Prava ivotinja

Pitanje nije: Mogu li razmiljati? Ni, mogu li priati? Nego, mogu li patiti?
Jeremy Bentham
Uvod
Openito uzevi, kada se govori o pravima ivotinja koriste se razliiti argumenti
koji stavljaju granicu naem koritenju ivotinja za hranu, kozmetika testiranja,
odjeu, obuu, cirkuse, zooloke vrtove i slino.
Kljuni utjecaj na odnos zapadnih drutava prema ivotinjama imala je antika
grka filozofija i judeokranska tradicija u kojoj je najvanije pitanje bilo ono o
postojanju due. U Starom zavjetu dua je ivot prema emu i ivotinje imaju
duu. U Knjizi postanka ovjek je dobio pravo gospodarenja nad ivotinjama i
svime to ga okruuje, ali i odgovornost prema istome, ne vlasnitvo. Novi zavjet
izgrauje antropocentrizam te marginalizira sve to nije ovjek. Sada dua
oznaava ono vjeno i nepromjenjivo koje stoji naspram tjelesnog i propadljivog.
Na tu tradiciju nastavio se novovjekovni filozof Ren Descartes a malo ju je
ublaio Immanuel Kant, no, ne zbog etinosti prema ivotinjama nego prema
ljudima.

Izvor: https://soars.wordpress.com/

Filozofska podloga razvoju misli o pravima i ulozi ivotnja kroz povijest

Vie su slini, nego li razliiti filozof koji kae da razlikovanje izmeu ljudi i neljudi ovisi o boji koe i filozof koji kae da razlikovanje izmeu ljudi i ne-ljudi ovisi
o poznavanju razlike izmeu subjekta i predikata.
John Maxwell Coetzee (ivot ivotinja)
Kroz povjest razvoj svijesti o ivotinjama kretao se u razliitim pravcima. Od
Pitagore koji je zagovarao vegetarijsntvo pa do Descartesa koji je ivotinje drao
strojevima.

Pitagora je vjerovao u metempsihozu (prelazak due iz jednog ivog bia u drugo)

te su stoga on i njegovi sljedbenici drali kako su sva iva bia srodnici te su se
priklonili vegetarinastvu. Osim vjerovanja (religije), razlogom za Pitagorino
vegetarijanstvo neki povjesniari vide u njegovoj brizi za zdravlje. Osim toga,
pripisuje mu se stav da nemamo direktnu dunost prema ivotinjama, nego
prema ljudima jer okrutnost prema ivotinjama vodi do okrutnosti prema ljudima.
Aristotel je napisao da je Empedoklo drao pogrenim ubijanje ivotinja jer po
prirodi stvari postoji sveope pravo koje zahtijeva pravednost prema svim ivim
biima, pa tako i prema ivotinjama jednako kao i prema ljudima.
Dosta tog ogavnog klanja!
Zar ne vidite vi kako derete jedan drugog u sljepilu svojega uma?
Empedoklo
Prema nekim zapisima, Sokrat je tvrdio da se ivotinje raaju i hrane radi ljudi, i
to je vjerojatno prvi takav stav u antikoj filozofiji.
Iz povijesnih izvora da se zakljuiti da su Diogen i kinici meso drali luksuzom koji
treba izbjegavati, no zbog svog stava o luksuzu, ne zbog empatije prema
ivotinjama ili njihovih prava. No, Diogen, unato tome, u svojoj filozofiji
ivotinjama daje veliku ulogu onu koja nas ui kako se ivi u skladu s prirodom.
Platon je, poput Pitagore vjerovao u metempsihozu, no nije jednakim stupnjem
drao duu u ljudskom i duu u ivotinjskom obliku (due zlih ljudi bit e
zarobljene u tijelima ivotinja). Osim toga, napravio je hijerarhiju i kod ljudi, od
bogova do robova gdje su civilizirani Grci bili najblii boanstvima. U svom djelu
Timej Platon tvrdi da su ene i ivotinje nastali od dua mukaraca koji u
prethodnom ivotu nisu ispravno ivjeli. S druge strane, kao savreno drutvo
Platon vidi vegetarijansko drutvo, no ne zbog moralnih dilema vezanih za prava
ivotinja, nego zbog toga to to ne bi iziskivalo meusobne razmirice zbog
panjaka, a ujedno bi i pomoglo izbjegavanju luksuza.
Aristotel je zaetnik tradicije nesklone ivotinjama. Poricao je da ivotinje imaju
razum i uvjerenja te je tvrdio da postoje radi ljudi. No, postoje i zapisi iz kojih se
moe zakljuiti da je drao postojanje svake vrste svhovitim zbog neega.
Utemeljitelj stoike kole Zenon tvrdi da je pripadanje odreenoj zajednici temelj
za pravedno postupanje. Stoika folozofija dri da smo moralno duni pravdu
samo onima koji imaju razum, ivotinje ga nemaju, dakle, to god im uinili ne
moemo im nanijeti nepravdu. Smatraju da ivotinje postoje radi ljudi.
Plutarh, suprotstavlajui se stoicima i Aristotelu tvrdi da osjeaji pruaju
mogunost sljeenja onoga to je korisno i izbjegavanja onog bolnog i
unitavajueg te to kazuje da su ivotinje sposobne prosuivati, pamtiti i biti
oprezne. No, unato tome, ovjekov razum dri superiornim ivotinjskom. Plutarh
je prvi u antikoj filozofiji spomenuo osjeaj bola kao kriterij za dodjelu moralnog
statusa, za razliku od svih ostalih koji su taj status dodjeljivali samo na osnov
posjedovanja odreene koliine razuma. Slino Plutarhu Porfirije, jednostavno
reeno, za ivotinje se zalae na dva naina: ukazuje kako ljudi trebaju teiti

