukodistrofije) (3)
Hematopatologija
Tokom specijalistikog staa iz "Hematopatologije" specijalizant subspecijalistikog podruja citopatologija treba pogledati najmanje
Po zavretku programa iz hematopatologije specijalizant treba stei sljedee kompetencije:
Savladati tehniku dobivanja materijala za morfoloku (razmazi periferne krvi, punkcija i biopsija kotane sri, punkcija
limfnog vora, jetre i slezene s/bez kontrole ultrazvuka ili CT-a), uzimanje materijala za citogenetsku i molekulsku analizu,
imunofenotipizaciju i kulture stanica te biopsije kosti (2)
Moi u osnovnim crtama prepoznati: patoloke promjene kod: bolesti matinih stanica za mijelopoezu (akutne i hronine
mijeloproliferativne bolesti, mijelodisplazije); bolesti eritrocita (anemije i poliglobulije); kvantitativne i kvalitativne
promjene granulocita (neutrofilnih, eozinofilnih i bazofilnih); bolesti trombocitopoeze; bolesti monocita i makrofaga; bolesti
limfocita i plazma stanica (limfopenije, limfocitoze, limfadenitis, limfadenopatije); neoplastine bolesti limfocitnog sistema,
(maligne limfoproliferativne i imunoproliferativne bolesti); bolesti slezene (hiper-i hiposplenizam), te morfoloke promjene
u kotanoj sri pri transplantaciji (2)
Pulmopatologija
Tokom specijalistikog staa iz "Patologija plua, medijastinuma i torakalne stijenke (Pulmopatologija)" specijalizant
subspecijalistikog podruja citopatologija treba pogledati najmanje 175 bioptikih i operativnih uzoraka, te 225 citolokih uzoraka.
Po zavretku programa iz plune patologije specijalizant treba stei sljedee kompetencije:
Razlikovati morfoloke karakteristike stanica i tkiva organa, sistema i ovojnica cjelokupne torakalne regije (plua, pleura,
torakalna stijenka, medijastinum) (2)
Stei vjetinu rukovanja, oznaavanja i opisivanja operativnog materijala dobivenog resekcijom, parcijalnom ili totalnom
pulmektomijom (2)
Nauiti odrediti stadij uznapredovalosti bolesti na operativnom uzorku ("staging") nauiti prepoznati histoloke tipove
tumora plua, pleure te medijastinuma kao i primijeniti dodatna sredstva (npr. imunohistohemiju) u njihovoj diferencijalnoj
dijagnostici (2)
Nauiti prepoznati osnovne uzorke intersticijskih bolesti plua, te osnove kliniko-radioloko-patoloke korelacije (2)
Nauiti prepoznavati najee upalne promjene na pluima, pleuri i medijastinumu, te osnove njihove diferencijalne
dijagnostike (2)
Upoznati naine dobivanje materijala za citoloke pretrage (valjani uzorak iskaljaja, brisa nosa i drijela, aspirata sekreta
bronha, BAL, "etkanja" bronha, ekscizije klijetima sluznice ili patolokih promjena stjenke bronha, transbronhalne
biopsije plua, transbronhalne i transtrahealne punkcije, pleuralne punkcije, biopsije pleure, transtorakalne punkcije, te
punkcije ekstratorakalnih promjena nastale uslijed irenja primarnog procesa) (2)
Upoznati tehnike izvoenja citopunkcija torakalne i ekstratorakalne lokalizacije. Intraoperativna citodijagnostika (2)
Upoznati citomorfoloke karakteristike patolokih zbivanja: 1. promjene na normalnim stranicama (iritativni oblici,
degenerativne promjene, atipije, metaplazije, proliferacije) 2. prisustvo stanica karakteristinih za odreeni patoloki proces,
3. prepoznavanje uzronika bolesti (pneumocistis, ehinokok, gljivice i dr.) 4. citomorfologija primarnih benignih i malignih
tumora, mogunost prepoznavanja metastatskih promjena 5. promjene na normalnim i tumorskim stanicama nakon terapija
(iradijacijske, citostatske). Korelirati histoloki i citoloki nalaz (2)
Neuropatologija
Tokom specijalistikog staa iz "Neuropatologije" specijalizant subspecijalistikog podruja citopatologija treba najmanje uiniti 5
neuropatolokih sekcija, te pogledati 50 bioptikih i operativnih uzoraka tumora mozga, te 75 citolokih uzoraka.
Po zavretku programa iz neuropatologije specijalizant treba stei sljedee kompetencije:
Poznavanje obdukcijskih tehnika i specijalnih patohistolokih tehnika pregleda mozga, lene modine, skeletnog miia i
perifernog ivca (1)
Poznavanje kliniko-patolokih i neuroradioloko-patolokih korelata (1)
Sposobnost prepoznavanja tumora sredinjeg ivanog sistema u bioptikim uzorcima (1)
Sposobnost prepoznavanja neuromiinih bolesti u bioptikim uzorcima, uz sposobnost interpretacije specijalnih tehnika (1)
Poznavanje embriologije, anatomije, histologije, fiziologije i biohemije sredinjeg ivanog sistema (2)
Poznavanje zakonskih propisa i akata o rukovanju s tkivom sredinjeg ivanog sistema posebno u vezi s prenosnim
spongiformnim encefalopatijama (prionskim bolestima), AIDS-om i hepatitisom (2)
Poznavanje SZO klasifikacije primarnih i metastatskih tumora sredinjeg i perifernog ivanog sistema uz osnove
poznavanja radioloke i neuroloke dijagnostike i neurohirurkih zahvata, te neuroonkologije (2)
Poznavanje upalnih, cerebrovaskularnih, metabolikih, genetskih i degenerativnih promjena i malformacija sredinjeg i
perifernog ivanog sistema (1)
Poznavanje histologije, histohemije, imunohistohemije i ultrastrukture normalnog i oboljelog skeletnog miia (1)
Poznavanje histologije, histohemije, imunohistohemije i ultrastrukture normalnog i oboljelog perifernog ivca (1)
Poznavanje citopatologije likvora (3)
Priprema i pregled citolokih citolokih uzoraka, intraoperacijskih smrznutih rezova, pregled malih bioptikih uzoraka
dobivenih stereotaksijom (3)
Sposobnost interpretacije histoloki i imunohistohemijski obraenih parafinskih rezova (2)

-
Srijeda, 12. 8. 2015.
Poznavanje fiksacije i pregleda fiksiranog tkiva mozga fetusa i odraslog ovjeka s kliniko-patolokom korelacijom (1)
Poznavanje osnova forenzike neuropatologije s posebnim naglaskom na traumu sredinjeg i perifernog ivanog sistema
(1)
Nauiti porijeklo i znaenje stanica u likvoru (novoroenaka, dojenaka, odrasla dob) (2)
Osnovna klinika znanja o upalnim i neupalnim procesima u CNS-u (2)
Opisati tehnike lumbalne, subokcipitalne ventrikularne punkcije (3)
Nauiti pripremu likvora za citoloke analize (sedimentiranje u citocentrifugi, bojenje MGG, Papa, citohemijsko i
imunocitohemijsko) (3)
Nauiti osnovno o mogunosti etioloke dijagnostike upalnih procesa (nasaivanja likvora na razne podloge, seroloke
metode, brzi testovi za etioloku dijagnostiku) (2)
Nauiti osnovu analize preparata likvora, davanje miljenja o diferercijalnoj dijagnozi procesa na osnovu citolokog nalaza:
upalni procesi (serozne upale, gnojne upale, hemoragine upale, problem hroninih upala CNS-a) (3)
Tokom specijalistikog staa iz "Patologija guterae (pankreasa)" specijalizant subspecijalistikog podruja citopatologija treba
pogledati najmanje 25 bioptikih i operativnih uzoraka, te 45 citolokih uzoraka.
Po zavretku programa iz patologije pankreasa specijalizant treba stei sljedee kompetencije:
Stei vjetinu postupka preuzimanja uzoraka disektata guterae, oznaavanje uzorka, postupka s biopsijama uzetim iglom
(2)
Stei vjetinu prepoznavanja osnovnih oblika upalnih lezija guterae (akutni i hronini pankreatitis), razlikovanje prema
dobro diferenciranom adenokarcinomu guterae, upoznati se s osnovnim histolokim tipovima tumora guterae,
prognozom i vanim prognostikim faktorima (2)
Upoznati se s endokrinim tumorima guterae, klinika slika, vrijednost odreivanja aktivnih hormona (2)
Upoznati se s vrijednostima dodatnih metoda u dijagnostici epitelnih i neuroendokrinih tumora guterae
(imunohistohemija, EM, molekulske metode) (2)
Upoznati se s uzimanjem uzoraka za standardne, citohemijske i imunocitohemijske analize (ERCR, punkcije s UZV i EUS,
CT, MR) (2)
Upoznati se s citolokom analizom raznih patolokih stanja kod svih materijala u ovom podruju obojenih standardnim,
citohemijskim i imunocitohemijskim bojenjima (2)
Korelirati citoloki i histoloki nalaz (2)
Hepatopatologija
Tokom specijalistikog staa iz "Patologija jetre (Hepatopatologija)" specijalizant iz subspecijalistikog podruja citopatologija treba
analizirati 80 bioptikih i operativnih uzoraka, te pregledati 80 citolokih uzoraka.
Po zavretku programa iz patologije jetre specijalizant treba stei sljedee kompetencije:
Prepoznati osnovne oblike upalnih lezija jetre na bioptikim uzorcima (virusni hepatitis, toksina oteanja, autoimune
bolesti jetre) (2)
Savladati odreivanje stepena aktivnosti upalne reakcije i procesa cijeljenja (2)
Upoznati se s ciljanom punkcijom tankom iglom i biopsijama solidnih lezija jetre pod kontrolom UZV i CT-a (2)
Nauiti prepoznati citopatoloke karakteristike primarnih benignih i malignih tumora, te diferencijalno dijagnostiki
problemi prema sekundarnim lezijama (2)
Moi uoiti morfoloke promjene transplantirane jetre (humoralno, celularno i hronino odbacivanje, odreivanje stepena
odbacivanja, razlikovanje odbacivanja od relapsa primarne bolesti, npr. C hepatitisa) (2)
Znati prepoznati sekundarne promjene transplantirane jetre zbog imunosupresije (CMV infekcija, PTLD i dr.) (2)
Upoznati se s vanou kliniko-patoloke korelacije, te dodatnih metoda u dijagnostici navedenih lezija (histo/citohemija,
imunohisto/citohemija, imunofluorescencija, ISH) upoznati se s uzimanjem uzoraka za standardne, citohemijske i
imunocitohemijske analize (punkcije sa/bez UZV, CT, MR) (2)
Upoznati se s citolokom analizom raznih patolokih stanja kod svih vrsta materijala u ovom podruju obojenih standardnim
citolokim standardnim, citohemijskim i imunocitohemijskim bojenjem (2)
Tokom specijalistikog staa iz "Patologija lokomotornog sistema" specijalizant subspecijalistikog podruja citopatologija mora
pregledati najmanje 70 bioptikih i operativnih uzoraka, te 70 citolokih uzoraka iz podruja patologije kotano-zglobnog sistema.
Po zavretku programa iz patologije lokomotornog sistema specijalizant treba stei sljedee kompetencije:
Nauiti preuzimati bioptike i operativne uzorke iz navedenog podruja, ukljuujui resektate, amputate, te uzorke nakon
provedene hemoterapije (1)
Nauiti postupak s kalcificiranim tkivima (1)
Nauiti osnovne kliniko-radioloko-patoloke korelacije (2)
Upoznati se s osnovima interpretacije i razumijevanja radiolokog nalaza, te mogunostima savremene radioloke
dijagnostike (2)
Savladati osnove u dijagnostici najeih tumora i tumorima slinih bolesti kostiju, njihovu diferencijalnu dijagnostiku, te
mogue greke u interpretaciji histolokog nalaza kao i potrebu za konsultacijom (2)
Savladati osnove dijagnostike upalnih promjena u kostima (2)
Savladati osnove dijagnostike upalnih, degenerativnih i tumorskih bolesti zglobova i zglobnih ovojnica (2)
Upoznati se s osnovama algoritma pristupa bolesniku sa zloudnim tumorom lokomotornog sistema (2)
Upoznati se s osnovama obrade uzorka nakon preoperativne hemoterapije (ukljuujui procjenu uinka hemoterapije) (2)
Savladati dobivanje materijala za citoloku analizu promjena lokomotornog sistema i njegova obrada bez/s UZV, RTG i CT
(2)
Nauiti osnove citoloke analize promjena lokomotornog sistema (3)
Citoloka analiza zglobne tekuine pri traumatskim, degenerativnim i upalnim procesima (3)
Tokom dijela specijalistikog staa iz "Patologije glave i vrata" specijalizant susbspecijalistikog podruja citopatologija mora
pregledati najmanje 175 bioptikih i operativnih uzoraka, te 175 citolokih uzoraka.
Po zavretku programa iz patologije glave i vrata specijalizant treba stei sljedee kompetencije:
Nauiti makroskopski opisati, te preuzimati bioptike i operativne uzorke ovog podruja (ukljuujui disektat vrata ili
kombinirane kotano-mekotkivne resektate eljusti) (2)
Orjentirati se na operativnim uzorcima, ukljuujui obiljeavanje resekcijskih rubova (2)
Komunicirati s kliniarem u nastojanju identifikacije naina uzimanja uzorka/operativnog pristupa (1)
Preuzimati i interpretirati intraoperativno dobivene uzorke (pitanje pozitivnih rubova, pitanje maligniteta) (1)
Srijeda, 12. 8. 2015.

-
Dijagnosticirati najee upalne i tumorske bolesti ovoga podruja (ukljuujui i stomatoloke uzorke) te njihovu
diferencijalnu dijagnostiku (2)
Upoznati se s mogunostima citoloko-patoloke korelacije (naroito u bolestima lijezda slinovnica) (3)
Nauiti osnove kliniko-patoloke korelacije, te sudjelovati u radu onkolokog tima (3)
Izvoditi citopunkciju u podruju glave i vrata. Intraoperativna citodijagnostika (3)
Razlikovati morfoloke karakteristike stanica organa, sistema i tkiva cjelokupne regije (slinovnice, sluznice) (3)
Razlikovati citomorfoloke karakteristike patolokih zbivanja u usnoj upljini, lijezdama slinovnicama i drugim
strukturama glave i vrata (3)
Tokom specijalistikog staa iz "Endokrinoloke patologije" specijalizant susbspecijalistikog podruja citopatologija treba u sklopu
histoloke, odnosno citoloke dijagnostike endokrinog sistema: pregledati 100 bioptikih i operativnih uzoraka, pogledati 30 biopsija
iz smrznutih rezova (intraoperacijski), te 125 citolokih uzoraka tkiva titnjae i nuztitne lijezde.
Po zavretku programa iz patologije endokrinog sistema specijalizant treba stei sljedee kompetencije:
Nauiti prepoznati, opisati i preuzeti tkiva kod tireoidektomije i paratireoidektomije (2)
Mikroskopski prepoznati normalnu titnjau i paratireoideu, strumu, te najee benigne i maligne tumore ovih lijezda (2)
Prepoznati tkivo paratireoideje i pravilno interpretirati nalaz na smrznutim rezovima (2)
Savladati pisanje nalaza biopsija titnjae i paratireoideje uz poznavanje njegova klinikog znaaja (2)
Citodijagnostika punkcija titnjae i paratireoideje uz kontrolu ultrazvuka (nain upoznavanja rada s ultrazvukom i ciljanog
punktiranja, obrade materijala, bojanja, skriniranje adekvatnih od neadekvatnih preparata) (3)
Citoloka analiza punktata titnjae i paratireoideje - normalni elementi u citolokom razmazu, te promjene kod
funkcionalnih poremeaja, upala i tumora titnjae (3)
Tokom specijalistikog staa iz "Patologija srca i krvnih ila" specijalizant subspecijalistikog podruja citopatologija mora obaviti 5
obdukcija fetusa i odraslih koji su umrli zbog bolesti srca i referirati ih na kliniko-patolokim konferencijama, obaviti 50 pregleda
biopsija srca i krvnih ila, te analizirati 10 perikardijalnih izljeva.
Po zavretku specijalistikog staa iz patologije srca i krvnih ila specijalizant treba stei sljedee kompetencije:
Poznavanje obdukcijskih tehnika i specijalnih patohistolokih metoda pregleda srca i krvnih ila (2)
Prepoznati kongenitalne malformacije uz poznavanje osnova embriologije, anatomije, histologije, fiziologije i biohemije
kardiovaskularnog sistema (2)
Poznavanje kliniko-patoloke korelacije, posebno kongenitalnih anomalija (2)
Prepoznati krvoilne tumore u bioptikim materijalima uz poznavanje SZO klasifikacije primarnih i metastatskih tumora
srca i krvnih ila uz osnove poznavanja radioloke dijagnostike (1)
Prepoznati upalne, metabolike, genetske i degenerativne promjene kardiovaskularnog sistema (1)
Pripremati i pregledati male bioptike uzorke dobivene biopsijom iglom, posebno u svrhu procjenjivanja stepena
odbacivanja organa (1)
Interpretirati histoloki i imunohistohemijski obraene parafinske rezove (1)
Interpretirati specijalne tehnike, posebno one koje se koriste u dijagnostici infarkta miokarda (1)
Razlikovati fiksacije i vrste pregleda fiksiranog tkiva srca fetusa i odraslog ovjeka s kliniko-patolokom korelacijom (1)
Citoloki analizirati perikardijalni izljev (3)
Poznavanje osnova sudskomedicinskih aspekata kardiopatologije (2)
Nefropatologija
Tokom specijalizantskog staa iz "Nefropatologije" specijalizant subspecijalistikog podruja citopatologija treba pregledati 50
bioptikih i operativnih uzoraka tkiva bubrega uz kompletnu analizu (svjetlosna, imunofluorescentna i elektronska mikroskopija).
Pola od tih biopsija trebaju biti uzorci nativnih, a druga polovica transplantiranih bubrega. Pogledati 70 citolokih citolokih uzoraka.
Po zavretku programa iz nefropatologije specijalizant treba stei sljedee kompetencije:
Nauiti postupak preuzimanja bioptikog uzorka tkiva bubrega za svjetlosnu, imunofluorescentnu i elektronsku
mikroskopiju pod disekcijskim mikroskopom nauiti vanost serijskih rezova bioptata bubrega i osnovnih rutinskih
histohemijskih metoda u postavljanju dijagnoze bolesti bubrega (2)
Nauiti gledati i interpretirati nalaze imunofluorescentne mikroskopije na uzorcima tkiva bubrega (2)
Upoznati osnove ultrastrukture bubrega, te ulogu elektronsko mikroskopskog nalaza u postavljanju dijagnoze bolesti
bubrega (2)
Upoznati vanost svih triju gore navedenih metoda (svjetlosna, imunofluorescentna i elektronska mikroskopija), kao i
klinikih podataka za donoenje definitivne dijagnoze (2)
Nauiti prepoznavati najee bolesti glomerula, krvnih ila i intersticija s posebnim naglaskom na hitna stanja u
nefropatologiji (glomerulonefritis s polumjesecima i akutno odbacivanje presatka) (2)
Sudjelovati u pripremi i realizaciji sedminih nefroloko-patolokih sastanaka (2)
Nauiti osnove citodijagnostike punkcije bubrega (pod kontrolom CT ili UZV), obrade materijala i citoloke analize
citolokih uzoraka (normalni stanini elementi, te stanice prisutne u razliitim patolokim stanjima) (3)
Dermatopatologija
Tokom specijalizantskog staa iz "Dermatopatologije" specijalizant subspecijalistikog podruja citopatologija treba pregledati 400
bioptikih i operativnih uzoraka tkiva koe.
Po zavretku programa iz dermatopatologije specijalizant treba stei sljedee kompetencije:
Nauiti makroskopski opisati uzorak i obiljeiti ekscizijske rubove materijala (2)
Nauiti preuzeti uzorak tkiva koe s tumorom (2)
Znati prepoznati tumore koe, a za este tumore znati odrediti histoloke prognostike faktore (2)
Znati imunohistohemijske markere vane u diferencijalnoj dijagnostici tumora koe, te znati interpretirati
imunohistohemijske preparate (2)
Upoznati histoloki nalaz najeih upalnih bolesti koe, te vanost klinikog nalaza i kliniko-patoloke saradnje u
dijagnostici upalnih bolesti koe (2)
Upoznati najee limfome koe i diferencijalnu dijagnostiku prema reaktivnim limfomatoidnim procesima (2)
Znati principe razlikovanja primarnih od metastatskih tumora koe (2)
Transplantacijska patologija
Tokom specijalistikog staa "Transplantacijska patologija" specijalizant subspecijalistikog podruja citopatologija treba pogledati
najmanje 25 histolokih preparata, te 45 citolokih uzoraka. Transplantacijska patologija obavlja se u okviru specijalistikog staa
"Patologija organskih sistema" po sistemima.
Po zavretku programa specijalizant treba stei sljedee kompetencije:
Kliniko-imunoloki aspekti transplantacije solidnih organa (bubreg, srce, jetra, plua, guteraa, koa), te transplantacije
kotane sri (2)
Srijeda, 12. 8. 2015.

Metodologija transplantacije kotane sri, komplikacije transplantacije, infekcije (2)

Patohistoloki i kliniki aspekti reakcije transplantata protiv primatelja (engl. graft versus host disease-GVHD), odbacivanja
transplantata kod transplantacije kotane sri (2)
Patohistoloko stepenovanje GVHD-klinika primjena i znaenje (2)
Imunoloki aspekti odbacivanja transplantata solidnih organa (2)
Komplikacije transplantacije solidnih organa (2)
Citopatoloki aspekti transplantacije solidnih (bubreg, srce, jetra, plua, guteraa, koa), te transplantacije kotane sri (3)
II. SUBSPECIJALIZACIJA
U sklopu ovog dijela specijalizacije specijalizant se u dogovoru s mentorom, intenzivnije treba posvetiti nekom od podruja
patologije u kojem stie vii nivo kompetencije.
II.A. PATOHISTOLOGIJA
Elektivni dio
Tokom usmjerenog dijela subpecijalistikog staa iz pojedinih oblasti patologije (ginekoloka patologija, gastrointestinalna
patologija, patologija dojke, patologija respiratornog trakta, patologija centralnog i perifernog nervnog sistema, nefropatologija,
hematopatologija, patologija mekih tkiva) subspecijalizant patologije treba pregledati najmanje 200 razliitih sluajeva iz izuavane
oblasti.
Po zavretku programa subspecijalista patolog treba stei sljedee kompeticije:
Pregled biopsija/operativnih uzoraka iz podruja patologije od posebnog interesa i upoznavanje s dijagnostikim znaajkama
rjeih entiteta iz tih podruja (3)
Pregled citolokih uzoraka iz podruja patologije od posebnog interesa i upoznavanje s dijagnostikim znaajkama rjeih
entiteta iz tih podruja (3).
II.B. CITOPATOLOGIJA
Citopatologija
Tokom usmjerenog dijela specijalistikog staa iz "Citopatologije" specijalizant patologije treba pregledati najmanje 1200 razliitih
uzoraka iz ginekoloke citologije i 4000 uzorka iz ostale citologije po izboru, te uiniti najmanje 350 punkcija i prisustvovati jo pri
125 punkcija iz odabranih podruja citologije.
Po zavretku programa iz citopatologije specijalizant patologije treba stei sljedee kompetencije:
Znati mjere za ouvanje zdravlja svih osoba ukljuenih u dijagnostiki postupak i obradu citolokog uzorka kao i samog
bolesnika prilikom uzimanja, te obrade materijala. Organizirati i koordinirati rad citolokog laboratorija (3)
Znati naine dobivanja i obrade uzorka za citomorfoloku i druge analize punkta, ta raznih organa (3)
Stei iskustvo samostalnog uzimanja materijala za citoloku analizu (punktati, tjelesne tekuine, brisevi, otisci tkiva) (3)
Imati temeljito razumijevanje postupaka ostalih pretraga koje koriste citoloki uzorak (fentotipizacije na protonom
citometru, citogenetike, hibridizacijske i amplifikacijske molekulske pretrage) (3)
Imati temeljito razumijevanje postupaka obrade materijala i bojenja: standardnih bojenja (MGG, Papanicolaou);
citohemijskih bojenja (alkalne fosfataze u leukocitima, ekstrahemoglobinskog eljeza, PAS, POX, Sudan Black, ANE,
kisele fosfataze...), te imunocitohemijskih bojenja kao i mogue izvore pogreaka u izvoenju (3)
Razumjeti naela interpretativnog oitavanja citomorfolokih karakteristika kod normalnih i patolokih stanica razliitih
organskih sistema, interpretaciji i davanju zavrnog miljenja ili preporuka za daljnji dijagnostiki postupak (3)
Program specijalizacije/subspecijalizacije moe se provoditi u fakultetskim Institutima za patologiju, organizacionim jedinicama za
patologiju i/ili citologiju/citopatologiju u sklopu univerzitetsko-klinikih bolnica. Dijelovi specijalizacije mogu se obavljatii u opim
bolnicama ili drugim ustanovama gdje postoje uvjeti. Osim opih uvjeta, ustanova treba raspolagati odreenim opsegom kazuistike
(po broju i vrsti).
Opi uvjeti koje ustanova mora ispunjavati za obavljanje (sub)specijalizantskog staa (ili dijela staa) jesu: obdukcijska sala,
histoloki laboratorij, citoloki laboratorij, imunohistohemijski laboratorij, mogunost savremene dijagnostike (ukljuujui
elektronsku mikroskopiju i molekularnu dijagnostiku). Osim opih uvjeta mora postojati prostorija za specijalizante s mogunou
pristupa internetu, odgovarajui mikroskopi za specijalizante, te posjedovati mikroskop s kamerom i monitorom i eventualno
diskusioni mikroskop. Mora se omoguiti pristup specijalizanata relevantnoj literaturi.
PEDIJATRIJA
Pedijatrija
Specijalista pedijatrije
Oblast

Neonatologija u porodilitu s antenatalnom zatite
Primarna zdravstvena zatita
kolska i adolescentna medicina
Infektologija s mikrobiologijom i epidemiologijom
Zatita hronino bolesnog djeteta i odstupanja u
rastu i razvoju djeteta
Saradne struke
djeja ortopedija
djeja otorinolaringologija
djeja oftalmologija
djeja stomatologija
dermatovenerologija
djeja psihijatrija, psihosomatski problemi i
poremeaji ponaanja
fizikalna medicina
djeja hirurgija
Trajanje (mjeseci)
Mjesto obavljanja staza
ZZJZ FBIH
Bolniki odjel za porodiljstvo
2
7
(2+5)
Pedijatrijska ambulanta doma zdravlja

Dom zdravlja
1
2
1
Prema preporuci mentora

1/4

Dom zdravlja
3/4
1
Bolniki odjel fizikalne medicine

Srijeda, 12. 8. 2015.

Klinika pedijatrija
patologija dojenake dobi s uvodom u kliniku
pedijatriju (obavlja se na poetku dijela "Klinika
pedijatrija")
neonatologija (s intenzivnim lijeenjem i zatitom
novoroenadi)
neurologija
kardiologija
endokrinologija s dijabetesom
intenzivna i hitna pedijatrija
medicinska genetika
bolesti metabolizma
pulmologija
reumatologija i autoimune bolesti
alergologija i klinika imunologija
hematologija i onkologija
nefrologija
gastroenterologija i prehrana

stie zavretkom
specijalizacije
36
1
Pedijatrijski odjel
4
3
3
3
4
2
2
2
1
1
2
2
3
Jedinica neonatoloke intenzivne zatite

Bolniki odjel djeije neurologije
Bolniki odjel djeije kardiologije
Bolniki odjel djeije endokrinologije sa
dijabetologijom
Jedinica djeije intenzivne zatite i hitni prijem
Institut za medicinsku genetiku
Bolniki djeiji odjel za bolesti metabolizma
Bolniki djeiji pulmoloki odjel
Bolniki djeiji odjel reumatologije i autoimunih
bolesti
Bolniki odjel za kliniku imunologiju
Bolniki djeiji odjel za hematologiju i onkologiju
Bolniki djeiji odjel za nefrologiju
Bolniki djeiji odjel za gastroenetrologiju i
prehranu
laboratorij (kontinuirano prema podruju edukacije)

kontinuirano
slikovna dijagnostika (kontinuirano prema podruju
kontinuirano
edukacije)
Godinji odmor
5
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant pedijatrije mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije. Posebna
Zavretkom specijalizacije specijalizant pedijatrije mora:
zatite (3)
pacijenta i njegove porodice, stavove drugih kolega, te drugih strunjaka (3)
sudjelovati u naunoistraivakom radu potujui etika naela naunoistraivakog rada i kliniki ispitivanja te sudjelovati u
propisima (3)
zdravstva (3)
(3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Neonatologija u porodilitu s antenatalnom zatite
Iz podruja neonatologije (novoroene i novoroenake bolesti) specijalizant pedijatrije zavretkom ovog dijela specijalizacije mora
znati:
1. Fiziologiju fetusa i novoroeneta
2. Adaptaciju novoroeneta na vanmaternine uvjete ivota
3. Prehranu novoroeneta
4. Sastav i djelovanje majinog mlijeka
5. Sastav mlijenih preparata namijenjenih nedonoadi i terminskoj novoroenadi
6. Dopuna majinog mlijeka za nedonoad, nadoknadi vitamina, minerala i proteina ("fortifiers")
7. Prepoznati i zbrinuti novoroene s ivotno ugroavajuom bolesti neposredno po porodu
8. Postaviti indikacije za postnatalni transport u pedijatrijske centre vie razine
9. Respiratorni distres-diferencijalnu dijagnozu
10. Hiposurfaktozu
11. Interpretirati plinske analize
12. Novoroenaku uticu
13. Ozljede novoroeneta nastale tokom poroda
14. Prepoznati odreene genetske sindrome i nain postupanja prema novoroenetu i porodici
15. Infekcije
16. Interpretirati radioloke nalaze
Zavretkom ovog dijela specijalizacije iz pedijatrije specijalizant mora biti osposobljen provesti:
1. Uobiajeni postupak sa zdravim novoroenetom u raaoni
2. Reanimaciju novoroeneta
3. Postupak s pupkovinom
4. Postavljanje perifernog venskog puta
5. Uzimanje uzoraka krvi i poznavanje potrebne koliine krvi za pojedine pretrage
6. Uzimanje uzoraka za metaboliku, hromosomsku i gensku analizu u sluaju ivog, umirueg i mrtvoroenog djeteta u kojeg
se sumnja na nasljedne i priroene bolesti (koa hromosomi, DNA; krv hromosomi, DNA; urin metabolike pretrage; mii;
likvor), uputiti na obdukciju s opisom klinikog stanja i porodinom anamnezom
7. Postavljanje katetera za enteralnu prehranu
8. Pripremu novoroeneta za transport
Specijalizant mora stei sljedee kompetencije sa sljedeim stepenima napredovanja:
Prepoznavanje rizine trudnoe (3)
Znanje patologije fetusa i fetalne dijagnostike (3)
Postavljanje indikacije za fetalni transport (3)
Postupanje pri rizinom porodu (3)
Procjenjivanje Apgar zbroja (3)
Procjenjivanje gestacijske dobi i vitalnosti novoroeneta (3)
Postupanje sa zdravim novoroenetom u raaoni (3)
Postupak uzimanja matinih stanica (1)
Postupak s pupkovinom (3)
Prepoznavanje i postupanje s rizinim novoroenetom (3)
Prepoznavanje i postupanje s asfiktinim novoroenetom (3)
Reanimacija novoroeneta u raaoni (3)
Postupanje s nedonoetom male, vrlo male i izrazito male rodne mase (3)
Prevencija oftalmije i hemorake bolesti novoroeneta (3)
Novoroenaki probir (3)
Procjenjivanje etikih problema u neonatologiji (3)
Poznavanje zdravstveno statistike dokumentacije (2)
Primarna zdravstvena zatita
A) Poetni dio specijalizacije (2,5 mjeseci)
1. Osnovne vjetine
1.1. Specijalizant mora upoznati osnove odnosa s bolesnom djecom i njihovom porodicom, te ostalim sudionicima koji sudjeluju u
zdravstvenoj zatiti djece i spoznati uticaj odnosa pedijatra s roditeljima, djecom i saradnicima na pruanje zdravstvene zatite, te biti
osposobljen za kompetentno rjeavanje problematike u navedenom podruju, kao i za postavljanje indikacije za daljnjom
specijalistikom obradom.
1.2. Specijalizant mora usvojiti osnovna teorijska i praktina znanja iz podruja komunikologije (komunikacijski trening, sensitivity
trening Balintova grupa, vjetina individualnog zdravstveno prosvjetnog rada, rada u maloj i velikoj grupi i biti osposobljen za
samostalno sprovoenje u individualnom i grupnom radu).
1.3. Djeca, porodica i zakon
Specijalizant mora ovladati sljedeim temama i biti osposobljen samostalno indicirati ukljuivanje saradnih struka i institucija koje
brinu o nemedicinskim aspektima zdravlja djeteta i njegove porodice:
socijalni aspekti zdravlja djeteta i njegove porodice i uticaj siromatva na zdravstveno stanje djeteta
organizacija socijalne zatite, problemi prehrane niih socijalnih slojeva
osobe u stanju socijalne potrebe
mehanizmi pruanja socijalne pomoi
prava djeteta iz oblasti socijalne zatite i podruja mirovinskog i invalidskog osiguranja
Porodini zakon i poloaj djeteta
Konvencija UN o pravima djeteta
krivinopravna zatita djeteta
dijete kao rtva i dijete kao poinitelj
zatitu djejih prava u FBiH i BiH
sociologija rane djeje dobi
rani odnos majka-dijete
razvojne faze
razvojni problemi
komunikacija dijete-roditelj
odgoj djeteta
predrasude
centri za socijalni rad i rad u lokalnoj zajednici
Srijeda, 12. 8. 2015.
edukacijski aspekti zdravlja (predkolski i kolski odgoj i obrazovanje)

metodologija uenja i ocjenjivanja
problem djece s posebnim potrebama
potrebe za prilagoavanjem i individualizacijom u zdravstvenoj zatite u cjelini
2. Osnovna znanja
Specijalizant mora u potpunosti ovladati i biti osposobljen primjenjivati sljedea znanja:
2.1. Razvojna psihologija od ranih veza majka-dijete do odrasle dobi
osnovne faze razvoja, faktori
emocionalna inteligencija
2.2. Biologija rasta
osnovi rasta i razvoja djece
genski, okolini i hormonski uticaji
modeli rasta
pubertet i njegove varijacije
krivulje rasta kako su oblikovane i ta predstavljaju
2.3. Drutvene nauke
uticaj drutva na zdravlje i bolest; na siromatvo i socijalnu deprivaciju; drutveni faktori i njihova mrea
uticaj umjetnosti i kulture na zdravlje
etniki uticaji na zdravlje
2.4. Prehrana
osnovni prehrambeni sastojci, minerali, vitamini i elementi u tragovima
kontrola unosa (bioloka i drutvena)
vanost dojenja i prednosti prirodne prehrane
sigurnost i higijena hrane
osjetljivost na prehrambene sastojke
drutveni i kulturoloki aspekti dijeta
indeks tjelesne mase
zastoj u rastu i razvoju
redukcijske i specijalne dijete
2.5. Epidemiologija
oblici zdravlja i bolesti
izvori podataka
obaveza uestvovanja u nadzoru i prikupljanju podataka od javnozdravstvenog znaaja
osnove statistike zdravstvene zatite
statistika morbiditeta i siromatva
2.6. Epidemiologija i kritiko razmiljanje primjenjeno na individualni sluaj
vjerovatnost javljanja poremeaja
osjetljivost i specifinost pretrage
pozitivna prediktivna vrijednost
proces odluivanja profesionalnih radnika i njihov uinak na zdravstvenu zatitu
3. Podruja pedijatrijske prakse
Specijalizant mora biti osposobljen samostalno primjeniti praktine vjetine i metodologiju rada u sljedeim podrujima:
3.1 Poremeaji psiholokog i emocionalnog razvoja
psihologija djeje dobi
rani odnos majka dijete
razvojne faze
razvojni problemi
komunikacija dijete-roditelj
odgoj djeteta
rizini faktori u porodinoj i socijalnoj okolini djeteta za pojavu zaputenosti, zlostavljanja I naputanja djeteta
smetnje ponaanja i uenja
razumijevanje psiholokih problema djece s deformitetima
3.2. Razumijevanje testova ispitivanja sluha i vida
visus
Snellenove tablice
Ishiharine tablice za prepoznavanje boja
neonatalni skrining sluha
4. Prevencija
Specijalizant mora biti osposobljen upotrijebiti metodologiju rada i praktine vjetine u sljedeim podrujima:
4.1. Programi primarne, sekundarne i tercijarne prevencije osnovna obiljeja djelovanja, organizacija, provedba
4.2. Rano otkrivanje bolesti i ometenosti primjenom jednostavnih skrining testova (kukovi,
bakteriurija, sluh, vid, cerebralna kljenut i dr.)
4.3. Cijepljenje
obavezni i dopunski program cijepljenja
modifikacija programa
nuspojave i kontraindikacije
4.4. Savjetovalini rad
njega
odgoj
prehrana
5. Lijeenje u ambulanti specijalista pedijatrije na primarnoj nivou zdravstvene zatite
Specijalizant mora usvojiti osnovna pedijatrijska znanja, upoznati metodologiju rada, upoznati saradne slube, provoditi dijagnostike
i terapijske zahvate, usvojiti osnove administriranja na primarnoj nivou zdravstvene zatite.
B. Zavrni dio u petoj godini (5 mjeseci)
Specijalizant mora usvojiti sljedea teorijska znanja i biti osposobljen za samostalno obavljanje:
1.
Metode i procjena efiksanosti rezultata
protokoli za praenje rezultata rada i nauna evaluacija
specijalizirani istraivaki programi
2.
Kritiko razmiljanje
hodogrami rjeavanja tipinih problema u PZZ - glavobolja, abdominalne kolike, aerokolike, vruica nepoznatog
Srijeda, 12. 8. 2015.
podrijetla, bol u prsnom kou, upala uha, opstruktivni bronhitis, bol u kuku
infekcije dinih puteva pogled iz PZZ
hitna stanja u pedijatriji organizacija zbrinjavanja na nivou PZZ
telefonsko savjetovanje u pedijatrijskoj PZZ
3.
Medicinska etika
prava djeteta bolesnika, prava skrbnika
institut lijenike tajne u pedijatriji
obavezni program cijepljenja i etika pitanja
4.
Okolini faktori
- socijalni uticaji na zdravlje djeteta
- ekoloki uticaji na zdravlje djeteta
Primarna zdravstvena zatita (ordinacija specijalista pedijatrije, mentor)
1. Osnovne vjetine
Specijalizant se upoznaje s ekonomskim aspektima funkcioniranja ordinacije na primarnom nivou zdravstvene zatite; stie sva
potrebna znanja i vjetine samostalnog ekonomskog upravljanja:
1.1. Trokovi zdravstvene zatite
ekonomija i zdravlje djece
organizacija primarne zdravstvene zatite prikaz razliitih modela funkcioniranja
prevencija osnova zdravlja: troak ili unosna investicija?
2. Osnovna znanja
2. 1. Javno zdravstvo upoznavanje sa javnozdravstvenom ulogom
Kako se mijenjaju oblici bolesti i kako ih se moe mijenjati;
Javno miljenje uloga zastupanja stava;
Holistiki pristup u organizaciji PZZ, uloga lokalne zajednice u zdravstvenoj zatiti
pokretanje i usklaivanje multidisciplinarnog djelovanja za pomo rizinim porodicama (socijalna patologija, siromatvo,
adolescentno roditeljstvo, hronino bolesno dijete u porodici)
3. Podruja pedijatrijske prakse
Specijalizant se upoznaje sa organizacijskim aspektima funkcioniranja primarne zdravstvene zatite; stie sva potrebna znanja i
vjetine organizacijskog upravljanja koja omoguavaju samostalni rad:
3.1. Provedbene vjetine
organizacija rada
racionalno provoenje dijagnostike i terapije
Specijalizant pedijatrije mora usvojiti znanja i vjetine organiziranja interdisciplinarnih programa od javnozdravstvenog znaaja
3.2. Psiholoko usmjeravanje
kola roditeljstva osnovni principi odgoja djece
rana prevencija razvojnih psiholokih poremeaja i rana intervencija
Sportska medicina: dijete i sport
Specijalizant se osposobljava za samostalno rjeavanje problematike vezane za rekreativne aktivnosti i vrhunski sport, ukljuujui
procjenu djetetove sposobnosti za te aktivnosti u saradnji s razliitim subspecijalistima.
Centar za socijalni rad
Specijalizant mora upoznati osnovne aktivnosti vezane za socijalnu zatita djece (programi, zakonske mogunosti i procedure,
prvostepeno tijelo vjetaenja)
Ustanova za mentalno zdravlje djece i omladine
Specijalizant mora upoznati podruja djelovanja i organizaciju rada navedenih ustanova
Kune posjete i organizacija kunog lijeenja
Specijalizant mora dobiti uvid u organitzaciju kunog lijeenja i osposobiti se za samostalno provoenje kunog lijeenja.
Zdravstvena zatita u predkolskoj ustanovi
Specijalizant mora upoznati sistem zdravstvene zatite i njege predkolske djece u ustanovama, specifinosti problematike i modele
saradnje sa sistemom zdravstvene zatite.
Hitna stanja
Specijalizant se osposobljava za samostalni rad u rjeavanju hitnih stanja u uvjetima zbrinjavanja djece na prmarnom nivou
zdravstevne zatite.
Specijalizant mora stei posebne kompetencije sa sljedeim stepenima napredovanja:
Prva godina
Odnos s bolesnom djecom i njihovom porodicom, te ostalim sudionicima koji sudjeluju u zdravstvenoj zatiti djece (3)
Komunikacijske sposobnosti (3)
Djeca, porodica i zakon (3)
Rani emocionalni razvoj (3)
Biologija rasta i razvoja djece (3)
Prehrambene potrebe djeteta za normalan rast i razvoj (3)
Prehrana djece s poremeajima zdravlja (3)
Poremeaji emocionalnog razvoja i faktori koji utjeu na njihov nastanak (3)
Testovi ispitivanja vida i sluha (1)
Imunizacija djece (3)
Oblici primarne, sekundarne i tercijarne prevencije (3)
Epidemiologija, prikupljanje i interpretacija epidemiolokih podataka (3)
Savjetovalini rad u PZZ (3)
Peta godina
Javnozdravstveni aspekti rada u pedijatrijskoj PZZ (3)
Programi prevencije i rane intervencije (3)
Istraivanje i angairanje lokalnih resursa u zatite za zdravlje djece (3)
Organizacija i provoenje edukacijskih programa (3)
Djelokrug rada centra za socijalni rad (3)
Dijete i sport (3)
Djelokrug rada ustanove za mentalno zdravlje djece i omladinu (3)
Kune posjete i lijeenje u kui bolesnika (3)
Zdravstvena briga o djeci u predkolskim ustanovama, modaliteti saradnje (3)
Identifikacija hitnih stanja i postupanja na nivou PZZ (3)
Metode i procjena efiksanosti rezultata (3)
Kritiko razmiljanje, evidence based practice (3)
-
Srijeda, 12. 8. 2015.
Algoritmi u pedijatriji (3)

Telefonsko savjetovanje u PZZ (3)
Hitna stanja u PZZ specifinosti djelovanja (3)
Medicinska etika u podruju zatite za djecu (3)
Socijalni i ekoloki faktori rasta i razvoja (3)
kolska i adolescentna medicina
Specijalizant pedijatrije mora stei znanja iz:
fizioloke i psiholoke karakteristike kolske djece i adolescenata
osnovni probiri u dobi kolskog djeteta (oteenje vida, oteenje sluha, derformacija kime i stopala)
cijepljenje kolske djece
psiholoki razvoj kolskog djeteta i odstupanja
edukacijsko zdravlje
spolni razvoj kolskog djeteta i odstupanja (reproduktivno zdravlje, spolno prenosive bolesti njihova prevencija i lijeenje;
planiranje porodice)
prehrana kolske djece (energetske potrebe kolskog djeteta, kolska kuhinja, zdrava prehrana,
prevencija i lijeenje poremeaja hranjenja)
najee bolesti kolske dobi (epidemiologija, etiologija, dijagnostika i lijeenje)
zarazne bolesti kolske dobi
hronino bolesno kolsko dijete i adolescent
oblici rizinog ponaanja kolske djece i adolescenata, preventivni i terapijski pristup (zakonske regulative i mjere)
zdravstveni odgoj i promicanje zdravlja kolske djece
prilagodba nastavnog programa specifinim potrebama kolskog djeteta
univerzitetska medicina
Specijalizant pedijatrije mora usvojiti sljedee vjetine:
prepoznati normalne razvojne pojave u kolskog djeteta, uoiti odstupanja i usmjeriti dijagnostike postupke
redovno i pravilno provoditi postupke probira u kolskog djeteta (vid, sluh, ortopedski deformiteti)
poznavati kalendar cijepljenja, cjepiva i osnovnih cijepljenja u kolske djece
sistematski pregled kolskog djeteta
pregledi uenika radi utvrivanja zdravstvenog stanja i sposobnosti za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture, uz odreivanje
optimalnog programa
kontrolni pregledi uenika pri pojavi zaraznih bolesti u koli i poduzimanje protuepidemijskih mjera
provoenje i nadgledanje zdravstvenog odgoja u kolama, saradnja s roditeljima i nastavnicima
uestvovanje u komisijama za prilagodbu nastavnog programa
Specijalizant pedijatrije mora razviti stavove o:
preventivni pristup, kako bi se na vrijeme otkrila i sprijeila odstupanja, poremeaji i bolesti
lini stav povjerenja prema ueniku, njihovim roditeljima i nastavnicima, to e posluiti kao osnova u prihvaanju problema
i uspjenije saradnje.
Priprema za cijepljenje i postupci cijepljenja (3)
Prepoznavanje deformacija lokomotornog sistema (3)
Prepoznavanje promjena ponaanja koja ukazuju na rizino ponaanje (3)
Razgovor s roditeljima zbog sumnje na rizino ponaanje (3)
Postupci za sprjeavanje ozljeda u prometu (3)
Sistematski pregled (3)
Kontakt sa socijalnim slubama (3)
Edukacija djeteta s posebnim zdravstvenim potrebama (3)
Saradnja s nastavnicima (3)
Edukacija nastavnika o pokazateljima rizinog ponaanja (3)
Priprema zdrave prehrane (3)
Edukacija o zdravim odnosima s vrnjacima (3)
Infektologija s mikrobiologijom i epidemiologijom
Specijalizant pedijatrije mora stei sljedea znanja iz mikrobiologije:
klasifikacija uzronika infekcijskih bolesti
razlikovanje pojmova infekcije, kolonizacije i kliconotva
kultivacija i identifikacija uzronika, obrada primarno sterilnih i nesterilnih materijala
pohranjivanje i rukovanje s uzorcima
osjetljivost mikroorganizama na antimikrobne lijekove
klasifikacija i mehanizmi djelovanja antimikrobnih lijekova
osjetljivost i specifinost dijagnostikih testova, interpretacija serolokih testova
metode molekularne dijagnostike infekcijskih bolesti
Specijalizant pedijatrije mora stei sljedea znanja iz epidemiologije:
naini prenosa infekcija, mehanizam vertikalnog prenosa infekcija
prevencija zaraznih bolesti
aktivna i pasivna imunoprofilaksa
prevencija bolnikih infekcija u bolnikim odjelima, odjelima intenzivne pedijatrijske medicine i odjelima za
imunokompromitirane bolesnike, naela izolacije
obavezno prijavljivanje zaraznih bolesti
Specijalizant pedijatrije mora stei sljedea znanja iz infektologije:
uzroci poveane osjetljivosti djece na infekcije
imunoloke reakcije tokom infekcija u djejoj dobi
glavni simptomi infekcija
nozokomijalne infekcije
sepsa, sindrom sistemnog upalnog odgovora, viestruko zatajenje organa
sindrom toksikog oka
perinatalne infekcije (bakterijske, virusne, protozoarne)
infekcije praene osipom
bakterijske infekcije sredinjeg ivanog sistema
nebakterijske infekcije sredinjeg ivanog sistema (aseptini meningitis, encefalitis, mijelitis)
infekcije uzrokovane herpesvirusima (EBV, CMV, HSV, VZV, HHV 6)
virusni hepatitisi

-
Srijeda, 12. 8. 2015.
toksoplazmoza
invazivne bakterijske infekcije u djejoj dobi nastale u opoj populaciji (S. pneumoniae, N, meningitidis, S. aureus, S.
pyogenes)
crijevne infekcije i parazitoze
infekcije dinoga sistema i hripavac
HIV infekcija/bolest
principi antimikrobnog lijeenja
hitne intervencije u lijeenju zaraznih bolesti
principi mikrobioloke dijagnostike infekcija u djejoj dobi
vruica nepoznatog uzroka, rana dijagnostika osteomijelitisa i septinog artritisa
Specijalizant pedijatrije mora usvojiti sljedee vjetine:
uzimanje uzorka kapilarne krvi, venepunkcija, odreivanje potrebne minimalne koliine krvi za pojedinu pretragu,
davanje intramuskularne i intravenske injekcije, infuzijsko lijeenje, transfuzije
Urin: uzimanje uzorka skupljaem, kateterizacijom mokranog mjehura, suprapubinom punkcijom, pohrana urina za
mikrobioloke pretage
Likvor: lumbalna punkcija, pohrana likvora za pojedinu pretragu, kontraindikacije
Koni testovi: tuberkulinski, analiza sadraja bula i vezikula.
Specijalizant pedijatrije mora razviti stavove:
upoznati specifinosti etiolokih i klinikih entiteta i sindroma infekcija u djejoj dobi (epidemioloke, patogenetske, klinike,
terapijske i profilaktike) uzimajui u obzir specifinosti infekcija u djejoj dobi, dosegnuti razvojni stepen i zrelost organskih
sistema ukljuujui imunosni sistem, posebnosti interpretacije laboratorijskih nalaza i njihova ogranienja u dijagnostici.
racionalna i kritika upotreba antibiotika u lijeenju febrilnih stanja
Specijalizant mora biti osposobljen samostalno obaviti:
prepoznati i dijagnosticirati najee infekcijske bolesti steene u opoj populaciji, oportunistike infekcije u specijalnih
populacija pedijatrijskih bolesnika i nozokomijalne infekcijske bolesti
postaviti indikacije, ogranienja i mogunosti savremene dijagnostike infekcijskih bolesti (klasina mikrobiologija, serologija
i molekulska dijagnostika).
Specifinosti (hetero)anamneze i znaaj epidemiolokih podataka (3)
Uzimanje materijala za dijagnostiku infekcijskih bolesti (2)
Lumbalna punkcija (3)
Laboratorijska dijagnostika infektivnih bolesti (3)
Osjetljivost i specifinost dijagnostikih metoda za dokazivanje etiologije infekcijskih bolesti (3)
Doze antimikrobnih lijekova i spektar antimikrobnog uinka pojedinog lijeka (3)
Patogeneza infekcijskih bolesti (3)
Glavni simptomi i skupovi simptoma bolesnika s infekcijskim bolestima (3)
Simptomatsko lijeenje vruice (3)
Simptomatsko i suportivno lijeenje bolesnika pedijatrijske dobi oboljelih od najeih infekcijskih bolesti (3)
Etioloko lijeenje infekcijskih bolesti (3)
Farmakokinetika i farmakodinamika antibiotika, rezistencije na antibiotike (3)
Antifungalni, antivirusni i antiparazitarni lijekovi (3)
Imunomodulacijska sredstva i njihova upotreba (3)
Febrilno stanje s osipom i mukokutane infekcije (3)
Sistemski upalni odgovor, sepsa i septiki ok (3)
Infekcije novoroeneta: etioloke, epidemioloke, patogenetske, klinike i terapijske karakteristike, bakterijske infekcije
novoroeneta, virusne infekcije fetusa i novoroeneta (3)
Bolesti nepoznate, vjerovatno infektivne etiologije: Kawasakijeva bolest; Sindrom hroninog umora (3)
Organizacija kontrole infekcija, izolacija (3)
Zatita hronino bolesnog djeteta i odstupanja u rastu i razvoju djece
Provodi se u ustanovama koje imaju programe za zbrinjavanje hronino bolesne djece (npr. djece s poremeajem motorikog razvoja,
djece sa senzorikim poremeajima, djece koja boluju od astme, epilepsije, mentalnih problema, autistikog spektra, dijabetesa,
poremeaja rasta, poremeaja spolnih funkcija, onkolokih i hematolokih oboljenja, poremeaja hranjenja itd.) i rehabilitacijskim
centrima. Potrebno je da se specijalizant temeljito upozna i u potpunosti bude sposoban samostalno rjeavati najmanje 3 hronina
problema djece (npr. za dijabetes - zdravstvena zatita djece dijabetiara, drutvene organizacije dijabetikih bolesnika, savjetovalita
za djecu dijabetiare, socijalnomedicinska problematika, radna sposobnost i izbor zvanja, planiranje porodice, vanost timskog rada u
brizi za bolesnika s dijabetesom), kao i da ovlada osnovama vjetina rehabilitacijskih programa (Bobath, Vojta).
Specijalizant pedijatrije mora se upoznati sa zbrinjavanjem hronino bolesne djece i osposobiti za samostalno djelovanje u sljedeim
podrujima:
organizacijski modeli integrirane zatite
posebne potrebe porodice i djece hroninih bolesnika
usklaivanje dugorone medicinske zatite za hronino bolesnu djecu sa sekundarnom I tercijarnom zatitom, rehabilitacijom,
slubom socijalne zatite, lokalnom zajednicom, karitativnim organizacijama, pedagokom slubom i sl.
angairanje, nadziranje i usklaivanje djelovanja saradnih struka (patronaa, socijalna zatita, odgoj i obrazovanje, psiholozi,
defektolozi, logopedi).
Specijalizant se upoznaje s psihodinamikom hronino bolesnog djeteta i njegove porodice i osposobljava za kompetentno rjeavanje
sljedee problematike:
razumijevanje psiholokih problema u djece i adolescenata s hroninom bolesti
prepoznavanje strukture, socijalnog, obrazovnog stanja i okruenja porodici
procjena mogunosti lanova porodice da shvate, nose se i sudjeluju u terapijskim zahtjevima hronino bolesnog djeteta.
Zbrinjavanje hronino bolesnog djeteta i djeteta s potekoama u razvoju (3)
Specijalizirane institucije za brigu o djeci s posebnim potrebama (3)
Holistiki pristup u zbrinjavanju djece s posebnim potrebama (3)
Organizacijski modeli zatite (3)
Psiholoki problemi djece s posebnim potrebama i njihovih porodica (3)
Socijalni problemi djece s posebnim potrebama i njihovih porodica (3)
Edukacijsko zdravlje djece s posebnim potrebama (3)
Lokalna zajednica u zbrinjavanju djece s posebnim potrebama (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Saradne struke
Djeja ortopedija
Specijalizant mora biti osposobljen za:
dijagnostiku i terapiju ortopedskih bolesti koje se mogu najprije otkriti u pedijatrijskoj praksi
kliniku procjenu ortopedskih bolesti, posebno bolesti kuka u novoroenadi i dojenadi, te skolioze u kolske djece
interpretaciju slikovnih metoda
prepoznavanje najeih priroenih bolesti kostiju i zglobova
Djeja otorinolaringologija
Specijalizant mora usvojiti znanja iz:
anatomije i funkcije uha, grla i nosa
upala srednjeg uha u djece
rane dijagnostike i terapije oteenja sluha
poremeaja glasa kao dijagnostikog faktora
posljedica oteenja sluha
dijagnostikih pretraga u ORL (ukljuujui i slune evocirane potencijale)
alergijskih manifestacija, prevencije i terapije
dijagnostike i terapije infekcija i komplikacija u ORL
opstrukcije gornjih dinih putova
rascjepa usnice i nepca, te zatite o djetetu s rascjepom usnice i nepca
rada ustanove za specijalnu zatita djece s oteenjem sluha
Specijalizant mora stei vjetine za samostalni rad:
klinika procjena morfolokih promjena uha, grla i nosa
interpretacija nalaza slikovnih metoda
skrining za oteenje sluha
Specijalizant mora usvojiti sljedee stavove:
spremnost na timski rad
indikacije i kontraindikacije za tonzilektomiju i adenoidektomiju
razumijevanje za psiholoke probleme djece s oteenjem sluha, i znaaj rane intervencije u kombinaciji s potporom porodici
Djeja oftalmologija
Specijalizant mora biti osposobljen za poznavanje:
najeih kongenitalnih problema
ranu dijagnostiku i terapiju poremeaja vida
dijagnostikih metoda u oftalmologiji, ukljuujui i vidne evocirane potencijale
bolesti oka udruenih sa sistemskim poremeajima
ustanova i slubi za specijalnu zatita djece s poremeajem vida
Specijalizant mora stei sljedee vjetine i sposobnosti se za samostalni rad:
razumijevanje rezultata oftalmolokih pretraga
najea lokalna terapija za bolesti oka
Specijalizant mora usvajiti sljedee stavove:
shvaanje uticaja poremeenog vida na emocionalni i mentalni razvoj
shvaanje znaaja rane intervencije udruene s potporom porodici
Djeja stomatologija
Specijalizant mora usvojiti sljedea znanja:
normalna denticija
mehanizam i prevencija karijesa
principi zatite zubi, higijene usne upljine i prehrane
Specijalizant mora usvojiti sljedee vjetine:
edukacija o stomatolokoj zatiti
shvaanje znaaja stomatoloke zatite
Dermatovenerologija
normalna graa i funkcija koe, dlaka i noktiju
infekcije koe (gljivine, bakterijske, virusne)
manifestacije sistemskih bolesti na koi i sluznicama, genetski poremeaji, infekcije, bolesti veziva, maligne bolesti
najei problemi: pelenski osip, eritem, impetigo, ekcemi, akne, nevusi, erupcije
opisati morfologiju, konfiguraciju i raspodjelu dermatolokih promjena
prikupljanje uzorka tekuine iz bula/vezikula, lokalna terapija
razumijevanje stigmatizacije djeteta s tekom konom bolesti
Djeja psihijatrija, psihosomatski problemi i poremeaji ponaanja
emocionalni problemi porodice bolesnog djeteta ili djeteta s potekoama
uticaj stresa na dijete u razliitoj dobi
najei poremeaji ponaanja i njihovo zbrinjavanje ovisno o dobi, npr. rani poremeaj u komunikaciji dijete-roditelj,
plaljivo dijete, problemi sa spavanjem, hranjenjem, enureza, enkopreza
patogeneza i klinika slika najeih psihosomatskih problema
problemi u adolescenciji psiholoki aspekt tjelesne bolesti
najei emocionalni problemi
potekoe ADHD (sindrom deficita panje i hiperaktivnost)
problemi djeteta u bolnici
psihosocijalni problemi zlostavljenog djeteta
psihosocijalni problemi hendikepiranog i mentalno retardiranog djeteta
razgovor s naglaskom na psihijatrijske simptome
izvoenje jednostavnih testova, npr. razvojni test, relevantni upitnici
principi dijagnostikih metoda
principi psihoterapijskih metoda i farmakoterapije u djece
Srijeda, 12. 8. 2015.

saosjeanje za dijete s psiholokim potekoama i atipinim ponaanjem
razumijevanje za potekoe u ponaanju djece s hroninim, mutilirajuim, onesposobljavajuim i terminalnim bolestima
Fizikalna medicina
lokomotorno funkcioniranje zdravog djeteta
kliniki znakovi motorne disfunkcije: aktivne motorike, tonusa, refleksa, poloaja
habilitacija fizikalnom i radnom terapijom
drenaa dinih putova
kliniki pregled djeteta radi utvrivanja lokomotornog deficita
usvajanje osnova fizikalne terapije po Bobathu i Vojti
drenaa dinih putova
razumijevanje principa habilitacije po ontogenom redu, ponavljajuim stimulusima i sprjeavanju patolokih motornih
reakcija, te ranog ukljuivanja u postupke habilitacije
spremnost na multidisciplinarni pristup
Kliniki znakovi luksacije kuka (3)
Kliniki znakovi skolioze (3)
Postupak s djetetom loeg dranja (3)
Prepoznavanje oteenja sluha (3)
Pretrage u djeteta s oteenjem sluha (3)
Postupak s djetetom s govornom manom (3)
Dijete s akutnom opstrukcijom gornjih dinih putova (3)
Pregled i lijeenje djeteta s hroninim rinitisom (3)
Prepoznavanje strabizma i postupak(3)
Pregled vida (3)
Pregled zubala (3)
Higijena usne upljine (3)
Postupak s djetetom s osipom (3)
Sistemske bolesti s manifestacijama na koi (3)
Prepoznavanje poremeaja ponaanja (3)
Potekoe u djeteta koje dugo boravi u bolnici (3)
Zlostavljano dijete (3)
Zanemarivano dijete (3)
Kliniki pregled djeteta radi utvrivanja lokomotornog deficita (3)
Usvajanje osnova fizikalne terapije po Bobathu i Vojti (3)
Djeja hirurgija
Tokom specijalizacije specijalizant pedijatrije bit e osposobljen za:
prepoznati hitna stanja u hirurgiji
odrediti dijagnostike pretrage za stanja u pedijatriji koja e zahtijevati operacijski zahvat
uraditi uobiajeni prijeoperacijski pregled i uobiajene prijeoperacijske pretrage
prepoznati znakove ivotne ugroenosti i prijeoperacijski zbrinuti ivotno ugroeno dijete: stanje oka poremeaje vode,
elektrolita i acidobazne ravnotee, infekciju, poremeaje koagulacije, anemiju
pripremiti za operacijski zahvat dijete s hroninim bolestima, poput epilepsije i dijabetesa
prepoznati znakove zatajenja organa
prepoznati znakove potekoa disanja koji mogu biti uzrokom poslijeanestezijske apneje.
Prepoznavanje znakova akutnog hirurkog abdomena i obrada bolesnika (3)
Primarna obrada rane (3)
Imobilizacija ozljeenog djeteta (3)
Saradnja s hirurgom i drugim slubama (rendgenolog, laboratorij) u zbrinjavanju bolesnika (3)
Hitni popstupci u bolesnika s ozljedom glave (3)
Klinika pedijatrija
Patologija dojenake dobi s uvodom u kliniku pedijatriju
Zavretkom ovog dijela specijalizacije specijalizant pedijatrije mora poznavati i usvojiti naela organizacije boravka dojenadi i djece
u bolnici. Morao bi znati komunicirati s roditeljima hospitaliziranog djeteta, uzimati anamnezu, pravilno pregledati dojene i dijete,
organizirati smjetaj roditelja u skladu s dobi i potrebama djeteta i osoblja, organizirati dojenje u bolnici. Takoer, mora poznavati
reakcije djeteta na bolnicu, znati zatititi dijete u bolnici, nadzirati dojenad, poznavati indikacije za bolniko lijeenje. Takoer, treba
znati procijeniti zdravlje, ugroenost dojeneta i psihomotorni razvoj dojenadi. Mora znati rijeiti najee specifine probleme
dojenake dobifebrilitet, nenapredovanje, sindrom (izbjegnute) iznenadne dojenake smrti, apneje, konvulzije, uticu, hipotoniju.
Mora poznavati specifinosti laboratorijskih nalaza u dojenakoj dobi.
Organizacija boravka dojenadi i djece u bolnici. Smjetaj roditelja. Organizacija dojenja u bolnici. Rjeavanje specifinih
problema dojenake dobi. (3)
Komunikacija s roditeljima hospitaliziranog djeteta (3)
Anamneza. Pregled dojeneta i djeteta. Procjena psihomotornog razvoja dojenadi (3)
Procjena zdravlja, ugroenosti dojeneta. Indikacije za bolniko lijeenje. (3)
Reakcije djeteta na bolnicu. Zatita djeteta u bolnici. Nadzor dojenadi. (3)
Pristup problemu i rjeavanje - Febrilno dojene (3)
Pristup problemu i rjeavanje - Dojene koje ne napreduje (3)
Pristup problemu i rjeavanje - Sindrom (izbjegnute) iznenadne dojenake smrti (3)
Pristup problemu i rjeavanje - Apneje (3)
Pristup problemu i rjeavanje - Konvulzije u dojenadi (3)
Pristup problemu i rjeavanje - utica (3)
Pristup problemu i rjeavanje - Mlohavo dojene (3)
Specifinosti laboratorijskih nalaza u dojenakoj dobi (3)
Neonatologija (s intenzivnim lijeenjem i zatite novoroeneta)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Specijalizant pedijatrije mora usvojiti sljedea znanja:

