Professional Documents
Culture Documents
Donah Zohar - Ian Marshall SQ DuhovnaInteligencija PDF
Donah Zohar - Ian Marshall SQ DuhovnaInteligencija PDF
SQ
Duhovna inteligencija sutinska inteligencija
Naslov izvornika:
Danah Zohar & Ian Marshall
SQ Spiritual Intelligence the Ultimate Intelligence
First published in Great Britain 2000
Copyright 2000 by Danah Zohar and Ian Marshall
The moral rights of the authors has been asserted
Copyright 2002, za hrvatsko izdanje V.B.Z., Zagreb
Digitalizacija knjige : Equilibrium
ZAHVALE
eljela bih zahvaliti Quentinu Baeru i savjetnicima iz Cambridge Managementa na velikodunoj pomoi pri istraivanju provedenom za
ovu knjigu i pri njezinom pisanju.
Zahvaljujem na doputenju da navedem sljedea djela:
Iscjeljenje iz Zbirke poezije D. H. Lawrenca, u izboru V. de Sola
Pintoa, F.VV.Robertsa, copyright 1964., 1971., s doputenjem Angela
Ravaglija i CM. Weekleyja, upravitelja ostavtine Friede Lawrence
Ravagli. Pjesma je tiskana uz doputenje Viking Penguina, odjela
Penguin Putnom Inc., i Laurence Pollingera Ltd.
Pjesme Neprestano mislim na one koji su bili istinski veliki,
Stephena Spendera, iz njegove Zbirke poezije, i Little Gidding iz
etiri kvarteta, T.S. Eliota, tiskane su uz doputenje Faber and Faber
Limited.
Stihovi iz Soneta 4, Soneta Orfeju, Rainera Maria Rilkea, u izbo
ru i prijevodu CF. MacIntyrea, copyright 1960, koriteni su uz do
putenje University of California Press.
Izvaci iz Gospodara prstenova, J.R.R. Tolkiena, tiskani su uz do
putenje HarperCollins Publishers.
Stihovi iz Devinskih elegija Rainera Maria Rilkea, u prijevodu
Stephena Cohna, koriteni su uz doputenje Carcanet Press Limited.
Stihovi iz Gitanalija, Rabindranata Tagorea, tiskani su uz do
putenje izdavakog odjela Visva-Bharati u sklopu Visva-Bharati
University, Kalkuta.
Izvadak iz O ljubavi i drugim potekoama, Rainera Maria Rilkea,
u prijevodu J.J.L. Mooda, copyright 1975., koriten je uz doputenje
W.W.Norton & Co., New York.
SADRAJ
Prvi_dio:_to_je_to_SQ .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
1._Uvod_u_SQ. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
2._Kriza_smisla. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
Drugi_dio:_Znanstveni_dokazi_o_postojanju_SQ. . . . . 34
3._Tri_naina_razmiljanja,_tri_vrste_inteligencije . . . . . 35
4._Neto vie o ivanim oscilacijama_od_40_Hz,
_svijesti_i_SQ. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
5._Boanska_toka_u_mozgu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .76
Trei_dio:_Novi_model_sebstva_ . . . . . . . . . . . 93
_Meuigra:_Kratka_povijest_ovjeanstva
94
6._Lotos_sebstva_I:_razina_ega . . . . . . . . . . . . . . . 101
7._Lotos_sebstva_II:_asocijativna_sredina
.112
8._Lotos_sebstva_III:_sredite . . . . . . . . . . . . . . . . 124
etvrti_dio:_Kako_koristiti_SQ
9. Kako se postaje duhovno zakrljao
10. Kako se moemo izlijeiti pomou SQ-a
133
134
149
161
174
180
181
223
228
Prvi dio
TO JE TO SQ?
1. UVOD U SQ
LOTOS SEBSTVA
Otkrie da SQ upuuje psihologiju na tercijarni proces, zahtijeva ra
zvoj novog psiholokog modela ljudskog ja i ljudske osobnosti. Do
sadanji modeli imali su dva sloja: vanjsku, svjesnu, racionalnu
linost i unutranju, sainjenu od uglavnom nesvjesnih asocijacija,
motivacija, neuroza i tako dalje. Tercijarni proces uvodi trei sloj,
sredinju jezgru.
U ovoj je knjizi sebstvo predstavljeno kao lotos sa est latica.
Vanjski sloj svake latice prikazuje ego, izraen u est moguih tipo
va linosti ili funkcija koje priznaju mnogi psiholozi. Prvenstveno
u se oslanjati na tri izvora potkrijepljena opsenim istraivanjima:
na J.F. Hollanda i njegov znanstveni rad o odabiru karijere i est ti
pova osobnosti; na Jungovih est tipova kako ih koriste MyersBriggs (introvertni, ekstrovertni, misaoni, osjeajni, osjetilni, intui
tivni), i na Cattellovu studiju o motivaciji.
'Meu laticama lotosa svatko e pronai osnovne vidove svoje
svjesne linosti. Dublje dolje, u svakoj je latici sloj primarnih procesa
ZNANSTVENI DOKAZI O
POSTOJANJU SQ
SQ je duevna sposobnost stara koliko i ovjeanstvo, ali ta se ideja
po prvi put u cijelosti razlae tek u ovoj knjizi. Do sada se znanost
i psihologija nisu uputale u rasprave o smislu i njegovoj ulozi u na
em ivotu. Spominjanje duhovne inteligencije dovodi znanstveni
ke u nepriliku jer dananja znanost nije opremljena za prouavanje
onoga to izmie objektivnom mjerenju.
Meutim najnovija neuroloka, psiholoka i antropoloka istra
ivanja ljudske inteligencije, ljudskog razmiljanja i lingvistikih
procesa ve su pruila obilje dokaza o postojanju SQ. Veina temelj
nih istraivanja koja otkrivaju da u mozgu postoji neuroloka pod
loga za SQ ve su provedena, ali prevladavajui koncept IQ-a zasje
nio je daljnja ispitivanja otkrivenih podataka. Cilj ove knjige je obje
diniti etiri zasebna toka istraivanja koja su dosad ostala nepove
zana zbog uske specijaliziranosti suvremene znanosti.
Prvo je, poetkom 1990-tih, neuropsiholog Michael Persinger
proveo istraivanje o postojanju boanske toke u ljudskom moz
gu, a u novije vrijeme, 1997, ta je istraivanja ponovio neurolog VS.
Ramachandran sa svojim timom znanstvenika pri Sveuilitu Kalifornija. To ugraeno duhovno sredite smjeteno je meu ivanim
PRIMJENA SQ
Gledano sa stajalita evolucije, Deaconova neurobioloka studija je
zika i simbolikog predoavanja pokazuje da se pri svom razvoju
mozak u doslovnom smislu koristio SQ-om. SQ nas je programira
la da postanemo ovakvi kakvi smo i ona nam daje potencijal za
daljnje reprogramiranje - za rast, preobrazbu, irenje naeg ljud
skog potencijala.
SQ nas ini kreativnima. Njoj se utiemo kad valja biti prilagod
ljiv, vizionar, stvaralaki spontan.
SQ nam slui za rjeavanje egzistencijalnih problema - kad
osjetimo da smo kao osobe zapeli u mjestu, da smo zarobljeni sta
rim navikama, neurozama ili problemima proizalim iz bolesti ili
boli. SQ je ta koja nam pomae osvijestiti nae egzistencijalne pro
bleme i rijeiti ih - ili, ako nita drugo, pomiriti se s njima. Ona daje
dublji smisao naoj ivotnoj borbi.
SQ je na kompas na rubu. Najizazovniji ivotni problemi le
e izvan granica oekivanog i poznatog, izvan zadanih pravila, s
onu stranu bivih iskustava, onkraj svega onoga s ime se znamo
nositi. U teoriji kaosa, rub je granica izmeu reda i kaosa, izmeu
udobne uvjerenosti o tome tko smo i potpune izgubljenosti. U toj
toki moemo se pokazati najkreativnijima. SQ, na duboki, intui
tivni osjeaj za smisao i vrijednosti, na je vodi po rubu. SQ je naa
savjest. (Na hebrejskom rijei savjest, kompas i skrivena, unu
tranja istina due imaju isti korijen)
SQ nam moe posluiti da postanemo duhovniji u pogledu vje
re. SQ nas vodi u samo sredite stvari, prema jedinstvu iza razlika,
prema potencijalima s onu stranu konkretnog. SQ nas moe dove
sti u dodir sa smislom i sutinskim duhom u pozadini svih velikih
TESTIRANJE SQ-a
Visoko razvijena SQ prepoznaje se po ovim znaajkama:
KAKO RAZVITI SQ
U suvremenom je drutvu kolektivna SQ niska. ivimo u duhovno
tupom drutvu koje karakterizira materijalizam, probitanost, usre
dotoenost na sebe, nedostatak smisla i manjak predanosti. Ipak, kao
pojedinci moemo uiniti neto da podignemo razinu svoje SQ - to
vie, daljnji razvoj drutva ovisi upravo o tome da se dovoljan broj
pojedinaca upusti u to. Openito govorei, SQ moemo podii tako
da vie koristimo tercijarni proces - sklonost da pitamo zato, da
traimo vezu meu stvarima, da izvuemo na povrinu svoje pret
postavke o smislu koji lei u pozadini i u sri stvari, da postanemo
refleksivniji, da segnemo izvan sebe, da preuzmemo odgovornost,
da postanemo vie svjesni sebe, iskreniji prema sebi i hrabriji.
2. KRIZA SMISLA
vjerovala. Odrasla sam u Americi koja je prola kroz razdoblje McCarthyizma i srljala put Vijetnama. Voe kojima sam se divila, a ko
je su govorile o idealima i vrijednostima ubijene su: JFK, Martin Luther King i Bobby Kennedy.
Bili smo dobrostojea obitelj srednje klase, ali moj je ouh mije
njao poslove i ljubavnice dok je moja vrlo inteligentna majka guta
la tablete da previe ne razmilja. Kasnije je poinila samoubojst
vo, tako da uope ne mora misliti. Kad sam poodrasla jedva da smo
vie uope imali kontakt s roacima. Veina ih se preselila u druge
gradove ili drave, a susjedi su se selili isto tako esto kao i mi. Pro
mijenila sam est kola. Pokuala sam nai korijene prvo u religiji
svog djeda i bake, zatim u drugim vjerama, ali ma koliko traila ni
jedna me nije zadovoljavala. Kao i Anders, cijelog svog odraslog i
vota traila sam smisao, neki nain ivljenja ili viziju koja bi moje
postupke, moje roditeljstvo i moj rad smjestila u iri kontekst.
Moja pria nije rijetkost. Nae je doba obiljeeno rasapom obi
telji, zajednice, tradicionalnih religija, gubitkom ili nedostatkom ju
naka, i mladim ljudima koji u svemu tome tapkaju za smislom. i
vimo u doba u kojem nema jasnih putokaza, nema jasnih pravila ni
jasnih vrijednosti, nema jasnog puta odrastanja ni jasne vizije odgo
vornosti.
Naem ivotu nedostaje sveobuhvatni kontekst, prirodno stru
janje smisla kojemu bismo jednostavno pripadali. Za tu duhovnu
pusto velikim je dijelom zasluan upravo na visoki IQ. Intelektualiziranje nas je odaleilo od prirode i od drugih, udaljilo od religije.
U velikom tehnolokom skoku naprijed ostavili smo za sobom tra
dicionalnu kulturu i njene zadane vrijednosti. Na IQ je smanjio
rad, poveao bogatstvo i dugovjenost i izumio bezbrojne igrakice
od kojih neke prijete i nama i naem okoliu. Ali nismo pronali na
in da u svemu tome otkrijemo vrijednost.
Suvremena je kultura duhovno zaostala, ne samo ona na zapa
du, nego sve vie i u azijskim zemljama koje su pod utjecajem Za
pada. Kad kaem duhovno zaostala mislim na to da smo izgubi
li osjeaj za temeljne vrijednosti - one vezane za zemlju i godinja
doba, za dan i protok sati, za orua kojima se sluimo i za svakod
nevne rituale, za tijelo i njegove mijene, za seks, za rad i njegove
plodove, za ivotne faze, i za smrt kao prirodan zavretak. Mi pri
mjeujemo, koristimo i doivljavamo samo ono neposredno, vidlji
vo, upotrebljivo. Slijepi smo za dublje razine simbolike i smisla, koji
predmete kojima se sluimo, nae postupke i nas same stavljaju u
ULOGA ZNANOSTI
Na zapadu se tradicionalna kultura i sva znaenja i vrijednosti koje
je ona uvala poela rastakati kao posljedica znanstvene revolucije
sedamnaestog stoljea i prateeg razvoja individualizma i raciona
lizma. Misli Isaaca Newtona i znanstvenika njegovog kruga potak
le su ne samo razvoj tehnologije koja je omoguila industrijsku re
voluciju, ve i eroziju vjere i filozofije ivota, koje su dotad bile pot
poranj drutva. Nova je tehnologija donijela mnogo dobra ali je isto
tako povukla ljude sa zemlje u gradove, rasprila zajednice i obite
lji, istisnula tradiciju i zanate i praktiki onemoguila oslanjanje na
naviku i ponavljanje. Asocijativna znaenja i vrijednosti izgubili su
uporite. Revolucija u nainu razmiljanja, koja je zatim slijedila,
oduzela je uporite ljudskoj dui.
Osnovna naela njutonijanske filozofije mogla bi se svesti na ri
jei atomizam, determinizam i objektivizam. Iako nam se i
ne apstraktnima i dalekima ideje izraene tim rijeima dodirnule su
samo sredite naeg bia.
Atomizam je stajalite da se svijet u konanici sastoji od djelia
- estica, izoliranih u prostoru i vremenu. Atomi su vrsti i nepro
bojni, s vrstim, brzim granicama: ne mogu prodrijeti jedni u druge
i uspostavljaju odnos kroz akciju i reakciju. Odguruju jedni druge
ili se nastoje izbjei. John Locke, osniva ideje o liberalnoj demokra
ciji iz osamnaestog stoljea, posluio se atomima kao modelom za
pojedinca, temeljnu jedinku drutva. Drutvena cjelina, tvrdio je on,
je iluzija; najvanija su prava i potrebe pojedinca. Atomizam je ta
koer kamen temeljac psihologije Sigmunda Freuda i njegove Te
orije objektnih odnosa.
Prema toj teoriji svaki je od nas izoliran unutar neprobojnih gra
nica ega. Ja sam za vas samo objekt, a isto tako i vi za mene. Nikad
BOLESTI SMISLA
Jedan od najeih naina na koji, ovako lieni smisla, traimo puni
nu jest opsjednutost zdravljem. Te dvije rijei imaju isti korijen: biti
zdrav znai biti potpun, izlijeiti - iscijeliti. I tako se hvatamo za
svaku zdravstvenu pomodnost, svaku vitaminsku dijetu i reim
vjebe, pa ih nastojimo ugurati u svoje pretrpane ivote. Pa ipak,
ustoliena suvremena medicina umnogome je njutonijanska. Ona
na tijelo gleda kao na mehanizam, dobro podmazan genetski stroj;
na bolest kao na neto to treba iskorijeniti ili izlijeiti; na starenje
i na smrt kao na pogreku ili neprijatelja sustava.
Neki lijenici i medicinari ipak su poeli drugaije gledati na
bolest. Smatraju je vapajem tijela i osobe za panjom koju treba
obratiti neemu u naem ivotu to e, ostane li zanemareno, izaz
vati nepopravljivu tetu ili trajne fizike, emocionalne i/ili duhov
ne patnje, ak i smrt. Problem moe biti izazvan naim stavovima
ili nainom ivota, a ne poremeajem kemije u organizmu. Prema
rijeima lijenika, pacijenata, znanstvenika i politiara koji su lipnja
1999. prisustvovali meunarodnom skupu u Britaniji posveenom
takvom gledanju na bolest, velik dio naih patnji, pa ak i kroninih
oboljenja posljedica su bolesti smisla. Rak, bolesti srca, Alzheimerova bolest i druge demencije kojima mogu prethoditi depresija,
umor, alkoholizam ili droga oituju krizu izazvanu besmislom to
se uvukla u same elije naega tijela. A onda se na koncu i smrt do
ivljava s boli i strahom jer nama nedostaje smisleni kontekst u koji
bismo smjestili prirodni zavretak ovoga ivota, mi nismo nauili
umrijeti blaeno, spokojno, lako.
Delegati na toj konferenciji tvrdili su da bolesti smisla uzimaju
maha ve i zato to medicinske i znanstvene ustanove zanemaruju
sloenije uzroke mnogih oboljenja. One se oslanjaju na medikalizaciju bolesti - trae 'pravi' gen, smiljaju 'pravi' lijek da bi blokira
li ili istrijebili smetnju, zanemarujui injenicu da mnoge patologije
nisu prvenstveno fizike, ve prije duhovne ili psihofizike naravi.