duhovnoj istoi te na to da ivotinje imaju vrijednost same po sebi. I jedan i

drugi vegetarijanstvo ne dre obaveznim za sve ljude, samo za one najbolje, one
koji tee biti blie bogovima, za filozofe, za one koji su umjereni, skromni i mudri.
Srednjovjekovna skolastika nastavila je Platonovim putem te pravila hijerarhijskin
niz, malko modifican. Na vrhu nije bio grki Olimp nego kranski Bog. Na
najviesm stupnju tog hijerarhijskog niza bili su krani u Europi bijele rase.
Razum je ivotinjama zanijekan kao i zagrobni ivot te je s aspekta kranskog
teolokog morala opravdano ubijati ivotinje.
Toma Akvinski, iji je nauk vrhunac skolastike i temelj dogme katolike crkve do
danas, je, razlaui zapovijed Ne ubij doao do zakljuka da se ta zapovijed
odnosi samo na ljude jer nije grijeh njima se sluiti stoga to su podvrgnute
ovjeku. Kao dokaz tome navodi Knjigu Postanka (9;3): Sve to se kree i ivi
neka vam bude za hranu: sve vam dajem, kao to vam dadoh zeleno bilje. Toma
Akvinski je Aristotelovu misao o dijleovima due uspjeno spojio s novozavjetnim
antropocentrizmom. Prema Aristotelu dijelovi due su: hranidbeni, opaajni,
pokretbeni i misaoni. Biljke imaju samo hranidbenu, ivotinje imaju hranidbenu i
opaajnu, a neke i pokretnu dok sve etiri ima samo ovjek. Tu je Aristotelovu
misao s novozavjetnom koncepcijom najizraenije spojio Toma Akvinski. Svijet je
stvoren takav kakav jest te postoji neupitna hijerarhija ivog svijeta.

Izvor: http://oslobodjenje-zivotinja.com/znanost-i-vjera-kao-alibi-za-holokaust-nad-zivotinjama/

Temeljem tradicije misli Tome Akvinskog novovjekovna filozofija nastavila je

njegovati odnos prema ivotinjama kao niim biima. Ren Descartes tvrdio je da
je ljudski um slika Bojeg uma dok se ivotinje ponaaju prema svijetu
neposredno i ne mogu se jezikom izraziti te su stoga puki automati. Ta injenica
daje ljudima mo da se prema njima tako i ponaaju. Neto malo od ovih krutih

Descartesovih stavova odstupa Immanuel Kant. Dri da je ovjek jedino umno

bie, no, ukoliko se loe odnosi prema ivotinjama to ga moe povesti na loe
odnoenje prema ljudima, to je neetino.
Ren Descartes je najkritiziraniji filozof od strane dananjih borkinja i boraca za
prava ivotinja i ekoloki osvjetenih graana i graanki. U sreditu njegove
filozofije bio je ovjek. Osim u petom dijelu Rasprave o metodi koja je najmanje
filozofska, a u kojoj opisuje fiziku, matematiku i prirodu, a tu se nalaze i njegovi,
za dananje vrijeme, kontroverzni stavovi o ivotinjama. Danas ga se dri
filozofom koji je opravdao vivisekciju tvrdei da su ne-ljudske ivotinje strojevi, da
nisu osjeajne niti svjesne te da ne osjeaju bol.