1. Fiziologiju fetusa i novoroeneta
2. Adaptaciju novoroeneta na vanmaternine uvjete ivota
3. Provoditi prehranu novoroeneta majinim mlijekom u jedinicama intenzivnog lijeenja novoroenadi, primjenu
pojaivaa majinog mlijeka
4. Provoditi enteralno i parenteralno hranjenje, komplikacije parenteralne prehrane
5. Prepoznati i lijeiti poremeaje prometa vode, elektrolita i acidobazne ravnotee
6. Prepoznati perinatalnu asfiksiju, provesti reanimaciju i postreanimacijski postupak
7. Prepoznati uzroke i lijeiti novoroenaku uticu
8. Prepoznati perinatalnu infekciju poznavati etiologiju, patogenezu, klinike i laboratorijske znakove, te njenu prevenciju i
lijeenje
9. Prepoznati i lijeiti septiki ok
10. Osnovne dismorfogenetske sindrome, te prepoznati anomalije nespojive sa ivotom
11. ivotno ugroavajue priroene malformacije prema organskim sistemima
12. Uiniti perioperativnu obradu i lijeenje, pripremu za transport i transport u operacijsku salu. Takoer, treba znati kako
provesti postoperacijsko lijeenje.
13. Provesti transport "k sebi" i povratni transport novoroenadi
14. Svijest o dugoronim tetnim posljedicama na zdravlje djece zbog neprovedenih, odgaanih ili neodgovarajuih medicinskih
postupaka
15. Potrebu kontinuirane edukacije i primjenu znanja zasnovanih na dokazima
16. Potrebu trajnog procjenjivanja vlastitih rezultata mortaliteta, morbiditeta i invaliditeta bolesnika
17. Potrebu unapreenja lokalne prakse u multidisciplinarnoj saradnji (neonatolog porodilite, pedijatri u pedijatrijskim
odjelima/klinikama, primarna zdravstvena zatita, ginekolozi, primalje, neonatalne medicinske sestre i dr.)
Specijalizant pedijatrije mora usvojiti znanja o etiologiji, patogenezi, klinikoj slici, dijagnozama, lijeenju, prevenciji i prognozi
bolesti:
1. Bolesti respiratornog sistema, te kako provesti lijeenje kisikom, njegove indikacije i opasnosti. Mora znati indikacije za
mehaniku ventilaciju, te njene akutne i hronine komplikacije. Mora znati prepoznati hroninu plunu bolest
2. Bolesti kardiovaskularnog sistema mora prepoznati i znati zapoeti lijeenje novoroenadi s priroenim sranim grekama
3. Neuroloke i neuromuskularne bolesti i stanja, te kako se provodi habilitacija i kako funkcionira registar neurorizine
novoroenadi
4. Procjeniti strukturu i funkcionalno stanje sredinjeg ivanog sistema, pregledom i slikovnim pretragama (UZV, CT, NMR)
5. Osnovni dismorfogenetski sindromi, naini dijagnostike, lijeenja i ophoenja sa roditeljima/starateljima
6. Priroenih metabolikih bolesti
7. Bolesti probavnog sistema i jetre, te preoperativno i postoperativno zbrinjavanje bolesnika s malformacijama probavnog
sistema
8. Hemoraku bolest novoroenadi. Mora znati kako lijeiti anemiju, policitemiju i trombocitopeniju
9. Bolesti endokrinog sistema
10. Procjeniti bubrenu funkciju novoroeneta. Mora znati najee bolesti bubrega
11. Mora znati prepoznati i lijeiti hipertenziju, hipotenziju i ok.
12. Mora poznavati farmakoterapiju novoroeneta
13. Pratiti hroninog plunog, sranog, bubrenog i gastroenterolokog pacijenta
14. Mora znati rizine faktore, prevenciju i lijeenje navedenih hroninih bolesti
15. Anemija prematurusa
16. Metabolika bolest kostiju prematurusa
17. Mora znati specifinosti lijeenja novoroenadi vrlo male i izrazito male rodne mase
18. Mora znati kada i kako se radi probir novoroenadi na oteenje sluha i retinopatiju prematuriteta
19. Mora biti upoznat s etikim pitanjima i pravnim problemima, te sudjelovati u kliniko patolokim konferencijama
20. Mora znati o regionalizaciji zdravstvene zatite novoroenadi i smjerovima transportiranja
21. Mora sudjelovati u saradnji s lokalnim, regionalnim i nacionalnim timovima u analizi mortaliteta, morbiditeta i invaliditeta
novoroenadi
22. Mora sudjelovati u aktivnostima unapreenja zdravlja populacije, pruanju potpore majkama i porodicima nedonoadi vrlo
male rodne mase i/ili teko bolesne novoroenadi, pomo na ostvarivanju prava na dobivanje strukturirane podrke drutva
23. Mora saraivati s lijenicima primarne zdravstvene zatite na realizaciji zdravstvenih i socijalnih prava i najbolje medicinske
prakse u praenju hroninog i invalidnog bolesnika
24. Mora sudjelovati u organizaciji sistema praenja i dugoronom praenju rezultata lokalne i regionalne neonatalne i
pedijatrijske zdravstvene zatite, te u procjeni rizika za pojedinog bolesnika
25. Etike dileme u lijeenju teko bolesne novoroenadi
26. Mora sudjelovati u pruanju potpore porodici hronino bolesne i umirue djece.
Specijalizant pedijatrije mora biti osposobljen samostalno obaviti:
1. Reanimaciju novoroeneta (ventilaciju balonom s maskom, te ventilaciju balonom preko endotrahealnog tubusa, masau
srca)
2. Endotrahealnu intubaciju
3. Primjenu surfaktanta
4. Mehaniku invazivnu ventilaciju, neinvazivnu ventilaciju, primjenu inhaliranog duikova oksida
5. Aspiraciju dinih putova (nos, drijelo, traheja)
6. Torakocentezu i drenau pneumotoraksa, drenau pleuralnog izljeva, punkciju ascitesa
7. Postupak zbrinjavanja pupkovine
8. Postavljanje centralnog venskog i arterijskog puta, invazivni i neinvazivni nadzor bolesnika
9. Lumbalnu punkciju, intraventrikularnu punkciju, provoditi vanjsku drenau likvora
10. Ultrazvuni pregled mozga
11. Interpretaciju radiolokih nalaza
12. Punkciju kotane sri
13. Postavljanje katetera za enteralnu prehranu
14. Kateterizaciju mokranog mjehura, suprapubinu punkciju
15. Praktino provoditi peritonealnu dijalizu
16. Fototerapiju, eksangvinotransfuziju
17. Duboku sedaciju
18. Sudjelovati pri malim hirurkim zahvatima u jedinici intenzivnog lijeenja
19. Pripremu i provjeru, te stavljanje u funkciju potrebne opreme (inkubator, perfuzor, respirator, aspirator, vakuumska drenaa,
inhalator, grijani radni stol, fototerapijska lampa, mobilni RTG).
Srijeda, 12. 8. 2015.
20. Razgovor s roditeljima teko bolesnog ili umirueg novoroeneta

21. Ehokardiografiju otvorenog duktusa Botalli
22. Organizaciju i sudjelovati pri oftalmolokim dijagnostikim i terapijskim zahvatima u bolesnika sa sumnjom na retinopatiju
prematurusa
23. U voenju tima intrahospitalnog transporta i transporta novoroenadi "k sebi", te povratnog transporta
Fiziologija fetusa i novoroeneta (3)
Adaptacija na vanmaternine uvjete ivota (3)
Prehrana novoroeneta (3)
Sastav i djelovanje majina mlijeka (3)
Sastav mlijenih preparata (3)
Dopuna majina mlijeka za nedonoad (3)
Prepoznavanje i zbrinjavanje vitalno ugroavajuih stanja po porodu (3)
Reanimacija i produena reanimacija (3)
Postavljanje umbilikalnog venskog katetera (3)
Postavljanje perifernog venskog puta (3)
Uzimanje uzoraka krvi i poznavanje potrebne koliine krvi za analize (3)
Indiciranje postnatalnog transporta (3)
Priprema novoroeneta za postnatalni tranport (3)
Prepoznavanje i lijeenje respiratornog distres sindroma (3)
Primjena mehanike ventilacije i surfaktanta (3)
Interpretacija plinskih analiza (3)
Novoroenaka utica (3)
Eksangvinotransfuzija (3)
Ozljede novoroeneta u porodu (3)
Infekcije (3)
Postavljanje katetera za enteralnu prehranu (3)
Interpretacija radiolokih pretraga (rtg, CT, MRI, UZV) (3)
Mehanika ventilacija (3)
Konvencionalna mehanika ventilacija (3)
Neinvazivna ventilacija (3)
Primjena surfaktanta (3)
Indikacije za lijeenje duik (II) oksidom (3)
Odvajanje bolesnika od ventilatora (3)
Medikamentna i fizikalna respiratorna terapija (3)
Hronina pluna bolest prevencija i lijeenje (3)
Zatajenje bubrega novoroenadi (3)
Peritonealna dijaliza, dijalizne metode, praktino provoenje (3)
Voenje tima intrahospitalnog transporta, transporta "k sebi" i povratnog transporta (3)
Praenje neurorizine djece, dugorona procjena (3)
Procjena strukturalnog i funkcionalnog stanja CNS-a (3)
Ukljuivanje neurorizine djece u habilitacijski program putem registra (3)
Hronini pluni pacijent (3)
Hronini srani pacijent (2)
Hronini bubreni pacijent (2)
Hronini gastroenteroloki pacijent (2)
Retinopatija prematuriteta (2)
Metabolika bolest kostiju nedonoeta (2)
Oteenje sluha (2)
Uestvovanje u aktivnostima lokalne zajednice i regionalnih upravnih tijela na smanjenju posljedica i zbrinjavanju hroninih
bolesnika (3)
Ostvarivanje saradnje s lijenicima primarne zdravstvene zatite na realizaciji zdravstvenih i socijalnih prava hroninih
bolesnika (3)
Organizacija sistema praenja i dugorono praenje rezultata lokalne i regionalne neonatalne i pedijatrijske zdravstvene
zatite i procjena rizika za pojedinog bolesnika (2)
Etike dileme (3)
Razgovor s roditeljima teko bolesnog ili umirueg bolesnika (3)
Savladavanje osnova ultrazvuka mozga (3)
Vanjska drenaa cerebrospinalnog likvora (2)
Ehokardiografija otvorenog duktusa Botalli (2)
Uestvovanje pri oftalmolokim dijagnostikim i terapijskim zahvatima kod sumnje na retinopatiju (3)
Perkutana kateterizacija centralnih vena i arterija (3)
Samostalno voenje intrahospitalnog transporta, transporta "k sebi" i povratnog transporta (3)
Provoenje enteralne i parenteralne prehrane (3)
Komplikacije parenteralne prehrane (3)
Poremeaji metabolizma vode, elektrolita i acidobazne ravnotee (3)
Postreanimacijski postupak (3)
Infekcije novoroeneta i septiki ok (3)
Osnovni dismorfogenetski sindromi, prepoznavanje anomalija nespojivih sa ivotom (3)
ivotno ugroavajue priroene malformacije prema organskim sistemima (3)
Perioperativna obrada i lijeenje, priprema za transport u hirurku salu (3)
Bolesti respiratornog sistema lijeenje kisikom, indikacije i opasnosti (3)
Ventilacija balonom s maskom (3)
Trahealna intubacija (3)
Aspiracija dinih puteva (3)
Torakocenteza i drenaa pneumotoraksa (3)
Mehanika ventilacija indikacije, akutne i hronine komplikacije (3)
Primjena nazalnog CPAP-a (3)
Hronina pluna bolest (3)
Bolesti kardiovaskularnog sistema prepoznavanje i poetno lijeenje novoroenadi s priroenim sranim grekama (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.

-
Postavljanje umbilikalnog arterijskog katetera (3)

Neuroloke i neuromuskularne bolesti. Malformacije, genske bolesti, hromosomke bolesti, uzimanje uzoraka za dijagnostiku,
transport, prijeopoeracijska priprema, njega (3)
Habilitacija (2)
Registar neurorizine novoroenadi (3)
Lumbalna punkcija (3)
Intraventrikularna punkcija (3)
Punkcija pumpice ventrikuloperitonealne drenae (3)
Priroene metabolike bolesti (2)
Bolesti probavnog sistema i jetre (2)
Fototerapija (3)
Punkcija ascitesa (3)
Hemoraka bolest novoroenadi (3)
Anemija, policitemija, trombocitopenija (3)
Punkcija kotane sri (2)
Bolesti endokrinog sistema (3)
Procjena bubrene funkcije novoroenadi (3)
Bolesti bubrega (3)
Kateterizacija mokranog mjehura (3)
Suprapubina punkcija (2)
Hipertenzija, hipotenzija i ok (3)
Provoenje neinvazivnog i invanzivnog nadzora bolesnika (3)
Farmakoterapija novoroeneta (3)
Provoenje duboke sedacije (3)
Specifinost lijeenja novoroenadi vrlo male i izrazito male rodne mase (3)
Hronine bolesti i stanja, prevencija (3)
Probir novoroenadi na oteenja sluha i retinopatiju prematuriteta (2)
Uestvovanje pri malim hirurkim zahvatima u jedinici intenzivnog lijeenja (3)
Priprema, provjera te stavljanje u funkciju (inkubator, perfuzor, respirator, aspirator, vakuumska drenaa, inhalator,
fototerapijska lampa, grijani stol (3)
Uestvovanje u kliniko patolokim konferencijama - etika i pravna pitanja (3)
Regionalizacija zdravstvene atite novoroenadi - smjerovi transportiranja (3)
Stalna procjena vlastitih rezultata mortaliteta, morbiditeta i invaliditeta (3)
Saradnja s lokalnim, regionalnim i nacionalnim timovima analiza mortaliteta, morbiditeta i invaliditeta (3)
Uestvovanje u aktivnostima unapreenja zdravlja populacije. Pruanje potpore majkama bolesne novoroenadi (3)
Pruanje pomoi porodici hronino bolesne i umirue djece (3)
Svijest o dugoronim posljedicama zbog neprovedenih, odgaanih ili neodgovarajuih medicinskih postupaka (3)
Unapreenje multidisciplinarne saradnje (3)
Neurologija
Specijalizant mora imati usvojena sljedea znanja:
1. Neuroloki pregled i anamneza (novoroeneta, dojeneta, djeteta)
2. Procjena djeteta s poremeajima svijesti i diferencijalna dijagnoza te osnovna obrada
3. Procjena abnormalnosti zjenica i poremeaja bulbomotorike i osnovna obrada, te osnovna dijagnostik djeteta s poremeajima
vida
4. Poremeaji sluha i rano otkrivanje
5. Osnovna procjena poremeaja razvoja govora, dijagnostika i lijeenje
6. Procjena znakova oteenja piramidnog sistema
7. Procjena znakova oteenja ekstrapiramidnog sistema
8. Posebnosti i obrada dojeneta sa sindromom hipotonije
9. Procjena klinike slike poremeaja funkcija malog mozga
10. Procjena znakova oteenja kimene modine
11. Procjena poremeaja hoda
12. Procjena znakova povienog intrakranijalnog pritiska, obrada i lijeenje
13. Modana smrt i sindrom iznenadne dojenake smrti
14. Procjena indikacije za lumbalnu punkciju i analiza cerebrospinalne tekuine
15. Osnovne indikacije i osnovni principi elektroencefalografije i elektromiografije i neurografije
16. Osnovni poremeaji razvoja sredinjeg ivanog sistema i lubanje i dijagnostika
17. Procjena i dijagnostika i osnovni principi lijeenja djeteta s hidrocefalusom
18. Procjena, osnovna obrada i lijeenje djeteta s cerebralnom paralizom
19. Procjena djeteta s cerebralnim napadima
20. Febrilni napadi (konvulzije)
21. Procjena afektivnih respiratornih cerebralnih napada
22. Procjena i dijagnostika te lijeenje sinkope
23. Procjena parasomnija i psihogenih napada
24. Podjela epileptikih napada, epilepsija i sindroma
25. Lijeenje epileptikog napada i epileptikog statusa
26. Procjena, dijagnostika i lijeenje djeteta s glavoboljom
27. Neurokutani sindromi, procjena i osnovna dijagnostika
28. Procjena i osnovna obrada djeteta s ataksijom
29. Procjena djeteta s encefalopatijom, definicija i dijagnostika
30. Procjena i osnovna obrada djeteta s neurodegenerativnim bolestima
31. Procjena i osnovna obrada djeteta s demijelinizirajuim bolestima sredinjeg ivanog sistema
32. Procjena, diferencijalna dijagnoza i osnovna obrada dojeneta/djeteta s upalom sredinjeg ivanog sistema
33. Subakutni sklerozirajui panencefalitis
34. Osnovna dijagnostika i lijeenje modanih udara
35. Osnovna podjela, dijagnostika i lijeenje nasljednih i steenih (akutnih i hroninih) miinih bolesti, bolesti perifernih ivaca,
te bolesti neuromuskularne spojnice
36. Procjena djeteta s kraniocerebralnom ozljedom i ozljedama kraljenice, osnovna dijagnostika i principi lijeenja
37. Procjena dijagnostika i osnove lijeenja djeteta s tumorima mozga i kimene modine
38. Procjena djeteta s mentalnom zaostalou
Srijeda, 12. 8. 2015.
39. Procjena djeteta s autizmom

40. diferencijalna dijagnoza poremeaja ponaanja
Procjena neurolokog statusa - novoroeneta, dojeneta djeteta, adolescenta (3)
Procjena oteenja piramidnog, ekstrapiramidnog sistema, te malog mozga (3)
Indicirati upuivanje na neuroradioloke pretrage - EEG, EMG i procijeniti nalaze (3)
Procjena znakova povienog intrakranijalnog pritiska, obrada i principi lijeenja (3)
Lijeenje epileptikih napada (3)
Procjena i dijagnostika, te lijeenje sinkope (3)
Procjena djeteta s poremeajem svijesti (3)
Procjena poremeaja - vida, sluha, govora (3)
Izvoenje lumbalne punkcije (3)
Procjena i postupak s djetetom sa razliitim poremeajima svijesti (i komom) (3)
Indikacije i osnovna obrada neuromuskularnih bolesti (3)
Procjena tipova glavobolja indikacije i osnovna obrada, te terapija glavobolja (3)
Procjena poremeaja hoda - osnovna dijagnostika obrada (3)
Procjena djeteta s kraniocerebralnom ozljedom i ozljedama kime, osnovna dijagnostika i principi lijeenja (3)
Procjena, diferencijalna dijagnoza i osnovna obrada dojeneta/djeteta s upalom sredinjeg ivanog sistema (3)
Procjena i osnovna obrada djeteta s demijelinizirajuim bolestima sredinjeg ivanog sistema (3)
Procjena dijagnostika i osnove lijeenja djeteta s tumorima mozga i kimene modine (3)
Procjena, osnovna dijagnostika i principi lijeenja modanih udara (3)
Na zavretku dijela programa iz neurologije specijalizant mora biti osposobljen: procijeniti neuroloki status u novoroeneta,
dojeneta, djeteta te adolescenta, indicirati upuivanje na odreene neuroradioloke pretrage, EEG, EMG i procijeniti nalaze u
osnovnim principima. Treba znati lijeiti epileptiki napad i postupati s djetetom bez svijesti, procijeniti dijete sa sinkopom i indicirati
obradu, procijeniti poremeaje vida, sluha i govora, procijeniti dijete sa zaostajanjem u psihomotornom razvoju i indicirati upuivanje
na obradu, mora biti osposobljen izvoditi lumbalne punkcije, procijeniti dijete s razliitim poremeajima svijesti i postupati s njim,
indicirati osnovnu obradu nasljednih i steenih (akutnih i hroninih) neuromuskularnih bolesti i poznavati terapiju glavobolja, te
procijeniti poremeaje hoda i indicirati osnovnu obradu, procijeniti dojene i dijete s hipotonijom, indicirati osnovnu obradu,
procijeniti i indicirati osnovnu obradu i principe terapije dojeneta/djeteta s upalom sredinjeg ivanog sistema, procijeniti dijete s
neurokutanim sindromima i indicirati obradu, procijeniti dijete s modanim udarima indicirati obradu i osnovne principe lijeenja,
procijeniti i postupati s djetetom s ozljedama sredinjeg ivanog sistema.
Kardiologija
Zavretkom ovog dijela specijalizacije specijalizant pedijatrije mora znati:
anatomija i fiziologija fetalne cirkulacije
prelazna cirkulacija od fetusa prema novoroenetu
anamneza kod djeteta sa sranom bolesti
greke s lijevodesnim pretokom (shuntom)
greke s desnolijevim pretokom
greke bez pretoka
udruenost sranih greaka s drugim anomalijama
prevencija bakterijskog karditisa
etiopatogenetska osnova priroenih sranih greaka po Clarku
odnos genetike i priroenih sranih greaka
filozofija premotenja desne i lijeve klijetke
dijagnostiki i terapijski algoritmi kod pojedinih sranih greaka
pluna hipertenzija, etiologija i lijeenje
prostaglandini u terapiji priroenih sranih greaka
Specijalizant pedijatirje mora savladati sljedee vjetine:
anamneza, inspekcija, palpacija, auskultacija
praktino snimanje elektrokardiograma
kardiorespiracijska reanimacija
kliniki pregled kardijalne dekompenzacije
praktina auskultacija (umovi, tonovi, njihov meusobni odnos)
mjerenje i interpretacija krvnog pritiska
osnovni ehokardiografski pregled (2D, Mmod)
izraunavanje LD pretoka po Ficku
izvoenje Schellongova testa
interpretacija 24satnog elektrokardiograma
postavljanje djeteta na umjetnu ventilaciju
Anamneza i status sranog bolesnika (3)
Mjerenje arterijskog pritiska na rukama i nogama razliitog uzrasta, te interpretiranje nalaza pomou nomograma za dob, spol
i visinu (3)
Samostalno snimanje elektrokardiograma (3)
Samostalno izvoenje Schellongova testa (3)
Interpretacija aritmija i 24-satnog eletkrokardiograma (3)
Snimanje srca ultrazvukom (2D, M-mod) (1)
Zbrinjavanje djeteta sa sranom grjekom u inkubatoru (3)
Izraunavanje doze digitalizacije za dijete sa sranom dekompenzacijom (3)
Izraunavanje doze inotropnih lijekova za dijete s hipotenzijom (3)
Izraunavanje doze prostaglandina kod greaka ovisnih o duktusu (3)
Postavljanje djeteta sa sranom grjekom na respirator (3)
Izvoenje ergometrijskog testa (2)
Izvoenje tilt-up testa (3)
Kateterizacija srca s angiokardiografijom (1)
Intervencijska kateterizacija srca balonska atrioseptostomija (1)
Druge intervencijske kateterizacije srca (1)
Biopsija miokarda (1)
Fetalna ehokardiografija (1)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Endokrinologija s dijabetesom
Nakon zavrenog ovog dijela specijalizacije specijalizant mora biti osposobljen pratiti rast i razvoj u djece, te prepoznati odstupanja,
poznavati osnove anatomije i fiziologije endokrinog sistema, prepoznati endokrinoloke poremeaje u djece, te poznavati principe
dijagnostike i lijeenja istih, mora znati prepoznati, dijagnosticirati i lijeiti akutne komplikacije endokrinolokih oboljenja.
Specijalizant mora upoznati i savladati sljedee tehnike i vjetine:
mora biti osposobljen za izvoenje antropometrijskih mjerenja (teina, duina, odnosno visina, opseg glave, prsnog koa i
trbuha), unoenje podataka u grafikone s centilnim krivuljama rasta, te interpretaciju nalaza, predikciju konane visine
mora znati procijeniti kotanu zrelost na rendgenogramu zapea uz pomo atlasa i tablica
mora biti osposobljen za izvoenje i tumaenje rezultata jednostavnijih endokrinolokih testova, kao i za indiciranje
endokrinolokih testova optereenja i supresije i interpretaciju dobivenih rezultata
mora biti osposobljen procijeniti glukozuriju i ketonuriju test trakama
mora biti osposobljen za rukovanje jednostavnim napravama za kontrolu koncentracije glukoze u krvi
mora poznavati indikacije za odreivanja koncentracije pojedinih hormona u krvi i u urinu, te znati interpretirati dobivene
rezultate
mora poznavati principe provoenja skrininga na hipotireozu i interpretaciju rezultata
mora biti osposobljen interpretirati nalaze slikovnih dijagnostikih metoda
Specijalizant pedijatrije mora usvojiti sljedea znanja:
1. Opi pojmovi u endokrinologiji
mora poznavati anatomiju endokrinog sistema
mora poznavati fizioloke i patofizioloke aspekte endokrine regulacije (naini djelovanja i regulacija luenja hormona,
mehanizmi povratne sprege)
mora poznavati endokrine i druge bioloke ritmove
mora poznavati klinike manifestacije endokrinih oboljenja
2. Rast:
mora poznavati epidemioloke aspekte rasta i razvoja
mora poznavati normalan rast i razvoj dojeneta, djeteta i adolescenta: normalne varijacije
mora poznavati faktore koji utjeu na rast u razliitim ivotnim razdobljima
mora poznavati posljedice socijalne i emocionalne depriviranosti na rast
mora poznavati uticaj genetskih, hormonskih, etnikih, prenatalnih i postnatalnih okolinih faktora
mora poznavati ee uzroke zastoja u rastu
mora poznavati metode dijagnostike i lijeenja smanjenog i visokog rasta
3. Pubertet
mora poznavati fiziologiju puberteta i adolescencije, normalan slijed i varijacije pubertetskograzvoja
mora biti osposobljen procijeniti stepen spolne zrelosti (po Tanneru)
mora znati prepoznati juvenilnu ginekomastiju i poznavati diferencijalnu dijagnozu
mora biti osposobljen prepoznati i razlikovati normalan i poremeen spolni razvoj
mora poznavati poremeaje pubertetskog razvoja (preuranjeni, zakanjeli pubertet), njihovu dijagnostiku i lijeenje
4. Dijabetes u djece
mora poznavati klasifikaciju, epidemiologiju i genetiku dijabetesa melitusa
mora poznavati etiologiju i patogenezu dijabetesa melitusa tipa I, te patofiziologiju metabolikih poremeaja
mora poznavati kliniku sliku i dijagnostiku dijabetesa melitusa
mora poznavati lijeenje dijabetesa melitusa
mora poznavati metode nadzora bolesnika i samokontrole
mora poznavati akutne i hronine komplikacije bolesti
mora poznavati nove mogunosti lijeenja
mora poznavati specifinosti zdravstvene zatite djece dijabetiara (timski rad, kampovi, radionice, uloga ire drutvene
zajednice)
mora poznavati psiholoke aspekte bolesti
mora poznavati ostale tipove dijabetesa u djejoj dobi (dijabetes melitus tip II, MODY, novoroenaki dijabetes)
5. Pretilost
mora poznavati etiologiju pretilosti
mora poznavati komplikacije pretilosti: hipertenzija, hiperlipidemija, hiperinzulinemija, poremeaj metabolizma glukoze
(metaboliki sindrom)
mora poznavati principe lijeenja pretilosti
6. Bolesti hipotalamusa i hipofize
mora poznavati anatomiju i fiziologiju neuroendokrinog sistema
mora poznavati bolesti adenohipofize i neurohipofize
mora poznavati dijagnostiki algoritam i lijeenje hipopituitarizma
7. Ostali endokrinoloki poremeaji
mora poznavati bolesti titnjae
mora poznavati bolesti kore i sri nadbubrenih lijezda i simpatikog ivanog sistema
mora poznavati bolesti gonada
mora poznavati poremeaje diferencijacije spola (interseksualnost)
mora poznavati poliendokrinopatije (MEN i pluriglandularne insuficijencije)
8. Metabolizam kalcija i bolest paratiroidnih lijezda
mora poznavati metabolizam Ca i P, te fiziologiju regulacije kao i poremeaje luenja parathormona, kalcitonina i D vitamina
mora poznavati metode dijagnostike i lijeenja hipoparatiroidizma, pseudohipoparatiroidizma, hiperparatiroidizma
9. Akutna stanja u endokrinologiji i dijabetologiji
mora biti osposobljen prepoznati i lijeiti dijabetiku ketoacidozu
mora biti osposobljen prepoznati i lijeiti hipoglikemiju
mora biti osposobljen prepoznati i lijeiti adrenalnu krizu
10. Mora poznavati principe provoenja skrininga na priroene endokrinopatije (kongenitalna hipotireoza, kongenitalna adrenalna
hiperplazija)
11. Mora poznavati principe hormonske terapije endokrinih i neendokrinih oboljenja
12. Laboratorijska dijagnostika
mora poznavati dijagnostiku poremeaja metabolizma ugljikohidrata
mora biti osposobljen za ispitivanje funkcije hipofize, spolnih lijezda, titnjae, paratiroidnih lijezda, guterae i
nadbubrenih lijezda
mora poznavati indikacije, principe provoenja, te interpretaciju nalaza dinamikih testova u endokrinologiji
mora poznavati mogunosti analize DNK u dijagnostici endokrinih bolesti

-
Srijeda, 12. 8. 2015.
mora poznavati indikacije i metode provoenja prenatalne dijagnostike u endokrinologiji te mora biti osposobljen za
provoenje genetskog savjetovanja
mora poznavati slikovne pretrage u dijagnostici endokrinih bolesti (RTG, UZV, CT, MR, scintigrafija); indikacije, metode i
interpretaciju nalaza
Antropometrijska mjerenja, odreivanje kotane zrelosti, predikcija konane visine (3)
Indikacije za osnovne laboratorijske dijagnostike pretrage u pedijatrijskoj endokrinologiji i interpretacija dobivenih rezultata
(3)
Anatomija endokrinog sistema (3)
Fizioloki i patofizioloki aspekti endokrine regulacije (naini djelovanja i regulacija luenja hormona, mehanizmi povratne
sprege) (3)
Klinike manifestacije endokrinih oboljenja (3)
Normalan rast i razvoj dojeneta, djeteta i adolescenta: normalne varijacije (3)
Poznavanje faktora koji utjeu na rast u razliitim ivotnim razdobljima (3)
Uzroci zastoja u rastu (3)
Normalan pubertetski razvoj, procjena stepena spolne zrelosti (po Tanneru) (3)
Ginekomastija (3)
Poremeaji puberteta (zakanjeli i preuranjeni pubertet) (3)
Dijabetes melitus tip I u djece: etiologija i patofiziologija (3)
Klinika slika i dijagnostika dijabetesa melitusa (3)
Lijeenje dijabetesa melitusa, metode praenja bolesnika i samokontrola (3)
Akutne i hronine komplikacije dijabetesa melitusa (3)
Etiologija, patofiziologija i principi lijenja dijabetesa melitusa tip II (3)
Pretilost u djece: etiologija, komplikacije i lijeenje (3)
Bolesti hipofize (3)
Bolesti titnjae (3)
Bolesti paratiroidnih lijezda (3)
Bolesti nadbubrenih lijezda (3)
Bolesti gonada (3)
Interseksualnost (3)
Akutna stanja u pedijatrijskoj endokrinologiji i dijabetologiji (3)
Skrining na priroene endokrinopatije (3)
Antropometrijska mjerenja, odreivanje kotane zrelosti, predikcija konane visine (3)
Indikacije za laboratorijske i slikovne dijagnostike pretrage u pedijatrijskoj endokrinologiji i interpretacija nalaza (3)
Dijagnostika poremeaja metabolizma ugljikohidrata (3)
Dijagnostike metode ispitivanja funkcije hipofize, spolnih lijezda, titnjae, paratiroidnih lijezda, guterae i nadbubrenih
lijezda (3)
Indikacije, principi provoenja, te interpretacija rezultata dinamikih testova u endokrinologiji (3)
Mogunosti analize DNK u dijagnostici endokrinih bolesti (3)
Indikacije i metode provoenja prenatalne dijagnostike u endokrinologiji, genetsko savjetovanje (3)
Slikovne pretrage u dijagnostici endokrinih bolesti (RTG, UZV, CT, MR, scintigrafija); indikacije, metode i interpretacija
nalaza (2)
Bolesti hipotalamusa, adenohipofize i neurohipofize (3)
Epidemioloki aspekti rasta i razvoja i posebnosti rasta u pojedinim ivotnim dobima (3)
Faktori rasta i uticaji pojedinih hormona na rast (3)
Metode dijagnostike i lijeenja smanjenog i visokog rasta (3)
Fiziologija puberteta i adolescencije, normalan i poremeen spolni razvoj (3)
Metode dijagnostike i lijeenja poremeaja puberteta (zakanjeli i preuranjeni pubertet) (3)
Dijabetes melitus tip I u djece: klasifikacija, epidemiologija i etiologija (genetika), te patofiziologija metabolikih poremeaja
(3)
Klinika slika i dijagnostika dijabetesa melitusa (3)
Lijeenje dijabetesa melitusa, metode praenja bolesnika i samokontrola (3)
Akutne i hronine komplikacije dijabetesa melitusa (3)
Zdravstvena zatita djece dijabetiara i psiholoki aspekti (3)
Ostali tipovi dijabetesa u djejoj dobi (dijabetes melitus tip II, MODY, novoroenaki dijabetes) (3)
Bolesti titnjae (3)
Bolesti kore i sri nadbubrenih lijezda i simpatikog ivanog sistema (3)
Bolesti gonada
Interseksualnost (3)
Poliendokrinopatije (3)
Metabolizam kalcija i fosfora, fiziologija regulacije i poremeaji luenja parathormona, kalcitonina i D-vitamina (3)
Metode dijagnostike i lijeenja hipoparatiroidizma, pseudohipoparatiroidizma, hiperparatiroidizma (3)
Principi hormonske terapije endokrinih i neendokrinih bolesti (3)
Akutna stanja u endokrinologiji (3)
Intenzivna i hitna pedijatrija
Specijalizant pedijatrije mora biti osposobljen:
1. Postaviti dijagnozu i diferencijalnu dijagnozu stanja koja neposredno ugroavaju ivot djeteta.
2. Pruiti prvu pomo i reanimirati vitalno ugroeno dijete, to znai:
- prepoznati vitalno ugroeno dijete
- zapoeti osnovne postupke odravanja ivota (BLS basic life support)
- nastaviti s uznapredovalim postupcima odravanja prohodnosti dinog puta i ventilacije
- lijeiti srani zastoj
3.
Strukturirano pristupiti teko bolesnom djetetu ukljuujui:
- respiratorno kompromitirano dijete
- dijete u cirkulacijskom oku
- dijete s abnormalnom sranom frekvencijom ili ritmom
- dijete s poremetnjom svijesti
- dijete s konvulzijama
- otrovano dijete
Srijeda, 12. 8. 2015.

4.
Strukturirano pristupiti ozlijeenom djetetu ukljuujui:

- dijete s povredom prsnog koa
- dijete s povredom trbuha
- dijete s traumom glave
- dijete s povredom ekstremiteta ili kime
- dijete s opekotinama
5. Izvoditi praktine postupke i vjetine:
odravanje dinog puta (postavljanje usnog i nosnog zranog provodnika, oro i nazotrahealna intubacija)
ventilacija s pomou maske i balona
osiguravanje venskog puta (periferne vene ekstremiteta, vene poglavine, vanjska jugularna vena);
intraosalni put punkcija i kateterizacija periferne arterije, defibrilacija
lumbalna punkcija; postavljanje nazo i orogastrine sonde, ispiranje eluca, kateterizacija mokranog mjehura
imobilizacija vratne kime
trijau i transport vitalno ugroenog dojeneta i djeteta.
6. Prepoznati i pravilno pristupiti rjeavanju etikih problema intenzivne/hitne medicine:
pristup umiruem djetetu i njegovim roditeljima
osnove pedijatrijske palijativne medicine
Prepoznavanje znakova vitalne ugroenosti djeteta (3)
Osnovni postupci odravanja ivota (3)
Napredni postupci odravanja dinog puta i ventilacije (3)
Strukturirani pristup teko bolesnom djetetu (3)
Lijeenje sranog zastoja (3)
Strukturirani pristup ozlijeenom djetetu (3)
Strukturirani pristup stabilizaciji djeteta i transportu (3)
Praktini postupci - osiguravanje dinoga puta (3)
Praktini postupci- cirkulacija (3)
Praktini postupci otrovanja (3)
Praktini postupci - trauma (3)
Praktini postupci - poremeaji tekuinskog, elektrolitnog i acidobaznog statusa (3)
ARDS u djece (2)
Viestruko zatajenje organa (2)
Hemodinamski nadzor (2)
Strojna ventilacija konvencionalna (3)
Strojna ventilacija visokofrekventna (1)
Vazoaktivno lijeenje (2)
Bubreno nadomjesno lijeenje (1)
Kontrola bolnikih infekcija (3)
Pedijatrijska farmakoterapija - racionalna upotreba antibiotika (3)
Etika pedijatrijske hitne/intenzivne medicine (3)
Praktini postupci - centralni venski putevi, hirurka preparacija vene (1)
Zavretkom programa specijalizacije iz intenzivne i hitne pedijatrije specijalizant mora biti osposobljen dijagnosticirati i lijeiti hitna
stanja u pedijatriji, uz opirno znanje etiologije, prevencije, patologije, patofiziologije, dijagnostike i diferencijalne dijagnostike, te
lijeenja pedijatrijskih entiteta, posebno kako slijedi:
1. Akutni respiracijski distres sindrom
2. Viestruko zatajenje organa.
Specijalizant mora biti osposobljen zbrinuti dijete po kardiohirurkom i neurohirurkom zahvatu, kao i dijete koje nakon zahvata na
djejoj hirurgiju zahtijeva intenzivistiku zatita. Navedeno podrazumijeva poznavanje hemodinamskog i drugog aktivnog
monitoringa, vazoaktivnog lijeenja, kao i savladavanje konvencionalne i visokofrekventne ventilacije.
Takoer, specijalizant je osposobljen zbrinuti i komplikacije navedenih zahvata ukljuujui i bubreno nadomjesno lijeenje.
Po zavretku programa detaljno mora biti upoznat s osnovama pristupu infekcijama u pedijatrijskim jedinicama intenzivne medicine,
mjerama kontrole bolnikih infekcija, racionalnom upotrebom antibiotika, pedijatrijskom farmakologijom.
Zna prepoznati i pravilno pristupiti rjeavanju etikih problema intenzivne/hitne medicine, posebno pristupiti umiruem djetetu i
njegovim roditeljima, zna osnove pedijatrijske palijativne medicine, detaljno je upoznat sa naunim istraivanjem u jedinicama
intenzivnog lijeenja djece.
Osposobljen je za naredne praktine postupke i vjetine:
Sudjelovati u osiguravanju centralnog venskog puta (jugularna, potkljuna, bedrena vena), hirurke preparacije vene, torakocenteze
iglom, torakotomije i postavljanje torakalne drenae, perikardiocenteze, abdominalne paracenteze, peritonealne dijalize.
Medicinska genetika
Specijalizant mora imati usvojena sljedea znanja:
razumjeti etiologiju nasljednih i priroenih bolesti
poznavati ee nasljedne i priroene bolesti
znati uzroke eih deformacija kostiju i zglobova
poznavati dijagnostike metode u genetici (kariotip, FISH, molekularne metode)
znati indikacije za genetsko savjetovanje, kariotip, FISH i genske analize
razumjeti socijalne i psiholoke probleme uz nasljedne i priroene bolesti
mogunosti prenatalne dijagnostike nasljednih bolesti
etiki problemi u medicinskoj genetici
praenje bolesnika i porodice s nasljednim bolestima
koritenje genetikih baza podataka (npr. OMIM)
uzimanja uzoraka za genetike analize (vrijeme uzimanja, nain transporta)
Tokom specijalizacije specijalizant pedijatirje mora stei sljedee vjetine i sposobnosti:
prepoznavanje klinike slike najeih nasljednih i priroenih bolesti
uzimanje anamneze, sastavljanje i interpretacija porodinog stabla
lini stav lijenika prema djeci i adolescentima s malformacijama i oteenjima, njegovo ponaanje kao i informacije i panja
koju poklanja porodici odluujui su u njihovom prihvaanju problema i saradnji
komunikacija s porodicom djeteta s nasljednom i priroenom boleu
procjena rizika ponavljanja eih nasljednih bolesti u porodici
Srijeda, 12. 8. 2015.

Razumijevanje osnovnih staninih i molekularnih mehanizama ukljuenih u nasljeivanje (organizacija genoma, genske
mutacije i njihove posljedice, vrste hromosomskih aberacija i njihove posljedice) (3)
Vrste nasljednih bolesti i obrasci nasljeivanja - hromosomopatije, monogenske bolesti, nemendelski oblici nasljeivanja
(mozaicizam, bolesti tripleta, uniparentna disomija, epigenetski fenomeni, mitohondrijsko nasljeivanje), multifaktorske
bolesti (3)
Osnovni principi genetskog savjetovanja posebnosti genetike informacije, ko daje genetiku informaciju, indikacije za
genetsko savjetovanje, etiki aspekti genetskog informiranja, genetiko testiranje djece (3)
Specifini problemi genetskog savjetovanja (nepenetrantost gena, varijabilnost ekspresije, plejotropija, fenokopija, lokusna i
alelna heterogenost, gonadni mozaicizam, konsangvinitet, lano oinstvo, kasna pojava bolesti) (3)
Uzimanje anamneze, sastavljanje i interpretacija porodinog stabla (3)
Dismorfologija (upoznavanje s eim dismorfikim sindromima, pregled djeteta u klinikoj genetici, koritenje baza
podataka u postavljanju dijagnoze dismorfinih sindroma) (2)
Najei hromosomski sindromi numeriki autosomni gonosomni, strukturni, mikrodelecijski/mikroduplikacijski, rizik
ponavljanja, genetski savjet (3)
Prepoznavanje klinikih slika najeih monogenskih nasljednih bolesti, nain nasljeivanja, genetika ispitivanja, rizik
ponavljanja, genetski savjet (3)
Razvojna genetika uroeni poremeaji razvoja - malformacije, deformacije, displazije, disrupcije, sekvence, asocijacije i
sindromi (3)
Fetoembriopatije uticaj vanjskih faktora na razvoj embrija/ploda (3)
Genetika osnova oteenja sluha, vida, neurodegenerativnih bolesti, malignih oboljenja, mentalne retardacije, psihikih
poremeaja, autistinog spektra poremeaja, poremeaja reprodukcije i spolnog razvoja - algoritmi obrade i genetska
informacija (2)
Citogenetske metode (nomenklatura ISCN, kariotipizacija, tehnike visoke rezolucije, izmjene sestrinskih kromatida,
molekularna kariotipizacija- CGH, FISH, MLPA, array CGH), indikacije i interpretacija rezultata (2)
Metode molekularne genetike (izolacija DNA, RFLP, otisci Southern i Northern, PCR, analize povezanosti, sekvenciranje,
hibridizacija na matrici) indikacije i interpretacija rezultata (2)
Uzimanje uzoraka za dijagnostiku genskih, hromosomskih, multimalformacijskih sindroma i metabolikih bolesti,
djetetu/srodnicima (2)
Posebnosti i vrste genetikih ispitivanja dijagnostika ispitivanja, presimptomska i predskazujua ispitivanja,
preimplantacijska, prenatalna, metode probira (na nivou populacije i na nivou porodice) i otkrivanje nositeljstva (2)
Prenatalne dijagnoza (invazivne i neinvazivne metode, indikacije za PND, biohemijski probir u 1. i 2. tromjeseju trudnoe,
preimplantacijska dijagnostika, organizacija prentalane zatite) (2)
Koritenje baza podataka u medicinskoj genetici (2)
Praenje oboljelih od genetikih bolesti stvaranje "medicinskog doma", preporuke za praenje najeih poremeaja (2)
Mogunosti lijeenja i prevencije genetikih bolesti (2)
Osnove populacijske genetike i epidemiologije genetikih bolesti (3)
Bolesti metabolizma
Specijalizant pedijatrije mora imati usvojena znanja iz:
promet vode, elektrolita i minerala, te njegove poremeaje
acidobazna ravnotea i njezini poremeaji
nain nastanka, posebnosti i znaenje nasljednih metabolikih bolesti
naini prepoznavanja nasljednih metabolikih bolesti putokazi u anamnezi, statusu i osnovnim laboratorijskim pretragama
simptomi i znakovi metabolikih poremeaja u razliitim dobnim skupinama
metabolike bolesti koje akutno ugroavaju dijete dijagnoza i lijeenje
prehrana u metabolikim bolestima
smisao i provoenje novoroenakog skrininga
osnove o najeim poremeajima metabolizma aminokiselina, ukljuujui ciklus ureje, organskim acidurijama,
glikogenozama, poremeajima glukoneogeneze i drugim poremeajima metabolizma ugljikohidrata, poremeajima
mitohondrijskog stvaranja energije, poremeajima karnitinskog ciklusa i betaoksidacije masnih kiselina, nasljednim
metabolikim bolestima jetre, dislipoproteinemijama, peroksisomskim poremeajima, lizosomskim bolestima, poremeajima
sinteze kreatina, kolesterola, priroenim poremeajima glikozilacije, poremeajima metabolizma purina i pirimidina,
poremeajima prometa bakra i cinka
patofiziologija, prevencija, dijagnostika i terapija rahitisa
drugi poremeaji mineralizacije kosti, njihova dijagnostika i suzbijanje
Promet vode i elektrolita s poremeajima (3)
Promet minerala s poremeajima (3)
Acidobazna ravnotea i poremeaji (3)
Nastanak, posebnosti i znaenje nasljednih metabolikih bolesti (3)
Patofiziologija, dijagnostika, prevencija i lijeenje rahitisa (3)
Prepoznavanje nasljednih metabolikih bolesti (3)
Simptomi i znakovi metabolikih poremeaja u razliitoj dobi (3)
Metabolike bolesti koje akutno ugroavaju dijete (3)
Prehrana u nasljednim metabolikim bolestima (2)
Smisao i provoenje novoroenakog skrininga (3)
Osnove o svim eim nasljednim metabolikim bolestima (3)
Indikacije za metabolike pretrage (2)
Interpretacija rezultata najeih metabolikih pretraga (2)
Dijagnosticiranje nasljednih metabolikih poremeaja (2)
Lijeenje nasljednih metabolikih poremeaja (2)
Kliniki pristup hipoglikemiji (3)
Kliniki pristup hiperlaktatemiji (3)
Kliniki pristup hiperamonijemiji (3)
Kliniki pristup hipo- i hiperketonemiji (3)
Specifine laboratorijske i druge pretrage za otrkivanje metabolikih poremeaja (razumijevanje, indikacije, organizacija,
uzimanje i transport uzoraka, interpretacija) (2)
Osnovno zbrinjavanje djece s eim metabolikim poremeajima (3)
Posebne dijete za metabolike bolesti (2)
Eliminacija toksinih metabolita (2)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Prenatalna dijagnostika (2)

Pomo porodici s nasljednim metabolikim bolestima (2)
Snabdijevanje specifinim lijekovima (2)
Zavretkom ovog dijela specijalizacije specijalizant mora dobro poznavati specifine laboratorijske i druge pretrage za otkrivanje
metabolikih poremeaja, mora biti osposobljen indicirati ih, organizirati (uzimanje i transport uzoraka) i u najvanijem dijelu
interpretirati. Mora biti u stanju osnovno zbrinuti djecu s razliitim, eim metabolikim poremeajima (posebne dijete, eliminacija
toksinih metabolita i dr., prenatalna dijagnostika, pomo porodici, nabava posebnih lijekova).
Pulmologija
Specijalizant pedijatrije mora znati:
Fiziologiju respiratornog sistema (ventilacija, perfuzija, izmjena plinova, pluni volumeni i kapaciteti, plinovi u krvi)
Detaljno znanje o razvoju, strukturi i funkciji respiratornog trakta kod mlae i starije djece i adolescenata, ukljuujui vanije
anomalije
Detaljno znanje iz etiologije i patogeneze svih akutnih i hroninih bolesti respiratornog trakta kod mlae i starije djece, te
adolescenata
Mehaniki i imunoloki poremeaji respiratornog sistema
Prepoznavanje vanijih respiratornih simptoma i znakova respiratornog zatajenja
Screening i dijagnozu cistine fibroze
Patofiziologiju i dijagnozu respiratornih alergija
Problem hiperreaktivnosti dinih putova
Uticaj puenja i zagaenja zraka na respiratorne poremeaje
Znanje o razliitim specijalistikim dijagnostikim metodama u ispitivanju respiratornog trakta pacijenata na pedijatriji, te
indikacije za dijagnostike pretrage ukljuujui slikovne, ocjenu plune funkcije i bronhoskopiju
Poznavanje prevalencije i epidemiologije respiratornih poremeaja u pedijatriji ukljuujui i dugorone prognoze o hroninim
bolestima u zreloj dobi
Dopunsko znanje i strunost iz podruja infektivnih bolesti, alergologije klinike imunologije, otorinolaringologije te
farmakologije djeje dobi
Znanje o organizacijskim aspektima zatite kod hroninih respiratornih bolesti, ukljuujui i program rehabilitacije, kao i
odgovarajui psihosocijalni aspekt
Zavretkom dijela specijalizacije iz pulmologije specijalizant mora biti u stanju:
Prepoznati simptome respiratornih bolesti, ukljuujui i relevantne tehnike dijagnostikih pretraga
Interpretirati rezultate uinjenih slikovnih prikaza, acidobaznog statusa i testova plune funkcije
Izvoenje i interpretaciju tuberkulinskog testa
Interpretaciju nalaza u znojnom testu
Propisati i protumaiti znaenje kratkorone i dugorone terapije
Pomou usvojenih didaktikih vjetina prenijeti specijalistiko znanje na razliite ciljne grupe
Posjedovanja dopunskih vjetina odgovarajuih specijalistikih dijagnostikih i terapeutskih metoda (posebno iz podruja
alergologije i klinike imunologije, infektivnih bolesti, otorinolaringologije)
Specijalizant pedijatrije mora imati usvojene posebne stavove o:
Svijest o uticaju hroninih respiratornih bolesti na dijete i porodicu.
Spoznaja vanosti edukacije staratelja djece s hroninim respiratornim poremeajima
Svijest o potrebi sticanja iskustva u planiranju, voenju i obavljanju istraivakih projekata iz podruja pedijatrijske
respiratorne medicine
Svijest i razumijevanje legalnih aspekata respiratorne bolesti u pedijatriji
Osnove fiziologije respiratornog sistema (ventilacija, perfuzija, izmjena plinova, pluni volumeni i kapaciteti, plinovi u krvi)
(3)
Anatomija respiratornog sistema ukljuujui vanije anomalije (3)
Mehaniki i imunoloki poremeaji respiratornog sistema (3)
Prepoznavanje vanih respiratornih simptoma i znakova respiratornog zatajenja (3)
Screening i dijagnoza cistine fibroze (3)
Patofiziologija i dijagnoza respiratornih alergija (3)
Hiperreaktivnosti dinih putova (3)
Uticaj puenja i zagaenja zraka na respiratorne poremeaje (3)
Indikacije za dijagnostike pretrage ukljuujui slikovne, ocjenu plune funkcije i bronhoskopiju (3)
Prepoznavanje simptoma respiratornih bolesti ukljuujui i relevantne tehnike dijagnostikih pretraga (3)
Interpretacija rezultata uinjenih slikovnih prikaza, acidobaznog statusa i testova plune funkcije (3)
Izvoenje i tumaenje tuberkulinskog testa (3)
Interpretaciju nalaza znojnog testa (2)
Propisivanje i tumaenje znaenja kratkorone i dugorone terapije (2)
Znanje o razvoju, strukturi i funkciji respiratornog trakta kod mlae i starije djece i adolescenata (3)
Znanje iz etiologije i patogeneze svih akutnih i hroninih bolesti respiratornog trakta kod mlae i starije djece, te adolescenata
(3)
Znanje o razliitim specijalistikim dijagnostikim metodama u ispitivanju respiratornog trakta pacijenata na pedijatriji (2)
Poznavanje prevalencije i epidemiologije respiratornih poremeaja u pedijatriji ukljuujui i dugorone prognoze o hroninim
bolestima u zreloj dobi (2)
Dopunsko znanje i strunost iz podruja infektivnih bolesti, alergologije klinike imunologije, otorinolaringologije, te
farmakologije djeje dobi (2)
Znanje o organizacijskim aspektima zatite kod hroninih respiratornih bolesti, ukljuujui i program rehabilitacije, kao i
odgovarajui psihosocijalni aspekt (2)
Usvojene didaktike vjetine za prenoenje specijalistikog znanja na razliite ciljne grupe (1)
Posjedovanje dopunskih vjetina odgovarajuih specijalistikih dijagnostikih i terapeutskih metoda (posebno iz podruja
alergologije i klinike imunologije, infektivnih bolesti, otorinolaringologije) (1)
Reumatologija i autoimune bolesti
Zavretkom ovog dijela specijalizacije specijalizant pedijatrije mora znati:
teorije o etiopatogenezi reumatskih bolesti i imunoloki aspekti reumatskih bolesti
dijagnostiki testovi za dokaz reumatskih bolesti
principi protuupalne i rane fizikalne terapije
vrste protuupalnih lijekova u pedijatrijskoj reumatologiji
indikacije za terapiju steroidima
imunomodulacija bioloki lijekovi
Srijeda, 12. 8. 2015.
rentgenske promjene na zglobovima kod reumatskih bolesti

pregled upaljenog zgloba dijagnoza izljeva i proliferacije
interpretacija reumatskih bolesti
interpretacija laboratorijskih nalaza prema senzitivnosti
punkcija koljena i intraartikularna injekcija
osnovne vjetine kod fizikalne terapije zglobova
Anamneza i status reumatolokog bolesnika (3)
Interpretacija opih laboratorijskih nalaza kod reumatolokog bolesnika (3)
Pregled djeteta s juvenilnim dermatomiozitisom i sistemnim eritemskim lupusom (3)
Samostalno izvoenje reumatolokog pregleda od vlasita do nonog palca (3)
Interpretacija bioptata koljenog zgloba (3)
Punkcija koljena (3)
Pregled zglobova ultrazvukom (1)
Fizikalne vjebe kod djeteta s hroninim artritisom (2)
Biopsija koe kod djeteta sa sistemnom bolesti (2)
Biopsija miia kod djeteta s juvenilnim dermatomiozitisom (2)
Interpretacija biomikroskopskog nalaza na oku u djeteta s JIA (2)
Interpretacija patolokih promjena na zglobovima kod djece s JIA (3)
Zavretkom dijela specijalizacije iz alergologije i klinike imunologije specijalizant pedijatrije e biti osposobljen:
poznavati tipove alergijskih reakcija
znati to je to eozinofilna alergijska (atopijska) upala
razlikovati alergijske reakcije od upalnih atopijskih bolesti
poznavati ulogu i meudjelovanje nasljea i okoline u nastanku atopijskih bolesti
poznavati sindromske oblike atopijskih bolesti (astma, rinokonjunktivitis, ekcem, urtikarija, gastrointestinalna alergija)
poznavati naela, praktinu izvedbu i tumaenje in vivo (koni, provokacijski) i in vitro dijagnostikih testova
razumjeti i izvoditi jednostavne spirometrijske testove (PEF, FEV1, VC)
poznavati algoritam postupaka u anafilaktikom oku
vladati elementima profilakse i terapije alergijskih bolesti
poznavati razvoj imunkompetencije i mehanizama odbrane domaina
poznavati patofiziologiju primarnih imunodefijencija i razumjeti infektivnu kliniku sliku kao odraz specifinog imunog
nedostatka
poznavati kliniku sliku i glavne elemente laboratorijske procjene priroenih
imunodeficijencija
poznavati stupnjeve pouzdanosti dijagnostike priroenih imunodeficijencija i ulogu genomske i molekularne dijagnostike
primarnih imunodeficijencija
znati indikacije za nadomjesnu/imunomodulacijsku terapiju intravenskim imunoglobulinom
znati mjere prevencije oportunistikih infekcija u imunokompromitiranih/imunodeficijentnih bolesnika
protumaiti laboratorijski nalaz bijele krvne slike, imunoglobulina i glavnih limfocitnih subpopulacija u odnosu na dob djeteta
poznavati naelne osnove cijepljenja
znati cjepiva i postupke cijepljenja iz obavezatnog kalendara cijepljenja
poznavati interferenciju IVIGa, transfuzije eritrocita, plazme i drugih krvnih derivata u odnosu na cijepljenje
razumjeti problem kvalitete ivota i socijalizacije bolesnika s alergijskom bolesti
znati ordinirati osnovno hronino lijeenje alergijskih bolesti dinog sistema i podesiti ga u konsultaciji s uim specijalistom
alergologije i klinike imunologije
samostalno ordinirati mjere prevencije i ekspozicijske profilakse atopijskih bolesti
poznavati i provoditi njegu i lijeenje atopijskog dermatitisa i nutritivne alergije
lijeiti akutnu astmu i urtikariju
prepoznati alergije na lijekove i otrov opnokrilaca i rjeavati problem u saradnji s uim specijalistom
poznavati nuspojave cijepljenja i razlikovati specifine, vremenski povezane i alergijske nuspojave cijepljenja
poznavati naela imunoterapije alergijskh bolesti
poznavati interakcije alergijskih bolesti i njihovog lijeenja s drugim bolestima, medicinskim, intervencijama ili stilom ivota
(npr. cijepljenjem, zaraznim bolestima, bavljenjem sportom i profesionalnom orijentacijom)
poznavati indikacije za supstitucijsko lijeenje intravenskim gamaglobulinom (IVIG) i provoditi supstituciju u konsultaciji s
ili po preporuci ueg specijaliste
poznavati indikacije i ulogu cijepljenja u hospitalnim uvjetima i u hospitaliziranih bolesnika
poznavati naela lijeenja presaivanjem stanica kotane sri
poznavati naela genetikog savjetovanja u primarnim imunodeficijencijama.
Znati ordinirati osnovno hronino lijeenje alergijskih bolesti dinog sistema i podesiti ga u konsultaciji s uim specijalistom
alergologije i klinike imunologije (3)
Samostalno ordinirati mjere prevencije i ekspozicijske profilakse atopijskih bolesti (3)
Poznavati i provoditi njegu i lijeenje atopijskog dermatitisa i nutritivne alergije (3)
Lijeiti akutnu astmu i urtikariju (3)
Prepoznati alergije na lijekove i otrov opnokrilaca i rjeavati problem u saradnji s uim specijalistom (3)
Poznavati nuspojave cijepljenja i razlikovati specifine, vremenski povezane i alergijske nuspojave cijepljenja (3)
Poznavati naela imunoterapije alergijskh bolesti (3)
Poznavati interakcije alergijskih bolesti i njihovog lijeenja s drugim bolestima, medicinskim intervencijama ili stilom ivota
(npr. cijepljenjem, zaraznim bolestima, bavljenjem sportom i profesionalnom orijentacijom) (3)
Poznavati indikacije za supstitucijsko lijeenje intravenskim gamaglobulinom (IVIG) i provoditi supstituciju u konsultaciji sa
ili po preporuci ueg specijaliste (3)
Poznavati indikacije za imunomodulacijsku primjenu IVIG-a (3)
Poznavati indikacije i ulogu cijepljenja u hospitalnim uvjetima i u hospitaliziranih bolesnika (3)
Poznavati naela lijeenja presaivanjem stanica kotane sri (1)
Poznavati naela genetikog savjetovanja u primarnim imunodeficijencijama (1)
Hematologiija i onkologija
Zavretkom specijalizacije specijalizant pedijatrije mora ovladati sljedeim znanjima:
razvoj, graa i uloga krvnih stanica i krvotvornih organa
Srijeda, 12. 8. 2015.
hemostaza
normalne vrijednosti hematolokih i koagulacijskih nalaza ovisno o dobi
kvantitativni i kvalitativni poremeaji krvnih stanica
procjena klinikih simptoma i znakova
dijagnostika leukemija
diferencijalna dijagnoza anemija
graa i posebnosti malignih i benignih tumora
diferencijalna dijagnoza poveanog limfnog vora i hepatosplenomegalije
genetski i okolini faktori kao predispozicija za nastanak maligne bolesti u djece
svjesnost o razliitosti prezentacije maligne bolesti
modeli terapijskih protokola i nuspojave
modeli analgezije
prevencija infekcija u hematolokim malignim bolestima
Zavretkom specijalizacije specijalizant pedijatrije mora ovladati sljedeim vjetinama:
indikacije za dijagnostike pretrage
interpretacija laboratorijskih nalaza
informiranje i savjetovanje roditelja ili staratelja
suportivne i palijativne mjere
punkcija kotane sri
pregled krvnog razmaza
pregled razmaza kotane sri
pregled razmaza punktata limfnog vora.
Zavretkom specijalizacije specijalizant pedijatrije usvojit e sljedee stavove:
svijest o tome da staratelji mogu kod beznaajne bolesti djeteta posumnjati na malignu bolest
vanost multidisciplinarnog pristupa malignoj bolesti
principi savjetovanja i psiholoke potpore kod neizljeivog ili umirueg djeteta i adolescenta
Postupak s djetetom pri izvoenju lumbalne punkcije (3)
Postupak s djetetom pri izvoenju punkcije kotane sri (3)
Pregled krvnog razmaza (1)
Pregled razmaza kotane sri (1)
Pregled punktata limfnog vora (1)
Nefrologija
razvoj organa mokranog sistema
patofizioloke osnove i simptome najeih bolesti organa mokranog sistema (infekcija mokranog sistema, anomalija
mokranog sistema, posebno vezikoureteralnog refluksa, urolitijaza, najee tubulopatije, arterijska hipertenzija, najee
glomerulopatije, posebno postinfekcijski glomerulonefritis i nefrotski sindrom, akutnog i hroninog bubrenog zatajenja)
osnovne laboratorijske metode dijagnostike bolesti mokranog sistema i najee pogrjeke pri uzimanju uzoraka urina
pomou laboratorijskih metoda procijeniti globalnu bubrenu funkciju
na osnovu navedenih spoznaja postaviti radnu dijagnozu bolesti mokranog sistema, te predvidjeti njihovu prognozu
najee dijagnostike i terapijske postupnike u bolestima mokranog sistema (infekcija mokranog sistema, anomalija
mokranog sistema, posebno vezikoureteralnog refluksa, urolitijaza, najee tubulopatije, arterijska hipertenzija, najee
glomerulopatije, posebno postinfekcijski glomerulonefritis i nefrotski sindrom, akutnog i hroninog bubrenog zatajenja)
principe peritonealne dijalize i hemodijalize
principe transplantacije bubrega i posttransplantacijskog postupka
indikacije za pretrage mokranog sistema (ultrazvuna pretraga bubrega i mokranog mjehura, MCUG, cistoskopija,
urodinamika, radioizotopske scintigrafske pretrage, biopsija bubrega)
komplikacije i nuspojave lijeenja antibioticima, kortikosteroidima i citostaticima u djece
openito procijeniti psiholoko stanje u hroninih bubrenih bolesnika
Tokom programa specijalizacije specijalizant mora obaviti:
a) samostalno:
postavljanje vreice sakupljaa mokrae u djece
mjeriti povieni krvni pritisak u djece razliitog uzrasta, te interpretirati nalaze pomou nomograma za dob, spol i visinu
kateterizirati mokrani mjehur djeteta
odrediti funkcionalni kapacitet mokranog mjehura djeteta na osnovu biljeenja broja mokrenja i izmokrenih koliina
b) pod kontrolom specijalista pedijatrije (pedijatrijski nefrolog):
jedno ultrazvuno mjerenje veliine oba bubrega, debljine bubrenog parenhima, irine pijelona i prikaz dobro punjenog
mokranog mjehura
interpretirati barem 10 nalaza MCUG obzirom na stepen vezikoureteralnog refluksa
Tokom programa specijalizant pedijatrije mora:
provesti specifinu dijagnostiku i lijeenje bolesnika s upalnim bolestima mokranog sistema s ciljem dolaska do tane
dijagnoze i s ciljem postavljanja diferencijalne dijagnoze (problem based learning), utvrditi razlike izmeu upala gornjih i
donjih organa mokranog sistema, te utvrditi razlike izmeu bakterijskih, virusnih i specifinih upala organa mokranog
sistema
provesti specifinu dijagnostiku i lijeenje bolesnika s anomalijama mokranog sistema s ciljem dolaska do tane dijagnoze i
s ciljem postavljanja diferencijalne dijagnoze (problem based learning). Utvrditi razlike izmeu vezikoureteralnog refluksa,
hidronefroze, ureterohidronefroze, anomalija broja i oblika organa mokranog sistema i cistinih bolesti bubrega
provesti specifinu dijagnostiku i lijeenje bolesnika s nefrotskim sindromom s ciljem dolaska do tane dijagnoze i s ciljem
postavljanja diferencijalne dijagnoze (problem based learning). Utvrditi razlike izmeu kongenitalnih i ranih dojenakih
nefrotskih sindroma i nefrotskih sindroma koji se javljaju iza prve godine ivota, kao i meusobne razlike meu nefrotskim
sindromima koji se javljaju iza prve godine ivota (nefrotskog sindroma minimalnih promjena, fokalne segmentalne
glomeruloskleroze, membranozne glomerulopatije, mezangioproliferativnog glomerulonefritisa i membranoproliferativnog
glomerulonefritisa).
provesti specifinu dijagnostiku i lijeenje bolesnika s glomerulonefritisima s ciljem dolaska do tane dijagnoze i s ciljem
postavljanja diferencijalne dijagnoze (problem based learning). Utvrditi razlike izmeu akutnih, subakutnih, hroninih,
fokalnih, primarnih, sekundarnih i porodinih glomerulonefritisa
provesti specifinu dijagnostiku i lijeenje bolesnika s najeim tubulopatijama s ciljem dolaska do tane dijagnoze i s ciljem
postavljanja diferencijalne dijagnoze (problem based learning). Utvrditi razlike izmeu renalne tubulske acidoze,
Fanconijevog sindroma i tubulopatija uslijed bubrene insuficijencije