U svojoj pjesmi Iscjeljenje D. H. Lawrence pie:
Ja nisam stroj, zbir razliitih dijelova.
I nisam bolestan zato to je
mehanizam zatajio.
Bolestan sam od rana na dui, u dubljem ja
svojih emocija
a ranama na dui treba dugo, dugo vremena, samo
vrijeme moe pomoi
i strpljenje, i izvjesno muno pokajanje
dugo, teko pokajanje, poimanje ivotne pogreke,
i oslobaanje samoga sebe
od beskrajnog ponavljanja iste pogreke
koju je svekoliko ovjeanstvo odluilo posvetiti.
STRAH OD IZUMIRANJA
Tehnologija dvadesetog stoljea uvela je jo jednu krizu smisla. I ne
ko su ljudi doivljavali katastrofe i prirodne kataklizme, ali uvijek
se podrazumijevalo da e se ljudski ivot, ili ivot openito, nastavi
ti milijunima godina. Osobna drama svake generacije bila je sastav
ni dio jednog ireg procesa i protoka vremena. Meutim, nakon
Drugog svjetskog rata poeli smo ivjeti prvo s mogunou ma
sovnog istrebljenja atomskim ratom, a u novije vrijeme jo i s dodat
nom prijetnjom ekoloke katastrofe.
VRIJEME ZA PITANJA
Nadam se da sam donekle pojasnila to je to duhovna inteligencija
i zato nam je ba u dananje vrijeme toliko potrebna. Ali mi ivimo
u dobu znanosti i elimo li imati vrste argumente u obranu SQ mo
ramo se upitati odakle nam ona i kako djeluje u ljudskom mozgu.
to je to u naem mozgu to nam daje inteligenciju usmjerenu na
smisao? Kakvu je to ulogu odigralo u ljudskoj evoluciji? Zato i ka
ko to da na mozak ima sposobnost djelovati i izvan svoga prostor
nog ogranienja, proiriti granice? Kako svoje iskustvo moemo
staviti u nov kontekst i nove okvire? to je to u prirodi mozga to
naem umu moda moe omoguiti pristup do inteligencije ili svi
jesti koja je izvan individualnog mozga i njegove ivane grae? to
bi to moglo znaiti, u smislu neurologije i fizike, da nae sebstvo ko
je je na razini ega moe proniknuti u dublje slojeve poimanja? Zato
je, ukratko, na mozak bioloki opremljen tako da budemo duhov
na bia? U poglavljima 3 do 5 pozabavit u se ovim pitanjima i po
nuditi ona bitna znanstvena otkria koja su zasada dostupna.
Drugi dio
ZNANSTVENI DOKAZI
O POSTOJANJU SQ
PREDNJI MOZAK
MEUMOZAK
HRPTENA MODINA
SREDINJI KANAL
Vanjska graa mozga
NEURON
Ljudski mozak sadri izmeu 10 000 000 000 i 100 000 000 000 iv
anih stanica ili neurona. Ima ih oko stotinu razliitih vrsta, a oko
pola ih je smjeteno u najrazvijenijem dijelu mozga, modanoj kori.
Tipini neuron ima oblik drveta, s korijenjem (dendritima), tije
lom stanice (soma), deblom (akson) i granama (zavreci aksona). Dendriti svakog neurona primaju osjetilne podraaje koji ga
mogu stimulirati ili koiti. Ti podraaji putuju prema tijelu stanice,
postepeno slabei. Ako u odreenom asu do tijela stanice stigne
dovoljno podraaja on du aksona uga poticaj za akciju. Taj poti
caj za akciju putuje poput zapaljenog fitilja do zavretaka aksona. Za
vreci aksona tvore sinapsu (spoj) s dendritima susjednih neurona.
Piramidni neuron modane kore ima izmeu tisuu i deset ti
sua sinapsi koje izravno komuniciraju s mnogim drugim neuroni
ma, uglavnom onim najbliima u modanoj kori. Veina sinapsi
djeluje pomou kemijskih signala. Zavretak aksona jednog neuro
na izlui kap kemikalije poznate kao neurotransmiter, koja onda po
budi ili zakoi susjedni dendrit. Poznato je da se u razliitim mo
danim sustavima koristi preko desetak takvih neurotransmitera ko
ji djeluju na mentalne i emocionalne sposobnosti i stanja.
Noradrenalin, na primjer, stimulira cijeli mozak. Premala koli
ina moe pridonijeti depresiji, a ako ga ima previe moe izazvati
maniju. Acetilkolin potie vanjski sloj modane kore i omoguuje
suvislo titranje ivaca kojem moemo zahvaliti svijest. Manjak acetilkolina remeti to titranje i smatra se jednim od uzroka Alzheimerove bolesti. Serotonin stimulira odreene modane sustave pa se
depresija pripisuje manjku te kemikalije. Slavni antidepresiv Prozac
djeluje tako da podie razinu serotonina. Kod niske razine kako serotonina tako i acetilkolina, simptomi Alzheimera mnogo su tei.
etvrti vrlo aktivni neurotransmiter je dopamin koji takoer stimu
lira odreene modane sustave. Kod depresije u nekim je dijelovi
ma mozga esto premalo dopamina; kod shizofrenije ima ga daleko
previe u drugim dijelovima. Gotovo svi lijekovi koji utjeu na men
talne funkcije - sredstva za smirenje, stimulanti, opijati, antidepresivi i tako dalje - ine to djelujui na jedan ili vie neurotransmitera.
Neuroni funkcioniraju tako da alju signale, poput signala u te
lefonskoj mrei ili raunalu. Pri ovoj funkciji posreduje neto to bi
se moglo nazvati poticajem za akciju. Dendriti, meutim, djeluju na
mnogo istananiji nain. Veina dendrita na podraaj ne proizvodi
Neuron
poticaj za akciju. Oni djeluju na susjedne dijelove istog neurona, ili
na oblinje neurone putem elektrinih polja, i zatim se vraaju u
svoje normalno stanje. Sustavi meusobno djelujuih neurona mo
gu u dendritima proizvesti oscilirajua elektrina polja.
RAZMILJANJE U NIZU - IQ
Pojednostavljeni model razmiljanja kao neeg linearnog, logi
nog i hladnog nije pogrean - samo to to nije cijela pria. On je iz
veden iz aristotelijanske logike i aritmetike: Ako je x, onda je y, ili
2+2=4. Ljudskim biima ta vrsta razmiljanja ide jako dobro i u
tome smo nadili sve nie ivotinje. Raunalima ide ak i bolje.
Mozak ga moe izvesti zahvaljujui vrlo specifinoj vrsti ivanih
sklopova poznatih kao ivani traktovi.
ivani traktovi nalik su nizu telefonskih kablova. Akson jednog
neurona ili skupine neurona stimulira dendrite sljedeeg neurona
ili skupine neurona pa kroz lanac povezanih neurona prolazi elektrokemijski signal, bilo da se radi o jednoj misli ili o toku misli. Sva
ki neuron u nizu pali se ili gasi i ako se oteti ili iskljui ma koji dio
lanca cijeli niz se gasi, kao kod serijski povezanih aruljica na boi
nom drvcu.
ivani traktovi ue (programiraju se) prema odreenom pro
gramu ija su pravila u skladu s logikom. To je uenje korak po ko
rak i ima stroga pravila. Kad traimo od djece da neto nabubaju
napamet mi ih zapravo potiemo da programiraju mozak za produ
ciranje u nizu. Tako se stvara razmiljanje korisno za rjeavanje ra
cionalnih problema ili ispunjavanje tono odreenih zadataka. To je
vrsta razmiljanja tipa kako?, usmjerenog na cilj, pomou kojega
uimo gramatika pravila ili pravila igre. Ono je racionalno i logi
no: Ako postupim ovako mogu oekivati odreenu posljedicu.
Razmiljanje u nizu je vrsta mentalne sposobnosti koja se provjera
va u standardnim IQ testovima.
ivanih traktova i krugova neophodnih za razmiljanje u nizu
ima i drugdje u tijelu i kod niih ivotinja. Jednostavna, zadana, se
rijska podeenost modanog debla i kraljenine modine odgovor
na je za refleksni skok koljena, podeavanje temperature tijela i krv
nog tlaka i druge sline jednostavne funkcije. Na ovoj razini, serij
ska programiranost ivaca radi kao termostat centralnog grijanja.
Uvjetovani refleksi gotovo su isto tako jednostavni.
Razmiljanje u nizu, ili produciranje, zahtijeva precizan protok
impulsa, od toke do toke. Postoje ivani traktovi koji, na primjer,
svaku toku na mrenici oka vode prema pridruenoj toki thalamusa, a onda od toke do toke na vidno podruje modane kore,
te dalje lancem vizualnog produciranja. Druga osjetila poput osjeti
la mirisa, sluha i dodira koriste druge ivane traktove.
Velik dio instinktivnog ponaanja u niih ivotinja takoer se
moe pripisati serijskom procesiranju. Instinkt moemo shvatiti
kao zadani program, poput instinkta usjeenog u patke i druge pti
ce, gdje se pti im se izlegne identificira s majkom, prvim brinim
objektom ili osobom na koju nailazi, i ostaje kao zalijepljen za tu
identifikaciju. Ima pretjerano racionalnih ljudskih bia (i mnogo bi
rokrata!) koji se isto tako zalijepe za programirani nain razmilja
nja i teko im je prekriti pravila ili nauiti nova.
Razmiljanje u nizu vrlo je slino serijskom produciranju mno
gih raunala. I doista, zbog te podudarnosti znanstvenici su prou-
avajui spoznaju na prvo mjesto stavili ono emu pripada tek dru
go mjesto i objasnili ljudsko razmiljanje rjenikom raunalnog pro
duciranja. Kod serijskog raunala podaci su izloeni u nizu djelia
SLOJ IVANIH
STANICA
prijenos ide
uglavnom
prema dolje
ne postrance
VIDNI IVAC
THALAMUS
KORE MOZGA
ASOCIJATIVNO RAZMILJANJE
- EQ MOZGA
Ova vrsta razmiljanja omoguava nam da povezujemo stvari po
put gladi i hrane, doma i udobnosti, majke i ljubavi, lavea pasa i
opasnosti, crvene boje i osjeaja uzbuenja ili opasnosti. Asocijativ
no razmiljanje pozadina je veeg dijela nae isto emocionalne in
teligencije - veza izmeu jednog osjeaja i drugog, izmeu osjeaja
i tjelesnih osjeta, osjeaja i okolia. Ono nam omoguava da prepo
znajemo obrasce poput lica ili mirisa, da svladamo motorike vjeti
ne poput vonje bicikla ili automobila. To je razmiljanje srcem i
tijelom. EQ, o kojoj se obino razmilja kao o emocionalnoj inteli
genciji, takoer je i inteligencija tijela. To je inteligencija koju sa sa
vrenim rezultatima koriste kako nadareni sporta tako i pijanist
koji je sate i sate proveo vjebajui.
Strukture unutar mozga koje nam omoguavaju asocijativno
razmiljanje nazivaju se ivanim spletovima. Svaki od tih spletova
sadri snopove i do sto tisua neurona, a svaki neuron u snopu mo
e biti povezan sa ak tisuu drugih. Za razliku od precizno ispre
pletenih ivanih traktova, u ivanim spletovima svaki neuron
djeluje na, ili je pod utjecajem, mnogih drugih istovremeno.
U svom najjednostavnijem obliku asocijativno razmiljanje iz
vodi se putem uvjetovane reakcije kao u pokusima sa psima ruskog
znanstvenika Pavlova. ivotinje su poele sliniti na zvuk zvona na
kon to im je ponavljano davao hranu uz taj zvuk. ivani spletovi
omoguuju uenje mnogo sloenijih asocijativnih obrazaca. Input
(ulazni podaci) za uenje ide preko jednih elemenata ivanih sple
tova, a output (izlazni rezultat), u ovom sluaju naredba za ponaa
nje, preko drugih: izmeu to dvoje posreduju i drugi elementi. Po
jedinani element unutar spleta aktivira se ako se velik broj njego
vih inputa zapali istovremeno. Snaga uzajamnih veza izmeu ele
menata mijenja se s iskustvom i tako, kao to emo vidjeti, cijelom
sustavu omoguava da ui.
ivani spletovi u mozgu povezani su s udaljenijim ivanim
spletovima po cijelom mozgu i tijelu. Oni u deblu mozga, najsta
rijem njegovom dijelu, nazivaju se mreastim formacijama i preno
se ulazne osjetne podatke i za njih vezane izlazne motorike zapo
vijedi, na primjer hodanje ili gutanje - za kojih zapovijed stie s
viih razina mozga, ali se koordinira u niem mozgu ili kraljenikoj modini. Oni takoer upravljaju ciklusom spavanja i budnosti.
POVRINA
MODANA KORA
Dok uimo voziti auto, na primjer, svaki pokret ruku ili nogu
promiljen je i svjestan, a auto jedva da imamo pod kontrolom. to
ee vozimo koordinacija izmeu ruku, stopala i mozga jae se
usjeca u ivane spletove, sve dok na posljetku ne moramo vie mi
sliti na vonju (barem ne glavom) osim ako iskrsne neto nepredvi
eno.
Sve asocijativno uenje odvija se putem pokuaja i pogreke.
Kad takor ui trati po labirintu on ne slijedi pravila, on samo po
kuava. Ako ne uspije, ivana veza se ne mijenja; ako uspije, mo
zak tu vezu jaa. Ova vrsta uenja snano se oslanja na iskustvo: to
ee uspjeno ponovimo neku vjetinu to je vjerojatnije da emo je
i sljedei put dobro izvesti. Asocijativno uenje je tiho uenje - uim
neku vjetinu ali ne mogu oblikovati pravila po kojima sam je nau
ila, a obino ne mogu ak ni opisati kako sam to nauila. Ne moe
te nauiti voziti bicikl itajui prirunik! ivani spletovi nisu pove
zani s jezinom sposobnou niti s vjetinom izraavanja ideja. Oni
su naprosto natopljeni iskustvom. Mi osjeamo svoje vjetine, mi ih
inimo, ne razmiljamo i ne govorimo o njima. Te vjetine razvijamo
jer nam daju osjeaj zadovoljstva ili ispunjenja, ili zato to nam po
mau da izbjegnemo bol.
Asocijativni ivani spletovi mozga pokrivaju vie toga, ne sa
mo ono to spremno nazivamo emocijama, a nije teko prepoznati
kako se na emocionalni ivot uklapa u asocijativni uzorak i kako
se uglavnom temelji na tim ivanim spletovima. Limbini sustav,
koji je sjedite kontrole emocija u mozgu, ima kako serijske ivane
traktove tako i asocijativne ivane spletove. Neke emocije, poput
straha od zmija, uroene su i vjerojatno se temelje na serijskoj uprogramiranosti u limbini sustav. Ali veina osjeaja vezana je za
pokuaj i pogreku, to je polagano, asocijativno taloenje reakcije na
odreeni podraaj. Osim toga, vezani su za naviku. Kad se jednom
nauim razljutiti na odreeni podraaj teko mi je drugi put reagi
rati drugaije. Psihijatrija umnogome postoji zato da ljudima pomo
gne prekinuti naviku dugogodinjih pogrenih emocionalnih asoci
jacija.
Kao i drugi vidovi asocijativne inteligencije, emocije nisu nepo
sredno verbalne. esto nam je teko govoriti o njima, to jest tono
ih opisati, i sasvim je sigurno da nisu ba uvijek racionalne, u
smislu da ne podlijeu pravilima i predvianjima. Na nepotpune
podatke esto reagiraju na posve nepredvidiv nain.
OBJEDINJAVAJUE RAZMILJANJE
- SQ MOZGA
Vidjeli smo da raunala mogu simulirati serijsko i asocijativno raz
miljanje. PC moe izvesti neto vrlo slino serijskom razmiljanju
daleko bre i preciznije od ovjeka. Raunala tipa neuralne mree
mogu djelomino podraavati ljudsku sposobnost asocijativnog
razmiljanja, a ti e se strojevi napretkom tehnologije nedvojbeno
sve vie razvijati. Ali u mentalnom ivotu ovjeka i njegovoj inteli
genciji ima mnogo toga to nijedno dosad izgraeno, ili zamiljeno,
raunalo ne moe kopirati. Te sposobnosti u ovoj knjizi nazivam
duhovnom inteligencijom - inteligencijom koja nam daje smisao,
stavlja dogaaje unutar konteksta i prua mogunost preobrazbe.