Izvor: https://njg277.wordpress.com/2014/03/29/canguilhem-and-the-complexities-of-the-machine-andorganism/

Utilitarizam je etiki pravac koji polazi od pretpostavke da je etiki ispravno

ponaanje samo ono koje poveava koliinu sree u svijetu. Vrhunska vrijednost u
ponaanju ljudi je korisnost tog ponaanja. Utemeljitelj utilitarizma Jeremy
Bentham zastupa stav koji kae kako se u etikoj analizi nekog postupka treba
poeti od toga koliko dobra ono donosi. S obzirom na to da utilitaristi dobro
definiraju kao korisno, a korisno je sve ono to izbjegava bol i neugonost,
zakljuuju da je loe ponaanje prema ivotinjama neetino.
Filozofska misao o ivotinjama danas
PETER SINGER
Nastavljajui se na ideje utilitarizma, australski filozof i bioetiar, Peter Singer
zastupa teze protiv specizma u svom najpoznatijem radu, knjizi Osloboenje
ivotinja. Specizam se definira kao diskriminacija po vrsti a temin je prvi izloio
britanski psiholog Richard D. Ryder 1970. godine. Ryder je ukazao na moralnu
razliku koju specisti povlae izmeu ovjeka i svih drugih ivotinja, te je naglasio
kako pripadnost vrsti nije dobar temelj za diskriminaciju.

Peter Singer, temeljem gore navedenog Benthamovog pitanja: Mogu li patiti?

zakljuuje da bi se interesi nekog bia uvijek trebali procjenivati prema
konkretnim svojstima toga bia a ne prema nekoj apstraktnoj pripadnosti skupini
kao to je bioloka vrsta. U svojoj filozofiji Singer prioritet daje interesima nad
trivijalnim prohtjevima i zadovoljstvima. Primjerice, hrana je interes, ali uici u
hrani koje neki navode u razlici okusa izmeu odreska i tofua nisu interesi. Hrana
je izrazito znaajna za ostvarivanje mnogih ciljeva, elja za mesom nije te
ponitava interes ivotinja (izbjegavanje ivota na farmama).

Izvor: http://www.respektiere.at/

Singer, kao temeljno naelo jednakosti na kojemu poiva jednakost svih ljudskih
bia dri naelo jednakog uvaavanja interesa (Singer 1999).
Na ovoj smo osnovi u stanju rei kako nam injenica da neki ljudi nisu pripadnici
nae rase ne daje pravo iskoritavati ih; i slino, injenica da su neki ljudi manje
inteligentni od drugih ne znai da se njihovi interesi smiju zanemariti. No to
naelo takoer implicira da nam injenica da neka bia nisu pripadnici nae vrste
ne daje pravo da ih iskoritavamo; i slino, injenica da su druge ivotinje manje
inteligentne od nas ne znai da se njihovi interesi smiju zanemariti.
Peter Singer, Praktina etika
Moe doi dan kada e ostatak ivotinjskih stvorenja stei ona prava koja su im
mogla biti uskraena iskljuivo rukom tiranina. Francuzi su ve otkrili da crna
boja koe nije nikakav razlog zato bi ljudsko bie bilo bespomono preputeno
hiru muitelja. Jednog bi se dana moglo uvidjeti da broj nogu, dlakavost koe, ili
zavretak os sacrum [trtine kosti], predstavljaju jednako nedovoljne razloge za
preputanje osjeajueg bia istoj sudbini. to bi drugo inae trebalo zacrtati
nepremostivu granicu? Je li to sposobnost miljenja ili moda sposobnost govora?
No jedan je odrasli konj ili pas van svake usporedbe racionalnija, kao i
razgovorljivija ivotinja od novoroeneta starog jedan dan, tjedan dana, pa ak i
mjesec dana. No pretpostavimo da je obrnuto, emu bi to koristilo? Nije pitanje,

Mogu li misliti?, niti je pitanje, Mogu li govoriti?, ve je pitanje, Mogu li patiti?