-
Srijeda, 12. 8. 2015.
provesti specifinu dijagnostiku i lijeenje bolesnika s poremeajima mokrenja s ciljem dolaska do tane dijagnoze i s ciljem
postavljanja diferencijalne dijagnoze (problem based learning). Utvrditi razlike izmeu primarne none enureze, none i
dnevne enureze, inkontinencije mokrenja, neurogenog mjehura
provesti specifinu dijagnostiku i lijeenje bolesnika s urolitijazom s ciljem dolaska do tane dijagnoze i s ciljem postavljanja
diferencijalne dijagnoze (problem based learning). Utvrditi razlike izmeu metabolikih i upalnih kamenaca, te kamenaca
koji nastaju zbog poremeaja proticanja urina
provesti specifinu dijagnostiku i lijeenje bolesnika s hipertenzijom s ciljem dolaska do tane dijagnoze i s ciljem
postavljanja diferencijalne dijagnoze (problem based learning). Utvrditi razlike izmeu hipertenzije "bijele kute", renalne
hipertenzije te ostalih vrsta hipertenzija
provesti specifinu dijagnostiku i lijeenje bolesnika s bubrenim zatajenjem s ciljem dolaska do tane dijagnoze i s ciljem
postavljanja diferencijalne dijagnoze (problem based learning). Utvrditi razlike izmeu akutnog i hroninog bubrenog
zatajenja, te izmeu prerenalnog, renalnog i postrenalnog bubrenog zatajenja
poznavanje indikacija za nadomjesno lijeenje bubrene funkcije, te poznavanje posebnosti i razliitosti peritonealne dijalize,
hemodijalize i plazmafereze
izraunati glomerulsku filtraciju (GFR) pomou vrijednosti serumskog kreatinina, visine i dobi djeteta (Schwartzova formula)
odrediti nivo arterijskog pritiska u pomou nomograma odreenog spolom i visinom djeteta.
Tokom programa specijalizant mora prisustvovati:
postupku izvoenja MCUG ili direktne radionuklidne cistografije ili ultrazvune cistografije
postupku cistoskopije u djece
postupku urodinamskog ispitivanja u djece
postupku s djetetom pri izvoenju CT ili MR bubrega i mokranog sistema
postupku s djetetom pri izvoenju biopsije bubrega
postupku izmjene vreica pri izvoenju peritonealne dijalize
Postavljanje vreice sakupljaa mokrae u djece (3)
Mjerenje povienog arterijskog pritiska u djece razliitog uzrasta, te interpretiranje nalaza pomou nomograma za dob, spol i
visinu (3)
Kateteriziranje mokranog mjehura djeteta (3)
Odreivanje funkcionalnog kapaciteta mokranog mjehura djeteta na osnovu biljeenja broja mokrenja i izmokrenih koliina
(3)
Ultrazvuno mjerenje veliine oba bubrega, debljine bubrenog parenhima, irine pijelona i prikaz dobro punjenog
mokranog mjehura (2)
Interpretiranje nalaza (10) MCUG obzirom na stepen vezikoureteralnog refluksa (2)
Postupak izvoenja MCUG ili direktne radionuklidne cistografije ili ultrazvune cistografije (1)
Postupak cistoskopije u djece (1)
Postupak urodinamskog ispitivanja u djece (1)
Postupak s djetetom pri izvoenju CT ili MR bubrega i mokranog sistema (1)
Postupak s djetetom pri izvoenju biopsije bubrega (1)
Postupak izmjene vreica pri izvoenju peritonealne dijalize (1)
Izaunati glomerulsku filtraciju (GFR) pomou Schwartz-ove formule (2)
Gastroenterologija i prehrana
Zavretkom dijela programa iz gastroenterologije i prehrane specijalizant mora imati teorijsko i praktino znanje etiologije,
patofiziologije, simptoma, dijagnostike, diferencijalne dijagnoze, prevencije i terapije priroenih i steenih bolesti probavnog sistema
kao i bolesti hranjenja djeje dobi.
Mora poznavati anatomiju, funkcionalni razvoj probavnog sistema ukljuujui jetru i une puteve, fiziologiju probave i
apsorpcije, metabolizam elektrolita i tekuine, acidobazni status te metabolike funkcije jetre
Mora biti upoznat s indikacijama za provedbu dijagnostikih pretraga (laboratorijski, funkcionalni, ultrazvuka, kontrastne
pretrage, MRI, CT, s manometrijom i praenjem pH u jednjaku te biopsijom crijeva i jetre) i njihovom racionalnom
upotrebom
Mora savladati etiologiju i patogenezu malapsorpcijskog sindroma i kolestatskog sindroma
Mora posebno dobro savladati patoloke entitete kao to su nutritivna alergija, celijakija, cistina fibroza, hronine upalne
bolesti crijeva (Crohnova bolest i ulcerozni colitis), hronini hepatitisi, metabolike bolesti jetre, hronini i akutni pankreatitis
Mora prepoznati bolesti s vodeim simptomima GIT, te savladati upotrebu dijagnostikih postupnika u njihovu razrjeavanju:
akutni, recidivirajui/hronini proljev, konstipacija, enkopreza, bol, povraanje, povienje transaminaza i kolestaza, te
crijevne opstrukcije i tvorevine u abdomenu
Mora znati osnovne nutritivne potrebe djeteta, kao i nutritivne potrebe tokom akutnih i hroninih katabolikih stanja
Mora poznavati principe prehrane zdravog dojeneta, malog djeteta i adolescenta i mogunost savjetovanja glede primjene
vegetarijanske, makrobiotske i drugih slinih modaliteta prehrane
Mora poznavati najee poremeaje hranjenja: pretilost, pothranjenost, zaostajanje u rastu, anoreksija i bulimija
Mora imati znanja, te razviti stavove u pogledu razumijevanja uticaja prehrane djeteta na kasniji razvoj hroninih bolesti, s
naglaskom na vanosti malnutricije na trenutno stanje te budue zdravlje, rast i razvoj djeteta
Mora imati znanja o uticaju malnutricije na probavni sistem, kao i probleme vezane za alternativnu i vegetarijansku prehranu
Mora razumjeti metode nutritivne potpore i indikacije za njihovo provoenje
Mora biti osposobljen: prepoznati i interpretirati vodee simptome probavnog sistema (posebno u sklopu opeg stanja
djeteta), procijeniti stepen dehidracije, napraviti kliniki pregled abdomena ukljuujui i digitorektalni pregled, interpretirati
dijagnostike metode u svezi probavnog sistema ukljuujui i jetru (analiza stolice, biohemijske pretrage, biopsije, ultrazvuk,
kontrastne pretrage), izvoditi primjenu klizmi, postavljanje nazogastrine sonde, izradu plana rehidracije s korekcijom
osnovnih elektrolitnih i acidobaznih poremeaja, procijeniti nutritivni status upotrebom antropometrijskih, klinikih i
laboratorijskih metoda, te pratiti nutritivni status upotrebom tablica i krivulja
Mora poznavati dijagnostike i terapijske algoritme za rjeavanje bolesti iji su vodei simptomi akutni i hronini proljev,
opstipacija, bol, povraanje, tumor u abdomenu, ileus, utica, hepatomegalija, povienje tranasminaza
Mora savladati izvoenje funkcionalnih testova (digestije, apsorpcije, funkcije jetre), biopsije sluznice crijeva i ultrazvuka
abdomena
Mora biti upoznat s indikacijama za endoskopske pretrage probavnog sistema, kao i za biopsiju jetre
Mora dobro poznavati principe enteralne prehrane
Mora znati propisati dijetnu prehranu za najee specifine bolesti probavnog sistema (celijakija, nutritivna alergija,
kolestaza, pankreatitis)
Mora poznavati osnovne principe za postavljanje indikacije za transplantaciju jetre i uvoenje potpune parenteralne prehrane
Prepoznavanje i interpretacija vodeih simptoma probavnog sistema, posebno u sklopu opeg stanja djeteta (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.

-

Procjena stepena dehidracije (3)

Kliniki pregled abdomena ukljuujui i digitorektalni pregled (3)
Interpretacija dijagnostikih metoda u vezi sa probavnim sistemom, ukljuujui i jetru (analiza stolice, biohemijske pretrage,
biopsije, ultrazvuk, kontrastne pretrage) (3)
Primjena klizmi (3)
Postavljanje nazogastrine sonde (3)
Izrada plana rehidracije s korekcijom osnovnih elektrolitnih i acidobaznih poremeaja (3)
Procjena nutritivnog statusa upotrebom antropometrijskih, klinikih i laboratoriskih metoda (3)
Praenje nutritivnog statusa uporebom tablica i krivulja (3)
Poznavanje dijagnostikih i terapijskih algoritama akutnog i hroninog proljeva, opstipacije, abdominalne boli, tumora u
abdomenu, ileusa, utice, hepatomegalije, povienje transaminaza (3)
Izvoenje funkcionalnih testova (digestije, apsorpcije, funkcije jetre) (2)
Izvoenje biopsije sluznice crijeva (1)
Izvoenje ultrazvuka abdomena (1)
Indikacije za endoskopske pretrage probavnog sistema (1)
Indikacije za biopsiju jetre (3)
Principi enteralne prehrane (3)
Propisivanje dijetne prehrane za najee specifine bolesti probavnog sistema (3)
Indikacije za transplantaciju jetre (3)
Indikacije za uvoenje potpune parenteralne prehrane (3)
Laboratorij
Specijalizant mora biti osposobljen izvoditi sljedee pretrage:
Urin: testtrakom, mikroskopska analiza, brojanje u komorici
Krv: hematokrit, hemoglobin, broj leukocita diferencijalna bijela krvna slika, krvni razmaz (tumaenje rezultata uzimajui u
obzir praktino iskustvo tamo gdje je potrebno)
Koni testovi: tuberkulinski i drugi intrakutani testovi epikutani iprick test, analiza sadraja bula i vezikula
Metaboliki testovi: test-traka glukoza i sl.
Specijalizant mora biti sposoban interpretirati laboratorijske nalaze:
poznavanje normalnih vrijednosti laboratorijskih nalaza i interpretacija
interpretacija biohemijskih nalaza: funkcija organa (jetra, bubreg, pankreas, kosti, mii),
upalni parametri
acidobazni status, analiza urina, hematoloki nalazi
Uzimanje venskog uzorka krvi (3)
Uzimanje arterijskog uzorka krvi (3)
Brojenje krvnih stanica (3)
Upotreba glukometra (3)
Postavljanje indikacija za pojedine pretrage (3)
Interpretacija biohemijskih nalaza (3)
Slikovna dijagnostika
Tokom programa specijalizacije specijalizant kontinuirano prema podruju i mjestu edukacije stie znanja i vjetine iz podruja
slikovne dijagnostike koji ga na kraju ine sposobnim za:
tumaenje i izvoenje konvencionalnih RTG pregleda
zatitu od zraenja
osnovnu ultrazvunu dijagnostika uz usvajanje odgovarajuih osnovnih znanja
indiciranje i osnovnu interpretaciju ostalih radiolokih metoda: CT, MRI, MR spektroskopija, DSA i DSA intervencije
indiciranje i osnovnu interpretaciju scintigrafskih metoda
Zatita od zraenja (3)
Tumaenje i izvoenje konvencionalnih RTG pregleda (3)
UZV dijagnostika: osnovna znanja (1)
Osnovno poznavanje ostalih radiolokih metoda: CT, MRI, MRI spektroskopija, DSA i DSA- intervencije (1)
Scintigrafija (1)
Ustanova za specijalistiko usavravanje mora udovoljavati osnovnim edukacijskim uvjetima (mogunosti za djelovanje u konzilijima
s drugim specijalnostima, redovne dnevne strune sastanke i klinike vizite, predavaonica i biblioteka s pristupom internetu i
odgovarajuim brojem medicinskih asopisa iz specijalistike struke za koju se odobrava specijalizacija, program za praenje kvalitete
usavravanja). Pojedini dijelovi specijalizacije mogu se obavljati samo na mjestima gdje je mogue stei kompetencije navedene u
popisu kompetencija.
Posebni uvjeti za primarnu zdravstvenu zatitu:
Voditelj ordinacije mora imati najmanje 5 godina radnog iskustva u pedijatrijskoj primarnoj zdravstvenoj zatiti i biti
najmanje 5 godina specijalista pedijatrije,
Voditelj ordinacije mora se trajno struno usavravati,
U ordinaciji se provodi veina dijagnostikih, terapijskih i preventivnih aktivnosti koje su navedene u programu
specijalizacije,
U ordinaciji je organiziran timski rad i saradnja sa ustanovama i slubama na primarnoj nivou, u lokalnoj zajednici, te
strukturirana i programirana saradnja sa kolegama iz specijalistiko-konzilijarne i bolnike razine zatite,
Ordinacija je redovno ukljuena u svim javno-zdravstvenim i preventivnim programima kako na lokalnom, tako i na nivou
FBiH.
Posebni uvjeti za bolnike ustanove u kojima se provode pojedini dijelovi specijalizacije:
1. Obavljanje dijela programa specijalizacije Neonatologija - u porodilitu s antenatalnom brigom o djeci
U porodilitu ope bolnice mogue je provesti do mjesec dana usavravanja, a ostalo u porodilitima univerzitetsko-klinike bolnice.
2. Obavljanje dijela programa specijalizacije Neonatologija - (s intenzivnim lijeenjem i zatite novoroeneta) provodi se u
univerzitetsko-klinikim bolnicama.
3. Obavljanje dijela programa specijalizacije - Hitna i intenzivna medicina
Osim klinikih odjela koji zbrinjavaju svu pedijatrijsku patologiju, potrebno je da u zdravstvenoj ustanovi u kojoj se obavlja dio
specijalizacije iz hitne i intenzivne medicine postoji jedinica za intenzivno lijeenje djece koju vodi specijalista pedijatar s uom
specijalizacijom iz intenzivne medicine, pokrivena 24 satnom deurnom slubom pedijatara s uom specijalizacijom iz intenzivne
medicine te uih specijalista odgovarajuih grana pedijatrije, te da se u navedenoj jedinici rutinski provode sve mjere intenzivne
medicine (hemodinamski monitoring centralni venski, arterijski pritisci, odreivanje sranog izbaaja; monitoring saturacije kisika,
Srijeda, 12. 8. 2015.
EEG monitoring; nadomjetanje funkcije organa u zatajenju strojna ventilacija, konvencionalna visokofrekventna, bubreno
nadomjesno lijeenje; peritonealna dijaliza, hemodijaliza, kontinuirane metode bubrenog nadomjesnog lijeenja). Jedinica rutinski
treba zbrinjavati djecu nakon hirurkih zahvata, i to s djeje hirurgije, neurohirurgije, te hirurgije priroenih sranih greaka.
4. Obavljanje dijela programa specijalizacije - Pedijatrijska kardiologija
Ovaj dio programa specijalizacije obavlja se u klinikoj ustanovi u kojoj mora postojati neonatologija (neonatoloko zbrinjavanje
sranog bolesnika), mogunost strojne ventilacije neonatusa sa sranom bolesti, mogunost precizne ehokardiografske dijagnostike
sloenih sranih greaka i mogunost kateterizacije srca s interventnom dijagnostikom u djece. Specijalizant tokom specijalizacije
mora biti aktivno ukljuen u rad jedinice intenzivnog lijeenja gdje se zbrinjavaju pedijatrijski bolesnici s operiranim sranim
bolestima ili poslije interventne dijagnostike radi lijeenja srane insuficijencije i propisivanja inotropne potpore.
5. Obavljanje dijela programa specijalizacije - Pulmologija
Osim klinikog odjela na kojem se zbrinjava respiratorna problematika, potrebno je da u bolnici u kojoj se vri specijalizacija iz
pulmologije postoji, ako ne svi a onda znaajni dio, slubi i odjela za: intenzivnu respiracijsku zatita, za funkcionalnu dijagnostiku
respiratornih poremeaja, endoskopsku dijagnostiku, rendgenski odjel sa svim djelatnostima (rutinski RTG, UZV, CT, MR), te
pulmoloka specijalistika poliklinika sluba.
6. Obavljanje dijela programa specijalizacije - Bolesti metabolizma
Dio programa specijalizacije iz pedijatrije koji se odnosi na metabolizam moe se obavljati samo u klinikim ustanovama koje u svom
sastavu imaju kliniku za pedijatriju s odjelom/zavodom za metabolike bolesti djece i metaboliki laboratorij.
7. Obavljanje dijela programa specijalizacije - Gastroenterologija i prehrana
U zdravstvenoj ustanovi mora biti: endoskopski laboratorij u kojem se vri gornja i donja endoskopija probavne cijevi putem
fiberoptikog endoskopa, laboratorij za analnu manometriju i 24-h pH-metriju jednjaka, mogunosti biopsije probavnog trakta i jetre,
enteralna i parenteralna prehrana djece, gastroenteroloka UZV sluba, rendgenski odjel sa djelatnostima rutinskog RTG-a,
radiolokog UZV-a, kontrastnih RTG pretraga probavne cijevi i CT-a, hirurki operacijski pogon, te gastroenteroloka specijalistika
poliklinika sluba.
8. Obavljanje dijela programa specijalizacije - Pedijatrijska neurologija
U ustanovi u kojoj e se provoditi program iz pedijatrijske neurologije trebaju se redovno upotrebljavati EEG, EMG, ultrazvuk mozga,
CT, NMR, te evocirani vidni i sluni potencijali. Treba postojati redovna neuroloka subspecijalistika sluba i mogunost saradnje s
neurohirurgom i s jedinicom intenzivnog lijeenja.
9. Obavljanje dijela programa specijalizacije - Endokrinologija i dijabetes
Osim klinikog odjela koji zbrinjava svu endokrinoloku patologiju i dijabetes melitus djeje dobi, u bolnici u kojoj se vri
specijalizacija iz pedijatrijske endokrinologije i dijabetologije mora postojati: jedinica za provoenje dinamikih endokrinolokih
testova, jedinica za ultrazvunu dijagnostiku bolesti titnjae, savjetovalite za dijabetes, endokrinoloki laboratorij, radioloki odjel sa
svim djelatnostima (RTG, UZV, CT, MR itd.), odjel nuklearne medicine (odreivanje hormona, scintigrafske metode dijagnostike),
hirurki operacijski pogon, specijalistika poliklinika sluba pedijatrijske endokrinologije i dijabetologije.
10. Obavljanje dijela programa specijalizacije - Medicinska genetika
Ustanova u kojoj se obavlja dio specijalizacije iz medicinske genetike mora imati organiziranu jedinicu za medicinsku genetiku s
pripadajuim savjetovalitem u kojem se zbrinjava vei broj djece s razliitim priroenim i nasljednim bolestima i koji ima iroke
mogunosti laboratorijske dijagnostike tih bolesti.
11. Obavljanje dijela programa specijalizacije - Reumatologija i autoimune bolesti
Moe se obavljati u ustanovama gdje postoje organizirane jedinice za reumatske bolesti djece i pridruene slube koje sudjeluju u
timskom radu zbrinjavanja bolesnika s reumatskom bolesti (fizikalna terapija, oftalmologija, laboratorij).
12. Obavljanje dijela programa specijalizacije - Hematologija i onkologija
Ustanova treba imati mogunosti potpunog zbrinjavanja djece sa svim hematolokim i onkolokim bolestima, uz najsavremenije
dijagnostike i terapijske mogunosti (ukljuujui transplantacijske).
13. Obavljanje dijela programa specijalizacije - Alergologija i klinika imunologija
Ovaj dio specijalizacije moe se obavljati samo u ustanovama s organiziranim jedincima koje se bave alergologijom i klinikom
imunologijom i imaju:
mogunosti specifinih dijagnostikih i terapijskih intervencija koje se rutinski izvode u ustanovi ili u saradnim ustanovama,
od kojih su obavezni: alergoloki in vivo i in vitro testovi; odreivanje imunoglobulina G, A, M, E; imunofenotipizacija
perifernih mononukleara; serologija na specifina protutijela (izohemaglutinini, protutijela na infekcije koje su obuhvaene
redovnim cijepljenjem), molekulsko-genomska dijagnostika,
odjel intenzivne njege ili intenzivnog lijeenja u kojem se zbrinjavaju bolesnici s primarnim imunodeficijencijama, bilo
tokom akutnih i vitalno opasnih stanja, bilo tokom diferentnih hroninih terapijskih postupaka.
14. Obavljanje dijela programa specijalizacije - Pedijatrijska nefrologija
Osim odjela koji zbrinjavaju svu patologiju iz podruja djeje nefrologije, potrebno je da u ustanovi postoje: endoskopski laboratorij u
kojem se vri potpuni dijapazon nefro-urolokih pretraga i zahvata, UZV laboratorij, rentgenski odjel sa svim djelatnostima (rutinski
RTG dijaskopijski pogon, CT, MR, angiografija, UZV) u kojem se mogu vriti endoskopsko-radioloki zahvati, odjel za nuklearnu
medicinu, gdje se vri radioizotopna dijagnostika organa mokranog sistema, operacijski pogon djeje hirurgije koji je sposoban raditi
hirurke zahvate na mokranom sistemu djeteta, ukljuujui i biopsiju bubrega, jedinica za intenzivno lijeenje djece, laboratorij za
urodinamiku, mogunost nadomjestnog lijeenja zatajenja bubrene funkcije, nefroloka specijalistika poliklinika sluba.
15. Obavljanje dijela programa specijalizacije - Infektologija djeje dobi
Dio programa specijalizacije iz pedijatrije moe se obavljati u ustanovama koje imaju kliniku ili odjel za infektologiju s organiziranom
jedinicom za infektivne bolesti djece s pripadajuim slubama koje omoguuju savremenu etioloku dijagnostiku infekcijskih bolesti.
PEDIJATRIJSKA INFEKTOLOGIJA
Pedijatrijska infektologija
Specijalist pedijatrijske infektologije
Oblast
Pedijatrija
Patologija dojenake dobi sa uvodom u kliniku
pedijatriju (obavlja se na poetku dijela Pedijatrija)
Neonatologija (sa intenzivnim lijeenjem novoroeneta)
Djeija neurologija
Djeija kardiologija
Trajanje
mjeseci
29
ZZJZ FBIH
2
Pedijatrijski odjel
Bolniki odjel neonatologije sa jednicom za

intenzivno lijeenje novoroeneta
Bolniki odjel pedijatrijske neurologije
Bolniki odjel pedijatrijske kardiologije
3
1
Srijeda, 12. 8. 2015.

Endokrinologija sa dijabetesom
Intenzivna i hitna pedijatrija
Medicinska genetika

1
3
1
Bolesti metabolizma
Pulmologija, alergologija i klinika imunologija
1
2
Reumatologija i autoimune bolesti

Hematologija i onkologija
1
2

Bolniki odjel pedijatrijske endokrinologije sa
dijabetesom
Bolniki odjel urgentne pedijatrije
Jedinica za medicinsku genetiku sa pripadajuim
savjetovalitem
Bolniki odjel za bolesti metabolizma kod djece
Bolniki odjel pedijatrijske pulmologije,
alergologije i klinike imunologije
Bolniki odjel za reumatologiju i autoimune bolesti
Bolniki odjel pedijatrijske hematologije i
onkologije
Bolniki odjel pedijatrijske nefrologije
Bolniki odjel pedijatrijske gastroenterologije
Nefrologija
2
Gastroenterologija i prehrana
2
Djeija hirurgija
Djeija ortopedija
Djeija fizijatrija
Djeija otorinolaringologija
Djeija oftalmologija
Djeija dermatologija
Djeija i adolescentna psihijatrija
Infektologija
25
Polikliniki odjel (ambulante za hitni prijem bolesnika sa
5
Infektoloka ambulanta za djecu i adultnu dob
infekcijskim bolestima pedijatrijske i adultne dobi) i
klinika epidemiologija
Medicinska/klinika mikrobiologija, parazitologija i
2
serologija
Infektoloka patologija novoroenake, dojenake,
10
Kliniki odjeli infektologije
djeije i adolescentne dobi
Intenzivno i postintenzivno lijeenje infektolokih
4
Bolniki infektoloki odjel za intenzivnu i
bolesnika djeije i adolescentne dobi i zbrinjavanje
poluintezivnu njegu
bolnikih infekcija
Jedinica intenzivnog lijeenja
HIV infekcija/bolest
1
Tropske bolesti, parazitarne bolesti i bolesti putnika
1
Virusni hepatitisi
1
Godinji odmor
5
tematskog podruja
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant pedijatrijske infektologije mora imati u potpunosti usvojene ope
Zavretkom specijalizacije specijalizant pedijatrijske infektologije mora:
poznavati vjetinu ophoenja sa pacijentima, kolegama i ostalim strunjacima komunikacijske vjetine (3)
poznavati vanost i primjenjivati naela dobre saradnje sa drugim radnicima u zdravstvu (3)
biti sposoban razumljivo i na prikladan nain prenijeti relevantne informacije i objanjenja pacijentu (usmeno i pismeno),
njegovoj porodici, kolegama i ostalim strunjacima sa ciljem zajednikog uestvovanja u planiranju i provedbi zdravstvenog
zbrinjavanja (3)
usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom sa ciljem profesionalnog razvoja (3)
uestvovati u nauno-istraivakom radu potujui etika naela nauno-istraivakog rada i klinikih ispitivanja te
biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te uestvovati u provedbi
znati i primjenjivati principe medicine zasnovane na dokazima (3)
poznavati vanost i nain efikasnog voenja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu u skladu sa vaeim
propisima (3)
biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno efikasno uestvovati u radu multidisciplinarnog tima
procijeniti potrebu ukljuivanja drugih strunjaka u proces pruanja zdravstvenog zbrinjavanja (3)
biti upoznat sa vanou saradnje te aktivno saraivati sa javnozdravstvenim slubama i ostalim tijelima ukljuenim u sistem
zdravstva (3)
potreba, planiranja mjera unapreenja i poveanja efikasnosti te razvoja i unapreenja sistema kvaliteta zdravstvene zatite
(3)

-
Srijeda, 12. 8. 2015.
identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu sa njima poduzimati odgovarajue mjere usmjerene ouvanju i
promovirati zdravlje i zdrave stilove ivota svojih pacijenata, zajednice i cjelokupne populacije (3)
Posebne kompetencije iz podruja Pedijatrije
1. Patologija dojenake dobi sa uvodom u kliniku pedijatriju
Dio specijalizacije iz pedijatrije obavezno zapoinje sa ovim segmentom specijalistikog usavravanja. Zavretkom ovog dijela
specijalizacije specijalizant pedijatrijske infektologije mora poznavati i usvojiti naela organizacije boravka dojenadi i djece u
bolnici. Mora znati komunicirati sa roditeljima hospitaliziranog djeteta, uzimati anamnezu, pravilno pregledati dojene i dijete,
organizirati smjetaj roditelja u skladu sa dobi i potrebama djeteta i osoblja, organizirati dojenje u bolnici. Takoe mora poznavati
reakcije djeteta na bolnicu, znati zatititi dijete u bolnici, nadzirati dojenad, poznavati indikacije za bolniko lijeenje. Specijalizant
treba znati procijeniti zdravlje, ugroenost dojeneta i psihomotorni razvoj dojenadi. Mora znati rijeiti najee specifine probleme
dojenake dobi febrilitet, nenapredovanje, sindrom iznenadne dojenake smrti, apneje, konvulzije, uticu, hipotoniju. Mora
poznavati specifinosti laboratorijskih nalaza u dojenakoj dobi. (3)
2. Neonatologija (sa intenzivnim lijeenjem i zbrinjavanjem novoroeneta)
Specijalizant pedijatrijske infektologije mora usvojiti slijedea znanja:
1. Fiziologiju fetusa i novoroeneta (3)
2. Adaptaciju novoroeneta na izvanmaternine uvjete ivota (3)
3. Provoditi prehranu novoroeneta majinim mlijekom u jedinicama intenzivnog lijeenja novoroenadi, primjenu
pojaivaa majinog mlijeka (3)
4. Provoditi enteralno i parenteralno hranjenje, komplikacije parenteralne prehrane (3)
5. Prepoznati i lijeiti poremeaje prometa vode, elektrolita i acidobazne ravnotee (3)
6. Prepoznati perinatalnu asfiksiju, provesti reanimaciju i postreanimacijski postupak (3)
7. Prepoznati uzroke i lijeiti novoroenaku uticu (3)
8. Prepoznati perinatalnu infekciju poznavati etiologiju, patogenezu, klinike i laboratorijske znakove, te njenu prevenciju i
lijeenje (3)
9. Prepoznati i lijeiti septiki ok (3)
10. Prepoznati osnovne dismorfogenetske sindrome te anomalije nespojive sa ivotom (3)
11. Znati provesti perioperativnu obradu i lijeenje te pripremu za transport na odjel djeije hirurgije (2)
12. Stei svijest o dugoronim tetnim posljedicama na zdravlje djece zbog neprovedenih, odgaanih ili neodgovarajuih
medicinskih postupaka (3)
13. Uoiti potrebu kontinuirane edukacije i primjene znanja zasnovanih na dokazima (3)
14. Uoiti potrebu unapreenja lokalne prakse u multidisciplinarnoj saradnji (3)
Specijalizant pedijatrijske infektologije mora usvojiti znanja o etiologiji, patogenezi, klinikoj slici, dijagnozama, lijeenju, prevenciji
i prognozi bolesti:
1. Bolesti respiratornog sistema, te kako provesti lijeenje kisikom, njegove indikacije i opasnosti. Mora znati indikacije za
mehaniku ventilaciju te njene akutne i hronie komplikacije. Mora znati prepoznati hroniu plunu bolest (3)
2. Bolesti kardiovaskularnog sistema mora prepoznati i znati zapoeti lijeenje novoroenadi sa priroenim sranim
grekama (2)
3. Neuroloke i neuromuskularne bolesti i stanja, te kako se provodi habilitacija (2)
4. Procijeniti strukturu i funkcionalno stanje centralnog nervnog sistema, pregledom i slikovnim pretragama (UZV, CT, NMR)
(2)
5. Osnovnih dismorfogenetskih sindroma naini dijagnostike, lijeenja i ophoenja sa roditeljima/starateljima (3)
6. Priroenih metabolikih bolesti (3)
7. Bolesti probavnog sistema i jetre (3)
8. Hemoragijsku bolest novoroenadi. Mora znati kako lijeiti anemiju, policitemiju i trombocitopeniju (3)
9. Bolesti endokrinog sistema (3)
10. Procijeniti bubrenu funkciju novoroeneta. Mora znati najee bolesti bubrega (3)
11. Mora znati prepoznati i lijeiti hipertenziju, hipotenziju i ok (3)
12. Mora poznavati farmakoterapiju novoroeneta (3)
13. Mora znati specifinosti lijeenja novoroenadi vrlo male i izrazito male rodne mase (2)
14. Mora znati kada i kako se radi probir novoroenadi na oteenje sluha i vida (2)
15. Mora biti upoznat sa etikim pitanjima i pravnim problemima te uestvovati u kliniko patolokim sastancima (3)
16. Etike dileme u lijeenju teko bolesne novoroenadi (3)
17. Mora uestvovati u pruanju potpore porodici hronio bolesne i umirue djece. (3)
Specijalizant pedijatrijske infektologije mora biti osposobljen samostalno obaviti:
1. Reanimaciju novoroeneta (ventilaciju balonom sa maskom, te ventilaciju balonom preko endotrahealnog tubusa, masau
srca) (3)
2. Endotrahealnu intubaciju (3)
3. Primjenu surfaktanta (3)
4. Mehaniku invazivnu ventilaciju, neinvazivnu ventilaciju, primjenu inhalacijskog duikova oksida (3)
5. Aspiraciju dinih putova (nos, drijelo, traheja) (3)
6. Torakocentezu i drenau pneumotoraksa, drenau pleuralnog izljeva, punkciju ascitesa (3)
7. Postavljanje centralnog venskog katetera, invazivni i neinvazivni nadzor bolesnika (3)
8. Lumbalnu punkciju, intraventrikularnu punkciju (3)
9. Interpretaciju radiolokih nalaza (3)
10. Postavljanje sonde za enteralnu prehranu (3)
11. Kateterizaciju mokranog mjehura, suprapubinu punkciju (3)
12. Fototerapiju, eksangvinotransfuziju (3)
13. Duboku sedaciju (3)
14. Pripremu i provjeru te stavljanje u funkciju potrebne opreme (inkubator, perfuzor, respirator, aspirator, vakuumska drenaa,
inhalator, grijani radni stol, fototerapijska lampa, mobilni RTG). (3)
15. Razgovor sa roditeljima teko bolesnog ili umirueg novoroeneta (3)
3. Djeija neurologija
Specijalizant pedijatrijske infektologije mora imati usvojena slijedea znanja:
1. Neuroloki pregled i anamneza (novoroeneta, dojeneta, djeteta) (3)
2. Procjena djeteta sa poremeajima svijesti i diferencijalna dijagnoza te osnovna obrada (3)
3. Procjena abnormalnosti zjenica i poremeaja bulbomotorike i osnovna obrada te osnovna dijagnostika djeteta sa
poremeajima vida (3)
4. Poremeaji sluha i rano otkrivanje (2)
Srijeda, 12. 8. 2015.

5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
Osnovna procjena poremeaja razvoja govora, dijagnostika i lijeenje (2)

Procjena znakova oteenja piramidnog sistema (3)
Procjena znakova oteenja ekstrapiramidnog sistema (3)
Karakteristike i obrada dojeneta sa sindromom hipotonije (2)
Procjena klinike slike poremeaja funkcija malog mozga (3)
Procjena znakova oteenja kimene modine (3)
Procjena poremeaja hoda (3)
Procjena znakova povienog intrakranijalnog tlaka, obrada i lijeenje (3)
Modana smrt i sindrom iznenadne dojenake smrti (3)
Procjena indikacije za lumbalnu punkciju i analiza cerebrospinalne tekuine (3)
Osnovne indikacije i osnovni principi elektroencefalografije i elektromiografije i neurografije (2)
Osnovni poremeaji razvoja centralnog nervnog sistema i lubanje i dijagnostika (2)
Procjena, dijagnostika i osnovni principi lijeenja djeteta s hidrocefalusom (3)
Procjena, osnovna obrada i lijeenje djeteta sa cerebralnom paralizom (2)
Procjena djeteta sa cerebralnim napadima (3)
Febrilni napadi (konvulzije) (3)
Procjena afektivnih respiratornih cerebralnih napada (3)
Procjena i dijagnostika te lijeenje sinkope (3)
Procjena parasomnija i psihogenih napada (2)
Podjela epileptikih napada, epilepsija i sindroma (2)
Lijeenje epileptikog napada i epileptikog statusa (3)
Procjena, dijagnostika i lijeenje djeteta sa glavoboljom (2)
Neurokutani sindromi, procjena i osnovna dijagnostika (2)
Procjena i osnovna obrada djeteta sa ataksijom (3)
Procjena djeteta sa encefalopatijom, definicija i dijagnostika (3)
Procjena i osnovna obrada djeteta sa demijelinizirajuim bolestima centralnog nervnog sistema (3)
Osnovna dijagnostika i lijeenje modanih udara (2)
Osnovna podjela, dijagnostika i lijeenje nasljednih i steenih (akutnih i hroninih) miinih bolesti, bolesti perifernih ivaca
te bolesti neuromuskularne spojnice (2)
33. Procjena djeteta sa kraniocerebralnom ozljedom i ozljedama kraljenice, osnovna dijagnostika i principi lijeenja (2)
34. Procjena dijagnostika i osnove lijeenja djeteta sa tumorima mozga i kraljenine modine (2)
35. Procjena djeteta sa mentalnom zaostalou (2)
36. Procjena djeteta sa autizmom (2)
Po zavretku dijela programa iz djeije neurologije specijalizant pedijatrijske infektologije mora biti osposobljen procijeniti
neuroloki status u novoroeneta, dojeneta, djeteta te adolescenta, indicirati upuivanje na odreene neuroradioloke pretrage,
EEG, EMG i procijeniti nalaze u osnovnim principima. Treba znati lijeiti epileptiki napad i postupati sa djetetom bez svijesti,
procijeniti dijete sa sinkopom i indicirati obradu, procijeniti poremeaje vida, sluha i govora, procijeniti dijete sa zaostajanjem u
psihomotornom razvoju i indicirati upuivanje na obradu, procijeniti dijete sa razliitim poremeajima svijesti i postupati sa njim,
indicirati osnovnu obradu nasljednih i steenih (akutnih i hroninih) neuromuskularnih bolesti i poznavati terapiju glavobolja te
procijeniti poremeaje hoda i indicirati osnovnu obradu, procijeniti dojene i dijete sa hipotonijom, indicirati osnovnu obradu,
procijeniti i indicirati osnovnu obradu i principe terapije dojeneta/djeteta sa upalom centralnog nervnog sistema, procijeniti dijete sa
neurokutanim sindromima i indicirati obradu, procijeniti dijete sa modanim udarima indicirati obradu i osnovne principe lijeenja,
procijeniti i znati postupati sa djetetom sa ozljedama centralnog nervnog sistema.
4. Djeija kardiologija
Zavretkom ovog dijela specijalizacije specijalizant pedijatrijske infektologije mora znati:
anatomiju i fiziologiju fetalne cirkulacije te njen prelaz prema novoroenetu (3)
specifinosti anamneze kod djeteta sa sranom bolesti (3)
greke sa lijevo-desnim pretokom (shuntom) (3)
greke sa desno-lijevim pretokom (3)
greke bez pretoka (3)
udruenost sranih greaka sa drugim anomalijama (3)
prevenciju bakterijskog endokarditisa (3)
etiopatogenetsku osnovu priroenih sranih greaka po Clarku (3)
odnos genetike i priroenih sranih greaka (3)
filozofiju premotenja desne i lijeve klijetke (3)
dijagnostike i terapijske algoritme kod pojedinih sranih greaka (3)
posumnjati na plunu hipertenziju, njezinu etiologiju i lijeenje (3)
Specijalizant pedijatrijske infektologije mora savladati slijedee vjetine:
anamneza, inspekcija, palpacija, praktina auskultacija (umovi, tonovi, njihov meusobni odnos) (3)
kardiorespiratorna reanimacija (3)
kliniki pregled kardijalne dekompenzacije (3)
mjerenje i interpretacija krvnog tlaka (3)
osnovni ehokardiografski pregled (2D, M-mod) (1)
izraunavanje L-D pretoka po Ficku (2)
izvoenje Schellongova testa (3)
interpretacija 24-satnog elektrokardiograma (2)
5. Endokrinologija sa dijabetesom
Nakon zavrenog ovog dijela specijalizacije specijalizant mora biti osposobljen pratiti rast i razvoj u djece te prepoznati odstupanja,
poznavati osnove anatomije i fiziologije endokrinog sistema, prepoznati endokrinoloke poremeaje u djece te poznavati principe
dijagnostike i lijeenja istih, mora znati prepoznati, dijagnosticirati i lijeiti akutne komplikacije endokrinolokih oboljenja.
Specijalizant mora upoznati i savladati slijedee tehnike i vjetine:
a) izvoditi antropometrijska mjerenja (teina, duina odnosno visina, obim glave, prsnog koa i trbuha), unositi podatke u
grafikone sa centilnim krivuljama rasta te interpretirati nalaze (3)
b) procijeniti kotanu zrelost na rendgenogramu zapea uz pomo atlasa i tablica (3)
c) izvoditi i tumaiti rezultate jednostavnijih endokrinolokih testova, kao i indicirati endokrinoloke testove optereenja i
supresije i interpretirati rezultate (3)
d) procijeniti glukozuriju i ketonuriju test-trakama (3)
e) rukovati jednostavnim napravama za kontrolu koncentracije glukoze u krvi (3)
f)
poznavati indikacije za odreivanja koncentracije pojedinih hormona u krvi i u urinu te znati interpretirati dobivene rezultate
(3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
g) poznavati principe provoenja skrininga na hipotireozu i interpretaciju rezultata (2)

h) interpretirati nalaze slikovnih dijagnostikih metoda (2)
1. Opi pojmovi u endokrinologiji
a) poznavati anatomiju endokrinog sistema (3)
b) poznavati fizioloke i patofizioloke aspekte endokrine regulacije (naini djelovanja i regulacija luenja hormona,
mehanizmi povratne sprege) (3)
c) poznavati endokrine i druge bioloke ritmove (3)
d) poznavati klinike manifestacije bolesti endokrinog sistema (3)
2. Rast
a) poznavati epidemioloke aspekte rasta i razvoja (2)
b) poznavati normalan rast i razvoj dojeneta, djeteta i adolescenta: normalne varijacije (3)
c) poznavati faktore koji utiu na rast u razliitim ivotnim razdobljima (2)
d) poznavati posljedice socijalne i emocionalne depriviranosti na rast (2)
e) poznavati uticaj genetskih, hormonskih, etnikih, prenatalnih i postnatalnih okolinih faktora (2)
f)
poznavati ee uzroke zastoja u rastu (2)
g) poznavati metode dijagnostike i lijeenja smanjenog i visokog rasta (2)
3. Pubertet
a) poznavati fiziologiju puberteta i adolescencije, normalan slijed i varijacije pubertetskog razvoja (3)
b) biti osposobljen procijeniti stepen spolne zrelosti (po Tanneru) (3)
c) znati prepoznati juvenilnu ginekomastiju i poznavati diferencijalnu dijagnozu (3)
d) biti osposobljen prepoznati i razlikovati normalan i poremeen spolni razvoj (3)
e) poznavati poremeaje pubertetskog razvoja (preuranjeni, zakanjeli pubertet), njihovu dijagnostiku i lijeenje (3)
4. Dijabetes u djece
a) poznavati klasifikaciju, epidemiologiju i genetiku dijabetesa melitusa (3)
b) poznavati etiologiju i patogenezu dijabetesa melitusa tipa I te patofiziologiju metabolikih poremeaja (3)
c) poznavati kliniku sliku i dijagnostiku dijabetesa melitusa (3)
d) poznavati lijeenje dijabetesa melitusa (2)
e) poznavati metode nadzora bolesnika i samokontrole (2)
f) poznavati akutne i hronie komplikacije bolesti (2)
g) poznavati nove mogunosti lijeenja (2)
h) poznavati specifinosti zdravstvene zatite djece dijabetiara (timski rad, kampovi, radionice, uloga ire drutvene zajednice)
(2)
i) poznavati psiholoke aspekte bolesti (2)
j) poznavati ostale tipove dijabetesa u djeijoj dobi (dijabetes melitus tip II, MODY, novoroenaki dijabetes) (2)
5. Pretilost
a) poznavati etiologiju pretilosti (2)
b) poznavati komplikacije pretilosti: hipertenzija, hiperlipidemija, hiperinzulinemija, poremeaj metabolizma glukoze
(metaboliki sindrom) (2)
c) poznavati principe lijeenja pretilosti (2)
6. Bolesti hipotalamusa i hipofize
a) poznavati anatomiju i fiziologiju neuroendokrinog sistema (2)
b) poznavati bolesti adenohipofize i neurohipofize (2)
c) poznavati dijagnostiki algoritam i lijeenje hipopituitarizma (2)
7. Ostali endokrinoloki poremeaji
a) poznavati bolesti titnjae (2)
b) poznavati bolesti kore i sri nadbubrenih lijezda i simpatikog nervnog sistema (2)
c) poznavati bolesti gonada (2)
d) poznavati poremeaje diferencijacije spola (interseksualnost) (2)
e) poznavati poliendokrinopatije (MEN i pluriglandularne insuficijencije) (2)
8. Metabolizam kalcija i bolest paratiroidnih lijezda
a) poznavati metabolizam Ca i P te fiziologiju regulacije kao i poremeaje luenja parathormona, kalcitonina i D-vitamina (2)
b) poznavati metode dijagnostike i lijeenja hipoparatiroidizma, pseudohipoparatiroidizma, hiperparatiroidizma (2)
9. Akutna stanja u endokrinologiji i dijabetologiji
a) biti osposobljen prepoznati i lijeiti dijabetiku ketoacidozu (3)
b) biti osposobljen prepoznati i lijeiti hipoglikemiju (3)
c) biti osposobljen prepoznati i lijeiti adrenalnu krizu (3)
10. Mora poznavati principe provoenja skrininga na priroene endokrinopatije (kongenitalna hipotireoza, kongenitalna adrenalna
hiperplazija i dr.) (2)
11. Poznavati osnovne principe hormonske terapije endokrinih i neendokrinih oboljenja (2)
12. Poznavati osnovne principe laboratorijske dijagnostike bolesti endokrinog sistema (2)
6. Intenzivna i hitna pedijatrija
Specijalizant pedijatrijske infektologije mora biti osposobljen:
1. Postaviti dijagnozu i diferencijalnu dijagnozu stanja koja neposredno ugroavaju ivot djeteta (3)
2. Pruiti prvu pomo i reanimirati vitalno ugroeno dijete, to znai:
prepoznati vitalno ugroeno dijete (3)
zapoeti osnovne postupke odravanja ivota (BLS basic life support) (3)
nastaviti sa naprednim postupcima odravanja prohodnosti dinog puta i ventilacije (3)
lijeiti srani zastoj (3)
3. Strukturirano pristupiti teko bolesnom djetetu ukljuujui:
respiratorno insuficijentno dijete (3)
dijete u cirkulacijskom oku (3)
dijete sa abnormalnom sranom frekvencijom ili ritmom (3)
dijete sa poremeajem svijesti i/ili konvulzijama (3)
otrovano dijete (2)
4. Strukturirano pristupiti ozljeenom djetetu (2)
5. Izvoditi praktine postupke i vjetine:
odravanje dinog puta (postavljanje usnog i nosnog zranog provodnika, oro i nazotrahealna intubacija); (3)
ventilacija sa pomou maske i balona; (3)
osiguravanje venskog puta (periferne vene ekstremiteta, vene poglavine, vanjska jugularna vena); (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
intraosalni pristup cirkulaciji, punkcija i kateterizacija periferne arterije, defibrilacija; (3)

lumbalna punkcija; postavljanje nazo i orogastrine sonde, ispiranje eluca, kateterizacija mokranog mjehura (3)
imobilizacija vratne kraljenice: (3)
trijau i transport vitalno ugroenog dojeneta i djeteta. (3)
6. Prepoznati i pravilno pristupiti rjeavanju etikih problema intenzivne/hitne medicine:
pristup umiruem djetetu i njegovim roditeljima; (3)
osnove pedijatrijske palijativne medicine; (3)
Zavretkom programa specijalizacije iz intenzivne i hitne pedijatrije specijalizant pedijatrijske infektologije mora biti osposobljen
dijagnosticirati i lijeiti hitna stanja u pedijatriji, uz opirno poznavanje etiologije, prevencije, patologije, patofiziologije, dijagnostike
i diferencijalne dijagnostike te lijeenja pedijatrijskih entiteta, posebno kako slijedi:
1. Akutni respiracijski distres sindrom; (2)
2. Viestruko zatajenje organa. (2)
Specijalizant mora biti osposobljen provoditi hemodinamski i drugi aktivni monitoring, vazoaktivno lijeenje, kao i savladavanje
konvencionalne i visokofrekventne ventilacije. Isto tako specijalizant je osposobljen zbrinuti i komplikacije navedenih zahvata
ukljuujui i bubreno nadomjesno lijeenje. (2)
Po zavretku programa detaljno mora biti upoznat sa osnovama dijagnostike, lijeenja i kontrole nozokomijalnih infekcija,
racionalnom upotrebom antibiotika i pedijatrijskom farmakologijom. (3)
Zna prepoznati i pravilno pristupiti rjeavanju etikih problema intenzivne/hitne medicine, posebno pristupiti umiruem djetetu i
njegovim roditeljima, zna osnove pedijatrijske palijativne medicine, detaljno je upoznat sa naunim istraivanjem u jedinicama
intenzivnog lijeenja djece. (3)
Osposobljen je za uestvovanje u provoenju slijedeih praktinih postupaka i vjetina:
osiguravanje centralnog venskog puta (jugularna, potkljuna, bedrena vena), kirurke preparacije vene, torakocenteze iglom,
torakotomije i postavljanja torakalne drenae, perikardiocenteze, abdominalne punkcije, peritonealne dijalize. (2)
7. Medicinska genetika
Specijalizant pedijatrijske infektologije mora imati usvojena slijedea znanja:
1. razumjeti etiologiju nasljednih i priroenih bolesti (3)
2. poznavati ee nasljedne i priroene bolesti (3)
3. znati uzroke eih deformacija kostiju i zglobova (2)
4. poznavati dijagnostike metode u genetici (kariotip, FISH, molekularne metode) (2)
5. znati indikacije za genetsko savjetovanje, kariotip, FISH i genske analize (2)
6. razumjeti socijalne i psiholoke probleme uz nasljedne i priroene bolesti (3)
7. znati mogunosti prenatalne dijagnostike nasljednih bolesti (2)
8. poznavati etike probleme u medicinskoj genetici (3)
9. koristiti genetike baze podataka (npr. OMIM) (2)
10. uzimati uzorke za genetike analize (vrijeme uzimanja, nain transporta) (2)
U toku specijalizacije specijalizant pedijatrijske infektologije mora stei slijedee vjetine i sposobnosti:
1. prepoznavanje klinike slike najeih nasljednih i priroenih bolesti (3)
2. uzimanje anamneze, sastavljanje i interpretacija porodinog stabla (3)
3. lini stav lijenika prema djeci i adolescentima sa malformacijama i oteenjima, njegovo ponaanje kao i informacije i
panja koju poklanja porodici odluujui su u njihovom prihvaanju problema i saradnji. (3)
4. komunikacija sa porodicom djeteta sa nasljednom i priroenom boleu (3)
5. procjena rizika ponavljanja eih nasljednih bolesti u porodici (2)
8. Bolesti metabolizma
Specijalizant pedijatrijske infektologije mora imati usvojena znanja iz:
prometa vode, elektrolita i minerala te njegovih poremeaja (3)
acidobazne ravnotee i njenih poremeaja (3)
naina nastanka, karakteristike nasljednih metabolikih bolesti (3)
prepoznavanja nasljednih metabolikih bolesti putokazi u anamnezi, statusu i osnovnim laboratorijskim pretragama (3)
poznavanja simptoma i znakova metabolikih poremeaja u razliitim dobnim grupama (3)
metabolikih bolesti koje akutno ugroavaju dijete dijagnoza i lijeenje (3)
prehrane u metabolikim bolestima (2)
smisla i provoenja novoroenakog skrininga (3)
osnove o najeim poremeajima metabolizma aminokiselina, ukljuujui ciklus ureje, organskim acidurijama,
glikogenozama, poremeajima glukoneogeneze i drugim poremeajima metabolizma ugljikohidrata, poremeajima
mitohondrijskog stvaranja energije, poremeajima karnitinskog ciklusa i beta-oksidacije masnih kiselina, nasljednim
metabolikim bolestima jetre, dislipoproteinemijama, peroksisomskim poremeajima, lizosomskim bolestima, poremeajima
sinteze kreatina, kolesterola, priroenim poremeajima glikozilacije, poremeajima metabolizma purina i pirimidina,
poremeajima prometa bakra i cinka (3)
patofiziologije, prevencije, dijagnostike i terapije rahitisa (3)
drugih poremeaja mineralizacije kosti, njihove dijagnostike i suzbijanja (3)
Zavretkom ovog dijela specijalizacije specijalizant pedijatrijske infektologije mora poznavati specifine laboratorijske i druge
pretrage za otkrivanje metabolikih poremeaja, mora biti osposobljen indicirati ih, organizirati (uzimanje i transport uzoraka) i u
najvanijem dijelu interpretirati. Mora biti u stanju provesti osnovno zbrinjavanje djece sa razliitim, eim metabolikim
poremeajima (posebne dijete, eliminacija toksinih metabolita). (2)
9. Pulmologija, alergologija i klinika imunologija
Specijalizant pedijatrijske infektologije mora znati:
1. Fiziologiju respiratornog sistema (ventilacija, perfuzija, izmjena plinova, pluni volumeni i kapaciteti, plinovi u krvi); (3)
2. Razvoj, strukturu i funkciju respiratornog sistema kod mlae i starije djece i adolescenata, ukljuujui vanije anomalije; (3)
3. Etiologiju i patogenezu svih akutnih i hroninih bolesti respiratornog sistema kod mlae i starije djece te adolescenata; (3)
4. Mehanike i imunoloke poremeaje respiratornog sistema; (3)
5. Prepoznati vanije respiratorne simptome i znakove respiratornog zatajenja; (3)
6. Probir i dijagnozu cistine fibroze; (3)
7. Patofiziologiju i dijagnozu respiratornih alergija; (3)
8. Problem hiperreaktivnosti dinih putova; (3)
9. Uticaj puenja i zagaenja zraka na respiratorne poremeaje; (3)
10. Specijalistike dijagnostike metode u ispitivanju respiratornog sistema pedijatrijskih bolesnika te indikacije za dijagnostike
pretrage ukljuujui slikovne, ocjenu plune funkcije i bronhoskopiju; (3)
11. Prevalenciju i epidemiologiju respiratornih poremeaja u pedijatriji ukljuujui i dugorone prognoze o hroninim bolestima
u zreloj dobi; (2)
Srijeda, 12. 8. 2015.
12. Organizacijske aspekte zatite kod hroninih respiratornih bolesti, ukljuujui i program rehabilitacije, kao i odgovarajui
psihosocijalni aspekt. (2)
Zavretkom dijela specijalizacije iz pulmologije specijalizant pedijatrijske infektologije mora biti u stanju:
1. prepoznati simptome respiratornih bolesti ukljuujui i relevantne tehnike dijagnostikih pretraga (3)
2. interpretirati rezultate uinjenih slikovnih prikaza, acidobaznog statusa i testova plune funkcije (3)
3. izvesti i interpretirati tuberkulinski test (3)
4. interpretirati nalaz u znojnom testu (2)
5. propisati i protumaiti znaenje kratkorone i dugorone terapije (2)
6. pomou usvojenih didaktikih vjetina prenijeti specijalistiko znanje na razliite ciljne grupe (1)
Zavretkom dijela specijalizacije iz alergologije i klinike imunologije specijalizant pedijatrijske infektologije bit e osposobljen:
1. poznavati tipove alergijskih reakcija (3)
2. znati to je to eozinofilna alergijska (atopijska) upala (3)
3. razlikovati alergijske reakcije od upalnih atopijskih bolesti (3)
4. poznavati ulogu i meudjelovanje nasljea i okoline u nastanku atopijskih bolesti (3)
5. poznavati sindromske oblike atopijskih bolesti (astma, rinokonjunktivitis, ekcem, urtikarija, gastrointestinalna alergija) (3)
6. poznavati naela, praktinu izvedbu i tumaenje in vivo (koni, provokacijski) i in vitro dijagnostikih testova (3)
7. razumjeti i izvoditi jednostavne spirometrijske testove (PEF, FEV1, VC) (2)
8. poznavati algoritam postupaka u anafilaktikom oku (3)
9. vladati elementima profilakse i terapije alergijskih bolesti (2)
10. poznavati razvoj imunkompetencije i mehanizama obrane domaina (3)
11. poznavati patofiziologiju primarnih imunodeficijencija i razumjeti infektivnu kliniku sliku kao odraz specifinog imunog
nedostatka (3)
12. poznavati kliniku sliku i glavne elemente laboratorijske procjene priroenih imunodeficijencija (3)
13. poznavati stepene pouzdanosti dijagnostike priroenih imunodeficijencija i ulogu genomske i molekularne dijagnostike
primarnih imunodeficijencija (3)
14. znati indikacije za nadomjesnu/imunomodulacijsku terapiju intravenskim imunoglobulinom (3)
15. znati mjere prevencije oportunistikih infekcija u imunokompromitiranih/imunodeficijentnih bolesnika (3)
16. protumaiti laboratorijski nalaz bijele krvne slike, imunoglobulina i glavnih limfocitnih subpopulacija u odnosu na dob
djeteta (3)
17. poznavati naelne osnove cijepljenja (3)
18. znati vakcine i postupke vakcinacije iz obaveznog kalendara imunizacije (3)
19. poznavati interferenciju IVIG-a, transfuzije eritrocita, plazme i drugih krvnih derivata u odnosu na vakcinaciju (3)
20. razumjeti problem kvaliteta ivota i socijalizacije bolesnika sa alergijskom bolesti (3)
21. znati ordinirati osnovno hronio lijeenje alergijskih bolesti dinog sistema i podesiti ga u konsultaciji sa uim specijalistom
alergologije i klinike imunologije (2)
22. samostalno ordinirati mjere prevencije i ekspozicijske profilakse atopijskih bolesti (2)
23. poznavati i provoditi njegu i lijeenje atopijskog dermatitisa i nutritivne alergije (2)
24. lijeiti akutnu astmu i urtikariju (3)
25. prepoznati alergije na lijekove i otrov opnokrilaca i rjeavati problem u saradnji sa uim specijalistom (3)
26. poznavati nuspojave vakcinacije i razlikovati specifine, vremenski povezane i alergijske nuspojave vakcinacije (3)
27. poznavati naela imunoterapije alergijskih bolesti (2)
28. poznavati interakcije alergijskih bolesti i njihovog lijeenja sa drugim bolestima, medicinskim intervencijama ili stilom
ivota (npr. cijepljenjem, zaraznim bolestima, bavljenjem sportom i profesionalnom orijentacijom) (3)
29. poznavati indikacije za supstitucijsko lijeenje intravenskim gamaglobulinom (IVIG) i provoditi supstituciju u konsultaciji sa
ili po preporuci ueg specijaliste (3)
30. poznavati naela lijeenja presaivanjem elija kotane sri (1)
31. poznavati naela genetikog savjetovanja u primarnim imunodeficijencijama. (1)
10. Reumatologija i autoimune bolesti
Zavretkom ovog dijela specijalizacije specijalizant pedijatrijske infektologije mora znati:
1. teorije o etiopatogenezi reumatskih bolesti i imunoloke aspekte reumatskih bolesti (3)
2. dijagnostike testove za dokaz reumatskih bolesti (3)
3. principe protuupalne i rane fizikalne terapije (3)
4. vrste protuupalnih lijekova u pedijatrijskoj reumatologiji (3)
5. indikacije za terapiju steroidima (3)
6. imunomodulaciju bioloke lijekove (3)
7. rentgenske promjene na zglobovima kod reumatskih bolesti (3)
Specijalizant mora usvojiti slijedee vjetine:
1. pregled upaljenog zgloba dijagnoza izljeva i proliferacije (2)
2. interpretaciju laboratorijskih nalaza prema senzitivnosti (2)
3. punkciju koljena i intraartikularna injekcija (3)
4. osnovne vjetine kod fizikalne terapije zglobova (2)
11. Hematologiija i onkologija
Zavretkom specijalizacije specijalizant pedijatrijske infektologije mora ovladati slijedeim znanjima:
razvoj, graa i uloga krvnih elija i krvotvornih organa (3)
hemostaza (3)
normalne vrijednosti hematolokih i koagulacijskih nalaza ovisno o dobi (3)
kvantitativni i kvalitativni poremeaji krvnih stanica (3)
procjena klinikih simptoma i znakova (3)
dijagnostika leukemija (2)
diferencijalna dijagnoza anemija (2)
diferencijalna dijagnoza poveanog limfnog vora i hepatosplenomegalije (3)
svjesnost o razliitosti prezentacije maligne bolesti (3)
nuspojave antineoplastinog lijeenja (2)
modeli analgezije (2)
prevencija infekcija u hematolokim malignim bolestima (3)

Zavretkom specijalizacije specijalizant pedijatrijske infektologije mora ovladati slijedeim vjetinama:
indikacije za dijagnostike pretrage (3)
interpretacija laboratorijskih nalaza (3)
suportivne i palijativne mjere (3)
punkcija kotane sri (2)
Srijeda, 12. 8. 2015.
pregled krvnog razmaza (1)
pregled razmaza kotane sri (1)
pregled razmaza punktata limfnog vora. (1)

Zavretkom specijalizacije specijalizant pedijatrijske infektologije usvojit e slijedee stavove:
svijest o tome da roditelji/staratelji mogu kod beznaajne bolesti djeteta posumnjati na malignu bolest (3)
vanost multidisciplinarnog pristupa malignoj bolesti. (3)