Za razliku od strojeva ljudi su svjesni. Svjesni smo svoga isku
stva, svjesni toga da smo svjesni. Na to iskustvo reagiramo s boli ili
smijehom, s osjeajem tuge ili smislom za humor. Smijemo se ala
ma i osjeamo zubobolju. Iako nas nauena pravila programiraju
tako da tijekom ivota stvaramo duboke navike zasnovane na aso
cijacijama, ipak smo zadrali slobodnu volju. Ako smo se spremni
tome posvetiti i uloiti mnogo energije moemo promijeniti pravila
i raskinuti navike. Raunala uvijek rade unutar programa, unutar
granica. Igraju ono to smo nazvali ogranienom igrom. Ali ljudi
mogu biti igrai bez granica. Moemo pomaknuti mee - moemo
se poigrati njima.
Sve to moemo zato to imamo i vrstu razmiljanja koja je krea
tivna, intuitivna, sposobna ponirati. Jezik uimo sustavima serijskog
i asocijativnog razmiljanja, ali izmiljamo ga nekim treim susta
vom razmiljanja. Uobiajene situacije ili one u kojima smo se zate
kli, obrasce ponaanja i pravila razumijemo pomou nae prve dvije
vrste razmiljanja, ali nove stvaramo ovom treom.
Osim toga, mi ljudi smo bia smisla. Kad mu zadate programi
ranu zapovijed, raunalo ne pita: Zato to inim? ili to to zna
i? Ono naprosto slijedi zapovijed. Ljudi vrlo esto postavljaju to
pitanje i mnogo su djelotvorniji kad dobiju pravi odgovor. Raunala
mogu baratati jezinom sintaksom - ona mogu prepoznati i posla
gati rijei u gramatiki toan (pravilima zadan) poredak. Ali samo
poeli pojavljivati novi podaci. Razvijena je nova tehnologija, magneto-encefalografija, koja omoguava osjetljivije i opsenije pro
matranje tih oscilacija po cijelom mozgu i njihove uloge u ljudskoj
inteligenciji. Kako emo vidjeti u poglavlju 4, koje je u cijelosti po
sveeno ovim novim istraivanjima, sada ima znatnih dokaza o to
me da usklaene oscilacije ivaca u rasponu od 40 Hz:
HIPER-RAZMILJANJE,
TERCIJARNI PROCES I SQ
Na najjednostavnijoj neurolokoj razini opisala sam SQ kao sposob
nost da se iskustvo uoblii ili smjesti u novi kontekst, te stoga spo
sobnost da promijenimo nain gledanja na svoje iskustvo. Postoji
matematska teorija poznata pod nazivom hiperprostor koja to
donekle jednostavno objanjava. Ukratko, prostor nema samo tri di
menzije, ak ni etiri, ve n dimenzija, od kojih svaka prua odmaknutiji pogled na onu prijanju. U svojoj knjizi Hiperprostor (Hyperspace) Michio Kaku uzima primjer obitelji zlatnih ribica koje pli
vaju u krug u okruglom akvariju. Iz svoje trenutne perspektive ribe
nemaju osjeaj da su u akvariju niti da je on ispunjen tekuinom ko
ju mi zovemo vodom. To je naprosto njihov svijet i one ga uzimaju
kao takvog.
Ali u Kakuovom primjeru, jedna riba odjednom iskae iznad
povrine vode. Ah! uzvikuje ona. Pogledaj odakle ja to dola
zim! Ona vidi akvarij, ostale ribe i vodu iz udaljenije perspektive i
vidi da dolazi iz svijeta riba u vodi. Ta riba sada zna da izvan akva
rija postoji iri svijet, neto osim vode kroz to je takoer mogue
kretati se. Tako je svoju situaciju stavila u novi kontekst i promijeni
la svoje gledanje na stvarnost.
Kroz mala opaajna iskustva poput ovoga, SQ omoguava da
se mo mijenjanja konteksta i preobrazbe oituje u svakodnevnim
situacijama. Kad god pogledamo svijet na nov nain vidimo objek
te u novim odnosima, medu sobom i prema svijetu. Ali to je samo
najosnovnija dimenzija jedne inteligencije (i za nju vezanih ivanih
procesa) koja u sloenijem obliku dodiruje i preobraava nae ivo
te na svakoj razini. Proireni horizonti zlatne ribice ogranieni su na
to da vidi svoju posudu i ostale ribe u irem kontekstu. Ali kod ljud
skih bia sloenije varijacije tih istih ivanih procesa mijenjaju smi
sao i samu sr ivljenja.
U svojoj knjizi Tibetanska knjiga ivljenja i umiranja, na primjer,
Sogyal Rinpoche opisuje kakav je dubok uinak na njegovu svijest
i kakvo dalekoseno znaenje po njegov ivot imala iznenadna
spoznaja stvarne prirode nestalnosti. Ali ono to on ovdje kae o
nestalnosti moe se primijeniti na svaku spoznaju steenu pomou
SQ, ili tercirajnog psiholokog procesa.
Kao da smo cijeloga ivota letjeli avionom kroz tamne obla
ke i nevrijeme, kad se odjednom avion vine u visine u vedro,
NERVNA BAZA
TRANSCENDENTNOSTI
Transcendentnost je vjerojatno najosnovnije svojstvo duhovnog.
Pod transcendentnim teolozi i mnogi vjernici obino podrazumi
jevaju ono to je izvan fizikog svijeta. Ja u ovoj knjizi mislim na ne
to skromnije, a u isti mah temeljnije. Transcendentno je, kako ga ja
ovdje predstavljam, ono to nas vodi s onu stranu - s onu stranu sa
danjeg trenutka, nae sadanje radosti i patnje, naeg sadanjeg
ja. Vodi nas izvan granica naeg znanja i iskustva i postavlja ih u
iri kontekst. Transcendentno nam daje okus onog udesnog, bes
konanog unutar nas ili unutar svijeta oko nas. Mnogi koji dozive
transcendentno nazivaju ga Bogom, neki kau da su imali misti
no iskustvo, drugi ga pak osjete kroz ljepotu cvijeta, djeji osmijeh
ili skladbu.
Obino su ta iskustva transcendentnog - koja, kau psiholozi,
doivi ak 70 posto ljudi - razlog zbog kojeg nerado prihvaamo
neto poput Crickove zapanjujue hipoteze. Ponaanje molekula
i ivanih stanica je konano, a ljudska bia su u stanju doivjeti i
doivljavaju beskonano. Sposobnost da pristupimo iskustvu vieg
smisla i vrijednosti, i da ga primijenimo, baza je onoga to nazivam
SQ-om. Mnogi od nas bi voljeli da postoji i znanstveno objanjenje
za to, ali ne takvo koje bi umanjilo ili ponitilo upravo ona svojstva
u nama i naim iskustvima koja nas ine najljudskijima.
Lik bezlinog,
Naziva se neopisivim i izvan dosega je mate.
Ali iako su istonjaki mudraci osjeali da ne mogu rei nita o Praz
nini, da ne mogu dohvatiti Tao, isto tako su znali da ga meditanti mo
gu doivjeti u stanju prosvjetljenja. Takvo iskustvo bismo moda
mogli nazvati duhovnom verzijom Kazimirovog efekta u fizici.
Pobuivanje kvantnog vakuuma moe se usporediti s prebira
njem po icama gitare. ice vibriraju i osciliraju. Ova nas analogija
vodi blie mozgu iji neuroni na podraaj osciliraju. Studija Wolfa
Singera i Charlesa Graya o problemu povezivanja (strana 52 - 53)
pokazala je da snopovi neurona po cijelom mozgu simultano oscili
raju na jednakim frekvencijama (oko 40 Hz) ako opaaju isti pred
met. Uspjeli su pokazati da takvo skladno osciliranje objedinjuje
nau percepciju. Na ivanoj razini ta bi se jedinstvenost mogla opi
sati kao transcendentna dimenzija aktivnosti zasebnih neurona. Bez
nje, na bi se svijet sastojao od besmislenih djelia.
Da se vratimo usporedbi s oceanom, takve skladne oscilacije su
ocean pozadinske svijesti, dok su odreeni opaaji, misli, osjeaji i
tako dalje, valovi na tom oceanu - modulacije osnovne oscilatorne
aktivnosti. Tako, u najmanju ruku, svaka pojedina misao ili osjeaj
ima transcendentnu dimenziju u iroj, oscilirajuoj pozadini.
OPA SLIKA
IVANIH OSCILACIJA
U stvari, u mozgu, kako se vidi na EEG slikama, postoje razliite os
cilacije i valovi raznovrsnih frekvencija. Neurolozi su uspjeli pove
zati neke od tih razliitih valova s odreenim razinama mentalne
aktivnosti ili budnosti (vidi tablicu).
Zna se da su sve te razliite ivane oscilacije povezane s elek
trinim poljima u mozgu koja stvaraju mnogobrojni dendriti to
usklaeno osciliraju, ali se ne pale. Takve oscilacije razlikuju se od
poticaja za akciju koji praskaju du ivanog aksona; one predstav
ljaju drugi nain komuniciranja mozga sa sobom.
Sve do nedavno nije se moglo otkriti mnogo vie o prirodi,
funkciji ili opsegu ivanih oscilacija jer je jedina naprava dostupna
za njihovo promatranje bio EEG. Elektrina polja u mozgu vrlo su
slaba, a sam mozak (koji provodi elektricitet) i lubanja djeluju kao
Brzina
Kada/gdje se
uglavnom promatraju
to znae
Delta
0.5 - 3.5 Hz
Mozak miruje
Theta
3.5 - 7 Hz
Povremene infor
macije prelaze iz
jednog dijela
mozga u drugi - iz
hipokampusa na
trajniju pohranu u
kori mozga
Alfa
7 - 13 Hz
Stanje budne
oputenosti
Beta
13-30 Hz
Odrasli
Usredotoen men
talni rad
Gama
oko 40 Hz
oko 200 Hz
Nedavno otkriveni
u hipokampusu
Pri Singeru i
Grayu odgovoran
za povezivanje
opaanja
Zasad nepoznata
funkcija
MAGNETO-ENCEFALOGRAFIJA - MEG
Magneto-encefalograf (MEG) usavrena je verzija starog EEG-a.
Dok EEG mjeri elektrinu aktivnost mozga, MEG mjeri uz nju veza
nu magnetsku aktivnost. Nema problema s fizikim preprekama jer
mozak, lubanja i koa ne ometaju magnetsko polje. MEG tehnolo
gija poela se razvijati krajem 1980-tih, ali prvi strojevi mogli su
mjeriti samo mala podruja mozga istovremeno. Razvojem MEG-a
za cijelu lubanju, krajem 1990-tih, neurolozi su napokon dobili sliku
ivanih oscilacija po cijelom mozgu i duboko u njemu.
Dosada su MEG istraivanja dala mnotvo podataka o brojnim
i sloenim oscilatornim ritmovima mozga, o njihovom opsegu,
funkciji i vezi s tjelesnim kretnjama, vizualnim slikama, slunim za
povijedima i koncentracijom. Kako nas zanima ivana aktivnost
vezana za svijest i SQ najvaniji su nam podaci o oscilacijama od 40
Hz.
IVANE OSCILACIJE OD 40 HZ
Veliki dio istraivanja o prirodi i funkciji oscilacija od 40 Hz po cije
lom mozgu izveli su Rodolfo Llinas i kolege pri njujorkom Medi
cinskom fakultetu. Llinasa je oduvijek poticala strast za razumije
vanjem odnosa um-tijelo. Najvaniji problem koji ovjek moe
pokuati rijeiti ako je neurolog jest to da otkrije u kojem su odno
su mozak i um, kae on. Njegov rad dodatno rasvjetljava istrai
vanja Singera i Graya o skladnim ivanim oscilacijama i njihovoj
ulozi u rjeavanju problema povezivanja.
MEG studije su pokazale da relativno brzih oscilacija od 40 Hz
ima po cijelom mozgu, u razliitim sustavima i na razliitim razi
nama. U vanjskim dijelovima mozga nalazimo ih u mrenici i u
njunom podebljanju (bulbus olfactorius). Pojavljuje se i u talamusu, u talamikoj retikularnoj jezgri i u neokorteksu. U stvari, oscila
cije od 40 Hz pokrivaju cijelu modanu koru, kreui se u valovima
od naprijed prema natrag. Ovdje u modanoj kori one imaju dvije
komponente. U krajnjem sloju modane kore skladni valovi od 40
Hz ponaaju se kao mirno strujanje. Smatra se da ono omoguava
prostorno i vremensko povezivanje odreenih opaajnih ili spoz
najnih iskustava. Dublje u modanoj kori, gdje se javljaju podraajni podaci, vie lokalizirani valovi od 40 Hz djeluju kao mrekanje
*REM - rapid eye movement, stanje dubokog sna kad se brzo pokreu one
jabuice.
svijest? Smijemo li pretpostaviti da je svjesni um neto elementarnije, temeljnije ak i od ivanog ustroja mozga? Filozofi, psiholozi
znanstvenici i teolozi do u beskraj raspravljaju o tim pitanjima.
Iz mnogobrojnih knjiga i studija posveenih ovoj temi razabiru
se etiri osnovna stajalita. Ameriki filozof David Chalmers ih je
ispitao i procijenio dokaze u prilog svakom pojedinom. Evo nje
govog prikaza etiriju mogunosti, popraenog mojim razmiljanji
ma o tome koju drim najvjerojatnijom i kako mislim da bi to moglo
izgledati u praksi.
IMA LI MOZAK
KVANTNU DIMENZIJU?
Kvantna teorija bila je jedna od etiri nove znanstvene grane dvade
setoga stoljea. Prvotna svrha bila joj je opisati zakonitosti siunog
mikrosvijeta unutar atoma, ali danas znamo da se posve razliito
fizikalno ponaanje koje ona opisuje odnosi i na mnogo vee struk
ture. Laserske zrake i neutronske zvijezde kvantni su pronalasci. Si
likonski ipovi djeluju prema kvantnim principima. Uistinu, velik
dio tehnologije s kojom ulazimo u novi milenij kvantna je tehnolo
gija. ak se vre istraivanja koja e omoguiti izradu kvantnih ra
unala koja e biti super brza i u stanju razmiljati na drugaiji
nain od postojeih.
Kvantna teorija opisuje fizikalno ponaanje koje je neodredivo
i cjelovito. Nas ovdje zanima upravo kvantna cjelovitost. Cjelovi
tost u ovom konteksu znai da su mnogi zasebni dijelovi kvantnog
sustava tako u potpunosti integrirani da se ponaaju kao jedna obje
dinjena cjelina. Granice zasebnih fotona (estica svjetlosti) u laser
skoj zraci, na primjer, tako se preklapaju da se zraka ponaa kao je
dan veliki foton. Zato je laserska svjetlost tako fokusirana.
Postoji posebna skupina kvantnih struktura koje posjeduju ovo
svojstvo vrlo velike kvantne cjelovitosti. Poznate su pod nazivom
Bose-Einsteinovi kondenzati, prema Einsteinu i indijskom fiziaru
Boseu. Laserske zrake, superfluidi i supervodii gotovo su savreni
Bose-Einsteinovi kondenzati. Da u naem mozgu postoji takva kvan
tna struktura ona bi omoguavala svima ili velikom broju zasebnih
neurona da se tako usklade da djeluju kao jedan. Takva kvantna
aktivnost objanjavala bi izvanredno jedinstvo svijesti.
Ona bi
takoer objanjavala kako se mnogi zasebni djelii protosvijesti mo
gu zdruiti tako da postanu jedno polje svjesnog iskustva.
Kvantne teorije svijesti nastale su 1930-tih, a zaetnik im je bio
log J. B. S. Haldane. Godina 1950-tih fiziar David Bohm je pri
mijetio da postoji velika slinost izmeu kvantnih procesa i naih
unutranjih iskustava i misaonih procesa. Veina zanimljivih su
vremenih teorija usredotoila se na to da trai kvantno jedinstvo (ili
kvantni sklad) negdje u ivanim strukturama - u tekuini unutar
ivanih s t a n i c a , u ivanim mikrocjevicama, ili u osobitoj ak
tivnosti unutar ivanih m e m b r a n a . Ali sve te teorije koncen
triraju se na mikroaktivnosti unutar jednog neurona. Kako problem
povezivanja tako i najnovija MEG prouavanja oscilacija od 40 Hz
TO SVE TO ZNAI?
Zamisao da je mozak osposobljen za treu vrstu razmiljanja, te da
prema tome postoji i trea inteligencija, nerazdvojivo vezana za
smisao, korjenito je nova. Ona se suprotstavlja uvrijeenom gleda
nju na spoznaju prema kojem je um u osnovi stroj - raunalo. Ne
postoje laicima pristupani podaci na koje bi se ova knjiga mogla
osloniti pri svojoj tvrdnji da postoji SQ; tovie, nema strunih rado
va koji bi objedinjavali sve bitne zakljuke raznih istraivanja. Koje
je, dakle, reeno obinim rjenikom, ire znaenje sve te neurologije
i kvantne fizike? to nam te znanosti mogu rei o porijeklu SQ-a, o
tome u kojoj mjeri on daje transcendentnost naem postojanju?