Bentham
Stavovi modernog utilitarizma kazuju da ukoliko bie moe patiti ne postoji
moralno opravdanje za ignoriranje njegove mogunosti patnje. Patnju se mora
raunati jednako kao slinu patnju bilo kojeg drugog bia koje je u stanju osjeati
patnju, uitak ili sreu. Oznaiti granicu brige za patnju inteligencijom ili
racionalnou proizvoljno je, pa implicira da u tom sluaju moemo proizvoljno
odabrati i neki drugi kriterij boju koe ili spol.
Po pitanju znanstvenih eksperimenata na ivotinjama Singer njeguje stav koji se
takoer bazira na interesu. Odrasla zdrava osoba anticipirala bi posljedice po
sebe izazvane znanstvenim eksperimentom. ivotinja ne bi. To je argument za
uzimanje ivotinja za testiranja. No, po Singeru, to je tada i argument za vrenje
testiranja na novoroenadi i odraslim ljudima s ozbiljnim intelelektualnom
zaostalou.
Farmski uzgoj ivotinja za hranu, po istom principu uvaavanja interesa, Singer
dri moralno neprihvatljivim. Pri farmskom uzgoju gdje su ivotinje u skuenim
prostorima, neprirodno drane njihov vii interes, onaj za normalnim i prirodnim
ivotom, stavljen je ispod elje ovjeka za okusom mesa, a u svrhu ekonominije
proizvodnje i nie cijene.
Ako se pak psi i make kvalificiraju kao osobe 1, onda sisavci koje koristimo za
hranu ne mogu mnogo zaostajati. O psima mislimo da su vie poput ljudi nego
to su to svinje; no svinje su visoko inteligentne ivotinje, te kada bismo svinje
imali za ljubimce, a pse uzgajali za hranu, vjerojatno bismo obrnuli na red
preferencije. Pretvaramo li osobe u slaninu?
P. Singer Praktina etika

Simpatina Pepa Pig djeci razvija empatiju, solidarnost... je li ona osoba, stvar ili
slanina?
Izvor: http://www.dailymail.co.uk/news/article-3461429/Comedian-Em-Rusciano-hits-slammed-Peppa-Pig-baconmeme.html

Singer iz ovoga zakljuuje da je, s obzirom na to da je pogreno ubiti osobu, a da

su ivotinje osobe postoji osnovana sumnja, pogreno ubiti ivotinju i da bismo

trebali odabrati neubijanje umjesto ubijanja, upravo zbog osnovane sumnje da

ivotinje spadaju u ono to moemo definirati kao osobu. No ovaj Singerov
argument odnosi se samo na samosvjesne ne-ljudske ivotinje koje se mogu
kvalificirati kao osobe. Za neubijanje ne-ljudskih ivotinja koje se ne mogu
kvalificirati osobama, a koje pri ubijanju osjeaju bol ima dodatne argumente.
Za nesamosvjesno bie smrt je prestanak doivljaja, na prilino isti nain kao
stoje roenje poetak doivljaja. Smrt ne moe biti oprena interesu za
nastavkom ivota, nita vie nego to roenje moe biti u skladu s interesom za
zapoinjanjem ivota. U ovom smislu se, kod nesamosvjesnog ivota, roenje i
smrt meusobno ukidaju; ali, kod samosvjesnih bia, injenica da netko postavi samosvjestan - moe htjeti nastaviti ivjeti znai da smrt nanosi gubitak
za koji roenje drugog bia nije dovoljna kompenzacija.
P. Singer Praktina etika
No, s ovim gore reenim Singer nije elio rei da se interesi ovih bia,
nesamosvjesnih, ali svjesnih ne raunaju. Upravo suprotno. Kroz cio svoj rad
provlai ideju o voenju rauna o interesima svih 2. Dokle god osjeajua bia jesu
svjesna, ona imaju interes doivljavati to je vie mogue ugode i to je manje
mogue boli (Singer 1999).
Vezano za ivotinje i za promjenu stava ljudi prema ne-ljudskim ivotinjama a na
razini praktinih moralnih naela bolje je odbaciti ubijanje ivotinja za hranu osim
u sluajevima nunim za preivljavanje. Kada ivotinje ubijamo za hranu, drimo
ih predmetima zbog ega njihovi ivoti ne vrijede ba buno u odnosu na nae
prohtjeve. I dok god doivaljavmo ivotinju kao predmet, bit e nemogue
promijenti stavove ljudi u smjeru potivanja ivotinja i brige za njihove interese.
Da bismo uspjeli u stvaranju stavova uvaavanja ivotinja ukljuujui i one
nesamosvjesne, najbolje je postaviti naelo izbjegavati ih ubijati za hranu
(Singer 1999.).
MELANIE JOY
Bostonska socijalna psihologinja Melanie Joy u diskusije o odnosima ovjeka i
ivotinje uvela je pojam karnizam u svojoj knjizi Zato volimo pse, jedemo svinje i
nosimo krave uvod u karnizam. Joy karnizam definira kao nevidljivi sustav
vjerovanja koji nam postavlja uvjete da jedemo samo odreene ivotinje. Naime,
veina onih koji jedu ne-ljudske ivotinje zgrozila bi se kada bismo im servirali
gula od pseeg mesa. No, govei ili svinjski bi pojeli bez nekih veih etikih
dilema. Jednako tako se naa javnost zgrozila nad uzgojem pasa za jelo u Kini,
dok ih istovremeno taj isti moral i etike norme nisu smetale pri provoenju
tradicijom opravdavanih kolinja po dvoritima.
Joy u svojoj knjizi tvrdi da karnizam kao nasilnu ideologiju treba imenovati i
razraditi jer upravo ta neimenovanost mu jami ukorijenjenost i nevidljivost. No,
osim tete za ivotinje, ova knjiga opisuje i tete za ljude unitavanjem okolia i
direktnu tetu poinjenu ljudima koji rade na farmama intenzivnog uzgoja i
klaonicama. Karnizam iskrivljuje nau percepciju, ive ne-ljudske ivotinje vidimo
kao stvari ili uope ne vidimo. Upozorava na terminologiju kojom se koristimo da