12. Nefrologija
razvoj organa mokranog sistema (3)
patofizioloke osnove i simptome najeih bolesti organa mokranog sistema (infekcija mokranog sistema, anomalija
mokranog sistema, posebice vezikoureteralnog refluksa, urolitijaze, najee tubulopatije, arterijske hipertenzije, najeih
glomerulopatija, posebno postinfekcijskog glomerulonefritisa i nefrotskog sindroma te akutnog i hroniog bubrenog
zatajenja) (3)
osnovne laboratorijske metode dijagnostike bolesti mokranog sistema i najee pogreke pri uzorkovanju urina (3)
pomou laboratorijskih metoda procijeniti globalnu bubrenu funkciju (3)
na osnovu navedenih spoznaja postaviti radnu dijagnozu bolesti mokranog sistema te predvidjeti njihovu prognozu (3)
najee dijagnostike i terapijske postupnike u bolestima mokranog sistema (infekcija mokranog sistema, anomalije
mokranog sistema posebice vezikoureteralnog refluksa, urolitijaza, najee tubulopatije, arterijska hipertenzija, najee
glomerulopatije posebno postinfekcijski glomerulonefritis i nefrotski sindrom, akutno i hronio bubreno zatajenje) (3)
principe peritonejske dijalize i hemodijalize (2)
principe transplantacije bubrega i posttransplantacijskog postupka (1)
indikacije za pretrage mokranog sistema (ultrazvuna pretraga bubrega i mokranog mjehura, MCUG, cistoskopija,
urodinamika, radioizotopske scintigrafske pretrage, biopsija bubrega) (3)
komplikacije i nuspojave lijeenja antibioticima, kortikosteroidima i citostaticima u djece (3)
U toku specijalizacije specijalizant pedijatrijske infektologije mora obaviti:
a) samostalno:
postavljanje vreice skupljaa mokrae (3)
mjeriti krvni tlak u djece razliitog uzrasta te interpretirati nalaze pomou nomograma za dob, spol i visinu (3)
kateterizirati mokrani mjehur djeteta (3)
odrediti funkcionalni kapacitet mokranog mjehura djeteta na osnovu biljeenja broja mokrenja i izmokrenih koliina. (3)
b) pod kontrolom specijalista pedijatrije (pedijatrijski nefrolog):
jedno ultrazvuno mjerenje veliine oba bubrega, debljine bubrenog parenhima, irine pijelona i prikaz dobro punjenog
mokranog mjehura
interpretirati barem 10 nalaza MCUG obzirom na stupanj vezikoureteralnog refluksa
U toku programa specijalizant pedijatrijske infektologije mora:
provesti specifinu dijagnostiku i lijeenje bolesnika sa upalnim bolestima mokranog sistema sa ciljem dolaska do tane
dijagnoze i sa ciljem postavljanja diferencijalne dijagnoze (problem based learning), utvrditi razlike izmeu upala gornjih i
donjih organa mokranog sistema te utvrditi razlike izmeu bakterijskih, virusnih i specifinih upala organa mokranog
sistema,
provesti specifinu dijagnostiku i lijeenje bolesnika sa anomalijama mokranog sistema sa ciljem dolaska do tane
dijagnoze i sa ciljem postavljanja diferencijalne dijagnoze (problem based learning). Utvrditi razlike izmeu
vezikoureteralnog refluksa, hidronefroze, ureterohidronefroze, anomalija broja i oblika organa mokranog sistema i cistinih
bolesti bubrega,
provesti specifinu dijagnostiku i lijeenje bolesnika sa nefrotskim sindromom sa ciljem dolaska do tane dijagnoze i sa
ciljem postavljanja diferencijalne dijagnoze (problem based learning). Utvrditi razlike izmeu kongenitalnih i ranih
dojenakih nefrotskih sindroma i nefrotskih sindroma koji se javljaju iza prve godine ivota, kao i meusobne razlike meu
nefrotskim sindromima koji se javljaju iza prve godine ivota (nefrotskog sindroma minimalnih promjena, fokalne
segmentalne glomeruloskleroze, membranozne glomerulopatije, mezangioproliferativnog glomerulonefritisa i
membranoproliferativnog glomerulonefritisa),
provesti specifinu dijagnostiku i lijeenje bolesnika sa glomerulonefritisima sa ciljem dolaska do tane dijagnoze i sa ciljem
postavljanja diferencijalne dijagnoze (problem based learning). Utvrditi razlike izmeu akutnih, subakutnih, hroninih,
fokalnih, primarnih, sekundarnih i porodinih glomerulonefritisa,
provesti specifinu dijagnostiku i lijeenje bolesnika sa najeim tubulopatijama sa ciljem dolaska do tane dijagnoze i sa
ciljem postavljanja diferencijalne dijagnoze (problem based learning). Utvrditi razlike izmeu renalne tubulske acidoze,
Fanconijevog sindroma i tubulopatija uslijed bubrene insuficijencije,
provesti specifinu dijagnostiku i lijeenje bolesnika sa poremeajima mokrenja sa ciljem dolaska do tane dijagnoze i sa
ciljem postavljanja diferencijalne dijagnoze (problem based learning). Utvrditi razlike izmeu primarne none enureze,
none i dnevne enureze, inkontinencije mokrenja, neurogenog mjehura,
provesti specifinu dijagnostiku i lijeenje bolesnika sa urolitijazom sa ciljem dolaska do tane dijagnoze i sa ciljem
postavljanja diferencijalne dijagnoze (problem based learning). Utvrditi razlike izmeu metabolikih i upalnih kamenaca te
kamenaca koji nastaju zbog poremeaja proticanja urina,
provesti specifinu dijagnostiku i lijeenje bolesnika sa hipertenzijom sa ciljem dolaska do tane dijagnoze i s ciljem
postavljanja diferencijalne dijagnoze (problem based learning). Utvrditi razlike izmeu hipertenzije bijele kute, renalne
hipertenzije te ostalih vrsta hipertenzija.
provesti specifinu dijagnostiku i lijeenje bolesnika s bubrenim zatajenjem s ciljem dolaska do tane dijagnoze i s ciljem
postavljanja diferencijalne dijagnoze (problem based learning). Utvrditi razlike izmeu akutnog i hroniog bubrenog
zatajenja te izmeu prerenalnog, renalnog i postrenalnog bubrenog zatajenja.
poznavanje indikacija za nadomjesno lijeenje bubrene funkcije te poznavanje karakteristika i razliitosti peritonejske
dijalize, hemodijalize i plazmafereze
izraunati glomerulsku filtraciju (GFR) pomou vrijednosti serumskog kreatinina, visine i dobi djeteta (Schwartz-ova
formula)
odrediti nivo arterijskog tlaka pomou nomograma odreenog spolom i visinom djeteta.
U toku programa specijalizant pedijatrijske infektologije mora prisustvovati:
postupku izvoenja MCUG ili direktne radionuklidne cistografije ili ultrazvune cistografije
postupku cistoskopije u djece
postupku urodinamskog ispitivanja u djece
postupku sa djetetom pri izvoenju CT ili MR bubrega i mokranog sistema
postupku sa djetetom pri izvoenju biopsije bubrega
postupku izmjene vreica pri izvoenju peritonejske dijalize
13. Gastroenterologija i prehrana
Srijeda, 12. 8. 2015.
Zavretkom dijela programa iz gastroenterologije i prehrane specijalizant pedijatrijske infektologije mora imati teorijsko i praktino
znanje etiologije, patofiziologije, simptoma, dijagnostike, diferencijalne dijagnoze, prevencije i terapije priroenih i steenih bolesti
probavnog sistema kao i bolesti hranjenja djeije dobi.
a) Mora poznavati anatomiju, funkcionalni razvoj probavnog sistema ukljuujui jetru i une puteve, fiziologiju probave i
apsorpcije, metabolizam elektrolita i tekuine, acido-bazni status te metabolike funkcije jetre. (3)
b) Mora biti upoznat sa indikacijama za provedbu dijagnostikih pretraga (laboratorijskih, funkcionalnih, ultrazvuka, kontrastne
pretrage, MRI, CT, sa manometrijom i praenjem pH u jednjaku te biopsijom crijeva i jetre) i njihovom racionalnom
upotrebom. (3)
c) Mora poznavati etiologiju i patogenezu malapsorpcijskog sindroma i kolestatskog sindroma. (3)
d) Mora naroito dobro poznavati patoloke entitete kao to su nutritivna alergija, celijakija, cistina fibroza, hronine upalne
bolesti crijeva (Crohnova bolest i ulcerozni colitis), hronini hepatitisi, metabolike bolesti jetre, hronini i akutni
pankreatitis. (3)
e) Mora prepoznati bolesti sa vodeim simptomima u probavnom sistemu te savladati upotrebu dijagnostikih postupnika u
njihovu razrjeavanju: akutni, recidivirajui / hronini proljev, konstipacija, enkopreza, bol, povraanje, povienje
transaminaza i kolestaza te crijevne opstrukcije i tvorbe u abdomenu. (3)
f) Mora znati osnovne nutritivne potrebe djeteta, kao i nutritivne potrebe u toku akutnih i hroninih katabolikih stanja. (3)
g) Mora poznavati principe prehrane zdravog dojeneta, malog djeteta i adolescenta i mogunost savjetovanja u pogledu
primjene vegetarijanske, makrobiotske i drugih slinih modaliteta prehrane. (3)
h) Mora poznavati najee poremeaje hranjenja: pretilost, pothranjenost, zaostajanje u rastu, anoreksija i bulimija. (3)
i) Mora imati znanja te razviti stavove u pogledu razumijevanja uticaja prehrane djeteta na kasniji razvoj hroninih bolesti, sa
naglaskom na vanosti malnutricije na trenutno stanje te budue zdravlje, rast i razvoj djeteta. (3)
j) Mora imati znanja o uticaju malnutricije na probavni sistem, kao i probleme vezane za alternativnu i vegetarijansku
prehranu. (3)
k) Mora razumjeti metode nutritivne potpore i indikacije za njihovo provoenje. (3)
l) Mora biti osposobljen: prepoznati i interpretirati vodee simptome probavnog sistema (posebno u sklopu opeg stanja
djeteta), procijeniti stepen dehidracije, napraviti kliniki pregled abdomena ukljuujui i digitorektalni pregled, interpretirati
dijagnostike metode u svezi probavnog sistema ukljuujui i jetru (analiza stolice, biokemijske pretrage, biopsije, ultrazvuk,
kontrastne pretrage), izvoditi primjenu klizmi, postavljanje nazogastrine sonde, izradu plana rehidracije sa korekcijom
osnovnih elektrolitnih i acidobaznih poremeaja, procijeniti nutritivni status upotrebom antropometrijskih, klinikih i
laboratorijskih metoda te pratiti nutritivni status upotrebom tablica i krivulja (3)
m) Mora poznavati dijagnostike i terapijske algoritme za rjeavanje bolesti iji su vodei simptomi akutni i hronini proljev,
opstipacija, bol, povraanje, tumor u abdomenu, ileus, utica, hepatomegalija, povienje transaminaza (3)
n) Mora savladati izvoenje funkcionalnih testova (digestije, apsorpcije, funkcije jetre), biopsije sluznice crijeva i ultrazvuka
abdomena (1)
o) Mora biti upoznat sa indikacijama za endoskopske pretrage probavnog sistema, kao i za biopsiju jetre. (3)
p) Mora dobro poznavati principe enteralne prehrane. (3)
q) Mora znati propisati dijetnu prehranu za najee specifine bolesti probavnog sistema (celijakija, nutritivna alergija,
kolestaza, pankreatitis). (3)
r) Mora poznavati osnovne principe za postavljanje indikacije za transplantaciju jetre i uvoenje potpune parenteralne prehrane.
(3)
14. Djeija hirurgija
U toku specijalizacije specijalizant pedijatrijske infektologije mora usvojiti slijedea znanja i vjetine:
prepoznati hitna stanja u hirurgiji (3)
odrediti dijagnostike pretrage za stanja u pedijatriji koja e zahtijevati operacijski zahvat (3)
uiniti uobiajeni prijeoperacijski pregled i uobiajene prijeoperacijske pretrage (3)
prepoznati znakove ivotne ugroenosti i prijeoperacijski zbrinuti ivotno ugroeno dijete: stanje oka, poremeaje vode,
elektrolita i acidobazne ravnotee, infekciju, poremeaje koagulacije, anemiju (2)
prepoznati znakove zatajenja organa (3)
prepoznati znakove potekoa disanja koji mogu biti uzrokom poslijeanestezijske apneje (3)
15. Djeija ortopedija
Specijalizant pedijatrijske infektologije mora biti osposobljen za:
interpretaciju slikovnih metoda (2)
dijagnostiku i kliniku procjenu ortopedskih bolesti koje se mogu najprije otkriti u praksi, naroito infekcija kotanozglobnog sistema (3)
prepoznavanje najeih priroenih bolesti kostiju i zglobova (3)
16. Djeija fizijatrija
lokomotorno funkcioniranje zdravog djeteta (3)
kliniki znakovi motorne disfunkcije: aktivne motorike, tonusa, refleksa, poloaja (3)
habilitacija fizikalnom i radnom terapijom (2)
drenaa dinih putova (3)
Specijalizant pedijatrijske infektologije mora usvojiti slijedee vjetine:
kliniki pregled djeteta radi utvrivanja lokomotornog deficita (3)
usvajanje osnova fizikalne terapije po Bobathu i Vojti (2)
drenaa dinih putova (3)
Specijalizant pedijatrijske infektologije mora usvojiti slijedee stavove:
razumijevanje principa habilitacije po ontogenom redu, ponavljajuim stimulusima i spreavanju patolokih motornih
reakcija te ranog ukljuivanja u postupke habilitacije (3)
spremnost na multidisciplinarni pristup (3)
17. Djeija otorinolaringologija
Specijalizant pedijatrijske infektologije mora usvojiti znanja iz:
rane dijagnostike i terapije oteenja sluha (3)
posljedica oteenja sluha (3)
dijagnostikih pretraga u ORL (ukljuujui i slune evocirane potencijale) (3)
opstrukcije gornjih dinih putova (3)
Specijalizant pedijatrijske infektologije mora stei vjetine za samostalni rad:
klinika procjena morfolokih promjena uha, grla i nosa (2)
interpretacija nalaza slikovnih metoda (2)
Specijalizant mora usvojiti slijedee stavove:
spremnost na timski rad (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.

-
indikacije i kontraindikacije za tonzilektomiju i adenoidektomiju (2)

razumijevanje za psiholoke probleme djece sa oteenjem sluha i znaaj rane intervencije u kombinaciji sa potporom
porodici (3)
18. Djeija oftalmologija
Specijalizant pedijatrijske infektologije mora biti osposobljen za poznavanje:
dijagnostikih metoda u oftalmologiji (3)
bolesti oka udruenih sa sistemskim poremeajima (3)
ustanova i slubi za specijalno zbrinjavanje djece sa poremeajem vida (3)
Specijalizant pedijatrijske infektologije mora stei slijedee vjetine i sposobnosti za samostalni rad:
razumijevanje rezultata oftalmolokih pretraga (2)
najea lokalna terapija za bolesti oka (3)
shvaanje uticaja poremeenog vida na emocionalni i mentalni razvoj (3)
shvaanje znaaja rane intervencije udruene sa potporom porodici (3)
19. Djeija dermatologija
infekcije koe (gljivine, bakterijske, virusne) (3)
manifestacije sistemskih bolesti na koi i sluznicama, genetski poremeaji, infekcije, bolesti veziva, maligne bolesti (3)
najei problemi: pelenski osip, eritem, impetigo, ekcemi, akne, nevusi, erupcije (3)
opisati morfologiju, konfiguraciju i raspodjelu dermatolokih promjena (3)
prikupljanje uzorka tekuine iz bula/vezikula, lokalna terapija (3)
razumijevanje stigmatizacije djeteta sa tekom konom bolesti (3)
20. Djeija i adolescentna psihijatrija
emocionalni problemi porodice bolesnog djeteta ili djeteta sa potekoama (3)
uticaj stresa na dijete u razliitoj dobi (3)
najei poremeaji ponaanja i njihovo zbrinjavanje ovisno o dobi, npr. rani poremeaj u komunikaciji dijete/roditelj,
plaljivo dijete, problemi sa spavanjem, hranjenjem, enureza, enkopreza (3)
patogeneza i klinika slika najeih psihosomatskih problema (3)
problemi u adolescenciji-psiholoki aspekt tjelesne bolesti (3)
najei emocionalni problemi (3)
potekoe ADHD (sindrom deficita panje i hiperaktivnost) (3)
problemi djeteta u bolnici (3)
psihosocijalni problemi zlostavljenog djeteta (3)
psihosocijalni problemi hendikepiranog i mentalno retardiranog djeteta (3)
razgovor sa naglaskom na psihijatrijske simptome (3)
izvoenje jednostavnih testova, npr. razvojni test, relevantni upitnici (2)
principi dijagnostikih metoda (2)
principi psihoterapijskih metoda i farmakoterapije u djece (2)
suosjeanje za dijete sa psiholokim potekoama i atipinim ponaanjem (3)
razumijevanje za potekoe u ponaanju djece sa hroninim, mutilirajuim, onesposobljavajuim i terminalnim bolestima (3)
Posebne kompetencije iz podruja pedijatrijske infektologije
Zavretkom specijalizacije specijalist pedijatrijske infektologije mora biti sposoban pruiti optimalnu zdravstvenu zatitu iz tematskih
podruja infektologije:
1. zbrinuti infektolokog bolesnika u hitnoj ambulanti (3)
2. obraditi i zbrinuti bolesnika u bolnikom odjelu oboljelog od infekcijske bolesti i dnevno ga pratiti, uoavati komplikacije (3)
3. zbrinuti infektolokog bolesnika u jedinici intenzivne medicine te zapoeti intenzivno lijeenje koje se nastavlja u saradnji sa
supspecijalistom intenzivistom (3)
4. zbrinuti bolesnike sa tropskim bolestima i infekcijama akviriranim na putovanju (3)
5. zbrinuti imunokompromitirane bolesnike oboljelih od infekcijskih bolesti, ukljuujui oportunistike infekcije (3)
6. zbrinuti bolesnike oboljele od HIV infekcije/bolesti, ukljuujui one sa komplikacijama bolesti i lijeenja (3)
7. dati konzilijarno miljenje o dijagnostici, lijeenju i prevenciji infektivnih bolesti koje se lijee pod nadzorom specijalista
drugih specijalnosti (3)
8. preuzeti dijagnostiku, lijeenje i prevenciju bolnikih infekcija (3)
10. predloiti mjere racionalne upotrebe antimikrobnih lijekova (3)
11. zapoeti provoenje zatite stanovnitva i medicinskog osoblja od infektivnih bolesti (3)
12. predloiti mjere zatite protiv infektivnih bolesti (3)
13. uestvovati u klinikim istraivanjima infektivnih bolesti (3)
1. Polikliniki odjel (ambulante za hitan prijem bolesnika sa infekcijskim bolestima pedijatrijske i adultne dobi) i klinika
epidemiologija
Zavretkom ovog dijela specijalizacije, specijalizant pedijatrijske infektologije mora:
savladati klinike vjetine nune za rad u ambulanti za hitan prijem bolesnika sa infekcijskim bolestima pedijatrijske i
adultne dobi (3)
biti sposoban trijairati bolesnike, odnosno donijeti odluku o tome moe li se bolesnik sa infekcijskom boleu nastaviti
pratiti/lijeiti u ambulantnim uvjetima, dnevnoj bolnici ili stacionaru (3)
poznavati klinike postupnike za dijagnostiku i lijeenje najeih infekcijskih sindroma u bolesnika koji se nastavljaju
pratiti/lijeiti u ambulantnim uvjetima, dnevnoj bolnici ili stacionaru (3)
poznavati principe nadzora nad zaraznim bolestima i izolacije bolesnika u uvjetima ambulantnoga rada (3)
poznavati elemente epidemioloke istrage i kontrole epidemija (3)
poznavati popis akutnih infekcijskih bolesti koje podlijeu obaveznom prijavljivanju epidemiolokoj slubi Zavoda za javno
zdravstvo (3)
poznavati epidemioloke metode i izvore podataka za epidemioloka istraivanja (3)
2. Medicinska/klinika mikrobiologija, parazitologija i serologija
znati izvriti i interpretirati bojanje po Gramu (2)

-
Srijeda, 12. 8. 2015.
prepoznati potencijalne uzronike sa Petrijevih ploa (2)

razumijeti principe testiranja antibiotske osjetljivosti te povezanost rezultata sa terapijom (3)
poznavati principe DNA/RNA detekcije u dijagnostici infekcijskih bolesti, njihove dosege i ogranienja (3)
upoznati se sa osnovnim metodama laboratorijske dijagnostike u parazitologiji (mikroskopska dijagnostika iz neobraenog i
obraenog klinikog materijala, imunoloke imunoenzimske metode dijagnostike antigena, kultivacija) (2)
poznavati najee seroloke metode koje se koriste u etiolokoj dijagnostici akutnih infekcijskih bolesti te interpretirati
rezultate serolokih pretraga (3)
3. Infektoloka patologija novoroenake, dojenake, djeije i adolescentne dobi
poznavati metode prikupljanja, analize i interpretacije anamnestikih podataka (izdvajanje opih od specifinih simptoma) u
bolesnika pedijatrijske dobi sa akutnom infekcijskom boleu (3)
znati koristiti i analizirati epidemioloke podatke relevantne za pojedine infekcijske entitete (3)
znati detaljan kliniki pregled svih organskih sistema (3)
znati postaviti indikaciju te poznavati metode ispravnog prikupljanja uzoraka za mikrobioloku, seroloku i molekularnu
dijagnostiku (3)
znati indikacije za izvrenje drugih laboratorijskih i aparaturnih pretraga u bolesnika sa infekcijskim bolestima te moi
kritiki analizirati njihove rezultate (3)
moi samostalno kontinuirano pratiti bolesnike sa infekcijskim bolestima te odluivati o obimu i provoenju dijagnostike i
terapije (3)
moi aktivno uestvovati u radu specijalistikih ambulanti, ukljuujui davanje konzilijarnog miljenja za bolesnika sa
infekcijskom boleu koji se lijei pod nadzorom specijalista drugih klinikih specijalnosti (3)
detaljno poznavati klinike i laboratorijske karakteristike svih akutnih infekcijskih bolesti uobiajenih u domicilnoj patologiji
(3)
detaljno poznavati terapijske mogunosti za sve akutne infekcijske bolesti uobiajene u domicilnoj patologiji (3)
znati raspon infekcijske patologije svojstven imunokompromitiranim bolesnicima, savremenu dijagnostiku, ukljuujui
dijagnostiku oportunistikih infekcija te principe empirijskog i usmjerenog antimikrobnog lijeenja (3)
4. Intenzivno i postintenzivno lijeenje infektolokih bolesnika djeije i adolescentne dobi i zbrinjavanje bolnikih infekcija
znati principe dijagnosticiranja i lijeenja akutnog respiratornog zatajenja u toku akutne infekcijske bolesti (2)
znati metode dijagnosticiranja i lijeenja sepse i septikog, toksinog, hipovolemijskog i kardiogenog oka (2)
znati metode dijagnosticiranja i lijeenja bolesnika sa multiorganskim zatajenjem (2)
znati metode hemodinamskog nadzora bolesnika sa tekom infekcijskom boleu (2)
znati dijagnosticirati akutno zatajenje bubrega u toku infektivnih bolesti i principe naknadnog lijeenja (2)
dijagnosticirati akutno zatajenje jetre u toku infekcijske bolesti i poznavati indikacije za zbrinjavanje bolesnika ukljuujui
postavljanje indikacije za transport bolesnika u transplantacijski centar (2)
znati dijagnosticirati i lijeiti diseminiranu intravaskularnu koagulaciju u toku teke infekcijske bolesti (3)
prepoznati, dijagnosticirati i lijeiti bolesnika sa kvalitativnim/kvantitativnim poremeajem svijesti u toku akutne infekcijske
bolesti/infekcije SS-a (3)
detaljno poznavati antimikrobno lijeenje najteih infekcija (3)
poznavati svakodnevne zadatke tima za praenje i suzbijanje bolnikih infekcija (3)
razumjeti principe razliitih metoda za dezinfekciju i sterilizaciju te poznavanje uvjeta za dezinfekciju i sterilizaciju razliite
medicinske opreme te drugih predmeta koji su bili u kontaktu sa bolesnikom (3)
biti upoznat sa implikacijama svih kategorija izolacije (3)
biti upoznat sa nainima zbrinjavanja medicinskog i nemedicinskog infektivnog otpada (3)
poznavati osnovne principe nadzora alarmantnih uzronika (3)
5. HIV infekcija/bolest
poznavati postupak sa bolesnikom kod kojeg postoji sumnja na HIV infekciju/bolest u prijemnoj ambulanti (3)
poznavati savremenu dijagnostiku HIV infekcije/bolesti (3)
znati inicijalni postupak sa bolesnikom u kojeg je dijagnosticirana HIV infekcija/bolest u bolnikom odjelu (3)
poznavati antiretrovirusno lijeenje (3)
znati dijagnosticirati i lijeiti infekcijske komplikacije HIV bolesti, ukljuujui oportunistike bolesti (3)
6. Tropske bolesti, parazitarne bolesti i bolesti putnika
poznavati najee importirane tropske zarazne bolesti, principe njihova dijagnosticiranja i lijeenja (3)
znati dijagnostiku i lijeenje malarije (3)
poznavati hronie dijarealne bolesti uzrokovane parazitima i mogunost njihova lijeenja (3)
poznavati sistemne parazitoze i mogunosti njihovog lijeenja (3)
7. Virusni hepatitis
poznavati dijagnostiku evaluaciju bolesnika sa virusnim hepatitisom (3)
dobro poznavati diferencijalnu dijagnozu virusnog hepatitisa (3)
poznavati mogunosti savremenoga lijeenja akutnih i hroninih virusnih hepatitisa (3)
U toku specijalizacije specijalizant mora obaviti slijedee zahvate
Zbrinjavanje respiratorno ugroenog bolesnika
Intubacija 6
Ventilacija pumpom na masku 10
Mehanika ventilacija 10
Zbrinjavanje sranog zatajenja
Vanjska masaa srca 10
Defibrilacija 5
EKG 100
Postavljanje centralnog venskog katetra 5
Uzorkovanje arterijske krvi za pretrage 15
Postavljanje nazogastrine sonde 25
Lumbalna punkcija 50
Pleuralna punkcija 5
Punkcija ascitesa 5
Postavljanje urinarnog katetera 15
Uzimanje perianalnog analnog otiska 5
Srijeda, 12. 8. 2015.

Uzimanje brisa drijela 100

Uzimanje brisa nazofarinksa 30
Ustanova mora ispunjavati osnovne uvjete iz Pravilnika.
Ustanova za specijalistiko usavravanje mora udovoljavati osnovnim edukacijskim uvjetima koji se trae za nastavne baze
medicinskog fakulteta (mogunosti za djelovanje u konzilijima sa drugim specijalnostima, redovne dnevne strune sastanke i klinike
vizite, predavaonica i biblioteka sa pristupom internetu i odgovarajuim brojem medicinskih asopisa iz specijalistike struke za koju
se odobrava specijalizacija, program za praenje kvaliteta usavravanja).
Za pojedine dijelove specijalizacije trae se dole navedeni uvjeti. Svi pojedinani dijelovi specijalizacije mogu se obavljati samo na
onim mjestima gdje postoje ui specijalisti odgovarajueg dijela pedijatrije.
Pojedini dijelovi specijalizacije mogu se obavljati samo na mjestima gdje je mogue stei kompetencije navedene u popisu
kompetencija. Za pojedine dijagnostike i terapijske postupke koje nije mogue obaviti u jednoj ustanovi specijalizant e biti upuen
u dogovoru sa glavnim mentorom u ustanovu koja ima te mogunosti.
Svaki specijalizant mora provesti edukaciju u barem dvije klinike i to na nain da boravak u svakoj klinici u kojoj se obavlja dio
Pedijatrija mora trajati najmanje mjesec dana, a program boravka mora biti dio programom propisanog usavravanja.
Preporuuje se saradnja strunjaka iz vie ustanova u edukaciji specijalizanata.
Preporuuje se provoenje zajednikih programa usavravanja iz pojedinih dijelova specijalizacije (npr. hitna stanja u pedijatriji).
Posebni uvjeti za bolnike ustanove u kojima se provode pojedini dijelovi specijalizacije:
Obavljanje dijela programa specijalizacije Neonatologija (sa intenzivnim lijeenjem i zbrinjavanje novoroeneta)
Usavravanje specijalizanta se provodi u neonatalnoj intenzivnoj jedinici u kojoj se lijee novoroenad poroajne teine ispod 1500
grama, u kojoj je organizirano 24-satno deurstvo pedijatra, gdje se provodi dugotrajna strojna ventilacija, visokofrekventna
oscilacijska ventilacija, prodisavanje duinim oksidom, invazivni nadzor vitalnih funkcija, dijaliza, u kojima se operiraju zbog raznih
razloga novoroenad, i gdje postoji mogunost slikovnih pretraga ukljuujui NMR, intervencijska radiologija i kardiologija.
Obavljanje dijela programa specijalizacije Pedijatrijska neurologija
Usavravanje specijalizanta se provodi u ustanovi u kojoj se trebaju redovno upotrebljavati EEG, EMG, ultrazvuk mozga, CT, NMR
te evocirani vidni i sluni potencijali. Treba postojati redovna neuroloka subspecijalistika sluba i mogunost saradnje sa
neurohirurgom i sa jedinicom intenzivnog lijeenja.
Obavljanje dijela programa specijalizacije Pedijatrijska kardiologija
Ovaj dio programa specijalizacije obavlja se u klinikoj ustanovi u kojoj mora postojati neonatologija (neonatoloko zbrinjavanje
sranog bolesnika), mogunost strojne ventilacije neonatusa sa sranom bolesti, mogunost precizne ehokardiografske dijagnostike
sloenih sranih greaka i mogunost kateterizacije srca sa interventnom dijagnostikom u djece. Specijalizant u toku specijalizacije
mora biti aktivno ukljuen u rad jedinice intenzivnog lijeenja gdje se zbrinjavaju pedijatrijski bolesnici sa operiranim sranim
bolestima ili poslije interventne dijagnostike radi lijeenja srane insuficijencije i propisivanja inotropne potpore.
Obavljanje dijela programa specijalizacije Endokrinologija i dijabetes
Osim klinikog odjela koji zbrinjava svu endokrinoloku patologiju i dijabetes melitus djeije dobi, u bolnici u kojoj se obavlja
specijalizacija iz pedijatrijske endokrinologije i dijabetologije mora postojati: jedinica za provoenje dinamikih endokrinolokih
testova, jedinica za ultrazvunu dijagnostiku bolesti titnjae, savjetovalite za dijabetes, endokrinoloki laboratorij, radioloki odjel
sa svim djelatnostima (RTG, UZV, CT, MR itd.), odjel nuklearne medicine (odreivanje hormona, scintigrafske metode
dijagnostike), hirurki operacijskiblok, specijalistika poliklinika sluba pedijatrijske endokrinologije i dijabetologije.
Obavljanje dijela programa specijalizacije Hitna i intenzivna medicina
U zdravstvenoj ustanovi u kojoj se obavlja dio specijalizacije iz hitne i intenzivne medicine mora postojati jedinica za intenzivno
lijeenje djece koju vodi specijalist pedijatar ili anesteziolog sa subspecijalizacijom iz intenzivne medicine, sa 24-satnom deurnom
slubom pedijatara ili anesteziologa sa subspecijalizacijom iz intenzivne medicine te uih specijalista odgovarajuih grana pedijatrije.
U navedenoj se jedinici rutinski provode sve mjere intenzivne medicine (hemodinamski monitoring centralni venski, arterijski
tlakovi, odreivanje sranog izbaaja; monitoring saturacije kisika, EEG monitoring; nadomjetanje funkcije organa u zatajenju
strojna ventilacija, konvencionalna i visokofrekventna, bubreno nadomjesno lijeenje; peritonealna dijaliza, hemodijaliza,
kontinuirane metode bubrenog nadomjesnog lijeenja). Jedinica rutinski treba zbrinjavati djecu nakon hirurkih zahvata i to sa
djeije hirurgije, neurohirurgije te hirurgije priroenih sranih greaka.
Obavljanje dijela programa specijalizacije Medicinska genetika
Ustanova u kojoj se obavlja dio specijalizacije iz medicinske genetike mora imati organiziranu jedinicu za medicinsku genetiku sa
pripadajuim savjetovalitem u kojem se zbrinjava vei broj djece sa razliitim priroenim i nasljednim bolestima i koji ima iroke
mogunosti laboratorijske dijagnostike tih bolesti.
Obavljanje dijela programa specijalizacije Bolesti metabolizma
Dio programa specijalizacije iz pedijatrije koji se odnosi na metabolizam moe se obavljati samo u klinikim bolnicama koje u
svojem sastavu imaju Kliniku za pedijatriju sa odjelom za metabolike bolesti djece i metaboliki laboratorij.
Obavljanje dijela programa specijalizacije Pulmologija, alergologija i klinika imunologija
Osim klinikog odjela na kojem se zbrinjava respiratorna problematika, potrebno je da u bolnici u kojoj se vri dio specijalizacije iz
pulmologije postoji, ako ne svi, a onda znaajni dio, slubi i odjela za: intenzivno respiracijsko zbrinjavanje, za funkcionalnu
dijagnostiku respiratornih poremeaja, endoskopsku dijagnostiku, rendgenski odjel sa svim djelatnostima (rutinski RTG, UZV, CT,
MR) te pulmoloka specijalistika poliklinika sluba.
Dio specijalizacije iz alergologije i klinike imunologije moe se obavljati samo u ustanovama sa organiziranim jedinicima koje se
bave alergologijom i klinikom imunologijom i imaju:
mogunosti specifinih dijagnostikih i terapijskih intervencija, od kojih su obavezni: alergoloki in vivo i in vitro testovi;
odreivanje imunoglobulina G, A, M, E; imunofenotipizacija perifernih mononukleara; serologija na specifina protutijela
(izohemaglutinini, protutijela na infekcije koje su obuhvaene redovnom vakcinacijom), molekulsko-genomska dijagnostika
odjel u kojem se zbrinjavaju bolesnici sa primarnim imunodeficijencijama, bilo u toku akutnih i vitalno opasnih stanja, bilo u
toku diferentnih hroninih terapijskih postupaka.
Obavljanje dijela programa specijalizacije Reumatologija i autoimune bolesti
Ovaj dio specijalizacije moe se obavljati u ustanovama gdje postoje organizirane jedinice za reumatske bolesti djece i pridruene
slube koje uestvuju u timskom radu zbrinjavanja bolesnika sa reumatskom bolesti (fizikalna terapija, oftalmologija, laboratorij).
Obavljanje dijela programa specijalizacije Hematologija i onkologija
Ovaj dio specijalizacije moe se obavljati u ustanovi koja treba imati mogunosti potpunog zbrinjavanja djece sa svim hematolokim
i onkolokim bolestima, uz najsavremenije dijagnostike i terapijske mogunosti (ukljuujui transplantacijske).
Obavljanje dijela programa specijalizacije Pedijatrijska nefrologija
Ovaj dio specijalizacije obavlja se u ustanovi koja osim odjela koji zbrinjavaju svu patologiju iz podruja djeije nefrologije, svakako
mora imati: endoskopski laboratorij u kojem se obavlja potpuni obim nefro-urolokih pretraga i zahvata, UZV laboratorij, rendgenski
odjel sa svim djelatnostima (rutinski RTG dijaskopijski pogon, CT, MR, angiografija, UZV) u kojem se mogu obavljati endoskopskoradioloki zahvati, odjel za nuklearnu medicinu, gdje se obavlja radioizotopna dijagnostika organa mokranog sistema, operacijski
pogon djeije hirurgije koji je sposoban raditi hirurke zahvate na mokranom sistemu djeteta, ukljuujui i biopsiju bubrega, jedinica
za intenzivno lijeenje djece, laboratorij za urodinamiku, mogunost nadomjestnog lijeenja zatajenja bubrene funkcije, nefroloka
specijalistika poliklinika sluba.
Srijeda, 12. 8. 2015.
Obavljanje dijela programa specijalizacije Gastroenterologija i prehrana

Ovaj dio specijalizacije obavlja se u zdravstvenoj ustanovi u kojoj mora biti: endoskopski laboratorij u kojem se obavlja gornja i
donja endoskopija probavne cijevi putem fiberoptikog endoskopa, laboratorij za analnu manometriju i 24-h pH-metriju jednjaka,
mogunosti biopsije probavnog trakta i jetre, enteralna i parenteralna prehrana djece, gastroenteroloka UZV sluba, rendgenski odjel
sa djelatnostima rutinskog RTG-a, radiolokog UZV-a, kontrastnih RTG pretraga probavne cijevi i CT-a, hirurki operacijski pogon
te gastroenteroloka specijalistika poliklinika sluba.
Obavljanje dijela programa specijalizacije djeija hirurgija, djeija ortopedija, djeija fizijatrija, djeija otorinolaringologija, djeija
oftalmologija, djeija dermatologija i djeija i adolescentna psihijatrija
Ovaj dio specijalizacije mogue je obaviti u klinikoj ustanovi koja posjeduje odgovarajuu specijalistiku/subspecijalistiku slubu.
Obavljanje dijela programa specijalizacije infektologija
Posebni uvjeti:
Specijalistiko usavravanje iz infektologije za specijalizante pedijatrijske infektologije provodi se u klinikoj zdravstvenoj ustanovi
koja kao piosebnu organizacionu jedinicu ima pedijatrijsku infektologiju koji obuhvata kliniki odjel i polikliniku te konzilijarnu
slubu, a u kojemu rade najmanje dva specijalista kojim je priznat status specijalista pedijatrijske infektologije. Rad u zavodu mora
biti organiziran tako da 24-satno lijeenje i zbrinjavanje bolesnika provodi/nadgleda lijenik specijalist infektologije. U ustanovi se
mora odvijati dodiplomska i postdiplomska nastava.
Ustanova mora imati mogunost pruanja kompletne edukacije iz infektologije sa mogunou i subspecijalistikog usavravanja.
Dio specijalistikog usavravanja iz infektologije (obuhvaen planom pod takama Polikliniki odjel (ambulante za hitni prijem
bolesnika sa infekcijskim bolestima pedijatrijske i adultne dobi) i klinika epidemiologija, Medicinska/klinika mikrobiologija,
parazitologija i serologija i Virusni hepatitisi) moe se obaviti i u ustanovama u kojima rade specijalisti infektologije, epidemiologije i
medicinske/klinike mikrobiologije sa parazitologijom, a koji zadovoljavaju uvjete za mentora.
PLASTINA, REKONSTRUKTIVNA I ESTETSKA HIRURGIJA


Specijalista plastine, rekonstruktivne i estetske hirurgije
Oblast
Trajanje
(mjeseci)
Kardiohirurgija i torakalna hirurgija

ZZJZ FBIH
22
1
6
5
2

Djeja hirurgija
Djeja hirurgija
Dermatologija
Radiologija
Oftalmologija
Urologija
Ginekologija
3
3
2

lijeenjem
32
20
4
2
1
1
1
1
1
(+)

Bolniki odjel maksilofacijalne hirurugije
Bolniki odjel oftlamologije
Bolniki odjel kardihirurgije i torakalne
hirurugije
Godinji odmor
5
tematskog podruja
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant plastine, rekonstruktivne i estetske hirurgije mora imati u potpunosti
usvojene ope kompetencije. Posebna panja mora se usmjeriti sticanju opih kompetencija vanih za odreenu granu specijalizacije.
Zavretkom specijalizacije specijalizant plastine, rekonstruktivne i estetske hirurgije mora:
zatite (3)
usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja (3) imati razvijenu vjetinu
prenoenja znanja na mlae kolege i druge radnike u zdravstvu (3) razumjeti vanost naunog pristupa struci (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.

-
propisima (3)
zdravstva (3)
(3)
poznavati regulativu iz podruja zdravstva, posebno iz podruja zatite prava pacijenata (3) razumjeti znaenje vlastite
odgovornosti i zatitu podataka i prava pacijenata (3)
Zavretkom dijela programa specijalizacije - zajedniki hirurki program - specijalizant plastine, rekonstruktivne i estetske hirurgije
mora usvojiti sljedee posebne kompetencije:
Hirurke infekcije
infekcija.
infekcije ake (3)
mekih tkiva 12
dijabetike gangrene 2
dr. (3)
apendektomije 5
preivanje ulkusa 2
kolecistektomija 3
drugi zahvati 10
(3)
Srijeda, 12. 8. 2015.

traumi prsita (3)
punkcija zgloba 2
torakalna drenaa 2
savremenim vrstama ope, lokalne (regionalne) i kombinirane anestezije za operativne zahvate, (3)
sepsi (3)
tromboemboliji (3)
anestezioloki postupak (uvod, intubacija, odravanje, buenje, postoperativni oporavak) 15
postupku lijeenja opekotina,(3)
parenteralna terapija opekotina,(3)
hirurka terapija opekotina,(3)
ozljedama ake (2)
infekciji ake (3)
trasplantatima (2)
embolektomije 3
Djeja hirurgija
Srijeda, 12. 8. 2015.

apendektomija 3
akutni skrotum 2
retencija 3
uroloke operacije 3
b) Plastina, rekonstruktivna i estetska hirurgija
Zavretkom cjelokupnog programa specijalizacije iz plastine, rekonstruktivne i estetske hirurgije specijalizant treba biti sposoban
primijeniti usvojena znanja i vjetine na sljedeim postupcima i podrujima plastine, rekonstruktivne i estetske hirurgije:
Principi plastine, rekonstruktivne i estetske hirurgije
Principi cijeljenja akutnih i hroninih rana, debridement, obrada rane (3)
Graftovi (3)
Renjevi (3)
Mikrohirurki prenos tkiva i drugi mikrohirurki postupci (2)
Funkcionalna rekonstrukcija (2)
Upotreba implantata (3)
Upotreba ekspandera (3)
Transplantacija tkiva (1)
Revizija oiljaka (3)
Prevencija i zbrinjavanje vrijedi uzrokovanih pritiskom (3)
Prevencija i zbrinjavanje limfedema (2)
Zbrinjavanja ekstravazacijskih ozljeda i defekata (3)
Primjena endoskopskih metoda (2)
Ugradnja oseointegriranih implantata (3)
Primjena mikroskopa (3)
Osnove i postupci lokalne, regionalne i ope anestezije
Infiltracijska anestezija (3)
Provodna anestezija (3)
Blok ake (3)
Aksilarni blok (3)
Periferni blokovi na donjim okrajinama (3)
i.v regionalna anestezija (3)
Sedacija bolesnika (3)
Reanimacija bolesnika (3)
Dijagnostiki postupci
UZV dojki i muskuloskeletnog sistema (2)
Citoloke punkcije i biopsije irokom iglom (3)
Artroskopija (3)
Dijagnostika sentinel limfnog vora (3)
Dermatoskopija (3)
Zbrinjvanje akutne traume
Principi zbrinjavanja ozljeda koe, podkoe tetiva i miia (3)
Principi zbrinjavanja preloma (3)
Ozljeda glave i vrata (3)
Ozljede ake (3)
Ozljede donjih okrajina (3)
Principi zbrinjavanja sloenih ozljeda trupa (3)
Opekotine
Vrste i mjesta opekotina (3)
Principi prve pomoi i sistemskog lijeenja opekotina (3)
Primarna obrada i operativno lijeenje opekotina (3)
Upotreba novih biomaterijala i uzgoja tkiva u lijeenju opekotina (3)
Lijeenje poslijeopeklinskih oiljaka i kontraktura (3)
Pedijatrijska plastina hirurgija
Kongenitalne anomalije glave i vrata (2)
Kongenitalne anomalije okrajina (2)
Kongenitalne anomalije dojke i trupa (2)
Kongenitalne anomalije spolnih organa (2)
Specifinosti traume dijeje dobi (3)
Arterio venske malformacije (2)
Neurofibromatoza (2)
Dermatohirurgija
Lijeenje benignih konih promjena (3)
Lijeenje malignih konih promjena (3)
Lijeenje melanoma (3)
Odreivanje sentinel limfnog vora i disekcija aksile i ingvinuma (3)
Hirurgija malignih mezenhimalnih tumora (2)
Ostali postupci s konim i podkonim promjenama:
elektoablacija, primjena tekueg duika, primjena lokalnih medicinskih preparata, prijena lasera (3)
Primjena savremenih obloga za rane (3)
Hirurgija dojke
Hirurgija benignih promjena dojke (3)
Lijeenje infekcija dojke (3)
Lijeenje karcinoma dojke (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Rekonstrukcija dojke (3)

Korekcija gynekomastije (3)
Ostali postupci na dojkama: rekonstrukcija bradavice, korekcija uvuene bradavice (3)
Trup
Medistinitis, rekonstrukcija stijenke prsnog koa (3)
Korekcija pektus exavatum/carinatum (2)
Rekonstrukcija spine bifide (2)
Operacija kila i oslabljenja trbune stijenke (3)
Rekonstrukcija abdominalne stijenke i lea (3)
Operacija mezenhimalnih tumora trupa i rekonstrukcija defekata (2)
Hirurgija ake
Zbrinjavanje kongenitalnih anomalija ake (2)
Zbrinjavanje traume ake (3)
Transfer tetiva (3)
Kompartment sindrom primarno lijeenje i rekonstrukcija (3)
Hirurgija benignih i malignih tumora ruke (3)
Bolesti ake (Duyupitren, artritisi...) (3)
Amputacijska i replantacijska hirurgija (3)
Transplantacija ake (2)
Hirurgija runog zgloba (2)
Ostali postupci na aci: korektivna osteotomija, rekonstrukcija nokatne ploe (3)
Hirurgija donjih okrajina
Korekcija kongenitalnih anomalija (2)
Hirurgija benignih i malgnih tumora (3)
Zbrinjavanje ozljeda donjih okrajina, ukljuujui kompleksne prelome, revaskularizaciju i replantaciju (3)
Lijeenje hroninih vrijedi podkoljenice (3)
Lijeenje dijabetikog stopala (3)
Lijeenje kompresivnih neuropatija (3)
Revaskularizacija stopala (2)
Primjena kompresivne terapije (3)
Hirurgija perifernih ivaca
Zbrinjavanje ozljeda plexusa brachialisa (1)
Zbrinjavanje i rekonstrukcija ozljeda perifernih ivaca (3)
Kompresivne neuropatije (3)
Tumori ivaca (2)
Hirurgija glave i vrata
Kongenitalne anomalije (2)
Kraniofacijalna hirurgija (1)
Hirurgija temporomandibularnog zgloba (1)
Hirurgija egzoftalmusa (1)
Ugradnja oseointegriranih implantata za rekonstrukciju nosa, uki, oka i zubi (3)
Ortognatska hirurgija (1)
Ozljede mekih esti (3)
Replantacija i rekonstrukcija skalpa, uha, nosa djelova lica (3)
Transplantacija lica (1)
Rekonstrukcija nakon ozljeda i bolesti facijalnog ivca (3)
Prelomi u podruju glave i vrata (2)
Benigni i maligni tumori (2)
Disekcija vrata (2)
Rekonstrukcija glave i vrata (2)
Rekonstrukcija jednjaka (2)
Hirurgija spolnih organa
Rekonstrukcija kongenutalnih anomalija (2)
Rekonstrukcija penisa (2)
Replantacija penisa (2)
Rekonstrukcija vagine i vanjskog splovila (2)
Rekonstrukcija perineuma (3)
Hirurgija promjene spola (1)
Hirurgija Peyronieve bolesti (2)
Rekonstrukcija nakon Fournierove gangrene (2)
Estetska hirurgija
a) Nehirurki i minimalnoinvazivni postupci u estetskoj hirurgiji
Primjena filera (3)
Transplantacija masnih i matinih stanica (3)
Primjena botoxa i drugih lijekova (3)
Dermoabrazija (3)
Primjena lasera u estetskoj hirurgiji (2)
Hemijski "peeling" (2)
Liposukcija i liposkulptura (3)
b) Estetska hirurgija glave i vrata
Transplantacija kose i drugi postupci korekcije elavosti (2)
Estetska hirurgija periorbitalnog podruja (3)
Blefaroplastika (3)
Podizanje ela (3)
Otoplastika (3)
Ritidektomija (2)
Rinoplastika (2)
Liposukcija glave i vrata (3)
Augmentacijski postupci u podruju glave i vrata (2)
Srijeda, 12. 8. 2015.
c) Estetska hirurgija dojki

Mastopeksija (3)
Redukcija (3)
Augmentacija implantatima i vlastitim tkivom (2)
Korekcija bradavica (3)
d) Estetska hirurgija trupa
Liposukcija (3)
Abdominoplastika (3)
Bodilift (2)
e) Estetska hirugija okrajina
Liposukcija (3)
Brahioplastika (3)
Augmentacija gluteusa (1)
Augmentacija podkoljenica (1)
Podizanje medijalne strane nadkoljenice (2)
f) Estetska hirurgija urogenitalnog podruja
Korekcija vanjskog splovila u ene (2)
Himenoplastika (3)
Korekcija vanjskog splovila u mukaraca (2)
Osnove fotografije, video tehnike, vodjenje foto i videodokumentacije u plastioj, rekonstruktivnoj i estetskoj hirurgiji (3)
Osnove fotografije, video tehnike, voenje foto i video dokumentacije u plastinoj, rekonstruktivnoj i estetskoj hirurgiji (3)
Etika u plastinoj hirurgiji (3)
UROENE ANOMALIJE
1. Ui 5
Otoplastika
Operacija mikrotije
Ostalo
2. Vjee 2
Operacija sputenog kapka
Ostalo
3. Rascjepi 5
Primarni popravak rascjepa usne ili nepca
Sekundarni popravak rascjepa usne, nosa i nepca
Korekcije ostalih rascijepa glave i vrata
4. Kraniofacijalne 1
Kraniotomija
Ostalo
5. Ekstremiteti 5
Korekcija sindaktilije
Korekcija polidaktilije
Ostalo
6. Genitourinarne 5
Popravak hipospadije
Popravak epispadije
Ostalo
7. Koa 10
Hirurgija velikog uroenog pigmentiranog nevusa
Hirurgija vaskularnih anomalija
Ostalo
8. Razno 2
Ostale uroene anomalije
Hirurgija meningomijelokele
TRAUMA
1. Lice 30
Popravak mekotkivne ozljede lica
Popravak kotane ozljede lica
Reponiranje slomljenog nosa
Primarna hirurka obrada razderotine
2. Ruke 100
Koni presadak za ruku
Lokalni koni renjevi
Udaljeni koni renjevi
Tendorafija fleksora
Tendorafija ekstenzora
Tendoliza
Tetivni transfer
Primarna neurorafija
Sekundarna rekonstrukcija ivca
Osteosinteza kostiju ake
Replantacija/revaskularizacija
Reamputacije
Slobodni mikrovaskularni renjevi
Rekonstrukcija pleksus brahijalisa
3. Donji ekstremiteti 40
Slobodni koni presadak djelimine debljine koe
Lokalni renjevi/perforatorski renjevi
Slobodni mikrovaskularni renjevi
Ostalo

NOVOTVORINE
1. Benigne kone promjene 150
Ekscizija benigne promjene i primarno zatvaranje
Radiofrekventna ablacija/kiretaa/kauterizacija/krioterapija benigne promjene
Ekscizija i koni presadak za benigne promjene
Ekscizija i reanj za benigne promjene
Ostalo
2. Maligne kone promjene 100
BCC/PCC ekscizija i primarno zatvaranje
BCC/PCC ekscizija i koni presadak
BCC/PCC ekscizija i koni reanj
MM ekscizijska biopsija
MM reekscizija i slobodni koni presadak
Aksilarna ili ingvinalna disekcija
SNB ("Sentinel node biopsy") biopsija sentinel vora
3. Tumori glave i vrata 20
Ekscizija tumora usne
Ekscizija tumora oralnog kaviteta
Primarno zatvaranje/koni presadak
Rekonstrukcija vezanim renjem
Rekonstrukcija slobodnim renjem
Disekcija vrata
4. Benigni i maligni tumori mekih tkiva i kosti 10
Radikalna ekscizija sarkoma
Primarno zatvaranje/koni presadak
Rekonstrukcija vezanim renjem
Rekonstrukcija slobodnim renjem
HIRURGIJA AKE 40
Operacija gangliona
Dekompresija ivca
Dupuytren-ova bolest
Fasciektomija
Reumatska aka
Sinovektomija
Tetivni transfer/popravak
Artroplastika
Artrodeza
Trapeziektomija
RAZNO
1. Vrijedi uzrokovane pritiskom 10
Reanj
Ostale tehnike rekonstrukcije
2. Hirurgija oduzetosti facijalnog ivca 5
Statika/dinamika potpora
Presadak ivca
Face-lift
Ostalo
HIRURGIJA DOJKE 100
Biopsija dojke
Kvadrantektomija/disekcija aksile
Mastektomije (SSM, SNSM, MRM)
Rekonstrukcija s implantatom
Rekonstrukcija s tkivnim ekspanderom
Rekonstrukcija s renjem LD, TAP
MAK rekonstrukcija
REKONSTRUKCIJA TRUPA 30
konim presatkom
vezanim renjem
slobodnim renjem
EKSPANZIJA TKIVA (OSIM DOJKE) 6
Postavljanje ekspandera
Uklanjanje ekspandera i rekonstrukcija
Ostalo
MIKROHIRURGIJA 30
Odizanje renja
Anastomoza renja
Mikroanstomoza ivca
Rekonstrukcija ivca graftom ili konduitom
ESTETSKA HIRURGIJA 40
Augmentacija dojke
Redukcija dojke
Mastopeksija
Blefaroplastika
Face-lift
Rinoplastika
Abdominoplastika
Dermoabrazija-hemijski "peeling"-laser
Liposukcija svih regija tijela
Korekcija oiljaka
Srijeda, 12. 8. 2015.
Srijeda, 12. 8. 2015.

asistent.
(sluajeva) u odgovarajuem tematskom podruju koje specijalizant obavlja samostalno, preostali broj (postotak) zahvata moe
izvriti u okviru drugih okviru drugih srodnih hirurkih djelatnosti.
se moraju odravati zajedniki sastanci sa specijalistima patologije, citologije i radiologije,
se mora nalaziti odgovarajua dijagnostika - biohemijski laboratorij, djelatnost transfuzijske medicine, djelatnost radiologije
- RTG, CT, MR, UZ, intervencijska radiologija.
PSIHIJATRIJA
Psihijatrija
Specijalista psihijatrije
Oblast
Organizacija i upravljanje zdravstvenim sistemom na podruju
mentalnog zdravlja
Klinika psihijatrija
Bolesti ovisnosti (alkoholizam, ovisnosti o drogama i druge bolesti
ovisnosti)
Psihoterapija
Konsultativna, saradna i psihosomatska medicina
Neurologija
Interna medicina
Mentalno zdravlje u zajednici i socijalna psihijatrija

Trajanje (mjeseci)
18
5
(3+1+)
12
2
4
1
5
(2+3)
2
3
2
5

ZZJZ FBiH
ZZJZ FBiH
Ustanova za bolesti ovisnosti
CMZ
Forenzika psihijatrija
Djeja i adolescentna psihijatrija
Psihogerijatrija
Godinji odmor
2 Specijalizant je djelimino savladao tematsko podruje i uz djelimini struni nadzor i u
mogunosti je raditi i rjeavati probleme iz tematskoga podruja
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikoga usavravanja specijalizant psihijatrije mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije.
Zavretkom specijalizacije specijalizant psihijatrije mora:
Biti sposoban definisati, probrati i pravilno dokumentovati relevantne podatke o pacijentu, informisati se i uvaiti stavove
pacijenta i njegove porodice, stavove drugih koelega ii drugih strunjaka (3)
Poznavati vanost i nain efektivnoga voenja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u radu u skladu sa vaeim
propisima (3)
Biti sposoban koordinisati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno efektivno uestvovati sudjelovati u radu
ukljuenim u sistem zdravstva(3)
(3)
Razumjeti i kriitiki koristiti dostupna sredstva zdravstvene zatite vodei se interesima svojih pacijenata i zajednice (3)
Identificirati zdravstvene potrebe zajednicei u skladu sa nima njima poduzimati odgovarajue mjere usmjerene na ouvanju i
unapreenju zdravlju i prevenciji bolesti (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Promovirati zdravlje i zdrave stilove ivota svojih pacijenata, zajednice i cjelokupne populacije (3).
Zavretkom specijalizacije specijalizant psihijatrije mora:
Klinika psihijatrija
pokazati znanja iz epidemiologije psihikih poremeaja (2)
poznavati etiologiju psihikih poremeaja (3)
definirati biologijske, psiholoke i socijalne teorije nastanka poremeaja (3)
savladati opu psihopatologiju i klasifikacije psihikih poremeaja (3)
definirati osnovni problem zbog kojeg pacijent dolazi psihijatru (3)
samostalno uzeti anamnezu sadanjih tekoa, istoriju psihijatrijskih i medicinskih tekoa/ lijeenja, te podatke o
porodinoj istoriji i istoriji psiholokog razvoja (3)
pokazati vjetinu provoenja klinikog psihijatrijskog intervjua i dobivanja relevantnih podataka za postavljanje dijagnoze,
ukljuujui anamnestike podatke, fiziki i psihiki status (3)
pokazati vjetine definiranja psihikog statusa (3)
definirati klinike slike psihikih poremeaja (3)
izvesti postupak dijagnosticiranja i diferencijalne dijagnoze psihikih poremeaja (3)
indicirati i koristiti laboratorijske i ostale dijagnostike metode u dijagnosticiranju psihikih poremeaja (3)
poznavati ocjenske ljestvice u dijagnosticiranju i praenju ishoda lijeenja psihikih poremeaja (2)
pokazati vjetine brze procjene psihikog statusa i procjene rizika (3)
biti sposoban planirati i evaluirati lijeenje - uiniti terapijski plan (3)
pokazati primjenu osnovnog psihoterapijskog i socioterapijskog pristupa u lijeenju (koji ne treba dodatno specifino
psihoterapijsko obrazovanje) (3)
savladati vjetinu uspostavljanja terapijskog odnosa s pacijentom i lanovima njegove porodice (3)
biti sposoban primijeniti informirani pristanak za lijeenje, te principe etinog ponaanja u psihijatriji (3)
biti sposoban voditi psihijatrijsku dokumentaciju (3)
prepoznavati psihike i socijalne faktore koji utjeu na psihiko stanje (3)
biti sposoban procijeniti ishod lijeenja (3)
procijeniti indikacije za hitno lijeenje, intenzivno bolniko lijeenje, akutno bolniko lijeenje, produeno bolniko
lijeenje i vanbolniko lijeenje (3)
primijeniti lijeenje u hitnim stanjima, akutnim stanjima i hroninim stanjima (3)
primijeniti lijeenje psihikih poremeaja u bolnikim i vanbolnikim okolnostima (3)
poznavati hitna stanja u psihijatriji - odnosi se na stanja koja zahtijevaju hitnu intervenciju, ukljuuje procjenu hitnosti
stanja, postupak rada s uznemirenim, agresivnim i suicidalnim bolesnikom (3)
znati procijeniti suicidalni i agresivni rizik, indikacije za primjenu metoda sputavanja, nadzor sputavanja, izbor
psihofarmakoloke terapije u hitnim stanjima (3)
savladati vjetine umanjivanja rizika (3)
savladati vjetine prevencije suicidalnog i agresivnog ponaanja, te vjetine psiholokog pristupa u akutnim stanjima (3)
razviti vjetine psihijatrijskog pregleda i intervjua osobe s poremeajem uzrokovanim stresom i kriznim stanjem (3)
odrediti indikacije za lijeenje poremeaja uzrokovanih stresom i kriznih stanja (3)
poznavati psihofarmakoloke, psihoterapijske i psihosocijalne postupke u lijeenju poremeaja uzrokovanih stresom i
kriznih stanja (3)
pokazati znanja o biologijskim aspektima psihikih poremeaja (3)
pokazati znanja i vjetine lijeenja psihikih bolesti biologijskim metodama lijeenja (3)
pokazati znanja iz farmakologije i vjetine lijeenja lijekovima openito (3)
poznavati i primijeniti terapijske smjernice za dijagnostiku i lijeenje psihikih poremeaja (3)
pokazati znanja i vjetine vezane za principe psihofarmakologijskog lijeenja psihikih poremeaja koje ukljuuje: izbor
lijeka, doziranje, procjenu efiksanosti i nuspojava, terapijsku rezistenciju, interakcije lijekova, kontraindikacije,
toksinost (3)
poznavati farmakologiju antipsihotika, antidepresiva, stabilizatora raspoloenja, anksiolitika i drugih lijekova koji se koriste
u psihijatriji (3)
imati znanja i vjetine prepoznavanja i lijeenja komplikacija psihofarmakoloke terapije (3)
pokazati znanja o biologijskim dijagnostikim metodama (3)
biti sposoban interpretirati nalaze biologijskih neuroradiolokih dijagnostikih metoda, ukljuujui PET, SPECT, MSCT,
MRI (2)
biti sposoban interpretirati nalaze genetikih i farmakogenetikih metoda u psihikim poremeajima i primijeniti ih u
klinikoj praksi (2)
poznavati principe i indikacije za elektrokonvulzivnu terapiju (1)
poznavati genetiku psihijatrijskih poremeaja (2)
poznavati principe i indikacije za transmagnetnu kranijalnu stimulaciju (1)
poznavati kliniku sliku, etiologiju, diferencijalnu dijagnozu i metode lijeenja psihikih poremeaja (3)
poznavati komorbidne poremeaje, psihike i tjelesne, koji utjeu na psihiko stanje (3)
poznavati principe istraivanja u psihijatriji: prednosti i ogranienja (3)
poznavati osnove klinike psihologije (1)
razmotriti etika pitanja u biologijskoj psihijatriji (3)
biti osposobljen za integrativni biopsihosocijalni pristup pacijentu s psihikom poremeajem (3)
Bolesti ovisnosti
savladati dijagnosticiranje psihikih poremeaja uzrokovanih psihoaktivnim tvarima (3)
savladati diferencijalnu dijagnostiku psihikih poremeaja uzrokovanih psihoaktivnim tvarima (3)
poznavati epidemiologiju psihikih poremeaja uzrokovanih psihoaktivnim tvarima (3)
usvojiti vjetine voenja klinikog intervjua s ovisnikom (3)
poznavati inicijalno-motivacijski intervju s ovisnicima o alkoholu i drogama i njihovim porodicima (3)
znati opisati kliniku sliku, diferencijalnu dijagnozu i lijeenje ovisnosti o psihoaktivnim tvarima (alkoholu, ilegalnim
drogama i psihoaktivnim lijekovima, ukljuujui politoksikomaniju) (3)
opisati kliniku sliku, diferencijalnu dijagnozu i lijeenje ovisnosti o psihoaktivnim tvarima (alkoholu, ilegalnim drogama i
psihoaktivnim lijekovima, ukljuujui politoksikomaniju) (3)
upoznati se s etiologijom, patogenezom, klinikom slikom i terapijskim mogunostima drugih bolesti ovisnosti (ovisnost o
kocki, puenju, kompjutorskim igricama, internetu i sl.) (3)
usvojiti vjetine prepoznavanja psihikih, tjelesnih i socijalnih komplikacija alkoholizma i drugih ovisnosti (3)
biti osposobljen za uestvovanje u programima primarne, sekundarne i tercijarne prevencije bolesti ovisnosti o
psihoaktivnim tvarima (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.