Pokusi koji su ovdje navedeni pokazali su da:
po cijelom mozgu postoje oscilacije od 40 Hz
po svemu sudei te su oscilacije povezane s mogunou po
stojanja svijesti u mozgu
te oscilacije povezuju zasebne opaajne i spoznajne po
datke u iru, smisleniju cjelinu i
postoji mogunost da aktivnost ionskih kanala koja izaziva
oscilacije ima kvantnu dimenziju, kao i da su oscilacije mno
tva neurona kvantno objedinjene.
Na osnovi svega ovoga ja zakljuujem da su oscilacije od 40 Hz iv
ana baza SQ, tree inteligencije koja nae postupke i iskustvo
5. BOANSKA TOKA U
MOZGU
BOANSKA KOMPONENTA
Ve desetljeima se zna da su u ljudi podlonih epileptinim napa
dima (do kojih dolazi u sljepoonim renjevima mozga) mnogo e
a duboka duhovna iskustva nego to je to uobiajeno. Profesor V.S.
Ramachandran, ravnatelj Centra za mozak i spoznaju pri Kalifornijskom sveuilitu u San Diegu, cijeli svoj radni vijek radi s epilepti
arima. Nakon napada pacijenti mu redovito govore stvari kao:
Postoji boanska svjetlost koja sve obasjava, Postoji konana isti
na koja lei sasvim izvan dosega obinog uma previe zaokuplje
nog svakodnevnom vrevom i bukom da bi primijetio ljepotu i veli
inu svega postojeeg, ili Doktore, odjednom mi je sve postalo
RAZNOLIKOST
DUHOVNIH ISKUSTAVA
U svojoj knjizi Misticizam, F. C, Happold pria kako mu je jedne ve
eri dok je sjedio sam u svojoj radnoj sobi u koledu Peterhouse u
Cambridgeu doao Krist. Happold nije epileptiar i nikada nije
imao slom ivaca, pa je to dakle iskustvo normalnog ovjeka.
Bila je to obina soba s pohabanim pokustvom, vatrom u
kaminu i svjetiljkom s crvenim zaslonom na stolu. Ali soba
je bila ispunjena Prisustvom koje je na neki udan nain bilo
i oko mene i u meni, poput svjetlosti ili topline. Bio sam po
sve preplavljen Nekim tko nije bio ja, pa ipak sam imao osje
aj da sam vie svoj nego ikada. Ispunila me snana radost i
gotovo nepodnoljiva srea, kakvu nikad prije i nikad nakon
toga nisam doivio. A ponad svega bio je to dubok osjeaj
mira, sigurnosti i izvjesnosti... Shvatio sam da nismo osam
ljeni atomi u hladnom, neprijateljskom, ravnodunom Sve
miru, ve da je svaki od nas dio ritma kojeg moda nismo
svjesni i koji nikad neemo spoznati, ali kojemu se moemo
predati s punim povjerenjem i bez rezervi.
Neki skeptici su miljenja da su sva takva iskustva znak poodmaklog ili poetnog ludila. Ali psiholozi koji se bave prouavanjem
veze izmeu duhovnog iskustva i mentalnog oboljenja ne slau se
s tim. Ramachandran je, na primjer, pokazao da i mentalno zdravi
ljudi oituju pojaanu aktivnost sljepoonog renja kad su izloeni
rijeima ili temama duhovnog karaktera.
Drugi istraivai, meutim, tvrde da postoji velika razlika iz
meu iskustava normalnih ljudi i mentalno bolesnih. Michael Jackson je doktorirao na tu temu pri Sveuilitu Oxford. Iako zaklju
uje da ima slinosti u iskustvima psihotinih pacijenata i normal
nih ljudi, on primjeuje: Openito govorei, opisi koje je dala klini
ka grupa (psihotini pacijenti) bili su vie uznemirujui, negativniji i bizarniji kako po nainu na koji su izloeni tako i po svom sadr
aju. On iznosi dojmljiv primjer tipino negativnog shizofrenog
iskustva. Evo to je pacijent ispriao:
Jedne sam se noi probudio i vidio da su mi zavjese blago
razmaknute. Vidio sam kako u sobu ulazi mjeseina i postao
svjestan nadnaravnog prisustva. Brzo sam navukao zavjese,
ali zastraujue prisustvo i dalje je bilo tamo. Imao sam
osjeaj da svuda oko mene pulsira ivo bie. Pritiskalo me
pa sam brzo izvadio platno i naslikao to iskustvo, a sutra
dan sam osjeao potrebu da zatitim svoju sobu od tih zra
ka i utjecaja pa sam prozore obloio alu-folijom.
U mnogim slinim sluajevima iskustvo psihotinog pacijenta uznemiravajue je prije negoli smirujue ili nadahnjujue. Osim toga,
Jackson iznosi da psihotike takvo iskustvo ponese jae nego nor
malne ljudi, i gube vezu s ope prihvaenom stvarnou na dua
vremenska razdoblja, tijekom kojih ispoljavaju svoje tlapnje ud
nim ponaanjem. Za razliku od mentalno zdravih ljudi, psihotici teko uklapaju svoja duhovna iskustva u svakodnevicu pa ih sto
ga rijetko kada umiju trajno i pozitivno iskoristiti.
Pokazala se i razlika izmeu vrsta iskustava uobiajenih za psihotine pacijente i za normalne ljude. Psihotici ee imaju nadna
ravna iskustva, dok se mistina iskustva jednako esto javljaju u ob
je skupine. Na pitanje imaju li osjeaj
da ih kontolira neto izvan njih samih
da su uli u drugu razinu svijesti
Prepoznavanje shizotipnosti, kako se najee naziva, dalo je nijansiranost razumijevanju ljudskog uma i njegovih devijacija kakva
je dotad bila nemogua.
Od kraja devetnaestog stoljea, kada je ustanovljena psihijatri
ja, veina vodeih mislilaca na tome polju prihvatila je miljenje ka
ko je mentalna bolest korjenito razliita od mentalnog zdravlja, i da
mi ostali imamo malo to zajedniko s ludim ljudima. Suprotno to
me, novija istraivanja shizotipije pokazala su da postoji ljestvica
mentalnog zdravlja od posve normalnog preko shizotipnog do kli
niki ludog. Prema profesoru Gordonu Claridgeu sa Sveuilita Oxford, 60 do 70 posto odrasle populacije zapadnih zemalja pokazuje
neke shizotipne karakteristike.
Ali samo 1 % dijagnosticira se kao shizofreno, a isto tako
malen postotak kao kliniki depresivno. Svi mi ostali samo smo
malice uvrnuti.
Budui da je nekoliko vanih istraivanja ustanovilo nedvojbe
nu vezu izmeu shizotipne osobnosti i sklonosti odreenim vrsta
ma vjerskog iskustva i budui da, kako emo vidjeti, biti pomalo
shizotipan po svemu sudei predstavlja doprinos ovjeanstvu, iz
nijet emo svojstva koja karakteriziraju ovo stanje uma. Stupanj nji
hove izraenosti utjee na to kamo se na ljestvici izmeu normal
nog i psihotinog moe smjestiti odreena osoba.
Prema veini procjena shizotipna osoba u razliitoj mjeri oituje
sljedeih devet karakternih osobina:
Maginu ideaciju, to znai sklonost zamiljanju da nae misli
imaju fiziku mo ili da se mogu ostvariti (na primjer zae
lim li nekome zlo i to se dogodi, pa povjerujem da sam ja to
me uzrok); pridavanje vanosti povezanosti navodno nepo
vezanih dogaaja (na primjer crna maka i zla kob), kao i
pronalaenje smisla u obinim predmetima kao to su kri
stali, kosti ili sve to moe posluiti kao talisman. Hoe li se
takvo magino zamiljanje smatrati shizotipnim ili ne, zavi
si dabome o odreenoj kulturi; mnoga drutva prihvaaju i
podravaju ovakve asocijacije.
Rasprenost panje. Izrazito shizotipna osoba, pjesnik Rilke, opisao je sklonost svoje pozornosti da skrene na neto
drugo, ovim rijeima: Zaujem li buku, preputam se i po
stajem ta buka. Jedan drugi, ozbiljno shizofren pacijent
SHIZOTIPIJA I
SPOSOBNOST RJEAVANJA PROBLEMA
Vidjeli smo da je jedan od kriterija inteligencije sposobnost rjeava
nja problema. Ta je sposobnost takoer znaajka kreativnosti, oso
bito u znanstvenika ili politiara, pa ne zauuje da neki istraivai
povezuju shizotipna obiljeja s osobitim darom za rjeavanje pro
blema. Michael Jackson istie da shizotipna iskustva osobito znaju
utjecati na kreativnost pri rjeavanju egzistencijalnih problema ivotnih problema kao to je gubitak bliskog lana obitelji ili oz
biljna bolest, gdje se ne mogu promijeniti injenice ve valja promi
jeniti kut gledanja ili stav:
Uobiajeno duhovno iskustvo kod gubitka nekog bliskog je
razdoblje u kojem se javlja osjeaj da je preminuli prisutan,
preko izravnog osjetnog iskustva ili, ne tako opipljivo, da je
naprosto tu. Takvo doivljavanje tjei ljude prilikom alosti
mnogo izravnije na emocionalnoj razini, nego to je to mogu
e relativno hladnim spoznajnim procesom.
Jackson navodi sluaj Seana, mladog obiteljskog ovjeka kojem je li
jenik saopio da vjerojatno ima multiplu sklerozu. Ova neodree
na dijagnoza bacila ga je u oaj i onemoguila mu normalan ivot i
odnose. Bio je iz stabilne, nevjernike obitelji srednje klase i sebe
smatrao militantnim ateistom. A onda jednoga dana, nekoliko tje
dana nakon to je zapao u krizu etao je poljima kad je uo gdje ga
doziva neki glas. Sean, zazivao je glas, sve je to nevano. Uvijek
e imati ono to ti treba. Glas ga je tada pouio o prolaznosti
postojanja i kako da naui smireno primati dogaaje umjesto da se
bori protiv njih. Kad je Sean nekoliko minuta kasnije stigao do ce
ste: Poeo sam razmiljati kao nekad i nestalo je sve brige. Tije
kom sljedeih devet mjeseci glas mu se obratio jo nekoliko puta,
mijenjajui njegov nain gledanja i omoguivi mu da se nosi s pro
blemima na konstruktivan i smiren nain.
Do takvih pomaka u nainu gledanja ne dolazi samo kad treba
rijeiti ivotne probleme. Sjetimo se prie kemiara Kekule koji je
sanjao zmiju koja grize vlastiti rep i tako otkrio prstenastu struktu
ru molekule benzina. A poznata je i Einsteinova izreka da je proble
me nemogue rijeiti nainom razmiljanja koji je i doveo do njih;
njegova teorija relativnosti jedan je od velikih pomaka dvadesetoga
stoljea u nainu gledanja. Neki mislioci dre da sposobnost rjea
vanja problema koja prati shizotipiju ljudskoj rasi omoguava po
mak na evolucijskoj ljestvici, ini je otvorenijom, prilagodljivijom,
kreativnijom. Ako je tome uistinu tako, vrlo nizak postotak shizo
frenije ili manine depresije moda je naprosto cijena koju ljudski
rod plaa za daleko uestalije pozitivne manifestacije shizotipije.
Trei dio
U POETKU
PRIPOVIJETKA ZA ETIRI GLASA
J.K.
F.
G.
I.
Glasovi
Judeo-kranski/ezoteriki
Fizikalni
Starogrki
Istonjaki: taoistiki, hinduistiki, budistiki
J.K:
G:
I:
F:
I:
F:
G:
J.K:
1. Kaos
U poetku Zemlja bijae bez oblika, samo praznina. A nad
bezdanom vladae tama. Tako je zapisano u naoj svetoj
Knjizi Postanka.
Knjiga Postanka 1,1 - 2
U poetku bijae kaos, neizmjeran i taman ... nitavilo iz
kojeg su nastali svi oblici, i u koje e se vratiti. Tako govorasmo u drevnoj Grkoj.
Heziod, Teogonija
U budistikom svijetu nazivamo ga Shunyata, praznina. Re
i da postoji, pogreno je. Rei da ne postoji isto je tako pogre
no. Najbolje je ne govoriti o tome.
Zen tekst
Prije nastanka ieg opipljivog postojao je kvantni vakuum more svih mogunosti ali nieg stvarnog. Ni materija, ni pro
stor, ni vrijeme, ve neto to je nemogue opisati. Mogui
svjetovi svjetlucali su na rubovima postojanja. Ali nijedan nije
imao energiju potrebnu da preivi. Ovo je pria nas znanst
venika.
Tao koji se rijeima izraziti dade nije vjeni Tao. Ime koje se
nadjenuti dade nije vjeno ime. Bezimeno je poetak neba i
zemlje.
Knjiga puta i vrline, I
2. Geja
A onda se dogodilo neto iz ega nije bilo povratka. Jedan od
moguih svjetova, tek jedan u masi posuene energije, ugra
bio je kratak trenutak i razvio se u oblik. U tren oka umaknuo
je iz svoga prapoela. Prije prostora i vremena, taj je oblik bio
kruan, zatvoren, bez poetka i kraja. Na svoj neuk nain mi
smo taj oblik nazvali superstrunama.
Vi govorite o punoprsoj Geji, majci svih stvari. Ona je bila
potpuna sama po sebi, uroboros*, zmija to prodire svoj rep,
alfa i omega.
I ree Bog: 'Neka bude svjetlost!' I bi svjetlost. I vidje Bog da
je svjetlost dobra; i rastavi Bog svjetlost od tame.
Knjiga Postanka 1, 2 - 3
*uroboros - dera repa, poznati lik iz grke mitologije koji prikazuje zmi
ju to sama sebi jede rep i tako se vrti kao kolut; simbol vjenosti.
I:
G:
3. Suprotnosti
Geja bje majka Urana, golemog svemirskog svoda, kojeg je
uinila jednakim sebi po velebnosti, tako da je u cijelosti pok
riva.
Heziod, Teogonija
J.K:
F:
I:
G:
F:
G:
F:
4. Materija i sile
Uran i Geja imali su mnogo sinova i keri. Ali Uran bijae tira
nin koji je svoju djecu bacao u tamnicu. Kron, namlai, osaka
tio je oca i zavladao umjesto njega. Oenio se svojom sestrom
Rejom pa su i oni imali djecu.
Satirua sila gravitacije bila je prejaka. Nita joj nije moglo
umaknuti. Svemir bi se brzo uruio natrag u Kaos i nestao.
Ali prvi put su se pokazale tananije sile kvantnog vakuuma,
Higgsovog polja. U tren oka svijet se silno napuhao i snaga
gravitacije znatno se smanjila. Higgsovo polje, Kron kako ste
ga nazivali, bilo je temelj svega to se zatim razvilo.
Osobito se sjeamo Zeusa i Afrodite, vladara sila, Aresa i Her
mesa, vladara oblika.
Mi smo te oblike i sile nazvali prema svojim ljudima, Bose i
Fermi. Princip je isti.
J.K:
I:
G:
F:
I:
F:
J.K:
I:
F:
; Svi:
J.K:
F:
Svi:
G:
I:
J.K:
F:
Svi:
6. LOTOS SEBSTVA I:
RAZINA EGA
EST LATICA
Ego je najkasnije razvijen, najracionalniji sloj sebstva. On je povezan
sa serijskim ivanim traktovima i programima u mozgu, ivanim
sustavom zaduenim za loginu, racionalnu misao i svjesno, prema
cilju usmjereno, strateko razmiljanje. U stvari, on je niz mehaniza
ma i strategija pomou kojih se sebstvo nosi sa svojim svijetom. Ako
sam u djetinjstvu imala teka emocionalna iskustva moj e me ego
zatiti od daljnjih povreda tako da e razviti strategiju odnosa u
odrasloj dobi kojom u izbjegavati ponavljanje boli iz djetinjstva.