bismo opravdali svoje zatvaranje oiju ne jedemo prase nego prasetinu, ne

jedemo tele nego teletinu itd.
Ova knjiga pisana je populistiki, za iru publiku. Argumenti nisu duboko
preispitani, podaci su selektivno navoeni i nisu razraeni te izazivaju
emocionalnu reakciju. No, unato tome navodi na promiljanje o osobnim
stavovima vezanim za ne-ljudske ivotinje. Jedenje ivotinja Melanie Joy postavlja
kao osobni izbor koji proizlazi iz uvjerenja koja su nam nametnuta objektifikacijom
(gledanjem na ivotinje kao na predmete), deindividualizacijom (promatranjem
ivotinje kao dijelom cjeline bez obraanja pozornosti na njihovu jedinstvenost) i
dihtomizacijom (kategorije jestive/nejestive).
Dobrobit ivotinja nasuprot pravima ivotinja
Pojam prava ivotinja esto se pogreno koristi ili koristi kao zamjena terminu
dobrobit ivotinja. Za lake razumijevanje, mijeanje ova dva pojma moe se
usporediti mijeanjem pojmova rad za ljudska prava i socijalni rad jer, rad za
ljudska prava je daleko iri pojam od socijalnog rada kao to je zagovaranje prava
ivotinja daleko iri oblik aktivizma od borbe za dobrobit ivotinja.
Dobrobit ivotinja kao pojam javio se poetkom 19. stoljea, a ono to ga
karakterizira jest misao da je u redu koristiti ivotinje za hranu, odjeu, obuu,
prijevoz, testiranja pa ak i zabavu, no da ih se pri tome ne podvrgava
nepotrebnoj okrutnosti ili patnji koja se moe izbjei. Pokreti za dobrobit ivotinja
traili su zabrane nekih aktivnosti vezanih za koritenje ivotinja, poput borbi
ivotinja, no, njihove su se aktivnosti svodile na smanjenje tete, ne na ukidanje
iskoritavanja ivotinja. Jednostavno reeno, borba za dobrobit ivotinja doputa
koritenje ivotinja, samo to doputa u malo boljim uvjetima. S obzirom na
injenicu da se danas izrazito veliki profit ostvaruje u industrijama vezanim
(direktno ili indirektno) za iskoritavanje ivotinja, malo je vjerojatno da e se
uskoro stei uvjeti ili kritina masa koja bi pokrenula ozbiljno razmatranje
opravdanosti iskoritavanja ivotinja.
Teko je ovjeka natjerati da neto razumije, kada mu plaa ovisi o tome da to
ne razumije!
Upton Sinclair
Ocem pokreta za prava ivotinja smatra se gore spomenuti Peter Singer koji je u
iru raspravu uveo i pojam specizma. Taj pojam u diskusijama o naem odnosu
prema ne-ljudskim ivotinjama nuan je nain za pokretanje promiljanja o
poloaju ivotinja koje uzgajamo, jedemo, kupujemo i prodajemo jer, kako je
nekad bilo uobiajeno i prihvatljivo te radnje izvavati s ljudima koji nemaju bijelu
kou, tako je danas to uobiajeno i prihvatljivo izvravati sa ivotinjama. Pojam
rasizma je ono to je danas neprihvatljivo, a uvoenjem pojma specizma moda
jednom te radnje sa ivotinjama postanu jednako tako neprihvatljive.
Singerova nastojanja kao i nastojanja jo nekih filozofa dovela su do toga da se u
raspravi o poloaju ivotinja pojavi pojam pravna osobnost, to se 2015. godine
dogodilo u New Yorku. Tada je sud naloio sveuilitu koje je radilo medicinske
eksperimente da se pojavi pred sudom i opravda taj svoj in.

