issn: 1846-6249

prvi besplatni poslovni ~asopis - sredinja hrvatska

broj 26, godina IV, rujan 2010.

tema broja

Financijski proizvodi
za poduzetnike
posebni prilozi

Automobili
Dizajn i ambalaa
Poslovni softver
Certifikacija
intervju

Goran Radman
www.mirakul.hr

Sadr`aj
13 tema broja: Financijski proizvodi za poduzetnike
Financiranje poduzetni{tva, a posebice naplata potra`ivanja,
u ovim nepovoljnim vremenima znatno je ote`ano, a u pregledu vam donosimo najaktualnije proizvode za poduzetnike.

26 Certifikacija

58 Dizajn i ambala`a

40 Poslovni softver

78 Automobili

5 Uvodnik

49 Graditeljstvo i nekretnine

6 BIZ vijesti
10 Intervju mjeseca
- Goran Radman, dekan VERNa i predsjednik SenseConsultinga

22 Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

- Litva

34 Telekomunikacije

- Korisnici `eljni novih mogu}nosti

- Pokretanje investiranja javnog i privatnog sektora

klju~an je za oporavak graditeljstva

56 Trgova~ki centri
- Hrvatsko tr`i{te trgova~kih centara jo{ nije
(pre)zasi}eno

62 Poslovni stil
- Moderan poslovni ~ovjek utjelovljenje stila, uspjeha
i zdravlja

70 Edukacija
- Poslovna edukacija danas i sutra

46 Internet
- Specijalizirani portali budu}nost su hrvatskog weba

bizdirekt rujan 2010.

81 Poslovni kalendar

www.mirakul.hr

Uvodnik

[tovani,
Bijesan sam. Na{e dru{tvo opasno zaglupljuje. Pitam se je li to sve dio jednog velikog plana. Je li na{oj
dr`avi u interesu da narod bude {to neobrazovaniji i
{to nezainteresiraniji za pametne teme? ^injenica je
da ne mo`e Vlada utjecati na to {to }e narod kliktati
po portalima, kakve novine }e najvi{e kupovati ili kakve kvazi emisije i tobo`e show programe gledati.
Ali mo`e dati potporu projektima koji utje~u na informiranost tog istog naroda, koji ga obrazuju, koji mu
poku{avaju pribli`iti ozbiljniju problematiku i odvu}i mu pa`nju s umjetnih poluzvjezdica koje se prodaju svakome tko ima ne{to peneza u d`epu i spremne
su na sve za 5 minuta slave. E tako se utje~e na narod
pa i on s vremenom postane pametniji i obrazovaniji.
A onda mo`da i prirodne i tehni~ke znanosti jednog
dana dobiju na cijeni, pa mladi prestanu hrliti na ekonomske i pravne fakultete. Kako bi bilo lijepo kad bi
se jednog dana jedna cura hvalila drugoj Ej, hodam
sa znanstvenikom. A ne da ju je stid to re}i. No onda
se tom narodu ne bi mogla prodavati pri~a kako nitko ne krade i ne rasprodaje dr`avu i kako je novo
zadu`ivanje izvrsna stvar i potvrda visokog rejtinga
Hrvatske.
A kako se to zapravo zaglupljuje narod? Pa, evo, recimo, ima{ natje~aj za TV koncesiju. Onda se javi
jedna televizija koja nudi poslovni, dakle pametni
program, i dvije televizije koje nude lagani program,
serije, filmove, zabavu itd. I ti lijepo {utne{ poslovnu
i uzme{ dva lagana. A poslovna je, usput, u doma}em
vlasni{tvu i doma}a investicija, koja planira postati regionalni igra~. No to nikoga nije briga i od dr`ave ne

mo`e{ o~ekivati pomo}, samo poziv na sljede}u konferenciju za medije na kojoj }e se pri~ati o potporama
poduzetni{tvu i poticajima za izvoznike. I naravno, poziv }e sigurno poslati i toj poslovnoj televiziji.
No ~ak i takva kakva je, na{a dr`ava je 28. po kvaliteti
`ivota. Ka`e Newsweek. [to i nije tako lo{e kad se sve
uzme u obzir. Me|utim, kad pita{ prosje~nog stanovnika lijepe na{e, onda }e on odmah ispaliti da smo
propali, najjadniji na svijetu i da je svima bolje nego
nama. Dok je prosje~ni Albanac, koji ima znatno ni`u
kvalitetu `ivota nego prosje~ni Hrvat, dvostruko zadovoljniji `ivotom. Zaklju~ak je da mi samo kukamo,
iako nam i nije tako te{ko kako bi moglo biti. A kad
treba reagirati i ne{to promijeniti, onda smo nezainteresirani. ^a{a je kod nas uvijek poluprazna, nikad
polupuna. Dakle, kukamo i ne poduzimamo ni{ta. Je li
vam to poznato u va{em okru`enju?
U svemu tome ima simbolike i u na{em mladom poduzetniku s naslovnice. Jedan dolar je maksimalno {to
je uspio dobiti od doma}ih banaka jer, naime, razvija
poslovni softver za globalno tr`i{te, za koji mu treba veliki kapital, ali bijednik nema ku}u na moru da
zalo`i, ve} samo intelektualni kapital. Pa kako da dobije kredit?! Sorry, burajz. Mi smo poku{ali pomo}i u Temi broja. Ima tamo raznoraznih mogu}nosti.
Al ne bi bilo lo{e da se ipak na|e neka ku}ica pri ruci.
Za svaki slu~aj, zlu ne trebalo.

Impressum:
Glavni urednik Kre{imir [imac
Izvr{ni urednik Ante Veki}
Suradnici Marija Birti}, Marijana Bo{njak, mr.sc. Ivica Crnkovi}, Gordana ]ori}, Nata{a Drvenkar, mr.sc. Sun~ana Dundovi}, Antun Emert, mr.sc. Jasmina Fija~ko, Jano{ Giber, Simona Goldstein, Bruno Juri}, Sini{a Ko{uti}, Igor Kova~evi}, Danijela Kuna, Boris Luki}, Danka Marinkovi}, Daniela Mar{alek, mr.sc. Elvira Mlivi} Bude{, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Star~evi}, Damir Podhorski, Ivana Su~i}, Dario [afari, Lovorka [imi}-Bo{njak, Helena [timac, Marko [timac, Vedrana
Toma{evi}, Ivan Turk, Sanja Vujnovac
Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, mr.sc. Sun~ica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medi}, dr.med.spec. Dragan Terzi}
Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinu{i}
Grafi~ka priprema MIT dizajn studio, @upanijska 25, Osijek, www.mit.hr
Grafi~ki urednik Ivan Ba{i}
Zamjenici grafi~kog urednika Darija Lali, Antun Debak
Fotografi Jelena Ra{i}, Sr|an Vukovi}
Izdava~ Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel/fax: 031/210-198, www.mirakul.hr
Direktorica Bojana Zabrdac
Marketing i prodaja Andrej Crn~ec, marketingmirakul.hr
Distribucija Hrvatska po{ta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr
Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradika, www.arca.hr

Naklada 12.000 (6.000 Sredi{nja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)
4

bizdirekt rujan 2010.

www.mirakul.hr

BIZ vijesti

BIZ vijesti

Oglaiva~ke kampanje u borbi za Effie nagrade

^ak 40 oglaiva~kih kampanja, koje su od 1. sije~nja
2009. do 31. oujka 2010. godine postigle zna~ajne
poslovne rezultate te uspjeno ostvarile ciljeve postavljene od strane klijenata, prijavljeno je na sredinje marketinko natjecanje u Hrvatskoj Effie
Awards 2010. Prijavljene radove ocjenjivat }e iri sastavljen od predstavnika oglaiva~a, kreativnih i medijskih agencija, medijskih ku}a te agencija za odnose
s javno}u i istraivanje trita. Predsjednica ovogodinjeg irija je Vedrana Hercigonja Majeti}, direktorica Marketinkih komunikacija Hrvatskog telekoma.
Zlatne, srebrne i bron~ane Effie statue nagra|eni }e
primiti na sve~anoj dodjeli koja }e se, u organizaciji
Best Marketinga i HURA-e, odrati 22. listopada u
Zagrebu, u sklopu dvodnevne Effie konferencije, koja
}e biti i glavno mjesto za druenje hrvatskih marketinkih stru~njaka.
Vie informacija o Effie konferenciji na www.croatiaeffie.com.

Me|unarodni sajam ARCA 2010. i konferencija

INOVACIJAMA DO KONKURENTNOSTI
U Zagrebu }e se od 30. rujna do 2. listopada 2010.
odr`ati 8. me|unarodni sajam inovacija, novih ideja,
proizvoda i tehnologija ARCA 2010 u sklopu kojeg }e
se odr`ati 1. konferencija INOVACIJAMA DO KONKURENTNOSTI pod pokroviteljstvom MINGORP-a i
Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta.
Doga|aj organizira Udruga inovatora Hrvatske (UIH) u
suorganizaciji s Nacionalnom i sveu~ili{nom knji`nicom
u Zagrebu (NSK), Hrvatskom gospodarskom komorom
(HGK), Poslovno-inovacijskim centrom Hrvatske BICRO, Hrvatskom zajednicom tehni~ke kulture (HZTK),
te IFIA - Me|unarodnom federacijom nacionalnih saveza inovatora.
Na sajmu se o~ekuje predstavljanje velikog broja inovacija koje su rezultat hrvatskog stvarala{tva pojedinaca i
timova u tvrtkama, akademskoj zajednici i javnim institutima.
Ja~e povezivanje gospodarskih subjekata s akademskom
zajednicom preduvjet je pove}anja konkurentnosti gospodarstva.
Konferencija o inovacijama i konkurentnosti uklju~ivati
}e klju~ne teme: stvaranje poticajne klime za inovatorstvo, kreativni odnos poslodavca i inovatora u tvrtkama, akademskoj zajednici i ostalim institucijama, akademsko obrazovanje i osposobljavanje za primjenjena
istra`ivanja, inovacije i poduzetni{tvo, gospodarstvo,
poduzetni{tvo i akademska zajednica, inovacijska infrastruktura i dru{tvena valorizacija inovatorstva i primjeri dobre prakse.
Dodatne informacije na www.inovatorstvo.com
6

bizdirekt rujan 2010.

Jednodnevni i viednevni seminari najtraeniji su

oblik edukacije

Kvalitetna poslovna edukacija i neprestano usavravanje neophodni su za uspjeno poslovanje te rast i razvoj
kompanija. Prema istraivanju EduCentra, 69 posto ispitanih poslodavaca slae se da je kroz ulaganja u edukaciju zaposlenika ostvarilo dodatnu financijsku korist i
unaprijedilo poslovanje. Pri tome im najvie odgovaraju
jednodnevni i viednevni programi edukacija, jer smatraju da je to optimalna duljina trajanja edukacije.
Sukladno tomu, Mirakul Edukacijski centar od rujna
nastavlja s organizacijom specijalistikih seminara s
temama vezanim uz kljuna podruja poslovanja te
aktualne poslovne trendove. Izvrsno prihvaen seminar o projektima za pretpristupne fondove EU otvara
jesensku edukacijsku sezonu 23. i 24. rujna. Seminar Analiza financijskih izvjetaja poduzea, jedan
od najposjeenijih, 30. rujna i 1. listopada polaznicima e nuditi osnovne i napredne tehnike vezane uz
financije. Google seminari AdWords i Analytics 14. i
15. listopada prezentirat e najnovije naine oglaavanja te praenja statistike posjeenosti web stranice.
Unapre|ivanje internetskog poslovanja bit e tema
seminara Internet marketing, planiranog za 10. studenoga. Izrada i analiza investicijskih projekata 19.
studenoga svim zainteresiranima dat e odgovor na
pitanje treba li ui u investicijski ciklus, uz mnotvo
praktinih i teorijskih primjera. Svi e se seminari
odrati u reprezentativnim prostorima Hypo EXPO
centra.
Mirakul Edukacijski centar specijalistike seminare uspjeno organizira od 2008. godine, u suradnji s
iskusnim i dokazanim strunjacima i partnerima iz
podruja poslovne edukacije, koja se temelji na pomno
odabranim temama i kontinuiranom praenju trinih
potreba i trendova.

Zavren prijenos poslovanja ICF-a uz status Superbrands

Investicijsko drutvo HITA-VRIJEDNOSNICE d.d.
uspjeno je zavrilo s prijenosom poslovanja ICF Bro-

ker d.o.o. Preneseni su svi segmenti brokerskog poslovanja ICF Brokera d.o.o. na HITA-VRIJEDNOSNICE
d.d. Investicijsko drutvo. HITA-VRIJEDNOSNICE
d.d. istovremeno je prelo na novi informacijski sustav
te je predstavilo novu trgovinsku E-trade platformu
za Internet trgovanje temeljenu na Microsoft Silverlight tehnologiji. Nova platforma omogu}ava znatno
bri prijenos podataka, podrava trgovanje putem vie
ure|enih trita (burzi) i nudi potpunu dubinu trita,
tj. klijenti vide sve ponude za kupnju i prodaju.
Nakon uspjeno provedenog prijenosa poslovanja ICF Brokera d.o.o. slijedi prijenos brokerskog
poslovanja Auctor d.o.o. koje }e biti realizirano u
zadnjem kvartalu ove godine. HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. zasluili su status i znak Superbrands
Croatia za 2010. godinu.

cvijet za 2010. godinu. Nagrade Plavi cvijet HTZ

dodjeljuje svake godine za ure|enost turisti~kih
mjesta primorske Hrvatske u sklopu akcije Volim
Hrvatsku i temeljem ocjena posebnog povjerenstva
Glavnog ureda HTZ-a i predstavnika upanijskih
turisti~kih zajednica. Pore~ je pobjednik u kategoriji
mjesta preko deset tisu}a stanovnika, a na drugom i
tre}em mjestu su Opatija i Dubrovnik. Rab je prvi u
kategoriji mjesta od tri do deset tisu}a stanovnika, a
slijede Biograd i Vodice. Cavtat je pobjednik u kategoriji mjesta do tri tisu}e stanovnika, a na drugom i
tre}em mjestu su Nin i Bol.
Nagrade Plavi cvijet 2010. bit }e dodijeljene na Danima hrvatskog turizma, u Rovinju od 20. do 22. listopada.

Rast cijena industrijskih proizvoda u kolovozu

Kako pripremiti tvrtku za poslovanje u 2011. godini
Na konferenciji o planiranju Dan velikih planova
28. rujna u Zagrebu uspjeni hrvatski manageri za
okruglim }e stolom pokuati dati odgovor na pitanje
kako pripremiti tvrtku za poslovanje u idu}oj godini.
Na njemu }e sudjelovati Davor Majeti}, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, Ivan Miloloa,
predsjednik Uprave Munje, Ivan Ergovi}, predsjednik
Uprave Nexe Grupe, Ivan Domagoj Miloevi}, predsjednik Uprave Pastor Grupe i Mato kojo, predsjednik kojo Grupe. Moderatori }e biti glavni urednik
Lidera Miodrag ajatovi} te Liderova komentatorica
Gordana Gelen~er.

Sporazum o suradnji Obrtni~kih komora Hrvatske

i Slovenije
Na prvoj zajedni~koj sjednici Upravnih odbora Hrvatske obrtni~ke komore (HOK) i Obrtno-podjetnike
zbornice Slovenije (OZS), odranoj 8. rujna u Celju,
raspravljeno je aktualno stanje u obrtnitvu u Sloveniji i Hrvatskoj, kao i mogu}nosti ja~anja suradnje na
podru~ju EU projekata i poslovnog povezivanja.
Potpisom Sporazuma o dugoro~noj poslovnoj suradnji, vodstvo obje Komore iskazalo je svoju spremnost
za nastavak postoje}eg te unaprje|enje i proirenje
daljnjeg zajedni~kog rada i suradnje. HOK i OZS ovim
Sporazumom potaknut }e intenzivniju razmjenu informacija i iskustava iz podru~ja proizvodnje, usluga,
trita, tehnologija, organizacija rada i sl.

Najure|enija turisti~ka mjesta ove godine Pore~,

Rab i Cavtat
Iz Glavnog ureda Hrvatske turisti~ke zajednice stigla je kona~na odluka o dobitnicima nagrade Plavi

U prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prole godine, cijene industrijskih proizvoda pri
proizvo|a~ima bile su vie za 4 posto. Proizvo|a~ke cijene u industriji u kolovozu su u usporedbi sa srpnjem
porasle za 0,6 posto, dok su prema kolovozu prole
godine pove}ane 0,8 posto, a u prvih osam mjeseca
prema istom razdoblju lani bile su manje za 0,2 posto.
Prema glavnim industrijskim grupacijama, na godinjoj su razini najvie porasle proizvo|a~ke cijene
energije koje su u usporedbi s prologodinjim kolovozom vie za 9,1 posto. Porasle su i proizvo|a~ke cijene intermedijarnih proizvoda, za 3,4 posto, kapitalnih
proizvoda, za 0,9 posto, te trajnih proizvoda za iroku
potronju, za jedan posto. Istodobno, cijene su najvie
pale u proizvodnji duhanskih proizvoda (3,6 posto),
proizvodnji pi}a (2,2 posto), farmaceutskih proizvoda i
pripravaka (1,5 posto), itd.