Ako se u djetinjstvu od mene mnogo oekivalo, moj e ego razviti
strategiju kako da zadovolji ta visoka oekivanja ili da se pobuni
protiv njih. Ego je maska koju pokazujem svijetu (a esto i sebi),
umjetniki
realistini
poduzetan
Tipovi osobnosti spareni su u suprotnostima, tako da umjetniki tip
izraava vrlo razliite interese, sklonosti i sposobnosti od konven
cionalnog, a realistina osoba razliita svojstva od drutvene, i tako
dalje. Ali za razliku od drugih slinih testova, Hollandov je dovolj
no fleksibilan da doputa da jedna osoba ima visok rezultat u dvije,
tri ili etiri razliite karakterne osobine, od kojih su neke ak opre
ne. Kao umjetnik, ja mogu biti nepraktina ili nagla, ali u svojoj konvencionalnijoj ulozi predavaa na poslovnim seminarima mogu biti
efikasna i metodina. Znanstvenik moe biti oprezan i precizan
(istraivaka crta), a ipak voljeti planinarenje (poduzetna crta) i za
bave (drutvena crta).
tovie, vidjet emo da je sklonost izraavanju karakteristika iz
razliitih kategorija (poistovjeenih s razliitim laticama lotosa)
znak zrelosti i visokog SQ. Vrlo nezrela osoba moda je razvila sa
mo jedan ego stil (jednu laticu lotosa), dok e u cijelosti prosvijetlje
na (visoko duhovno inteligentna) osoba oitovati uravnoteene ka
rakteristike svih est. Sam lotos, onako kako je ovdje predstavljen,
karta je pomou koje moemo raditi na razliitim osobinama da
postignemo uravnoteenu osobnost. U tom smislu je Lotos sebstva
slian istonjakoj mandali.
U poglavlju 13 itatelji mogu ispuniti test da vide kojem tipu ili
tipovima osobnosti su najblii. Dolje se nalazi saetak najistaknu
tijih svojstava svakog tipa (svake vanjske latice lotosa). Latice i za
njih vezana osobnost opisane su redom koji odgovara uzlaznoj liniji
hinduskih akri, energetskih toaka to se nalaze u nesvjesnom sre
dnjem sloju sebstva i koje, pravilno koritene, mogu pridonijeti pre
obrazbi na ego razini. O akrama e biti vie govora u poglavlju 8.
PRVA LATICA:
KONVENCIONALNA OSOBNOST
2
DRUGA LATICA:
DRUTVENA OSOBNOST
Drutvene osobe najvea su od ovih skupina: u tu kategoriju spada
30 posto ljudi, vie ena nego mukaraca. Drutveni tipovi, kao to
je i za oekivati, vole ljude i rado se drue. Prijateljski su naklonje
ni, velikoduni, spremni pomoi i uljudni. Lako se poistovjeuju s
drugima, a umiju i biti vrlo uvjerljivi. Strpljivi su i u prirodi im je da
surauju s drugima. Holland ih opisuje i kao idealiste, odgovorne,
taktine, tople osobe. To su jako dobri nastavnici na svim razinama
obrazovanja. Taj tip osobnosti esto daje psihoterapeute i socijalne
radnike, a takoer i savjetnike u menadmentu. Iz te se skupine re
grutiraju i mnoge ljubavlju obdarene domaice.
TREA LATICA:
ISTRAIVAKA OSOBNOST
Istraivaki tipovi ine drugih 10 do 15 posto stanovnitva. Oni se
strastveno veu za ideje i, kako se vidi iz naziva, rado ih do u tan
ine istrauju. Najracionalniji su od svih tipova, arhetipski intelek
tualci. Analitini, kompleksni, znatieljni i precizni, znaju biti jed
nako kritini prema ljudima kao i prema idejama. Dok drutveni ti
povi vole gomilu, istraivakima su obino potrebna razdoblja sa
moe. Introspektivni su, povueni i skromni. Oprezni i rezervirani,
ne daju emocijama da ih ponesu. Vrlo su samostalni, svojim postup
cima znaju navui nepopularnost. Istraivaki tipovi najee idu u
znanstvenike, lijenike, prevodioce i istraivae svih profila. Veina
onih koji se bave intelektualnim zanimanjima ima u svojoj osobno
sti znatan element istraivakog. Primjer su sveuilini profesori,
osobito oni koji se bave istraivakim radom.
ETVRTA LATICA:
UMJETNIKA OSOBNOST
Posve suprotni konvencionalnim tipovima i esto u sukobu s istra
ivakima (katkad unutar jedne te iste linosti!) umjetniki tipovi
ine drugih 10 do 15 posto stanovnitva. Ovi komplicirani ljudi
esto su neuredni, emotivni, impulzivni i nepraktini. Umjetniki
tipovi su nerijetko idealisti, zanesenjaci, kao ono s Don Kihotom i
vjetrenjaama. Poput istraivakog tipa, umjetniki je tip nezavisan
i introspektivan, ali s lakoom daje oduka smionim uzletima ma
te. Duboko nekonformistian i originalan, umjetniki je tip intuiti
van, osjetljiv i otvoren, stoga esto vrlo popularan. Te emo ljude
sasvim razumljivo pronai meu piscima, glazbenicima i slikarima,
ali isto tako znaju biti dobri novinari, dizajneri, kritiari umjetnosti
i glumci.
PETA LATICA:
REALISTINA OSOBNOST
Realistina osobnost stoji vrsto nogama na zemlji, kod nje nema ni
kakvih gluposti i ne troi rijei uzalud. Ovi tvrdoglavi, materijalisti
ki nastrojeni, vrlo praktini tipovi ine kojih 20 posto stanovnitva,
a medu njima je daleko vie mukaraca nego ena. Ne vole osobito
bliske odnose, klone se veih drutava i rijetko kad se razmeu. Ovi
su ljudi prirodni i iskreni. Kad govore, otvoreni su, ali skloni kon
formizmu i nepopustljivosti. Nisu ba poznati po nekim original
nim idejama, ali uporni su i tedljivi. Oni su jedini tip osobnosti koji
Holland naziva normalnim. Ovi realistini tipovi najvie vole
provoditi odmor uz rad, osobito kad im je partner u poslu stroj. e
sti su meu vozaima, pilotima, mehaniarima, kuharima, farmeri
ma i inenjerima. Iako izrazita suprotnost drutvenom tipu, realisti
ni tipovi esto dobro funkcioniraju u braku s njima - uzajamno se
nadopunjavaju.
ESTA LATICA:
PODUZETNA OSOBNOST
Ovi vrlo samouvjereni, ekstrovertni tipovi ine preostalih 10 do 15
posto stanovnitva. Gramzivi su, ugodni u drutvu i ambiciozni, a
KAKO RASTI I
URAVNOTEITI SVOJU OSOBNOST
Svojim najveim dijelom Hollandova tipologija osobnosti dobro se
poklapa sa shemom koju predlaem za Lotos sebstva. Ali valja ima
ti na umu ono to i Holland naglaava - da je prosjena osoba mje
avina dvaju ili vie tipova. U idealnom sluaju, tijekom duhovno
inteligentnog ivota, naa e se osobnost razvijati tako da ukljui
svih est karakteristika u uravnoteenom odnosu. Kad prosjena
osoba ispuni Hollandov test prvo kao vrlo mlada, a zatim kasnije,
kao posve zrela linost, rezultati su najee isti. Drugim rijeima,
veina ljudi se tijekom svoje odrasle dobi ne mijenja mnogo na ego
razini. Ali mene u ovoj knjizi zanimaju oni malobrojni koji se mije
njaju, kao i zamisao da bi se vei broj ljudi mogao mijenjati kad bi
se u svekolikoj populaciji podigla razina duhovne inteligencije. Ve
ina karakternih osobina u odrasloj dobi dijelom je naslijeena, a
dijelom prihvaena od drugih. Ne moemo postati to god elimo,
ali mnogo toga moemo promijeniti ako to zaista elimo.
U ranoj mladenakoj dobi uglavnom smo zaokupljeni pronala
enjem strategija pomou kojih emo svoju postojeu ego osobnost
uklopiti u okolinu i odnose. Ali kasnije, tijekom ve poznate krize
srednje dobi, velik broj ljudi ima potrebu za daljnjim rastom i eli
bolje uravnoteiti svoju osobu. Jung je taj proces daljnjeg razvoja
nazvao individuacijom i povezivao ga s duhovnom dimenzijom
ivota. Upravo to je, dabome, cilj SQ-a.
MYERS-BRIGGSOV SUSTAV
Hollandova skupina od est tipova osobnosti usporediva je s jednim
drugim vrlo popularnim sustavom. Godine 1921. Jung je opisao est
ASOCIJATIVNO NESVJESNO:
SREDNJI SLOJ LOTOSA
U sredini sebstva su navike, asocijacije i obiaji svakodnevice, osob
no nesvjesno, Freudov id. Tu su i pripovijetke i predodbe iz naih
religija i mitologija, unutranji ritmovi nae kulture. Tu je prebiva
lite drama to se odvijaju nou dok sanjamo i psiholokih modela
naeg ponaanja danju. To je mjesto u koje svatko moe posegnuti
za mudrou i ludilom onkraj ega, na kojem je svatko upoznao no
ne more shizofreniara i uzvienu ekstazu vidjelaca. To je mjesto na
kojem razgovaramo s bogovima, boicama i junacima nae rase, sa
svim demonima podzemnog svijeta, mjesto na kojem energija iz
koje izrasta motivacija hvata korijenje u dubokom kljuanju seb
stva.
Sredina je podruje sebstva koje je prvo razotkrio Freud u svo
joj studiji neuroza i snova, a zatim su ga uvelike rasvijetlili Jung i
drugi koji su, da bi uli u trag nesvjesnom, kombinirali prouavanje
psihotinih mentalnih pacijenata i primitivnih naroda, pripovijetke
velih mitologija, slike i simbole ovjeanstva tijekom zabiljeene
povijesti. U tom obilju materijala ima obrazaca koji se ponavljaju,
slika i simbola koje navode na zakljuak o univerzalnoj strukturi
nesvjesne psihe koju je Jung nazvao kolektivno nesvjesno.
Koji su to dubinski uzorci i arhetipovi to se javljaju u razliitim
civilizacijama? U kakvom su odnosu s ego razinom nae osobnosti?
Koji arhetipovi odgovaraju kojem tipu osobnosti? Koje dubinske
energije su povezane s gore navedenim osnovnim motivima? I ka
kva je struktura te dubinske psihike energije? Zato je ona u tolikoj
mjeri univerzalna?
Na vanjskoj, ego razini sebstva, ja sam nezatiena. Ego se ne
moe sam obnoviti niti preobraziti: to je sposobnost dubljih slojeva
nesvjesnog. Ali ak i ovdje, u dubini nesvjesnog, simboli i slike za
padnjake tradicije esto su statini. to ih pokree? Na koji se to na
in sebstvo puni energijom u dodiru s njima? Kako, ukratko, dola
zi do preobrazbe?
Ovo nas pitanje dovodi do onog dijela lotosa u kojem valja uve
sti akre hinduistike kundalini joge. Zapad nema nita slino ovim
lotosnim ljestvama zmijolike, preobraavajue energije, tome
nizu od
7
vitalnih toaka unutar tijela koje predstavljaju etape
psihikog razvoja u procesu bivanja i rasta. Ukljuujui akre u na
lotos, pronalazimo dinaminu energiju koja ini primarnu fazu
osobne motivacije. Ve ranije sam rekla da motivi - zato to ih je
mogue osvijestiti i promijeniti, te tako pridonijeti osobnoj preo
brazbi - predstavljaju vaan element u podizanju duhovne inteli
gencije. To se jo vie odnosi na akre: u hinduistikoj tradiciji, uz
lazni put kroz akre klju je osobne preobrazbe.
Ove hinduistike energetske toke gotovo u potpunosti se pok
lapaju s duhovnim sadrajem vie statinih zapadnih struktura pre
uzetih od Cattella, i s razliitim arhetipovima i planetarnim bogovi
ma (vidi dijagram na str. 133) koji prema mome opisu oblikuju ne
svjesno. Ta injenica potkrepljuje moje uvjerenje da sebstvo sadri
akre
DUBLJI KORIJENI
KONVENCIONALNE OSOBNOSTI
Drevna znanost Zapada, grka i rimska mitologija i rana babilonska
i egipatska mitologija koristile su se sedmerostrukom psiholokom
strukturom nastalom na osnovi sedam tada zamjetljivih planeta.
Kako su drevni fiziari drali da se fiziko tijelo na kraju smiruje
ako ne dobije poticaj od ivog bia, ovih sedam lutalica smatrano
je bogovima, ili obitavalitem bogova. U drevna su se vremena bo
govi povezivali s ljudskim psiholokim osobinama i tipovima osob
nosti. Ta je veza opstala sve do danas u opinjenosti astrologijom i
u izrazima kao u medenom mjesecu (Mjesec) ili venerine bolesti
(Venera). Isto tako, Jungovi arhetipovi kolektivnog nesvjesnog go
tovo se u cijelosti poklapaju sa svojstvima planetarnih bogova. Mo
gue je pronai i daljnje podudarnosti (iako ne namjerne) izmeu
tih planetarnih bogova, Cattellove motivacijske sheme i hinduisti
kih akri.
Konvencionalni tip osobnosti ija je motivacija zajednitvo vu
e nesvjesne korijene iz svojstava vezanih za Saturn. Stariji od bogo
va s Olimpa, planet koji se vrlo sporo kree, Saturn predstavlja po
stojanost, formu, strukturu, ravnoteu - sve to je razumno, nor
malno i predvidivo. Konvencionalan tip osobnosti vezivno je tkivo
drutva. Za Junga, pridrueni arhetip kolektivnog nesvjesnog je
pleme, povezano onim to je on nazivao misterijom sudjelovanja,
primitivnom identifikacijom i stapanjem sa skupinom. Poneto od
toga potrebno je ak i najnezavisnijim odraslim ljudima; u protiv
nom ne bismo mogli imati osjeaj da pripadamo ijednoj skupini.
Svoj najdublji izvor energije konvencionalan tip pronalazi u pr
voj hinduistikoj akri, korijenskoj akri smjetenoj izmeu anusa i
DUBLJI KORIJENI
DRUTVENE OSOBNOSTI
Drutveni tip osobnosti i njegov glavni motiv bliskost, zdruen je s
Venerom. To je rimska boica ljubavi, pandan grkoj Afroditi, ali
ona potjee od Pramajke, boice Astarte.Venera njeguje i titi, osim
to potpaljuje strasti ljubavnika. Jungov arhetip Pramajke takoer
utjelovljuje svojstva njege i zatite.
Svoje najdublje vrelo energije drutvena osobnost nalazi u dru
goj, sakralnoj akri, odmah iznad genitalija. utocrveni lotos sa 6
latica, ova je akra vezana za vodu. Ovdje je primarna energija seks
i roditeljstvo, izraena izravno kroz openje, plodnost i rituale bra
ka ili sublimirana u irem dobrotvornom djelovanju. Neki autori
povezuju ovu akru sa svim osjeajima u dnu eluca, od onih
prema seksualnom partneru ili bliskim lanovima obitelji do suuti
i brinosti. Poremeaji u toj akri mogu imati za posljedicu patolo
ku opsjednutost seksom. Frojdovska psihoanaliza odnosi se prema
cjelokupnoj psihi kao da je zapela na toj razini razvoja psihike
energije.
DUBLJI KORIJENI
ISTRAIVAKE OSOBNOSTI
Istraivaka osobnost i njezin glavni motiv znatielja, povezani su
s rimskim bogom Merkurom (grkim Hermesom), mladim glasni
kom bogova koji ljudima donosi vijesti od Jupitera (Zeusa). Merkur
DUBLJI KORIJENI
UMJETNIKE OSOBNOSTI
Umjetniki tip osobnosti sa svojom duboko usaenom motivacijom
stvaranja i potrebom da preobrazi postojeu stvarnost zdruen je sa
stalno promjenljivim Mjesecom (Dijana u rimskoj, Artemis u grkoj
mitologiji). Mjeseev sjaj u tami simbolizira intuiciju i znanje dubo
ko unutar nesvjesnog. On predstavlja sile tame koje su i same uvijek
povezane s kreativnou, blago Podzemnog svijeta, magiju i preo
brazbu. Umjetniki tip crpi kreativnost iz svojih dubina, izvan svje
snog ega, iz izvora znanja onkraj razuma i logike. U drevnoj Grkoj,
Mjesec su povezivali s ritualima kreativnosti i ekstaze, s divljim ple
som i spoznajom kroz slobodnu igru emocija. Za nj vezan jungovski arhetip je sveenica ili mudra ena, dijelom vraara, dijelom
vjetica, uvarica smrti i preporaanja (Mjeseeve faze), pa stoga i
preobrazbe. Jung i mnogi drugi taj su arhetip vezali za amane, mu
drace, mukarce ili ene to putuju izmeu razliitih svjetova svije
sti da bi nevoljnim duama donijeli izljeenje i preobrazbu.