Meu prvim pokuajima pravne regulacije poloaja ivotinja i pokuaja

provoenja teorije u praksu je zahtjev britanske vlade za osnivanjem komisije na
elu s profesorom Rogerom Brambellom 1964. godine. Komisija je provela
istraivanje o stvarnom stanju ivotinja u intenzivnom farmskom uzgoju i donijela
zakljuak da je stanje dranja ivotinja zabrinjavajue. Rezultat rada ove komisije
je Farm Animal Welfare Advisory Committee koji se raziao 1979. godine kada je
osnovan Farm Animal Welfare Council koji je zakljuke Brambellove komisije
uredio tako da ivotinje na farmama imaju prava koja su na snazi i danas. To su:
pravo na hranu i vodu; pravo na udoban smjetaj; pravo na ivot bez boli, ozljeda
i bolesti; pravo na izraavanje prirodnog ponaanja; pravo na ivot bez straha i
opasnosti. No, i dalje, ovo je samo briga za dobrobit ivotinja koje se koriste za
ispunjavanje potreba ljudi. To i dalje nisu prava ivotinja. Prava ivotinja bit e
ostvarena kada ih ne budemo koristili za ispunjavanje svojih potreba i elja, kada
ih ne budemo drali biima iji ivot manje vrijedi.
Poloaj ivotinja u Hrvatskoj ureen je raznim zakonskim aktima koji se vie ili
manje potuju. Trenutno je u proceduri donoenje novog zakona o zatiti ivotinja
po kojemu bi se poloaj ivotinja trebao popraviti, ali to i dalje nije neto to
bismo mogli zvati pravima ivotinja. I dalje se radi o dobrobiti ivotinja koje se
koriste za zadovoljavanje potreba ljudi.

Zakljuak
Ljudi ivotinje koriste na razliite naine:
1. Testiranja raznih proizvoda te vojna istraivanja

Istraivanje uinaka puenja

Izvor: http://www.peta.org/features/current-animal-experiments/

Draizeov test koristi se uglavnom za testiranje dekorativne kozmetike tako to se kuniima u oi ubrizgavaju
koncentrirane koliine tvari koja se ispituje
Izvor: https://www.dovepress.com/conjugation-of-cell-penetrating-peptides-with-polylactic-co-glycolic-a-peerreviewed-fulltext-article-IJN

2. Za odjeu

Izvor: https://emynow.wordpress.com/category/fur-farms/
http://www.ebay.com/itm/

Izvor:

3. Za zabavu i sport

Izvor: http://www.mojportal.ba

3. Ilegalne, ali i dalje postojee, borbe

Izvor: http://www.glasistre.hr

Izvor: http://adisgracetomansbestfriend.weebly.com/dog-fights.html

4. Za hranu

Krave na farmi za proizvodnju mlijeka

Izvor: https://serendipitousscavenger.wordpress.com/tag/animal-cruelty/

Svinje na farmi
Izvor: https://www.pasadosafehaven.org/learn/crueltyfree/factory-farming-facts/

Pas pripremljen za jelo. Je li okantnije od svinje pripremljene na isti nain?