Pete Radovich, dobitnik 18 Emmyja na Weekend

Media Festivalu
Pete Radovich, ameriki
sportski producent hrvatskih korijena i dobitnik 18
Emmyja odrat e predavanje na Weekend Media Festivalu, najveem
regionalnom
festivalu
komunikacijske industrije. Radovich je kreativni
direktor sportskog programa CBS-a, jednog od
vodeih sportskih televizijskih programa na svijetu.
Prole je godine Radovich vodio projekt Superbowl,
finale amerikog nogometa, koji je sa 101 milijun gledatelje potukao sve rekorde u amerikoj televizijskoj
povijesti. Projekt Magic od J-Mac, za koji je Radowww.mirakul.hr

BIZ vijesti

BIZ vijesti

vich dobio posljednjeg Emmyja, prikazan je na ovogodinjem Libertas Film festivalu u Dubrovniku.
Weekend Media Festival, najvei regionalni festival komunikacijske industrije, ove se godine odrava 24. i 25. rujna. Treu godinu zaredom Weekend
povezuje sve relevantne igrae vezane uz medije i
cjelokupnu komunikacijsku industriju u regiji te
ugouje neke od najznaajnijih svjetskih i regionalnih strunjaka iz podruja komunikacija. U prve
dvije godine odravanja Weekend je okupio vie od
5000 sudionika iz svih zemalja okruenja, najzanimljivija imena svijeta medija, marketinga i PR-a te
predstavnike mnogobrojnih kompanija. Organizatori ove godine oekuju jo vei broj gostiju iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne
Gore, Makedonija i okolnih zemalja. Pripreme za
ovogodinji Weekend u punom su jeku. Oekujemo
da e Weekend 2010. kvalitetom programa, zabavom
i brojem sudionika premaiti uspjeh prologodinjeg, izjavio je direktor Weekend Media Festivala,
Tomo Ricov. Weekend Media Festival odrava se
pod generalnim pokroviteljstvom Adris grupe.

16 hrvatskih tvrtaka na Deloitteovoj listi 500

najve}ih
Na ovogodinjoj Deloitteovoj listi 500 najve}ih u
Srednjoj Europi 16 je hrvatskih tvrtaka, to je bolji
rezultat nego prole godine, kada ih je bilo 11. Najbolji je i ove godine Agrokor, koji je na regionalnoj listi
zauzeo 18. mjesto, to je napredak za 7 mjesta u odnosu na prolu godinu. Slijede INA grupa (32. mjesto),
HEP grupa (76.), Konzum (80.), HT grupa (119.), Pliva
(274.), Zagreba~ki holding (287.), HEP-Proizvodnja
(327.), HEP-Operator (352.), VIPnet (356.), Podravka
(359.), Hrvatske eljeznice (376.), Vindija (457.), Adris
(458.), Tisak (478.) i Kon~ar (485.). HT grupa, iako
me|u hrvatskim tvrtkama peta najve}a po prihodima,
najprofitabilnija je od svih hrvatskih tvrtaka.
Me|u hrvatskim bankama najvie mjesto ponovno
zauzima Zagreba~ka banka, koja se ove godine uspjela plasirati na 10. mjesto vode}ih banaka u Srednjoj
Europi. Od ostalih tu su jo PBZ (22. mjesto), Erste
(34.), Raiffeisen (43.) i Hypo (48.). Broj osiguravaju}ih tvrtaka iz Hrvatske na listi ostao je nepromijenjen
- najbolji plasman i dalje ima Croatia osiguranje, koje
se nalazi na 15. mjestu, a slijede ga Euroherc (45. mjesto) i Allianz (48.).
Od zemalja u regiji najvie tvrtaka na listi ima Slovenija (18), 12 tvrtaka je iz Srbije, dok se iz Bosne i
Hercegovine ove godine po prvi put uspjela plasirati
jedna tvrtka - Elektroprivreda BiH.
Izvor: Deloitte
8

bizdirekt rujan 2010.

BICRO ulae 3,5 milijuna kuna u osnivanje znanstveno-inkubacijskog poslovnog centra u Osijeku
Krajem srpnja je u prostorijama Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske - BICRO d.o.o., potpisan ugovor
kojim }e se financirati osnivanje TERA Osijek znanstveno-inkubacijski poslovni centar. Rije~ je o projektu koji }e putem BICRO programa razvoja tehnologijske infrastrukture - TEHCRO dobiti financijsku
potporu u iznosu od preko 3,5 milijuna kuna to ~ini
32% ukupnih trokova projekta.
Preostali dio sredstava za provedbu projekta sufinancirat }e se iz vlastitih izvora TERA TEHNOPOLIS
d.o.o. (koji je prijavitelj i provoditelj projekta u ime
Sveu~ilita u Osijeku) i iz izvora partnera u projektu Grada Osijeka, Osje~ko-baranjske upanije i
Sveu~ilita J. J. Strossmayer u Osijeku. Projekt je sastavni dio sustava koji Sveu~ilite u Osijeku izgra|uje
u podru~ju transfera tehnologije i komercijalizacije
javno financiranih istraivanja. Sustav sa~injavaju jo
dva komplementarna projekta pod nazivom Tehnopolis Osijek i UNI-TECH (University Infrastructure and
Education for technology Transfer) koji }e biti financirani iz drugih izvora. Realizacija sva tri projekta odvija
se u suradnji s lokalnom samoupravom.

GDi potpisao ugovor s MTS-om i otvorio novu

tvrtku u Ukrajini
GDi
Gisdata
otpoela
je suradnju s
ukrajinskom
podrunicom
MTS-a, najvee grupe mobilnih operatera na podruju
Rusije i zemalja u sklopu Zajednice nezavisnih drava.
GDi e putem svoje napredne GDi Convivo divizije za
cloud computing usluge, operateru MTS osiguravati
infrastrukturnu i servisnu podrku za pruanje geoinformacijskih lokacijskih usluga.
Predsjednik Uprave GDi Gisdata Grupe, Boran Lonari, istaknuo je dodanu vrijednost koju GDi CANVAS
sustavi osiguravaju mobilnim operaterima. Proirenjem standardne ponude mobilnih usluga s dodatnim
inovativnim uslugama s lokacijskom komponentom
operateri u pravilu osiguravaju dodatne izvore prihoda te svojim pretplatnicima omoguuju koritenje
praktinih i korisnih servisa. Izuzetna nam je ast da
su GDi i GDi CANVAS u me|unarodnoj konkurenciji

te u komparaciji s postojeim ponu|aima iz Rusije i

Europe izabrani na natjeaju MTS Ukrajina. Time smo
dodanu vrijednost pored naih postojeih stranaka
Vodafonea, VIPNET-a, BH Telekoma, T-Mobilea i TCom-a zapoeli davati i MTS grupi. Ulazak u grupu
je velika prilika, ali i odgovornost te na odnos gledamo
kao i na suradnju s naim drugim kupcima partnerski rad na zajednikom uspjehu, navodi Lonari.

HP predstavio prvi ProLiant MicroServer za manje

korisnike
HP je poetkom rujna predstavio svoj prvi HP ProLiant
MicroServer dizajniran na
nain da omoguava malim
tvrtkama rast njihovog poslovanja uz sve prednosti pouzdanosti, uinkovitosti i sigurnosti koje nudi server.
U centru HP-ovog novog
Just Right IT portfelja za mikro i male tvrtke HP
ProLiant MicroServer dostupan je s karakteristikama
koje osiguravaju utedu energije i prostora. Dizajniran za tvrtke s manje od 10 zaposlenika, HP Proliant
MicroServer omoguava dijeljenje i zatitu kritinih
poslovnih informacija. Server pojednostavljuje kako
korisnici pristupaju podatcima na nain koji se razlikuje od onog na osobnom ili prijenosnom raunalu te
je zato idealan kada je potrebno biti povezan.
Kompaktna, tiha i dotjerana konstrukcija HP-ovog
ProLiant MicroServer-a je upola manja te 50 posto tia
od veine servera u tom razredu. Tako|er troi manje
struje za energetsko svjesna poduzea.

Besplatna online kola brandinga

Prva hrvatska specijalizirana branding agencija Brandoctor otvorila je blog koji e posluiti kao besplatna
online kola brandinga. Blog je na engleskom jeziku
kako bi bio dostupan strunoj javnosti iz cijelog svijeta.
Posljednjih godina upotreba rijei brand i branding postala je svakodnevica. Vrlo esto te rijei spominju se u
nepravilnim znaenjima i kontekstima. Brandoctori su
stoga odluili pisati blog u kojem e objanjavati to su
brand i branding, a blog e sadravati i razne novosti i
zanimljivosti iz svijeta brandinga.
Internacionalne nagrade za branding i rebranding koje
su dodijeljene Brandoctoru dokazuju uspjenost originalnih branding alata koje su razvili Brandoctorovi
strunjaci, obrazovani u Hrvatskoj i inozemstvu. Ove
nagrade svjedoe o mogunosti izvoza hrvatskog znanja
i strunosti u brandingu. Individualan pristup svakom
projektu i upotreba jedinstvene metodologije omoguili
su Brandoctoru uspjenu suradnju ne samo s hrvatskim,

ve i s amerikim i britanskim tvrtkama. Blog je stoga

pisan na engleskom jeziku, budui da cilja na globalnu
ciljnu skupinu. Tema koja otvara blog odnosi se na 8
sastojaka brandaTM, modelu koji je osmislila Anja Bauer Minkara, direktorica i senior brand konzultantica u
Brandoctoru. Ovaj model objanjava to sve brand mora
sadravati da bi uspio na tritu i zato je svaki od sastojaka bitan i neophodan za uspjeh.

Sezonsko zapoljavanje tek u ljetnim mjesecima

dostiglo prologodinju razinu
MojPosao je, u suradnji s partnerima, petu godinu za
redom proveo akciju Poslovi u turizmu. Akciju koja
potie sezonsko zapoljavanje i ove su godine podrali
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), zatim Hrvatski
zavod za zapoljavanje (HZZ) te Hrvatska udruga hotelijera (HUH) koji su svoje lanice aktivno poticali na
zapoljavanje kvalitetnog kadra.
Od 1. sijenja do 31. kolovoza ove godine, na MojPosao
je oglaeno gotovo 1.200 radnih pozicija u kategoriji Turizam i ugostiteljstvo, od ega je 59% oglasa iz
upanija na Jadranu. Ukupno je ta brojka za oko 10%
manja nego prole godine, no razlog tome je smanjeno
zapoljavanje u turizmu u prvim mjesecima ove godine. Naime, poslodavci su u oekivanju slabije turistike
sezone zapoljavali i manje sezonskih zaposlenika. No,
situacija se znatno popravila kada se u ljetnim mjesecima pokazalo kako je turistika sezona ipak bolja od
prologodinje, pa je u skladu s time i zapoljavanje
u ljetnim mjesecima dostiglo prologodinju razinu.
Najtraenija zanimanja u kategoriji Turizam i ugostiteljstvo na Jadranu, ove su godine bila konobar (26%
oglasa), kuhar (16% oglasa), sobar/ica (5% oglasa),
pizza majstor (3% oglasa) te recepcionar (3% oglasa).

Keramika Modus predstavila viziju razvoja

Management Keramike Modus, jedine hrvatske tvrtke
za proizvodnju keramikih ploica, na elu s predsjednikom Uprave, g. eljkom Radekom, 10. rujna je predstavio razvojnu viziju i planove za izlazak iz krize. Nakon
odlaska u steaj tvrtke KIO KERAMIKA, proizvodne
pogone zakupila je Keramika Modus, u namjeri jaanja
hrvatske keramike industrije.
Bila nam je elja da pokuamo zatvoriti na proizvodni ciklus te da ova tvornica ostane u hrvatskim rukama. Sretan sam to smo taj proces zakljuili i sprijeili
zatvaranje tvornice te nastavili s proizvodnjom. U nepunih sto dana, zahvaljujui angamanu svih djelatnika Keramike Modus, uspjeli smo ponovno uspostaviti
proizvodnju. Do kraja godine za ovaj e projekt biti
raspore|eno do 50 milijuna kuna. Plan je unaprijediti proizvodnju i konkurentnost keramikih ploica s
oznakom Made in Croatia, rekao je Radek.
www.mirakul.hr

Intervju mjeseca

Intervju mjeseca

Uspje{an manager zna kada treba

promjenu
Poslovanje u dr`avnim i privatnim tvrtkama temeljno se razlikuje. Oni bogatiji za
to iskustvo pravi su sretnici. Kroz razli~ite karijere i ciljeve treba znati balansirati, a
osobno i profesionalno biti zadovoljan zahtjevan je posao.
Razgovarao: Kre{imir [imac

Imati uspje{nu profesionalnu karijeru `eli ve}ina nas.

No imati vi{e karijera, pri tom uspje{nih, dinami~nih
i prili~no raznovrsnih, time se mogu pohvaliti rijetki.
Jedan od rijetkih je i Goran Radman, koji trenutno gradi jo{ jednu karijeru kao direktor VERN-a i predsjednik SenseConsultinga. Iz njegovih profesionalnih
avantura, promi{ljanja u aktualnoj situaciji te stanju
hrvatskog visokog obrazovanja saznajte i nau~ite kako
biti vrhunski profesionalan, ali i kako stati i re}i stop.
Profesionalnu karijeru zapo~eli ste 1984. godine kao
savjetnik za me|unarodne odnose, a nastavili ju na
mjestu generalnog direktora Hrvatske televizije. Kakva
su Va{a sje}anja vezana uz to poslovno razdoblje? U
~emu se razlikuje poslovanje u dr`avnim tvrtkama od
onoga u privatnom sektoru, budu}i da ste iskusili obje
strane?
Svijest, a ~esto i neizvijesnost, o tome da se po~etkom
mjeseca treba isplatiti pla}a od prihoda ostvarenog
u proteklom razdoblju ~ini rad u privatnom sektoru
bitno razli~itim od onog u dr`avnom. Taj pritisak stvara poticaj na anga`man, kreativnost i inovativnost,
rizi~no poduzimanje kakvo se u dr`avnom sektoru
te{ko mo`e prona}i. Popratna pojava koja uz to ide je
strah od neizvjesnosti i nesigurnost koju ona stvara.
Istovremeno, rad u dr`avnoj slu`bi ili tvrtki omogu}ava opu{tenije ulaganje vremena i truda, a ~esto i
sredstava, u dugoro~ne ciljeve, projekte i ideje koje
mogu biti vrlo korisne {irem dru{tvu. Popratna pojava
je, me|utim, vrlo ~esta frustracija zbog sporosti, formalizma i nepriznavanja doprinosa pojedinca te gubitak njegove motivacije.
Bilo bi dobro kada bi ljudi imali priliku u svom `ivotu ste}i i jedno i drugo iskustvo i na kraju se odlu~iti
na karijeru u onom sektoru koji je bli`e njihovom karakteru.

Goran Radman, dekan VERNa i predsjednik SenseConsultinga

10 bizdirekt rujan 2010.

Iz tvrtke MicroLAB 1996. godine do{li ste u Microsoft

Corporation, kako bi pokrenuli Microsoft Hrvatska.
Gdje su bile usmjerene Va{e aktivnosti?
To je bilo zaista posebno iskustvo. Korak iz doma}e poduzetni~ke tvrtke u veliku me|unarodnu korpo-

raciju koja dominira informacijskom tehnologijom i

ima gotovo neograni~ene resurse na raspolaganju mi
je bio lak i ispunjen osje}ajem zadovoljstva i izazova
za povjerenu mi ulogu. Istovremeno, bio sam svjestan
odgovornosti za uspjeh poduhvata pokretanja tvrtke u zemlji bremenitoj naslje|em rata, tranzicijske
nedore~enosti i nestabilnosti, i naravno, ignorancijom
prema intelektualnom vlasni{tvu i kupovanju softvera.
Odli~ni suradnici, predan rad i visoka motiviranost na
uspjeh presudili su na kraju, bili smo ponosni na uspjehe i rezultate koje je Microsoft Hrvatska postigao ne
samo interno, unutar korporacije, ve} i na hrvatskom
tr`i{tu informatike i {irem dru{tvu.
Neponovljivo razdoblje osobne sre}e i zadovoljstva,
materijalnog situiranja te izuzetno vrijedno poslovno i
`ivotno iskustvo nosim i osje}am i danas kao presudno
`ivotno i karijerno ispunjenje.
Budu}i da ste svoju odgovornost u tvrtki pro{irili sve
do mjesta predsjednika za isto~nu i srednjoisto~nu Europu, {to je bilo presudno za napu{tanje Microsofta?
Takve karijerne odluke svatko ponaosob mora donositi
kada se na|e na odgovaraju}oj `ivotnoj i profesionalnoj prekretnici. Ne postoji neki objektivan kriterij za
prosudbu opravdanosti takve odluke. U mom slu~aju
presudila je ~injenica da sam u Microsoft do{ao relativno kasno, ve} u ranim ~etrdesetim godinama, s bogatim prethodnim iskustvom i i`ivljenom ambicijom
na razli~itim podru~jima, i da nisam bio spreman na
`ivotna odricanja zbog nastavka korporativne karijere. Svaki novi korak u tom pravcu podrazumijevao je
selidbu, pre~esta putovanja i udaljavanje od realnog
`ivota, na {to vi{e nisam bio spreman.
Za{to ste se odlu~ili za nastavak samostalne
savjetni~ke i akademske karijere?
Savjetni~ki posao je prirodan korak za nekoga tko
je u karijeri ve} pro{ao izazove izvr{nih poslova u
razli~itim sektorima i u razli~itim poslovnim granama.
Za nekoga tko nije vi{e u mogu}nosti natjecati se agilno{}u i ambicijom, ve} mudro{}u i iskustvom. Uvijek
se osmjehnem s razumijevanjem kada ~ujem kako se
netko hvali time {to je mladi konzultant. Tvrtka SenseConsulting, u kojoj sam predsjednik, pravi je rasadnik mladih talentiranih konzultanata i drago mi je {to
imam priliku pomo}i im u razvoju svojim dosada{njim
poslovnim iskustvom. Na akademsku karijeru gledam
kao na prirodnu nadopunu. Osim toga, akademske sam
ambicije imao odmah po zavr{etku studija i nisam ih
se nikada odrekao. Vra}am im se danas oboga}en profesionalnim i `ivotnim iskustvom koje sigurno ne bih
imao prilike ste}i da sam ostao samo u akademskim
vodama.
Na ~elnoj ste akademskoj poziciji Veleu~ili{ta VERN,
najve}e grupacije privatnog visokog obrazovanja u

Hrvatskoj. Koje ste si ciljeve postavili, vezano uz izazove koji Vas svakodnevno prate?
Obrazovanje uop}e, a posebno privatni sektor u obrazovanju, ima veliku razvojnu perspektivu. Obrazovanje je nekako bilo zaostalo za ukupnom dinamikom
i treba ga vratiti u maticu dru{tvenog razvoja. Velik je to izazov, jer znanja je naizgled puno i op}e je
raspolo`ivo, dok istovremeno imamo dojam da malo
toga razumijemo i ne znamo kako se nositi s izazovima dana{njice i izgledne budu}nosti. Jako me motivira
`elja da pridonesem tome, pomognem mla|ima bolje
razumjeti svijet u kojem `ive i bolje se pripremiti za
osobne, dru{tvene i prirodne izazove s kojima }e se
morati nositi.