-
poznavati organizaciju i dostupnost razliitih programa za lijeenje ovisnosti (kliniki odjeli, programi parcijalne
hospitalizacije, klubovi, programi u zajednici) (2)
poznavati organizaciju odjela parcijalne hospitalizacije (dnevna bolnica za alkoholizam, dnevna bolnica za druge ovisnosti,
vikend bolnica, revolving door) (2)
poznavati kantonalne programe za vanbolniko lijeenje ovisnika (1)
poznavati programe za lijeenje ovisnika u zatvorskom sistemu (1)
poznavati programe savjetovalita za mlae konzumente droga (2)
pokazati osposobljenost za uestvovanje u radu terapijske zajednice (3)
ovladati primjenom psihofarmakoterapije za ovisnike o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima (3)
pokazati osposobljenost za uestvovanje u individualnoj, grupnoj, porodinoj i partnerskoj psihoterapiji ovisnika (2)
pokazati osposobljenost za rad u ambulanti za alkoholizam i ambulante za druge ovisnosti (3)
upoznati voenje individualne i grupne psihoterapije, porodine terapije (2)
upoznati praenje rehabilitacije i resocijalizacije ovisnika u sprezi s klubovima lijeenih alkoholiara i klubovima lijeenih
ovisnika o drogama (2)
savladati uestvovanje u radu klubova lijeenih ovisnika (3)
savladati uestvovanje u radu savjetovalita za mlade konzumente (2)
poznavati rad centara za ovisnosti (2)
ovladati provoenjem konsultativno-saradne (liaisonske) psihijatrije za ovisnike o alkoholu i drugim psihoaktivnim
sredstvima (3)
pokazati vjetine lijeenja komorbidnih somatskih i psihikih poremeaja u ovisnika o alkoholu i drogama (3)
poznavati specifinosti forenzike psihijatrije u ovisnika (2)
Psihoterapija
poznavati teorijske principe i tehnike glavnih psihoterapijskih kola (psihodinamske individualne i grupne, kognitivnobihevioralne, sistemske i integrativne) (3)
savladati vjetine psihoterapijskog intervjua (3)
pokazati osposobljenost za uspostavljanje i odravanje odnosa pacijent-lijenik/psihijatar u klinikoj situaciji openito, a
posebno u psihoterapijskom odnosu (3)
poznavati kliniko znaenje verbalne i neverbalne komunikacije sa stajalita pacijenta i psihijatra (3)
poznavati znaenje vlastitih osjeaja u bilo kojoj klinikoj situaciji (3)
poznavati znaenje terapijskog saveza u odnosu lijenik/pacijent openito, a posebno u psihoterapijskom odnosu (3)
poznavati znaenje motiviranja pacijenta i njegove porodice radi smanjivanja anksioznosti i poboljanja saradljivosti u vezi
plana lijeenja (3)
iskazati psihoterapijsku formulaciju psihikog poremeaja (3)
prepoznati indikacije za ue specijalistiko lijeenje (3)
poznavati teorijske postavke psihoterapija baziranih na transferu (3)
poznavati teorijske postavke kognitivno-bihevioralnih terapija (3)
znati kako uspostaviti terapijski savez ili psihoterapijski odnos; dobiti i razjasniti informacije, upotrebljavati otvoreno i
zatvoreno ispitivanje (3)
znati upotrebljavati nedirektivni, neprosuivajui stil da bi se dozvolilo izraavanje osjeaja; prihvaanje negativnih
osjeaja; naglaavanje pozitivnih tendencija; razvijanje suportivnog pristupa (3)
znati pratiti i modificirati vlastiti stil komunikacije i emocionalnih reakcija na bolesnika (3)
prepoznati situacije kad postoji potreba za supervizijom i podrkom (3)
znati voditi kratki porodini intervju u svrhu dobivanja i pruanja informacija (3)
znati osigurati razvijanje i odravanje strukture terapije kroz neprestano nadziranje granica (3)
pokazati svjesnost o vanosti odnosa izmeu pacijenta i lijenika i doprinosa faktora empatije (3)
pokazati sposobnost da se terapija zavri obzirno i s razumijevanjem pacijentovih osjeaja prema kraju (3)
pokazati znanje i vjetine o izbjegavanju nuenja osobnih rjeenja za ivotne situacije pacijenta (3)
procijeniti podobnosti za psihoterapiju, ukljuujui i vjetinu prepoznavanja kada treba pacijenta uputiti drugome terapeutu
(3)
savladati specifine vjetine iz psihoterapije kroz lijeenje pacijenta u kratkotrajnoj i dugotrajnoj terapiji upotrebljavajui
razliite modele terapije (3)
poznavanje rada i naina funkcioniranja odjeljenja na kome se provodi psihoterapija tokom tromjesenog boravka na odjelu
(3)
imati vlastitog iskustva u grupnoj psihoterapiji (60 sati) (3)
imati iskustvo koterapeuta u grupnoj psihoterapiji u programima dnevne bolnice (3)
znati karakteristike voenja grupne psihoterapije u bolnikom i vanbolnikom settingu (3)
imati sposobnosti za voenje suportivne psihodinamske psihoterapije (3)
imati iskustvo koterapeuta u grupnoj psihoterapiji u programima dnevne bolnice (3)
imati iskustvo psihoterapije uz superviziju, minimalno tri pacijenta kratke psihoterapije (12 - 18 sesija) gdje je za svakog od
njih koritena razliita psihoterapijska metoda i minimum jednog pacijenta duge psihoterapije (12 18 mj.)
Konsultacijska, saradna (liaison) psihijatrija i psihosomatska medicina
poznavati psihijatrijske specifinosti koje prate tjelesnu bolest (3)
pokazati vjetinu intervjua i brze dijagnostike (3)
pokazati procjenu psihopatolokih procesa i njihovog uticaja na lijeenje (procjena kognitivnih sposobnosti bolesnika za
odluivanje u terapijskom procesu) (3)
pokazati sposobnost interveniranja odgovarajuim terapijskim pristupom (psihoterapija, farmakoterapija, EST) u razliitim
okruenjima (3)
prepoznati komplikacije koje prate ili onemoguavaju odreeni terapijski pristup ovisno o osnovnoj bolesti (3)
sudjelovati u promociji povezivanja psihijatra i organskih lijenika kroz saradni (liaison) model (2)
pokazati vjetine komunikacije s bolesnikom i medicinskim timom (3)
pokazati znanja o psihijatrijskim komplikacijama tjelesnih bolesti (3)
pokazati znanja o ulozi psihijatrijskih, psiholokih i ponaajnih initelja na patogenezu tjelesne bolesti (3)
prepoznati uticaj bolesti, hospitalizacije i terapijskih postupaka na psiholoko funkcioniranje bolesnika (3)
poznavati osnovne terapijske modele (psihoterapijski i farmakoterapijski) u radu s bolesnikom (3)
prepoznavati specifine sindrome npr. stresna reaktivna stanja, postpartalni poremeaji, bolni sindromi, onkoloki bolesnici,
posttraumatski sindromi i drugo (3)
razumjeti psihiki aspekt tjelesnih poremeaja (3)
poznavati psihike komplikacije nepsihijatrijskih tretmana (3)
definirati psihosomatski poremeaj (3)
poznavati modele konsultativne psihijatrije (2)

-
Srijeda, 12. 8. 2015.
pokazati strategije suoavanja i adaptacije na hronine i terminalne bolesti (3)

pokazati efiksanu komunikaciju i saradnju s ostalim zdravstvenim djelatnicima i profesionalcima ukljuenima u ivot
pacijenta (2)
pokazati vjetine procjene sposobnosti pacijenta da donese informirani pristanak, odnosno validnu odluku o njegovom
lijeenju i medicinskim postupcima (3)
Neurologija
pokazati poznavanje etiologije, patogeneze, klinike slike i dijagnostikih kriterija neurolokih poremeaja (2)
razviti osposobljenost za izvoenje neurolokog pregleda (2)
pokazati poznavanje neuroanatomije i neurohemije (1)
pokazati poznavanje klinike neurofiziologije, posebno EEG, evociranih potencijala i ispitivanja spavanja (2)
pokazati poznavanje neurofarmakologije, posebno antikonvulziva, antidiskinetikih lijekova, ukljuujui antiparkinsonike,
klinike aspekte vitamina, analgetika, hormona antikolinesteraze i neurolokih efekata lijekova (2)
upoznati se s neurogenetikom, molekularnom neurologijom i neuroepidemiologijom (1)
poznavati faktore rizika za neuroloke bolesti (2)
upoznati se s neurooftalmologijom, ukljuujui vid, vidne putove, fundus, zjenicu, pokrete oka, optiki ivac i poremeaje
(1)
poznavati etiologiju, kliniku sliku i osnovne principe lijeenja poremeaja pokreta (2)
poznavati etiologiju, kliniku sliku i osnovne principe lijeenja degenerativnih bolesti sredinjeg ivanog sistema (2)
prepoznati i dijagnosticirati hitna neuroloka stanja (epilepsije, traume mozga, tumori mozga, intrakranijska krvarenja, upale
mozga i modanih ovojnica) (2)
razviti osposobljenost za diferencijalnu dijagnostiku izmeu psihikih i neurolokih poremeaja (3)
poznavati komorbiditet psihikih i neurolokih poremeaja (3)
poznavanje principa neurokognitivne procjene i neurokognitivne rehabilitacije (2)
Interna medicina
prepoznati, dijagnosticirati i znati osnovne principe lijeenja hitnih stanja (intoksikacije, infarkt miokarda, delirij,
dijabetes...) (3)
pokazati poznavanje povezanosti tjelesnih i psihikih poremeaja (2)
pokazati specifinosti komorbiditeta tjelesnih i psihikih poremeaja (2)
pokazati osnove diferencijalne dijagnoze izmeu tjelesnih i psihikih poremeaja (3)
upoznavanje specifinosti ove grane kroz praenje deurnog konzilijarnog psihijatra tokom deurstva i rjeavanja sluajeva
na drugim odjelima osim psihijatrijskim (2)
Mentalno zdravlje u zajednici i socijalna psihijatrija
pokazati znanja o organizaciji psihijatrijske slube u zajednici, ukljuujui vanbolnike i bolnike oblike lijeenja,
savremene strategije reforme mentalnog zdravlja (3)
pokazati poznavanje socijalnih faktora koji utjeu na nastanak ili pojavu bolesti, uticaj bolesti na socijalno funkcioniranje i
kvalitetu ivota. Ukljuuje koncepte socijalnog funkcioniranja, kvalitete ivota i oporavaka (3)
poznavati naela multidisciplinarne saradnje u zatite za mentalno zdravlje, timskom radu, ulozi psihijatra, psihologa,
socijalnih radnika, radnih terapeuta, medicinskih sestara i drugih strunjaka (3)
pokazati znanja o teorijskim principima mentalnog zdravlja u zajednici i socijalne psihijatrije (3)
savladati i pokazati vjetine osnovnog psiholokog pristupa prema osobama s psihotinim poremeajem koje su u
vanbolnikoj zatite (3)
prepoznati protektivne i faktore rizika za nastanak i ishod psihike bolesti (3)
osposobiti se za planiranje lijeenja, case managment, rehabilitacijski plan, metode rehabilitacije (3)
poznavati psihoedukaciju i razviti vjetine edukacije o bolesti: ukljuuje upoznavanje sa simptomima bolesti i nainima
lijeenja, odnos prema bolesti, rad na motivaciji, razumijevanje bolesti na psiho- biosocijalnoj osnovi ukljuuje
razumijevanje doprinosa linosti, socijalnihi biolokih faktora, ukljuuje koncepciju osnaivanja pozicije pacijenta, trening
socijalnih vjetina, ukljuuje program prepoznavanja ranih znakova bolesti i postupak sprjeavanja relapsa (3)
poznavati vjetine u poduavanju socijalnih vjetina: ukljuuje bihevioralnu tehniku uenja vjetina potrebnih za
svakodnevni ivot: brigu o sebi, komunikacijske vjetine, rjeavanje problema, konflikta, planiranje aktivnosti, vjetine
potrebne za odmor i rekreaciju, funkcioniranje u ulogama (porodica, partnerski odnosi, posao, kolovanje, rad) i drugo (3)
upoznati se s terapijskim faktorima sredine: terapijska zajednica, milje terapija u bolnikoj i vanbolnikoj sredini, kao i u
dnevnoj bolnici (3)
upoznati se s naelima saradnje u zatite za mentalno zdravlje izmeu razliitih slubi koje sudjeluju u lijeenju i
rehabilitaciji, kao to su socijalna zatita, zavodi za zapoljavanje, nevladine organizacije (3)
prepoznati ulogu korisnika usluga (pacijenata i lanova njihovih porodica) u planiranju i lijeenju osoba s mentalnim
poremeajem (3)
prepoznati epidemioloke, gospodarske i socijalne posebnosti populacije za koju se zatita prua u zajednici (2)
poznavati legislativu na podruju mentalnog zdravlja (3)
upoznati se s programima borbe protiv stigme (2)
prepoznavati negativne posljedice stresa, sagorijevanja, mobing (3)
prepoznati znaaj uspostavljanja saradnje s pacijentom (3)
pokazati sposobnost za rad na motivaciji, kreiranje terapijske sredine, stvaranje partnerskog odnosa s pacijentom (3)
pokazati poznavanje socijalnih faktora koji utjeu na nastanak ili pojavu bolesti, uticaj bolesti na socijalno funkcioniranje i
kvalitetu ivota. Ukljuuje koncepte socijalnog funkcioniranja, kvalitete ivota i oporavaka (3)
prepoznati uticaj spola i kulturnih specifinosti na nastanak i lijeenje psihikih poremeaja (3)
pokazati znanja iz teorije stresa i vulnerabilnosti, ukljuuje teorije stresa i uticaj stresa na nastanak psihike bolesti,
sagorijevanje i mobing, strategije prevencije, sueljavanja i smanjivanja negativnih posljedica stresa (3)
pokazati sposobnost za procjenu deficita i sposobnosti, planiranje rehabilitacije u sklopu s potrebama pacijenta, ukljuuje
strogo individualizirani plan lijeenja (3)
upoznati osnovne principe rada u zajednici s osobama s dijagnozama psihotinog poremeaja (3)
procijeniti i izraditi terapijski plan, evaluaciju plana i otpust (3)
poznavati osnove i naela rada koordinatora programa (case managment) (3)
pokazati sposobnost za rad u multidisciplinarnom timu (3)
poznavati vjetine u poduavanju socijalnih vjetina: ukljuuje bihevioralnu tehniku uenja vjetina potrebnih za
svakodnevni ivot: brigu o sebi, komunikacijske vjetine, rjeavanje problema, konflikta, planiranje aktivnosti, vjetine
potrebne za odmor i rekreaciju, funkcioniranje u ulogama (porodica, partnerski odnosi, posao, kolovanje, rad) i drugo (3)
poznavati teoriju i praksu terapijske zajednice u razliitim terapijskim sredinama (3)
upoznati se s programima osnaivanja pozicije pacijenta i udrugama korisnika (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.

-
upoznati se s metodama aktiviranja pacijenata u vlastitom lijeenju, stvaranje partnerstva u lijeenju, poticanje razvoja i rada
grupa samopomoi, organizacija korisnika usluga (pacijenata) i drugih nevladinih organizacija koji sudjeluju u zatiti
mentalnog zdravlja (3)
upoznati se s radnom rehabilitacijom i zapoljavanjem (2)
procijeniti radnu sposobnost: ukljuuje procjenu uticaja bolesti na radnu sposobnost, koritenje ocjenskih ljestvica, saradnju
s mutlidisciplinarnim timom, posebno s radnim terapeutima i socijalnim radnicima (3)
upoznati se s radom s porodici: ukljuuje savjetovanje, edukaciju porodice i porodine intervencije. Prepoznavanje
hiperprotektivnog i pretjerano kritinog ponaanja povezanog s rizikom recidiva bolesti, ukljuuje genetsko savjetovanje (3)
upoznati se s istraivanjima iz podruja socijalne psihijatrije, ukljuuje epidemiologiju, efikasnost primijenjenih metoda,
mjerenje ishoda lijeenja i zadovoljstva lijeenjem (3)
pokazati prepoznavanje uticaja stigme i samostigmatizacije na ivot pacijenta (3)
upoznati se s ostalim mogunostima pruanja usluga lijeenja i zatite u zajednici npr. lijeenje u kui pacijenta, ukljuuje
rad mobilnih timova koji provode procjenu i lijeenje na terenu (3)
upoznati se s ustanovama za smjetaj, smjetaj u drugu porodicu, pomo u vlastitoj kui ( 3)
odrediti indikacije za smjetaj (3)
odrediti indikaciju za program rehabilitacije i specifine metode rehabilitacije (3)
poznavati osnove transkulturalne psihijatrije (1)
Forenzika psihijatrlja
poznavati teorijske osnove forenzike psihijatrije (3)
poznavati povezanost psihijatrije i zakona (3)
pokazati znanja o ljudskim pravima i slobodama psihijatrijskih pacijenata (3)
poznavanje relevantnih propisa u oblasti zatite osoba s duevnim smetnjama (3)
poznavati forenziku psihopatologiju (3)
upoznati se s forenzikom psihologijom (1)
poznavati osnove interdisciplinarnosti u forenzikoj psihijatriji (2)
poznavati osnove dokumentacije u forenzikoj psihijatriji (3)
upoznati se s evaluacijom kvalitete rada u forenzikoj psihijatriji (2)
pokazati znanja o opim principima psihijatrijskog vjetaenja (2)
upoznati se s psihijatrijskim vjetaenjima na podruju krivinog prava (2)
upoznati se s psihijatrijskim vjetaenjima na podruju graanskog prava (2)
upoznati se s psihijatrijskim vjetaenjima na podruju hospitalizacijskog prava (2)
upoznati se s forenzikom psihijatrijom djeje i adolescentne dobi (2)
upoznati osnove terapije u forenzikoj psihijatriji (2)
upoznati procjenu rizika u forenzikoj psihijatriji (3)
razmotriti etika pitanja u forenzikoj psihijatriji (3)
upoznati se s istraivanjima u forenzikoj psihijatriji (1)
razmotriti forenziku psihijatriju u internacionalnim i supranacionalnim okvirima (1)
upoznati mogunosti slikovnih prikaza mozga i neurokognitivne procjene u postupcima vjetaenja (2)
Djeja i adolescentna psihijatrija
pokazati znanja o psihikom razvoju u razdoblju dojenatva, djetinjstva i adolescencije (3)
pokazati osnovna znanja i vjetine u procjenjivanju psihikog razvoja (3)
upoznati se s psihopatologijom i dijagnostikom u ambulantnom, odnosno vanbolnikom tretmanu u djejoj i adolescentnoj
psihijatriji (3)
razviti vjetinu psihijatrijskog pregleda i voenja intervjua s djecom razliite hronoloke dobi (predkolsko dijete, kolsko
dijete) i adolescentima (3)
upoznati osnove indikacije i lijeenja (3)
pokazati planiranje terapijskih postupaka, ovisno o dijagnozi i individualnim potrebama djeteta i adolescenta te prilagoeno
mogunostima porodici (3)
pokazati osnovna znanja i vjetine u primjeni terapijskih postupaka (2)
pokazati znanja iz psihodinamske teorije (nesvjesno, mehanizmi odbrane, prenos, protuprenos, otpori i njihove specifinosti)
te osnove kognitivno bihevioralnog pristupa (teorije uenja, modifikacije ponaanja) i osnove teorije sistema bitne za pristup
u porodinoj terapiji (3)
poznavati specifinosti u koritenju psihofarmaka u djejoj i adolescentnoj dobi (3)
poznavati specifinosti psihofarmakolokog pristupa i njegovom kombiniranju s psihoterapijskim intervencijama (3)
pokazati sposobnost za timski rad s psiholozima, defektolozima, socijalnim radnicima, srednjim medicinskim osobljem te
lijenicima drugih struka u dijelu koji se odnosi na liaison psihijatriju (3)
prepoznavati poremeaje u djejoj i adolescentnoj dobi, ukljuujui rane znake psihotinog poremeaja (3)
pokazati vjetinu prepoznavanja psihopatologije i indikaciju za lijeenje kod psihijatra za djeju i adolescentnu dob (3)
poznavati naela dijagnostiko indikacijskog postupka uz opservaciju psihoterapijskog intervjua i samostalni rad (3)
znati opisati kliniku sliku najeih poremeaja u djejoj i adolescentnoj dobi (3)
znati koristiti konsultacije tokom opservacija i samostalnog rada (2)
poznavati osnove tehnika na transferu osnovane individualne psihoterapije djeteta i adolescenta (2)
poznavati tehniku psihoterapijskih konsultacija s parom roditelj-dijete (2)
poznavati osnove porodine terapije putem opservacije psihoterapijskog procesa (2)
poznavati tehniku psihoanalitike psihodrame putem opservacija i uestvovanja u terapijskom timu (2)
procijeniti i indicirati terapiju (3)
pokazati teorijske osnove terapijskih tehnika (individualne dinamike psihoterapije, kognitivno bihevioralne terapije,
porodine terapije, grupne terapije i psihoanalitike psihodrame) (3)
poznavati specifinosti primjene psihofarmaka u djejoj i adolescentnoj dobi i znati ih primjeniti (3)
poznavati mogunosti prevencija psihikih poremeaja u djejoj i adolescentnoj psihijatriji (2)
voditi psihoterapijski intervju s djetetom ili adolescentom (3)
voditi psihoterapijski intervju s roditeljem (3)
voditi savjetovanje s roditeljem (3)
Javno zdravstvo, organizacija i upravljanje zdravstvenim sistemom na podruju mentalnog zdravlja
poznavati istoriju i osnovna naela psihijatrijske epidemiologije (3)
poznavati sadraj i naine voenja medicinske dokumentacije i evidencija i elektronskih sistema koji to podravaju (2)
upoznati se s naelima provoenja javnozdravstvenih programa u smislu prevencije i promocije mentalnog zdravlja (2)
poznavati organizaciju i upravljanje zdravstvenim sistemom na podruju mentalnog zdravlja (3)
Psihogerijatrija
poznavati normalne i patoloke psihike promjene tokom starenja ovjeka (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.

poznavati etiologiju, patogenezu, kliniku sliku i dijagnostike kriterije organskih duevnih poremeaja (3)
poznavati etiologiju, patogenezu, kliniku sliku i osnovne principe lijeenja razliitih tipova demencija (3)
poznavati osnovne dijagnostike principe neuroslikovnih metoda koje se koriste u dijagnostici ovih poremeaja (2)
poznavati principe farmakolokog lijeenja u starijoj ivotnoj dobi (prilagoavanje doze lijekova, interakcije psihijatrijskih i
drugih lijekova) (3)
poznavati vjetine komuniciranja i savjetovanja lanova porodice (3)
Posebni uvjeti:
1. Za kliniku psihijatriju: uz ope uvjete, ustanova u kojoj se provodi program klinike psihijatrije treba imati sljedee slube:
hitni psihijatrijski prijem, akutno lijeenje i nastavak lijeenja nakon akutne faze i dnevnu bolnicu, te raspolae ili ima laku
dostupnost biologijskim metodama dijagnostikei lijeenja psihikih poremeaja kao to su, naprimjer, slikovni prikaz
mozga, laboratorij za farmakogenetiku, praenje koncentracije psihofarmaka, kvantitativni EEG, psihofarmakoloki
postupci, elektrokonvulzivna terapija, transkranijalna magnetna stimulacija, biofeedback i slino.
2. Za bolesti ovisnosti: uz ope uvjete, ustanova mora imati slubu za lijeenje alkoholizma i ostalih ovisnosti, to ukljuuje
sljedee slube: hitni prijem, akutno lijeenje i nastavak lijeenja nakon akutne faze, dnevne bolnice za alkoholizam i
ovisnosti, klubove za lijeenje alkoholizma ili ovisnika i/ili superviziju nad klubovima ovisnika.
3. Za psihoterapiju: uz ope uvjete, za provoenje programa iz psihoterapije ustanova mora zadovoljavati sljedee uvjete: ima
polikliniku, dnevnu bolnicu i/ili bolniku slubu za psihoterapiju u kojoj se provode individualne, grupne, porodine i
partnerske psihoterapije od psihijatara i drugih strunjaka koji imaju adekvatnu edukaciju za provoenje psihoterapije.
Mentori mogu biti edukatori, psihijatri s diplomom o zavrenoj edukaciji iz psihoterapijske kole.
4. Konsultacijska i saradna ("liaison") psihijatrija i psihosomatska medicina obavlja se u ustanovi koja, pored osnovnih uvjeta,
mora imati najmanje tri od sljedeih djelatnosti: interna medicina, hirurgija, neurologija, ginekologija i opstetricija,
pedijatrija, onkologija. Ustanova mora imati konsultacijsku slubu i istovremeno aktivni program ili slubu za saradnu
("liaison") psihijatriju s najmanje dvije od navedenih djelatnosti.
5. Za neurologiju: provodi se u ustanovama koje zadovoljavaju ope uvjete za ustanove propisane pravilnikom.
6. Za internu medicinu: provodi se u ustanovama koje zadovoljavaju ope uvjete za ustanove propisane pravilnikom.
7. Za mentalno zdravlje u zajednici i socijalnu psihijatriju: uz ope uvjete, ustanova mora imati razvijenu slubu za bolniku i
vanbolniku rehabilitaciju u kojoj se provode psihosocijalne metode navedene u programu specijalizacije, multidisciplinarni
tim koji provodi metode lijeenja i sarauje s drugim institucijama te organizacijske sredine lijeenja koje ukljuuju dnevnu
bolnicu, i polikliniku slubu. Najmanje 3 mjeseca programa mora se provoditi u centrima za mentalno zdravlje u zajednici.
8. Za forenziku psihijatriju: uz ope uvjete, ustanova mora imati odjel za forenziku psihijatriju lijeenje, te na forenzikom
odjelu najmanje jednog specijalista psihijatrije s uom specijalizacijom iz forenzike psihijatrije, multidisciplinarni tim koji
ukljuuje psihologa, socijalnog radnika i radnog terapeuta. Ustanova mora imati multidisciplinarni pristup, primjenu
biolokih, psiholokih i psihoterapijskih postupaka primjeren broj forenzikih sluajeva u sva tri forenzika podruja
(krivino, graansko, hospitalizacijsko) i teorijsko-praktini program edukacije iz forenzike psihijatrije.
9. Za djeju i adolescentnu psihijatriju: uz ope uvjete, ustanova u kojoj se provodi program specijalizacije mora imati odjel ili
slubu za djeju i adolescentnu psihijatriju.
10. Javno zdravstvo, organizaciju i upravljanje zdravstvenim sistemom na podruju mentalnog zdravlja: obavlja se u Zavodu za
javno zdravstvo FBiH.
11. Za psihogerijatriju: uz ope uvjete, ustanova u kojoj se provodi program specijalizacije mora imati slubu za
psihogerijatrijske pacijente koja ukljuuje odjel/dnevnu bolnicu ili strukturirani program za psihogerijatrijske pacijente
PULMOLOGIJA
Pulmologija
Specijalista pulmologije
Oblast
Kardiologija
Gastroenterologija
Pulmologija
Nefrologija
Hematologija
Transfuziologija
Reumatologija
Infektologija
Pulmologija
1. pulmoloki odjel
2. odjel za intenzivnu pulmoloku zatitu
3. torakalna hirurgija
4. polikliniki rad:
4.1 opa pulmoloka ambulanta
4.2 alergoloka ambulanta
4.3 ambulanta za astmu i KOPB
4.4. ambulanta za tumore plua
4.5 ambulanta za bolesti plunog intersticija
4.6 ambulanta za upalne bolesti plua
4.7 ambulanta za plunu hipertenziju
4.8 hitna ambulanta (4 deurstva mjeseno)
5. kliniki laboratorij za funkcionalnu dijagnostiku
kardiorespiratornog sistema
Trajanje (mjeseci)
22
2
2
2
2
2
2
1
2
1
1
1
32
11
2
1
1
1
1
1
1
1
1
4

ZZJZ FBIH
Bolniki odjel alergologije
Bolniki odjel farmakologije i toksikologije
Bolniki odjel pulmologije/intenzivna zatita
Opa pulmoloka ambulanta
Alergoloka ambulanta
Ambulanta za astmu i KOPB
Ambulanta za tumore plua
Ambulanta za bolesti plunog intersticija
Ambulanta za upalne bolesti plua
Ambulanta za plunu hipertenziju
Hitna ambulanta
Laboratorij za funkcionalnu dijagnostiku
kardiorespiratornog sistema
Srijeda, 12. 8. 2015.

stie zavretkom
specijalizacije
6. torakalna radiologija
2
7. endoskopija u pulmologiji
3
Bolniki odjel pulmologije sa endoskopijom
8. mikrobioloka laboratorijska dijagnostika
1
Mikrobioloski laboratorij
9. citoloka i histopatoloka dijagnostika
1
Bolniki odjel patologije sa citologijom
Godinji odmor
5
1 Specijalizant je savladao tematsko podruje na osnovom nivou i potrebna mu je pomo i struni nadzor u radu i rjeavanju problema
tematskog podruja
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant pulmologije mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije. Posebna
Zavretkom specijalizacije specijalizant pulmologije mora:
zatite (3)
propisima (3)
zdravstva (3)
Zavretkom prvog dijela programa specijalizacije specijalizant mora biti sposoban primijeniti usvojena znanja i vjetine u sljedeim
poglavljima:
Kardiologija:
optereenja (2)
zatajivanje srca; poremeaji ritma i provoenja; iznenadna smrt; kongenitalne srane mane; reumatska vruica, bolest sranih
zalistaka, endo i miokarditis; kardiomiopatije; bolesti perikarda; tumori srca (1),
Gastroenterologija:
testovi pokazatelji hepatocelularne nekroze, kolestaze, sintetske funkcije jetre, probavni enzimi, tumorski markeri,
autoantitijela, specifini proteini, probavni hormoni. Funkcijski testovi. Slikovne metode ultrazvuk, dopler, endoskopski
ultrazvuk, endoskopija, radioloke metode, magnetska rezonancija; radionuklidne metode. Laparoskopija, biopsija jetre (2)

-
Srijeda, 12. 8. 2015.
sindrom malapsorpcije, gastrointestinalno krvarenje, sindrom iritabilnog kolona, poremeaji motorike jednjaka, GERB i ostale
bolesti jednjaka, gastritis i gastropatije, ulkusna bolest, tumori jednjaka i eluca upalne bolesti crijeva, poremeaji crijevne
cirkulacije bolesti peritoneuma, omentuma i mezenterija, akutni abdomen, karcinoid, polipi probavnog sistema, tumori tankog
i debelog crijeva, bolesti jetre, bolesti jetre u trudnoi; bolesti bilijarnog sistema; bolesti guterae, te znati osnove
(2)
Pulmologija:
pretrage, imunoloke pretrage, biohemijske pretrage ispitivanje funkcije plua
procjena potrebe specifine specijalistike obrade i lijeenja u bolesnika sa sumnjom na sljedea stanja: akutne upale plua,
hronina opstruktivna bolest plua; astma, bronhiektazije, pluni apsces, plune mikoze, bolesti plunog intersticija, plune
eozinofilije, profesionalne plune bolesti, profesionalne bolesti koje zahvaaju dine puteve, profesionalne bolesti koje
zahvaaju alveole, tumori traheje, bronha i plua, bolesti pleure, medijastinuma i oita, poremeaji ventilacije, poremeaje
disanja u spavanju, nuspojave lijekova na pluima (2)
Nefrologija:
Hematologija:
Transfuziologija:
preparati krvi, uzimanje i konzerviranje krvi; imunohematoloka ispitivanja darivatelja i bolesnika; usmjerena transfuzija krvi
i krvnih komponenti, postupci prilikom transfuzije; posttransfuzijske reakcije; zakonski propisi i kontrola transfuzijskog
lijeenja (2)
obrada bolesnika s imunolokim poremeajem i specifinost namneze i statusa tih bolesnika (2)
Reumatologija:
sistemna skleroza, Sjogrenom sindrom; polimiozitis/dermatomiozitis, sindrom preklapanja vezivnog tkiva, sindrom
vaskulitisa, sarkoidoza, Behcetova bolest, amoloidoza, osteoartritis, kriobolja i vratobolja, ekstraartikularni reumatizam,
delirij (2)
Srijeda, 12. 8. 2015.

-
iz klinike farmakologije i toksikologije: poznavanje pristupa bolesniku s politerapijom (intereakcije, nuspojave), rjeavanje
terapijskih problema, pristup otrovanom bolesniku i prepoznavanje glavnih otrovanja i kontrola takvih bolesnika; upoznati rad
farmakoterapijske ambulante; upoznati se s klinikim pokusima (2)
iz infektologije: obrada infektolokog bolesnika i specifinost anamneze i statusa tih bolesnika (2)
bolesniku i prepoznavanje glavnih otrovanja i kontrole takvih bolesnika; upoznati rad farmakoterapijske ambulante; upoznati
Infektologija:
obrada bolesnika i specifinost anamneze i statusa tih bolesnika (2)
indikacije za primjenu dijagnostikih metoda, interpretacija nalaza i lijeenje zaraznih bolesti, te upoznavanje osnovne
laboratorijske pretrage u infektologiji (2)
b) Pulmologija
Zavretkom specijalizacije specijalizant mora biti sposoban pruiti optimalnu zdravstvenu zatitu iz tematskih podruja pulmologije:
1. zbrinuti respiratorno ugroenog bolesnika u hitnoj ambulanti (3)
2. zbrinuti respiratorno ugroenog bolesnika u jedinici intenzivne medicine, te zapoeti intezivno lijeenje koje se nastavlja u
saradnji sa supspecijalistom intezivistom (3)
3. dati lijeniko miljenje o epidemiologiji, etiologiji, dijagnozi, patologiji i lijeenju respiratornih bolesti 3)
4. mora poznavati i primjenjivati principe primarne i sekundarne prevencije plunih bolesti (3)
5. poznavati osnove timskog rada u pulmologiji (3)
6. poznavati osnovne modalitete rada u drugim specijalnostima relevantnim za pulmologiju: hirurgiji, mikrobiologiji, patologiji,
radiologiji (itd.) (3)
7. dati konzilijarno miljenje o dijagnostici, lijeenju i prevenciji bolesti koje se lijee kod drugih specijalnosti a mogu zahvaati
plua (3)
9. predloiti mjere racionalne upotrebe antimikrobnih lijekova(3)
10. sudjelovati u programima specijalizacije iz pulmologije, te u edukaciji ostalih strunjaka iz podruja pulmolokih bolesti (3)
11. sudjelovati u istraivanjima i razvoju iz podruja pulmologije (3)
Popis specifinih kompetencija koje se stiu specijalizacijom iz pulmologije:
Program specijalizacije iz pulmologije ini niz razliitih polja znanja i vjetina, nabrojenih u nastavku.
Graa i funkcija respiratornog sistema:
Po zavretku specijalizacije specijalista pulmologije mora znati:
Anatomija i razvojne anomalije plua i dinih puteva (3)
Fiziologija disanja (3)
Patoloki oblici disanja (3)
Patofizioloki mehanizmi zaduhe i kalja (3)
Obrambeni mehanizmi respiratornog sistema (3)
Kliniki pregled pulmolokog bolesnika:
Anamneza u pulmolokog bolesnika (3)
Tipini i atipini simptomi respiratornih bolesti (3)
Opi status pulmolokog bolesnika (3)
Pregled prsnog koa (3)
Pregled plua (3)
Pregled srca (3)
Pregled trbuha i udova (3)
1. Bolesti dinih puteva
Po zavretku specijalizacije specijalista pulmologije mora znati pruiti optimalnu zdravstvenu zatitu bolesnicima sa svim oblicima
akutnih i hroninih bolesti dinog sistema:
Opstruktivne bolesti plua, to ukljuuje astmu, bronhitis, emfizem, bronhiektazije i cistinu fibrozu (3)
Mora znati prepoznati, dijagnosticirati i lijeiti akutnu respiratornu insuficijenciju (3)
Mora znati prepoznati, dijagnosticirati i lijeiti hroninu respiratornu insuficijenciju (3)
Mora znati prepoznati psihosocijalne poremeaje u bolesnika s bolestima dinih puteva (2)
Mora biti osposobljen za izbor lijekova u lijeenju navedenih bolesti (3)
Mora poznavati vjebe potrebne pri rehabilitaciji bolesnika s bolestima dinog sistema (2)
Mora biti osposobljen za odabir i interpretaciju sljedeih dijagnostikih mjerenja: spirometrija, salbutamol test, metakolinski
test, CO difuzija, pletizmografija, 6-minutni test hodanja, "Shuttle walk" test, plinska analiza arterijske krvi (3)
2. Torakalni tumori
malignih bolesti plua, pleure i medijastinuma, bilo primarnim ili metastatskim:
Mora poznavati patofiziologiju i razliitosti u terapijskom pristupu primarnim karcinomima plua (mikrocelularni karcinom,
adenokarcinom, planocelularni karcinom, karcinom velikih stanica) (3)
Mora poznavati osnove hirurkog lijeenja malignih bolesti plua (3)
Mora znati lijeenje hemoterapijom malignih bolesti plua (3)
Mora poznavati osnove lijeenja radioterapijom malignih bolesti plua (3)
Mora poznavati osnove patohistologije ostalih malignoma koji se mogu manifestirati metastatskim promjenama u plurima,
pleuri i medijastinumu (2)
Mora znati prepoznati poremeaje i odabrati dijagnostike postupke kod bolesnika s tumorima medijastinuma (3)
Mora znati interpretirati nalaze: RTG toraksa, CT, PET-CT, MR, biopsije plua, citoloki nalaz punkcije limfnog vora i/ili
tumorske tvorevine (3)
Mora biti osposobljen za izvoenje biopsije pleure (slijepe i ciljane pod UZV kontrolom) (2)
Mora znati prepoznati psihosocijalne poremeaje u bolesnika s malignim bolestima (2)
Srijeda, 12. 8. 2015.
3. Respiratorne infekcije
akutnih i hroninih respiratornih infekcija:
Mora poznavati u svim detaljima fiziologiju i patofiziologiju respiratornog sistema (3)
Mora biti osposobljen za dijagnostiku i izbor terapije respiratornih infekcija (3)
Mora znati procjeniti teinu vanbolnike pneumonije i donijeti odluku o mjestu lijeenja kao i izboru antibiotika (3)
Mora znati razliite terapijske algoritme u lijeenju nozokomijalnih upala plua te upala u imunokompromitiranih osoba (3)
Mora znati izabrati odgovarajue dijagnostiko sredstvo kod sumnje na parazitarnu ili gljivinu bolest plua te izabrati
odgovarajui pristup lijeenju (3)
Mora znati kako pristupiti bolesniku s razvijenim komplikacijama upalnih bolesti plua (empijem, pleuralni izljev) (3)
4. Tuberkuloza i mikobakterioze
tuberkuloze (plune i vanplune) kao i ostalim mikobakteriozama:
Mora biti osposobljen za dijagnostiku i izbor terapije plune i vanplune tuberkuloze (3)
Mora biti osposobljen za dijagnostiku i izbor terapije multi-rezistentnih sojeva M. tuberculosis (3)
Mora poznavati razliite klinike sindrome vezane uz infekcije ostalim mikobakterijama kao i kriterije za postavljanje
dijagnoze i lijeenje (3)
Mora biti osposobljen za saradnju s mikrobiologom, epidemiologom i lijenicima ostalih specijalnosti u lijeenju van-plune
tuberkuloze i mikobakterioza (3)
Mora biti osposobljen za dijagnosticiranje i lijeenje komplikacija plune i vanplune tuberkuloze (3)
Mora znati pravilno interpretirati dijagnostike postupke za dijagnozu plune i vanplune tuberkuloze (mikrobioloke,
laboratorijske, radioloke) (3)
5. Plune vaskularne bolesti
Nakon zavretka specijalizacije specijalista pulmologije mora biti osposobljen pruiti optimalnu zdravstvenu zatitu bolesnicima sa
svim oblicima vaskularnih poremeaja u pulmologiji:
Mora poznavati u svim detaljima fiziologiju i patofiziologiju dinog sistema, te plune cirkulacije (3)
Mora znati prepoznati, dijagnosticirati i lijeiti bolesnika s plunom embolijom (3)
Mora poznavati dijagnostike postupke i diferencijalnu dijagnostiku plune arterijske hipertenzije (3)
Mora poznavati dijagnostike postupke i deferencijalnu dijagnostiku ostalih oblika plune hipertenzije (3)
Mora biti sposoban lijeiti bolesnika s plunom hipertenzijom (3)
Mora poznavati metode dijagnostike, lijeenja i prognozu plune arterijske hipertenzije (3)
Mora biti osposobljen za interpretaciju nalaza UZV srca te izvoenje te interpretaciju testova kateterizacije desnog srca (3)
Mora biti osposobljen za dijagnostiku i lijeenje razliitih bolesti koje uzrokuju difuznu plunu hemoragiju (3) Mora
poznavati razne imunoloke bolesti koje uzrokuju vaskulitise (3)
Mora biti sposoban postaviti indikaciju i uiniti pretransplantacijsku obradu (3)
Mora znati pratiti bolesnika nakon transplantacije plue (2)
6. Profesionalne bolesti i bolesti uzrokovane okoliem
Nakon zavretka specijalizacije specijalista pulmologije mora biti osposobljen pruiti optimalnu zdravstvenu zatitu bolesnicima s
profesionalno uzrokovanim bolestima dinog sistema:
Mora poznavati patofiziologiju, dijagnostiku i izbor terapijskog pristupa u lijeenju bolesnika s profesionalnom astmom (3)
Mora znati procjeniti radnu sposobnost bolesnika s profesionalnom astmom (2)
Mora poznavati metode dijagnostike i lijeenja razliitih bolesti povezanih s izloenou azbestu (3)
Mora poznavati metode dijagnostike i lijeenja razliitih bolesti uzrokovanih izloenou praini kamena, ugljena i toksinim
plinovima (3)
Mora znati prepoznati, dijagnosticirati i lijeiti bolesnike nakon izloenosti dimu i vatri (3)
Mora znati prepoznati, dijagnosticirati i lijeiti hipersenzitivni pneumonitis (3)
Mora znati fiziologiju i patofiziologiju bolesti vezanih za visinu kao i bolesti vezanih za ronjenje (3)
Mora biti osposobljen za prepoznavanje bolesti vezanih za izloenost duhanskom dimu te educiranje bolesnika o korisnosti
prestanka puenja i mogunostima razliitih oblika psihoi farmakoterapije (3)
Mora znati prepoznati, dijagnosticirati i lijeiti bolesnika nakon inhalacije para razliitih otapala (3)
7. Difuzne parenhimske (intersticijske) bolesti plua
svim oblicima intersticijske bolesti plua:
Mora poznavati slikovne metode (RTG, CT) i njihovo znaenje u dijagnostici intersticijskih bolesti plua (3)
Mora znati uiniti lavau tokom bronhoskopije te interpretirati nalaz bronhoalveolarnog lavata (3)
Mora znati uiniti biopsiju plua tokom ronhskopije te interpretirati nalaz (3)
Mora znati interpretirati nalaz otvorene biopsije plua (3)
Mora poznavati mjesto razliitih funkcionalnih testova u dijagnostici intersticijskih bolesti plua (3)
Mora biti osposobljen za prepoznavanje, dijagnostiku i lijeenje sarkoidoze (3)
Mora biti sposoban prepoznati, dijagnosticirati i lijeiti bronhiolitis obliterans organizirajuu pneumoniju (BOOP) (3)
Mora biti sposoban uputiti bolesnika na ciljane i diferenten dijagnostike postupke kod sumnje na neku od rijetkih
intersticijskih plunih bolesti (3)
Mora biti sposoban prepoznati, dijagnosticirati i lijeiti neku od rijetkih intertisicijskih bolesti plua (3)
8. Jatrogene bolesti i akutne ozljede
svim oblicima jatrogenih bolesti dinog sistema:
Mora poznavati najvanije lijekove koji mogu izazvati oteenje plua kao i dijagnostiku i terapiju isti (3)
Mora biti sposoban prepoznati komplikacije razliitih invazivnih postupaka (3)
Mora poznavati razliite komplikacije onkolokog lijeenja (zraenje i hemoterapija) (3)
Mora biti upoznat s toksinima koji mogu izazvati akutnu inhalacijsku ozljedu plua te terapijske izbore u zbrinjavanju
bolesnika (3)
Mora biti sposoban prepoznati ozljede miinog i kotanog sistema kao i akutne ozljede pleure i/ili plunog parenhima te
bolesnika primarno zbrinuti i uputiti specijalistima drugih podruja radi daljnjeg lijeenja (3)
9. Respiratorno zatajenje
Nakon zavretka specijalizacije specijalista pulmologije mora biti osposobljen pruiti prepoznati i pruiti optimalnu zdravstvenu
zatitu bolesnicima s akutnim ili hroninim respiratornim zatajenjem:
Mora poznavati sastav i patofiziologiju, dijagnostiku i terapiju akutne respiratorne insuficijencije (3)
Mora poznavati posebnosti bolesnika s hroninom respiratornom insuficijencijom, mogunosti lijeenja kao i mjesto
oksigenoterapije (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.

-
Mora biti upoznat s razliitim neuromuskularnim bolestima i bolestima torakalnog zida koji uzrokuju respiratorno zatajenje
(3)
Mora prepoznati klinike i radioloke znakove akutnog respiratornog sindroma, primarno zbrinuti bolesnika i uputiti ga u
jedinicu intenzivnog lijeenja (3)
Mora znati interptirati nalaz analize plinova arterijske krvi (3)
10. Bolesti pleure
Nakon zavretka specijalizacije specijalista pulmologije mora biti osposobljen prepoznati i lijeiti iroki spektar bolesti koje zahvaaju
pleuru:
Mora poznavati metode dijagnostike ukljuujui pleurocentezu, biopsiju pleure, VATS (3)
Mora biti sposoban uiniti zahvate pleurocenteze (3)
Mora biti sposoban uiniti biopsiju pleure (2)
Mora znati interpretirati nalaze biopsije pleure (3)
Mora znati protumaiti rezultate biohemijskih, mikrobiolokih i citolokih analiza pleuralnog izljeva (3)
Mora biti sposoban interpretirati radioloke nalaze kao i nalaz ultrazvuka(3)
Mora biti osposobljen za procjenu potrebe za hirurkim zahvatom u bolesnika s razliitim bolestima pleure (3)
Mora biti upoznat s razliitim sistemskim bolestima koje mogu uzrokovati hemato-, hiloili pneumotoraks (3)
11. Bolesti torakalne stijenke i respiratornih miia ukljuujui i dijafragmu
Po zavretku specijalizacije specijalista pulmologije mora znati pruiti optimalnu zdravstvenu zatitu bolesnicima s razliitim
bolestima torakalnog zida i respiratornih miia:
Mora poznavati patofiziologiju, dijagnostiku i osnove lijeenja razliitih neuromuskularnih i muskuloskeletnih bolesti koje
zahvaaju torakalni zid i/ili respiratorne miie (3)
Mora poznavati uticaj razliitih deformiteta prsnog koa na respiratornu funkciju te poznavati mogunosti lijeenja i/ili
habilitacije odnosno rehabilitacije tih bolesnika (3)
Mora biti sposoban prepoznati i dijagnosticirati postojanje dijafragmalne hernije i njen uticaj na respiratornu funkciju (3)
Mora biti upoznat s dijagnostikom i mogunostima lijeenja bolesnika s paralizom nervusa frenikusa (3)
12. Medijastinalne bolesti izuzev tumora
Nakon zavretka specijalizacije specijalista pulmologije mora biti sposoban prepoznati i dijagnosticirati patoloko zbivanje u
medijastinumu:
Mora poznavati anatomiju medijatinuma kao i mogue puteve irenja upale (3)
Mora znati interpretirati radioloke nalaze i postaviti indikaciju za medijastinoskopiju (3)
Mora poznavati naine pripreme i zatite bolesnika prije, za vrijeme i nakon invazivnih zahvata, te metode lijeenja (3)
Mora znati postaviti indikaciju za hirurko zbrinjavanje raznih bolesti medijastinuma (3)
13. Pleuro-pulmonarne manifestacije sistemskih/ekstrapulmonalnih poremeaja
Nakon zavretka specijalizacije specijalista pulmologije mora biti osposobljen za prepoznavanje, dijagnostiku i lijeenje pleuropulmonalnih manifestacija razliitih, primarnio ekstrapulmonalnih, poremeaja:
Mora dobro poznavati patofiziologiju, dijagnostiku i lijeenje kolagenih vaskularnih bolesti (3)
Mora poznavati fiziologiju i patofiziologiju, kao i plune manifestacije poremeaja rada srca (3)
Mora biti sposoban procijeniti uticaj debljine na respiratornu funkciju, mogunosti dijagnostike i lijeenja navedneog
poremeaja (3)
Mora znati prepoznati sindrom hiperventilacije uzrokovan nekim drugim patolokim poremeajem u organizmu (npr.
metabolika acidoza) (3)
Mora biti upoznat s razliitim bolestima gastrointestinalnog sistema koje se mogu manifestirati plunom patologijom (3)
Mora biti upoznat s razliitim hematolokim bolestima koje imaju reperkusiju na dini sistem (3)
Mora biti upoznat s razliitim sistemskim bolestima koje mogu imati komplikacije u respiratornom sistemu (3)
14. Genetski razvojni poremeaji
Nakon zavrene specijalizacije specijalista pulmologije mora biti sposoban zbrinuti bolesnika s razliitim genetskim razvojnim
poremeajima:
Mora poznavati fiziologiju i patofiziologiju, dijagnostiku i mogunosti lijeenja bolesti uzrokovane nedostatkom alpha-1
antitripsina (3)
Mora biti sposoban zbrinuti bolesnika s cistinom fibrozom, poznavati posebnosti mikrobiolokog lijeenja i rehabilitacijskih
vjebi u navedenih bolesnika (3)
Mora poznavati fiziologiju i patofiziologiju, te klinike implikacije i mogunost lijeenja cilijarne diskinezije (3)
Mora poznavati uticaj razliitih malformacija na respiratornu funkciju, te poznavati mogunosti lijeenja tih bolesnika(3)
15. Respiratorne bolesti i trudnoa
Nakon zavrene specijalizacije specijalista pulmologije treba imati teorijsko znanje o uticaju razliitih bolesti respiratornog sistema na
trudnou, kao i bolestima respiratornog sistema uzrokovanim trudnoom:
Mora poznavati posebnosti lijeenja astme, tuberkuloze, sarkoidoze, cistine fibroze i restriktivnih plunih bolesti u trudnica
(3)
Mora biti upoznat s indikacijama, kontraindikacijama i pripremi bolesnice za trudnou (3)
Mora poznavati uticaj razliitih specifinih lijekova koji se koriste u lijeenju bolesti respiratornog sistema na plod (3)
Mora biti sposoban postaviti indikaciju za lijeenje bolesti dinog sistema u trudnica te procijeniti rizik za plod (3)
Mora poznavati patofiziologiju, dijagnostiku i lijeenje bolesti uzrokovanih trudnoom (3)
16. Alergijske bolesti
Nakon zavretka specijalizacije specijalista pulmologije mora biti osposobljen za dijagnostiku i lijeenje alergijskih bolesti
respiratornog sistema:
Mora biti sposoban akutno zbrinuti bolesnika s anafilaktinom reakcijom (3)
Mora razumijeti i znati interpretirati testove koji se primjenjuju u dijagnostici alergijskih bolesti (3)
Mora biti dobro upoznat s razliitim oblicima lijeenja alergijskih bolesti ukljuujui i specifinu imunoterapiju (3)
Mora znati prepoznati, dijagnosticirati i lijeiti alrgijsku bronhopulmonalnu aspergilozu (3)
17. Eozinofilne bolesti
Nakon zavretka specijalizacije specijalista pulmologije mora u cijelosti poznavati dijagnostike i terapijske metode u bolesnika s
eozinofilnim bolestima plua:
Mora poznavati patofiziologiju, dijagnostiku i mogunosti lijeenja neasmatinog eozinofilnog bronhitisa (3)
Mora poznavati posebnosti klinike slike i dijagnostike eozinofilne pneumonije i hipereozinofilnog sindroma (3)
Mora biti sposoban prepoznati, dijagnosticirati i terapijski zbrinuti bolesnika s Chrug-Straussovim sindromom (3)
Mora biti sposoban interpretirati rezultate bronhoprovokacijskih testova, konih testova i imunolokih pretraga, pogotovo onih
povezanih s alergijom dinih puteva (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
18. Poremeaji disanja povezani sa spavanjem

Nakon zavretka specijalizacije specijalista pulmologije mora biti osposobljen za dijagnostiku i lijeenje poremeaja povezanim sa
spavanjem:
Mora dobro poznavati patofiziologiju, dijagnostiku i mogunosti lijeenja sindroma opstruktivne apneje u spavanju (3)
Mora biti osposobljen prepoznati bolesnika s hipoventilacijom uslijed debljine, poznavati patofiziologiju poremeaja,
dijagnostiku i mogunosti lijeenja (3)
Mora biti upoznat s patofiziologijom centralnog apneja sindroma kao i dijagnostikim metodama koje se koriste u
diferencijalnoj dijagnozi (3)
Mora biti sposoban interpretirati rezultate testova spavanja koji ukljuuju ocjenu apneje tokom spavanja (polisomnografija)
(3)
Mora poznavati, prepoznati i lijeiti komplikacije poremeaja disanja povezanih sa spavanjem (3)
19. Imunodeficijentni poremeaji
Nakon zavretka specijalizacije specijalista pulmologije mora poznavati posebnosti bolesnika s razliitim oblicima imunodeficijencije:
Mora biti upoznat s plunim manifestacijama HIV bolesti (3)
Mora poznavati specifine patogene zastupljene u bolesnika s razliitim oblicima imunodeficijencije (kongenitalna, steena,
posttransplantacijska) (3)
Mora biti upoznat s specifinostima bolesnika ija je imunodeficijencija uzrokovana primjenom razliitih lijekova (3)
20. Plune bolesti djece
Nakon zavretka specijalizacije specijalista pulmologije mora biti upoznat i sa odreenim bolestima plua koja se javljaju u djece:
Mora biti upoznat sa patofiziologijom, dijagnostikom i lijeenjem cistine fibroze (3)
Mora biti upoznat s osnovama patofiziologije , lijeenja i prognoze bolesnika s amiloidozom, plunom alveolarnom
proteinozom, limfangiolejomiomatozom i histiocitozom Langerhansovih stanica (3)
Mora biti sposoban saraivati s pedijatriam u kasnijem praenju i terapiji navedenih bolesnika (3)
21. Testovi plune funkcije
Nakon zavretka specijalizacije specijalista pulmologije mora u cjelosti poznavati razliite dijagnostike postupke:
Mora znati izvesti i interpretirati plinsku analizu arterijske krvi (3)
Mora znati interpretirati testove plune funkcije s ocjenom mehanike disanja i izmjene plinova ukljuujui spirometriju,
ocjenu protoka, plune volumene (skupa s pletizmografijom), difuzijski kapacitet, distribuciju ventilacije, otpore u zranim
putevima i testove optereenja (3)
(3)
Mora znati izvesti i interpetirati testove plune funkcije u optereenju (spiroergomtrija, 6 minutni tets hoda, Shuttle walk test)
(3)
22. Ostali postupci
Nakon zavretka specijalizacije specijalista pulmologije mora biti sposoban u cijelosti poznavati ili izvesti odreene zahvate i
dijagnostike postupke:
Mora znati interpretirati seroloke pretrage vane u respiratornoj medicini (3)
Mora znati interpretirati radioloke nalaze vane u pulmologiji (3)
Mora znati analizirati vrijednosti CO i NO u izdahnutom zraku (3)
Mora znati izvesti i oitati tuberkulinsko kono testiranje i kono testiranje na alergene (3) Mora znati izvesti torakocentezu
(3)
Mora znati izvesti ultrazvuni pregled pleure (2)
Mora biti sposoban izvesti fleksibilnu bronhoskopiju, transbronhalnu biopsiju plua, transbronhalnu iglenu aspiraciju te
bronho-alveolarnu lavau (3)
Mora biti upoznat s metodom citoloke aspiracijske punkcije limfnog vora kao i interpretacijom citolokog nalaza (3)
Mora biti dobro upoznat sa zahvatom zatvorene iglene biopsije pleure (3)
Mora biti upoznat s metodama koje se koriste u pulmologiji: pleuroskopija, endobronhalni ultrazvuk, bronhografija, rigidna
bronhoskopija, fluoroskopija i intervencijska bronhoskopija ukljuujui brahiterapiju, endobronhalnu terapiju, laser
elektrokoagulacijsku terapiju, fotodinamiku terapiju i postavljanje endobronhalnih stentova.(3)
Mora biti upoznat s nainom izvoenja kateterizacije desnog srca, a sposoban interpretirati nalaze navedene pretrage (3)
Mora znati interpretirati tesove plune funkcije s ocjenom mehanike disanja i izmjene plinova ukljuujui spirometriju, ocjenu
protoka, plune volumene (skupa s pletizmografijom), difuzijski kapacitet, distribuciju ventilacije, otpore u zranim putevima
i testove optereenja (3)
(3)
23. Zahvati u saradnji s drugim strukama
Nakon zavretka specijalizacije specijalista pulmologije mora biti sposoban u cijelosti poznavati ili izvesti odreene zahvate i
dijagnostike postupke:
Mora znati izvesti i interpretirati nalaz elektrokardiograma (3)
Mora biti upoznat s tehnikom izvoenja ultrazvuka srca i biti sposoban interpretirati dobivene nalaze (3)
Mora znati interpretirati razliite mikrobioloke, citoloke i histoloke nalaze (3)
Mora biti upoznat s izvoenjem ultrazvuka trbuha (e)
Mora poznavati osnove o pretragama kao to su transezofagealni ultrazvuk i ezofagealni pH-monitornig te biti sposoban
interpretirati dobivene nalaze (2)
24. Terapijski postupci i preventivne mjere
Nakon zavretka specijalizacije specijalista pulmologije mora biti sposoban u cijelosti poznavati ili izvesti odreene postupke kao i
mjere prevencije bolesti:
Mora u cijelosti poznavati indikacije i kontraindikacije za primjenu lijekova relevantnih u pulmologiji (3)
Mora biti dobro upoznat s indikacijama, kontraindikacijama i nuspojavama hemoterapeutika vanih u pulmologiji (3)
Mora poznavati osnove radioterapije (3)
Mora biti upoznat s itavim spektrom drugih anti-tumorskih lijekova vanih u lijeenju karcinoma plua (3)
Mora dobro poznavati indikacije i kontraindikacije za terapiju kisikom (3)
Mora biti upoznat s tehnikama pruanja potpore disanju (invaziven/ne-invazivne/CPAP) kao i osnove lijeenja u jedinici
intenzivne zatite (3)
Mora u potpunosti vladati tehnikama kardiopulmonalne resuscitacije (3)
Mora biti sposoban procijeniti operabilnost bolesnika s karcinomom plua (3)
Mora biti upoznat s osnovama imunoterapije (ukljuujui i hiposenzibilizaciju) i endobronhalne terapije (3)
Mora biti upoznat s tehnikom izvoenja pleuralne drenae i pleurodeze (3)
Mora biti dobro upoznat s osnovnim postulatima palijativne zatite i njege, osnovama plune rehabilitacije i nutricionistikih
preporuka za plune bolesnike (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.