Duhovna energija umjetnike osobnosti izvire iz etvrte ili sra
ne akre. Prema Josephu Campbellu i njegovim hinduistikim izvo
rima, prve tri akre brinu o svijetu svakodnevice - pripadnosti
zajednici, seksu, roditeljstvu, stjecanju osobnog znanja i moi. Ali
energija srane akre je ta pomou koje inimo pomak prema zani
manju za vie stvari. Prikazana kao lotos s dvanaest crvenih latica i
zdruena s elementom zrakom, srana akra je ta u kojoj se susreu
misao i osjeaj, kroz koju doivljavamo otvorenost prema drugima
DUBLJI KORIJENI
REALISTINE OSOBNOSTI
Realistina osobnost koju privlai borba i materijalna postignua,
moe se povezati s rimskim bogom rata Marsom (grkim Aresom).
Kao ni realistian tip osobnosti tako ni Mars nije osobito intelektua
lan ili suutan, ali oituje veliku ustrajnost i hrabrost. Pratei jungovski arhetip je junak koji se bori protiv sila tame (sjena) da bi oteo
blago za sebe i druge.
Dublja psihika energija realistinog tipa ukorijenjena je u petoj
ili grlenoj akri. Zadatak ove akre je preusmjeravanje sila i energije
iz prve 4 akre u vie svrhe promiljanja prosvjetljenja. Prikaza
na kao lotos sa esnaest sivkasto bisernih latica, grlena se akra vee
za hinduskog boga ivu u hermafroditskom obliku, zaogrnutog ti
grovim krznom to vitla trozupcem, borbenom sjekirom, maem i
gromom. Neki autori veu petu akru za grublju realnost odraslog
ivota i volju da se ustraje usprkos tekoama.
DUBLJI KORIJENI
PODUZETNE OSOBNOSTI
Poduzetna osobnost iji je glavni motiv samopotvrdivanje i sklono
st velikim zamislima i politikim igrama moe se povezati s rim
skim Jupiterom (grkim Zeusom), praocem vladarom bogova i o
vjeanstva. Jupiter je bio bog neba, oluje i oploujue kie. Moan i
domiljat, ali uz to zlovoljan i nerijetko tiranin. Kao svaki politiar
volio je kovati grandiozne planove, esto s katastrofalnim posljedi
cama. Odgovarajui jungovski arhetip je Veliki otac, simbol vodst
va i autoriteta.
Poduzetna osobnost crpi duhovnu energiju iz este ili eone a
kre. Smjetena iznad i izmeu obrva opisana je kao lotos s dvije po
sve bijele peteljke. Na tom bijelom lotosu sjedi estoglava boica Hakini koja podaruje dobrostivost i rastjeruje strahove. Joseph Camp
bell spominje hinduistike mislioce prema kojima je ovjek kad
postigne razinu te akre posve obuzet vizijama boanskog. Drugi
SIMBOLI SREDITA
Sunce je izvor svjetlosti, topline i ivotne energije. Ono je sredite
oko kojeg se okreu svi planeti. Kao i sredite lotosa, i sunce je me
tafora sredita osobnosti. Ali ta metafora ne izraava bezoblinu,
neopisivu kvalitetu nekih mistinih iskustava. Prazan prostor, ili
kvantni vakuum, tome je blii.
Jungov arhetip sebstva najblii je zapadni ekvivalent naem
sreditu lotosa. Za razliku od Freuda, koji je smatrao ego dominan
tnim organizirajuim principom osobnosti, te stoga budnu svijest
kljuem osobne integracije, za Junga je sebstvo spoj svjesnog i ne
svjesnog uma, u isti mah sredite i obodnica osobe. Ali u nekim
svojim drugim tekstovima Jung opisuje sebstvo kao sredite osob
nosti, sredinji arhetip i sredite energetskog polja osobe.
Ovaj prividni paradoks razrijeava se kad vidimo da je Jung
koristio taj termin u tri razliita smisla. Izvorno sebstvo, prema
KAKO SE KORISTITI
LOTOSOM SEBSTVA?
Lotos sebstva je karta ili mandala, prikaz slojeva ljudske psihe od
vanjskog racionalnog ega, preko nesvjesne asocijativne sredine do
sredita koje posjeduje transformirajuu psihiku energiju. Svaka
latica, svaki tip osobnosti na razini ega, moe opstati izolirano od
drugih slojeva, od osobnih ili mitskih razina asocijativnog nesvje
snog, odvojeno od sredita. Ali to, kao to emo vidjeti u glavi 10,
ima za posljedicu duhovno zakrljalu osobu. Duhovno inteligento
ja trai veu povezanost. Da bi ovjek bio lijenik, na primjer,
mora imati intelektualne osobine, ali i sposobnost uspostavljanja
odnosa s drugima. Vrhunski znanstvenici prelaze granice uske spe
cijalnosti i svojim znanjem proiruju filozofska ili duhovna poi
manja o kontekstu ljudskog ivota. Veliki umjetnici seu izvan ega
u mitsko, nesvjesno, i danas im valja ponovno uspostaviti kontakt
sa samim sreditem ele li stvoriti djelo nabijeno ivotnom snagom.
Uistinu, svima nam, elimo li biti duhovno inteligentni i prii svom
ivotu kao kreaciji, valja obnoviti kontakt sa sreditem. O tome e
biti vie govora u glavi 10 i 11.
Ovaj bih dio eljela zavriti rijeima amerikog redovnika dva
desetog stoljea, Thomasa Mertona, o svrsi mandale. Ne mogu za
misliti bolji nain da se izrazi svrha karte Lotosa sebstva:
etvrti dio
KAKO KORISTITI SQ
9. KAKO SE POSTAJE
DUHOVNO ZAKRLJAO
povrinom, njegovim svjesnim egom. elim ovdje ispriati Richardovu priu zato to ona ilustrira to mislim kad govorim o du
hovnoj kvaliteti ljudskog ivota i kako je taj ivot mogue osakatiti
manjkom duhovne inteligencije.
Richardu je
35
godina i tijekom zadnjih 10 godina
imao je povremene shizofrene napade zbog ega je jedva u stanju
izai na kraj sa zahtjevima svakodnevice. Postane sanjarski raspolo
en i gubi se u razgovorima sa samim sobom, vrlo malo spava, gubi
ili razdaje svoje stvari i novac, sprijateljuje se s udnim i katkad
opasnim ljudima, govori u bujici nepovezanih premda vrlo smisle
nih asocijacija.
U vrlo ranoj dobi doivio je teak emocionalni udarac. Majka
ga je napustila i smjeten je kod adoptivnih roditelja, radnika, u i
jem domu nije bilo dovoljno intelektualnog poticaja za njegov viso
ki IQ. Poeli su se javljati problemi s disciplinom i izbaen je iz ko
le. Premjeten je k ocu i novoj pomajci, u okruenje koje je bilo inte
lektualno bogato ali emocionalno i dalje neodgovarajue. Poeo je
traiti utoite u knjigama i intelektualnoj problematici.
Nakon izvanrednog uspjeha na fakultetu suoio se s izazovom
ulaska u svijet stvarnosti i doivio prvi slom. Otada ivi sam, obav
lja usputne, slabo plaene poslove i ima vrlo malo prijatelja.
Ono to mene najvie zanima u Richardovoj prii je velika raz
lika u njegovoj osobnosti i sposobnostima, ve prema tome je li mu
dobro ili je bolestan. Kad mu je dobro, hladan je i bez emocija, raz
govara samo o apstraktnim intelektualnim temama. Ima sjajna opa
anja o drugima, ali na ravnoduan, kliniki nain. Gotovo kao da
nema osobnosti. Iako je vrlo privlaan, ne zrai nikakvom seksual
nom energijom i stjee se dojam da ne pripada svome tijelu. Nikad
ne raspravlja o osjeajima.
Kad je bolestan, Richardov visoki IQ od male je koristi jer ga
slom odijeli od logine, racionalne i praktine misli. Meutim, tad
se rasplamsa ostatak njegove linosti, a s njim zapanjujua emocio
nalna inteligencija. Tad zrai toplinom i magnetizmom. Sve njego
ve misli vrsto su ukorijenjene u arhetipsko i proete irim znae
njem, ima otru intuiciju i slobodno izraava svoje osjeaje i krhkost.
Zrai seksualnom energijom i djeluje zadovoljan svojim tijelom. Ima
dobar odnos s drugima, postaje otvoren, suutan i dobro raspoloen.
Shvatimo li duu kao kanal izmeu vanjske osobnosti i unu
tranjeg svijeta dubljih znaenja, mogli bismo rei da je Richardova
TRI RAZINE
DUHOVNOG OTUENJA
Iz Lotosa sebstva vidjeli smo da postoje tri osnovne razine sebstva.
Sve tri igraju odreenu ulogu pri psihikoj cjelovitosti. Isto tako, na
svakoj se razini moe dogoditi neki oblik otuenja od integrirajueg sredita i prouzroiti odreeni oblik duhovnog krljanja.
U modernoj kulturi zapadnjakog tipa, najei oblik duhov
nog krljanja javlja se zato to je na pretjerano razvijeni sloj ega od
sjeen od sredine i/ili sredita. Previe smo racionalni, previe zao
kupljeni sobom, pretjerano skloni igrama i pozama. Previe smo
odsjeeni od tijela i njegove energije, od svojih snova i dubljih sloje
va mate. To obino vodi do zamjetljivog pada emocionalne inteli
gencije. Lako nas ponesu srdba, strah, gramzivost ili ljubomora.
Postajemo neuravnoteeni i ne umijemo se nositi s tuom neuravnoteenou. A gubimo kontakt i sa svojom duhovnom inteligenci
jom. Igre i poze obino pokazuju da smo uhvaeni u kojekakve
uloge te stoga ivimo samo neki mali djeli sebe. Iako imamo po
tencijal da realiziramo poneto od svih 6 osobnosti u sebi, mi os
tajemo zaglavljeni unutar scenarija samo jednog tipa; ili nas previe
zaokupi mo, ili se suvie drimo konvencija, previe smo zaoku
pljeni detaljima, pruamo pretjerani otpor, to bilo.
Kad nam je SQ visok i kad smo u dodiru sa svojom cjelovitou,
naa osobnost izraava poneto od voe, poneto od umjetnika, od
intelektualca, od planinara, poneto od brinog roditelja, i tako da
lje. Nau matu potiu i Mars i Venera, i Merkur i Saturn. U nama
je sadran dio mukog i dio enskog, poneto od djeteta i poneto
od mudrog mukarca ili ene. Kad nam je SQ nizak, postajemo vla
stite karikature, a nai osjeaji i emocionalni uzorci karikature zdra
vih ljudskih reakcija. Nae su reakcije ograniene i rascjepkane.
Za svaki od est glavnih tipova osobnosti, koje smo na razini
ega vidjeli u Lotosu sebstva (vidi str. 143), postoje dvije zdrave ili
normalne emocionalne reakcije na ljude, situacije ili dogaaje, i
dvije poremeene ili fragmentirane reakcije.
Konvencionalan tip osobnosti (sekretarica, knjigovoa, inovnik,
kompjuterski programer, i tako dalje) varira izmeu normalne reak
cije bliskosti s grupom i odaleenosti od nje. Ali kad je ego otuen
od dubljih slojeva sredine i sredita, te reakcije mogu se pretvoriti u
slijepu lojalnost grupi ili narcistino povlaenje. I fanatizam i narci
zam odraz su duhovnog krljanja.
Tip osobnosti
Normalna reakcija
Konvencionalan
Povezanost s
grupom
Otuenost od
grupe
Drutveni
Suosjeanje s
ljudima
Antipatija prema
ljudima
Ovisnost, mazohizam
Sociopatska
nemogunost osjeanja
za druge, sadizam
Istraivaki
Istraivanje
problema ili
situacija
Bijeg od problema
ili situacija
Opsesivnost
Umjetniki
Realistian
Cjelovitost,
spontanost,
uravnoteenost
Stid, kompleks
manje vrijednosti
Poputanje samom
sebi
Poduzetan
Spreman preuzeti
odgovornost i
vodstvo, odanost
idealu
Osjeaj
demoraliziranosti,
bijeg od
odgovornosti,
poricanje da je
situacija onakva
kakva je
Osjeaj manje
vrijednosti, mrnja
prema samom sebi
Zloupotreba moi,
grandioznost
Samounitavanje,
paranoja, projekcija
Kad se kasnije u ivotu prisjeamo svoga iskustva (kad ga sabiremo), sagledavamo ga iz ire perspektive. Sada smo u stanju djeje
iskustvo smjestiti u iri kontekst adolescentskog ili odraslog ivota
i iskustva. A ako je to iskustvo vezano za uvjetovanost odreene
kulture, sada smo dovoljno zreli da se distanciramo od nje. SQ nam
omoguava da uvidimo kako stanoviti obrasci reagiranja, odnosa ili
ponaanja imaju posljedice koje ne elimo. Na taj se nain razvijaju
i mijenjaju i pojedinci i kulture. To je dinamika koju slijedi dobra
psihoterapija. Zato sabranost i jest osnovni sastojak meditacije ili
molitve.
Prisjeanje kao dio sabranosti nije puko sjeanje. To je prisjea
nje sa stajalita novog konteksta. To je mogunost da se obiteljska
povijest napie iznova i da joj se dade drugaiji ishod, da se povrati
SABRANOST U TRENUCIMA
DUHOVNE KRIZE
Kako doe do toga da osjetimo kako se moramo sabrati? Zato ili
kada se umijea naa SQ? Veina nas je u nekoj mjeri duhovno za
krljala - odreeni stupanj osobne rascjepkanosti gotovo je neizbje
an u suvremenom svijetu kojim dominira ego. Pa ipak, duboko
sebstvo uvijek je prisutno. SQ je priroena sposobnost ljudskog
mozga i ne moramo biti duhovni junaci da ujemo njezin zov. Dua
je uvijek u stanju sabrati se i prisjetiti se svog iskona. Kao to kae
rabin Heschel: U nama postoji osama koja uje. Kad se dua odvoji
od drutva ega i njegove svite sitnih tatina; kad prestanemo koris
titi sve to postoji i tragamo samo za zovom svijeta, za uzdahom
svijeta, tada e naa usamljenost moda uti ivu milost koja nadi
lazi svaku mo. Tu usamljenost mogu dozvati i snovi, kreativno
koritenje patnje ili smrt voljenog bia. Moe je dozvati i to to su
dugogodinje strategije snalaenja prestale djelovati - psihiko ve
zivo koje dri na okupu nae rascjepkano sebstvo odjednom je po
pustilo. Kad napokon ujemo zov nae samoe tad dolazi do du
hovne krize.
Duhovna kriza dovodi u pitanje sveukupni smisao, a moda i
vrijednost naeg ivota. Moemo se osjeati pod stresom ili depri
mirani, okrenuti se alkoholu ili drogi radi privremenog olakanja,
postati apatini ili beskorisni, moda ak pobjei u ludilo. Takve su
krize uvijek bolne, ali suoi li se ovjek s njima hrabro i iskoristi li ih,
nude mogunost da se saberemo, prisjetimo tko smo, zacijelimo i
preobrazimo.
U pozadini ove knjige stoji jedna osobna pria koja e moda
pojasniti na to mislim kad kaem duhovna kriza i kad govorim o
potrazi za milou prisjeanja i o duhovnoj inteligenciji koja lijei i
pomae pri rastu. Iako to zna biti bolno, a katkad moe biti i dvo
sjekli ma da autor otkriva osobne izvore iz kojih je nastalo njegovo
djelo, nudim ovdje svoje iskustvo da barem donekle rasvijetlim o
kakvim procesima govorim.
Ideja za ovu knjigu zaela se punu godinu dana prije nego to
sam je mogla poeti pisati. Moj annus horribilis otpoeo je odmah
STARA ETIKA
Negdje tijekom evolucije mi, ljudska bia, izgubili smo ono instink
tivno sidrite koje niim ivotinjama ini ivot toliko jednostavni
jim. Tada smo uspjeli prekriti apsolutna pravila i ogranienja pri
rode i probiti se u nov, sloeniji nain ivota, zasnovan na slobod
noj volji i njezinom izrazu u kulturi. Odbacivi okove instinkta, Za
pad ih je pokuao nadomjestiti pravilima i izvjesnou koju su nu
dili bogovi razuma.