Savjetni~ki posao je
prirodan korak za nekoga tko je u karijeri ve}
pro{ao izazove izvr{nih
poslova u razli~itim
sektorima i u razli~itim
poslovnim granama.

Zahvaljuju}i inspiraciji koja ga je vodila u dosada{njem

razdoblju, VERN ima velike potencijale i mogao bi postati va`no jezgro poduzetni~kog i inovativnog obrazovanja, jedan od stupova transformacije visokog obrazovanja u Hrvatskoj i {ire. Zar ima va`nijeg cilja?
Jeste li ne{to od planiranoga ve} uspjeli i ostvariti?
Proteklu godinu dana najvi{e smo radili na
osmi{ljavanju i oblikovanju odgovaraju}e razvojne
strategije za naredno desetlje}e, poduzimali odgovaraju}e organizacijske i druge promjene u pravcu
ostvarenja te strategije i nosili se s izazovima recesije, regulatorne nestabilnoti i tr`i{ne konkurencije. Mislim da sve to zajedno uspje{no savladavamo,
razvijamo se onako kako `elimo i name}emo se kao
jedna od klju~nih institucija u na{em sustavu visokog
obrazovanja. Nastavljamo i dalje ulagati u pro{irenje
i unapre|enje na{ih resursa, upravo smo otvorili nove i moderno opremljene nastavne i poslovne
prostore na Iblerovom trgu u Zagrebu, potpisali smo
okvirni sporazum o otvaranju na{eg mediteranskog,
me|unarodnog sveu~ili{nog kampusa na otoku Visu, a
ve} vodimo razgovore o lokaciji na{eg budu}eg pravog
kampusa u Zagrebu. Istovremeno reformiramo na{e
nastavne sadr`aje i studijske programe kako bi se bolje
uklopili u budu}e europsko okru`enje, uvodimo EU
modul u ponudu cjelo`ivotnog obrazovanja i redoviti studijski kurikulum, zapo{ljavamo nove nastavnike
itd. Kao {to vidite, kod nas je vrlo `ivo.
[to Vas najvi{e inspirira u radu sa studentima? Uspijevate li im prenijeti svoje bogato `ivotno i poslovno
iskustvo?
Presu|uje dobar osje}aj da je onih nekoliko zaiskrenih
o~iju vrijedno svakog intelektualnog i emocionalnog
anga`mana koji ~ovjek mo`e u~initi, da je spreman
u~iti od svojih u~enika i podijeliti s njima sve {to zna,
a da se pri tome ne skriva iza formalnosti svog profesorskog statusa, i da to studenti prepoznaju, uzvra}aju}i radoznalo{}u i provociraju}i stalno vi{e i bolje od onog {to im ponudite. Poku{avam im pomo}i da
bolje razumiju ono {to saznaju ili uo~e te da shvate
www.mirakul.hr 11

Tema broja

Intervju mjeseca

^ekanje na to da vam
netko drugi omogu}i ostvarenje va{ih planova naj~e{}e zavr{ava
socijalnom i profesionalnom deprivacijom.

{to s tim mogu napraviti za svoju i korist dru{tva u

kojem `ive. Obrazovanje je fascinantno iskustvo kada
ga inspirira entuzijazam za utjecaj koji se mo`e imati
na uspjeh i sre}u tih mladih ljudi i stalan izvor novih
ideja za osobni `ivot i razvoj.
Kakav je odnos dr`avnog i privatnog visokog obrazovanja u Hrvatskoj?
Nikakav. Dr`avni je umi{ljeno ignorantan, zatvoren
i bez obrazovnog autoriteta, a privatni agilan, ali jo{
nedovoljno uvjerljiv i profiliran za svoje mogu}nosti. Dok god se visoko obrazovanje bude dijelilo na
dr`avno i privatno, a ne na kvalitetno i nekvalitetno, kontributivno i nekontributivno, ne}e biti sre}e za na{e studente i nacionalni obrazovni sustav.
Mislim da je ta razdvojenost, me|usobno nepriznavanje i netransparentnost, jedan od najve}ih problema
na{eg sustava i da ozbiljno {teti interesima studenata, obrazovanju i nacionalnoj ekonomiji. Nadam se da
}e predstoje}e i najavljeno vrednovanje kvalitete i reakreditacijski postupak po europskim normama unijeti vi{e reda i pomo}i da se bolje razumije tko i kako
radi u obrazovanju te da }e institucije na osnovi toga
bolje me|usobno sura|ivati. Bilo bi korisno kada bi se
prema rezultatima tih evaluacija i nezavisnom vrednovanju javno rangiralo visoka u~ili{ta.
Svoja znanje i vje{tine usavr{avali ste i u inozemstvu.
Gdje je Hrvatska trenutno, u odnosu na privatne obrazovne institucije u Europi?
Na samim po~etcima. Imamo dugu i solidnu obrazovnu tradiciju, solidne pedago{ke, stru~ne i znanstve resurse i kompetencije na raspolaganju, ali istovremeno i
jednu atrofiranu, nemodernu i birokratiziranu, netransparentnu i nepoticajnu institucionalnu strukturu koja
je pre~esto samoj sebi svrha i u kojoj se gu{i na{e visoko obrazovanje i ono {to je u njemu danas napredno i
moderno. Dobre osnove i dobra praksa u svijetu trebali
bi nam biti dostatni za odgovaraju}e nu`ne reforme,
ali iz nekog razloga to nisu.
Koji Vam je posao, do sada, predstavljao najve}i izazov?
Pojedina~no gledano, bio je to ipak onaj direktorski
na Hrvatskoj televiziji. Znao sam sve {to treba kako
bih mogao uspje{no rukovoditi tim kompleksnim javnim sustavom, a istovremeno volio bih da sam ve} tada imao ono `ivotno i poslovno iskustvo koje danas imam. Najvi{e zadovoljstva u no{enju s izazovima
ipak mi je do sada bio dao posao u Microsoftu. Nadam se iskreno da bi ovaj nastavni~ki i akademski poziv, koji intenzivno osje}am u sebi posljednjih godina,
mogao donijeti jo{ i vi{e zadovoljstva, osje}aja sre}e i
ispunjenosti zbog postignutih rezultata.
Aktivni ste i kao potpredsjednik Nacionalnog vije}a
za konkurentnost. [to bi Vlada trebala u~initi kako bi

12 bizdirekt rujan 2010.

gospodarska reforma u kona~nici pokazala pozitivne

rezultate? Kako komentirate trenutne gospodarske poteze Vlade?
Ah, o tome se puno govori i to je vi{e-manje ve} poznato. Zna se {to treba u~initi za zaokret i promjenu
nabolje, o tome ve} vlada prili~no solidno suglasje
u stru~nim krugovima. Drasti~no rezanje javne
potro{nje i subvencija neprofitnim djelatnostima, podizanje op}e poduzetni~ke aktivnosti i selektivno poticanje uspje{nih i strategijski va`nih poduze}a, a ne
~itavih grana, kao kratkoro~ne mjere, a zna~ajno pove}anje ulaganja u obrazovanje, znanost i poduzetni~ki
kapacitet kao dugoro~ne mjere, klju~ni su za uspje{an
razvojni zaokret. Ali oni koji donose odluke nemaju
hrabrosti ni odgovaraju}ih kompetencija nositi se odgovorno s rizicima i posljedicama tih odluka. Rezultat
je stagnacija, a posljednje dvije-tri godine i ozbiljan
pad gospodarskih aktivnosti i reformske dinamike.
Op}e, apsolutno i relativno, osiroma{enje dru{tva
neizbje`na je posljedica takve politike.
Prema Va{em mi{ljenju, koji su najve}i problemi hrvatskog poduzetni{tva?
Razumijevanje zna~aja poduzetni{tva i odnos prema
njemu zaostaje za onim u Europi. Mi poduzetni{tvom
jo{ uvijek prije svega nazivamo jedan sektor gospodarstva, mala, mikro ili osobna poduze}a i obrtni{tvo,
a ne odgovaraju}u kulturu odnosa prema radu koja
pro`ima podjednako javni i privatni, dr`avni i korporativni, dru{tveni i poslovni `ivot u cijelosti. Taj
poduzetni~ki odnos prema radu i odlikama koje treba
poticati kod ljudi kako bi bili samostalni i uspje{niji
u vo|enju svog `ivota i profesionalne karijere zahtjeva promjenu pona{anja velikog broja ljudi, dr`avnih
institucija i druga~ije op}edru{tveno okru`enje, obrazovanje je samo jedan od aktivnih subjekata u toj
promjeni. Dok se to ne ostvari, na{e }e poduzetni{tvo
ostati velikim dijelom oportunitetno, poduzetni{tvo iz
nu`de, lo{ih okolnosti i nedostatka sre}e na nekom sigurnom dr`avnom radnom mjestu, a ne rezultat jedne
dobro osmi{ljene strategije dru{tvenog razvoja, poticajne sredine koja sustavno stvara poduzetni~ke tvrtke i
institucije, a ljudima omogu}ava aktivan odnos prema
radu i izbor samozapo{ljivosti u svim fazama `ivota.

Financijski
proizvodi za
poduzetnike
Financiranje poduzetni{tva, a posebice naplata potra`ivanja, u ovim
nepovoljnim vremenima znatno je ote`ano, a u pregledu vam donosimo
najaktualnije proizvode za poduzetnike.
Pripremila: Jasmina Fija~ko

Za kraj, {to biste savjetovali svima koji planiraju u}i

u poduzetni{tvo? Koje odlike trebaju krasiti uspje{nog
hrvatskog poduzetnika? Na {to sve treba biti spreman?
Spremnost na rizik i razbijanje straha od neuspjeha te
spremnost da se svom energijom, a ako treba i imovinom stane iza svojih ideja, ambicija i planova ~ine mi
se presudnim. Ako na to jo{ niste spremni, izaberite
poslodavca ili tvrku koja njeguje poduzetni~ku kulturu
i nagra|uje inicijativnost.
^ekanje na to da vam netko drugi omogu}i ostvarenje
va{ih planova naj~e{}e zavr{ava socijalnom i profesionalnom deprivacijom.
www.mirakul.hr 13

Tema broja

Tema broja

Internetsko bankarstvo
u velikoj mjeri koriste
i srednje i male tvrtke,
a posebno velike tvrtke
kojima je zbog prednosti
koje nudi internetsko
bankarstvo i koli~ine
transakcija koje imaju,
najjednostavnije i najisplativije obavljati platni
promet na taj na~in.

Bogatu i raznovrsnu ponudu bankarskih proizvoda na

tr`i{tu banke redovito pro{iruju i prilago|avaju potrebama klijenata. Tako malo i srednje poduzetni{tvo predstavlja jedan od segmenata na koji je Erste banka posebno
orijentirana. Privredna banka Zagreb d.d. u ponudi ima
cjelokupan financijski servis za obrtnike te male i srednje
poduzetnike. PBZ poslovni paketi omogu}uju grupiranje ugovorenih proizvoda i usluga pod jednom te znatno povoljnijom naknadom uz niz pogodnosti/popusta
pri kori{tenju ostalih proizvoda i usluga Banke. Silvija
Bare{a, Head of Board Office and Communications Splitske banke, navodi da trenutno u ponudi imaju tri vrste
paketa za poduzetnike, a osim paketa klijentima nude i
sve poslove platnog prometa, ra~una, {tednje, poslovne
kartice te ure|aje za prihvat pla}anja karticama, kao i poslove ulaganja u fondove, leasing i brokersko poslovanje
te garancijske poslove.
Iz Sektora poslovanja s pravnim osobama Raiffeisenbank
Austria d.d. (RBA) navode da RBA u svojoj ponudi za
pravne osobe nudi sljede}e proizvode i usluge: cjeloviti
platno-prometni servis, poslovanje s inozemstvom, riznicu i investicijsko bankarstvo, DIREKT servise, B2G
(Business-to-Government) uslugu, financiranje putem
{iroke lepeze proizvoda koji se razlikuju obzirom na
ro~nost, namjenu i vrstu, FlexiBiz {tedni ra~un, karti~no
poslovanje, e-ToMiTreba!!, vrijednosne papire te ponudu
za nerezidente.
Paketi za male poduzetnike dio su standardne ponude
Zagreba~ke banke i ve}ina njihovih klijenata prepoznala
ih je korisnim za svoje poslovanje, a trenutno oko 40%
klijenata Zabe koristi poduzetni~ki paket. Zahvaljuju}i
me|unarodnoj mre`i, Volskbank svojim klijentima pru`a
ne samo cjelovitu financijsku podr{ku u Hrvatskoj, ve}
im poma`e i u njihovim naporima za uklju~ivanje u poslove s inozemstvom.
Raznovrsna ponuda kredita
Ve}ina banaka uz standardne kratkoro~ne i dugoro~ne
kredite nude i kredite u suradnji sa `upanijama i jedinicama lokalne uprave i samouprave te HBOR-om.
Hypo banka nudi sve vrste kredita, usluge platnog prometa, dnevno-no}ne trezore, garantno i dokumentarnoakreditivno poslovanje, karti~no poslovanje, brojne kreditne linije, a sve to uz poja~anu suradnju sa `upanijama
i jedinicama lokalne uprave i samouprave te HBOR-om.
Splitska banka ima standardnu ponudu: investicijske kredite, kredite za obrtna sredstva, prekora~enja po ra~unu,
kredite za likvidnost, zatim MIKRO KREDITIRANJE I PODUZETNIK i kredite za potporu izvoza preko
HBOR-a.
U Erste banci mali poduzetnici sve svoje potrebe za
kratkoro~nim i dugoro~nim kreditiranjem mogu realizirati kroz specijalizirane poslovne jedinice Erste ban-

14 bizdirekt rujan 2010.