Izvor: https://siebenjack.wordpress.com/tag/dog-meat/

Jesmo li bolji od njih? Vrijedi li ovjekov ivot vie od ivota ivotinje? Jesmo li
licemjerni stoga to volimo pse, jedemo svinje i nosimo krave (a neki od nas i
inile)? Hoe li nas generacije koje e doi za sto, dvjesto, tristo godina smatrati
neempatinim divljacima jer ovo radimo ne-ljudskim ivotinjama, jednako kako mi

takvima smatramo nae pretke koji su tako postupali s ljudima ne-bijele boje
koe? Je li nam potrebna jo koja evolucijska stuba prema gore kako bismo se
osvjestili ili e dovoljno biti dostupnost informacija i hrane neivotinjskog
porjekla? Ili emo i dalje racionalizirati svoja opravdanja i pravdati se
argumentima koji su oite logike pogreke.....

1-Joseph Fletcher je sakupio popis onoga to on naziva "pokazatelji ljudskosti", koji ukljuuje
sljedee: samosvjesnost, samokontrolu, osjeaj za budunost, osjeaj za prolost, sposobnost
odnoenja prema drugima, brigu za druge, komunikaciju i znatielju. To je znaenje izraza koje
imamo na umu kada nekoga hvalimo da je "pravo ljudsko bie" ili da pokazuje "prave ljudske
kvalitete". Kada to govorimo, naravno, ne mislimo na pripadnost osobe vrsti homo sapiens, to je
kao bioloka injenica rijetko dvojbeno; impliciramo da ljudska bia obino imaju odreene
kvalitete, te da ih ova osoba ima u visokom stupnju. Ova dva znaenja izraza "ljudsko bie" se
preklapaju, ali se ne podudaraju. Embrio, kasnije fetus, dijete s tekom intelektualnom invalidnou,
ak i novoroene - svi su nepobitno pripadnici vrste homo sapiens, ali nijedno nije samosvjesno,
nema osjeaj za budunost ili sposobnost odnoenja prema drugima.
2-Neke se ne-ljudske ivotinje ine racionalnim i samosvjesnim, ini se da poimaju sebe kao
zasebna bia s prolou i budunou. Kada je tako, ili prema naem najboljim spoznajama moe
biti tako, argument protiv ubijanja je snaan, snaan poput argumenta protiv ubijanja ljudskih bia s
trajnom intelektualnom invalidnou koja su na slinoj mentalnoj razini. (Ovdje na umu imam
izravne razloge protiv ubijanja; uinci na rodbinu ovjeka s intelektualnom invalidnou ponekad e
- ali ne uvijek - predstavljati dodatne neizravne razloge protiv ubijanja ovjeka). U sadanjem
stadiju naih spoznaja na ovaj snani argument protiv ubijanja najkategorinije se moemo pozvati
protiv pokolja impanza, gorila i orangutana.... Meutim, ak i da smo stali kod vrsta koje sam
spomenuo -iskljuivi ostatak ivotinja - naa je rasprava stavila vrlo velik upitnik na mogunost
opravdanja velikog dijela ubijanja ivotinja koje provode ljudi, ak i kada se to ubijanje odvija
bezbolno i bez nanoenja patnje drugim pripadnicima ivotinjske zajednice. (Veina ovog ubijanja,
dakako, ne odvija se u takvim idealnim uvjetima.) P. Singer

Literatura:
Moralni status ivotinja u antikoj filozofiji, Damir Mari, Filozofsko drutvo
Theoria, Sarajevo 2014
http://www.vjeraidjela.com/toma-akvinski-o-zapovijedi-ne-ubij/#_ftn3
Akvinski o zapovijedi Ne ubij!, 1273.
mr.sc.
Zoran
ia,
etnolog
zivotinja.hr/index.hr.php?id=1650

povjesniar

na

Toma

http://www.prijatelji-

http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=61654 Toma Akvinski

http://bioetika.az-elektronika.hr/Tekst.php?tekst=5 Marijana Paula Fereni,
ivotinje kao objekt umjetnike prakse, Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu
Osloboenje ivotinja, Peter Singer, IBIS grafika Zagreb, 1998.
Zato volimo pse, jedemo svinje i nosimo krave: Uvod u karnizam, Melanie Joy
http://centarzp.org/2016/04/14/dobrobit-i-prava-zivotinja-uvod-u-osnovnepojmove/
Praktina etika, Peter Singer, KruZak, Zagreb, 2003.
https://www.buzzfeed.com/mbvd/us-court-recognizes-chimpanzees-as-legalpersons?utm_term=.lxNbzeYpG#.eyvn8oJRx