Mojsije je siao sa Sinaja sa zakonima ispisanim na kamenim
ploama. Kranstvo i islam potivali su ta pravila i dodali jo neka
svoja. Unutar filozofske tradicije drevne Grke, objektivni, univer
zalni principi dobrote i pravde inili su se bitnim za svaki sustav
istinske etike. I doista, univerzalizam, vjerovanje u objekivne istine
PRINCIP NESIGURNOSTI
Princip nesigurnosti, fiziara dvadesetog stoljea Wernera Heisenberga glavno je naelo kvantne teorije. ak i vie od Einsteinove
teorije relativnosti, koja naprosto postavlja pitanje naeg naina
opaanja prostora i vremena i naeg poloaj u njemu, princip nesi
gurnosti dovodi u pitanje nau sposobnost da u ita budemo apso
lutno sigurni. Znanje je, kae Heisenberg, uvijek ogranieno. Zna
mo li x o nekoj injenici ili situaciji, ne moemo znati y, i obrnu
to. Kvantna realnost prema Heisenbergu ima beskonaan broj mo
guih izraza, od kojih su svi nuni i svaki na svoj nain punovaljan.
Ali upoznati moemo samo onaj vid realnosti za kojim tragamo.
Odgovori koje dobivamo uvijek e biti odgovori samo na ona pita
nja koja postavljamo. Postavimo li drugaija pitanja, dobit emo
drugaije odgovore.
Godine 1997, londonski Sunday Times proveo je dvije razliite
Gallupove ankete o vjerskim uvjerenjima Britanaca. U prvoj je ljudi
ma postavljeno pitanje idu li nedjeljom u crkvu. Samo 10 posto od
govorilo je pozitivno, na to je zakljuak bio da Britanci nisu osobi
to religiozan narod. Ali sljedea anketa, provedena est mjeseci kas
nije, postavila je drugaije pitanje: Vjerujete li u Boga? Na ovo
tome igrokazu s mnogo lica svatko od nas igra neku ulogu. Moji
ogranieni postupci meni se mogu initi malenima i izoliranima, ali
svaki pridonosi budunosti cjeline.
IVOT NA RUBU
Danas ljudi esto kau da su na rubu, iako zapravo i ne znaju to
to znai. Rub je izraz iz teorije kaosa, relativno nove znanosti koja
opisuje nepredvidivo ponaanje pojava poput vremena, otkucaja
ljudskog srca, konica i trita vrijednosnim papirima. U teoriji kao
sa, rub je mjesto spoja reda i kaosa, poznatog i nepoznatog. U priro
di, to je mjesto na kojem se zbiva kreativnost i samoorganizacija. Tu
nastaju nove informacije.
Rub kaosa moemo zamisliti kao most na kojem stojimo i gle
damo dolje, u potok. U gornjem dijelu voda tee mirno, tiha, nalik
zrcalu. To je red. Informacija nije nita drugo ve ne-nasumian po
redak, stoga mirni tok potoka sadri neke konane informacije.
Znamo li kod toga potoka moemo doprijeti do tih informacija.
Isto je s pravilima etikog koda odozgo prema dolje. Kao pripad
nici toga koda, moemo oitati njegova pravila i ponaati se u skla
du s njima.
Pod mostom voda naleti na neko granje ili stijenje i stvore se vi
rovi. A kako potok tee dalje, tako se voda u dubini zakovitla u vrt
log bijele pjene. Taj bijeli vrtlog je kaos. Kaos moda i sadri infor
macije, ali njihov je kod tako sloen da nema nade da prodremo u
njih. Tu smo izgubljeni, poput ljudi koji ne znaju koju igru igraju.
Tamo gdje su se stvorili virovi, potok je stigao do ruba kaosa.
Stvorio je novi kod, nove informacije. Na tome se mjestu moemo
zatei na nepredvidivom, ali zato nita manje plovnom teritoriju.
Postoji znanost koja prouava red i znanost koja prouava kaos, a
znanost koja eli prouavati kreativnost zanima rub kaosa. Na tom
se mjestu dogaaju ivi sustavi poput nas.
Svi bioloki sustavi balansiraju na rubu kaosa. To je ono to nas
ini otvorenima i prilagodljivima, ono to ive sustave ini tako za
udno fleksibilnima. Ljudski imunosni sustav, na primjer, proizvo
di sve mogue zatite protiv virusa i bakterija tako da, kad se jedna
pokae djelotvornom, moe prijei na ustaljenu proizvodnju ba te
i nijedne druge. Ljudski um, kad se koristi SQ-om, takoer balansi
ra na rubu.
SQ I OKO SRCA
Volim Nietzcheovu sliku hodaa po ici jer ti artisti imaju unutra
nju ravnoteu, ba kao to i SQ prua osjeaj unutranje ravnotee.
Za razliku od IQ-a koji se orijentira prema pravilima, i EQ-a, voe
nog situacijom u kojoj se zatekne, SQ osvjetljava na put onim to
su mistici oduvijek nazivali okom srca. ovjek koji poznaje Boga,
kae Bahya Ibn Paquda, vidi bez oiju, uje bez uiju, opaa ono
to njegova osjetila ne mogu opaziti, i razumije bez razmiljanja.
Moje Te srce vidjelo i povjeravalo Ti. Vidio sam Te okom srca, ta
ko je to izrazio Yehuda Halevi.
Srce duhovno inteligentnog sebstva je, u konanici, kvantni va
kuum, temelj samog bivstva. To je smiren i promjenljiv temelj, a srce
koje to zna smireno je i promjenljivo srce.
Za srednjovjekovne idovske i kranske mistike oko srca bi
lo je metafora intuicije. U mnogim tradicijama, desno oko predstavlja
DISCIPLINA I SUUT
Spontanost koja je povezana s reagiranjem na druge i s odgovorno
u, povezana je i s disciplinom i suuti. Spontanou dolazim u do
dir sa svojim unutranjim sebstvom, a razvila sam je jaajui svoje
sredite. Nauila sam kontrolirati svoje hirove i prolazne elje disci
plinama poput meditacije ili molitve, stalnim razvijanjem svojih
vjetina ili svoje umjetnosti, razmiljanjem i neprekidnom svjeu o
onome to inim. Samodisciplina je postala sastavni dio mene. To je
vrsta ravnotee koju su drevni Kinezi nazivali Tao, put - dubok,
unutranji zakon ivljenja. Jedan od najveih komentatora Lao-tseove Knjige puta i vrline, Chuang Tzu, pria o unutranjoj disciplini
jednog mesara:
Cook Ting je rezao vola za gospodara Wen-huia. Na svaki
dodir njegove ruke, svaki trzaj ramena, svaki pomak stopa
la, svaki zamah koljenom - cap! cap! No je parao - caaak,
sve se odvijalo savrenim ritmom, kao da izvodi kakav ples
ili prati Ching-shou glazbu.
Ta ovo je velianstveno! uskliknuo je gospodar Wenhui. Kad ovjek samo pomisli da je mogue postii ovakvu
vjetinu!
Cook Ting odloi no i odgovori: Ono to mene zanima
je Put koji je vie od vjetine. U poetku sam reui volove
vidio samo vola. Nakon tri godine vie nisam vidio cijelog
vola. A sada - sada mu prilazim u duhu, oima ga ni ne vi
dim. Ja vie ne gledam i ne razmiljam, to se d u h kree kamo
eli...
Dobar kuhar mijenja no jednom godinje - jer on ree.
Osrednji kuhar ga mijenja jednom mjeseno - zato to koma
da. Ja ovaj no imam devetnaest godina a izrezao sam njime
na tisue volova, pa ipak otrica je vrsta i britka kao da je
netom stigao s bruenja.
Disciplinu stjeemo i kroz suut, a esto i kroz patnju koja ovjeka ui suuti. Suut doslovno znai utjeti (osjeati) neto s nekim. Suut je najdublji oblik spontane reakcije, ali to esto znai da
valja nadii racionalne ideje i predrasude, razinu ega, propisane ob
like ponaanja.
KONVENCIONALNA OSOBNOST
(JUNGOVO EKSTROVERTNO OPAANJE)
Koje od sljedeih pet zvanja ili dvije slobodne aktivnosti (ili ne
to slino njima) bi vas mogle zanimati ili vam odgovarati da posje
dujete neophodne sposobnosti?
inovnik
recepcioner
knjiniar
raunovoa
graevinski inspektor
kolekcionarstvo (npr. antikviteti, marke, numizmatika)
kartanje (remi, brid)
DRUTVENA OSOBNOST
(JUNGOVO EKSTROVERTNO OSJEANJE)
Koje od sljedeih pet zvanja ili dvije slobodne aktivnosti (ili neto
slino njima) bi vas mogle zanimati ili vam odgovarati da posjedu
jete neophodne sposobnosti?
medicinska sestra
uitelj
socijalni radnik
sveenik
kuedomain/domaica (partner, roditelj)
sportovi (npr. tenis, skijanje)
lanstvo u nekom klubu
ISTRAIVAKA OSOBNOST
(JUNGOVO INTROVERTNO RAZMILJANJE)
Koje od sljedeih pet zvanja ili dvije slobodne aktivnosti (ili neto
slino njima) bi vas mogle zanimati ili vam odgovarati da posjedu
jete neophodne sposobnosti?
kompjuterski programer
laboratorijski tehniar
prevodilac
lijenik
sveuilini profesor, znanstveni istraiva
igre na ploi (npr. scrabble*, ah)
itanje romana
Oznaite sa da ili ne svaku od sljedeih pet tvrdnji:
trudim se da tono razumijem to mi netko govori
cijenim inteligentnu diskusiju o nekoj temi
ako ikako mogu ozbiljno razmislim, ma koliko dugo treba
lo, prije donoenja neke vane odluke
volim biti u toku najnovijih zbivanja u umjetnosti, znanosti,
u svojoj struci ili u susjedstvu
katkad prvo odbacim neko novo stajalite, a onda vidim da
ono ima svojih prednosti
UMJETNIKA OSOBNOST
(JUNGOVO INTROVERTNO OPAANJE)
Koje od sljedeih pet zvanja ili dvije slobodne aktivnosti (ili ne
to slino njima) bi vas mogle zanimati ili vam odgovarati da posje
dujete neophodne sposobnosti?
*scrabble, igra slaganja rijei.
pisac
dizajner
glumac/glumica
glazbenik
arhitekt
fotografija
ples
REALISTINA OSOBNOST
(JUNGOVO INTROVERTNO OSJEANJE)
Koje od sljedeih pet zvanja ili dvije slobodne aktivnosti (ili neto
slino njima) bi vas mogle zanimati ili vam odgovarati da posjedu
jete neophodne sposobnosti?
kuhar
stolar
optiar
inenjer
farmer
aktivnosti tipa uradi sam
jedrenje ili veslanje
PODUZETNA OSOBNOST
(JUNGOVO EKSTROVERTNO RAZMILJANJE)
Koje od sljedeih pet zvanja ili dvije slobodne aktivnosti (ili neto
slino njima) bi vas mogle zanimati ili vam odgovarati da posjedu
jete neophodne sposobnosti?
trgovaki predstavnik
turistiki djelatnik
menader ili rukovodilac
politiar
odvjetnik
igre na sreu (npr. loto, poker)
putovanja
Peti dio
MOE LI SE
SQ RAZVIJATI?
voenje ljubavi ili najobinije ispijanje ae vode, sve dok taj postu
pak izvire iz elje koja dolazi iz sredita, iz najdubljih ivotnih moti
vacija i vrijednosti.
EST PUTEVA
Lotos sebstva nudi nam pregled 6 tipova osobnosti i njihovih naj
dubljih motivacija, psihikih energija i puteva do sredita. Tu se
istie est izrazito razliitih ivotnih puteva koji vode prema veoj
duhovnoj inteligenciji - est duhovnih puteva koje svatko moe sli
jediti da bi ivio ivotom sa vie srca. Iz same grae Lotosa sebstva
vidljivo je da je mogue biti na vie puteva odjednom.
Tipovi ego osobnosti od kojih je sastavljen vanjski rub Lotosa konvencionalan tip, drutveni tip, umjetniki tip, i tako dalje - pre
uzeti su iz Hollandovog ope prihvaenog testa za profesionalnu
orijetnaciju (vidi glavu 8), koji ilustrira kako je svaki pojedinac kom
binacija nekoliko tipova ega. Svaki tip povezan je s jednim od 6
duhovnih puteva, tako da e svatko pronai neto za sebe i za raz
vijanje svog SQ-a ako proui vie od jednog puta, iako ete vjerojat
no otkriti da vam je jedan od njih osnovni.
Tijekom ivota glavni duhovni put neke osobe esto se mijenja.
To se moe dogaati postepeno, ili naglo, prilikom krize srednjih
godina, negdje u etrdesetima ili desetak godina kasnije. Ako se ra
di o istinskom pomaku energije, a ne samo o traumatinoj epizodi,
po svoj prilici emo ostati u dodiru sa svojim prijanjim putem i sa
mo mu dodati neke nove dimenzije. Hinduizam, na primjer, prizna
je klasine ivotne faze ili puteve djeteta, studenta, domaina i sve
tog ovjeka, od kojih se svaki nastavlja na one prethodne i crpi sna
gu iz njih. Sve velike svjetske duhovne tradicije priznavale su, ba
rem preutno, potrebu za raznovrsnou duhovnih puteva ili isku
stava.
Klasian primjer krive upotrebe SQ-a jest pokuaj da se pro
blem jednog duhovnog puta rijei metodama koje odgovaraju dru
gom. Umjetniki ili realistian tip (putevi 4 i 5) ne mogu svoj pro
blem duboke usamljenosti rijeiti naprosto tako da se prikljue ne
koj konvencionalnoj skupini (put 1). Introvertiran, istraivaki tip,
krt na rijeima (put 3) nee postati otvoren javni govornik samim
time to e se pridruiti kakvom odboru (put 6). Ane mogu se ni svi
brani problemi (koji su obino kombinacija puta 4 i 5) rijeiti samo
brinou (put 2). Kad nismo svjesni boljih rjeenja dogaa nam se
da zaglavimo u krivima. Kako kae filozof Ludwig Wittgenstein:
Kad nemate nita osim ekia, sve vam se ini nalik avlu.
Iznosim 6 osnovnih duhovnih puteva kako bih ukazala na
postojanje kutije s raznovrsnijim alatima. S nekim smo se idejama
upoznali jo u glavi 8, ali ovdje ih ponavljam radi potpunosti.
Religijski naglasak ovdje se odnosi na kljune teme ili misli iz
vjerskih tekstova; rije primjena odnosi se na praktine aktivno
sti kao to su molitva ili kuhanje.
konvencionalan
zajednitvo, pripadanje, sigurnost
Saturn, pleme, misterij sudjelovanja
slavljenje Boga
sporazum izmeu Boga i ovjeanstva
obavljanje dunosti
korijenska, bazna (sigurnost, red)
drutveni
bliskost, roditeljstvo
Venera (Afrodita), Velika majka, Zemlja
ljubav, suut, agape
Velika majka
brinost, zatita, iscjeljenje
sakralni pleksus (seks, suut, njega)
istraivaki
Motivacija:
Arhetipovi:
Religijski naglasak:
Mit:
Primjena:
akra:
umjetniki
kreativnost, eros, ivotni instinkt
Mjesec (Dijana), Artemida, kotao, mudra
ena, sjenka
cjelovitost, potraga, individuacija (Jung),
ritual
putovanje u Podzemni svijet, gral
razmiljanje o snovima, dijalog
srce (predanost)
koraaju ovim putem mogu izvui na svjetlost dana dotad neizraene potencijale - jo nedoivljene osjeaje, neosvijetene vizije,
nezamiljene boje, neoblikovane misli, i tako dalje. Oni su ono to
pjesnik Rilke naziva pelama skupljaicama nevidljivog. Knjiev
nici, slikari, pjesnici, glazbenici, i drugi umjetnici ine 10 do 15 pos
to stanovnitva. Ali i veina nas, ve samim time to smo ljudi i to
posjedujemo barem zametke duhovne inteligencije, u nekoj mjeri
koraa tim putem.
Bit psiholokog i duhovnog zadatka s kojim su suoeni oni koji
kroe putem preobrazbe jest osobna i transosobna integracija.
Drugim rijeima, takvim osobama valja istraivati vlastite visove i
dubine i te razliite dijelove rascjepkanog sebstva stopiti u jedinstvenu, nezavisnu, potpunu osobu. U tome smislu, ovaj je put presu
dan za sve nas. U svakodnevnom ivotu njegovi izazovi zamjetljivi
su u pubertetu i dobro poznati u srednjoj dobi (kriza srednjih godi
na), iako se mogu vraati u bilo kojoj dobi. Ali za umjetnike tipove
kao takve, put osobne integracije u svom duhovno najinteligentni
jem obliku neizbjeno vodi u podruje transosobne integracije prema pronalaenju zagubljenih ili rasutih vidova svoga dubokog
sebstva, prema razinama koje su daleko izvan ega i postojee kul
ture, gdje mogu vjedrima grabiti s nepresunog izvora sredita.