ke - Direkciju malog poduzetni{tva i Direkciju malih i

srednjih klijenata, a od proizvoda namijenjenih segmentu
malog i srednjeg poduzetni{tva izdvajaju: izvozni paket,
lokalne projekte razvoja ugovore sa `upanijama i plavo
zeleni kredit.
Zaba nudi sve kreditne proizvode za pobolj{anje likvidnosti, od mikro kredita za najmanje poduzetnike,
preko overdrafta koji se naj~e{}e koriste, do kredita za
trajna obrtna sredstva koji omogu}avaju optimiranje uskla|enosti izvora financiranja i imovine u koju su
sredstva poduzetnika ulo`ena. Uz aktivno sudjelovanje
u programima kreditiranja poduzetni{tva u suradnji s
lokalnim samoupravama te s HBOR-om, do kraja godine intenzivirat }e se financiranje investicija povoljnim
sredstvima iz EIB-a, a uz to rade na ja~anju suradnje s
obrtnicima te su u pripremi za izdavanje prve obrtni~ke
kartice u suradnji s Hrvatskom obrtni~kom komorom.
PBZ u ponudi ima niz kratkoro~nih i dugoro~nih kredita, a osim projektnog financiranja i okvirnih revolving
linija i limita, u ponudi imaju i programe kreditiranja u
suradnji s drugim institucijama i to programe HBOR-a,
programi s Hrvatskom garancijskom agencijom (HAMAG) te programe s Jedinicama lokalne samouprave ili
ministarstvima RH s kojima su razvijeni posebni kreditni i jamstveni aran`mani za poticanje malog i srednjeg
poduzetni{tva. Uz to u ponudi imaju i kreditne linije s
Europskom investicijskom bankom (EIB) te Europskom
bankom za obnovu i razvoj (EBRD).
Volksbank nudi tailor-made proizvode prilago|ene
individualnim potrebama klijenata. U ponudi su i
kratkoro~ni i dugoro~ni krediti, a posebno izdvajaju
suradnju s HBOR-om u provedbi projekata Lokalni
projekti razvoja malog gospodarstva i Lokalni projekti
razvoja mikrokreditiranje. Volksbank nudi i kredite
poduzetnicima usmjerenim na proizvodnju za izvoz te
novoosnovanim tvrtkama i tvrtkama u procesu ekspanzije u suradnji s Njema~kom bankom za razvoj i investicije
(DEG).
RBA svojim klijentima nudi sljede}e proizvode: kredite
iz EU/EBRD kreditne linije, RBA komplet dopu{teno
prekora~enje po transakcijskom ra~unu, Business MasterCard, kredit s fleksibilnim rokom otplate, kratkoro~no
financiranje i dugoro~no financiranje.
Pravne osobe sve sklonije Internet bankarstvu
Sve ve}e banke korisnicima nude raznolike mogu}nosti
Internet bankarstva. Splitska banka aktivno nudi uslugu
Internet bankarstva svim svojim klijentima i trenutno
imaju preko 7.000 aktivnih korisnika Interneta u segmentu malih tvrtaka. Iz Hypo Alpe Adria banke navode
da udio korisnika HYPOneta u ukupnom broju klijenata
Banke ~ine 34% pravne osobe i 8% gra|anstvo. I u Volksbanci nagla{avaju da se ve}ina pravnih osoba koristi

uslugom Internet bankarstva, a broj korisnika dodatno je

pove}an nakon uvo|enja u ponudu B-Free online {tednog ra~una u kunama i eurima.
Usluga internetskog poslovanja e-zaba poslovno bankarstvo Zagreba~ke banke pojavila se na hrvatskomu
bankarskom tr`i{tu prije deset godina kao prva usluga
internetskog bankarstva za tvrtke i poduzetnike, a od
po~etka uvo|enja usluge Zaba posebnu pozornost posve}uje njezinoj sigurnosti (za kori{tenje usluge e-zaba implementirana je PKI tehnologija, smart kartice i certifikati), a od pro{le godine klijentima, poslovnim subjektima
rezidentima i nerezidentima omogu}uju kori{tenje novog kriptografskog ure|aja USB Key-a.
PBZ u svom portfelju ima cijeli niz eBanking usluga,
posebno prilago|enih razli~itim potrebama klijenata.
Od onih, ve} klasi~nih usluga za internetsko bankarstvo za gra|ane i obrtnike (PBZ365net) i poduze}a
(PBZCOMnet), preko usko specijaliziranih usluga kao
{to je PBZ Investor, pa do raznih tehnolo{kih varijacija na
drugim platformama (npr. mPBZ za mobitele).
RBA segment Internet bankarstva u poslovanju s pravnim osobama unaprijedila je ponudom novih usluga, odnosno unaprje|enjem postoje}ih; radi se o uvo|enju novih USB ure|aja koji omogu}uju napredni elektroni~ki
potpis te pristup novih elektroni~kim uslugama dr`avne
uprave i javnih slu`bi. Pored toga, tu je usluga eBroker,
zatim usluga e-ToMiTreba!!, kao i usluga dostave Naloga
za otvaranje dokumentarnog akreditiva obr. Nalog 15
putem Interneta. Elektroni~ke transakcije su za{ti}ene
primjenom infrastrukture javnog klju~a (Public Key Infrastructure PKI) temeljene na digitalnom certifikatu i
elektroni~kom potpisu.
Erste banka je zaklju~no s 30. lipnjem 2010. godine, imala
preko 98.800 klijenata koji koriste NetBanking usluge,
{to ~ini porast za 14,5% u odnosu na isto razdoblje lani.
Udio pravnih osoba, korisnika Erste NetBanking usluga
je 27,22%. Internetsko bankarstvo u velikoj mjeri koriste i srednje i male tvrtke, a posebno velike tvrtke kojima je zbog prednosti koje nudi internetsko bankarstvo
i koli~ine transakcija koje imaju, najjednostavnije i najisplativije obavljati platni promet na taj na~in.
Pozajmice tvrtaka
Ukoliko je rije~ o pozajmicama izme|u tvrtaka, novac se
mo`e posuditi bez kamate, jer nije propisana minimalna kamata, a pozajmicu tvrtki mo`e dati i fizi~ka osoba
(pr. vlasnik) uz polog novca na `iro ra~un tvrtke te sastavljanje ugovora koji definira uvjete pozajmice.
Brokerske usluge poduzetnicima
Razvojem tr`i{ta kapitala i kod poduzetnika se stvorio ve}i interes za kori{tenjem brokerskih usluga koje
pru`a ve}ina doma}ih banaka. Hypo banka od broker-

skih usluga poduzetnicima nudi trgovanje financijskim

instrumentima na doma}em i stranim tr`i{tima kapitala,
a u skorije vrijeme planiraju ponuditi uslugu zadavanja
naloga putem HYPOeTrade aplikacije, uz osjetno ni`e
provizije. I Splitska i PBZ banka nude razli~ite brokerske
usluge, a pored razli~itih usluga financijskog ulaganja,
Zagreba~ka banka za tvrtke nudi i mogu}osti obavljanja
poslova s vrijednosnim papirima: kupnju i prodaju vrijednosnih papira po nalogu nalogodavca, kupnju i prodaju vrijednosnih papira po nalogu nalogodavca na osnovi
odobrenih margin kredita te investicijsko savjetovanje.
Volksbank poduzetnicima, kao i svim ostalim klijentima,
nudi usluge kupnje i prodaje vrijednosnih papira (dionica i obveznica) na Zagreba~koj i Beogradskoj burzi, kao i
uslugu upravljanja portfeljem te uslugu skrbni{tva nad
vrijednosnim papirima. Erste&Steiermrkische Bank d.d
poduzetnicima nudi sve usluge koje nudi i ostalim klijentima, odnosno u ponudi nemaju usluge namijenjene
isklju~ivo poduzetnicima. RBAova usluga eBroker omogu}uje klijentima RBA, fizi~kim i pravnim osobama, zadavanje naloga za kupnju/prodaju dionica na Zagreba~koj
burzi (ZSE) i pra}enje cijena u realnom vremenu putem
Interneta.

Trenutno je tr`i{te
komercijalnih zapisa
slabo likvidno, a tu je i
problem procjene kvalitete izdavatelja i rizika
ulaganja (mali investitori) zbog ne a`uriranosti
prospekta izdanja.

Komercijalni zapisi nisu bez rizika

U posljednje vrijeme sve se vi{e tvrtaka odlu~uje za izdavanje komercijalnih zapisa. Andrej Erjavec iz tvrtke InterCapital Securities ka`e da su po njihovom mi{ljenju
glavni razlozi popularnosti komercijalnih zapisa u RH
{irok krug investitora i ve}a kapitalna baza, likvidnost,
politike HNB-a i prvi korak izlaska na tr`i{te kapitala
marketin{ki efekti. Dok klasi~no du`ni~ko financiranje
kompanije mogu dobiti samo od banaka, komercijalne
zapise upisuje vrlo {irok krug investitora (investicijski i
mirovinski fondovi, osiguranja, banke, imu}ni pojedinci
i dr.). Upravo su mirovinski fondovi, koji su s vremenom
postali najzna~ajniji ponuditelji kapitala u dr`avi (danas
upravljaju s preko 30 mld. kn imovine), zna~ajno utjecali
na odluke kompanija da kredite zamjene komercijalnim
www.mirakul.hr 15

Tema broja

U ve}ini slu~ajeva,
tvrtke u RH moraju
ra~unati da }e im trebati 90 dana da naplate
svoja potra`ivanja.

Tema broja

zapisima. S komercijalnim zapisima kompanije su diversificirale investitorsku bazu te pove}ale kapitalnu bazu
koju mogu anga`irati u poslovanju, {to je sve skupa rezultiralo ni`im tro{kom zadu`ivanja. Tu je i likvidnost, a
za razliku od klasi~nih kredita, komercijalnim zapisima
se mo`e trgovati na sekundarnom tr`i{tu {to omogu}ava
investitorima da mijenjaju izlo`enost prema tim instrumentima, {to ih opet ~ini atraktivnijim. HNB je svojim
politikama ograni~avao kreditne plasmane bankama pa
su banke koristile komercijalne zapise za otpu{tanje vi{ka
sredstava. Komercijalni zapisi ~esto slu`e i kao prvi korak
kompanije prema izlasku na tr`i{te kapitala i slu`e kao
dobra priprema same kompanije, ali i investicijske javnosti na budu}a izdanja obveznica i/ili Inicijalne javne ponude dionica. Na taj na~in se smanjio prinos kod kasnijih
izdanja obveznica i/ili pove}ao uspjeh IPO-a (npr. Atlantic grupa, Magma, JGL, Pliva, Nexe i dr.). Ipak komercijalni zapisi nose odre|ene rizike za investitore: trenutno
je tr`i{te komercijalnih zapisa slabo likvidno, a tu je i
problem procjene kvalitete izdavatelja i rizika ulaganja
(mali investitori) zbog ne a`uriranosti prospekta izdanja.
Kako naplatiti potra`ivanja?
S ote`anom naplatom potra`ivanja suo~ava se u posljednje vrijeme sve ve}i broj tvrtaka. Uobi~ajena praksa
je da proces naplate potra`ivanja po~inje onoga trenutka
kad tvrtka du`nik zakasni s pla}anjem. U tom je trenutku pro{lo dragocjeno vrijeme koje se moglo iskoristiti
za potvrdu ra~una i definiranje na~ina pla}anja. Zbog
toga u A.T. Kearney-u savjetuju klijentima da s aktivnostima naplate potra`ivanja krenu puno ranije. Tomislav
^orak, konzultant u A.T. Kearney-u, nagla{ava da je prvo
bitno da kupac potvrdi isporuku roba ili usluga. Druga
bitna stvar je da je poznat postupak verifikacije ra~una
na strani kupca i tko su klju~ne osobe u procesu naplate
potra`ivanja na strani kupca. Tako|er, treba biti uporan
i ne treba se sramiti tra`iti svoj novac. Iako se prosje~ni
broj dana naplate potra`ivanja razlikuje od industrije do
industrije i u ve} ugovorenim komercijalnim uvjetima,
praksa govori da je rok naplate potra`ivanja od 30 dana
te{ko ostvariv cilj, a sama potra`ivanja se mogu rastegnuti i na vi{e od godine dana.
Kreditne kartice
Kori{tenje poslovnih kreditnih kartica u RH prisutno
je od 1992., nakon {to je hrvatska fran{iza Diners Cluba prva uvela poslovne kartice na na{e tr`i{te. Ovime je
prenijeta praksa iz zapadnih, razvijenih zemalja u kojima su poslovne kartice prisutne od 1975., kad ih je, prvi
u svijetu, predstavio Diners Club International kao nov,
moderan na~in pla}anja. ECC svojim poslovnim korisnicima omogu}uje i pla}anja ra~una poput VIP-a, ARZ-a,
HAC-a, Zagreba~kog holdinga, trajnim nalogom vezanim
za Diners Club karticu. Tvrtke na ovaj na~in ostvaruju
pogodnosti Diners Cluba, a za samo pla}anje ovih ra~una
ne pla}aju nikakvu naknadu.
Sara Zadravec, voditeljica korporativnih komunika-

16 bizdirekt rujan 2010.

cija Erste Card Cluba d.d. navodi da Erste Card Club u

svojem portfelju klijentima nudi Diners Club, Visa i MasterCard poslovne kartice. Iz ponude Diners Club kartice
posebno se isti~u co-branded kartice koje ECC izdaje u
suradnji sa svojim partnerima, kao {to su Hrvatski autoklub i Croatia Airlines. Ove kartice korisnicima pored
svih Dinersovih pogodnosti, ostvaruju i ~lanske pogodnosti partnera. Uz Diners Club Standardnu poslovnu
karticu, zajedni~ke kartice s HAK-om i Croatia Airlinesom su ujedno i naj~e{}e kori{tene poslovne kartice.
Od ostalih brandova, poslovnim korisnicima se nude i
MasterCard Business te Visa Business kreditne kartice.
Korisnici se mogu odlu~iti `ele li koristiti Visa Business
Charge karticu ili Visa Business revolving kartice.
Voditeljica odnosa s javno{}u PBZ Carda, Mladenka
Dubravac, nagla{ava da se u portfelju PBZ Carda nalaze American Express kartice te MasterCard i Visa kartice Privredne banke Zagreb, a {to zajedno ~ini oko 40
razli~itih proizvoda. Ovi produkti razlikuju se, izme|u
ostaloga, i po tome kojoj grupi korisnika su namijenjene:
fizi~kim ili pravnim osobama. Najve}i dio izdanih kartica
~ine osobne kartice, dok udio izdanih poslovnih kartica
iznosi oko 10%. Asortiman poslovnih kartica ~ine dvije
charge kartice: American Express Business Card i American Express Gold Business Card te jedna delayed debit
American Express kartica za obrtnike koja je vezana uz
poslovni ra~un u PBZ-u. Tu su i poslovne kartice Visa
platnog sustava: VISA Business Electron debitna kartica
za poslovne subjekte.
Leasing ponuda za poduzetnike
Prema najnovijim podatcima Hanfe, na dan 31. o`ujka
u RH je poslovalo 26 leasing dru{tava koji su u prva tri
mjeseca ostvarila neto dobit od 136,86 mil. kn, dok je lani
u istom razdoblju 25 aktivnih dru{tava ostvarilo gubitak
od 48,15 mil. kn.
Hypo-Leasing Kroatien d.o.o. u svojoj ponudi za fizi~ke
i pravne osobe ima financijski i operativni leasing. Core
business njihova poslovanja su vozila, a uz bogati know
how u financiranju nekretnina, plovila i opreme, jedan
od segmenta na kojem }e biti fokus je financiranje malog i srednjeg poduzetni{tva, gdje je klju~no prepoznati i
poduprijeti kvalitetu. Izme|u ostalog Hypo-Leasing pravnim osobama pru`a i usluge poput Sale&Lease back
opcije koju koriste najve}e kompanije, ali i mali poduzetnici, a ~iji cilj je pobolj{anje teku}e likvidnosti korisnika
leasinga i omogu}avanje pokretanja novog investicijskog
ciklusa. Tu je jo{ i tzv. fleet management - specifi~na
usluga operativnog leasinga koja obuhva}a financiranje vozila i ostale nefinancijske usluge odr`avanja vozila, odnosno potpunu uslugu upravljanja voznim parkom
(tro{kovi redovitog odr`avanja, zamjene guma, registracije, tehni~kog pregleda, osnovnog i kasko osiguranja,
poreza na motorna vozila i sli~no). Tako|er, s partnerima organiziraju zajedni~ke akcije putem kojih klijentima
www.mirakul.hr 17

Tema broja

Tema broja

radnji s partnerom BMW AG, Njema~ka nudi niz financijskih proizvoda uz atraktivne i svakome pristupa~ne
uvjete leasinga koji se odnose na vozila marke BMW i
MINI.
Bolje se na vrijeme osigurati
Na doma}em tr`i{tu posluje 28 osiguravateljskih ku}a, a ve}ina ih u ponudi nudi standardne osiguravaju}e proizvode namjenjene kako fizi~kim tako i pravnim
osobama, poput osiguranja od autoodgovornosti, kasko
i `ivotnog osiguranja, osiguranja od nesretnog slu~aja,
elementarne nepogode i sl. Kornelija Bakovi} iz marketinga Agram koncerna navodi da Euroherc osiguranje
osim standardnih osiguranja u ponudi ima osiguranje od
odgovornosti ~lanova Uprave, ~lanova Nadzornog odbora ili prokurista za {tetu pri~injenu isklju~ivo dru{tvu u
kojem je osiguranik imenovan za ~lana uprave ili Nadzornog odbora uslijed obavljanja svojih poslovnih obveza i du`nosti u dru{tvu, sukladno odredbama Zakona o
trgova~kim dru{tvima. Navedeno osiguranje mo`e se
ugovoriti i na pokri}e za {tetu koju osiguranik pri~ini
dioni~arima ili udjelni~arima u dru{tvu kao i vjerovnicima dru{tva.

Poslovni an|eli na ~ekanju u Europi

Uspje{an angloameri~ki model poslovnih an|ela nije osobito ra{iren u Europi.
Izvanredni profesor poslovne ekonomije na Kelley School of Business, Sveu~ili{ta u
Indiani, g. Hauskrecht, koji predaje i na MBA studiju Me|unarodne diplomske {kole
za poslovno upravljanje Zagreb (International Graduate Business School Zagreb IGBS Zagreb), a koji je ovaj semester predavao kolegij Me|unarodna makroekonomija, mi{ljenja je da je to dijelom uzrokovano druk~ijim korporativnim i financijskim
kulturama, kao i druk~ijim vi|enjima ulaganja u fazi pokretanja kompanija. Zbog toga
ovaj oblik vanjskog financiranja najvjerojatnije ne}e imati zna~ajniju ulogu u Hrvatskoj u predstoje}im godinama.
pru`aju jo{ povoljnije uvjete.
U Erste & Steiermrkische S-Leasing d.o.o trude se pristupiti klijentu s ponudom financiranja skrojenom prema
njegovoj mjeri. Pri tome prate potrebe tr`i{ta kojem se
maksimalno prilago|avaju kako bi pobolj{ali kvalitetu
usluga na zadovoljstvo poslovnih partnera. Ravnomjerno kao standard produkte nude financijski i operativni
leasing. Ovisno o vrsti objekta leasinga, a prema `elji
klijenta nude operativni leasing s uklju~enim dodatnim
uslugama u iznos financiranja kao {to su npr.: kod vozila registracija i tehni~ki pregled, osiguranje, odr`avanje,
servis, izmjena i skladi{tenje guma i sl. S-Leasing u su18 bizdirekt rujan 2010.