Mora poznavati osnove terapije surfaktantom kao i principe genske terapije i terapije matinim stanicama (3)
Mora biti dobro upoznat sa strategijama prestanka puenja (3)
Mora dobro poznavati indikacije i kontraindikacije za cijepljenje pulmolokih bolesnika kao i ostale preventivne mjere (3)
25. Ostala relevantna podruja
Nakon zavretka specijalizacije specijalista pulmologije mora biti upoznat s radom ostalih specijalnosti vanih u sklopu brige za
pulmolokog bolesnika dobro poznavati osnove komunikacije, etike, zdravstvenog prava i drugih relevantnih podruja
Mora poznati osnove epidemiologije i javnog zdravstva (2)
Mora biti dobro upoznat s onovnim naelima rada u torakalnoj hirurgiji kao i sa svim aspektima procjene operabilnosti,
pripreme bolesnika za operativni zahvat i postoperativnu zatita ukljuujui i terapijske pristupe razliitim komplikacijama
zahvata. (3)
Mora biti upoznat s onovama psihologije/psihijatrije, psiholokim faktorima u nastanku respiratornih simptoma kao i
psiholokim posljedicama hroninih respiratornih bolesti (2)
Mora poznavati osnove zdravstvene ekonomije u Evropi (1)
Praktine vjetine s obaveznim brojem postupaka i razinom kompetencija
analiza plinova u arterijskoj krvi: 500 (3)
EKG: 500 (3)
testovi plune funkcije: 200 (3)
bronhoprovokacijski testovi: 30 (3)
polisomnografija: 25 (3)
torakocenteza: 50 (3)
postavljanje torakalnog drena: 20 (2)
biopsija pleure: 20 (2)
fleksibilna bronhoskopija: 200 (3)
bronho-alveolarna lavaa: 50 (3)
transbronhalna biopsija plua: 25 (3)
spiroergometrija: 25 (3)
RTG toraksa: 500 (2)
CT toraksa: 100 (2)
tuberkulinski test: 50 (3)
alergoloko testiranje: 50 (3)
6-minutni test hoda ili Shuttle walk test: 50 (3)
ultrazvuk pleure: 50 (2)
nuklearne pretrage: 50 (2)
medijastinaskopija: 10 (1)
torakohirurki zahvat: 20 (1)
pleurodeza: 20 (2)
aktivno sudjelovati u svim strunim poslovima na odjelu, dnevnoj bolnici i poliklinikoj pulmolokoj ambulanti
tokom boravka na odjelu torakalne hirurgije i anesteziologije savladati perioperacijsko voenje i lijeenje torakohirurkih
bolesnika, te izravno prisustvovati operativnim zahvatima.
Posebni uvjeti:
Ustanova mora ispunjavati sljedee uvjete u odnosu na prostor, opremu i opseg rada:
potpuno opremljen pulmoloki odjel s intenzivnom jedinicom od najmanje est kreveta, opremljenih EKG i hemodinamskim
monitoringom, te odgovarajui polikliniki dio i odjel za hitni prijem,
odgovarajui prostor opremljen neinvazivnom dijagnostikom opremom (EKG, mjerenje plune funkcije, analiza plinova
arterijske krvi, spiroergometrija, transtorakalna ehokardiografija, RTG, CT,
odgovarajui prostor s invazivnom kardiolokom opremom: fleksibilna bronhoskopija, rigidna bronhoskopija, laboratorij za
kateterizaciju srca,
ustanova u kojoj se moe obavljati sve strune poslove i postupke predviene programom specijalizacije, na odgovarajuem
nivou kvalitete i u dovoljnom broju (najmanje 500 hospitalizacija s odgovarajuim brojem ambulantnih bolesnika po
specijalizantu godinje),
ustanova koja ima odgovarajui prostor za strune sastanke i edukaciju, te pristup meunarodnoj medicinskoj literaturi iz
podruja interne medicine i pulmologije,
ustanova koja ima potpuno opremljene odjele torakalne hirurgije i anesteziologije, koji obavljaju sve strune poslove i
postupke potrebne za savladavanje odgovarajueg dijela specijalistikog usvravanja,
ustanova koja ima mogunost redovnih konsultacija sa specijalistima drugih medicinskih specijalnosti.
REUMATOLOGIJA
Reumatologija
Specijalista reumatologije
Oblast
Kardiologija
Gastroenterologija
Pulmologija
Nefrologija
Hematologija
Transfuziologija
Reumatologija
Trajanje
(mjeseci)

ZZJZ FBIH
22
2
2
2
2
2
2
1
2
1
1

Bolniki odjel alergologije i klinike imunologije
Bolniki odjel klinike farmakologije i toksikologije

Srijeda, 12. 8. 2015.
Infektologija
1
Bolniki odjel infektlogije
Reumatologija
32
Kliniki i polikliniki reumatoloki odjeli
24
Bolniki i polikliniki odjel reumatologije
Kliniki zavod/odjel za laboratorijsku
1
Bolniki odjel lab. dijagnostike
dijagnostiku
Radiologija i nuklearna medicina
1
Bolniki odjel radiologije i nuklearne medicine
Ortopedija
1
Fizikalna i rehabilitacijska medicina
3
Dermatologija
1
Neurologija
1
Oftalmologija
Bolniki odjel oftlamologije

Godinji odmor
5
tematskog podruja
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant reumatologije mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije. Posebna
Zavretkom specijalizacije specijalizant reumatologije mora:
zatite (3)
pacijenta i njegove porodice, stavove drugih kolega, te drugih strunjaka (3)
propisima (3)
zdravstva (3)
(3)
promicati zdravlje i zdrave stilove ivota svojih pacijenata, zajednice i cjelokupne populacije (3 )
Zavretkom zajednikog internistikog programa specijalizant mora biti sposoban primijeniti usvojena znanja i vjetine u sljedeim
poglavljima:
Kardiologija:
obraditi kardiolokog bolesnika i usvojiti specifinosti anamneze i statusa kardiolokog bolesnika (2)
indikacije za primjenu dijagnostikih metoda i interpretacija nalaza (biohemijske, EKG, dugotrajni EKG, testovi optereenja,
elektrofizioloko ispitivanje, metode oslikavanja rtg, ehokardiografija, kateterizacija srca i angiokardiografija, angioloke
slikovne dijagnostike metode, MSCT, MR). Mora nauiti elektrokardiografiju u hitnim i elektivnim stanjima i testove
optereenja (2)
zatajivanje srca; poremeaji ritma i provoenja; iznenadna smrt; kongenitalne srane mane; reumatska vruica, bolest sranih
zalistaka, endo i miokarditis; kardiomiopatije; bolesti perikarda; tumori srca (1)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Gastroenterologija:
indikacije za primjenu dijagnostikih metoda i interpretacija nalaza u gastroenterologiji i hepatologiji (laboratorijjska
dijagnostika jetrenih bolesti: biohemijski jetreni testovi pokazatelji hepatocelularne nekroze, kolestaze, sintetske funkcije
jetre, probavni enzimi, tumorski biljezi, autoantitijela, specifini proteini, probavni hormoni. Funkcionalni testovi. Slikovne
metode ultrazvuk, dopler, endoskopski ultrazvuk, endoskopija, radioloke metode, magnetska rezonancija; radionuklidne
metode. Laparoskopija, biopsija jetre) (2)
procjena potrebe specifine specijalistike obrade i lijeenja bolesnika sa sumnjom na sljedee poremeaje funkcije i bolesti
crijeva (2)
sindrom malapsorpcije, gastrointestinalno krvarenje, sindrom iritabilnog kolona, poremeaje motorike jednjaka, GERB i
ostale bolesti jednjaka, gastritis i gastropatije, ulkusnu bolest, tumore jednjaka i eluca, upalne bolesti crijeva, poremeaje
crijevne cirkulacije bolesti peritoneuma, omentuma i mezenterija, akutni abdomen, karcinoid, polipe probavnog sistema,
tumore tankog i debelog crijeva, bolesti jetre, bolesti jetre u trudnoi; bole sti bilijarnog sistema; bolesti guterae, te znati
osnove transplantacije u gastroenterologiji (1)
obrada bolesnika i specifinosti anamneze i statusa tih bolesnika (2)
indikacije za primjenu dijagnostikih metoda i interpretacija nalaza u endokrinologiji, dijabetologiji i bolestima metabolizma
(mjerenje hormona u krvi i urinu, dinamike procedure za ocjenu endokrinih funkcija, dijagnostike testove za stranji reanj
hipofize, titnjau, koru i sr nadbubrene lijezde, mjerenje hormona testisa i ovarija, mjerenje endogene sekrecije
guterae) (2)
neurohipofize; bolesti titnjae; bolesti nadbubrene lijezde, bolesti testisa i jajnika, neplodnost, poremeaje diferencijacije
spola; poremeaje multiplih endokrinih ijezda, bolesti metabolizma (eerna bolest, hipoglikemija, metaboliki sindrom i
sinteze i mobilizacije glikogena), bolesti kostiju (rahitis i osteomalaciju, bolesti paratireoidnih lijezda (druge sindrome hipo i
hiperkalciemije), osteoporozu (2)
Pulmologija:
obrada bolesnika i specifinosti anamneze i statusa tih bolesnika (2)
indikacije za primjenu dijagnostikih metoda i interpretacija nalaza u respiratornoj medicini (slikovne metode, radioloke
pretrage, imunoloke pretrage, biohemijske pretrage ispitivanje funkcije plua) procjena potrebe specifine specijalistike
profesionalne bolesti koje zahvaaju dine puteve, profesionalne bolesti koje zahvaaju alveole, tumore traheje, bronha i
plua,,bolesti pleure, medijastinuma i oita, poremeaje ventilacije, poremeaje disanja u spavanju, nuspojave lijekova na
pluima (2)
Nefrologija:
indikacije za primjenu dijagnostikih metoda i interpretacija nalaza u nefrologiji (biohemijske, analize urina, citoloke
analize urina, odreivanje funkcije bubrega, slikovne metode UZV i dopler bubrega, radioloke metode, radionuklidna
funkcijska ispitivanja, bakterioloke analize, biopsiju bubrega) (2)
primarne i sekundarne bolesti glomerula, akutne i hronine tubolointersticijske nefritise, toksine nefropatije infekcije
bubrega uzrokovana lijekovima
Hematologija:
indikacije za primjenu dijagnostikih metoda i interpretacija nalaza u hematologiji: biohemijske hematoloke pretrage,
citoloke i histoloke pretrage, imunoloke, citogenetske i molekularne pretrage i radionuklidne pretrage (2)
anemije, bolesti uzrokovane poremeajima hemostaze, poremeaje broja i funkcije trombocita, poremeaje hemostaze,
sistema hronine mijeloproliferative bolesti. Akutne leukemije i sindrom mijelodisplazije, limfoproliferative bolesti,
neoplastine bolesti plazma stanica te osnove transplantacije krvotvornih stanica (2)
Transfuziologija:
krvi i krvnih komponenti, postupci prilikom transfuzije; posttransfuzijske reakcije; zakonske propise i kontrolu
Klinika imunologija:
imunosnog sistema imunodeficijencije, poremeaje sistema komplementa, alergijske i pseudoalergijske reakcije,
autoimunost i autoimune bolesti; bolesti posredovane imunokompleksima (2)
Reumatologija:
indikacije za primjenu dijagnostikih metoda i interpretacija nalaza u reumatologiji (slikovne metode te laboratorijske
metode biohemijske, mikrobioloke, histoloke, te razliite pretrage seruma i drugih tjelesnih tekuina i tkiva, pretrage
kojima se procjenjuje aktivnost reumatskih bolesti, antinuklerna protutijela, citoloke metode pretraga) (2)
sljedea stanja: reumatoidni artritis, juvenilni hronini artritis, seronegativni spondilartritis, sistemni eritemski lupus,
sistemnu sklerozu, Sjogrenov sindrom; polimiozitis/dermatomiozitis, sindrom preklapanja vezivnog tkiva, sindrom
vaskulitisa, sarkoidoza, Behcetova bolest, amoloidozu, osteoartritis, kriobolju i vratobolju, ekstraartikularni reumatizam,
Srijeda, 12. 8. 2015.

kardiopulmonalna cerebralna resusitacija, osnovna naela mehanike ventilacije, ok; sepsa; viestruko zatajenje organa;
ARDS, pristup bolesniku u komi, agitacija i delirij (2)
hematoloki nalazi, tumorski biljezi, slikovne metode, radioloke metode, radionuklidne pretrage, endoskopskepretrage,
bolesniku i prepoznavanje glavnih otrovanja i kontrole takvih bolesnika; upoznati rad farmakoterapijske ambulante; upoznati
Infektologija:
indikacije za primjenu dijagnostikih metoda, interpretacija nalaza i lijeenje zaraznih bolesti, te upoznavanje osnovne
laboratorijske pretrage u infektologiji (2)
b) Reumatologija
Zavretkom specijalizacije specijalista reumatologije mora stei kompetencije iz sljedeih podruja:
1. Osnovna medicinska znanja (anatomija, biohemija, biomehanika, psihologija, patofiziologija boli, stanina i molekularna
biologija te genetika relevantna za reumatoloke bolesti) (3)
2. Teorijsko poznavanje reumatskih bolesti navedenih u programu specijalizacije (teorijsko znanje reumatskih bolesti
navedenih dalje u popisu epidemiologija, etiologija, patogeneza, patologija, klinika obiljeja, terapija i prognoza) (3)
3. Kliniki kontakt s bolesnikom (anamneza i kliniki pregled bolesnika s muskuloskeletnim poremeajem) (3)
4. Procjena aktivnosti multisistemske bolesti (potrebno znanje odreenih klinikih obiljeja i funkcije zahvaenih organa, npr.
bubreg, oi, plua ...) (3)
5. Postavljanje indikacije i interpretacija odgovarajuih laboratorijskih testova (potrebno znanje hematolokih, imunolokih,
biohemijskih i histopatolokih promjena koje se prate u reumatskim bolestima) (3)
6. Razumijevanje uloge radiolokih tehnika u dijagnostici reumatskim bolestima (postavljanje indikacije za odreenu
radioloku metodu i interpretacija nalaza standardni rendgen, kompjuterizirana tomografija, magnetska rezonancija,
radioizotopske pretrage) (2)
7. Razumijevanje uloge i primjene mjernih slikovnih tehnika u obradi reumatske bolesti (denzitometrija kostiju i
ultrasonografija) (2)
8. Neurofizioloka obrada reumatske bolesti (2)
9. Specifinosti reumatskih bolesti prema ivotnoj dobi (3)
10. Hitna stanja u reumatologiji s medicinskog aspekta i aspekta bolesnika (3)
11. Indikacije, mehanizam djelovanja i praenje farmakoterapije lijekova koji se primjenjuje u reumatologiji (3)
12. Razumijevanje uloge drugih medicinskih strunjaka u lijeenju reumatskih bolesti (medicinskih sestara/medicinskih
tehniara; razumijevanje okolinskih, sociolokih i psiholokih uticaja bolesti na pojedinca, te rjeavanje problema smanjene
pokretnosti bolesnika; razumijevanje balneoterapije i njenih terapijskih mogunosti) (3)
13. Razumijevanje uloge manipulativnih i imobilizacijskih tehnika (2)
14. Razumijevanje uloge timskog rada lijenika razliitih specijalnosti (ortoped, anesteziolog, fizijatar) (3)
15. Shvaanje vanosti edukacije bolesnika i osoblja u lijeenju bolesnika sa reumatskim bolestima (3)
16. Razumijevanje socioekonomskih i zakonskih aspekata reumatskih bolesti (direktni kontakt sa socijalnim radnicima i ostalim
grupama ukljuenim u rad s osobama s invaliditetom) (2)
17. Poznavanje upotrebe nekonvencionalne medicine u lijeenju remumatskih bolesti (2)
18. Sticanje istraivakog iskustva (uestvovanje u klinikim istraivanjima, pretraivanje dostupne medicinske literature, te
eventualno nadzor nad provoenjem istraivakog projekta) (2)
19. Edukacijska uloga (sposobnost za poduavanje medicinskog i nemedicinskog osoblja na osnovu vlastitog iskustva ili
steenog uestvovanjem na specifinoj nastavi) (3)
Na kraju specijalizacije specijalista reumatologije treba posjedovati znanja o sljedeim stanjima (3):
muskuloskeletni bolni sindromi i vanzglobni reumatizam
vertebralni i vertebrogeni sindromi (bol u vratu, kriobolja, lumbosihijalgija)
spinalna stenoza
trzajna ozljeda
bol u gornjim i donjim udovima, ramenom i zdjelinom obruu
algodistrofija
bol u stijenci prsnog koa
burzitis, entezitis, fasciitis
fibromijalgija
sindromi prenaprezanja
Osteoartritis i srodna stanja
osteoartritis velikih zglobova
generalizirani osteoartritis
DISH (difuzna idiopatska skeletna hiperostoza) i neuropatski zglobovi
kristalinine artropatije (giht, CPPD, hidroksiapatitna artropatija)
endokrine bolesti i hemoglobinopatije
artropatije kod akromegalija artropatije kod bolesti titnjae
Reumatoidni artritis
rani, progresivni i uznapredovali RA
sistemske manifestacije (vaskulitis, afekcija unutranjih organa, oka, neuroloke komplikacije, Feltyev sindrom)
komplikacije RA (cervikalna mijelopatija, septiki artritis, ruptura Bakerove ciste, amilodoza)
Juvenilni hronini artritis
klinika slika i lijeenje
Stillova bolest odraslih
Spondiloartritisi
ankilozantni spondilitis
psorijatini artritis
enteropatske artropatije
reaktivni artritis, Reiterova bolest
Srijeda, 12. 8. 2015.

-
nediferencirane spondiloartropatije
Whippleova bolest
Autoimune sistemske bolesti veziva
sistemski eritemski lupus
sistemska skleroza
Sjgrenov sindrom
sindromi preklapanja
polimiozitis/dermatomiozitis
vaskulitisi (poliarteritis nodoza, polimijalgija reumatika i temporalni arteritis, Wegenerova granulomatoza, ChurgStrauss
sindrom, Takayasu arteritis, panikulitis, HenochSchonlein purpura, Kawasaki sindrom)
antifosfolipidni sindrom
Bolesti kosti osteoporoza osteomalacija
artropatija bubrenih bolesnika
Pagetova bolest
hipertrofina osteoartropatija
osteonekroza (2)
tumori kosti (2)
nasljedne bolesti kolagena (2)
kotana/zglobna displazija (2)
Infekcija i artritis
septiki artrtis, osteomijelitis
lajmska bolest
gljivine i parazitarne artropatije
virusni artritis
postinfekcijski artritis
rijetke reumatske bolesti
sarkoidoza
Behcetova bolest
eozinofilni fasciitis
porodina mediteranska vruica
recidivirajui polihondritis
artritis uz hipogamaglobulinemiju i druge imunodeficijencije
Za svaki od spomenutih entiteta specijalista reumatologije tokom specijalizacije treba stei znanja, vjetine i stavove iz sljedeeg:
KLASIFIKACIJA REUMATSKIH BOLESTI (3)
BAZINA ZNANJA (3)
Poznavanje anatomije, biohemije, fiziologije, imunologije, biomehanike, patofiziologije boli, stanine i molekularne biologije, te
genetike relevantne za reumatske bolesti
EPIDEMIOLOGIJA (3)
prevalencija, incidencija, javnozdravstveno znaenje pojedinog entiteta
ANAMNEZA (3)
Specifinosti anamneze reumatske bolesti ukljuuju:
porodinu anamnezu
prepoznavanje toka bolesti/poremeaja, te uoavanje komplikacija bolesti i terapije
procjena distribucije bolesti, te uoavanje opih i specifinih ekstraskeletnih oitovanja karakteristinih za bolest
procjena funkcionalnih i psihosocijalnih aspekata bolesti detaljna evaluacija prethodnih terapija s procjenom djelotvornosti i
nuspojave
evaluacija i interpretacija znakova i simptoma povezanih s upalnim i degenerativnim zbivanjima
PREGLED (3)
Specifinosti klinikog pregleda:
opi pregled bolesnika s naglaskom na strukture i organske sisteme koji mogu biti zahvaeni sistemskom reumatskom
boleu
svi elementi klinikog pregleda sistema za kretanje dokumentacija i ocjena progresije bolesti
procjena patofizioloke osnove fizikalnih znakova
ocjena boli, funkcionalnog statusa, opa ocjena bolesti, kvalitete ivota i artikularni indeksi (npr., ljestvice boli, HAQ,
WOMAC, AIMS, DAS)
poznavanje klinike slike i stepena oteenja organa koji mogu biti zahvaeni reumatskom sistemskom bolesti.
odluivanje o daljnjoj obradi i lijeenju te potreba konsultacije s drugim specijalnostima kada je to potrebno
razmatranje specifinosti pojedinih entiteta u odnosu na ivotnu dob i spol bolesnika, tok i tretman reumatskih bolesti u
trudnoi
PLAN PRETRAGA za bolesnike koji imaju simptome i znakove muskuloskeletne bolesti (3)
INTERPRETACIJA NALAZA (3)
Radiolokih klasini RTG, CT, MRI, UZV pregled, radioizotopske tehnike (380 interpretacija perifernih zglobova i
kraljenice)
Striktno poznavanje indikacija za radioloku obradu. Razlikovanje dijagnostike indikacije, indikacije za procjenu oteenja,
progresije ili djelotvornosti terapije. Poznavanje stepenovanja oteenja standardnim metodama. Poznavanje prednosti i
nedostataka metoda oslikavanja. U sklopu specijalizacije obavezno je uestvovanje na radiolokim sastancima.
Poznavanje indikacija i interpretacija mjernih tehnika za odreivanje gustoe kosti (denzitometrija).
Poznavanje, indikacija i vrijednost neurofiziolokih metoda u obradi reumatskih bolesti (elektromioneurografija, brzine
provodljivosti, neuropatije, miopatije)
Laboratorijskih hematoloki, biohemijski, imunoloki, bakterioloki, histopatoloki
DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA LIJEENJE, PROGNOZA (3)
plan lijeenja, preporuka, propisivanje i primjena
nefarmakoloko lijeenje
farmakoloko lijeenje
dijagnostika i terapijska intraartikularna intervencija
prepoznavanje indikacija za operativno lijeenje
prognoza i prevencija ireverzibilnih promjena
praenje nuspojava
Farmakoloko lijeenje:
Analgetici
Srijeda, 12. 8. 2015.
Nesteroidni antireumatici
Glukokortikoidi u sistemnoj i lokalnoj primjeni
Lijekovi koji mijenjaju tok bolesti DMARD (od eng. disease modifying antirheumatic drugs)
Citostatici i imunomodulatori koji se upotrebljavaju u reumatologiji
Bioloki lijekovi
Lijekovi koji se koriste uprevenciji i lijeenju osteoporoze
Gastroprotektivi
Psihotropni lijekovi benzodiazepini, trankvilizatori i antidepresivi
Gastroprotektivi antacidi, H2 inhibitori, inhibitori protonske crpke
Lijekovi za akutnu ataku gihta, alopurinol i urikozurici
Miorelaksansi i lokalni anestetici. Nove terapije reumatskih bolesti
INSTRUMENTI PRAENJA BOLESNIKA (3)
ocjena aktivnosti bolesti
ocjena strukturnih promjena
ocjena funkcionalne sposobnosti
POZNAVANJE ZDRAVSTVENO-EKONOMSKIH ASPEKATA (3)
dijagnostike, lijeenja, ishoda, direktnih i indirektnih trokova bolesti
HITNA MEDICINSKA STANJA U REUMATOLOGIJI (3)
Na kraju specijalizacije specijalista reumatologije treba posjedovati znanja (epidemiologija, etiologija, patogeneza, patologija,
klinika slika, dijagnostika i lijeenje), te definirati postupke u sljedeim bolestima i stanjima:
akutni septini artritis i spondilitis
cervikalna mijelopatija kod reumatoidne vratne kime
akutna klinika manifestacija autoimune bolesti
aktivni sistemski eritemski lupus
renalna kriza u sklerodermiji
tromboze i embolije u sklopu antifosfolipidnog sindroma, (katastrofini APS)
nagla supresija kotane sri tokom primjene diferentne terapije (DMARD)
sindrom kaude ekvine i akutna lumboishijalgija
akutni temporalni arteritis
akutna vertebralna osteoporotina fraktura
akutna ruptura Bakerove ciste s izljevom u potkoljenicu
akutno gastrointestinalno krvarenje izazvano nesteroidnim antireumaticima ili glukookortikoidima
novonastala lezija perifernog ivca ili krvne ile ili gangrena
u bolesnika s reumatoidnim artritisom i/ili askulitisom
akutni kristalinini sinovitis
akutni kalcificirajui tendinitis ramena
akutna kompresija ivca medijanusa u karpalnom kanalu
stres fraktura
akutni hemartros (hemofiliari)
LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA (3)
Po zavretku specijalizacije specijalista reumatologije treba znati:
indicirati i interpretirati rutinske hematoloke, biohemijske i endokrinoloke i mikrobioloke nalaze
indicirati i interpretirati u sklopu klinike slike testove za odreivanje autoantitijela i drugih imunolokih testova
indicirati i interpretirati u sklopu klinike slike nalaze biohemijske, citoloke i mikrobioloke analize punktata zglobova
indicirati i interpretirati u sklopu klinike slike interpretirati nalaze imunohematolokih ispitivanja autoimunih anemija,
leukopenija i trombocitopenija
indicirati i interpretirati u sklopu klinike slike nalaze citoloke i patohistoloke analize punktata kotane sri i biopsije kosti
indicirati i interpretirati u sklopu klinike slike nalaze biopsija bubrega, koe, miia i lijezda slinovnica, arterija i perifernih
ivaca kod autoimunih bolesti
interpretirati u sklopu klinike slike nalaze biopsije jetre kod autoimunih bolesti indicirati i interpretirati u sklopu klinike
slike nalaz likvorske analize
RADIOLOGIJA I NUKLEARNA MEDICINA (2)
Po zavretku specijalizacije specijalista reumatologije treba usvojiti kompetencije vezane uz oslikavanje kotanozglobnog sistema:
indicirati i interpretirati konvencionalne radiograme indicirati i u sklopu klinike slike analizirati CT, MR i UZV
indicirati i interpretirati denzitometriju kosti
indicirati i kliniki interpretirati nalaz scintigrafije Tc DPD, galijem i markiranim granulocitima
indiciati i interpretirati RTG srca i plua
indicirati i kliniki analizirati nalaze CT i MR mozga, CT i MR torakalnih i abdominalnih organa, kontrastne pretrage
probavnih organa
indicirati i kliniki interpretirati nalaze scintigrafije plua
indicirati i kliniki interpretirati nalaze dopplera perifernih ila te DS, MSCT i MR angiografije
ORTOPEDIJA (2)
planiranje ortopedskih zahvata u reumatskih bolesnika postoperativni tretman i komplikacije hirurkih zahvata indikacije i
komplikacije artroskopije
indikacije za ortopedske zahvate u reumatologiji, oekivani rezultati i kontraindikacije uloga anesteziologije u lijeenju boli
FIZIKALNA I REHABILITACIJSKA MEDICINA (3)
Po zavretku specijalizacije specijalista reumatologije treba poznavati:
fizijatrijski pristup bolesniku s muskuloskeletnom boleu biopsihosocijalni model hronine bolesti
uticaj reumatske bolesti na kvalitetu ivota
indikacije i ishod fizikalne terapije/rehabilitacije
vanost edukacije i kineziterapije u reumatologiji fizikalni modaliteti i njihov uinak
indikacije za stacionarnu rehabilitaciju
razumijevanje pojma sveobuhvatne zatite i potreba osposobljavanja reumatolokog bolesnika te primjena nefarmakolokih
metoda lijeenja koje ukljuuju:
metode fizikalne terapije i rehabilitacijskih postupaka (kineziterapija, hidroterapija, balneoterapija, elektroterapija,
termo/krioterapija, rehabilitacijske postupke i formiranje rehabiliatcijskog tima)
poznavanje indikacija i vrsta ortoza za ekstremitete i kraljenicu koje se primjenjuju u rehabilitaciji
mobilnost bolesnika (kretanje, transfer, vonja automobila, koritenje kolica, specijalna sjedala i prilagodbe prostora uloga
pojedinih lanova rehabilitacijskog tima (fizioterapeut, radni terapeut, kliniki psiholog, ortotiar)
Srijeda, 12. 8. 2015.

DERMATOLOGIJA
dijagnosticirati i poznavati osnove lijeenja psorijaze dijagnosticirati i lijeiti nodozni eritem (3)
dijagnosticirati kone manifestacije alergija dijagnosticirati i lijeiti uroeni i steeni angioedem (3)
NEUROLOGIJA (2)
Po zavretku specijalizacije specijalista reumatologije mora znati:
razlikovati neuroloke od reumatolokih simptoma i znakova
postaviti dijagnostiki i terapijski algoritam za neuroloka oitovanja sistemskih autoimunih bolesti, u prvom redu
sistemskog eritemskog lupusa, antifosfolipidnog sindroma , Behcetove bolesti
indicirati i u sklopu klinike slike interpretirati nalaze: EEG, EMNG, evociranih potencijala
OFTALMOLOGIJA
indicirati oftalmoloku obradu onih oitovanja reumatskih bolesti (3)
odrediti kliniko znaenje specifinih oftalmolokih dijagnostikih i terapijskih postupaka u reumatskim bolestima (2)
Specijalizacija se moe provoditi u ustanovi u kojoj se odvija diplomska i postdiplomska nastava, koja je istraivaki centar, te ima
mogunosti za djelovanje u konzilijima s drugim specijalnostima, redovne dnevne strune sastanke i klinike vizite, program za
praenje kvalitete obrazovanja, odgovarajui radni prostor i pristup raunaru i internetu za svakog lijenika na specijalizaciji.
Posebni uvjeti:
hospitalni reumatoloki odjeli s dovoljnim brojem bolesnika da specijalizant moe obraditi potreban broj bolesnika i obaviti
potreban broj zahvata
polikliniki reumatoloki odjeli s dnevnom bolnicom i ambulantom
kliniki laboratorij (hematoloki, biohemijski, imunoloki, mikrobioloki)
slikovna dijagnostika (rendgen, CT, MRI, scintigrafija, ultrazvuni pregled, artroskopija)
ustanova mora imati sve profile zdravstvenih radnika koji sudjeluju u lijeenju reumatolokih bolesnika da bi specijalizant
mogao ostvariti saradnju i nauiti raditi u timu.
SOCIJALNA MEDICINA, ORGANIZACIJA I EKONOMIKA ZDRAVSTVA

Socijalna medicina, organizacija i ekonomika zdravstva

Specijalista socijalne medicine, organizacije i ekonomike zdravstva
Oblast
Socijalna medicina i javno zdravstvo - opi dio
Organizacija i upravljanje zdravstvenim sistemom
Zdravstvena ekonomika
Medicinska statistika i informatika

Trajanje
(mjeseci)
12
12
8
5

Medicinski fakultet
Zavod zdravstvenog osiguranja
Medicinski fakultet
Epidemiologija
3
Higijena/zdravstvena ekologija
2
Izborni predmeti
2
Godinji odmor
4
Detaljni program specijalizacije
Socijalna medicina i javno zdravstvo opi dio -12 mjeseci
1.1. Definicije, istorijski razvoj, konceptualni okvir i kljune funkcije socijalne medicine i javnog zdravstva po sljedeim temama:
Tema 1.1.1. Definicije i istorijski razvoj socijalne medicine i javnog zdravstva
Tema 1.1.2. Determinante zdravlja
Tema 1.1.3. Kljune funkcije socijalne medicine i javnog zdravstva
Tema 1.1.3 Meunarodno zdravlje, meunarodni dokumenti o zdravlju SZO i EU
1.2. Sociologija i filozofija socijalne medicine i javnog zdrvstva, medicinska etika i osnove zdravstvenog prava:
Tema 1.2.1. Osnove filozofije medicine: monizam, dualizam, holizam pacijent kao mehaniko tijelo vs. pacijent kao osoba
Tema 1.1.2. Socijalna konstrukcija zdravlja: klasa, gender, ivotna dob, rasa, etnicitet
Tema 1.1.3. Socijalni kapatal, zdravlje i razvoj
Tema 1.1.4. Jednakost u zdravlju i socijalni pokreti za zdravlje
Tema 1.1.5. Osnove bioetike
Tema 1.1.6. Osnove medicinskog prva
1.3. Zdravstvene potrebe i zdravstveni zahtjevi i indikatori u zdravstvu po sljedeim temama:
Tema 1.3.1. Definicija zdravstvenih potreba i zahtjeva
Tema 1.3.2. Identifikacija i procjena zdravstvenih potreba stanovnitva (nozolokih i populacionih) i vulnerabilnih skupina
Tema 1.3.3. Indikatori zdravstvanog stanja stanovnitva (nozolokih i populacionih skupina) i vulnerabilnih skupina
Tema 1.3.4. Utvrivanje prioritetnih zdravstvnih potreba stanovnitva (nozolokih i populacionih skupina) i vulnerbilnih skupina
samoprocjena, populaciona istraivanja, biomedicinska mjerenja, statistika istraivanja u oblasti zdravstva
Tema 1.3.5. Kvalitet ivota povezan sa zdravljem i njegova procjena po sljedeim podtemama:
Podtema 1.3.5.1. Definicija, teorijski i konceptualni okvir kvaliteta ivota
Podtema 1.3.5.2. Metode i instrumenti za procjenu kvaliteta ivota
Podtema 1.3.5.3. Uticaj poremeaja mentalnog zdravlja, fizikih onesposobljanja i hroninih masovnih nezaraznih bolesti na kvalitet
ivota
1.4. Prevencija, promocija zdravlja, novo javno zdravstvo i edukacija za zdravlje po sljedeim temama:
Tema 1.4.1. Definicija, teorijski i konceptualni okvir prevencije bolesti (univezalna, selektivna i indicirana prevencija)
Tema 1.4.2. Preventivni programi
Tema 1.4.3. Promocija zdravlja i novo javno zdravstvo, definicije i konceptualni okvir
Tema 1.4.4. Zdravstveni odgoj i edukacija za zdravlje, definicije i konceptualni okvir
Tema 1.4.5. Osnove komunikacije za zdravlje
1.5. Vodea oboljenja, vodei uzroci smrtnosti i riziko faktori po sljedeim temama:
Tema 1.5.1. Vodei riziko faktori, strategije rjeavanja i kretanja u BIH i svijetu
Tema 1.5.2. Vodea oboljenja, strategije rjeavanja i kretanja bolesti u BiH i svijetu
Tema 1.5.3. Kretanje hroninih masovnih nezaraznih bolesti u BiH i strategije rjeavanja
Srijeda, 12. 8. 2015.
2: Organizacija i upravljanje zdravstvenim sistemom 12 mjeseci

2.1. Sistemi zdravstvene zatite, organizacija i reforma zdravstvene zatite po sljedeim temama:
Tema 2.1.1. Kljune komponente sistema zdravstvene zatite
Tema 2.1.2. Sistem zdravstvene zatite i njegova organizacija u BiH
Tema 2.1.3. Reforma sistema zdravstvene zatite u BIH
Tema 2.1.4. Karakteristike sistema zdravstvene zatite u odabranim zemljama EU, SAD i zemljama u razvoju
2.2. Koritenje zdravstvene zatite po sljedeim temama:
Tema 2.2.1. Standardi i normativni zdravstvene zatite
Tema 2.2.2. Indikatori koritenja zdravstvenih usluga i resursa u zdravstvenoj zatiti (prostor, kadar, oprema)
Tema 2.2.3. Analiza i izvjetavanje prema indikatorima utilizacije
2.3. Osnovi zdravstvenog zakonodavstva i zdravstvene politike i procesa kreiranja politike po sljedeim temama:
Tema 2.3.1. Pravni okvir zdravstva u BIH
Tema 2.3.2. Elementi kreiranja zdravstvene politike
Tema 2.3.3. Zdravstvena politika u BiH
Tema 2.3.4. Evropska politika za zdravlje i dobrobit "Zdravlje 2020" (Health 2020)
2.4. Planiranje i programiranje u zdravstvu po sljedeim temama:
Tema 2.4.1. Tipovi planiranja u zdravstvu (planiranje zdravstvenog sistema, planiranje zdravstvenih usluga, planiranje zdravstvenih
ciljeva, planiranje zdravlja stanovnitva)
Tema 2.4.2. Proces planiranja u zdravstvu
Tema 2.4.3. Strateko i operativno planiranje u zdravstvu, koncepti i alati
Tema 2.4.4. Programiranje u zdravstvu, koncepti i alati
2.5. Kvalitet u zdravstvu i upravljanje kvalitetom u zdravstvu po sljedeim temama:
Tema 2.5.1. Definicije i konceptualni okvir kvaliteta u zdravstvu
Tema 2.5.2. Akreditacija i certifikacija
Tema 2.5.3. Sistem kvaliteta u zdravstvu u BiH
2.6. Upravljanje rizikom i upravljanje krizom u zdravstvu po sljedeim temama:
Tema 2.6.1. Definicija i konceptualni okvir upravljanja rizikom u zdravstvu
Tema 2.6.2. Sigurnost pacijenata definicija, konceptualni okvir, kljuni dokumenti SZO
Tema 2.6.3. Procjena i evaluacija rizika u zdravstvu
Tema 2.6.4. Definicija i konceptualni okvir upravljanja krizom u zdravstvu
Tema 2.6.5. Tim za upravljanje krizom
Tema 2.6.6. Plan za upravljanje krizom i komunikacioni plan (glavne poruke i komunikacione strategije)
3: Zdravstvena ekonomika 8 mjeseci
3.1. Osnove ekonomike i zdravstvene ekonomike po sljedeim temama:
Tema 3.1.1. Osnovi pojmovi iz ekonomije
Tema 3.1.2. Osnove zdravstvene ekonomike
Tema 3.1.3. Specifinosti ekonomskih odnosa u zdravstvu
Tema 3.1.4. Etika i ekonomika
Tema 3.1.5. Uloga drave i trita u zdravstvu
Tema 3.1.6. Mehanizmi meuljudskih interakcija u zdravstvu
3.2. Ekonomsko vrednovanje u zdravstvu i procjena zdravstvenih tehnologija po sljedeim temama:
Tema 3.2.1. Ekonomski gubici zbog bolesti teret bolesti
Tema 3.2.2. Ekonomski efekti intervencija u zdravstvu
Tema 3.2.3. Ekonometrijske metode
Tema 3.2.4. Primjena ekonomske evaluacije na donoenje odluka
Tema 3.2.5. Koncept zdravstvenih tehnologija
Tema 3.2.6. Tehnoloki paket i transfer tehnologija
Tema 3.2.7. Procjene zdravstvenih tehnologija
3.3. Zdravstvena potronja po sljedeim temama:
Tema 3.3.1. Pojam i struktura zdravstvene potronje
Tema 3.3.2. Komparabilnost podataka o zdravstvenoj potronji
Tema 3.3.3. Zdravstvena potronja i zdravstveni ishodi
Tema 3.3.4. Upravljanje zdravstvenom potronjom
Tema 3.3.5. Ispitivanje trita u zdravstvu
3.4. Finansiranje zdravstvene zatite po sljedeim temama:
Tema 3.4.1. Zdravstveno trite i finansiranje zdravstvene zatite
Tema 3.4.2. Zahtjevi za zdravstvenim uslugama sa ekonomskog aspekta
Tema 3.4.3. Socioekonomski razvoj i finansiranje zdravstva
Tema 3.4.4. Trendovi finansiranja zdravstva u EU i Evropskom regionu
Tema 3.4.5. Zdravstveno osiguranje po sljedeim podtemama:
Podtema 3.4.5.1. Historijat i uloga sistema zdravstvenog osiguranja
Podtema 3.4.5.2. Komponente sistema zdravstvenog osiguranja
Podtema 3.4.5.3. Ugovaranje zdravstvene zatite
Podtema 3.4.5.4. Zdravstveno osiguranje u BiH
Tema 3.4.6. Ugovaranje i pregovaranje u finansiranju zdravstvene zatite po sljedeim podtemama:
Podtema 3.4.6.1. Ugovaranje zdravstvene zatite, partneri u ugovaranju
Podtema 3.4.6.2. Modeli ugovaranja. Sadraj ugovaranja
Podtema 3.4.6.3. Proces pregovaranja
Podtema 3.4.6.4. Evaluacija u ugovaranju
3.5. Alokacija resursa i racionalizacija po sljedeim temama:
Tema 3.5.1. Alokacija sredstava u zdravstvu
Tema 3.5.2. Racionalizacija u zdravstvu
Tema 3.5.3. Uloga vlade u zdravstvenoj zatiti
Tema 3.5.4. Alokacija resursa u zdravstvu u BIH
3.6. Plaanje zdravstvene zatite po sljedeim temama:
Tema 3.6.1. Modeli plaanja zdravstvene zatite
Tema 3.6.2. Uticaj metoda plaanja na rezultate zdravstva
Tema 3.6.3. Modeli plaanja zdravstvene zatite kao sredstvo za kontrolu zdravstvene potronje
4: Medicinska statistika i informatika 5 mjeseci
4.1. Evidencije u zdravstvu po sljedeim temama:
Srijeda, 12. 8. 2015.
Tema 4.1.1. Zdravstveno -statistika istraivanja u oblasti zdravstva

Tema 4.1.2. Zdravstveno -statistiki izvjetaji i njihova primjena
Tema 4.1.3. Populacioni registri voenje i primjena
Tema 4.1.4. EUROSTAT i SZO baza podataka " Zdravlje za sve"
4.2. Medicinska statistika po sljedeim temama:
Tema 4.2.1. Deskriptivna statistika
Tema 4.2.2. Inferencijalna statistika
4.3. Informatika u zdravstvu po sljedeim temama:
Tema 4.3.1. Zdravstveno-informacioni sistemi i zdravstveno-informacioni sistem u BiH
Tema 4.1.2. e-zdravstvo
5: Epidemiologija 3 mjeseca
5.1. Osnovne definicije u epidemiologiji i epidemioloki modeli po sljedeim temama:
Tema 5.1.1. Definicija i osnovni pojmovi u epidemiologiji
Tema 5.1.2. Epidemioloki modeli (ekoloki-Gordonov trijas, Vogralikov lanac, model taaka i mrea uzronosti)
5.2.Epidemioloke metode i nihova primjena po sljedeim temama:
Tema 5.2.1. Deskriptivni metod
Tema 5.2.2. Hronoloke i topografske karakteristike poremeaja zdravlja
Tema 5.2.3. Deskriptivne studije, kohortne studije, studije presjeka i studije sluajeva
5.3.Epidemiologija zaraznih bolesti po sljedeim temama:
Tema 5.3.1. Kretanje zaraznih bolesti u BiH (kantoni, Federacija BiH, RS)
Tema 5.3.2. Seksualno prenosive bolesti i HIV /AIDS
Tema 5.3.3. Osnove nadzora nad zaraznim bolestima i druga generacija nadzora nad HIV/AIDS-om (vulnerabilne skupine)
6: Higijena/zdravstvena ekologija 2 mjeseca
6.1. ivotna sredina i zdravlje po temama:
Tema 6.1.1. Definicije, teorijski i konceptualni okvir u meuovisnosti okolia i zdravlja
Tema 6.1.2. Edukacija i modeli edukacije za zdravlje i unapreenje okolia u zajednici
6.2.Ishrana i zdravlje:
Tema 6.2.1. Pravilna ishrana tokom ivotnog ciklusa, politike i strategije vezane za ishranu i zdravlje i njihova primjena u BiH,
meunarodne smjernice vezane za ishranu i zdravlje i nihova primjena (codex alimentarius, preporuke SZO i meunardni dokumenti
itd.)
Tema 6.2.2. Zdravstvena ispravnost ivotnih namirnica analiza izvjetaja u institucionaliziranom sistemu javnog zdravstva
7. Izborni predmeti - 2 mjeseca
Prema interesu specijalizanta u dogovoru sa mentorom
Kompetencije koje polaznik stie zavretkom specijalizacije:
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikoga usavravanja specijalizant socijalne medicine sa organizacijom i ekonomikom zdravstva mora imati u
potpunosti usvojene ope kompetencije.
1.
Specijalizant je savladao tematsko podruje na osnovnom nivou i potrebna mu je pomo i
2.
Specijalizant je djelimino savladao tematsko podruje i uz djelimini struni nadzor I mogunosti je raditi i rjeavati
probleme iz tematskoga podruja
3.
Specijalizant je u potpunosti savladao tematsko podruje, poznaje odgovarajuu literaturu i u mogunosti je samostalno
raditi i rjeavati probleme iz tematskog podruja
Zavretkom specijalizacije specijalizant socijalne medicine sa organizacijom i ekonomikom zdravstva mora:
Biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvaiti stavove
Poznavati vanost i nain efektivnog voenja detaljne dokumentacije, te isto primjenjivati u radu u skladu sa vaeim
propisima (3)
Biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno efektivno uestvovati sudjelovati u radu
Biti upoznat sa vanou saradnje, te aktivno saraivati sa javnozdravstvenim slubama i ostalim institucijama i organima
ukljuenim u sistem zdravstva (3)
(3)
Razumjeti i kriitiki koristiti dostupna sredstva zdravstvene zatite vodei se interesima svojih pacijenata i zajednice (3)
Biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata (3)
Identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovarajue mjere usmjerene na ouvanju i
unapreenju zdravlju i prevenciji bolesti
Promovirati zdravlje i zdrave stilove ivota svojih pacijenata, zajednice i cjelokupne populacije (3)

Srijeda, 12. 8. 2015.
Socijalna medicina, organizacija i ekonomika zdravstva je specijalizirana medicinska nauna disciplina koncentrirana na strunu i
naunu:
(1) spoznaju socijalnih, ekonomskih kulturalnih i politikih odrednica zdravlja, bolesti, medicinske prakse i zdravstvenog
sistema, te
(2) ouvanje i unapreenje uvjeta u kojima e prethodno definirane naune i strune spoznaje voditi ka unapreenju zdravlja
pojedinaca, grupa, zajednice i drutva.
(Frascati/klasifikacija: 3.01.21.; 3.01.21.005; 3.02.38.001.; 3.03.01., 3.03.01.005.; 3.03.01.007.; 3.03.01.009.; 3.03.03.)
Namjena/cilj specijalizacije: Specijalizacijom iz socijalne medicine, organizacije i ekonomike zdravstva specijalizant doktor
medicine se teorijski i praktino osposobljava za samostalno procjenjivanje zdravlja i kvaliteta ivota stanovnitva i svih
populacionih grupa, ukljuujui i faktore koji ih odreuju (socijalni, ekonomski, bihevioralni, kulturalni, politiki i drugi); za
planiranje, izvoenje i evaluaciju programa prevencije, unapreenja zdravlja u zajednici i promociju zdravlja; za procjenu
zdravstvenih potreba i zdravstvene zatite prema nivoima i za vulnerabilne grupe; za procjenu i unapreenje svih karakteristika
sistema zdravstvene zatite ukljuujui i zdravstvenu politiku, zdravstveno zakonodavstvo, zdravstveno osiguranje, finansiranje i
organizaciju zdravstvene zatite, zdravstvene tehnologije, efikasnost i kvalitet zdravstvene zatite, kao i za primjenu vjetina
menadmenta u zdravstvu.
Vjetine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije:
Socijalna medicina, organizacija i ekonomika zdravstva:
Utvrivanje zdravstvenih prioriteta za odabranu populacionu skupinu
Izrada i interpretacija indikatora zdravstvenog stanja
Analiza zdravstvenog stanja i izvjetavanje o zdravstvenom stanju za odreeno geografsko podruje
Izrada zdravstveno preventivnog programa za odreenu populacinu skupinu
Menadment programa zdravstveno promotivnih intervencija
Izrada metodolokih smjernica za edukaciju za zdravlje (odabrane populacione skupine i pojedinci)
Primjena instrumenta za procjenu kvalitete ivota u odnosu na zdravlje za odreene odabrane populacione skupine
Metode savjetovanja i edukacije za zdravlje (rad sa pojedincima i skupinama)
Komparativna analiza meunarodnih dokumenta vezanih za zdravlje
Monitoring i evaluacija zdravstveno-promotivnih aktivnosti
Osnove bioetikog odluivanja u medicini
Analiza zdravstvenog sistema i podsistema
Analiza elementa i funkcija sistema osiguranja u zdravstvu
Analiza izvora finansiranja u zdravstvenom sistemu, naini plaanja davaoca usluga, indikatori finansiranja sistema
zdravstvene zatite
Ekonomska evaluacija odreenog programa zdravstvene zatite
Monitoring i evaluacija odreenog programa zdravstvene zatite
Znati definirati tehnoloki paket za pojedinanu zdravstvenu tehnologiju, te odrediti potreban nivo i nain transfera
tehnologije u konkretnom sluaju
Znati formirati tim za upravljanje, transfer i procjenu po grupama tehnologija u zdravstvu
Savladati osnove procjene tehnologija u zdravstvu
Analiza politika u zdravstvu
Primjena zakona i propisa u zdravstvu
Operativno i strateko planiranje u zdravstvu
Indikatori zdravstvenog stanja stanovnitva i populacionih grupa
Izrada indikatora koritenja zdravstvenih usluga i resursa u zdravstvu
Analiza indikatora utilizacije i izrada miljenja i preporuka na osnovu analize indikatora utilizacije
Indikatori kvaliteta u zdravstvu i primjena odbaranog modela evaluacije
Evaluacije rizika u zdravstvu na osnovu odabranog modela evaluacije (ustanova)
Komunikacija za upravljanje krizom u zdravstvu
Izrada zdravstveno statistikih izvjetaja i rutinska kontrola kvaliteta podataka u zdravstveno statistikom izvjetavanju
Voenje populacionih registara za bolesti od sociomedicinskog znaaja
Koritenje domaih i meunarodnih baza podataka (SZO " Zdravlje za sve" i EUROSTAT )
Primjena deskriptivne statistike
Primjena inferencijalne statistike
Vjetine rada na raunalu (Word, Excel, Access, Power Point, Internet Explorer i s )
Javnozadravstveni nadzor
Nadzor nad HIV/AIDS-om i druga generacija nadzora
Epidemioloko istraivanje u sluaju pojave odreenih bolesti sa posebnim osvrtom na epidemioloke podatke
Obrada i analiza podataka prikupljenih epidemiolokom anketom
Predlaganje mjera za suzbijanje irenja zaraznih bolesti lan tima
Kontrola realizacije suzbijanja mjera zaraznih bolest
Izvjetavanje o epidemiji (model izvjetavanja za odbaranu bolest)
Prikaz stanja kretanja masovnih nezaraznih bolesti od znaaja za stanovnitvo (kanton, entitet, drava)
Indikatori okolia i analiza indikatora okolia
Ocjena sanitarno higijenskog stanja
Izrada informacije o stanju zdravlja i okolia
Izrada programa edukcije za poveanje svjesnosti stanovnitva o znaaju i meusobnoj interakciji okolia i zdravlja
(odbarano podruje ili odabrana populaciona skupina)
Monitoring i evaluacija programa edukacije za poveanje svjesnosti stanovnitva o znaaju i meusobnoj interakciji okolia
i zdravlja (odbarano podruje ili odabrana populaciona skupina)
Izrada programa edukacije o pravilnoj ishrani za podreene populacione skupine
Monitoring i evaluacija edukativnih programa o pravilnoj ishrani
Izvjetavanje o zdravstvenoj ispravnosti namirnica
Monitoring i evaluacija zdravstvene ispravnosti namirnica u institucionaliziranom javnom zdravstvu
Monitoring primjene meunarodnih dokumenta i preporuka koje obavezuju BiH i FBiH u oblasti javnog zdravstva.
Srijeda, 12. 8. 2015.
SUDSKA MEDICINA
Sudska medicina
Specijalista sudske medicine
Oblast
Opi dio
Opa i autopsijska (obdukcijska) patologija
Osnovne obdukcijske tehnike i izrada konanog izvjetaja
Uzimanje i obiljeavanje uzoraka, protokol obrade uzoraka,
obrada histolokih i citolokih uzoraka
Osnove pregleda histolokih i citolokih uzoraka
Specijalna hirurka i bioptika patologija
Hirurka patologija
Sudska medicina
Forenzika tanatologija
Forenzika obdukcija i forenzika histologija
Patologija traume
edomorstvo, djela protiv spolnosti, nasilje u porodici
Forenzika toksikologija
Ekshumacija u forenzici
Forenzika antropologija i identifikacija
Molekularne metode u sudskoj medicini (DNA)
Traseologija i balistika
Kriminalistiko istraivanje

Trajanje
(mjeseci)

ZZJZFBiH
21
4
2
2
6
3
3
1
33
2
5
3
1
4
1
2
2
1
1
Zavod za patologiju
Zavod za patologiju
Zavod za patologiju
Zavod za patologiju
Zavod za patologiju
Zavod za patologiju
Zavod za patologiju
Zavod za patologiju
Zavod za patologiju
Zavod za patologiju
Zavod za sudsku medicinu
Zavod za sudsku medicinu i
forenzike, toksikoloke laboratorije
Fakultet za kriminalistiku,
kriminologiju i sigurnosne studije
Fakultet za kriminalistiku,
kriminologiju i sigurnosne studije
Klinika za radiologiju
Forenzika radiologija
1
Zakonska regulativa
1
Sudskomedicinska vjetaenja
5
Forenzika entomologija
1
Sudskomedicinska deontologija
1
Organizacija, planiranje i upravljanje u sudskoj medicini
1
Godinji odmor
5
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant sudske medicine mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije.
Zavretkom specijalizacije specijalizant sudske medicine mora:
zatite (3)
propisima (3)
biti upoznat s vanou saradnje te aktivno saraivati s javnozdravstvenim slubama i ostalim tijelima ukljuenim u
sistem zdravstva (3)

-
Srijeda, 12. 8. 2015.
Osnovne kompetencije
Zavretkom programa specijalizacije, specijalizant sudske medicine mora biti sposoban:
1. dati lijeniko miljenje o dijagnozi i lijeenju bolesti
2. dati lijeniko miljenje o neposrednim i posrednim uzrocima smrti, te razloiti mehanizme nastepena oteenja ili smrti
3. dati lijeniko miljenje o dijagnozi na osnovu citomorfoloke odnosno histomorfoloke analize uzorka tkiva ili stanica,
po potrebi uz upotrebu dodatnih metoda analize
4. dati naune osnove za tkivnomorfoloko dijagnozu; sastaviti protokole i odravati standarde u laboratoriju, kao i izvoditi
patoloku, citoloku i sudskomedicinsku dijagnostiku najeih bolesti iz humanih klinikih uzoraka
5. preuzeti odgovornosti voditelja laboratorija/odjela, te komunicirati sa saradnicima u laboratoriju/odjelu
6. biti sposoban koristiti strunu literaturu i Internet te se dalje usavravati u struci
7. saraivati s dravnim nadzornim i javnozdravstvenim slubama
8. sudjelovati u programima specijalizacije iz podruja morfolokih i drugih klinikih struka
Posebne kompetencije specijalista sudske medicine:
1. Opa, obdukcijska i specijalna patologija
2. Forenzika tanatologija
3. Forenzika obdukcija i forenzika histologija
4. Patologija traume
5. edomorstvo, djela protiv spolnosti, nasilje u porodici
6. Forenzika toksikologija
7. Forenzika ekshumacija, antropologija identifikacija
8. Molekularne metode u sudskoj medicini (DNA)
9. Traseologija i balistika
10. Kriminalistiko istraivanje
11. Forenzika radiologija
12. Zakonska regulativa
13. Sudskomedicinska vjetaenja
14. Forenzika entomologija
15. Sudskomedicinska deontologija
16. Organizacija, planiranje i upravljanje u sudskoj medicini.
Popis posebnih kompetencija koje se stiu specijalizacijom iz sudske medicine:
1. Osnovni dio
Opa i autopsijska (obdukcijska) patologija
Tokom programa iz ope i autopsijske (obdukcijske) patologije specijalizant treba uiniti samostalno najmanje 50 obdukcija, te
stei sljedee kompetencije:
Savladati tehniku izvoenja autopsije i izrade konanog izvjetaja (2)
Primijeniti mjere ouvanja zdravlja i sigurnosti u obdukcijskoj sali ukljuujui autopsije visokog rizika (2)
Upoznati zakonske odredbe vezane za umrle osobe u bolnikim ustanovama (3)
Upoznati pravilnik o nainu utvrivanja vremena i uzroka smrti (3)
Interpretirati nalaz na autopsiji u svjetlu klinikih informacija (2)
Napisati konani makroskopski i mikroskopski izvjetaj (2)
Prezentirati nalaz autopsija na kliniko-patolokim skupovima (2)
Primijeniti postupak zaprimanja i obiljeavanja uzoraka, protokol pripreme tkiva, te izrade histolokih i citolokih
preparata ukljuujui i osnovne specijalne tehnike bojenja (2)
Primijeniti sve mjere sigurnosti potrebne za ouvanje zdravlja prilikom uzimanja i zaprimanja materijala, preuzimanja i
izrade preparata (3)
Primijeniti fiksaciju, izradu preparata, bojenje tkivnih rezova HE i standardnim metodama, te prepoznati tehnike
probleme (3)
Odrediti naine izbjegavanja zamjene ili pogrenog oznaavanja preparata na bilo kojoj taki izrade preparata (3)
Opisati, makroskopski uzorak tkiva (3)
Preuzeti materijal (odabir odgovarajuih blokova tkiva iz uzoraka da se prikae patoloka promjena, resekcijski rubovi,
odnos tvorevine prema okolnom tkivu i sl.) (3)
Uzeti materijal za smrznute rezove (3)
Uzeti materijal za specijalne metode (3)
Savladati nain dobivanja i obrade citolokog uzorka te pripremiti bolesnika prilikom uzimanja (3)
Odrediti vrste uzoraka za citoloku analizu (punktati, tjelesne tekuine, brisevi, otisci tkiva) (3)
Upoznati organizaciju rada histolokog i citolokog laboratorija (3)
Primijeniti metode fiksiranja standardnog bojenja za citomorfoloku analizu (May-Grnwald Giemsa, Papanicolaou), te
za citohemijske, imunocitohemijske i molekulske analize (3)
Analizirati normalne i patoloki promijenjene stanice razliitih organskih sistema u razmazu. Interpretacija i davanje
zavrnog miljenja ili preporuka za daljnji dijagnostiki postupak (2)
Specijalna patologija hirurka i bioptika patologija
Tokom ovog dijela programa specijalizant treba uiniti samostalno najmanje 30 obdukcija (ukljuujui i 10 fetalnih), pregledati
1600 biopsija i 500 razmaza, te stei sljedee kompetencije:
Hirurka patologija
Tokom programa iz hirurke patologije specijalizant treba uiniti samostalno najmanje 20 obdukcija, pregledati 600
biopsija/operativnih uzoraka i 50 razmaza, te stei sljedee kompetencije:
Stei vjetinu prepoznavanja osnovnih uzoraka tkiva supalnim, degenerativnim, tumorskim i ostalim patolokim
promjenama (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.

-
Prepoznati granine promjena (principi diferencijalne dijagnoze odreenih lezija) (3)

Pisati standardni patohistoloki izvjetaj sa svim relevantnim podacima za kliniku primjenu (3)
Sudjelovati u raspravi na kliniko-patolokim sastancima (2)
Savladati vjetinu preuzimanja, izrade i naelne interpretacije smrznutih intraoperativnih rezova (3)
Upoznati principe odreivanja potrebe i primjene dodatnih tehnika bojenja ili imunohistohemijske metode u svrhu
rjeavanja kompliciranijih sluajeva (3)
Procijeniti koji sluajevi zahtijevaju konsultaciju iskusnijeg patologa/procijeniti opseg svog znanja (3)
Samostalno napraviti obdukciju s potpunim izvjetajem, mikroskopskom analizom materijala uzetog na autopsiji uz
prezentiranje nalaza na kliniko-patolokim sastancima (2)
Korelirati citoloki i histoloki nalaz na operativnom materijalu ("imprint citologija") (3)
Tokom programa iz ginekoloke patologije specijalizant treba uiniti samostalno najmanje 10 fetalnih/perinatalnih obdukcija,
pregledati 400 biopsija i 350 razmaza, te stei sljedee kompetencije:
Pristupiti fetalnoj/perinatalnoj obdukciji obzirom na mogunost postojanja malformacije (3)
Upoznati se s najeim malformacijskim sindromima (3)
Dijagnosticirati najee kongenitalne srane mane (3)
Pregledati posteljicu i prepoznati najee promjene (3)
Sudjelovati barem na jednom sastanku na kojem se raspravlja o perinatalnom morbiditetu i mortalitetu (3)
Preuzimati ginekoloki materijal i prepoznati osnovne upalne i tumorske promjene genitalnog sistema (3)
Preuzimati, poznavati izradu i naelno interpretirati smrznute intraoperativne rezove iz podruja ginekoloke patologije
(3)
Intrepretirati makroskopski nalaz za vrijeme operacije i ocjenu vrijednosti smrznutog reza u pojedinim sluajevima (2)
Procijeniti adekvatnost materijala, odrediti i pratiti obradu materijala (fiksacija i bojenje) u citomorfolokoj dijagnostici
(3)
Razlikovati normalne stanice genitalnog trakta ene razliite ivotne dobi na razmazu (3)
Razlikovati upalne, degenerativne promjene, metaplaziju, reparaciju, intraepitelne lezije i invazivne lezije na razmazu (3)
Specijalizant treba pregledati 300 uzoraka uzetih endoskopskim metodama (biopsija sluznice jednjaka, eluca, duodenuma, tankog
i debelog crijeva) i 100 razmaza, te stei sljedee kompetencije:
Prepoznavati i razlikovati tipine upalne i tumorske promjene sluznice GI trakta (3)
Prepoznavati granine lezije (stupnjevi displazije epitela), te kliniku vrijednost istih (3)
Opisati osnove biopsije iglom (biopsije jetre, bubrega, guterae), te karakteristike uzoraka dobivenih punkcionom
biopsijom (3)
Razlikovati morfoloke karakteristike normalnih elemenata jetre i bubrega kao i osnovne promjene nastale kod upala i
hroninih degenerativnih promjena, primarnih i sekundarnih tumora(3)
Procijeniti adekvatnost materijala, odrediti i pratiti obradu materijala (fiksacija i bojenje) u citomorfolokoj dijagnostici
gastrointestinalnog trakta (3)
Razlikovati normalne, upalno, metaplastino i displastino promijenjene, te tumorske stanice GI trakta u razmazu (3)
Odabrati i primijeniti osnovne specijalne i histohemijske metode (3)
Upoznati nain uzimanja materijala za elektronsku mikroskopiju (fiksacija i priprema), te osnovne indikacije (3)
Upoznati se s osnovama interpretacije nalaza i principima informacija koje nalazi specijalnih metoda daju u postupku
dijagnostike (3)
Upoznati principe indikacije, nain uzimanja materijala i interpretacije histohemijskih, imunohistohemijskih i elektronskomikroskopskih nalaza (3)
Upoznati se s osnovama metoda staninih kultura i njihovom vrijednosti u klinikoj praksi (3)
Upoznati osnove metode protone citometrije (3)
Upoznati osnove citogenetike (3)
Upoznati osnove vrijednosti metoda molekulske patologije, te ostalih savremenih dijagnostikih metoda u klinikoj praksi
(3)
Oddabrati i primijeniti osnovne imunohistohemijske metode(3)
2.
Forenzika tanatologija - po zavretku specijalizacije pristupnik treba moi samostalno utvrditi injenicu i priblino
vrijeme smrti poznavajui rane znakove smrti i poslijesmrtne promjene (3)
3.
Forenzika obdukcija i forenzika histologija - po zavretku specijalizacije pristupnik treba poznavati i znati
samostalno primijeniti sudskomedicinsku obdukcijsku tehniku, sastavljanje zapisnika o sudskomedicinskoj obdukciji i
davanje sudskomedicinskog miljenja kao interpretacije obdukcijskog nalaza, sve u smislu samostalnog obavljanja
sudskomedicinske obdukcije i samostalnog sastavljanja zapisnika s nalazom i miljenjem, odnosno interpretacijom
obdukcijskog nalaza, kao i samostalno na adekvatan nain uzeti uzorke za forenziku histoloku analizu, te ih samostalno
analizirati i interpretirati u sklopu zapisnika o sudskomedicinskoj obdukciji (najmanje 150 sudskomedicinskih obdukcija s
histolokom analizom) (3)
4.
Patologija traume - po zavretku specijalizacije pristupnik treba znati samostalno prepoznati, analizirati i interpretirati
vidljive tragove mehanikog oteenja zdravlja, asfiksije, te fizikalnih, nutritivnih i psihikih ozljeda na mrtvom tijelu i
ivoj osobi (3)
5.
edomorstvo, djela protiv spolnosti, nasilje u porodici - po zavretku specijalizacije pristupnik treba znati samostalno
obaviti obdukciju fetusa i novoroenadi i na njima prepoznati znakove ivoroenosti, odnosno mrtvoroenosti, kao i
tragove nasilja/nasilne smrti; prilikom obdukcije osoba umrlih nasilnom smru uoiti tragove koji upuuju na nevoljnu
seksualnu aktivnost prije smrti; analiziranjem medicinske dokumentacije, a prema potrebi i pregledom ivih osoba, uoiti
i interpretirati nalaze koji upuuju na djela protiv spolnosti i zlostavljanje u porodici, posebno kod osoba enskog spola i
djece (3)
6.
Forenzika toksikologija - po zavretku specijalizacije pristupnik treba moi samostalno, na ispravan nain uzeti,
transportirati i pohraniti uzorke za toksikoloku analizu ivih osoba i tokom obdukcije, razumjeti laboratorijske postupke
tokom toksikolokih analiza i interpretirati toksikoloki nalaz u sudskomedicinskom smislu (najmanje 150 sluajeva) (3)
7.
Ekshumacija u forenzici - pristupnik po zavretku specijalizacije treba poznavati principe arheolokih metoda
ekshumacija pojedinanih i masovnih, kako primarnih tako i sekundarnih i tercijarnih grobnica (3)
8.
Forenzika antropologija i identifikacija - pristupnik po zavretku specijalizacije treba poznavati principe klasinih
metoda identifikacije, te metode forenzike antropologije i forenzike odontologije (3)
9.
Molekularne metode u sudskoj medicini (DNA) - po zavretku specijalizacije pristupnik treba poznavati i razumjeti
postupke uzimanja uzoraka za molekularne analize, kao i same metode forenzikih molekularnih analiza, te moi
samostalno interpretirati dobiven nalaz (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
10.
Traseologija i balistika - po zavretku specijalizacije pristupnik treba poznavati principe utvrivanja prisutnosti i analize
prvenstveno biolokih tragova, te osnovne principe balistike (3)
11. Kriminalistiko istraivanje - pristupnik po zavretku specijalizacije treba biti upoznat s principima modernog
kriminalistikog istraivanja, a posebno ulogom specijalista sudske medicine u pojedinim istranim radnjama (3)
12. Forenzika radiologija - po zavretku specijalizacije pristupnik treba poznavati osnovne principe forenzike radiologije,
te moi samostalno interpretirati forenzikoradioloki nalaz u sudskomedicinskom smislu (3)
13. Zakonska regulativa - po zavretku specijalizacije pristupnik treba poznavati i znati samostalno primijeniti zakonsku
regulativu nunu u obavljanju svakodnevnog posla specijalista sudske medicine (Krivini zakon, Zakon o krivinom
postupku, Zakon o parninom postupku, Zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata, Pravilnik o nainu
pregleda umrlih, te o utvrivanju vremena i uzroka smrti, kao i ostale relevantne zakonske i podzakonske akte) (3)
14. Sudskomedicinska vjetaenja - po zavretku specijalizacije pristupnik treba znati samostalno vjetaiti u krivinom i
parninom postupku, i to samostalno i u sklopu kombiniranih vjetaenja (najmanje 30 sudskih spisa u kaznenom i 30 u
parninom postupku, te prisustvovanje na najmanje 10 rasprava na kantonalnom i 20 na opinskom sudu) (3)
14. Forenzika entomologija - po zavretku specijalizacije pristupnik treba poznavati osnovne principe forenzike
entomologije, te moi samostalno na pravilna nain uzeti, transportirati i pohraniti uzroke za forenzikoentomoloku
analizu i interpretirati njen rezultat (3)
15. Sudskomedicinska deontologija - po zavretku specijalizacije pristupnik treba znati sudskomedicinske aspekte krivine
i parnine odgovornosti zdravstvenih radnika, osnovne principe utvrivanja umanjenja ope ivotne sposobnosti, te
principe razlikovanja komplikacije i greke u medicinskoj praksi (3)
16. Organizacija, planiranje i upravljanje u sudskoj medicini - po zavretku specijalizacije pristupnik treba poznavati
osnovne principe organizacije, planiranja i upravljanja u sudskoj medicini (3)
Posebni uvjeti:
1. Dijelovi specijalizacije moraju se obaviti u sljedeim ustanovama:
1. Opa i autopsijska (obdukcijska) patologija i specijalna hirurka i bioptika patologija (zajedniki program): pri
organizacionim jedinicama za patologiju.
2. Forenzika tanatologija: pri zavodima za sudsku medicinu
3. Forenzika obdukcija i forenzika histologija: pri zavodima za sudsku medicinu
4. Patologija traume: pri zavodima za sudsku medicinu
5. edomorstvo, djela protiv spolnosti, nasilje u porodici: pri zavodima za sudsku medicinu
6. Forenzika toksikologija: pri zavodima za sudsku medicinu i forenzikim toksikolokim laboratorijama
7. Ekshumacija u forenzici: pri zavodima za sudsku medicinu
8. Forenzika antropologija i identifikacija: pri zavodima (institutima) za sudsku medicinu
9. Molekularne metode u sudskoj medicini (DNA): pri zavodima, odnosno institutima za sudsku medicinu.
10. Traseologija i balistika: pri Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije
11. Kriminalistiko istraivanje: pri Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije
12. Forenzika radiologija: pri klinikama za radiologiju
13. Zakonska regulativa: pri zavodima/institutima za sudsku medicinu
14. Sudskomedicinska vjetaenja: pri zavodima (institutima) za sudsku medicinu, te sudovima
15. Forenzika entomologija: pri zavodima/institutima za sudsku medicinu
16. Sudskomedicinska deontologija: pri zavodima/institutima za sudsku medicinu
17. Organizacija, planiranje i upravljanje u sudskoj medicini: jedan dio u sklopu teoretske nastave, a ostalo pri zavodima
(institutima za sudsku medicinu).
18. Teorijska nastava: Medicinski fakultet, Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije

TORAKALNA HIRURGIJA
Torakalna hirurgija
Specijalista torakalne hirurgije
Oblast
Hirurke infekcije

Trajanje
(mjeseci)

ZZJZ FBIH
19
1
6
4
2

lijeenjem

2
2
Djeja hirurgija
2
Specijalni dio
35
Torakalna hirurgija
24
Pulmologija
2
Endoskopija
2
Endoskopski kabinet
Intenzivno lijeenje (torakalna hirurgija)
1
Odjel intenzivnog lijeenja
6
Godinji odmori
5
Srijeda, 12. 8. 2015.
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant torakalne hirurgije mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije.
Zavretkom specijalizacije specijalizant torakalne hirurgije mora:
biti sposoban razumljivo i na prikladan nain prenijeti relevantne informacije i objanjenja pacijentu
(usmeno i pisano), njegovoj porodici, kolegama i ostalim strunjacima s ciljem zajednikog uestvovanja u planiranju i
provedbi zdravstvene zatite (3)
propisima (3)
zdravstva (3)
potreba, planiranja mjera unapreenja i poveanja efiksanosti te razvoja i unapreenja
sistema kvalitete zdravstvene zatite (3)
Zavretkom dijela programa specijalizacije -zajedniki hirurki programspecijalizant torakalne hirurgije mora usvojiti sljedee
Hirurke infekcije
antimikrobnim lijekovima, te ostalom konzervativnom lijeenju (3)
infekcija:
infekcije ake (3)
mekih tkiva 12
dr. (3)
apendektomije 5
preivanje ulkusa 2
Srijeda, 12. 8. 2015.
kolecistektomija 3
drugi zahvati 10
(3)
traumi prsita (3)
punkcija zgloba 2
torakalna drenaa 2
sepsi (3)
tromboemboliji (3)
anestezoiloki postupak (uvod, intubacija, odravanje, buenje, postoperativni oporavak) 15
ozljedama ake (2)
infekciji ake (3)
trasplantatima (2)
Srijeda, 12. 8. 2015.

embolektomije 3
Djeja hirurgija
apendektomija 3
akutni skrotum 2
retencija 3
uroloke operacije 3
b) Torakalna hirurgija
Zavretkom cjelokupnog programa specijalizacije iz torakalne hirurgije specijalizant mora stei sljedea znanja i sposobnosti:
a) injenino znanje o bolestima torakalnih organa
b) interpretacijske sposobnosti kako bi na osnovu dijagnostikih pretraga bio osposobljen dati hirurko miljenje o
mogunostima, rizicima i opravdanosti zahvata iz podruja torakalne hirurgije
c) praktine vjetine
Zavretkom cjelokupnog programa specijalizacije iz torakalne hirurgije specijalizant mora
biti u mogunosti:
a) dati lijeniko miljenje o dijagnozi, lijeenju i prevenciji bolesti torakalnih organa
b) samostalno operativno zbrinjavati bolesnike koji dolaze u domenu torakalnog hirurga
Osnove kardijalne hirurgije
Anatomija srca
Fiziologija srca
Vantjelesni krvotok
Miokardijalna protekcija
Infektivni endokarditis
Revaskularizacija miokarda
Hirurgija sranih valvula
Trauma velikih krvnih ila srca
Hirurgija aneurizmi aorte
Transplantacija srca
Hirurgija sranih anomalija
Specijalizant mora mora obaviti sljedee zahvate:
15 sternotomija (3. stepen usvojene kompetencije)
postavljanje kanile za uspostavu vantjelesnog krvotoka 10 bolesnika (2. stepen usvojene kompetencije)
kreiranje 5 vaskularnih anastomoza (2. stepen usvojene kompetencije)
asistirati 30 zahvata na otvorenom srcu (2. stepen usvojene kompetencije)
Osnove torakalne hirurgije
Hirurkotopografska anatomija prsnog koa
Anatomija i fiziologija plua
Ispitivanje plune funkcije
Prijeoperacijska evaluacija torakohirurkog bolesnika
Specifinosti anestezije u torakalnoj hirurgiji
Torakalne incizije
Specijalizant mora asistirati minimalno 150 operacija na prsnom kou (2. stepen usvojene kompetencije)
Torakalna endoskopija
Bronhoskopija
Ezofagoskopija
Medijastinoskopija
Torakoskopija
20 bronhoskopija (3. stepen usvojene kompetencije)
15 ezofagoskopija (3. stepen usvojene kompetencije)
5 standardnih i videomedijastinoskopija (3. stepen usvojene kompetencije)
5 torakoskopija (3. stepen usvojene kompetencije)
Hirurgija plua
Principi dijagnostike plua
Kongenitalne anomalije plua
Bakterijske infekcije plua (pluni apsces, bronhiektazije)
Tuberkuloza plua hirurki aspekti

Mikotike infekcije plua hirurki aspekti
Parazitarne infekcije plua hirurki aspekti
Intersticijske bolesti plua
LVRS hirurgija
Hirurgija buloznog emfizema
Hirurko lijeenje masivne hemoptize
Benigni tumori plua
Karcinom plua
Ostali primarni maligni tumori plua
Hirurko lijeenje metastaza plua
Hirurka tehnika standardnih i proirenih resekcijskih zahvata na pluima
Angiobronhoplastike procedure
Ograniene plune resekcije
Hirurgija tumora gornjeg sulkusa
VATS
Transplantacija plua
10 standardnih lobektomija (bilobektomija) (3. stepen usvojene kompetencije)
5 standardnih pulmektomija (3. stepen usvojene kompetencije)
5 proirenih lobektomija (bilobektomija) (2. stepen usvojene kompetencije)
3 proirene pulmektomije (2. stepen usvojene kompetencije)
3 angiobronhoplastika zahvata (2. stepen usvojene kompetencije)
10 metastazektomija (3. stepen usvojene kompetencije)
10 VATS operacija (3. stepen usvojene kompetencije)
LVRS (3. stepen usvojene kompetencije)
eksplantacije i transplantacije plua (2. stepen usvojene kompetencije)
Bolesti pleure
Dijagnostika bolesti pleure
Benigni i maligni pleuralni izljevi
Empijem pleure i bronhopleuralna fistula
Pneumotoraks i pneumomedijastinum
Hilotoraks
Mezoteliom pleure i benigni tumori pleure
Hirurke tehnike pleuralnog prostora
Torakoplastika
5 dekortikacija pleure i plua (3. stepen usvojene kompetencije)
2 otvorene pleurostomije (2. stepen usvojene kompetencije)
5 VATS operacija na pleuri (3. stepen usvojene kompetencije)
1 ligatura duktus toracikusa (2. stepen usvojene kompetencije)
Stijenka prsnog koa
Kongenitalne deformacije prsnog koa i prsne kosti
Sindrom gornje torakalne aperture
Primarni tumori stijenke prsnog koa i prsne kosti
Tehnike resekcije i rekonstrukcije stijenke
5 resekcija tumora stijenke i prsne kosti (2. stepen usvojene kompetencije)
2 korekcije deformiteta prsne kosti (2. stepen usvojene kompetencije)
2 resekcije 1. i 2. rebra (2. stepen usvojene kompetencije)
Oit
Kongenitalne hernije oita
Steene hernije oita
Tumori oita
Elevacija oita
5 operacija hijatalne hernije (2. stepen usvojene kompetencije)
plikacija oita (1. stepen usvojene kompetencije)
resekcijski i rekonstruktivni zahvat na dijafragmi (2. stepen usvojene kompetencije)
Medijastinum
Dijagnostika medijastinuma
Hirurki pristupi u medijastinum
Infekcije medijastinuma
Hirurgija miastenije gravis
Tumori medijastinuma
10 resekcijskih i ostalih zahvata u medijastinumu (3. stepen usvojene kompetencije)
Dunik
Kongenitalne anomalije dunika
Stenoze dunika
Traheozofagealna fistula
Tumori dunika
Tehnike resekcije dunika
Karinalna resekcija
5 resekcijskih i rekonstruktivnih zahvata na duniku (2. stepen usvojene kompetencije)
5 traheotomija (3. stepen usvojene kompetencije)
Trauma prsnog koa
Principi hirurkog zbrinjavanja traume prsnog koa
Penetrantne ozljede prsnog koa
Nepenetrantne ozljede prsnog koa
Srijeda, 12. 8. 2015.
Srijeda, 12. 8. 2015.