Ovaj put je najvie od svih vezan za aktivnost boanske toke
u mozgu, i njime esto idu osobe otvorene mistinim iskustvima,
estokim osjeajima, oni koje nazivamo ekscentrinima ili razli
itima od gomile, oni koji se tako esto moraju boriti da zadre
zdrav razum (i nerijetko gube bitku). U poglavlju 5 vidjeli smo da
su aktivnost boanske toke, umjetnika nadarenost, duhovno is
kustvo i mentalna nestabilnost usko povezani. Iz toga se razloga o
umjetnicima esto razmilja kao o ranjenim iscjeliteljima drutva
(ili amanima) - ljudima prisiljenim na zastraujua putovanja u ne
poznato u pokuaju da sakupe izgubljene dijelove sebe. Katkad i ne
uspiju, ali s tih putovanja donose blago koje je lijek za sve nas. Ve
same te poroajne muke tema su nekih najveih djela svjetske knji
evnosti. Dante, na primjer, govori o svom putovanju u Tamnu u
mu koje mu je omoguilo kasniju viziju Raja:
Al' kad sam stigo jednom brijegu na dno,
tamo, gdje kraj je onoj bio drai,
to nagna stravu u srce mi jadno,
realistian
graenje, pripadnost drutvu
Mars (Ares), Geja, Adam Kadmon, ma
univerzalno bratstvo, spremnost na rtvu,
pravda
Mit:
Primjena:
akra:
poduzetan
mo, iskupljenje, odana sluba
Jupiter (Zeus), Veliki otac, prorok
odricanje, jedinstvo s Bogom, sveenitvo
egzodus, raspee, Bodhi stablo
samospoznaja, meditacija, guru joga
eona
Kad ivimo svoj vlastiti, ili u nekoj mjeri sve duhovne puteve
prema sreditu i od njega, visok SQ ili prosvjetljenje koje na taj na
in stjeemo upuuje nas na nepojmljivu dra svakodnevnog. Zen
budizam poznaje izreku: Prije nego to sam se prosvijetlio, cijepao
sam drva i teglio vodu. Nakon to sam se prosvijetlio, cijepam drva
i teglim vodu. Time se ne eli rei da prosvjetljenje ne donosi napre
dak i preobrazbu, naprotiv, istinska preobrazba vraa nas tamo oda
kle smo poli, samo to to sada ivimo potpuno prisutni i svjesni.
U svom Priruniku Zen budizma (A Manual of Zen Buddhism),
D. T. Suzuki donosi reprodukcije 10 originalnih kineskih crtea
iz dvanaestog stoljea, prema kasnijoj verziji iz petnaestog stoljea,
te uz njih kratke pjesme koje ilustriraju na to mislim kad govorim
o spirali postojanja i o tome kako zen shvaa prosvjetljenje. I one se
koriste alegorijom o ovjeku koji kroti govedo.
U Little Gidding, iz etiri kvarteta, T. S. Eliot izraava istu spi
ralu postojanja i znaenje slika o pripitomljavanju goveda:
Neemo prestati tragati
A na kraju svega naeg traganja
Stii emo odakle smo i poli
I prvi put vidjeti to mjesto.
Kroz nepoznata vrtna vrata, na pragu prisjeanja
Kad posljednje to nam valja otkriti od zemlje
Bude ono sa samog poetka;
Na izvoru najdue rijeke
Glas skrovitog slapa
I djeca na jabukovu stablu
Nepoznata, zato to ih ni traili nismo
Al' ujemo im glas, napola ujemo, u tiini
Izmeu dva morska vala.
Hitro sada, ovdje, sada, uvijek Stanje nepomuene jednostavnosti
(za koje valja platiti ni vie ni manje nego sve)
I sve e biti dobro
Ba sve e biti dobro
Kad se plameni jezici uviju
U petlju vatrene krune
I vatra i rua budu jedno.
PUT 1: DUNOST
1. Kojim ste skupinama rado pripadali u svome ivotu? Obitelji?
Prijateljima? Kolegama na poslu? Susjedima? Naciji? Etnikoj
grupi? Nijednoj?
2. Od koje od ovih grupa ste se otuili, ako jeste? Zato? Jesu li vam
u vezi s tim ostali negativni osjeaji? Neslaganje? Kakav trauma
tian dogaaj? Osjeaj krivice? Osjeate li se jo uvijek vezani ne
kim pravilima ili obiajima te skupine? Ako je tako, zato?
3. Postoji li ijedna grupa kojoj biste voljeli potpunije pripadati? Bi li
to bilo praktino?
4. Koji je sada va moralni kod? Odakle on proizlazi? U kojoj mjeri
ga se pridravate? Jeste li razmiljali o promjeni u nekoj od svojih
grupa koja bi mogla biti blagotvorna za sve (ili gotovo sve) lano
ve? Jeste li to poduzeli u vezi toga? Jeste li u posljednjih godinu
dana donijeli ijednu vanu odluku i odrali je?
PUT 2: BRINOST
1. Postoji li u ovom trenutku (ili je postojao u prolosti) itko kome
biste rado dali vie nego to primate? Postoji li itko (sada ili u
prolosti) od koga rado primate vie nego to dajete?
2. Postoji li itko koga trenutano zapostavljate, nanosite mu bol ili
kome neto zamjerate? Zato? Jeste li donijeli ikakve pozitivne ili
negativne odluke u vezi s tim?
3. Postoji li itko (ili je postojao u prolosti) kome elite ili ste eljeli
pomoi, ali ne moete? Kako se osjeate u pogledu toga? Jeste li
u stanju imati za bliskog prijatelja nekoga kome nije potrebna va
a pomo ili va savjet? Moete li u bliskom odnosu biti otvoreni
i iskreni o stvarima o kojima je teko govoriti?
4. Dre li ljudi da je s vama lako razgovarati? Pomognete li katkad
nekome tko to zatrai od vas, ak iako je on izvan vaeg drutve
nog kruga?
PUT 3: RAZUMIJEVANJE
1. Jeste li aktivno zainteresirani za to kako ive vai blinji? Za obi
telj? Ljude na poslu? Susjede? Ono to se dogaa u svijetu? Jeste
li nedavno proitali ili raspravljali o neemu to se tie psiholo
gije, filozofije, etike ili slinih predmeta?
2. Ako vam se ini da ste zapeli u nekom problemu, odgurujete li ga
od sebe ili traite nov pristup? Postoje li neke odluke koje odga
ate, jeste li zbunjeni u pogledu neke teme ili nekog dugoronog
PUT 5: BRATSTVO
1. Idealno gledano, biste li voljeli da moete uspostaviti komunika
ciju sa svakim? Sjetite se nekog susreta s drugim ljudima koji
vam je bio zanimljiv. Moete li zamisliti kako zamjenjujete uloge
s nekim ili sa svim ljudima koji su tada bili prisutni? Sudjelujete
li aktivno u zbivanjima u svojoj zemlji ili mjestu?
2. Postoje li ljudi u ijem se drutvu osjeate nelagodno? Zato? to
osjeate? (Dosadu? Strah? Srdbu? Natjecateljski duh? Prezir?
aljenje? Neto drugo?) Mislite li da biste se vi ponaali drugaije
da potjeete odakle oni potjeu ili da ste u njihovom poloaju?
3. Je li vam pravda vana? Za svakoga ili za onih nekoliko skupina
koje su vam drage? Ako vas zanima pravda samo za neke skupi
ne, to vi imate zajedniko s njima?
4. Da li vas spominjanje smrti uznemirava ili izaziva nelagodu?
Vjerujete li da postoji neki oblik ivota nakon smrti? Raj? Rein
karnacija? Da e za vama ostati vae ideje ili vaa obitelj? Jeste li
ikad osjetili ljubav za, ili jedinstvo sa svim biima? Jeste li ikad
pomislili da biste mogli dati ivot za neke ljude ili ciljeve?
SREDITE
1. Jeste li ikad imali osjeaj da se nalazite u prisustvu snane du
hovne sile koja nadilazi vae svakodnevno sebstvo? Ako jeste, da
li je to ukljuivalo osjeaj ljubavi za sve postojee i osjeaj da ste
jedno s tim? Jeste li pritom imali osjeaj nekog inteligentnog i
svetog izvora energije izvan sebe? Je li to iskustvo bilo izvan vre
mena, prostora i oblika - neopisiva praznina koje ste ipak bili
svjesni? Da li vam se koje od tih iskustava usjeklo kao vano?
2. Imate li esto none more? Imate li katkad osjeaj da je sve dobro
i zlo to vam se dogaa uzrokovano nekim skrivenim silama? Pa
da li vam teko uspostaviti bliskost s nekim? Imate li esto osjeaj
da je ivot besmislen? Da li uistinu ne volite biti sami?(Sve su to
negativni oblici duhovne energije koje valja nadvladati elite li
poveati svoj SQ.)
3. Kad biste se nakon duge rasprave i dalje razilazili sa svojim su
radnicima u nekom posve principijelnom pitanju, to biste uini
li? Zamislite nekoliko razliitih situacija i njihove mogue ishode.
4. Poznajete li trenutke ne samo uitka ve dubokog zadovoljstva?
to tada obino radite? Da li vas ti trenuci nadahnjuju i daju vam
snagu za neke druge asove? Da noas umrete, biste li smatrali da
je va ivot na neki nain bio vrijedan ivljenja? U kome smislu?
KAKO OSVIJESTITI
SVOJE NAJDUBLJE MOTIVE
Nai motivi - neki ljudi ih nazivaju ivotnim namjerama ili svrhom
ivota - vrsta su duboke psihike energije. Oni mogunosti iz sre
dita sebstva pokreu prema povrini ili ego razini. Mi u svijetu i na
svijet djelujemo putem svojih motiva. Neki od njih su svjesni. Znam
da se elim brinuti o svojoj djeci, znam da elim pisati knjige, znam
da elim zaraditi dovoljno novaca da ivim ivotom koji mi odgo
vara, i tako dalje. Drugi su na nesvjesnoj razini, zapretani unutar
osobnog nesvjesnog ili unutar kolektivnog nesvjesnog nae vrste.
Ve smo se upoznali s tim dubokim motivima kao to su potreba za
zajednitvom, bliskou, istraivanjem, graenjem, samopotvrivanjem i kreativnou i vidjeli da veinu nas na nesvjesnoj razini
upravo oni potiu. Motiv bliskosti ili roditeljstva u osnovi je moje
KAKO SE ODAZVATI
SVOME DUBOKOM SEBSTVU
I naposljetku, u svakom od nas postoji duboko sebstvo, usidreno u
sveukupnost Svemira, iji su zaeci u ovjekovoj potrebi za smi
slom, vizijom, vrijednostima. Visoko razvijena SQ zahtijeva svjesno
sluenje dubokom sebstvu.
Nije uvijek mogue sagledati svoje dublje slojeve, osjetiti to
me stvarno, duboko motivira, znati koje su moje stvarne vrijedno
sti. Naa duhovno tupa kultura ne potie i ne hrani takvu duboku
osobnu spoznaju i malo je mitova ili duboko usaenih, kolektivnih
vrijednsoti koje hrane asocijativni, srednji sloj sebstva. Suvremeno
kolektivno nesvjesno odaziva se zvukovima reklama, seksu i nasi
lju kao trenutanom zadovoljenju. Malo je onih koje nadahnjuje i
va duhovna vizija koja ivotu daje dublji, iri kontekst u koji je usi
dreno sredite sebstva.
Pa ipak, duboko sebstvo postoji u nama. Bili mi toga svjesni ili
ne, hranili ga ili putali da gladuje, ono postoji i ini nas onim to
zapravo jesmo. Povremeno izbije na povrinu u rijetkim trenucima
ljubavi ili bliskosti, radosti ili uenja, u trenucima najvee tuge ili
kad smo suoeni sa svojim najgorim strahovima. ak i kad ga ne
osjeamo u sebi, razmiljajui o svojstvima ili postupcima drugih, u
ivotu ili u nekoj prii, osvjetavamo potencijale ljudskog i uimo o
svom vlastitom dubokom sebstvu.
SPOSOBNOST DA SE POTEKOE
ISKORISTE I NADIU
Naa duhovno nerazvijena kultura, kultura je rtava. Nesretno dje
tinjstvo izobliilo je moje motive i osobnost jo u ranoj dobi. Tijelo
mi napadaju bacili i satiru bolesti. Gnjave me na poslu.
U tome je kontekstu prvi korak prema duhovnoj inteligenciji
preuzeti odgovornost za svoj ivot. Moram upotrijebiti duboku
spontanost koja je dar moga uroenog SQ-a da bih se otvoreno i na
svje nain odazvala okolini i situaciji u kojoj se nalazim. I moram
preuzeti odgovornost za to to sam se nala u njoj. Moda sam se
zatekla u bolnoj ili neugodnoj situaciji, ali o meni ovisi kako u rea
girati na nju. O meni ovisi kako u doivjeti stvari koje mi se doga
aju. Samo ja mogu dati smisao onome to mi se dogaa. Moda
me snae i neizljeiva bolest, ali ja odluujem kako u se postaviti
prema tome. Nitko ne moe umrijeti umjesto mene.
U ovjekovoj potrazi za smislom (Man's Search for Meaning), Vik
tor Frankl kae da je sposobnost da iskoristimo ili nadiemo bol
jedna od najveih sloboda koju imamo. U koncentracionom logoru
Auschwitz upoznao je najgore mogue patnje, ali sam je izabrao ka
ko e reagirati na njih i nadii patnju da dade smisao svome ivotu.
Na bol, patnju ili tekoe moemo gledati kao na neto to nas ugro
ava ili koi, ali isto tako ih moemo vidjeti kao izazov, ak i kao
priliku za promjenu. U krajnjem sluaju, tako se moe gledati ak i
na smrt. ovjek moe umrijeti dobro, pomiren sa ivotom i sa so
bom, ili u munoj agoniji. ovjek moe kriviti svoju tvrtku zbog
besmislenog posla koji obavlja, ali isto tako moe utjecati na to da
se ta tvrtka promijeni iznutra ili pak moe promijeniti posao. Ako
nita od toga nije mogue, ipak moe utjecati na svoj odnos prema
poslu i na odnose kakve e tamo stvarati. Svi smo nadahnuti kad
ujemo nevjerojatne prie o hendikepiranima koji piu romane no
nim prstima, o oboljelima od raka koji tre maraton za istraivanje
raka, o oajnim roditeljima koji osnivaju zaklade u spomen na svoju
izgubljenu djecu. Nije li lake biti maleni junak u svakodnevnom i
votu samim time to emo preuzeti odgovornost za njega i nadii
obine prepreke?
ODBIJANJE DA SE
DRUGOME NANESE BOL
Naa je kultura atomistina. Ona razdvaja vas od mene, nas od
onih koji su drugaiji, ljudska bia jedna od drugih, od ostalih ivih
bia i od prirode. Freud je izjavio da su ljubav i bliskost nemogui:
ovjek ne moe voljeti blinjeg kao samoga sebe.
Duhovna inteligencija trai da osvijestimo svoje duboko sebstvo, svoje osobno sredite koje je ukorijenjeno u sredite samog po
stojanja, u kvantni vakuum. Kao to smo ve vidjeli, prema teoriji
kvantnog polja svatko od nas je pobuena energija, ara ili val na
moru vakuuma. Nemogue je povui crtu izmeu valova i mora,
a isto je tako nemogue povui vrstu, neprobojnu granicu izmeu
nas i ostalih valova. Ja sam u vama i u svakom biu, u svakoj
trunici zvjezdane praine, a i sve je to u meni. Svi smo mi zasebni
NE ZABORAVITE PITANJA
I eto, stigli smo do kraja ove knjige. Za mene je to bilo dugo i na tre
nutke bolno putovanje, jer zahtjevi duhovne inteligencije nisu mali.
Visoka SQ zahtijeva od nas da budemo duboko iskreni prema
sebi, duboko svjesni sebe. Ona zahtijeva da se suoimo s moguno
u izbora i da shvatimo da je ponekad pravi odabir onaj najtei. Vi
soka SQ zahtijeva visok stupanj osobnog integriteta. Ona trai da
osvijestimo duboko sredite sebe koje nadilazi sve djelie na koje su
rascjepkani nai ivoti, i da ivimo iz njega. Ona zahtijeva da se sa
beremo i pritom sabiranju rasutih dijelova ukljuimo i one dijelove
sebe koje je bolno i teko prihvatiti. Ali visoka SQ nadasve zahtije
va da budemo otvoreni iskustvu, da povratimo svoju sposobnost
gledanja na ivot i druge zauenim pogledom djeteta. Ona trai
od nas da se prestanemo skrivati u onome to ve znamo i da nepre
stano istraujemo i uimo iz onoga to ne znamo. Ona zahtijeva da
ivimo pitanja radije nego odgovore. Zavrit u jo jednom citiraju
i Rilkea:
= KRAJ =