Jadransko osiguranje za managere ima i osiguranje od

financijskih rizika koja u dana{nje vrijeme postaju sve
popularnija vrsta osiguranja. Pored ~isto imovinskih
osiguranja te osiguranja osoba, svakako preporu~uju poduzetnicima ugovaranje polica od odgovornosti iz djelatnosti bilo da je rije~ o ugovornoj ili vanugovornoj odgovornosti. U posljednje vrijeme Jadransko posebno radi na
razvijanju takozvanih profesionalnih odgovornosti koje
su specijalizirane te prilago|ene za svaku djelatnost zasebno, nagla{ava Kornelija Bakovi}.
CROATIA osiguranje obrtnicima te malim i srednjim
poduzetnicima nudi Poduzetni~ki paket osiguranja koji
obuhva}a spektar od 15 osigurateljnih proizvoda, a i ponudi je i Poljoprivredni paket kojemu je te`i{te na osiguranju usjeva i nasada te `ivotinja. U svojoj ponudi imaju
razne vrste osiguranja od odgovornosti koje se osnovno
dijele na javnu (izvanugovornu) odgovornost prema tre}im osobama, odgovornost prema djelatnicima i ugovornu (profesionalnu) odgovornost. CROATIA osiguranje u
ovoj godini naj~e{}e ugovara police odgovornosti privatnih osoba, osiguranja profesionalne odgovornosti poput
one lije~nika, javnih bilje`nika i odvjetnika te javne odgovornosti u ugostiteljstvu. Pra}enjem trendova inozemnih tr`i{ta zamije}en je porast osiguranja od odgovornosti menad`era i profesionalne odgovornosti za poduze}a
koja posluju na europskom tr`i{tu pa u bli`oj budu}nosti
o~ekuju pove}an interes i u ovom segmentu osiguranja
odgovornosti.

osiguranja u vidu osiguranja obrta (imovina). Na temelju

iskustava u Grawe Hrvatska d.d., nagla{ava Anastasija
Nui}, stru~ni referent u Odjelu marketinga i komunikacija Grawe Hrvatske d.d., do sada su osiguranje odgovornosti iz djelatnosti naj~e{}e osiguravale tri skupine
osiguranika: osiguranici s djelatnostima kod kojih postoji
zakonska obveza sklapanja takvog ugovora, primjerice
izvo|a~i u graditeljstvu, poduzetnici kojima je ova obveza
propisana ugovorom od strane partnera ili kao jedan od
uvjeta za sudjelovanje na javnim natje~ajima, te tvrtke u
prete`no stranom vlasni{tvu gdje je vlasnik iz dr`ave u
kojoj je ovo osiguranje prisutnije nego kod nas. U zadnje
vrijeme se ovaj trend pro{iruje i na sve ostale poduzetnike jer se s godinama razvija svijest o korisnosti ovakve
za{tite i u Hrvatskoj.
Prilika za privatni sektor
Tra~ak nade u ovim nepovoljnim vremenima mnogi
poduzetnici vide u fondovima EU, no prema rije~ima g.
Hauskrecht-a, izvanrednog profesora poslovne ekonomije na Kelley School of Business, Sveu~ili{ta u Indiani,
koji predaje i na MBA studiju Me|unarodne diplomske
{kole za poslovno upravljanje Zagreb, me|unarodna financijska kriza i kona~no, nedavna kriza u Gr~koj, dovele
su do prekida europskog razvojnog modela temeljenog
na priljevima kapitala. Znatno su porasle premije na rizike za valute izvan eurozone i za dr`avne dugove nekoliko
zemalja unutar eurozone. Cijene na tr`i{tima odre|uju se
uzev{i u obzir mogu}nost nepodmirenja dr`avnih dugova te se zahtijevaju vi{i prinosi za izdanja dr`avnih i korporativnih obveznica. Tijekom pro{log desetlje}a, strane
investicije svodile su se na strana direktna ulaganja. Primje}uje se da u odre|enim sektorima, kao {to su bankarstvo i industrija mobilne telefonije, prevladava strano
vlasni{tvo. Iznena|uju}e, turizam pokazuje relativno
slabija strana ulaganja. Od izbijanja svjetske financijske
krize, novi priljevi direktnih stranih ulaganja postali su

slabiji i nije izgledno njihovo ja~anje u bli`oj budu}nosti.

[to se ti~e ulaska RH u EU te odraza na modele financiranja privatnog poduzetni{tva, prof. Hauskrecht smatra
da je jedna od glavnih karakteristika hrvatskog gospodarstva visoki stupanj eurizacije. Drugim rije~ima, ve}ina bankovnih depozita i kredita, kao i pasiva kompanija i gra|ana, je u stranoj valuti, u euru. To nije
problemati~no sve dok tr`i{ta vjeruju u sposobnost
Hrvatske narodne banke da odr`ava kunu relativno stabilnom u odnosu na euro. Deprecijacija kune prema euru
prouzro~ila bi uru{avanje bilance kompanija, gra|ana i
banaka. Pristupanje EU bio bi prvi korak prema ~lanstvu
u eurozoni, ukidaju}i time nezgodno nepodudaranje valuta, koje je prethodno opisano.

Pra}enjem trendova
inozemnih tr`i{ta zamije}en je porast osiguranja od odgovornosti
managera i profesionalne odgovornosti za
poduze}a koja posluju
na europskom tr`i{tu.

Dr`avne potpore i garancije

Vlada RH donijela je Operativni plan poticanja malog i
srednjeg poduzetni{tva za 2010. kojega provodi Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetni{tva u suradnji s
Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, @upanijama/Gradom Zagrebom (jedinice regionalne samouprave), poslovnim bankama i Hrvatskom bankom za obnovu
i razvitak.
Prema rije~ima Branke Petri{i} Raki}, Voditeljice odsjeka za inovacije, operativni plan prilago|en je kriznim
gospodarskim uvjetima, a prioritet je stavljen na poticanje konkurentnosti i inovacija, novih tehnologija, ja~anje
tr`i{ne pozicije gospodarskih subjekata, modernizaciju
i o~uvanje radnih mjesta, kao i na mjere za odr`anje i
oporavak malog gospodarstva. Trenutno aktualni projekti
su: Program poticanja me|unarodne konkurentnosti i internacionalizacije RH 2010., Mjere za gospodarski oporavak i razvitak modeli financiranja, Projekt Lokalni
projekti razvoja - Mikrokreditiranje - LPR-MK, Projekt
Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva-LPR MG,
Subvencioniranje kamata za povoljne kredite LPR-P,
LPR-MK i LPR-MG te Obrtni registar.

Sve vrste osiguranja iz {iroke palete proizvoda Grawe

Hrvatska d.d. namijenjene su i fizi~kim i pravnim osobama, pri ~emu pravne osobe imaju i dodatnu mogu}nost
www.mirakul.hr 19

Poduzetnitvo

Gospodarska zona Antunovac atraktivna

lokacija uz pogodnosti pri poslovanju
Projekt izgradnje Gospodarske zone Antunovac, kao jedan od kapitalnih projekata u funkciji
nositelja ekonomskog razvoja, od iznimnog je prioriteta za Op}inu Antunovac. Te`i{te daljnjeg
gospodarskog i dru{tvenog razvoja zajednice usmjereno je na optimalnu i u~inkovitu realizaciju
izgradnje, ure|enja i popunjenosti raspolo`ivih kapaciteta Gospodarske zone.
tu, prometnice unutar zone, vodoopskrbu, industrijsku kanalizaciju, telekomunikacijsku mre`u i Internet
s rokom izgradnje do 31.12.2010. godine. Posebnost
modela izgradnje Gospodarske zone Antunovac jest u
aktiviranju privatnog kapitala i fiskalnom rastere}enju
jedinice lokalne samouprave, uz zadr`avanje svih benefita gospodarskog razvoja Op}ine, {to je jedini primjer
modela izgradnje gospodarske zone uz sudjelovanje
privatnog kapitala u Hrvatskoj.

Op}ina Antunovac
Bra}e Radi}a 4
31216 Antunovac
Tel: 031/ 278 022
Fax: 031/ 278 023

Ivan Anu{i}, na~elnik Op}ine Antunovac

Gospodarska zona Antunovac prote`e se na zemlji{tu
povr{ine 140.000m2 i na iznimnom je geoprometnom
polo`aju - smje{tena je u centralnom sjevernom dijelu
Op}ine Antunovac neposredno uz ju`nu granicu grada Osijeka (2km od sredi{ta grada) uz dr`avnu cestu D
518, `eljezni~ku prugu Osijek Vinkovci te uz trasu
budu}eg koridora brze ceste Vara`din Ilok, a povezana je i s Koridorom Vc Budimpe{ta Pe~uh Osijek - Sarajevo Plo~e. Podijeljena je na 47 parcela, s
veli~inom pojedina~nih parcela sukladno individualnim
potrebama investitora od 1.300m2 do 10.000m2.
U tijeku su radovi na ure|enju kompletne infrastrukture u vrijednosti 24 milijuna kuna, koja obuhva}a
energetsku infrastrukturu, plinofikaciju, javnu rasvje-

Specifi~ne pogodnosti za investitore:

20 bizdirekt rujan 2010.

O~ekuju se brojni potencijalni investitori

Pokazatelj prostorne privla~nosti i va`nosti izgradnje
Gospodarske zone Op}ine Antunovac je i zna~ajan
broj potencijalnih investitora. Od 47 parcela ve} u
prvom tjednu njihove prodaje krajnjim korisnicima,
prodane su 4 parcele ukupne povr{ine 9.000m2. Parcele su prodane poduzetnicima koji posluju u granama prehrambeno-prera|iva~ke industrije i ugostiteljskouslu`nog sektora. Na~elnik Op}ine Ivan Anu{i}
kao jedan od preduvjeta za poslovanje u Gospodarskoj
zoni posebno isti~e davanje prednosti pri zapo{ljavanju
mje{tanima Op}ine Antunovac te prednost podru~ja od
posebne dr`avne skrbi, ~iji status investitorima omogu}ava niz pogodnosti, niske cijene komunalnih davanja,
osloba|anje poreza na promet nekretnina i mogu}nost
osloba|anja poreza na dobit.
Otvoren je poziv svim gospodarskim subjektima zainteresiranim za poslovanje u Gospodarskoj zoni Antunovac, a za detaljnije informacije posjetite web stranicu
www.opcina-antunovac.com.

PROMO

podru~je posebne dr`avne skrbi I. skupine

niske cijene komunalnih davanja
princip poslovanja KLJU^ U RUKE
osigurana kreditna linija
osigurano trajno odr`avanje zone
izrada paketa usluga do potpune gotovosti
potrebita projektno-tehni~ka dokumentacija,
uklju~uju}i sve zavisne usluge i izvo|enje radova
mogu}nost financiranja cijelog paketa koji uklju~uje: zemlji{te, gra|evinu,
projektno tehni~ku dokumentaciju s komunalnim pristojbama
mogu}nost kori{tenja sredstava RH namijenjenih za gradnju u podru~jima od
posebne dr`avne skrbi

-Uz visoke iznose projektantskih tro{kovnika za izradu infrastrukture i nedostatna financijska sredstva
prora~una jedinice lokalne samouprave, a temeljem
studije ekonomske u~inkovitosti, Gospodarska zona
je perspektivna s visokom stopom odr`ivosti i agregat
razvoja poduzetni~ke klime u Op}ini Antunovac. Stoga
smo se odlu~ili za tr`i{no rje{enje i raspisivanje natje~aja
za prodaju cijele povr{ine zone jednom investitoru.
Investitor koji je kupio zonu preuzeo je obvezu izgradnje
komunalne infrastrukture i privo|enja zone njenoj
namjeni, odnosno prodaje opremljenih parcela krajnjim
gospodarskim subjektima koji }e ovdje poslovati napominje Ivan Anu{i}, na~elnik Op}ine Antunovac.

www.mirakul.hr 21

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Me|unarodnog monetarnog fonda.

Struktura gospodarstva
Sovjeti su ukinuli privatno vlasnitvo u poljoprivredi
te uspostavili zajedni~ko i dravno gospodarstvo. Intenziviranje poljoprivredne proizvodnje kroz intenzivne kemijske uporabe i mehanizaciju udvostru~ilo
je proizvodnju, ali i stvorilo dodatne ekoloke probleme. Oko 45% oranica pokriva Litvu, a poljoprivrednu proizvodnju najvie se usmjerava na ito, krumpir, e}ernu repu, lan, povr}e, govedinu, mlijeko, jaja
i ribu. Industrija pokriva 30% BDP-a, najvie zbog
proizvodnje elektri~nih strojeva, metala, brodogradnje, izrade namjetaja, tekstila, prerade hrane, poljoprivrednih strojeva, opti~ke opreme i sl. Godine 1997.
izvoz u bivim sovjetskim dravama bio je 45% od
ukupnog izvoza Litve, a 2006. godine izvoz na istok
bio je samo 21% od ukupnog izvoza, dok je izvoz u
EU-25 bio 63%, te u SAD 4,3%.

Vilnius

Litva strateki poloaj izme|u zemalja

EU i bivih zemalja SSSR-a
Uz dobru prometnu povezanost sa Srednjom Europom te svijetom pomorskim putovima, Litva
ima potencijal stalnog napretka gospodarstva, utemeljenog na poboljanom pravnom, poreznom i carinskom sustavu. Privatizacijom gotovo svih bivih poduze}a u dravnom vlasnitvu,
vie od 79% gospodarstva generirano je od strane privatnog sektora.
Pie: Helena [timac

Op}e informacije
Naziv:
Republika Litva
Glavni grad:
Vilnius
Povr{ina:
65 200 km
Stanovni{tvo:
3,5 milijuna
Slu`beni jezik:
litvanski
Valuta:
lita (1 EUR = 3,4 LTL)
22 bizdirekt rujan 2010.

U drugoj polovici 20. stolje}a litvansko gospodarstvo prolo je temeljne transformacije. Sovjetska
okupacija iz 1940. godine Litvi je donijela snanu
industrijalizaciju i ekonomsku integraciju s SSSRom, iako razina tehnologije i dravne skrbi za okoli, zdravlje te pitanja vezana uz radnu snagu ipak
zaostaju daleko iza zapadnih standarda. Nedostatci
planskog gospodarstva postali su o~iti nakon pada
SSSR-a, kada je Litva zapo~ela prijelaz na trino
gospodarstvo. Zahvaljuju}i dostupnosti jeftinim
prirodnim resursima, industrijski sektor postao je
neu~inkovit u koritenju resursa te nesposoban za
proizvodnju me|unarodno konkurentnih proizvoda. Litva je vrlo povoljna za povezivanje sa svijetom
pomorskim putem. Uz to, tu je i longitudinalni pro-

metni pravac koji isto~ni Baltik povezuje sa Srednjom Europom.

Mogu}nosti poslovne suradnje

Diplomatski odnosi Hrvatske i Litve, uspostavljeni
18. oujka 1992. godine, vrlo su dobri, s tendencijom
daljeg razvoja u svim podru~jima bilateralne suradnje: politici, obrani, obrazovanju, kulturi, gospodarstvu (uklju~uju}i turizam) i drugo. Litva snano
podupire hrvatske aspiracije za ulazak u punopravno
~lanstvo EU. Putem intenzivnih bilateralnih stru~nih
konzultacija Litva prenosi Hrvatskoj svoja znanja i
iskustva iz euroatlantskog integracijskog procesa. Litvanske tvrtke za poslovanje i nastup u regiji mogu
koristiti hrvatske jadranske luke te slobodne zone,

Luka u Klaipedi najve}a je luka u Litvi

Robna razmjena s Litvom

Izvoz Hrvatske u Litvu (2007.)

Uvoz Hrvatske iz Litve (2007.)

14%

Mlijeko i vrhnje

12%

Polimeri stirena

12%

Mineralna ili kemijska

gnojiva

10%

Lijekovi

8%

Proizvodi za prijevoz i
pakiranje robe

6%

Elektri~ni transformatori

Motorna vozila

6%

Treset

5%

Kalupnici ljevaonice kovina

6%

Zdravo bilje

5%

UKUPNI IZVOZ

12,3 mil. USD

UKUPNI UVOZ

15,2 mil. USD

Izvor: Dr`avni zavod za statistiku Republike Hrvatske

a Hrvatska ima razvijenu cestovnu infrastrukturu

te u budu}nosti i nizinsku prugu od Rijeke prema
ma|arskoj granici. Tako|er, i hrvatske tvrtke mogu
odabrati Litvu za poslovni nastup prema zemljama
Baltika.
Razvoj poduzetnitva
Litva je postavila nekoliko stratekih trendova razvoja malog i srednjeg poduzetnitva do 2015. godine po
sljede}im podru~jima: osnivanje novih malih i srednjih poduze}a te trgova~kih drutava, regionalni razvoj malih i srednjih poduze}a, uravnoteenje i razvoj
nacionalnog i regionalnog gospodarstva i drutvene
sfere u op}em kontekstu zemlje, o~uvanje regionalnih
raznolikosti, kvalifikacija radne snage, njihova znanja
i sposobnosti, te infrastruktura malih i srednjih poduze}a i njihova podrka.