Ozljede dunika, velikih bronha i plua

Ozljede oita
5 kompletnih zbrinjavanja traume stijenke i/ili organa prsnog koa (3. stepen usvojene kompetencije)
Jednjak
Hirurkotopografska anatomija jednjaka
Vaskularizacija i limfna drenaa jednjaka
Fiziologija jednjaka i klasifikacija motornih abnormalnosti jednjaka
Simptomatika bolesti jednjaka
Radioloka i endoskopska dijagnostika jednjaka
Ezofagomanometrija i phmetrija
GERD
Principi i metode antirefluksne hirurgije jednjaka
Hijatalna hernija
Benigni tumori jednjaka
Karcinom jednjaka
Resekcija jednjaka
Rekonstrukcija jednjaka
Karcinom kardije
Neuromuksularne bolesti jednjaka
Ozljede jednjaka
10 subtotalnih ili totalnih resekcija jednjaka odnosno rekonstruktivnih zahvata na jednjaku ukljuujui
ezofagogastroplastiku, ezofagokoloplastiku i ezofagojejunoplastiku kao aktivni lan multidisciplinarnog tima
5 transtorakalnih operacija hijatalne hernije, divertikula jednjaka, ahalazije, perforacije jednjaka i/ili benignih tumora
jednjaka (2. stepen usvojene kompetencije)
Pulmologija
Dijagnostike metode u pulmologiji
Funkcijska dijagnostika plunih bolesti
Interventna bronhologija
Torakocenteza
Pleurodeza
Bronhoalveolarna lavaa
Specijalizant mora stei bazino teoretsko znanje o:
dijagnostikim metodama u pulmologiji i funkcijskoj dijagnostici plunih bolesti (2. stepen usvojene kompetencije)
praktino znanje u izvoenju torakocenteze i pleurodeze (3. stepen usvojene kompetencije)
Torakohirurka jedinica intenzivnog lijeenja (JIL)
Nadzor respiracijske funkcije
Hemodinamsko praenje bolesnika
Osnove inotropne i vazoaktivne potpore
Mehanika ventilacija
Bubrena funkcija i lijeenje bubrenog zatajenja u JIL
Rane postoperacijske komplikacije, prevencija i lijeenje
Infekcije u JIL
Nutricija
Toaleta traheobronhalnog stabla
Rana fizikalna terapija
postaviti 5 centralnih venskih katetera (3. stepen usvojene kompetencije)
izmjeriti 5 hemodinamskih parametara termodilucijskom metodom (3. stepen usvojene kompetencije)
izvriti 10 traheobronhoskopija (3. stepen usvojene kompetencije)
mora sudjelovati u donoenju odluka o voenju torakohirurkog bolesnika u jedinici intenzivnog lijeenja (2. stepen
usvojene kompetencije)
Posebni uvjeti za obavljanje pojedinih dijelova programa specijalizacije:
zdravstvena ustanova mora imati 400 hospitaliziranih bolesnika godinje i 300 torakohirurkih operativnih zahvata u opoj
anesteziji
u potpunosti opremljena operacijska sala koja ukljuuje obavezno i standardnu opremu za video-asistiranu torakalnu
hirurgiju i video-asistiranu medijastinoskopiju
odjel torakalne hirurgije mora imati kabinet za endoskopiju, i dostupne mogunosti ezofagoskopije, respirtatorne
izioterapije radioloke dijagnostike prema najviim standardima
vlastita jedinica za intenzivno lijeenje (odnosno postelje u centralnoj jedinici za intenzivno lijeenje).
TRANSFUZIJSKA MEDICINA
Specijalista transfuzijske medicine
Oblast
Opi dio
Interna medicina
Hirurgija
Pedijatria
Anesteziologija i intenzivno lijeenje
Trajanje
(mjeseci)
ZZJZ FBIH
1
1
1
1
2

Objedinjeni bolniki hitni prijem


Srijeda, 12. 8. 2015.

1
Bolniki odjel klinike farmakologije i

toksikologije
Klinika imunologija
1
35
Promocija davalatva i uzimanje krvi
2
Zavod ili centar za transfuzijsku medicinu
Proizvodnja krvnih preparata
3
Testiranje krvi na zarazne bolesti
2
Imunohematoloko ispitivanje eritrocita
6
Upravljanje kvalitetom u transfuzijskoj djelatnosti
2
Klinika transfuzijska medicina
3
Laboratorijsko ispitivanje hemostaze
2
Nasljedni i steeni poremeaji hemostaze
2
Molekularne metode u transfuzijskoj medicini
1
Laboratorijsko ispitivanje trombocita i leukocita
1
Tipizacija tkiva
2
Banka tkiva i stanica

Hematoloki laboratorij
1
Hematoloki laboratorij
Imunoloki laboratorij
1
Imunoloki laboratorij
1
Izborni dio specijalizacije
6
Godinji odmor
4
tematskog podruja
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant transfuzijske medicine mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije.
Zavretkom specijalizacije specijalizant transfuzijske medicine mora:
posjedovati profesionalnost, humanost i etinost uz obavezu ouvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta 3)
zatite (3)
poznavati vanost i nain efikasanog voenja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu u skladu sa vaeim
propisima (3)
biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno efikasano sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima
zdravstva (3)
potreba, planiranja mjera unapreenja i poveanja efikasanosti te razvoja i unapreenja sistema kvalitete zdravstvene zatite
(3)
poznavati regulativu iz podruja zdravstva, posebno iz podruja zatite prava pacijenata 3)
1. Opi dio
Interna medicina
Specijalizant treba obnoviti i proiriti znanja i vjetine klinike obrade internistikog bolesnika, poznavanje laboratorijskih testova,
elektrokardiograma, testa opterecenja ergometrijom te ultrazvunog pregleda srca. Specijalizant se posebno informira o primjeni
transfuzije krvi i krvnih preparata u internoj medicini.
Hirurgija
Specijalizant treba obnoviti i proiriti znanja i vjetine klinike obrade hirurkog bolesnika s posebnim naglaskom na primjenu krvi i
krvnih preparata u hirurgiji.
Srijeda, 12. 8. 2015.
Specijalizant treba obnoviti i proiriti znanja i vjetine klinike obrade ginekoloke bolesnice i porodilje s posebnim naglaskom na
primjenu krvi i krvnih preparata u ginekologiji i porodiljstvu.
Pedijatrija
Specijalizant treba obnoviti i proiriti znanja i vjetine klinike obrade djeteta, poznavanje laboratorijskih testova,
elektrokardiograma. Specijalizant se posebno informira o primjeni transfuzije krvi i krvnih preparata upedijatriji.
Anesteziologija i intenzivno lijecenje
Specijalizant treba obnoviti i proiriti klinika znanja i posebno praktine vjetine koje su potrebne u hitnim stanjima, poznavanje
bodovnih sistema za procjenu teine kritino bolesnih, metode nadzora u jedinicama intenzivnog lijeenja, kardiopulmonalna
cerebralna resuscitacija, osnovna naela mehanike ventilacije, ok; sepsa; viestruko zatajenje organa; ARDS, pristup bolesniku u
komi, agitacija i delirij, primjena krvi i krvnih preparata u jedinici intenzivnog lijeenja.
Klinika farmakologija i toksikologije
Specijalizant treba poznavati pristup bolesniku s politerapijom (intereakcije, nuspojave), rjeavanje terapijskih problema, pristup
otrovanom bolesniku i prepoznavanje glavnih otrovanja i kontrola takvih bolesnika; upoznati rad farmakoterapijske ambulante;
upoznati se s klinikim pokusima.
Klinika imunologija
Specijalizant treba poznavati indikacije za primjenu dijagnostikih metoda i interpretacija nalaza u imunologiji i alergologiji,
procjenu potrebe specifine specijalistike obrade i lijeenja bolesnika sa sumnjom na glavne poremeaje i bolesti imunolokog
sistema - imunodeficijencije, alergijske i pseudoalergijske reakcije.
tumora, komplikacije onkolokog lijeenja i suportivno lijeenje (2)
iz infektologije: obrada infektolokog bolesnika i specifinost anamneze i statusa tih bolesnika (2)
2. Transfuzijska medicina
Zavretkom specijalizacije specijalizant mora biti sposoban proizvesti siguran i efikasan krvni preparat i pruiti optimalnu
zdravstvenu zatitu iz tematskih podruja transfuzijske medicine:
PROMOCIJA, ODABIR DARIVATELJA I UZIMANJE KRVI
Planiranje potreba za krvnim pripravcima (3)
Organiziranje akcija dobrovoljnog darivanja krvi u ustanovi i na terenu (3)
Metode promocije darivanja krvi (3)
Informiranje i edukacija darivatelja (3)
Odabir darivatelja i uzimanje krvi
Vrste davanja krvi: dobrovoljno, autologno, usmjereno (3)
Pregled i odabir dobrovoljnog darivatelja krvi (3)
Kriteriji za trajno i privremeno odbijanje darivatelja (3)
Metode mjerenja hemoglobina (3)
Vrste vreica za krv, antikoagulantne i hranjive otopine (3)
Metode dezinfekcije mjesta venepunkcije (3)
Tehniki aspekti uzimanja krvi (3)
Oprema za uzimanje krvi (3)
Patofiziologija i lijeenje reakcija na uzimanje krvi (3)
Savjetovalite za darivatelje krvi (3)
Etiki aspekt darivanja krvi (ISBT kodeks) (3)
Uzimanje krvnih sastojaka aferezom
Kriteriji za odabir darivatelja krvnih sastojaka (3)
Principi rada staninih separatora i afereze (3)
Eritrocitafereza (3)
Trombocitafereza (3)
Plazmafereza (3)
Patofiziologija i lijeenje reakcija tokom i nakon afereze (3)
PROIZVODNJA KRVNIH PREPARATA
Organizacija jedinice za proizvodnju krvnih preparata (3)
Principi razdvajanja krvi na sastojke (3)
Oprema za automatiziranu proizvodnju krvnih preparata (3)
Puna krv: vrste, zahtjevi kvalitete, metabolizam i promjene tokom uvanja (3)
Koncentrat eritrocita: vrste i principi proizvodnje, uvjeti uvanja, zahtjevi kvalitete, metabolizam i promjene tokom uvanja
(3)
Koncentrat trombocita: vrste i principi proizvodnje, uvjeti uvanja, zahtjevi kvalitete, metabolizam i promjene tokom
uvanja (3)
Svjee zamrznuta plazma: vrste i principi proizvodnje, uvjeti uvanja, zahtjevi kvalitete i promjene tokom uvanja (3)
Koncentrat granulocita: vrste i principi proizvodnje, uvjeti uvanja, zahtjevi kvalitete i promjene tokom uvanja (3)
Krioprecipitat: vrste i principi proizvodnje, uvjeti uvanja i zahtjevi kvalitete (3)
Metode uklanjanja leukocita iz krvnih preparata (3)
Proizvodnja krvnih preparata malog volumena (3)
Metode pranja staninih krvnih preparata (3)
Metode zraenja krvnih preparata (3)
Metode inaktivacije virusa i bakterija u krvnim pripravcima (3)
Metode zamrzavanja krvnih preparata (2)
Proizvodnja krvnih preparata za novoroenad (3)
Proizvodnja krvnih preparata za intrauterinu transfuziju (3)
Proizvodnja krvnog pripravka za izmjenu krvi (3)
Oznaivanje krvnih preparata (3)
Zahtjevi za izdavanje krvnih preparata (3)
Kontrola kvalitete krvnih preparata (3)
Oprema za uvanje krvnih preparata (3)
Raspodjela krvnih preparata (3)
Organizacija prevoza krvnih preparata (3)
Principi frakcioniranja plazme (2)
Principi proizvodnje i kontrole kvalitete derivata plazme (2)
Principi rada u mikrobiolokim sigurnosnim kabinetima (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Principi rada u istim prostorima (2)

Zakonski propisi u F BiH i BiH koji se odnose na proizvodnju krvnih preparata (3)
Evropske preporuke za proizvodnju, primjenu i osiguranje kvalitete krvnih preparata (3)
TESTIRANJE NA UZRONIKE KRVLJU PRENOSIVIH BOLESTI
Organizacija, automatizacija i informatizacija laboratorija za testiranje na uzronike krvlju prenosivih bolesti (3)
Principi, izbor metoda i testova (3)
Specifinosti i osjetljivosti testova (3)
NAT testiranje za uzronike krvlju prenosivih bolesti (3)
Algoritmi testiranja darivatelja krvi, tkiva, stanica i organa (3)
Potvrdna testiranja za reaktivne uzorke i postupak s darivateljem (3)
Istraivanje mogueg prenosa infekcije transfuzijom (3)
Izraunavanje rizika prenosa zaraznih bolesti nakon transfuzije (3)
Organizacija i voenje banke uzoraka darivatelja krvi (3)
Dnevne kontrole kvalitete (3)
Vanjske ocjene kvalitete rada (3)
Hepatitis B: epidemiologija (3),
Karakteristike virusa i infekcije (3), klinika slika (3), lijeenje (2), prevencija (3), dijagnostiki testovi i interpretacija (3),
znaaj anti-HBc u prevenciji prenosa HBV putem transfuzije, rezidualni rizik prenosa transfuzijom krvi (3)
Hepatitis C: epidemiologija (3), karakteristike virusa i infekcije (3), klinika slika (3), lijeenje (2), prevencija (3),
dijagnostiki testovi i interpretacija (3), rezidualni rizik prenosa transfuzijom krvi (3)
Ostali virusi koji uzrokuju hepatitis (A, D, E, G): epidemiologija (3), karakteristike virusa i infekcije (3), klinika slika (3),
lijeenje (2), prevencija (3), dijagnostiki testovi (3), rizik prenosa transfuzijom krvi (3)
HIV infekcija: epidemiologija (3), karakteristike virusa (tip 1, 2, O) i infekcije (3), klinika slika (3), lijeenje (2), prevencija
(3), dijagnostiki testovi (3), rezidualni rizik prenosa transfuzijom krvi (3)
Citomegalovirus: epidemiologija (3), karakteristike virusa i infekcije (3), klinika slika (3), lijeenje (2), prevencija (3),
dijagnostiki testovi (3), rizik prenosa transfuzijom krvi - faktori darivatelja, faktori bolesnika, faktori krvnog pripravka (3)
Ostali virusi koji se prenose transfuzijom (Epstein-Barr virus, HTLV I/II, Parvo B19, Virus zapadnog Nila, HHV 6 i 7, HHV
8): epidemiologija (3), karakteristike virusa i infekcije (3), klinika slika (3), lijeenje (2), prevencija (3), dijagnostiki
testovi (3), rizik prenosa transfuzijom krvi (3)
Opasnosti pojave novih virusa i pandemija (npr. SARS, Chikungunya, H1N1) (3)
Treponema pallidum: epidemiologija (3), karakteristike bakterije (3), klinika slika sifilisa (3), lijeenje (2), prevencija (3),
dijagnostiki testovi i interpretacija (3), rezidualni rizik prenosa transfuzijom krvi (3)
Plamodium sp..: epidemiologija (3), karakteristike parazita (3), klinika slika malarije (3), lijeenje (2), prevencija (3),
dijagnostiki testovi (3), rizik prenosa transfuzijom krvi (3)
Ostali paraziti koji se prenose transfuzijom (Bebesia sp. Trypanosoma cruzi, Toxoplasma gondii, Leishmania sp.):
epidemiologija (3), karakteristike parazita (3), klinika slika (3), lijeenje (2), prevencija (3), dijagnostiki testovi (3), rizik
prenosa transfuzijom krvi (3)
Prioni: epidemiologija (3), karakteristike priona (3), klinika slika (3), lijeenje (2), prevencija (3), dijagnostiki testovi (3),
rizik prenosa transfuzijom krvi (3)
Bakterijsko zagaenje krvnih preparata
Izvori bakterijskog zagaenja krvnih preparata (3)
Prevencija zagaenja krvnih preparata (3)
Uvjeti rasta bakterija u krvnim pripravcima (3)
Metode detekcije bakterija u krvnim pripravcima (3)
IMUNOHEMATOLOKO ISPITIVANJE ERITROCITA
Funkcija imunolokog sistema (3)
Mehanizmi stvaranja alo i autoprotutijela na eritrocitne antigene (3)
Sistem komplementa (3)
Eritrocitni antigeni
Nomenklatura sistema krvnih grupa (3)
ABO, Hh i Lewis sistem: biohemijska graa, biosinteza, molekularne osnove nasljeivanja, frekvencija antigena, gena i
fenotipova, rasprostranjenost, bioloke karakteristike antigena, podgrupe, sekretori, steeni antigeni, kliniki znaaj
protutijela, seroloke karakteristike protutijela, funkcija i povezanost s bolestima (3)
Rh sistem: biohemijska graa, biosinteza, molekularne osnove nasljeivanja, frekvencija antigena, gena i fenotipova,
rasprostranjenost, bioloke karakteristike antigena, slabi i parcijalni D, kliniki znaaj protutijela, seroloke karakteristike
protutijela, funkcija i povezanost s bolestima (3)
MNS sistem: biohemijska graa, biosinteza, molekularne osnove nasljeivanja, frekvencija antigena, gena i fenotipova,
rasprostranjenost, bioloke karakteristike antigena, podgrupe, steeni antigeni, kliniki znaaj protutijela, seroloke
karakteristike protutijela, funkcija i povezanost s bolestima (3)
P sistem: biohemijska graa, biosinteza, molekularne osnove nasljeivanja, frekvencija antigena, gena i fenotipova,
rasprostranjenost, bioloke karakteristike antigena, steeni antigeni, seroloke karakteristike protutijela, funkcija i
povezanost s bolestima (3)
Lutheran sistem: biohemijska graa, biosinteza, molekularne osnove nasljeivanja, frekvencija antigena, gena i fenotipova,
rasprostranjenost, bioloke karakteristike antigena, kliniki znaaj i seroloke karakteristike protutijela, funkcija i povezanost
s bolestima (3)
Kell sistem: biohemijska graa, biosinteza, molekularne osnove nasljeivanja, frekvencija antigena, gena i fenotipova,
s bolestima (3)
Duffy sistem: biohemijska graa, biosinteza, molekularne osnove nasljeivanja, frekvencija antigena, gena i fenotipova,
s bolestima (3)
Kidd sistem: Lutheran sistem krvnih grupa: biohemijska graa, biosinteza, molekularne osnove nasljeivanja, frekvencija
antigena, gena i fenotipova, rasprostranjenost, bioloke karakteristike antigena, kliniki znaaj i seroloke karakteristike
protutijela, funkcija i povezanost s bolestima (3)
I,i antigeni i hladni aglutinini (3)
Ostali sistemi krvnih grupa: Yt, Scianna, Lw, Chido/Rodgers, Gerbich, Cromer, Knops, Indian, Ok, RAPH, JMH (2)
Ostali antigeni: Er, Sid, antigeni niske uestalosti, antigeni visoke uestalosti (2) Poliaglutinacija i kriptoantigeni (2)
Organizacija i automatizacija imunohematolokog laboratorija (3)
Reagensi za imunohematoloka testiranja: humani, poliklonski, monoklonski, lektini (3)
Metode aglutinacije: u epruveti, u mikrostupcu, na ploici, na vrstoj podlozi (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.

-
Ostale metode: imunoflorescencija, protona citometrija, ELISA, PCR (3)

Osnove mikroskopije (3)
Direktni i indirektni antiglobulinski test: indikacije, metode, mediji, inkubacija, temperatura, antihumani globulin (3)
Imunohematoloko ispitivanje krvi darivatelja (3)
Odreivanje krvne grupe (3)
Ispitivanje slabog/parcijalnog D antigena (3)
Prijetransfuzijsko ispitivanje bolesnika (3)
Odreivanje eritrocitnih antigena (3)
Otkrivanje i identifikacija antieritrocitnih protutijela (3)
Primjena enzima u imunohematolokoj dijagnostici (tripsin, kimotripsin, papain, ficin, bromelin, sijalidaze) (3)
Metode absorpcije i elucije protutijela (3)
Ispitivanje pozitivnog direktnog antiglobulinskog testa (3)
Autoimune hemolitike anemije: topla autoimuna hemolitika anemija, sindrom hladnih aglutinina, paroksizmalna nona
hemoglobinurija, hemolitike anemije uzrokovane lijekovima: epidemiologija (3), patofiziologija (3), klinika slika (3),
lijeenje (2), dijagnostiki testovi (3), imunohematoloka obrada (3)
Hemolitika bolest novoroeneta: epidemiologija (3), patofiziologija (3), klinika slika (3), lijeenje (2), dijagnostiki
testovi (3), imunohematoloka obrada (3)
Imunohematoloko praenje trudnoe (3)
RhD profilaksa (3)
Posebnosti imunohematolokog ispitivanja novoroeneta (3)
Imunohematoloko praenje transplantiranog bolesnika (3)
Ispitivanje hemolitikih posttransfuzijskih reakcija (3)
Ispitivanje ostalih posttransfuzijskih reakcija (3)
Ulazna kontrola imunohematolokih reagensa (3)
Dnevna kontrola (3)
Vanjske ocjene kvalitete rada (3)
Organizacija registra davatelja tipiranih na eritrocitne, trombocitne i HLA antigene
Funkcija referentnog laboratorija (3)
LABORATORIJSKO ISPITIVANJE TROMBOCITA
Sistem specifinih trombocitnih antigena (HPA): biohemijska graa, biosinteza, molekularne osnove nasljeivanja,
frekvencija antigena, gena i fenotipova, rasprostranjenost, bioloke karakteristike antigena, protutijela, funkcija i povezanost
s bolestima (3)
Metode odreivanja trombocitnih antigena (3)
Metode ispitivanja antitrombocitnih protutijela (3)
Neonatalna imuna trombocitopenija (NAIT): incidencija, patofiziologija, klinika slika, diferencijalna dijagnoza, lijeenje,
laboratorijsko ispitivanje, praenje antitrombocitnih protutijela u trudnoi (3)
Idiopatska trombocitopenina purpura (ITP): incidencija, patofiziologija, klinika slika, diferencijalna dijagnoza, lijeenje,
laboratorijsko ispitivanje (3)
Lijekovima uzrokovane trombocitopenije (3)
Heparinom uzrokovana trombocitopenija (HIT): incidencija, patofiziologija, klinika slika, diferencijalna dijagnoza,
lijeenje, laboratorijsko ispitivanje (3)
Dijagnostika refrakternosti na transfuzije trombocita (3)
LABORATORIJSKO ISPITIVANJE GRANULOCITA
Sistem specifinih neutrofilnih antigena (HNA): biohemijska graa, biosinteza, molekularne osnove nasljeivanja,
frekvencija antigena, gena i fenotipova, rasprostranjenost, bioloke karakteristike antigena i protutijela, funkcija i povezanost
s bolestima (3)
Metode odreivanja granulocitnih antigena(3)
Metode testiranja antigranulocitnih protutijela (3)
Neonatalna aloimuna neutropenija: incidencija, patofiziologija, klinika slika, diferencijalna dijagnoza, lijeenje,
laboratorijsko ispitivanje (2)
Autoimuna neutropenija (2)
Lijekovima uzrokovane granulocitopenije (2)
MOLEKULARNE METODE U TRANSFUZIJSKOJ MEDICINI
Primjena molekularnih metoda u transfuzijskoj medicini (3)
Metode izolacije DNA i RNA iz razliitih uzoraka (2)
Metode molekularne analize nukleinskih kiselina (2)
Molekularna dijagnostika slabog i parcijalnog RhD antigena (2)
Molekularno odreivanje eritrocitnih antigena (2)
Molekularno odreivanje trombocitnih antigena (2)
Prenatalna molekularna dijagnostika (2)
Zakonski propisi i etiki zahtjevi vezani uz genetska testiranja (2)
UPRAVLJANJE KVALITETOM U TRANSFUZIJSKOJ MEDICINI
Organizacija transfuzijske slube u BiH i FBiH (3)
Zakonski propisi u FBiH koji reguliraju transfuzijsku medicinu (3)
Evropski propisi koji reguliraju transfuzijsku medicinu (3)
Odabir normi i njihove posebnosti (DPP, DLP, DKP, ISO norme) (3)
Sistem licenciranja i akreditacije (3)
Standardi u transfuzijskoj medicini u FBiH i RS-u i meunarodni standardi u transfuzijskoj djelatnosti (3)
Uloga upravljanja kvalitetom u transfuzijskoj djelatnosti (3)
Organizacija i aktivnosti laboratorija za kontrolu kvalitete (3)
Zahtjevi sistema kvalitete: organizacija i upravljanje, prostor i sigurnost, osoblje, izbor i ocjena dobavljaa, ocjena ugovora,
izbor materijala i opreme, upravljanje opremom, upravljanje procesima, upravljanje dokumentacijom i zapisima, upravljanje
neusklaenostima, unutarnje ocjene kvalitete, zadovoljstvo korisnika, kontinuirano poboljanje procesa (3)
Specifikacija proizvoda, materijala i usluga (3)
Postupci validacije opreme, materijala i procesa (3)
Izrada i upravljanje dokumentima u transfuzijskoj medicini (3)
Upravljanje neusklaenim proizvodima i neusklaenostima (3)
Upravljanje reklamacijama (3)
Upravljanje grekama (3)
Izrada plana kvalitete (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Organizacija internih ocjena kvalitete (3)

Indikatori kvalitete u transfuzijskoj djelatnosti (3)
Vanjske ocjene kvalitete (3)
Statistika kontrola procesa (3)
KLINIKA TRANSFUZIJSKA MEDICINA
Organizacija bolnike transfuzijske jedinice (3)
Predanalitiki standardi za sigurnu imunohematoloku dijagnostiku (sadraj uputnice, uzimanje uzoraka, uvanje i dostava
uzoraka, kriteriji za neprihvaanje uzorka) (3)
Upravljanje zalihama krvnih preparata na nivou bolnice (3)
Indikacije za lijeenje krvnim pripravcima (3)
Indikacije i preporuke za transfuzijsko lijeenje i primjenu posebnih krvnih preparata (3)
Indikacije za primjenu derivata plazme (3)
Transfuzijsko lijeenje u hitnim stanjima (3)
Transfuzijsko lijeenje u razdobljima nestaice (3)
Tehniki aspekti primjene krvnih preparata (3)
Principi racionalne primjene krvi i unaprijeenje lijeenja metodama beskrvnog lijeenja (3)
Rekombinantni lijekovi (eritropoetin, rFVII, rFVIII) (3)
Postupci osiguranja sljedivosti krvnih preparata (3)
Procjena efikasanosti transfuzijskog lijeenja (3)
Praenje potronje krvnih preparata i metodologija klinike ocjene kvalitete (3)
Indikatori kvalitete u klinikoj transfuziologiji (3)
Organizacija i rad bolnike komisije za transfuzijsku medicinu (3)
Organizacija edukacije zdravstvenih radnika iz podruja transfuzijske medicine na nivou bolnice (3)
Transfuzijsko lijeenje specifinih skupina bolesnika
Novoroenad i mala djeca (3)
Masivna transfuzija (3)
Hemoglobinopatije: talasemija, bolest srpastih stanica (3)
Transplantacija solidnih organa
Transplantacija krvotvornim matinim stanicama (3)
Lijeenje bolesnika refrakternih na transfuzije trombocita (3)
Perioperacijsko transfuzijsko lijeenje
Faktori koji utjeu na potrebu transfuzijskog lijeenja: preoperativno, intraoperativno, postoperativno (3)
Farmakoloka kontrola krvarenja (3)
Racionalno naruivanje krvi i prijetransfuzijskog ispitivanja (MSBOS) (3)
Transfuzijske reakcije
Organizacija sistema praenja transfuzijskih reakcija (hemovigilance): istraivanje, prevencija i prijavljivanje transfuzijskih
reakcija, moguih posttransfuzijskih infekcija i neeljenih dogaaja (3)
Nadzor bolesnika tokom transfuzije i postupak u sluaju transfuzijske reakcije (3)
Hemolitika transfuzijska reakcija - imunoloke (akutna, odgoena) i neimunoloke: incidencija, patofiziologija i mehanizmi
razgradnje eritrocita, klinika slika, diferencijalna dijagnoza, lijeenje, laboratorijsko ispitivanje, prevencija (3)
Febrilna nehemolitika transfuzijska reakcija (FNHTR): incidencija, patofiziologija, klinika slika, diferencijalna dijagnoza,
lijeenje, laboratorijsko ispitivanje, prevencija (3)
Transfuzijom uzrokovano akutno zatajenje plua (TRALI): incidencija, patofiziologija, klinika slika, diferencijalna
dijagnoza, lijeenje, laboratorijsko ispitivanje, prevencija (3)
Alergijske i anafilaktike reakcije: incidencija, patofiziologija, klinika slika, diferencijalna dijagnoza, lijeenje,
laboratorijsko ispitivanje, prevencija (3)
Sepsa uzrokovana transfuzijom: incidencija, patofiziologija, klinika slika, diferencijalna dijagnoza, lijeenje, laboratorijsko
ispitivanje, prevencija (3)
Transfuzijom uzrokovana reakcija transplantata protiv primatelja (TA-GVHD): incidencija, patofiziologija, klinika slika,
diferencijalna dijagnoza, lijeenje, laboratorijsko ispitivanje, prevencija (3)
Posttransfuzijska purpura (PTP): incidencija, patofiziologija, klinika slika, diferencijalna dijagnoza, lijeenje, laboratorijsko
ispitivanje, prevencija (3)
Cirkulatorno preoptereenje (TACO): incidencija, patofiziologija, klinika slika, diferencijalna dijagnoza, lijeenje,
laboratorijsko ispitivanje, prevencija (3)
Ostale komplikacije: akutne: hipotenzija, bol; hronine: preoptereenje eljezom (3)
Komplikacije masivne transfuzije: hipotermija, poremeaji hemostaze, metabolike komplikacije (3)
Komplikacije transfuzijskog lijeenja neonatusa (3)
Autologna transfuzija
Preoperativna autologna donacija (3)
Akutna normovolemina hemodilucija (2)
Intraoperativna autologna transfuzija (2)
Postoperativna autologna transfuzija (2)
Terapijske afereze
Terapijska flebotomija (3)
Terapijska plazmafereza (2)
Terapijske citafereze (2)
Sakupljanje krvotvornih progenitornih stanica iz periferne krvi (2)
Ostali postupci na staninom separatoru: ekstrakorporalna fotafereza, LDL afereza, imunoapsorpcija (2)
TIPIZACIJA TKIVA
Glavni sistem tkivne podudarnosti (HLA): biohemijska graa, molekularne osnove nasljeivanja, frekvencija gena, antigena
i fenotipova, nazivlje, polimorfizam, neravnotea udruivanja, rekombinacije, rasprostranjenost, segregacija, krinoreaktivne skupine, funkcija (3)
Metode identifikacije HLA antigena i alela: seroloke, stanine i molekularne (3)
Metode probiranja HLA protutijela: staninim metodama, baziranim na antigenima (3)
Indikacije za HLA ispitivanja u transfuzijskom lijeenju (3)
Povezanost gena HLA i bolesti: relativni rizik, podloni i zatitni aleli, mehanizmi povezanosti, geni u pojedinim bolestima
(3)
Imunogenetska ispitivanja u sudskoj medicini (2)
Dokazivanje oinstva (2)
Srijeda, 12. 8. 2015.

-
Transplantacija solidnih organa: vrste transplantacije, kriteriji odabira organa, reakcija odbacivanja, liste ekanja,
meunarodne organizacije za razmjenu organa (2)
Transplantacija krvotvornih matinih stanica: vrste transplantacije, kriteriji odabira darivatelja, odreivanje mikrokimerizma,
liste ekanja, registri dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matinih stanica (2)
BANKA TKIVA I STANICA
Organizacija sljedivosti tkiva u bolnici (2)
Posebnosti odabira darivatelja tkiva i stanica (2)
Prenos infekcija i tumora putem tkiva i stanica (2)
Sistem praenja i izvjetavanja o reakcijama i neeljenim dogaajima vezanim uz transplantaciju tkiva i stanica (2)
Kriobiologija (2)
Principi prerade i pohrane tkiva i stanica (2)
Molekularno, stanino i tkivno inenjerstvo, regenerativna medicina (1)
Zakonski propisi u FBiH, meunarodne smjernice i standardi (2)
LABORATORIJSKO ISPITIVANJE HEMOSTAZE
Fiziologija sistema zgruavanja krvi: stjenka krvne ile, trombociti, plazmatski faktori (3)
Organizacija, automatizacija i informatizacija laboratorija za ispitivanje hemostaze (3)
Principi, izbor metoda i testova za ispitivanje hemostaze (3)
Uzorci za testiranje hemostaze: tehnika uzimanja uzorka, priprema bolesnika, antikoagulantne otopine (3)
Principi, izvoenje i interpretacija probirnih testova za procjenu sistema hemostaze (PV, APTV, TV, VK, broj trombocita) i
algoritam daljnjeg testiranja (3)
Principi, izvoenje i interpretacija testova agregacije trombocita (3)
Principi, izvoenje i interpretacija testova funkcije trombocita (3)
Mjerenje aktivnosti faktora zgruavanja (3)
Laboratorijska dijagnostika von Willebrandove bolesti (3)
Odreivanje razine inhibitora faktora zgruavanja (3)
Principi i izvoenje laboratorijskih testova za dokazivanje disfibrinogenemije i afibrinogenemije (3)
Principi i izvoenje laboratorijskih testova za dokazivanje fibrinolize (euglobulinski test, plazmin, plazminogen) (3)
Principi i izvoenje laboratorijskih testova probiranja trombofilije (AT, protein C, S i Z, LAC, APC rezistencija Faktor V
Leiden, PAI, antifosfolipidna protutijela) (3)
Laboratorijska dijagnostika i praenje DIK-a (3)
Molekularna dijagnostika rizinih faktora tromboze (genetski polimorfizam: faktor V Leiden, protrombin G20210A,
inhibitor aktivatora plazminogena, metilentetrahidrofolat reduktaza (MTHFR) (2)
Molekularna dijagnostika nasljednih trombastenija (2)
Interpretacija rezultata testova zgruavanja krvi, sinteza rezultata i sposobnost procjene rizika krvarenja i tromboze (3)
Laboratorijsko praenje uinka lijeenja s heparinom (3)
Laboratorijsko praenje uinka lijeenja varfarinom (3)
Izraunavanje INR omjera i njegov kliniki znaaj (3)
Laboratorijsko praenje uinka lijeenja s biolokim lijekovima (rekombinirani F VIIa, rekombinirani aktivirani protein C)
(3)
Dnevne i vanjske kontrole kvalitete (3)
NASLJEDNI I STEENI POREMEAJI HEMOSTAZE
Kliniki pregled bolesnika s krvarenjem ili trombozom
Posebnosti uzimanja anamneze i pregleda bolesnika s poremeajima zgruavanja krvi (krvarenja i tromboze)(3)
Tipini i atipni simptomi bolesnika s koagulopatijom (3)
Pregled arterijskog sistema (3)
Pregled venskog sistema (3)
Klinike indikacije za laboratorijsko ispitivanje hemostaze (3)
Ostali dijagnostiki pregledi i testovi (3)
Farmakologija u bolesnika s koagulopatijama
Osnove klinike farmakologije (3)
Antikoagulantni lijekovi: oralni antikoagulansi, heparinski pripravci, inhibitori trombina (3)
Antiagregacijski lijekovi: inhibitori trombocitnog receptora GPII/IIIa, inhibitori trombocitnog ADP receptora( 3)
Antifibrinolitici (3)
Dezmoprisin (3)
Fibrinsko ljepilo (2)
Humani koncentrati faktora zgruavanja krvi: F VIII, VWF, PCC, F IX, AT, protein C (3)
Rekombinantni koncentrati faktora zgruavanja: rFVII, rFVIII, rFIX (3)
Bolesti trombocita
Trombocitopenije: podjela, patofiziologija, klinika slika, dijagnostika, diferencijalna dijagnostika, lijeenje (3)
Trombastenije: podjela, patofiziologija, klinika slika, dijagnostika, diferencijalna dijagnostika, lijeenje (3)
Nasljedni poremeaji faktora zgruavanja krvi
Hemofilija A: patofiziologija, klinika slika, dijagnostika, diferencijalna dijagnostika, lijeenje, komplikacije (3)
Hemofilija B: patofiziologija, klasifikacija, klinika slika, dijagnostika, diferencijalna dijagnostika, lijeenje, komplikacije
(3)
von Willebrandova bolest: patofiziologija, klasifikacija, klinika slika, dijagnostika, diferencijalna dijagnostika, lijeenje (3)
Nasljedni poremeaji ostalih faktora zgruavanja krvi (3)
Organizacija i principi kunog lijeenja i profilakse krvarenja u nasljednih koagulopatija (3)
Steeni poremeaji hemostaze
bolestima jetre (3)
nedostatak vitamina K (3)
u bolestima srca (3)
u bolestima bubrega (3)
u onkolokih bolesnika (3)
diseminirana intravaskularna koagulopatija (DIK) (3)
Steeni inhibitori: FVIII, VWF, FV, protrombina i trombina (3)
Polikliniko praenje bolesnika na antikoagulantnoj terapiji (3)
Vaskularni poremeaji hemostaze (3)
Perioperacijsko praenje koagulacijskog statusa bolesnika (laboratorijski i kliniki) (3)

Srijeda, 12. 8. 2015.
Tromboembolijska bolest
Patofiziologija trombofilije (3)
Patofiziologija, dijagnostika i lijeenje arterijske i venske tromboze (3)
Antifosfolipidni sindrom (APS) (3)
HEMATOLOKI LABORATORIJ
Morfoloke osobine stanica periferne krvi (2)
Princip rada automatskog brojaa stanica i njegovo ogranienje, te kontrola kvalitete rada brojaa 2)
Princip runog brojanja stanica u hemocitometru (2)
Brojanje retikulocita (2)
IMUNOLOKI LABORATORIJ
Razumjevanje metoda koje se zasnivaju na reakciji antigen-antitijelo (3)
Protoni citometar, naela i primjena (2)
Analiza imunoglobulina (2)
Analiza komplementa (2)
Testovi stanine imunosti (2)
Osnove staninih kultura (2)
MIKROBIOLOKI LABORATORIJ
Osnovno znanje o metodama kultivacije i identifikacije mikroorganizama, fizikalni uvjeti rasta, kinetike rasta u krutim i
tekuim hranjivim podlogama (1)
Izvoenje testova za identifikaciju najeih patogena (1)
Testiranje osjetljivosti mikroorganizama uporabom tehnike disk-difuzije i zona inhibicije (1)
Poznavanje principa sterilizacije i dezinfekcije (2)
Mikrobioloki nadzor nad okoliem (2)
PRAKTINE VJETINE S OBAVEZNIM BROJEM POSTUPAKA I NIVOOM KOMPETENCIJE
pregled i odabir dobrovoljnog darivatelja krvi 1000 (3)
uestvovanje u akcijama dobrovoljnog darivanja krvi 50 (3)
uzimanje krvi 1000 (3)
uzimanje krvnih sastojaka aferezom (50) (3)
rad u savjetovalitu za darivatelje 5 dana (3)
proizvodnja eritrocitnih koncentrata 1000 (3)
proizvodnja trombocitnih koncentrata 1000(3)
filtracija krvnih preparata 100 (3)
oprani krvni pripravci 20 (3)
pripravci malog volumena 20 (3)
raspodjela krvnih preparata 15 dana (3)
kontrola kvalitete krvnih preparata 50 od svake vrste (3)
kontrola kvalitete filtriranih krvnih preparata 50 od svake vrste (3)
testiranje darivatelja na markere zaraznih bolesti (pregledni testovi za HBV, HCV, HIV i sifilis) 500 (3)
potvrdni testovi za markere krvlju prenosivih bolesti 100 (2)
odreivanje ABO i RhD krvnih grupa 1000 (3)
prijetransfuzijsko ispitivanje bolesnika 1000 (3)
odreivanje ostalih eritrocitnih antigena 500 (3)
odreivanje antieritrocitnih protutijela 100 (3)
ispitivanje imune hemolize 20 (3)
imunohematoloko ispitivanje posttransfuzijskih reakcija 20 (3)
ispitivanje hemolitike bolesti novoroeneta 100 (3)
titar antieritrocitnih protutijela 100 (3)
imunohematoloko ispitivanje u trudnoi 100 (3)
odreivanje trombocitnih protutijela i antigena 10 (2)
odreivanje leukocitnih protutijela i antigena 10 (2)
odreivanje HLA antigena 20 (3)
imunogenetski kriteriji za dodjelu organa i uestvovanje u postupku izbora primatelja 5 (2)
imunogenetski kriteriji za dodjelu krvotvornih matinih stanica i postupak izbora primatelja 5 (2)
molekularno odreivanje slabog i parcijalnog RhD 10 (2)
ispitivanje kvalitete dijagnostikih seruma 10 (3)
rjeavanje sluajeva iz podruja transfuzijskog lijeenja i dijagnostike koji zahtjevaju specijalistiku ekspertizu 50 (3)
autologna transfuzija 20 (3)
istraivanje razliitih reakcija na transfuziju krvi 30 (3)
izvoenje testova koagulacije (PV, APTV, TV, fibrinoliza, fibrinogen, D-dimeri, ATIII, PC; PS, i ostali inhibitori, faktori
koagulacije, funkcionalni testovi trombocita, TEG) 500 (3)
interpretacija rezultata preglednog testiranja koagulacije krvi 100 (3)
laboratorijski nadzor hemoragijske dijateze 50 (3)
laboratorijski nadzor lijeenja tromboze 50 (3)
laboratorijski nadzor trombolitine terapije 50 (3)
dijagnostika hemofilije i nadzor lijeenja 10 (3)
Specijalistiki sta se obavlja u Zavodu za transfuzijsku medicinu FBiH ili u centru za transfuzijsku medicinu koji posjeduje rjeenje
federalnog ministra zdravstva za obavljanje postupaka koji su opisani u programu specijalizacije, te koje centar obavlja u dovoljnom
broju.
Posebni uvjeti:
Ustanova u kojoj se provodi specijalistiko usavravanje iz transfuzijske medicine ili jedan njezin dio, mora imati:
primjeren prostor za pregled davatelja, za uzimanje, preradu, testiranje i uvanje krvnih preparata ukljuujui i prostor za rad
u istom,
opremu za uzimanje, preradu, testiranje i uvanje krvnih preparata za postupke koje specijalizant mora savladati prema
programu specijalizacije,
primjerene laboratorije za praktini rad i opremu za obavljanje laboratorijskog testiranja iz podruja transfuzijske medicine i
hemostaze za podruje iz kojeg se provodi specijalistiko usavravanje.
Srijeda, 12. 8. 2015.
URGENTNA MEDICINA
Urgentna medicina
Specijalista urgentne medicine
Oblast
Klinika farmakologija urgentne medicine i
toksikologija
Interna medicina
Hirurgija
Pedijatrija
Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna
medicina
Hitna radioloka i UZV dijagnostika
Neurologija
Infektologija
Vanbolnika hitna medicina
Oftalmologija
Psihijatrija
Sudska medicina
Trajanje
(mjeseci)
1
12
4
4
5
1
4
1
1
18
1
1

ZZJZ FBIH
Bolniki odjel klinike farmakologije i
toksikologija
Bolniki odjel anesteziologije, reanimatologije i
intenzivnog lijeenja
Bolniki odjel radiodijagnostike
Ustanova za hitnu medicinsku pomo
Institut za sudsku medicinu Medicinskog
fakulteta
Godinji odmori
5
Spcijalizacija se obavlja na sljedei nain: kree se sa vanbolnikom hitnom medicinom u trajanju od tri mjeseca. Daljnji raspored
obavljanja specijalistikog staa odreuje glavni mentor:
Klinika farmakologija hitne medicine i toksikologija - 1 mjesec
bolnikI odjel za kliniku farmakologiju i toksikologiju
Interna medicina - 12 mjeseci
organizirani objedinjeni hitni bolniki prijem: 3 mjeseca
jedinica internistike intenzivne zatite: 3 mjeseca
pulmoloka ambulanta: 1 mjesec
koronarna jedinica i PTCA: 2 mjeseca
odjel gastroenterologije: 1 mjesec
odjel za vaskularne bolesti: 1 mjesec
odjel endokrinologije i dijabetologije: 1 mjesec
Hirurgija - 4 mjeseca
objedinjeni hitni bolniki prijem: 2 mjeseca
ambulanta za male hirurke zahvate: 1 mjesec
odjel traumatologije: mjeseca
djeja hirurgija : mjeseca
Pedijatrija - 4 mjeseca:
hitni pedijatrijski prijem: 2 mjeseca;
jedinica pedijatrijske intenzivne zatite: 1 mjesec
jedinica neonatoloke intenzivne zatite: 1 mjesec
Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina - 5 mjeseci
jedinica za anesteziologiju: 2 mjeseca
jedinica opeg hirurkog intenzivnog lijeenja: 1 mjesec
jedinica neurohirurkog intenzivnog lijeenja: mjeseca
ambulanta za lijeenje boli: 1 mjesec
Hitna radioloka i ultrazvuna dijagnostika - 1 mjesec
odjel za radiologiju: 1 mjesec
Ginekologija i opstetricija - 4 mjeseca
raaona: 3 mjeseca
hitni ginekoloki prijem: 1 mjesec
Neurologija -1 mjesec
jedinica neuroloke intenzivne zatite: - mjeseca
hitni neuroloki prijem: - mjeseca
Infektologija - 1 mjesec
jedinica infektoloke intenzivne zatite: - mjeseca
hitni infektoloki prijem: - mjeseca
Vanbolnika hitna medicina - 18 mjeseci
nastavna jedinica: 3 mjeseca
prijavnodojavna jedinica: 3 mjeseca
rad na terenu: 12 mjeseci
Napomena: prva tri mjeseca specijalizacije provode se u ustanovi za hitnu medicinsku pomo: nastavna jedinica 1 mjesec +
prijavno-dojavna jedinica mjesec + rad na terenu i u ambulanti 1 mjesec.
Oftalmologija - mjeseca
odjel oftalmologije sa hitnim oftalmolokim prijemom: mjesec
Otorinolaringologija - mjeseca
odjel ORL sa hitnim ORL prijemom: mjeseca
Psihijatrija - 1 mjesec
hitni psihijatrijski prijem: 1 mjesec
Sudska medicina - 1 mjesec
Institut za sudsku medicinu pri Medicinskom fakultetu

Srijeda, 12. 8. 2015.

tematskog podruja
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant urgentne medicine mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije.
Zavretkom specijalizacije specijalizant urgentne medicine mora:
zatite (3)
propisima (3)
zdravstva (3)
Klinika farmakologija hitne medicine i toksikologija
izloiti farmakologiju lijekova koji se koriste u hitnim stanjima (3)
pokazati poznavanje interakcija lijekova, nuspojave, terapijske irine i doziranje esto koritenih lijekova (2)
opisati indikacije za primjenu antibiotika u hitnim stanjima (3)
pokazati sposobnost prepoznavanja klinikih sindroma otrovanja (3)
poznavati principe lijeenja kod otrovanja barbituratima, antidepresivima, paracetamolom, salicilatima, opioidima,
benzodijazepinima, alkoholom, digoksinom, beta blokatorima, blokatorima kalcijevih kanala, cijanidima, narkoticima i
drugim modernim sredstvima ovisnosti, inhibitorima MAO, antikolinergicima, korozivima, plinovima, gljivama, biljkama
(3)
opisati kliniku sliku i poetnu terapiju kod ugriza otrovnih ivotinja (3)
procijeniti indikacije, kontraindikacije, doze i nuspojave dostupnih antidota (3)
poznavati laboratorijske dijagnostike metode otrovanja (2)
poznavati posebnosti kardiopulmonalne reanimacije u toksikologiji (3)
pokazati vjetinu izvoenja ispiranja eludca, irigaciju crijeva, dekontaminaciju koe i oka, primjenu aktivnog ugljena (3)
pokazati poznavanje principa hemodijalize i hemoperfuzije te otrova koji mogu biti eliminirani na ovaj nain (2)
poznavati mogunost pristupa izvorima podataka o zbrinjavanju manje estih otrovanja (3)
Interna medicina
pokazati sposobnost trijae pacijenata (3)
pokazati sposobnost uzimanja istorije bolesti (3)
razviti sposobnost brze procjene, dijagnostike i stabilizacije kritino oboljelog (3)
razviti sposobnost interpretacije osnovnih laboratorijskih nalaza (3)
pokazati poznavanje EKG-a (3)
opisati patofiziologiju, dijagnostiku, diferencijalnu dijagnozu i poetnu terapiju akutnog koronarnog sindroma (3)
nabrojiti indikacije, kontraindikacije i komplikacije trombolitike terapije AIM (3)
pokazati poznavanje preporuka Evropskog vijea za reanimatologiju za lijeenje aritmija (3)
poznavati vjetinu defibrilacije (3)
poznavati vjetinu sinhronizirane kardioverzije (3)
poznavati vjetinu vanjske elektrostimulacije srca (3)
opisati kliniku sliku, etiologiju, patofiziologiju i lijeenje akutnog kongestivnog zatajenja srca (2)
razlikovati kongestivnu, hipertrofinu i restriktivnu kardiomopatiju, te razjasniti lijeenje svake od njih (2)
definirati miokarditis, opisati EKG nalaz i terapiju akutnog miokarditisa (2)
Srijeda, 12. 8. 2015.

-
opisati kliniku sliku bolesti perikarda, izloiti poetno lijeenje i rjeavanje bolesti perikarda (2)
opisati kliniku sliku kardiogenog oka i izloiti njegovo lijeenje (3)
opisati etiologiju i kliniku sliku valvularnih bolesti srca te njihovo pravilno poetno rjeavanje (2)
razlikovati akutnu hipertenzivnu krizu, hipertenzivnu hitnou i nekompliciranu hipertenziju te opisati indikacije za
lijeenje (3)
opisati patofiziologiju, kliniku sliku i hitno lijeenje bolesti perifernih arterija i vena (3)
razlikovati povrnu i duboku vensku trombozu (3)
izloiti patofiziologiju, dijagnostike testove i nain lijeenja akutne plune embolije (3)
pokazati poznavanje procjene i lijeenja pacijenata s krvarenjem iz probavnog sistema (3)
pokazati sposobnost procjene i lijeenja pacijenata s ulkusnom bolesti i bolestima jetre, unog mjehura, guterae (3)
pokazati vjetinu postavljanja nazogastrine sonde (3)
pokazati vjetinu davanja klizme (3)
pokazati vjetinu izvoenja ispiranja eluca (3)
pokazati vjetinu izvoenja irigacije crijeva (3)
kritiki procijeniti diferencijalnu dijagnozu i lijeenje akutne boli u prsnome kou (3)
kritiki procijeniti diferencijalnu dijagnozu i lijeenje akutne boli u trbuhu (3)
opisati klasifikaciju sinkopa i njihovo poetno lijeenje (3)
opisati kliniku sliku, diferencijalnu dijagnozu i poetno lijeenje pacijenata sa smetnjama disanja i respiratornom
insuficijencijom (3)
poznavati vjetinu primjene lijekova pomou inhalatora (3)
opisati etiologiju, patofiziologiju i lijeenje neinfektivnog povraanja i proljeva (2)
opisati kliniku sliku i poetno lijeenje pacijenata s upalnim bolestima probavnog sistema (3)
pokazati poznavanje etiologije, klinike slike i hitnog lijeenja poremeaja vode i elektrolita (3)
definirati etiologiju i opisati lijeenje pacijenata s poremeajima acidobazne ravnotee (3)
razlikovati klinike slike i lijeenje pacijenata s akutnim komplikacijama eerne bolesti (3)
pokazati poznavanje klinike slike, poetne procjene i lijeenja najeih endokrinih i metabolikih bolesti (2)
opisati pristup i poetno lijeenje pacijenata s poremeajima koagulacije (3)
pokazati sposobnost pravilnog koritenja transfuzije i dijagnostike transfuzijskih reakcija (3)
opisati kliniku sliku, diferencijalnu dijagnozu te lijeenje akutne i hronine renalne insuficijencije, akutnog
glomerulonefritisa, infekcija urinarnog sistema, hematurije, nefrolitijaze, retencije urina (2)
poznavati indikacije za hitnu dijalizu (2)
opisati zbrinjavanje akutnih stanja u imunokompromitiranih pacijenata (2)
opisati patofiziologiju, kliniku sliku i lijeenje ope pothlaenosti (3)
opisati patofiziologiju, kliniku sliku i lijeenje toplinske sinkope, toplinskih greva, toplinske iscrpljenosti i toplinskog
udara (3)
pokazati zbrinjavanje utopljenika (3)
opisati patofiziologiju, kliniku sliku i lijeenje elektrinog udara i udara groma (3)
opisati patofiziologiju, kliniku sliku i lijeenje dekompresijske bolesti (3)
opisati patofiziologiju, kliniku sliku i lijeenje visinske bolesti (2)
opisati patofiziologiju, kliniku sliku i lijeenje akutnog radijacijskog sindroma (2)
Oivljavanje
razjasniti etiologiju i patofiziologiju sranog zastoja (3)
utvrditi indikacije za oivljavanje (3)
pokazati sposobnost zbrinjavanja i stabilizacije pacijenta nakon oivljavanja (3)
razumjeti preporuke Evropskog vijea za reanimatologiju i primijeniti vjetine standardnih postupaka oivljavanja
odraslih, djece i novoroenadi (3)
razjasniti doze, indikacije, kontraindikacije i nain primjene lijekova koji se koriste u oivljavanju odraslih i djece (3)
interpretirati EKG tokom oivljavanja odraslih i djece (3)
pokazati vjetinu prepoznavanja opstrukcije dinog puta (3)
pokazati vjetinu uspostave dinog puta tokom oivljavanja odraslih, djece i novoroenadi (3)
pokazati vjetinu izvoenja umjetnog disanja kod odraslih, djece i novoroenadi (3)
pokazati vjetinu izvoenja vanjske masae srca kod odraslih, djece i novoroenadi (3)
pokazati vjetinu sigurnog izvoenja defibrilacije (3)
Hirurgija
pokazati sposobnost uzimanja istorije bolesti i fizikalnog pregleda u pacijenata s opim hirurkim poremeajima,
ukljuujui i dobru prijeoperativnu procjenu. (3)
razviti strukturirani pristup procjeni, zbrinjavanju, stabilizaciji i osiguravanju konane zatite rtava traume(3)
utvrditi i lijeiti stanja koja ozlijeenog ivotno ugroavaju i/ili prijete gubitkom ekstremiteta (3)
raspraviti vanost mehanizma ozljede u procjeni i lijeenju ozljede (3)
uzeti u obzir posebnosti u procjeni i lijeenju ozlijeene trudnice, djeteta i osoba starije ivotne dobi (3)
razviti vjetine obrade i zbrinjavanja rana primjerene hitno-medicinskom okruju (3)
pokazati sposobnost zbrinjavanja pacijenata s infekcijom mekih tkiva (3)
opisati profilaksu i lijeenje hirurkih infekcija (3)
opisati kliniku sliku, komplikacije, dijagnostiku, lijeenje i prognozu kod ugriza ivotinje ili ovjeka (3)
opisati naela lijeenja boli u hirurkih pacijenata (3)
pokazati sposobnost primjene lokalnih anestetika (3)
raspraviti doze, indikacije, kontraindikacije i nuspojave kod primjene standardnih analgetika i sedativa koji se koriste kod
pacijenata sa akutnim miino kotanim traumama (3)
raspraviti doze, indikacije, kontraindikacije i nuspojave, te relativni potencijal standardnih oralnih doza analgetika
koritenih u lijeenju pacijenata sa miino kotanim poremeajima (3)
raspraviti diferencijalnu dijagnozu pacijenta s boli u donjem dijelu lea (3)
opisati dijagnostiku i lijeenje sindroma prenaprezanja (2)
razviti vjetine procjene i zbrinjavanja miino-kotanih trauma primjerene hitno-medicinskom okruju (3)
pokazati poznavanje ozljeda zglobova, evaluaciju i stepenovanje ozljeda zglobova, njihovo lijeenje i prognozu (2)
opisati postupak s amputiranim dijelovima ekstremiteta (3)
pokazati vjetinu dijagnosticiranja i lijeenja pacijenata s prelomima ekstremiteta, isaenjima I subluksacijama (3)
pokazati vjetinu izvoenja imobilizacije i trakcije preloma i iaenja (3)

-
Srijeda, 12. 8. 2015.
opisati vjetinu repozicije nekomplicirane dislokacije patele, kuka, ramena i lakta (3)
pokazati vjetinu interpretacije RTG snimaka prsnog koa, kime, zdjelice i ekstremiteta kod traume (3)
pokazati sposobnost obrade i zbrinjavanja ostalih ozljeda glave, prsnoga koa, zdjelice, trbuha, kime i ekstremiteta
primjerene hitno-medicinskom okruju (3)
pokazati vjetinu koritenja Glasgow koma skale i razjasniti njezin znaaj u evaluaciji i lijeenju ozljeda glave (3)
izloiti principe zbrinjavanja opekotina i smrzotina primjerene hitno-medicinskom okruenju (3)
primijeniti strukturirani pristup politraumi (3)
razjasniti diferencijalnu dijagnozu i lijeenje akutne boli u trbuhu (3)
razviti vjetinu brzog prepoznavanja pacijenata s aneurizmom abdominalne aorte (3)
razviti sposobnost zbrinjavanja pacijenata s akutnim i hroninim upalama perifernih krvnih ila (3)
razviti sposobnost zbrinjavanja ozljeda velikih krvnih ila u hitno-medicinskom okruju (3)
razviti sposobnost prepoznavanja akutnih ishemijskih stanja kod okluzija krvnih ila (3)
pokazati sposobnost prepoznavanja i zbrinjavanja najeih hitnih stanja u djejoj hirurgiji (3)
pokazati sposobnost procjene i lijeenja fimoze, parafimoze i balanitisa (2)
razjasniti dijagnostiku i lijeenje akutnih bolesti urogenitalnog sistema kod mukaraca (3)
razjasniti indikacije i pokazati postavljanje uretralnog i suprapubinog katetera (3)
pokazati sposobnost ivanje rana, incizije i drenae apscesa (3)
Pedijatrija
pokazati vjetinu uzimanja istorije bolesti i fizikalnog pregleda u djece (3)
pokazati poznavanje znaaja vruice u djece razliitih dobnih skupina i vjetinu provoenja optimalnih antipiretskih mjera
(3)
pokazati poznavanje klinike slike i lijeenja meningitisa, sepse, pneumonije, infekcije urinarnog trakta i bakterijemije kod
djece (3)
opisati diferencijalnu dijagnozu i lijeenje boli u trbuhu kod djece (3)
pokazati poznavanje patofiziologije i klinike slike uobiajenih i ozbiljnih bolesti gastrointestinalnog sistema i trbune
upljine u djece (3)
opisati tehnike rjeavanja inkarcerirane ingvinalne hernije (2)
navesti diferencijalnu dijagnozu i poetno zbrinjavanje abdominalne mase u djeteta (1)
pokazati evaluaciju i lijeenje djeteta s proljevom (3)
procijeniti dijete s progutanim stranim tijelom, razjasniti komplikacije, dijagnostike postupke i lijeenje (2)
utvrditi diferencijalnu dijagnozu djeteta s gastrointestinalnim krvarenjem, razjasniti procjenu i lijeenje (2)
pokazati sposobnost procjene i lijeenje djece s promijenjenim mentalnim statusom (3)
odrediti valjanu terapiju konvulzija, febrilnih i afebrilnih (1)
dijagnosticirati i lijeiti febrilne konvulzije, epileptiki napad i epileptiki status u djece (3)
pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i lijeenja hidrocefalusa (2)
opisati fiziologiju i poremeaje vode i elektrolita te njihovo lijeenje u djece (3)
izraunati potrebe za vodom i elektrolitima dehidriranog djeteta (3)
pokazati sposobnost procjene djeteta sa sinkopom i razjasniti diferencijalnu dijagnozu (2)
interpretirati EKG kod djece i definirati fizioloke razlike od EKG-a odraslih (2)
razjasniti uobiajene srane aritmije kod djece, dijagnozu i lijeenje (3)
razjasniti kongenitalne cijanotine i necijanotine srane greke, njihove komplikacije i lijeenje (2)
pokazati vjetinu uoavanja pacijenata kojima je potrebna profilaksa reumatske groznice ili subakutnog bakterijskog
endokarditisa (2)
razjasniti diferencijalnu dijagnozu boli u prsima kod djece i adolescenata (2)
razjasniti razliitosti kongestivnog zatajenja srca u djece i pokazati poznavanje lijeenja (2)
pokazati vjetinu voenja postupka oivljavanja u djece (3)
pokazati vjetinu uspostave i koritenja venskog puta, intraosalno postavljanje igle i primjenu pravilnih doza lijekova u
hitnim sluajevima (3)
opisati patofiziologiju, etiologiju i lijeenje respiratornih poremeaja djece (3)
opisati anatomiju i fiziologiju respiratornog sistema u djece (2)
pokazati vjetinu pravilnog izvoenja i interpretiranja pregleda uha, nosa i grla (3)
pokazati vjetinu pravilnog mjerenja vrnog protoka u ekspiriju, pulsne oksimetrije i mjerenja CO2 na kraju ekspirija (3)
pokazati znanje u zbrinjavanju pacijenata s infekcijom gornjeg respiratornog sistema i sumnjom na epiglotitis (3)
pokazati vjetinu primjerenog zbrinjavanja stranog tijela u gornjem respiratornom sistemu (3)
razjasniti etiologiju i pokazati vjetinu pravilnog lijeenja bolesti gornjeg i donjeg respiratornog sistema: astma,
bronhiolitis i pneumonija (3)
pokazati vjetinu uspostave i odravanja dinog puta kod djeteta (3)
izvoditi ventilaciju sa samoireim balonom i maskom kod djeteta (3)
izvesti endotrahealnu intubaciju kod djeteta (3)
pokazati vjetinu odravanja dinog puta kod djeteta alternativnim metodama laringealna maska (3)
pokazati vjetinu rukovanja transportnim mehanikim ventilatorom kod djeteta (3)
pokazati vjetinu rjeavanja pacijenata s dijabetesom i dijabetikom ketoacidozom (3)
pokazati poznavanje etiologije anemija u djece i dijagnostiku procjenu (1)
pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i lijeenje utice (2)
prikazati diferencijalnu dijagnozu i lijeenje djeteta s poremeajima zgruavanja krvi (2)
pokazati evaluaciju i lijeenje djeteta s dizurijom ili suspektnom urinarnom infekcijom (3)
razjasniti diferencijalnu dijagnozu i zbrinjavanje zatajenja bubrega ili anurije u djece (2)
pokazati sposobnost procjene i lijeenja fimoze, parafimoze i balanitisa (2)
pokazati sposobnost procjene i lijeenja testikularnih poremeaja; torzije i epididimitisa (3)
pokazati upuenost u dijagnosticiranju i lijeenju Reyeovog sindroma (2)
pravilno dijagnosticirati este enanteme u djejoj dobi; varicele, ospice, pitirijaza, kandidijaza, skabijes, rozeola,
infekciozni eritem (2)
razjasniti nalaze i lijeenje pacijenata s potencijalnim autoimunim sindromom kao to su juvenilni artritis, lupus i
dermatomiozitis (1)
razlikovati septiki artritis i prolazni sinovitis prema klinikoj slici, rezultatima dijagnostikih testova i lijeenju (2)
pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i procjene djece s petehijama (3)
razjasniti diferencijalnu dijagnozu i akutno lijeenje djeteta s miinom slabosti ukljuujui poliomijelitis, botulizam i
Landry-Gullian-Barreov sindrom (1)
Srijeda, 12. 8. 2015.