Korisni linkovi
Savez trgovinsko-industrijskih komora Litve
www.chambers.lt
Agencija za razvoj
www.lda.lt
Narodna banka
www.lb.lt
Ministarstvo gospodarstva
www.ukmin.lt
Agencija za poticanje
poduzetnitva
www.lvpa.lt
Baza podataka o tvrtkama
www.export-import.lt

Ulaganja
Proces privatizacije i razvoj novih tvrtaka polako se
preselio iz Litve prema slobodnom tritu. Do 1998.
godine gospodarstvo je preivjelo nekoliko godina
neizvjesnosti i zastoja, uklju~uju}i i bankarske krize.
Na kraju 2008. godine, Litva je akumulirala izravna
strana ulaganja od 12,1 milijarde dolara, s ameri~kim
investicijama u iznosu od 314 milijuna dolara, odnosno 2,6% izravnih stranih ulaganja. Litva je privatizirala gotovo sva biva poduze}a u dravnom vlasnitvu. Vie od 79% gospodarstva generirana su od
Vane adrese:

Godine 2004. Litva je ula u EU i NATO, to joj je

omogu}ilo irenje i otvaranje trita izvan granica te
poboljanje pravnog, poreznog i carinskog sustava.
Tada je Litva dostigla gospodarski boom, s rekordnim
8,9% rasta BDP-a u 2007. godini. U 2009. godini,
globalna financijska kriza pogodila je gospodarstvo
Litve jako teko. U prva tri kvartala gospodarstvo se
skratilo za 15,7% u odnosu na 2008. godinu, to je
bilo najgore razdoblje od 1995. godine. Tijekom 2009.
godine Vlada je bila u mogu}nosti financirati svoj
deficit prora~una putem kredita privatnog sektora,
~ime je izbjegnuta potreba za usvajanjem programa

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE
HRVATSKE U KRALJEVINI VEDSKOJ
POKRIVA REPUBLIKU LITVU

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE LITVE

U REPUBLICI AUSTRIJI POKRIVA
REPUBLIKU HRVATSKU

Veleposlanik: Vladimir Matek

11434 Stockholm, vedska
Tel: ++46 8 4405 280
Fax: ++ 46 8 6788 320
E-mail: vrhstockmvpei.hr
Web: http://se.mvp.hr

Veleposlanik: Giedrius Puodiunas

A-1030 Be~, Lvengass 47
Tel: 0043 1 71 85 467; 71 09 758
Fax: 0043 1 71 85 469; 71 85 467 17

www.mirakul.hr 23

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Arheolo{ko nalazi{te Kernave u dolini rijeke Neris na UNESCO-vom je popisu svjetske ba{tine.
Foto: Phillip Capper

Litva je postavila nekoliko stratekih trendova

razvoja malog i srednjeg poduzetnitva do
2015. godine.

strane privatnog sektora. Litva pokuava potaknuti

strana ulaganja upravo zbog nekoliko njenih prednosti: politi~ki sustav s izvrsnim vanjskim poslovima
i stabilno}u, strateki poloaj koji povezuje zemlje
EU s bivim zemljama SSSR-a, obrazovana, iskusna,
ali i jeftina radna snaga (mjese~na pla}a je puno nia
od europskog prosjeka, pa ~ak i nia nego u zemlja-

Litvansko gospodarstvo
BDP: 28,57 mlrd USD
BDP per capita: 6,959 USD
Stopa rasta BDP-a: 8,8%
BDP prema sektorima: usluge (50%), industrija (30%), poljoprivreda (20%)
Izvoz (2009.): 17,09 mlrd USD
Izvozni proizvodi: minerali, tekstil i odje}a, strojevi, kemijski proizvodi
Uvoz (2009.): 22,64 mlrd USD
Uvozni proizvodi: minerali, strojevi, transportni strojevi, tekstil
Glavni trgova~ki partneri: Njema~ka, Latvija, Rusija, Francuska, Velika Britanija,
vedska, Estonija
Stopa inflacije: 5%
Radna snaga: 1,61 milijuna
Nezaposlenost: 3,2%
Strana ulaganja: 12,1 mlrd USD
Internetski kod zemlje: .lt
Pozivni broj: +370
24 bizdirekt rujan 2010.

ma Isto~ne Europe) te nepostojanje diskriminacije

izme|u stranih i doma}ih investitora. Prepreke za
ulaganja i dalje izazove u budu}nosti vide se u privatizaciji, razvoju trita kapitala te administrativnim i
birokratskim carinskim problemima.
Poslovni obi~aji
Pri poslovanju u Litvi rukovanje je ~est oblik pozdrava pri dolasku i odlasku sa sastanka, kao i kontakt o~ima uz osmijeh, to predstavlja povjerenje i
iskrenost. Odmah nakon rukovanja na po~etku sastanka uobi~ajena je razmjena posjetnica. Kod oslovljavanja pristojno je da se koriste titule, a u neznanju titula gospodine ili gospo|o uz prezime. Litvanci
radije uspostavljaju osobni odnos prije nego krenu u
poslovne razgovore. Litvansko radno mjesto je hijerarhijski postavljeno, stoga je vano da slijedite isti
smjer. Obi~no su skromni na radnom mjestu, govore mirno, bez upotrebe nepotrebnih ru~nih gesti.
Tako|er su vrlo ljubazni tijekom bilo koje interakcije i smatra se primitivnim prekinuti nekoga dok govori. Za ene je prihvatljiva haljina, ali ne izazovna
i prenaglaena, dok je za mukarce poslovno odijelo.
Ve}ina poslovnih ljudi dobro poznaje engleski jezik,
no i prisutnost prevoditelja pomo}i }e da sastanak
napreduje. Prihvatljivi darovi za poslovne sastanke
su uredski materijali s logotipom tvrtke, kao i odabrana vina.
www.mirakul.hr 25

Certifikacija

Certifikacija

Certifikacija sustava upravljanja

sigurno{}u hrane u velikom porastu
Na doma}em tr`i{tu djeluje desetak certifikacijskih ku}a koje provode certifikaciju, a najve}i
udio me|u njima u ukupnom broju certifikata imaju SGS, BVC i DNV. Tvrtke se naj~e{}e
odlu~uju za certifikaciju zbog pove}anja ugleda tvrtke na tr`i{tu te unaprje|enja poslovanja.
Pripremila: Jasmina Fija~ko

Organizacijama koje
planiraju uspostavu
i integriranje vi{e
sustava upravljanja
preporu~amo da odmah
krenu u integrirani
sustav upravljanja.

Postupci u kojima nepristrane tre}e osobe dokazuju postojanje odgovaraju}eg povjerenja te da je jednozna~no
nazna~eni proizvod u sukladnosti s odre|enom normom ili drugim normativnim dokumentom predstavljaju postupke certifikacije, rezultat ~ega je certifikat
koji se izdaje na temelju ispitivanja, a koji vrijedi do
roka koji je naveden na certifikatu. Norme mogu biti
nacionalne, regionalne, interne, granske i me|unarodne.
Najpoznatije me|unarodne norme su: ISO (International Standard of Organization), IWA (International
Workshop Agreement), ILO (International Labour Organization) i EN (International Electric Council).
ISO je izvedenica gr~ke rije~i isos koja zna~i jednak.
ISO International Organization for Standardization
me|unarodna je nevladina organizacija za standardizaciju formirana 1946. godine u Bruxellesu, a pokriva sve
vrste standardizacije.
Kre}ete u certifikaciju?
Prije samog postupka certifikacije i odabira ovla{tene
institucije za certifikaciju, tvrtka bi trebala znati {to
`eli certificirati (koja podru~ja, proizvode, postupke i
sl.), odnosno znati {to certifikacijom `eli posti}i. Za postupak certifikacije tvrtke se ponaj~e{}e odlu~uju zbog
pove}anja ugleda tvrtke na tr`i{tu te unaprje|enja poslovanja, no sam certifikat tvrtki ne}e osigurati konkurentsku prednost pred drugima na tr`i{tu, ve} }e biti
dokaz da je rije~ o organiziranom sustavu koji posluje
u skladu s ISO me|unarodnim normama, zakonskim
procesima i zahtjevima kupaca.
Prema rije~ima Marijana Lovenjaka, direktora tvrtke
Dekaform, uloga konzultanta u pripremi za certifikaciju je pove}anje efikasnosti pripreme, {to se o~ituje
smanjenjem vremena i tro{kova pripreme, a pove}anjem razine pripremljenosti organizacije. Sposobnost
da ostvari tu ulogu, konzultant dokazuje referentnom
listom svojih klijenata i na~inom provo|enja usluga.
Danas se posebno cijeni da konzultant preuzme cjelovitu i aktivnu ulogu u uspostavi sustava, {to uklju~uje
izradu dokumentacije i provo|enje osposobljavanja
osoblja u organizaciji i na njezinim primjerima.

26 bizdirekt rujan 2010.

Treba unaprijed imati u vidu da je certifikacija tek prvi

korak na putu neprekidnog pobolj{avanja u~inkovitosti
sustava upravljanja, pa }e organizacija svake godine morati pokazati da je napravila i sljede}i korak na tom putu.
Pomo} konzultanta u odr`avanju i pobolj{avanju sustava upravljanja je zna~ajna, s obzirom na nova izdanja
normi sustava upravljanja, nova tuma~enja njihove
primjene u praksi, posebne naglaske i stro`e kriterije
primjene nekih zahtjeva.
-Organizacijama koje planiraju uspostavu i integriranje vi{e sustava upravljanja kao npr. kvaliteta,
za{tita okoli{a i za{tita zdravlja i sigurnosti na radu,
preporu~amo da odmah krenu u integrirani sustav
upravljanja, jer }e imati znatno manje ukupne tro{kove
nego da uvode jedan po jedan sustav. To proizlazi iz
~injenice da uvo|enje nekog od sustava upravljanja i
integriranje u postoje}i iziskuje reviziju kompletne
prethodno izra|ene dokumentacije i ve}e tro{kove certifikacijskog postupka savjetuje Lovenjak.
Postupak certifikacije u pravilu po~inje odlukom uprave, nakon ~ega se odabire edukacijska i savjetni~ka
tvrtka. Slijedi utvr|ivanje postoje}eg stanja u tvrtki,
pristupa se edukaciji i savjetovanju te kre}e u izgradnju sustava kvalitete. Obavezani su interni audit, izbor
certifikacijske ku}e i certifikacijski audit.

Koliko }e vas to ko{tati?

Cijena certifikacije ovisi o brojnim elementima, ponajprije o veli~ini poduze}a, odnosno broju zaposlenih
i broju lokacija na kojemu tvrtka posluje, podru~ju
(djelatnostima) koja se certificiraju, o broju dolazaka
za pregled dokumenata, predcertifikaciji i certifikaciji
te godi{njim pregledima. Osim cijene veliku ulogu u
odluci pri odabiru certifikacijske ku}e igraju prija{nje
reference, ugled koji ta ku}a ima, broj klijenata certifikacijske ku}e, {kolovanja te savjetodavne ku}e s kojima
tvrtke sura|uju. Tro{ak certifikacije dodatno se pove}ava kroz {kolovanja zaposlenika, jer svako poduze}e od strane uprave treba imati osobu predstavnika za
kvalitetu, a ve}a poduze}a moraju imati timove, kao i
interne auditore.
Integrirani sustavi upravljanja (ISU)
Tvrtke koje se odlu~e na certifikaciju razli~itih sustava upravljanja kroz neko vrijeme po~inju razmi{ljati o
optimizaciji upravljanja i maksimalnoj unifikaciji koja
se provodi kroz integraciju sustava upravljanja. I sama
me|unarodna ISO organizacija poti~e nu`nost integracije, a osnovne zna~ajke ovih sustava su primjena
zajedni~ke dokumentacije za vi{e pojedinih sustava,
provo|enje zajedni~kih postupaka audita, izdavanje certifikata za svaki sustav posebno. U pravilu se u sustav
upravljanja kvalitetom integriraju drugi sustavi, a ISU
se mo`e odmah uvoditi (tako se revizijom mogu uvesti
dva ili vi{e postoje}ih sustava upravljanja ili uvesti prilikom uvo|enja novog dodatnog sustava).
Upravo integrirani sustavi upravljanja dokazuju da
tvrtka posluje odgovorno i vodi brigu kako o kvaliteti, okoli{u, sigurnosti i za{tita na radu, informacijskoj
sigurnosti, sigurnosti hrane i upravljanja IT uslugama.
Iako ovi sustavi dovode do optimizacije upravljanja i
unifikacije, zahtijevaju ve}i anga`man svih zaposlenika
unutar tvrtke i mno{tvo planiranja i prilagodbi. U skla-

Certifkacijska ku}a

Broj certifikata

Udio

SGS

694

26,35 %

BVC

538

20,43 %

DNV

475

18,03 %

TV Croatia

415

15,76 %

HRB

138

5,24 %

SIQ

119

4,52 %

CroCert

77

2,92 %

LRQA

64

2,43 %

TV Bayern Sava

45

1,71 %

ICR Adriatica

42

1,59 %

DQS

10

0,38 %

QA

0,34 %

CISQ

0,11 %

CSQA

0,11 %

OQS

0,04 %

RR

0,04 %

Ukupno

2634

100 %

Udio pojedine certifikacijske ku}e u ukupnom broju certifikata,

izvor: www.kvaliteta.net
du s potrebama tr`i{ta sve vi{e certifikacijskih tvrtaka
nudi cjelovita rje{enja prilago|ena specifi~nim zahtjevima pojedine tvrtke, a ista rje{enja ne bi bilo mogu}e
pru`iti bez kvalitetne informati~ke podr{ke. Tako Bureau Veritas kao me|unarodna certifikacijska ku}a nudi
mogu}nost certificiranja niza sustava koji svaki za sebe,
ali i integrirani zajedno, donose firmi zna~ajnu konkurentnost na tr`i{tu i pobolj{anja u poslovanju. Ukoliko se alat (sustav kvalitete, za{tite okoli{a itd.) koristi
u svakodnevnom poslovanju na na~in zahtijevan normom, firma podi`e razinu upravljivosti te tako mo`e

Maja Zovko Mandi}, direktorice prodaje Det Norske

Veritas Adriatica d.o.o., ka`e da u procesu certifikacije
postoji nekoliko klju~nih koraka: definiranje podru~ja
primjene certifikacije, predcertifikacija (koja nije obavezna), pregled dokumentacije (prva faza inicijalnog
certifikacijskog audita), procjena u organizaciji (druga
faza inicijalnog certifikacijskog audita), nadzorna provjera i recertifikacija, no prije samog kretanja u proces
certifikacije nu`no je precizno definirati podru~je primjene (potrebno je definirati lokacije, poslovne procese,
ljude i ostalu imovinu koji ulaze u proces certifikacije)
jer nije nu`no certificirati cijelo poduze}e, ve} se ovisno
o procjeni tvrtke mogu odabrati kriti~ni poslovni procesi ili usluge i certificirati samo njih.
www.mirakul.hr 27

Certifikacija

Najzastupljeniji certifikat
u RH je ISO 9001 kojih
je do konca 2009. g. bilo
izdano 2567.

sprije~iti potencijalne probleme i rizike u poslovanju i

maksimalno iskoristiti sve svoje potencijale.
Akreditacija vs. Certifikacija
Akreditacijom se dokazuje osposobljenost za obavljanje ispitivanja, umjeravanja, certifikacije ili tehni~kog
nadzora/inspekcije (kao npr. prema normama HRN
EN ISO/IEC 17025 ili HRN EN ISO/IEC 17021), dok
se certifikacijom dobiva potvrda o sukladnosti sustava
upravljanja, proizvoda ili osoba s odre|enom normom
ili specifikacijom (kao npr. prema normama HRN EN
ISO/IEC 9001 ili HRN EN ISO/IEC 14001). S obzirom
na to da je zakonodavstvo RH, u dijelu koje se odnosi
na akreditaciju, uskla|eno sa zakonodavstvom EU, prema rije~ima Maje Gusi} Bo`ikov iz Hrvatske akreditacijske agencije, novim se trendom smatra uvjetovanje
akreditacije u dokazivanju stru~no tehni~ke osposobljenosti za obavljanje poslova certifikacije u podru~jima
od posebnog javnog interesa kao {to su: za{tita zdravlja,

Koju certifikacijsku ku}u odabrati?

promo

Potpuna uskla|enost sustava upravljanja s odabranom normom dokazuje se certifikatom stvarno neovisne certifikacijske ku}e, koja nije uklju~ena u izradu dokumentacije ili provo|enje internih audita. Kvaliteta rada certifikacijskih ku}a propisana je
normom ISO 17021:2006, a provjerava je i svojom akreditacijom potvr|uje Hrvatska
akreditacijska agencija (HAA potpisnica EA MLA i automatski IAF MLA). Uredba EC/
765/2008 regulira rad certifikacijskih i akreditacijskih tijela na podru~ju EU i odre|uje
da certifikacijska tijela moraju biti akreditirana u svakoj zemlji u kojoj obavljaju svoju
djelatnost, od nacionalnog akreditacijskog tijela.
[to vam nudi Cro Cert?
Vrhunsku uslugu auditiranja i certificiranja sustava upravljanja prema svim certifikacijskim normama; certifikat Cro Certa i IQNeta (me|unarodne mre`e certifikacijskih tijela s vi{e od 30% svih globalno izdanih certifikata); kvalitetu koju nadzire HAA
i potvr|uje dvjema akreditacijama: za certificiranje sustava ISO 14001:2004 broj
4068/09 i ISO 9001:2008 broj 4113/10. Cro Cert nudi neovisnu, nacionalno akreditiranu i me|unarodno priznatu certifikaciju.

28 bizdirekt rujan 2010.

za{tita okoli{a, za{tita potro{a~a, sigurnost industrijskih proizvoda te sigurnost hrane. S obzirom na to da
je Hrvatska akreditacijska agencija (HAA) ispunila sve
zahtjeve i potpisala Multilateralni sporazum o priznavanju jednakosti akreditacije s Europskom organizacijom za akreditaciju (EA MLA), ulaskom u EU sve certifikacijske organizacije akreditirane u RH bit }e priznate
i u EU, tako da doma}i proizvo|a~i svoje proizvode i
usluge koje su certificirali u RH ne}e morati ponovno
certificirati u zemljama EU.
Ispitivanje i certificiranje proizvoda
Postupak ispitivanja i certifikacije proizvoda relativno
je dugotrajan i skup proces, pa premda nudi niz prednosti, njegov postupak nije prikladan za sve tvrtke.
Certifikacijom se potvr|uje sukladnost s propisanim
zahtjevima u smislu Zakona o normizaciji koji obuhva}a potvr|ivanje proizvoda i usluga, ocjenjivanje i
potvr|ivanje sustava kakvo}e dobavlja~a te ocjenjivanje osposobljenosti osoba koje obavljaju radnje u svezi
s ispitivanjem, potvr|ivanjem i ocjenjivanjem sustava
kakvo}e dobavlja~a. Prednosti poput pove}anja kvalitete poslovnog sustava, smanjivanja tro{kova u vidu
reklamacija, pove}anja zadovoljstva kupaca i sli~no
pove}avaju odgovornost poslodavca, olak{avaju upravljanje i pobolj{avaju odnose s drugim subjektima na
tr`i{tu, posebice kupcima (kod kojih se pove}ava povjerenje) i poslovnim partnerima te tvrtki donose preduvjete za ostvarivanje konkurentske prednost i otvaraju
vrata za osvajanje novih (doma}ih i me|unarodnih)
tr`i{ta.
ISO 9001 jo{ uvijek najtra`eniji
Prema podatcima objavljenim na portalu Hrvatskog
dru{tva za kvalitetu HR Survey 2009. Hrvatski pregled certifikata sustava upravljanja nastao po ugledu
na ISO Survey koji ve} godinama donosi svjetski pre-

www.mirakul.hr 29

Certifikacija

Certifikacija

Sigurnost na visokoj razini uz CEI-IETA laboratorije

Nastala na temeljima Radioindustrije Zagreb RIZ, CEI-IETA d.o.o. osnovana je
1992. godine kao pravni slijednik tvrtke RIZ-IETA.
CEI-IETA d.o.o. posjeduje laboratorije, s osnovnim djelatnostima:
mjeriteljski laboratorij - umjeravanje mjerila, etalona, elektri~nih veli~ina, ovjeravanje mjerila u zakonskom mjeriteljstvu,
ispitni laboratorij - ispitivanje sigurnosti i EMC elektri~nih i elektroni~kih aparata,
ocjena sukladnosti tehni~kih proizvoda
U uvjetima globalizacije tr`i{ta raste i va`nost
sigurnosti proizvoda i
usluga, a time i povjerenje u rezultate mjerenja. Ispitivanja koja
se provode u laboratorijima akreditirana su
me|u prvima u Hrvatskoj prema normi HRN
EN ISO/IEC 17025, od
Hrvatske akreditacijske agencije (HAA) te
su svojim predanim
radom postigli tr`i{nu
prepoznatljivost.

promo

Svojom
stru~no{}u
nude tehni~ku pomo}
te uslugu ispitivanja,
dobivanje CE znaka
certificiranja te na
taj na~in smanjuju
tro{kove i omogu}uju
sigurnost u plasman
novog proizvoda na
tr`i{te.

Osim ovih certifikata, europska organizacija za standardizaciju razvila je i novu normu za upravljanje energijom, normu EN 16001, koja, osim {to pove}ava energetsku u~inkovitost, smanjuje tro{kove i stakleni~ke
plinove, tvrtkama osigurava i brojne druge prenosti u
odnosu na konkurenciju na tr`i{tu pa je pretpostavka
da }e tvrtke koje vode brigu o okoli{u i potro{nji energije uvesti i ovaj certifikat.
Prema rije~ima Katarine Dulibi}, direktorice prodaje i
marketinga Bureau Veritas Croatia d.o.o., najtra`eniji
certifikat u Hrvatskoj je jo{ uvijek onaj za sustave upravljanja kvalitetom, ISO 9001:2008, koji je temelj svim
ostalim normama i odli~an alat za management. Ve}
sada je nemogu}e sura|ivati s velikim kompanijama i
inozemnim tr`i{tima bez uvedenog sustava upravljanja kvalitetom. Nakon njega slijedi sustav upravljanja

za{tite okoli{a prema ISO 14001:2004 normi, kojeg

posjeduje sve vi{e ekolo{ki osvije{tenih firmi, a zatim
OHSAS 18001:2007 sustav upravljanja zdravljem i sigurno{}u na radu.
Nove kvalifikacije za jo{ bolju kvalitetu
Sve je vi{e tvrtaka koje nude usluge savjetovanja,
stru~ne edukacije, in-house seminare i druge vidove
edukacija. [kole kvalitete uglavnom vode savjetodavne
ku}e, a prosje~na {kola kvalitete traje od sedam dana
do nekoliko mjeseci i pokriva teme poput filozofije i
principa kvalitete, obja{njenja normi i smjernica prema
standardima ISO 9001, ISO 14001, HACCP, interne
audite...
I certifikacijske ku}e organiziraju vlastite seminare po
pojedinim temama u trajanju od dva do pet dana uz
ne{to pristupa~nije cijene i stru~niji pristup od savjetodavnih ku}a, a pojedina predavanja, odnosno {kole
mogu biti zajedni~ke od strane savjetodavnih i certifikacijskih ku}a. Nekoliko obrazovnih institucija bavi se i
osposobljavanjem za managere kvalitete, odnosno EOQ
managere koje sudionike osposobljava za samostalno
uvo|enje sustava kvalitete u tvrtke, upravljanje kvalitetom, izobrazbu i motivaciju djelatnika te pra}enje,
procjenjivanje i unaprje|enje sustava kvalitete. Va`no
je naglasiti da sama edukacija ponajvi{e ovisi o samim
djelatnicima i o tome koliko su spremni usvojiti i primijeniti nova znanja.
Uz certifikaciju korak bli`e EU
Na nedavno odr`anoj 10. Hrvatskoj konferenciji o kvaliteti i 1. znanstvenom skupu sa zajedni~kim motom
Kvaliteta naslije|e za budu}nost na kojoj je sudjelovalo 124 sudionika iz cijele RH (uz nekoliko sudionika iz Slovenije, Srbije i BiH) te kroz brojne radove i
rasprave do{lo se do zaklju~ka da se RH mo`e uklju~iti
u europska i svjetska kretanja, ali samo uz izgradnju
cjelovitog sustava kvalitete RH uz podizanje kvalitete
`ivljenja kao temeljnog strate{kog cilja, a za dostizanje ovoga cilja treba kao jedan od me|unarodnih ciljeva
odrediti konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Da bi

se ovo ostvarilo, uz podr{ku Vlade potrebno je donijeti

Nacionalni program za kvalitetu. Pozitivan trend primjene upravljanja kvalitetom u RH nije upitan, no on
nije dostatan za predstoje}e promjene na kompetitivnom tr`i{tu EU za koje se pripremamo, a prijetnje i rizike opstanka koji se naziru trebamo prepoznati i njima
upravljati.

Tro{kovi nekvalitete
znatno su ve}i nego
{to je ve}ina tvrtaka u
stanju priznati, zato si
danas rijetko tko mo`e
priu{titi u{tedu nau{trb
kvalitete.

O(p)staju samo najkvalitetniji

Posjedovanje certifikata ne zna~i da }e va{a tvrtka biti
uspje{nija na tr`i{tu, odnosno sam certifikat je dokaz
dobro implementiranog sustava kvalitete, preciznog
definiranja poslovnih procesa, stalnog usavr{avanja i
izobrazbe, po{tivanja normi i propisa, socijalne sigurnosti, i sl., no certifikat (nu`no) ne osigurava konkurentsku prednost. Osim pove}ane konkurentnosti
jedna od najve}ih prednosti je pove}anje razine upravljanja, nagla{ava Katarina Dulibi}, a samim time i povjerenja kojeg mo`ete imati u certificiranu firmu i njen
proizvod koji nastaje u takvom sustavu. U Bureau Veritas Croatia daju potvrdu da je sustav koji je certificiran
sukladan me|unarodno poznatim i priznatim zahtjevima. U dana{nje vrijeme kad je pouzdanost u poslovanju
s hrvatskim tvrtkama naru{ena iz razli~itih razloga,
certifikat pru`a povjerenje i kupcima i dobavlja~ima,
nagla{ava Dulibi}.

VIK-HR d.o.o. - kvaliteta i sigurnost na

jednom mjestu
VIK-HR d.o.o. ima dugu tradiciju pru`anja cjelovite i raznolike usluge svojim poslovnim partnerima i klijentima. Pru`a usluge ispitivanja i certifikacije gra|evnih i drugih
proizvoda te nadzora tvorni~ke kontrole proizvodnje, kako bi proizvo|a~ zadovoljio
zakonske obveze, ali i pove}ao svoju konkurentnost na doma}em i stranom tr`i{tu.
Uz navedeno, VIK-HR d.o.o. pru`a usluge iz podru~ja za{ite na radu, za{tite od
po`ara i za{tite okoli{a. Time se pru`ene usluge zaokru`uju u jedinstveni sustav, koji
jam~i podr{ku klijentu u njegovom upravljanju kvalitetom i sigurno{}u u svome djelovanju. Uvijek u tijeku sa zbivanjima na podru~ju tehnologije i tehnike, zakonodavstva, kao i dru{tvenim promjenama stru~no osoblje spremno je za kompetentno i
kvalitetno izvr{avanje ugovorenih poslova. Vi{e informacija na www.vik.hr.

www.mirakul.hr 31

promo

30 bizdirekt rujan 2010.

gled certifikata izdanih za ISO norme sustava upravljanja, a ~ijim su pregledom obuhva}eni certifikati izdani
do 31.12.2009. prema normama ISO 9001:2008, ISO
14001:2004, ISO/IEC 27001:2005, OHSAS 18001:2007
te ISO 22000:2005 uz ostale certifikate za sustave upravljanja sigurno{}u hrane (HACCP-IFS-BRC), najzastupljeniji certifikat u RH je ISO 9001, kojih je do konca
2009. g. bilo izdano 2567. Najve}i broj ISO 9001 certifikata izdan je u gradu Zagrebu, a najzastupljeniji su u
u gra|evinarstvu, veleprodaji i maloprodaji, popravcima motornih vozila, motocikala i osobnih i ku}anskih
aparata te u ostalim uslugama. Jo{ uvijek je u velikom
broju zastupljen ISO 14001:2004, certifikat koji se primjenjuje na sve pravne osobe i koji odre|uje kako se
treba razviti u~inkoviti sustav upravljanja okoli{em.
Certifikacija sustava upravljanja sigurno{}u hrane
(FSMS) je i dalje u velikom porastu - u 2009. bilo je 587
certifikata, od ~ega 91 prema normi ISO 22000, a sve je
tra`eniji i HACCP certifikat kojih je do konca 2009. bilo
izdano 481.

Certifikacija

Certifikacija

Cjelovito rje{enje za sukladnost

elektrotehni~kih proizvoda

Na{im klijentima omogu}avamo dvostruku

korist prilikom certifikacije

Kon~ar-Institut za elektrotehniku, d.d. kao akreditirano i ovla{teno tijelo za ocjenjivanje

sukladnosti pru`a proizvo|a~ima, uvoznicima i distributerima elektrotehni~kih proizvoda
cjelovito rje{enje za ocjenjivanje i potvr|ivanje sukladnosti proizvoda.

Bureau Veritas Croatia d.o.o. danas povezuje uspje{ne i relevantne hrvatske gospodarstvenike u
svim podru~jima gospodarske aktivnosti. Od odgovorne uloge partnera najve}eg hrvatskog koncerna
Agrokor d.d. i partnera najve}e hrvatske kompanije INA d.d., Bureau Veritas Croatia nalazi se i u ulozi partnera sve br`e rastu}im malim i srednjim kompanijama s kojima radi u njihovom fleksibilnom i
dinami~nom poslovnom okru`enju.

3169
KON^AR - Institut za
elektrotehniku d.d.
Slu`ba za certificiranje
proizvoda SCERT
Fallerovo {etali{te 22,
10000 Zagreb, Hrvatska
Tel/Fax: +385 1 3655 277
E-mail: scertkoncarinstitut.hr
Web: www.koncarinstitut.hr

Od proizvoda se zahtijeva i da svojim radom ne ometaju rad drugih. Bitni zahtjevi na proizvode utvr|eni
su EC Direktivama novog pristupa i harmoniziranim
europskim normama (EN). Novi pristup predvi|a da
se bitni zahtjevi EC Direktiva ugra|uju u harmonizirane europske norme koje postaju nacionalne norme
zemalja ~lanica. Proizvodi projektirani, izvedeni i ispitani u skladu s ovim normama smatraju se sukladnim
s bitnim zahtjevima direktiva.
EC Direktive novog pristupa obuhva}aju nekoliko
tisu}a harmoniziranih normi i mnogo ve}i broj tipova proizvoda. Hrvatska je uskladila svoju zakonsku
regulativu sa zahtjevima EC Direktiva, a harmonizirane europske norme usvojila kao hrvatske norme
(HRN EN). Proizvodi obuhva}eni EC Direktivama
moraju prije dolaska na tr`i{te pro}i postupak ocje-

njivanja sukladnosti. Sukladni proizvodi ozna~avaju se

u zemljama Europske unije CE oznakom sukladnosti,
a u Hrvatskoj, do ulaska u Europsku uniju C oznakom
sukladnosti. Neke postupke ocjenjivanja sukladnosti
mogu provesti sami proizvo|a~i, ali ve}inu, u skladu
sa zakonskom regulativom, moraju povjeriti nepristranim i neovisnim tijelima za ocjenu sukladnosti.
Kon~ar-Institut za elektrotehniku, d.d. kao osposobljeno, akreditirano i ovla{teno tijelo za ocjenu sukladnosti, kroz akreditiranu Slu`bu za certificiranje proizvoda
- SCERT i akreditirane i opremljene ispitne laboratorije, pru`a proizvo|a~ima, uvoznicima i distributerima
elektrotehni~kih proizvoda cjelovitu uslugu ocjenjivanja i potvr|ivanja sukladnosti:
stru~nu pomo} pri utvr|ivanju bitnih zahtjeva i relevantnih propisa i normi,
stru~nu pomo} pri kompletiranju Mape tehni~ke
dokumentacije,
provedbu tipskih ispitivanja u na{im ispitnim laboratorijima,
stru~ni nadzor pri ispitivanjima u vanjskim laboratorijima,
ocjenu uzorka tipa proizvoda,
pregled tipa proizvoda u svrhu izdavanja certifikata,
izdavanje certifikata,
nadzor sukladnosti proizvoda s tipom,
pomo} pri izradi Izjave o sukladnosti i stavljanja
C oznake sukladnosti
nostrifikaciju ispitnih izvje{taja izdanih od vanjskih
laboratorija.

O djelatnosti tvrtke danas te o budu}im planovima,

razgovarali smo s Katarinom Dulibi}, direktoricom
prodaje i marketinga.
U RH poslujete na vi{e lokacija, kakvu prednost time
pru`ate klijentima?
Sa svoje tri lokacije, u Rijeci, Zagrebu i Splitu, u
mogu}nosti smo odgovoriti na sve zahtjeve tr`i{ta i
na{ih sada{njih i potencijalnih klijenata omogu}uju}i im tako dostupnost na{ih usluga u vrlo kratkom
vremenskom razdoblju. Poslovanje na me|unarodnoj
razini u vi{e od 140 dr`ava zna~i da na{i klijenti imaju dvostruku korist prilikom certifikacije kroz
me|unarodnu stru~nost te primjenjivost na lokalnoj
razini poslovanja, a na{ je logo prepoznatljiv simbol
na svjetskoj razini te ukazuje da se organizacija opredijelila za poslovnu uspje{nost, vrhunski napredak i
pouzdanost.
Kako recesija u kojoj se trenutno nalazi tr`i{te utje~e
na poslovanje tvrtke?
Unato~ recesiji firme koje ula`u u sebe i dalje su u
potra`nji za na{im uslugama, pa mogu re}i da s obzirom na to prodaja ide dobro. Ono {to je konkretan
problem jest naplata potra`ivanja. Me|utim, mi i tu
dijelimo sudbinu svojih klijenata i zajedno s njima
poku{avamo prona}i najbolje rje{enje. Partnerski odnos je ono {to u ovim vremenima ~ini razliku.

PROMO

Kon~ar-Institut za elektrotehniku, d.d. provodi ocjenjivanje sukladnosti i izdavanje certifikata za:

proizvode niskog napona, strojeve, plinske aparate i osobnu za{titnu opremu prema sigurnosnim
zahtjevima,
elektri~nu i drugu tehni~ku opremu prema zahtjevima elektromagnetske kompatibilnosti (EMC),
srednjenaponske i visokonaponske sklopne aparature, energetske transformatore i kabele,
elektrotehni~ke proizvode koji nisu izravno obuhva}eni zakonskom regulativom, a koji su proizvedeni prema hrvatskim, europskim ili me|unarodnim
normama ili prema specifikacijama proizvo|a~a.
32 bizdirekt rujan 2010.

Bureau Veritas Croatia d.o.o. osnovan je 1925. godine.

U po~etku su se poslovi odvijali uglavnom na podru~ju
brodogradnje i brodarstva, ali s vremenom su se aktivnosti pro{irile i na ostala podru~ja pa je tako do danas
Bureau Veritas Croatia d.o.o. certificirala vi{e od 750
tvrtaka razli~itih veli~ina i djelatnosti prema zahtjevima me|unarodnih normi ISO 9001, ISO 14001, OHSAS 18001, HACCP, ISO 22000, ISO 27001 i drugih.