-
pokazati poznavanje uobiajenih otrovanja u djece i njihovo lijeenje (3)

pokazati postupak zbrinjavanja utopljenika (3)
razjasniti uzroke neonatalnog oka i pokazati izvoenje oivljavanja kod novoroeneta, endotrahealnu intubaciju i
postavljanje umbilikalnog venskog katetera (3)
razjasniti kliniku sliku, lijeenje i komplikacije Kawasakijeve bolesti (2)
pokazati sposobnost brze procjene, postavljanja dijagnoze i stabilizacije pacijenata kojima je, uslijed ozljeda ili bolesti,
neposredno ugroen ivot (3)
primijeniti povremenu procjenu stanja kod ve stabiliziranih ozljeenika i otkrivanja skrivenih ozljeda (3)
provesti trijau ozlijeenih u bolnikim uvjetima i osnove zbrinjavanja veeg broja ozlijeenih (3)
pokazati vjetinu preparacije vene (2)
procijeniti potrebu infuzijske i transfuzijske terapije (3)
pokazati vjetinu uspostave centralnog venskog puta - vena subklavija, unutarnja jugularna vena, femoralna vena (3)
pokazati vjetinu uspostave intraosalnog puta u odraslih (3)
opisati indikacije, kontraindikacije i doze iv. analgetika, sedativa i miinih relaksansa, ukljuujui i brzu indukciju u
slijedu (3)
opisati uzroke, patofiziologiju, kliniku sliku i lijeenje akutnog respiratorn respiratornog zatajenja u hitno-medicinskom
okruju (3)
pokazati temeljito poznavanje indikacija i komplikacija endotrahealne intubacije (3)
pokazati poznavanje alternativnih metoda odravanja dinoga puta (3)
pokazati sposobnost nadzora dine funkcije - praenje adekvatnosti oksigenacije, praenje adekvatnosti ventilacije,
praenje mehanike disanja (3)
pokazati sposobnost nadzora kardiovaskularne funkcije - monitoring EKG-a, praenje arterijskog pritiska, praenje SV
pritiska, hemodinamski monitoring (3)
pokazati sposobnost nadzora tjelesne temperature (3)
pokazati izvoenje arterijske kateterizacije - radijalna i femoralna arterija (2)
primijeniti lijeenje kisikom (3)
opisati indikacije, naine ventilacije, poetno namjetanje parametara mehanikog ventilatora, sedaciju i miinu
relaksaciju pacijenata na strojnoj ventilaciji, monitoring strojne ventilacije te strojnu ventilaciju u posebnim uvjetima (3)
pokazati sposobnost dijagnosticiranja i lijeenja oka, opekotina, poremeaja acidobazne ravnotee, hidroelektrolitskih
poremeaja, ozljeda glave i kime (2)
pokazati vjetinu ventilacije odraslih sa samoireim balonom i maskom (3)
pokazati vjetinu orotrahealne intubacije odraslih (3)
pokazati vjetinu nazotrahealne intubacije odraslih (3)
pokazati postavljanje laringealne maske kod odraslih (3)
pokazati vjetinu izvoenja konikotomiju (3)
primijeniti brzu indukciju u slijedu (3)
primijeniti strojnu ventilaciju (3)
pokazati vjetinu punkcije prsnoga koa iglom (3) i postavljanje drena (2)
primijeniti nadzor dinog sistema te interpretirati nalaz kapnografije i pulsne oksimetrije (3)
primijeniti kateterizaciju mokranog mjehura Foleyevim kateterom (3)
opisati patofiziologiju i lijeenje akutne i hronine boli (3)
poznavati naela provodne anestezije (2)
poznavati naela lokalne anestezije i tehnike nadziranja boli (3)
pokazati poznavanje klinike slike te metoda nadzora i zagrijavanja pothlaenog pacijenta (3)
pokazati poznavanje kliniku slike, metoda nadzora i lijeenja pacijenta s toplinskim udarom (3)
pokazati poznavanje zbrinjavanja utopljenika (3)
pokazati poznavanje klinike slike i lijeenja pacijenata nakon elektrinog udara/udara groma (3)
pokazati poznavanje uzroka, klinike slike i lijeenja dekompresijske bolesti (3)
Hitna radioloka i UZV dijagnostika
pokazati vjetinu interpretacije Rtg snimke, prsnog koa, kostiju i nativnog abdomena (3)
pokazati vjetinu izvoenja i interpretacije hitnog UZV abdomena - uni mjehur, aorta, bubrezi (2)
pokazati vjetinu izvoenja i interpretacije hitnog ciljanog UZV abdomena kod traume - FAST (3)
pokazati vjetinu izvoenja i interpretacije hitne ehokardiografije (2)
pokazati vjetinu izvoenja i interpretacije venskog Dopplera (2)
pokazati vjetinu interpretacije CT-a mozga, vratne, torakalne i lumbalne kime, prsnog koa, abdomena, kostiju lica (2)
pokazati vjetinu interpretacije MR-a - mozga, kime (2)
pokazati ispravno izvoenje kompletnog ginekolokog pregleda (3)
razjasniti diferencijalnu dijagnostiku i procijeniti pacijentice s vaginalnim iscjetkom (2)
razjasniti diferencijalnu dijagnostiku i lijeenje bolesnica s boli u zdjelici (3)
razjasniti diferencijalnu dijagnozu vaginalnog krvarenja u ena i trudnica (3)
razjasniti diferencijalnu dijagnozu i lijeenje bolesnica s dismenorejom (1)
procijeniti bolesnice s genitourinarnim infekcijama apsces Bartolinijeve lijezde, salpingitis I tuboovarijalni apsces (3)
opisati simptome i diferencijalnu dijagnozu toksikog oka (3)
opisati relativnu efiksanost i komplikacije pojedinih kontracepcijskih metoda ukljuujui postkoitalno tuiranje, koitus
interuptus, kondoma, dijafragme, oralne kontraceptive, hormonalne injekcije, intrauterini uloak (2)
pokazati sposobnost dijagnosticiranja i lijeenja vanmaternine trudnoe (3)
razjasniti kliniku sliku i lijeenje placente previje (2)
razjasniti kliniku sliku i lijeenje abrupcije placente (3)
razjasniti kliniku sliku i lijeenje preeklampsije i eklampsije (3)
razjasniti faze poroda i trajanje svake od njih (2)
ocijeniti osnovne parametre vitalnosti novoroeneta APGAR testom i razmotriti znaenje razliitih vrijednosti (2)
procijeniti i lijeiti rtve seksualnog nasilja, prikupiti dokaze i pruiti primjerenu potporu (2)
razjasniti diferencijalnu dijagnozu genitalnih ulceracija (2)
razjasniti patofiziologiju, diferencijalnu dijagnozu, znakove, kliniku sliku i lijeenje torzije ovarija (3)

-
Srijeda, 12. 8. 2015.
razjasniti lijeenje ozljeda tokom trudnoe (3)

razjasniti indikacije za provoenje perimortalnog carskog reza i opisati tehnike izvoenja (3)
voditi nekomplicirani porod na termin (3)
pokazati vjetinu epiziotomije (3)
pokazati zbrinjavanje problema izrazitog povraanja u trudnoi (2)
razjasniti dijagnostiku i lijeenje kompliciranih poroda; rupturu plodovih ovojnica prije termina prijevremeni porod,
distociju, fetalni distres, rupturu uterusa (2)
opisati tehnike dovrenja kompliciranih poroda; prolaps pupkovine, neuobiajene prezentacije, distociju, inverziju uterusa,
vieplodni porod, mrtvoroene (2)
razjasniti dijagnostiku i lijeenje postpartalnih komplikacija; zaostali dijelovi, endometritis i mastitis, puerperalna sepsa (2)
razjasniti Rh inkompatibilnosti (3)
pokazati vjetinu uzimanja istorije bolesti i fizikalnog pregleda djeteta rtve seksualnog zlostavljanja (3)
razjasniti vaginalna krvarenja u djetinjstvu i pokazati vjetinu izvoenja kompletnog ginekolokog pregleda u djece
razliite dobi (2)
Neurologija
pokazati vjetinu procjene neurolokog statusa (3)
pokazati poznavanje neuroanatomije pri lokalizaciji neurolokih oboljenja. (2)
savladati uzimanje kratke i kompletne neuroloke istorije bolesti i fizikalnog pregleda kod pacijenata s razliitim
stupnjevima poremeaja svijesti ukljuujui i ozljeenike (3)
pokazati poznavanje znakova pogoranja komatoznog pacijenta (3)
pokazati vjetinu prepoznavanja i lijeenja cerebrovaskularnih poremeaja - modani udar,TIA, subarahnoidalni,
subduralni i epiduralni hematom, vertebrobazilarni sindrom (3)
odrediti doze, indikacije i kontraindikacije za primjenu trombolitike terapije u lijeenju cerebrovaskularnih ishemijskih
poremeaja (2)
pokazati vjetinu prepoznavanja i lijeenja pacijenta s poremeajima kranijalnih ivaca, glavoboljama, epilepsijom,
neuromuskularnim poremeajima, perifernim neuropatijama (2)
opisati glavnu klasifikaciju glavobolja i odrediti doze, indikacije i kontraindikacije za primjenu lijekova koji su koriteni u
lijeenju svake od glavobolja (2)
pokazati vjetinu prepoznavanja i lijeenja epileptikih napada i epileptikog statusa (3)
pokazati vjetinu prepoznavanja i lijeenja centralno uzrokovanih vrtoglavica (3)
pokazati vjetinu prepoznavanja i lijeenja miastenike krize (3)
pokazati vjetinu prepoznavanja i lijeenja poliradikularnih neuritisa (3)
pokazati vjetinu prepoznavanja i lijeenja ostalih bolnih sindroma - cervikalni, lumbalni (3)
pokazati vjetinu prepoznavanja i rjeavanja kompresije lene modine uslijed netraumatskih uzroka (3)
nabrojiti indikacije za kontrolu intrakranijalnog pritiska i tehnike izvoenja (2)
pokazati vjetinu u izvoenju lumbalne punkcije i pregledu likvora (2)
Infektologija
pokazati poznavanja mjera line zatite od infektivnih bolesti (3)
pokazati poznavanje klinike slike i lijeenja bakterijskih infekcija (3)
navesti kliniku sliku i lijeenje pacijenata s virusnim infekcijama (3)
pokazati poznavanje toka, vektora i lijeenja najeih protozoarnih bolesti (2)
navesti indikacije, kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama SS-a kod odraslih i djece (3)
navesti indikacije, kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama dinih putova kod odraslih i djece (3)
navesti indikacije, kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama genitourinarnog sistema kod odraslih i
djece (3)
opisati etiologiju, patofiziologiju i lijeenje infekcioznih proljeva (2)
pokazati poznavanje poetnog lijeenja pacijenata s moguom sepsom (3)
izloiti karakteristike sepse u razliitim dobnim skupinama (2)
opisati dijagnostike kriterije i lijeenje toksikog ok sindroma (2)
opisati dijagnostike kriterije i lijeenje infektivnog endokarditisa (3)
izloiti kliniku sliku i lijeenje otrovanja gljivama, biljnim i ivotinjskim otrovima (2)
Vanbolnika hitna medicina
razlikovati organizacijske modele HMP kod nas i u svijetu (2)
definirati opremu, vozila i radnike u vanbolnikim uvjetima (3)
navesti mjere zatite od infektivnih bolesti (3)
pokazati nain koritenje zatitne opreme (3)
poznavati lijekove u torbi lijenika hitne medicine na terenu, njihove doze i indikacije (3)
izraunati doze lijekova za parenteralnu primjenu (3)
primijeniti primarni pregled bolesne i ozlijeene osobe u vanbolnikim uvjetima (3)
primijeniti sekundarni pregled bolesne i ozlijeene osobe u vanbolnikim uvjetima (3)
procijeniti mogue uzroke i primijeniti poetno lijeenje akutne boli u trbuhu (3)
procijeniti mogue uzroke i primijeniti poetno lijeenje kod promjena ponaanja i ekscitacije (3)
procijeniti mogue uzroke i primijeniti poetno lijeenje kod promijenjenog stanja svijesti u odraslih i djece (3)
procijeniti mogue uzroke i primijeniti poetno lijeenje boli u leima (3)
procijeniti mogue uzroke i primijeniti poetno lijeenje krvarenja koja nisu uzrokovana traumom (3)
primijeniti metode zaustavljanja krvarenja na terenu (3)
opisati uzroke, kliniku sliku, ritmove sranog zastoja (3)
opisati otklonjive uzroke sranog zastoja i njihovo lijeenje (3)
opisati srani zastoj u posebnim uvjetima (3)
pokazati vjetinu osnovnih i naprednih postupaka oivljavanja odraslih i djece prema vaeim smjernicama Evropskog
vijea za reanimatologiju na terenu (3)
pokazati vjetinu osnovnih i naprednih postupaka oivljavanja novoroenadi prema vaeim smjernicama Evropskog
vijea za reanimatologiju na terenu (3)
pokazati vjetinu premjetanja pacijenta na prikladno mjesto za oivljavanje (3)
pokazati vjetinu oivljavanja tokom vonje (3)
interpretirati EKG nalaz (3)
primijeniti automatsku vanjsku defibrilaciju (3)
primijeniti sigurnu defibrilaciju s manualnim defibrilatorom (3)
primijeniti sinhroniziranu kardioverziju na terenu (3)
primijeniti transtorakalnu elektrostimulaciju (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.

-
utvrditi mogue uzroke i primijeniti poetno lijeenje boli u prsnome kou (3)
procijeniti mogue uzroke plaa djeteta (2)
utvrditi mogue uzroke i primijeniti poetno lijeenje proljeva (3)
utvrditi mogue uzroke i primijeniti poetno lijeenje zaduhe (3)
primijeniti primjereno lijeenje kisikom (3)
izraunati potrebne koliine kisika za dui transport (3)
interpretirati nalaz kapnografije i pulsne oksimetrije (3)
pokazati postupak zbrinjavanja djelimine i potpune opstrucije dinog puta stranim tijelom (3)
pokazati vjetinu otvaranja i odravanja prohodnosti dinoga puta manualne metode, postavljanje oro i nazofaringealnog
tubusa (3)
pokazati vjetinu ventilacije sa samoireim balonom i maskom u odraslih i djece (3)
pokazati vjetinu ventilacije sa samoireim balonom i maskom novoroenadi (3)
pokazati vjetine endotrahealne intubacije na terenu (3)
pokazati vjetinu postavljanja laringealne maske u odraslih i djece (3)
primijeniti brzu indukciju u slijedu na terenu (3)
primijeniti transportnu strojnu ventilaciju (3)
primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim pritiskom (3)
pokazati vjetinu plasiranja kritireoidnog kita (3)
primijeniti postupak zbrinjavanja otvorenog pneumotoraksa (3)
upotrijebiti vjetinu punkcije prsnog koa iglom (3)
pokazati vjetinu zbrinjavanja nestabilnog prsnoga koa (3)
procijeniti mogue uzroke i primijeniti poetno lijeenje temperature nepoznatog uzroka (3)
procijeniti mogue uzroke i primijeniti poetno lijeenje glavobolja u odraslih i djece (3)
izloiti mogue uzroke utice (3)
utvrditi mogue uzroke i primijeniti poetno lijeenje boli u rukama i nogama (3)
utvrditi mogue uzroke i primijeniti poetno lijeenje pacijenta s palpitacijom (3)
procijeniti mogue uzroke i primijeniti poetno lijeenje konvulzija u odraslih i djece (3)
pokazati sposobnost prepoznavanja i poetnog lijeenja oka u odraslih i djece na terenu (3)
pokazati vjetinu uspostave perifernog venskog i intraosalnog puta u odraslih i djece (3)
pokazati sposobnost nadzora ventilacije i cirkulacije tokom transporta (3)
procijeniti gubitak volumena i zapoeti primjerenu nadoknadu u vanbolnikim uvjetima (3)
procijeniti mogue uzroke konih manifestacije u odraslih i djece (2)
utvrditi mogue uzroke i primijeniti poetno lijeenje sinkope (3)
rjeavati urinarne simptome (3)
primijeniti postavljenje Foleyev-og katetera u mukaraca i ena na terenu (3)
utvrditi mogue uzroke i primijeniti poetno lijeenje vrtoglavica i omaglica (3)
utvrditi mogue uzroke i primijeniti poetno lijeenje povraanja (3)
rjeavati distenziju trbuha rukom (3)
pokazati vjetinu postavljanja nazogastrine sonde (3)
izloiti postupak kod sumnje na zloupotrebu i zlostavljanje odraslih i djece (3)
procijeniti razinu boli u odraslih i djece (3)
utvrditi izbor lijekova za analgeziju i sedaciju odraslih i djece u vanbolnikim uvjetima (3)
poznavati probleme voenja poroda na terenu ukljuujui zbrinjavanje novoroeneta, majke i posteljice (3)
opisati uzroke, kliniku sliku i lijeenje stanja uzrokovana okoliem u vanbolnikim uvjetima poremeaji uzrokovani
povienom temperaturom okolia, ope pothlaivanje, utapanje, elektrini udar, udar groma, nesree tokom ronjenja (3)
visinska bolest, akutni radijacijski sindrom (2)
opisati kliniku sliku i poetno lijeenje najeih otrovanja na terenu (3)
pokazati tehnike izvlaenja iz vozila (3)
primijeniti prsluk za imobilizaciju i izvlaenje iz vozila (3)
pokazati vjetinu skidanje kacige (3)
pokazati vjetinu imobilizacije vratne kime rukom, ukljuuje i modifikaciju kod djece (3)
pokazati vjetinu imobilizacija vratne kime ovratnikom (3)
primijeniti rasklopna nosila (3)
pokazati vjetinu postavljanja i imobilizacije ozlijeenog na dugu dasku (3)
pokazati vjetinu postavljanja i imobilizacija ozlijeenoga na vakuum madracu (3)
pokazati vjetinu imobilizacija ekstremiteta razliitim sredstvima (3)
opisati postupak s amputiranim dijelove ekstremiteta (3)
organizirati meubolniki i unutar bolniki transport bolesnih i ozlijeenih ukljuuje novoroenad i djecu (3)
organizirati transport bolesnih i ozlijeenih kopnom, zrakom i vodenim putom ukljuuje novoroenad i djecu (3)
pokazati transportne poloaje (3)
pokazati sposobnost nadzora bolesne i ozlijeene osobe tokom transporta (3)
voditi primjerenu dokumentaciju (3)
sudjelovati u planiranju i postepenu kod velikih nesrea i katastrofa, ukljuuje i hemijske akcidente (2)
navesti naela zatite i lijeenja najeih bojnih otrova (2)
poznavati metode dekontaminacije (2)
primijeniti trijau kod velikih nesrea i katastrofa u vanbolnikim uvjetima (3)
primijeniti komunikacijske vjetine u vanbolnikim uvjetima - pacijenti i rodbina pacijenata, komunikacija unutar i izmeu
timova, komunikacija s ostalim urnim slubama, komunikacija s bolnikim hitnim prijemom, komunikacija u kriznim
situacijama, komunikacija s medijima (3)
razlikovati sistem veza unutar prijavno-dojavne jedinice i na terenu (2)
pokazati vjetinu prijema poziva za hitnu intervenciju, odreivanje stepena hitnosti, upuivanje na intervenciju (3)
sudjelovati u timskom radu (3)
izloiti naine prevencije stresa (3)
definirati znaaj telemedicine u terenskim uvjetima rada (3)
utvrditi zakonsku odgovornost lijenika hitne medicine (3)
Oftalmologija
pokazati vjetinu uzimanja istorije bolesti (3)
pokazati razumijevanje normalne anatomije oka (2)
pokazati vjetinu osnovnog pregleda oka (3)

Srijeda, 12. 8. 2015.
prepoznati i navesti razlike u abnormalnim nalazima na onoj pozadini (3)

pokazati poznavanje doza, indikacija i kontraindikacija za primjenu topikih i sistemskih oftalmolokih lijekova (3)
izloiti diferencijalnu dijagnozu akutnog gubitka vida (3)
izloiti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu evaluaciju pacijenata s bolnim okom (3)
izloiti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu evaluaciju pacijenata s crvenilom oka (3)
pokazati vjetinu u procjeni i lijeenju hemijskih ozljeda oka (3)
pokazati vjetinu u procjeni i lijeenju tupih i penetrirajuih ozljeda oka i okolnih tkiva (3)
pokazati vjetinu u procjeni i lijeenju stranog tijela u oku (3)
navesti znakove, simptome i terapiju akutnog glaukoma zatvorenog kuta (3)
navesti znakove, simptome i terapiju orbitalnog i periorbitalnog celulitisa (3)
naznaiti one manifestacije sistemskih bolesti (2)
utvrditi indikacije za hitnu konsultaciju okuliste (3)
pokazati vjetinu mjerenja intraokularnog pritiska (3)
pokazati vjetinu pravilnog uzimanja istorije bolesti i fizikalnog pregleda pacijenata s bolestima glave, uha, nosa, drijela,
vrata i grkljana (3)
pokazati vjetinu dijagnosticiranja i lijeenja infekcija glave i vrata ukljuujui rinitis, otitis, labirintitis, sinusitis,
mastoiditis, laringitis, faringitis, epiglotitis, stomatitis i gingivitis (3)
pokazati vjetinu zaustavljanja prednje i stranje epistakse i postavljanje nosnog tampona (3)
pokazati vjetinu dijagnosticiranja i lijeenja poremeaja bubnjia i perforacije srednjeg uha (3)
pokazati vjetinu incizije i drenae orofaringealnog apscesa (2)
pokazati vjetinu procjene i lijeenja preloma, dislokacije i infekcija donje eljusti (3)
pokazati vjetinu repozicije donje eljusti (3)
pokazati vjetinu procjene i lijeenja trauma glave, vrata, lica (3)
pokazati vjetinu procjene i lijeenja poremeaja lijezda slinovnica (2)
pokazati vjetinu uklanjanja stranog tijela iz uha, nosa i grla (3)
pokazati vjetinu izvoenja direktne, indirektne laringoskopije (2)
pokazati poznavanje indikacija, kontraindikacija i komplikacija tehnika hirurkog otvaranja dinog puta (3)
pokazati vjetinu izvoenja konikotomije (3)
pokazati vjetinu odravanja dinog puta u pacijenata s velikim traumama lica (3)
pokazati poznavanje rijetkih, ali po ivot opasnih infekcija glave i vrata: trombozu kavernoznog sinusa, Ludvigovu anginu
i maligni otitis (3)
izloiti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu procjenu pacijenata s vrtoglavicom (3)
Psihijatrija
pokazati vjetinu voenja intervjua s bolesnicima s akutnim psihijatrijskim poremeajima (3)
pokazati vjetinu procjene mentalnog statusa pacijenata sa normalnim i promijenjenim mentalnim statusom (3)
razmotriti indikacije za hitnu konsultaciju psihijatra (3)
razmotriti indikacije za rutinsku konsultaciju psihijatra (2)
pokazati vjetinu procjene rizika za suicid (3)
razmotriti faktore rizika povezane sa suicidom adolescenata (3)
pokazati vjetinu u rjeavanju problema s nasilnim bolesnikom na odjelu i razmotriti tehnike samozatite (3)
razmotriti tehnike izbjegavanja akutne psihijatrijske krize (2)
definirati glavne kategorije psihijatrijskih poremeaja: miljenje, raspoloenje, anksioznost, somatoformne, poremeaje
osobnosti (1)
razjasniti farmakokinetiku, indikacije, kontraindikacije i nuspojave glavnih skupina psihoterapijskih lijekova;
trankvilizatora, sedativa/hipnotika i antidepresiva (2)
razjasniti proces dobrovoljne i prisilne hospitalizacije (3)
razjasniti indikacije za fiziko i hemijsko zauzdavanje i pokazati pravilno izvoenje (3)
razjasniti organske uzroke promijenjenog mentalnog statusa ukljuujui demenciju i delirij (3)
pokazati vjetinu u razlikovanju organskih i funkcionalnih uzroka promjene mentalnog statusa (3)
pokazati vjetinu u dijagnosticiranu i lijeenju uobiajenih intoksikacija i apstinencijskog sindroma (3)
razjasniti uobiajene komplikacije zloupotrebe alkohola i droga i pokazati vjetinu dijagnosticiranja i lijeenja tih
komplikacija (3)
znati propise iz oblasti zatite osoba s duevnim smetnjama, s posebnim naglaskom na prisilnoj hospitalizaciji osobe s
duevnim smetnjama (3)
Sudska medicina
1. biti upoznat sa zakonskim odredbama koje se odnose na umrle osobe u vanbolnikim uvjetima, te znati postupati u skladu
s istima (2)
2. znati odredbe pravilnika kojim se ureuje nain utvrivanja vremena i uzroka smrti (2)
3. znati ispitati i utvrditi okolnosti pod kojima je smrt nastupila, te podjelu naina na koji je smrt nastupila (2)
4. poznavati rane znakove smrti i postmortne promjene (3)
5. znati prepoznati vidljive tragove mehanikog oteenja zdravlja, asfiksije, te fizikalnih, nutritivnih i psihikih ozljeda na
mrtvom tijelu i ivoj osobi (3)
6. znati prepoznati tragove nasilja/nasilne smrt fetusa i novoroenetai (3)
7. treba biti sposoban uoiti nalaze koji upuuju na djela protiv spolnosti i zlostavljanje u porodici, posebno kod osoba
enskog spola i djece (3)
8. znati postupati na mjestu smrti, odnosno sa eventualnim tragovima nasilja (3)
Ustanova mora ispunjavati sljedee uvjete:
1. organizirani objedinjeni hitni bolniki prijem pacijenata ili jedinice za hitni prijem;
2. opremljene jedinice intenzivne zatite, te jedinice za interventnu dijagnostiku i terapiju;
3. oprema za dijagnostiku i lijeenje u ustanovama u kojima se provodi specijalizacija hitne medicine mora biti u skladu s
uvjetima koji su propisani programom specijalistikog usavravanja za pojedinu struku.
Ustanova za hitnu medicinsku pomo u kojoj se obavlja specijalistiki sta u dijelu vanbolnike hitne medicinske pomoi mora
imati:
1.
jedinice s predavaonicom, prostorima i opremom koja omoguava vjebanje osnovnih i naprednih postupaka oivljavanja
i zbrinjavanja traume kod odraslih, djece i novoroeneta, te simulaciju razliitih vrsta scenarija u hitnim stanjima i
odobrenje federalnog ministra zdravstva za obavljanje edukacije iz hitne medicinske pomoi;
2.
opremljenu prijavno-dojavnu jedinicu;
Srijeda, 12. 8. 2015.

3.
3.
opremu u skladu s pravilnikom kojim se ureuju uvjeti kadra, prostora i opereme za rad ustanova za hitnu medicinsku
pomo;
uposlena najmanje dva specijalista u nauno-nastavnom zvanju ili dva primarijusa specijalista hitne medicine s najmanje
deset godina specijalistikog staa i rada na podruju hitne medicine.
UROLOGIJA
Urologija
Specijalista urologije
60 mjeseci (5 godina )
Oblast

ZZJZ FBIH
Nefrologija i dijaliza
Uroloka ginekologija
Poliklinika i hitna urologija
Opa urologija
Dijagnostiki i interventni ultrazvuk u urologiji
1
1
4
6
2
4

Bolniki odjel uroloke ginekologije
Polikliniki odjel urologije
Laparoskopski pristup i primjena novih tehnologija u

urologiji
Uroloka onkologija
Transplantacija bubrega i vaskularni pristupi

Trajanje
(mjeseci)

11
6
Bolniki odjel urologije sa onkolokim

programom
Transplantacijski centar sa programom za
transplantaciju bubrega
Djeja hirurgija
Urodinamika
2
Androloglja
2
Urolitijaza
5
Djeja urologija
2
Godinji odmor
5
tematskog podruja
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant urologije mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije. Posebna
Zavretkom specijalizacije specijalizant urologije mora:
zatite (3)
propisima (3)
biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno efiksano sudjelovati u radu
multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i saradnika (3)
zdravstva (3)
(3)

-
Srijeda, 12. 8. 2015.
Specijalizant mora savladati sva teoretska znanja i praktine vjetine savremene urologije.
Teoretsko znanje podrazumijeva dobro poznavanje: ope urologije, svakodnevnih urolokih problema kao i urolokih problema u
porodinoj medicinskoj praksi, uroloku epidemiologiju, hitnu urologiju, uroloku onkologiju i rano otkrivanje tumora, urolitijazu i
ESWL, urodinamiku i neurourologiju, andrologiju, uroloku infektologiju i spolnoprenosive bolesti, transplantaciju bolesnika s
dijalizom, pre- i post transplantacijsku dijagnostiku i lijeenje, djeju urologiju, lijeenje kongenitalnih promjena u urologiji,
plastinu i rekonstruktivnu urologiju, derivacije urina, uroloko ginekoloke probleme, nefroloke probleme, hipertenziju i
renovaskularnu hirurgiju. Tokom specijalizacije stie se specijalistiko znanje o bolestima urogenitalnog sistema, posebno
tumorskim, degenerativnim, kamencima i dr. te modalitetima njihova lijeenja (osobno voenje urolokih bolesnika); detaljna znanja
o ustrojstvu i funkcioniranju urogenitalnog sistema; sposobnost interpretacije klinikih, radiolokih, laboratorijskih i drugih nalaza uz
kliniki djelotvorne preporuke (miljenje).
Uz odgovarajuu pripremu i nadzor mentora, specijalizant je duan na odgovarajuoj nivou teoretske i praktine kompetencije,
obaviti odreeni broj operacijskih postupaka.
Poliklinika i hitna urologija
Specijalizant mora biti sposoban primjeniti teorijsko i praktino znanje o (vanstacionarna uroloka djelatnost) (3):
trijai akutnih i hroninih bolesnika u poliklinikoj urolokoj praksi
algoritamu obrade bolesnika u poliklinici
ekonominosti obrade i sinteze podataka iz primarne zdravstvene zatite i drugih zdravstvenih ustanova
planu rada s akutnim i hroninim urolokim bolesnicima, periodine kontrole - ranoj dijagnostici urolokih tumora i
screening
anamneza i pregled hitnog urolokog bolesnika
algoritam pretraga kod hitnog urolokog bolesnika - ultrazvuk i RTG obrada
postupak i terapija (kolika, hematurija, parafimoza, trauma, akutni skrotum, retencija, anurija itd.)
endoskopske i perkutane manipulacije kod hitnog urolokog bolesnika
indikacije za hitni operacijski zahvat - izvoenje hitnog urolokog zahvata
Specijalizant mora biti osposobljen izvriti sljedee zahvate: kateterizacija, cistofix - cistostomija, detamponada mjehura, buiranje
uretre, elektrokoagulacija mjesta krvarenja, perkutana nefrostomija, postavljanje ureteralnih i "double J" proteza, reponiranje
parafimoza, fiksacija testisa, perkutana drenaa apscesa itd. - postavljanje trajnoga katetera i jednokratna kateterizacija, poduavanje
bolesnika o samokateterizaciji, fizikalni pregled i dijafanoskopija, osnove primjene ultrazvuka, odreivanje ostatnog urina
ultrazvukom, uzimanje razliitih uzoraka urina, pregled sedimenta.
Opa urologija
Specijalizant mora usvojiti sljedee teorijsko i praktino znanje (3):
evaluacija bolesnika s poremeajem mokrenja (benigna prostatina hipertrofija, skleroza vrata mjehura, striktura uretre, itd.)
varikokela
hidrokela
akutni skrotum
ingvinalna kila
fimoza i frenulum breve
renovaskularna hipertenzija (operativna terapija)
hidronefroza i refluks
sindrom ovarijalne vene, potkoviasti bubreg, druge anomalije razvitka
uroloke infekcije
Specijalizant mora biti osposobljen izvriti sljedee zahvate:
buiranje uretre
punkcija hidrokele
cirkumcizija i op. frenuluma
TUR prostate
uretrotomija interna
otvorena prostatektomija
plastika hernije
lumbotomija i ostale tipine incizije
uestvovanje pri operacijama kod neurogenog ili afunkcionalnog mjehura.
Uroloka onkologija
Specijalizant mora usvojiti sljedee teorijsko i praktino znanje o (3):
tumorima bubrega
tumorima nadbubrene lijezde
tumorima kanalnog sistema
tumorima retroperitoneuma
tumorima mjehura
tumorima testisa
tumorima penisa
tumorima prostate
dijagnostici, "staging-u i "grading-u, evaluaciji, operacijskom lijeenju, ostalim terapijskim modalitetima kod svake vrste
tumora
vrstama incizija (lumbotomija, "evron incizija, medijalna laparotomija, donja medijalna incizija), TUR mjehura, prostate,
uretre, orhidektomija, radikalna orhidektomija, limfadenektomija (retroperitonealna, lokalna, ingvinalna itd.)
Transplantacija bubrega i vaskularni pristupi
Specijalizant mora biti osposobljen primjeniti teorijsko i praktino znanje iz sljedeih podruja (3):
imunogenetika, histokompatibilnost i "cross match, imunobiologija odbacivanja bubrega, selekcija i priprema bolesnika za
transplantaciju, operativni zahvati u pripremi bolesnika za transplantaciju, apsolutne i relativne kontraindikacije za zahvat,
selekcija i operativni pristupi kod kadaverinog donora, seroloki "screening davatelja, monoorganska i multiorganska
eksplantacija, perfuzijske otopine i prezervacija organa, selekcija i operativni pristup kod ivog davatelja, hirurki principi
transplantacije bubrega, imunosupresivni lijekovi, odbacivanje i druge komplikacije, povrat osnovne bolesti "de novo
nefritis, DM i transplantacija bubrega, infekcije i transplantacija bubrega, kardiovaskularne bolesti i uzroci, maligniteti i
Srijeda, 12. 8. 2015.
transplant.bubrega, gastrointestinalne, pankreatine, hepatobilijarne, kone, ginekoloke i opsterine komplikacije kod

transplantantacije bubrega, psihijatrijski i psiholoki aspekti, rezultati transplantacije, saradnja sa drugim entitetom i DB, kao
i drugim dravama, uloga koordinatora.
Urodinamika
osnova urodinamike
Specijalizant mora biti sposoban izvesti, analizirati i interpretirati urodinamske pretrage.
Andrologija
osnova andrologije
osnovne analize spermiograma
evaluacija impotencije i erektilne disfunkcije
genetski poremeaji razvitka genitala
infertilitet u mukaraca
hipogonadizma i andropauze
Urolitijaza
etiologije, epidemiologije i dijagnostike nefrolitijaze
operativna i minimalno agresivna, te ostala terapija
prevencije nefrolitijaze
kontrole bolesnika nakon zahvata
Specijalizant mora biti osposobljen izvriti sljedee zahvate:
perkutana nefrostomija
vaenje ureteralnih katetera i "double J" proteza
asistiranje prilikom operacijskih zahvata
lumbotomija
incizije kod ureterolitotomija
ureteroskopija
mrvljenje kamenca u ureteru
mrvljenje kamenca u mjehuru
ekstrakcija kamenca iz mjehura
postavljanje proteza
namjetanje bolesnika za ESWL
postoperacijsko praenje bolesnika nakon zahvata
otvoreni i perkutani zahvat kod bolesnika s nefrolitijazom.
Djeja urologija
Specijalizant mora usvojiti sljedee teorijsko i praktino znanje:
Anamneza i pregled djeteta (3)
Obrada djejeg urolokog bolesnika (3)
Priprema za operacijski zahvat (3)
Endourologija u djeteta (2)
Perkutani zahvati kod djejeg urolokog bolesnika (2)
Hirurki zahvati kod kriptorhizma (2)
Operacija ingvinalne kile (2)
Operacija hidrokele (2)
Operacija refluksa (2)
Hidronefroza (2)
Operacija kongenitalnih anomalija bubrega i genitala (2)
Operacija hipospadije (2)
Specijalizant mora asistirati tokom sljedeih zahvata:
perkutani zahvati kod djejeg urolokog bolesnika
hirurkih zahvata kriptorhizma
opercaiji ingvinalne kile
operaciji hidrokele
operaciji refluksa
hidronefroze
operaciji kongenitalnih anomalija bubrega i genitala
operaciji hipospadije
Nefrologija i dijaliza
Specijalizant mora usvojiti sljedee teorijsko i osnovno praktino znanje (2):
anamneza i status, te obrada nefrolokog bolesnika
nefroloki bolesnik koji zahtijeva hirurku terapiju
principi lijeenja hipertenzije i konkretni primjeri
proteinurija i klirens kreatinina
terapija bolesnika s preterminalnom uremijom
priprema bolesnika za dijalitiki postupak
biopsija bubrega
radu s nefrolokim bolesnikom i sa skupljanjem materijala, izvoenje testova, ordiniranje terapije, biopsija nativnih bubrega
osnovnim principima hemodijalize, peritonealne dijalize
dijalizatori
vrsta i nain njihova rada
praenje toka dijalize kod bolesnika
medicinski problemi vezani uz bolesnika na dijalizi (eritropoetin, sekundarni hiperparatireodizam, prevencija ostalih
komplikacija itd.)
hirurki problemi vezani uz bolesnika na dijalizi (funkcija mokranog mjehura, nativni bubrezi, vaskularni pristup itd.)
Specijalizant mora usvojiti sljedee teorijsko i osnovno praktino znanje (2):
anamneza i pregled bolesnika
obrada bolesnika prije abdominalnih operacija
priprema bolesnika za abdominalne zahvate

Srijeda, 12. 8. 2015.
rjeavanje komplikacija nakon operacijskih zahvata

postoperacijsko praenje bolesnika nakon abdominalnih za hvata
Specijalizant mora asistirati tokom sljedeih zahvata:
holecistektomija
resekcija kolona
resekcija crijeva
anus praeter
ostali abdominalni zahvati
pankreas, slezena, itd.
Specijalizant mora biti osposobljen obaviti (3):
pripremu bolesnika za abdominalni hirurki zahvat
postaviti eluanu i duodenalnu sondu
postaviti intravensku liniju
samostalno voditi postoperacijski tok
Specijalizant mora usvojiti teorijsko i osnovno praktino znanje:
obrada bolesnika prije operacija u vaskularnoj hirurugiji (2)
priprema bolesnika za vaskularne zahvate
Specijalizant mora asistirati tokom zahvata i sudjelovati u postoperacijskom praenju bolesnika.
Specijalizant mora usvojiti teorijsko i osnovno praktino znanje o principima plastine, rekonstruktivne i estetske hirurgije, te mora
asistirati pri uzimanju konih transplantata, operacijama mikrovaskularnom tehnikom i asistiranje pri uzimanju renjeva donjih
ekstremiteta koji se upotrebljavaju u rekonstrukciji defekata (2)
Dijagnostiki i interventni ultrazvuk u urologiji
Specijalizant mora usvojiti sljedea teorijska i praktina znanja (3):
samostalno izvoenje ultrazvunih pretraga u urologiji (bubreg, mjehur, prostata)
izvoenje transrektalnog ultrazvuka i procjene veliine prostate
postavljanje perkutanih nefrostoma,
izvoenje biopsija prostate i biopsije bubrega
upoznavanje s primjenama obojenog i pulzirajueg doplera kod transplantiranog bubrega
Laparoskopski pristup i primjena novih tehnologija u urologiji
Specijalizant mora asistirati tokom laparoskopskih i retroperitoneoskopskih operacija (bubrega, nadbubrene lijezde, katetera za
peritonealnu dijalizu, stenoze PU vrata i sl.), asistirati i primjeniti laser u urologiji.
Ginekoloka urologija
Specijalizant mora usvojiti sljedee teorijsko i osnovno praktino znanje:
anamneza i ginekoloki status bolesnica s problemima uroloke ginekologije
upoznavanje s problemima kod bolesnica s uznapredovalim ginekolokim karcinomom, te postoperacijsko praenje
bolesnica
Specijalizant mora asistirati kod operacijskih zahvata.
Tokom cjelokupnog programa specijalizacije iz urologije specijalizant mora aktivno sudjelovati (asistirati) i samostalno izvriti
odreene operativne zahvate, te usvojiti odgovarajui nivo kompetencije izvoenja istih:
Samostalno obavljanje zahvata:
Bubreg, mokraovod, retroperitoneum, uz upotrebu laparoskopije - 10 veih zahvata, (nefrektomija, operacijsko
zbrinjavanje ozljede bubrega ili mokraovoda, endoskopske operacije na bubregu, ureterotomija, ureterektomija, ureteroliza
kao samostalna operacija, zdjelina limfadenektomija, pijelolitotomija, ureterolitotomija)
Mokrani mjehur - 10 veih zahvata (operacija inkontinencije, operacija divertikla, operacijsko zbrinjavanje ozljede
mokranog mjehura, transuretralna operacija mokranog mjehura)
Prostata - 10 veih zahvata (transvezikalna adenomektomija, TUR prostate, TUIP, TULIP)
Vanjski genitali - 5 veih zahvata (radikalna orhidektomija, eksploracija skrotuma, uretrektomija, operacijsko zbrinjavanje
ozljeda uretre, plastika skrotuma, amputacija penisa)
Bubreg, mokraovod i retroperitoneum - uz upotrebu laparoskopije - 20 srednjih zahvata (resekcija ciste, perkutana
operacija ciste bubrega, perkutana nefrostomija, biopsija bubrega, ureteroliza, aplikacija lasera na bubreg ili mokraovod,
ureterorenoskopija, ESWL)
Mokrani mjehur - 20 srednjih zahvata s aplikacijom lasera (cistosomija, litotripsija, resekcija mokranog mjehura,
odstranjenje stranog tijela, TUR manjeg tumora mokranog mjehura, TUR biopsija mokranog mjehura, "cold punch"
biopsija, ECG)
Vanjski genitali - 20 srednjih zahvata (orhidektomija, operacija hidrokele, varikokele, spermatokele, funikuloliza, operacije
refertilizacije, epididimektomija)
Mokrani mjehur i prostata - 40 manjih zahvata (cistostomija, biopsije prostate, uretrocistoskopija, detamponada mokranog
mjehura, ureterocistoskopija)
Vanjski genitali - 25 manjih zahvata s aplikacijom lasera (biopsija testisa, vazektomija, cirkumcizija, frenuloplastika,
skidanje kondiloma)
Asistiranje na zahvatima vee sloenosti:
Bubreg, mokraovod, retroperitoneum - 15 veih zahvata (radikalne operacije na bubregu ili nadbubrenoj lijezdi,
parcijalna resekcija bubrega, pijeloplastika, adrenalektomija, neoimplantacija uretera, aniterfluksna plastika, plastika uretera,
ureteroskopske operacije, retroperitonealne limfadenektomije)
Mokrani mjehur i prostata - 15 veih zahvata (radikalna cistektomija, radikalna prostatektomija, operacija fistule
mokranog mjehura s vaginom ili crijevom, operacija formiranja neobladdera, operacija augmentacije mokranog mjehura s
vaginom ili crijevom, operativno lijeenje ekstrofije mokranog mjehura)
Hirurki zahvati kod transplantacije bubrega - 5 veih zahvata (monoorganska eksplantacija, multiorganska eksplantacija,
transplantacija bubrega, eksplantacija kod ivog davatelja, graftektomija) i 3 manja zahvata (perkutana biopsija
transplantata, perkutana drenaa hematoma - urinoma limfokele, perkutana nefrostomija grafta).
Ustanova mora ispunjavati uvjete propisane Pravilnikom.
Srijeda, 12. 8. 2015.
VASKULARNA HIRURGIJA
Specijalista vaskularne hirurgije
Oblast
Trajanje
(mjeseci)
Abdominalna hirurgija i transplantacija organa

stie zavretkom
specijalizacije
ZZJZ FBIH
22
1
6
5
2

Djeja hirurgija
Angiologija
Angioradiologija s invazivnom i neinvazivnom
dijagnostikom, te intervencijskom radiologijom
Kardiohirurgija
Torakalna hirurgija
3
3
2
1
3
3
(1+1 )
3
Bolniki i polikliniki odjel hirurgije

lijeenjem
Angioloka ambulanta
Bolniki odjel radiodijagnostike sa
angiodijagnostikom i intervencijskom radiologijom
Bolniki odjel torakalne hirurugije
Transplantacijski centar
Bolniki odjel vaksularne hirurugije
Urologija
1
21
Godinji odmori
5
2 Specijalizant je djelimino savladao tematsko podruje i uz djelimini struni nadzor mogunosti je raditi i rjeavati probleme iz
tematskog podruja
Ope kompetencije
Zavretkom specijalistikog usavravanja specijalizant vaskularne hirurgije mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije.
Zavretkom specijalizacije specijalizant vaskularne hirurgije mora:
zatite (3)
biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava, te sudjelovati u provedbi
poznavati vanost i nain efiksanog voenja detaljne dokumentacije, te isto primjenjivati u svom radu u skladu sa vaeim
propisima (3)
zdravstva (3)
a) Zajedniki hirurki program
Zavretkom dijela programa specijalizacije "Zajedniki hirurki program" specijalizant vaskularne hirurgije mora usvojiti sljedee
Srijeda, 12. 8. 2015.
Hirurke infekcije
infekcija.
infekcije ake (3)
mekih tkiva 12
dr. (3)
apendektomije 5
preivanje ulkusa 2
kolecistektomija 3
drugi zahvati 10
(3)
traumi prsita (3)
punkcija zgloba 2
torakalna drenaa 2
Srijeda, 12. 8. 2015.

sepsi (3)
tromboemboliji (3)
lijeenju akutne boli,
anestezoiloki postupak (uvod, intubacija, odravanje, buenje, postoperativni oporavak) 15
ozljedama ake (2)
infekciji ake (3)
trasplantatima (2)
embolektomije 3
Djeja hirurgija
apendektomija 3
akutni skrotum 2
retencija 3
uroloke operacije 3
b) Angiologija
simptomatologiji, dijagnostici, diferencijalnoj dijagnozi i konzervativnim postupcima lijeenja bolesti krvnih ila (3)
primjeni aparature koja se koristi u rutinskoj vaskularnoj neinvazivnoj dijagnostici, ukljuujui pletizmograf, pulsni doppler,
doppler kontinuiranog vala, te color flow duplex scan (3)
izvoenju intervencija pod kontrolom ultrazvuka (3)
hemodinamici (3)
vaskularnoj biologiji (3)
Angioradiologija s invazivnom i neinvazivnom dijagnostikom, te intervencijskom radiologijom
Specijalizant mora biti sposoban primijeniti teorijsko i praktino znanje:
analizirati radioloki prikaz krvnih ila (DSA, MRA, MSCT angiografija) (3)
primijeniti tehnike arterijske kateterizacije (2)
sudjelovati u dijagnostikim i terapijskim postupcima, ukljuujui angioplastiku, stenting, trombolitiku terapiju, embolizaciju
te saradnja u postavljanju endovaskularnih graftova (1)
Srijeda, 12. 8. 2015.
Kardio-torakalna hirurgija
izvriti medijalnu sternotomiju (3)
primijeniti ekstrakorporalnu cirkulaciju, hemodiluciju, hemoseparaciju i autotransfuziju (cell saver) (2)
sudjelovati u primjeni elektrostimulacije srca (2)
sudjelovati u dijagnostici i lijeenju najeih oboljenja iz podruja torakalne hirurgije (2)
izvoditi razliite tipove torakotomija (3)
izvesti avovi plua i zatvaranje bronha (2)
asistirati pri veim operacijama na pluima i jednjaku (2)
izvoditi torakalne punkcije i drenae (3)
Abdominalna hirurgija i transplantacija organa
sposobnost asistiranja pri velikim abdominalnim operacijama (3)
izvriti hirurke postupke kod portalne hipertenzije (3)
primijeniti osnove laparoskopske tehnike i pristupa (2)
pripremiti vaskularne strukture prilikom eksplantacije organa (3)
primjeniti tehnike potpore cirkulacije pri samoj transplantaciji (2)
izvriti vaskularne anastomoze u postupku transplantacije (2)
izabrati i primjeniti vaskularne graftove u transplantacijskoj hirurgiji (2)
Urologija
sintetizirati znanje o anatomiji, patolokoj anatomiji i fiziologiji urotrakta (3)
procijeniti ulogu najeih dijagnostikih postupaka u urologiji (Rtg, UZV, cistoskopija, urodinamika mjerenja) (2)
primijeniti operacijske tehnike: ekstra i transperitonealni pristupi na nadbubrene lijezde, bubrege, mokraovode i mokrani
mjehur (3)
primijeniti osnovne metode derivacije urina (2)
izabrati najee endoskopske zahvate u urologiji (2)
Specijalizant tokom specijalizacije mora:
sudjelovati u timskom radu s kliniarima srodnih struka (angiolog, kardiolog, nefrolog, hematolog, angioradiolog, neurolog,
endokrinolog, dermatolog, ortoped-traumatolog, fizijatar itd.) kroz svakodnevni rad na odjelu te uestvovanjem u
zajednikom rijeavanju klinikih sluajeva
provoditi prijeoperacijsku obradu i postavljati indikacije za operacijski zahvat, te sudjelovati u postoperacijskom praenju i
kontroli bolesnika na odjelu
sudjelovati u radu ambulante za vaskularnu hirurgiju, te dogovarati potrebne postupke u dogovoru sa mentorom
Specijalizant vaskularne hirurgije mora izvoditi sve vrste vaskularnih hirurkih procedura pod direktnom supervizijom mentora. Prije
samostalnih operacija specijalizant mora izvriti asistencije kod vaskularnih operacija, samostalno pripremiti operacijsko polje od
pripreme do perivaskularne disekcije, te u potpunosti savladati postavljanje avova na krvnu ilu i izvoenje anastomoze arterija i
vena.
Zavretkom specijalizacije, specijalizant mora biti kompetentan sudjelovati u sljedeim operacijskim postupcima:
na karotidnim i supraaortalnim arterijskim granama
operacije gornje aperture grudnog koa
arterijske rekonstrukcije gornjih ekstremiteta
simpatektomija
suprarenalna aneurizma aorte
rekonstrukcija renalnih i visceralnih arterija
elektivna operacija aneurizme abdominalne aorte
hitna operacija aneurizme abdominalne aorte
aortobifemoralno premotanje
iliofemoralno premotenje
aksilofemoralno i druga ekstraanatomska premotenja
procedure pri perifernoj disekciji aorte (Stanford B, DeBakey III)
infraingvinalna premotenja (svi tipovi)
reoperacijska hirurgija
hirurgija inficiranoga grafta
zbrinjavanje vaskularnih ozljeda
intervencije pri arterijsko venskim malformacijama
angioplastika, tromboliza, stenting
hirurgija limfnog sistema
recidivne i kompleksne varikozne vene
rekonstrukcije u venskom sistemu
endoskopski vaskularni postupci
postavljanje filtera u venu cavu
postupci za pristup krvnim ilama
perioperativna angiografija
tromboliza endoluminalnih graftova
enderektomije
zbrinjavanje akutnih okluzivnih stanja krvnih ila
angioplastike zakrpom (patch plastica)
Specijalizant vaskularne hirurgije mora usvojiti sljedee posebne kompetencije:
Prijeoperacijska obrada i postavljanju indikacije za operacijski zahvat (3)
Postoperacijsko praenje i kontrola bolesnika na odjelu (3)
Poznavanje vaskularnih operacijskih postupaka (3)
Samostalna priprema operacijskog polja od pripreme do perivaskularne disekcije (3)
Postavljanje avova na krvnu ilu i izvoenje anastomoze arterija (3)
Hirurgija karotidne arterije (3)
Op. gornje aperture grudnog koa (3)
Op. aneurizme abdominalne aorte (3)
Op. aortoilijakalnog podruja (3)
Op. femoropoplitealnog podruja (3)
Srijeda, 12. 8. 2015.

Op. femorokruralnog podruja (3)

Op. visceralnih arterija (3)
Simpatektomije (3)
Ozljede arterija i velikih vena (3)
Fascijotomije i amputacije (3)
Ekstraanatomska premotenja (3)
Op. varikoznih vena (3)
Op. portalne hipertenzije (3)
Embolektomije (3)
A-V fistule (3)
Karotidna endarterektomija 10
Op. aneurizme abdominalne aorte 7
Op. aortoilijakalnog podruja 8
Op. femoropoplitealnog podruja 15
Op. femorokruralnog podruja 3
Op. zbrinjavanje ozljede arterija i velikih vena 3
Fasciotomija i amputacija 18
Ekstraanatomska premotenja 3
Op. varikoznih vena 15
Embolektomija 15
Profundoplastika 3
asistent. Specijalizant mora u svakom tematskom podruju obaviti minimalno 80% zahvata. U sluaju nedovoljnog broja hirurkih
bolesnika (sluajeva) u odgovarajuem tematskom podruju koje specijalizant obavlja samostalno, preostali broj (postotak) zahvata
se mora kvantitativno i kvalitativno obavljati odreeni broj operacija (minimalni broj najeih operacija u ustanovi u kojoj se
provodi specijalizacija u godini dana):
operacija aneurizme abdominalne aorte (minimalno 20); endarterektomije karotidnih arterija
(minimalno 30); aortobifemoralna premotenja (minimalno 10); infrainguinalna premotenja
(minimalno 40); reoperacije (minimalno 15); operacija varikoziteta (minimalno 70),
se mora nalaziti odgovarajua dijagnostika:
biohemijski laboratorij, djelatnost transfuzijske medicine, djelatnost radiologije
RTG, CT, MR, UZ, intervencijska radiologija.
PRILOG 1.2.
PLANOVI I PROGRAMI
SPECIJALIZACIJA ZA DOKTORE STOMATOLOGIJE

SADRAJ
STOMATOLOKA PROTETIKA
ORALNA MEDICINA I PARODONTOLOGIJA
DENTALNA PATOLOGIJA I ENDODONCIJA
ORALNA HIRURGIJA
PREVENTIVNA I DJEIJA STOMATOLOGIJA
ORTODONCIJA
SOCIJALNA MEDICINA, ORGANIZACIJA I EKONOMIKA ZDRAVSTVA
Naziv koji se stie
ispita
Specijalista stomatoloke protetike
3 godine (36 mjeseci)
Oblast
0. Osnovna teorijska nastava
1. Teoretska nastava iz stomatoloke protetike
2. Stomatoloka protetika
2.1. Gnatologija
2.2. Stomatoloki materijali
2.3. Totalne proteze
2.4. Parcijalne proteze
2.5. Fiksna protetika
2.6. Protetska implantologija
3. Bolesti zuba i endodoncija
4. Bolesti usta i paradontologija
5. Maksilofacijalna hirurugija
6. Oralna hirurgija
7. Socijalna stomatologija
8. Godinji odmori
Trajanje
15 dana
5 mj i 20 dana
23 mj i 15 dana

ZZJZ FBIH
Klinika za stomatoloku protetiku
20 dana
20 dana
20 dana
20 dana
20 dana
Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju

Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu
Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju
Klinika za oralno-hirurke discipline
Institut za socijalnu medicinu medicinskog
fakulteta ili zavod za javno zdravstvo
3 mj

PRILOG 1 1 Doktori Medicine 62 15

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

PRILOG 1 1 Doktori Medicine 62 15

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Broj 62 - Strana 92

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Srijeda, 12. 8. 2015.

Mjesto obavljanja staa

Srijeda, 12. 8. 2015.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Srijeda, 12. 8. 2015.

elektrolita, posttraumatske psihoze i delirantna stanja) (3)

Srijeda, 12. 8. 2015.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

kateterizaciji mokranog mjehura (3)

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Srijeda, 12. 8. 2015.

Hirurka intenzivna njega

ANESTEZIOLOGIJA, REANIMATOLOGIJA I INTENZIVNA MEDICINA

Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina

Mjesto obavljanja staa

Bolniki odjel za anesteziologiju

Srijeda, 12. 8. 2015.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Kompetencije koje polaznik

Bolniki odjel za anesteziologiju

Bolniki odjel za anesteziologiju

Bolniki odjel intenzivnog lijeenja

Ustanova za hitnu medicinsku pomo

Internistika intenzivna medicina s nefrologijom

Intenzivna medicina za novoroenad

Bolniki odjel hirurkog intenzivnog

Intenzivna medicina za dojenad, malu djecu i djecu

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Srijeda, 12. 8. 2015.

Srijeda, 12. 8. 2015.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Specijalizant mora izvriti i asistirati:

Broj 62 - Strana 100

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Srijeda, 12. 8. 2015.

Pokazati vjetinu izvoenja anestezije za operacije u opstetriciji

Srijeda, 12. 8. 2015.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 62 - Strana 101

patient controlled analgesia (PCA): 10 postupaka

Broj 62 - Strana 102

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Srijeda, 12. 8. 2015.

upotrijebiti manualnu ventilaciju i mehaniku ventilaciju u hitnih bolesnika (odrasli): 40 postupaka

Srijeda, 12. 8. 2015.

Uvjeti za ustanovu u kojoj se

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 62 - Strana 103

pokazati vjetinu izvoenja mehanike ventilacije (3)

Mjesto obavljanja staa

Bolniki odjel dermatovenerologije

Broj 62 - Strana 104

Kompetencije koje polaznik

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Srijeda, 12. 8. 2015.

medicinska kozmetologija (korektivna dermatologija)

alergologija i profesionalne bolesti koe

dermatoloka mikologija i parazitologija

Opa dermatoloka ambulanta

Srijeda, 12. 8. 2015.