PROMO

Europski sustav za{tite tr`i{ta od opasnih proizvoda koji je prihvatila i Hrvatska, propisuje niz bitnih
zahtjeva na sigurnost, za{titu `ivota i zdravlja ljudi,
doma}ih `ivotinja i biljaka te za{titu okoli{a i prirode.

45011 HAA

Kakvo je trenutno stanje na RH tr`i{tu u pogledu certifikacije, koliko }e hrvatske tvrtke biti konkurentne kad
u|u u Europsku uniju?
Unato~ poja~anom strahu koji trenutno vlada na
hrvatskom tr`i{tu op}enito, a ne samo na podru~ju
certifikacije, i dalje ima firmi koje su svjesne vrijed-

nosti certifikata i {to im on konkretno zna~i za poslovanje.

Osim pove}ane konkurentnosti na tr`i{tu jedna od
najve}ih prednosti je pove}anje razine upravljanja
unutar same firme, a samim time i pove}anja razine
povjerenja koje korisnik usluga mo`e imati u nju. Mi
kao me|unarodna certifikacijska ku}a dajemo potvrdu
da je sustav koji je certificiran sukladan me|unarodno
poznatim i priznatim zahtjevima i taj certifikat pru`a
povjerenje i kupcima i dobavlja~ima, {to je u dana{nje
vrijeme jako bitno i, na`alost, jako rijetko.
Hrvatske tvrtke koje posjeduju odgovaraju}e certifikate, a prvenstveno onaj sustava upravljanja kvalitetom prema ISO 9001:2008 standardu su ve} sada
konkurentne na hrvatskom, ali i stranom tr`i{tu jer
ulaskom u Europsku uniju posjedovanje certifikata postaje obaveza i sve }e tvrtke morati raditi prema ISO
standardu.
Recite nam ne{to vi{e o BV danima - 13. Bureau Veritas
konferenciji?
Bureau Veritas tradicionalno, ve} trinaesti put zaredom odr`ava konferenciju, poznatu kao BV dani, u
kojim se kroz tri dana izmjenjuju interaktivne radionice, zanimljiva predavanja, ali i dru`enje i izleti s klijentima. Svake godine na drugoj lokaciji, a ove u Golf i
Spa resortu Sv. Martin na Muri, na{i BV-dani su idealno mjesto za u~enje, razmjenu iskustava, ali i upoznavanje novih ljudi i stjecanje poslovnih kontakata.

Poslovanje na
me|unarodnoj razini
u vi{e od 140 dr`ava
zna~i da na{i klijenti
imaju dvostruku korist
prilikom certifikacije
kroz me|unarodnu
stru~nost te primjenjivost na lokalnoj razini
poslovanja, a na{ je
logo prepoznatljiv simbol na svjetskoj razini
te ukazuje da se organizacija opredijelila za
poslovnu uspje{nost,
vrhunski napredak i
pouzdanost.

U na{im trajnim nastojanjima da izgradimo odnos u

kojemu nas klijenti prepoznaju kao partnera kome se
mogu obratiti sa svim problemima ili pitanjima, ove
godine imamo i predavanje posve}eno njima i njihovim pitanjima. Trudimo se svake godine biti {to inovativniji i zanimljiviji pa smo izme|u ostalog pozvali
i neke na{e klijente da odr`e predavanja i poka`u na
prakti~nim primjerima primjenu norme.
Vjerujem da }e nam, kao i svaki put dosad, ovo biti
predivno iskustvo i da }emo se po zavr{etku ovih BV
dana ve} radovati sljede}ima.
www.mirakul.hr 33

Telekomunikacije

Telekomunikacije

Korisnici `eljni novih mogu}nosti

Zadr`avanje konkurentske prednosti i pove}anje prihoda telekoma ne}e biti mogu}e
samo uz zadr`avanje telekomunikacijske infrastrukture. Konvergencija, inovacija i
osmi{ljavanje novih poslovnih modela, s novim na~inima ostvarivanja prihoda jedini
je put za telekome koji `ele privu}i i zadr`ati novu generaciju korisnika. Naravno, rije~
je o izazovu na koji ne}e biti jednostavno odgovoriti, a u poziciji korisnika, bit }e i vi{e
nego ugodno o~ekivati nova rje{enja, usluge i proizvode.
Pripremio: Ante Veki}

Konkurencija koja se
javlja na telekom tr`i{tu
kod visoko zahtjevnih
korisnika stvara `elju za
novim uslugama.

Sektor telekomunikacija u kratkom je razdoblju prevalio ogroman put. Prije ne{to vi{e od desetak godina
telefonska usluga bila je prva asocijacija na telekomunikacijsku tvrtku. Danas je telefon samo jedna od brojnih
usluga koje telekomi nude. ^ime se oni doista bave?
Nekoliko je poslovnih sektora koje su obuhvatili: {irokopojasni i mobilni Internet (Internet service provider),
telefonske usluge (mobilne i fiksne), televizija (mediji i
industrija zabave), usluge s dodanom vrijedno{}u (mobilno bankarstvo, usluge na zahtjev...). No, dovoljno je
potpisati ugovor s jednom tvrtkom i dobit }ete samo
jedan ra~un za sve usluge. ^arobna je rije~ konvergencija. Spajanje usluga i tehnologija. Sve to izrodilo je
novu generaciju (razma`enijih) korisnika koji s nestrpljenjem o~ekuju nove tehnologije koje }e uta`iti glad
za sve vi{e propusnosti i sve ve}om brzinom.
Nova generacija korisnika novi izazov za telekome
LTE (Long Term Evolution) naziv je za novu, takozvanu 4G tehnologiju koja donosi set pobolj{anja u postoje}i Universal Mobile Telecommunications System
(UMTS) i jam~i mogu}nost fleksibilne propusnosti, nadopunjuje HSPA pristup ve}im brzinama, te podr`ava
jo{ nekoliko novih pobolj{anja nude}i brzi mobilni
{irokopojasni pristup Internetu i omogu}avaju}i novi
spektar interaktivnih mobilnih aplikacija.
Jo{ je jedna obe}avaju}a tehnologija koja }e vrlo skoro
izbrisati granice offline i online svijeta. Rije~ je o nelicenciranom mobilnom pristupu (Unlicensed Mobile
Access) koji }e omogu}iti pristup GSM i GPRS uslugama preko nelicenciranog spektra koji koriste, primjerice, Bluetooth i 802.11 mre`e. To u praksi zna~i da }ete
GSM signal mo}i uhvatiti i preko WiFi routera ukoliko u sobi gdje se nalazite nema GSM signala, a ako
tijekom poziva va{ mobitel uhvati GSM signal neprimjetno i bez prekidanja poziva bit }e se u mogu}nosti
spojiti na njega. Takav brzi razvoj tehnologije tjera telekome da, ukoliko `ele ostati u igri, ili jo{ vi{e izazvati
vode}e igra~e, brzo reagiraju na promjene i neprestano
se suo~avaju s novim izazovima. Oni se mogu svesti
pod nekoliko zajedni~kih kategorija:

34 bizdirekt rujan 2010.

Brz razvoj i primjena novih paketa usluga za zadovoljenje korisni~kih potreba Konkurencija koja se javlja
na telekom tr`i{tu kod visoko zahtjevnih korisnika
stvara `elju za novim uslugama. @elimo sve vi{e stvari raditi putem mobitela: kontrolirati ku}ne sustave,
elektronske aparate, sigurnosne sustave itd. Da bi nas
zadovoljile, tvrtke moraju biti inovativne i visokim
tempom testirati i izbacivati nove proizvode i usluge.
A kad sve ponude ono {to `elimo onda biramo najpovoljnije.
Tehnolo{ki izazovi Naslije|eni (zastarjeli) sustavi koji
su jo{ uvijek u upotrebi velik su problem za telekome
koji ih imaju. Takvi se sustavi ne podudaraju s novima,
proizvode razli~ite setove podataka i njihova integracija
u nove okvire dodatan je tro{ak. Nadalje, od dolaze}ih
tehnologija va`no je odabrati tr`i{nog pobjednika, a ne
krenuti u investiciju s onom tehnologijom koja }e na
kraju zavr{iti u slijepoj ulici. Kladiti se na WiMAX ili
LTE? Rizik je na telekomu, u Hrvatskoj ipak ne prevelik, jer uglavnom se usvajaju na zapadu isku{ane stvari.

Internet seli na televizore

Iako se o tome ve} dugo pri~a, po~inju se vidjeti
prvi konkretni pomaci na internetizaciji televizora.
Istra`ivanja procjenjuju da }e do kraja 2010. vi{e od
jedne ~etvrtine televizora u SAD-u posjedovati mogu}nost povezivanja s Internetom. TV ku}e vi{e se ne moraju bojati da }e zbog ure|aja koji omogu}avaju gledateljima da presko~e reklamne blokove izgubiti njihovu
pa`nju. Ono o ~emu bi trebali razmi{ljati je Internet
televizor ulaskom Interneta u TV tradicionalna televizija izgubit }e gledatelja u potpunosti.
Nedavno osvje`eni Apple TV ure|aj donosi mogu}nost novog zanimljivog modela, koji bi mogao dodatno uzburkati vodu. Rije~ je o relativno jeftinoj kutijici
(99 USD) koja }e spajanjem na TV ure|aj omogu}iti
gledatelju da gleda koji god sadr`aj mu bude ponu|en,
ali i da po potrebi skine aplikacije kojima }e iskustvo
gledanja TV-a promijeniti na jo{ nezamislive na~ine.
Platforma poput iPhonea na televizoru bit }e mo}an
alata kojim }e Apple pobje}i konkurenciji i promijeniti
na~in gledanja TV-a. Nije isklju~eno da bi se nakon toga
mogao pojaviti AndroidTV i sli~no.
Umre`ena ku}a sve pristupa~nija rje{enja
Rastom penetracije broadband veza raste i broj ure|aja
spojenih na Internet. Set-top kutija, igra}ih konzola,

prijenosnih MP3 playera i sli~nih ure|aja danas ima

oko 60 milijuna. Do 2012. godine bit }e ih oko 500 milijuna, do 2020. 50 milijardi. Ve}ina njih imat }e vlastitu
IP adresu i bit }e u mogu}nosti komunicirati sa svojim
vlasnikom na neki na~in. Me|usobno povezivanje svih
tih ure|aja potencijalno je ogromno tr`i{te, ali danas je
ograni~eno vlasni~kim vertikalnim rje{enjima {to dovodi do zna~ajne fragmentacije svaki ure|aj zahtijeva drugu platformu i svoj softver, te se spaja samo s
ure|ajima istog proizvo|a~a. Umre`ena ku}a koncept
je koji zahtijeva otvorene standarde i interoperabilnost, dugoro~no stabilnu mre`nu arhitekturu koja se
mo`e prilagoditi novim tehnologijama i jasni plan novih tehnologija koja jam~i isplativost novca ulo`enog u
sada{nje investicije.

Istra`ivanja procjenjuju
da }e do kraja 2010. vi{e
od jedne ~etvrtine televizora u SAD-u posjedovati mogu}nost povezivanja s Internetom.

Dok se nove tehnologije ne dogovore na koji na~in }e

jedan gateway upravljati svim ostalim IP aparatima, na
tr`i{tu }e biti mogu}e prona}i ono {to se zove pametna
ku}a korak do potpuno umre`ene ku}e. Pametna ku}a
je naziv za tehnologiju koja integrira sustav grijanja,
hla|enja, protuprovalni, protupo`arni sustav te ku}nu
rasvjetu u cjelinu koja omogu}ava optimalno kori{tenje
energije i upravljanje ku}om. Cijeli je sustav temeljen
na centralnom procesorskom sustavu koji kontrolira
i upravlja svim ostalim ku}nim sustavima. Procesor
dobiva informacije iz vanjskog svijeta putem razli~itih

Pojava pru`atelja usluga novi poslovni modeli Dovoljno je navesti samo nekoliko ilustracija: web stranice
putem kojih je mogu}e poslati besplatne sms poruke
i one su konkurencija telekomu, videopozivi putem
Interneta za{to telefonirati kad je mogu}e vidjeti i
~uti sugovornika i bez kori{tenja klasi~nog telefona...
Mnogo je primjera sitnih konkurenata koji sa svih strana grickaju poziciju telekoma kao suverenih vladara
telekomunikacija.
Zadr`avanje konkurentske prednosti i pove}anje prihoda telekoma ne}e biti mogu}e samo uz zadr`avanje telekomunikacijske infrastrukture. Konvergencija, inovacija i osmi{ljavanje novih poslovnih modela, s novim
na~inima ostvarivanja prihoda, jedini je put za telekome
koji `ele privu}i i zadr`ati novu generaciju korisnika.
Naravno, rije~ je o izazovu na koji ne}e biti jednostavno odgovoriti, a u poziciji korisnika bit }e i vi{e nego
ugodno o~ekivati nova rje{enja, usluge i proizvode. Iza
ugla, neke se promjene ve} mogu nazrijeti.
www.mirakul.hr 35

Telekomunikacije

senzora temperature (prostorije, vanjski prostor), svjetlosti, mehani~kih senzora otvorenosti/zatvorenosti

vrata i prozora, senzora vlage (kupaonica), senzora detekcije pokreta, vatre, dima i dr. Informacije se obra|uju
u procesoru i na temelju definiranih pravila procesor
upravlja ostalim ure|ajima, svjetlom, klima ure|ajima,
sustavom za grijanje, automatskim sustavima prozora,
vrata, ventilima za vodu, plin - jednom rije~ju svim {to
postoji u ku}i. Svi ure|aji su me|usobno povezani u
centralnu mre`u kako bi se mogli kontrolirati i nad-

Prvi u Hrvatskoj Huawei S7 Android Pad

ekskluzivno u Vip ponudi
Vipnet je svojim korisnicima ekskluzivno ponudio Huawei S7 Pad, prvi Android tablet
na hrvatskom tr`i{tu pokretan Android 2.1 operativnim sustavom, kojeg je prvi imao
prilike isprobati na{ najbolji skija{ki reprezentativac Ivica Kosteli}.
Huawei S7 Pad korisnicima omogu}uje odli~nu
preglednost sadr`aja na
7-in~nom zaslonu osjetljivom na dodir. Uz brojne
aplikacije koje se mogu
preuzeti na Android Marketu, kori{tenje Huawei
S7 Android Pada postaje
jo{ zabavnije i zanimljivije, a brojni wigeti omogu}uju potpunu personalizaciju ure|aja. Uz integriranu mre`nu karticu, usluge be`i~nog Interneta ili mobilni broadband, ovaj ure|aj
postaje vjerni suputnik svakom poslovnom ~ovjeku, ali i onima koji ovakve ure|aje
koriste za zabavu. Po `elji S7 Pad se lako pretvara u digitalni okvir za slike na kojem
mo`ete pohraniti fotografije s ljetovanja pomo}u microSD kartice ili USB konekcije.
No ovaj ure|aj nije samo kompaktno, lagano i atraktivno mobilno ra~unalo, on je
ujedno i pametni telefon kojeg mo`ete koristiti za sve pisanje SMS poruka, mailova,
razgovore, pra}enje dru{tvenih mre`a i jo{ mnogo toga. Atraktivni Huawei S7 Pad
mo`e biti va{ ve} od 499 kuna, uz mjese~nu naknadu od 400 kuna u Vip tarifama.

1200 kuna za prijenos broja u Vip

Privatnim i poslovnim korisnicima koji od 1. rujna prenesu svoj broj u Vip, Vipnet daruje 1200 kuna. Kod prijenosa broja korisnik mijenja operatera, no zadr`ava potpuno
isti broj, uklju~uju}i i predbroj.

promo

Ponuda traje do 31. listopada 2010. godine, te uklju~uje Vipme, privatne korisnike i
poslovne korisnike malih i srednjih tvrtki. Postupak prijenosa broja se ne napla}uje,
a pogodnost od 1200 kuna pretplatnici ostvaruju kroz 24 mjeseca, odnosno svaki
mjesec na svoj ra~un dobivaju 50 kuna popusta na iznos ostvaren izvan mjese~ne
pretplate. Vipme korisnici pogodnost ostvaruju mjese~no kod svake obnove ra~una
od minimalno 50 kuna.
Broj mogu prenijeti svi korisnici drugih mobilnih operatera u Hrvatskoj, odnosno i
korisnici na bonove i pretplatnici. Prijenos broja mogu}e je napraviti u bilo kojem Vip
centru u Hrvatskoj, a o danu promjene operatera korisnik }e biti obavije{ten SMS-om.
36 bizdirekt rujan 2010.

zirati s razli~itih pozicija. Mre`a mo`e biti izvedena

pomo}u kabela, be`i~no ili kori{tenjem postoje}e strujne mre`e.
Trendovi: mobilno bankarstvo i pla}anje, mobilni pristup Internetu
Globalna isporuka pametnih telefona porasla je u drugom kvartalu ove godine za 43% u odnosu na godinu
ranije. Rije~ je o otprilike 60 milijuna ure|aja. Toliki
broj pametnih telefona tjera razne strane u telekomunikacijskom procesu na zanimljive inovacije. Mnogo
njih sti`e iz financijskog sektora. U Americi je s testiranjem zapo~eo sustav pla}anja ra~una u trgovinama
prislanjanjem pametnog telefona uz ~ita~ na blagajni.
Ako se tehnologija poka`e u~inkovitom, to bi iz upotrebe moglo izbaciti oko milijardu plasti~nih kartica, koliko ih je trenutno u opticaju, predvi|a se. Sli~ni proizvo
di u Hrvatskoj nisu dostupni, ali provjera ra~una i pla}anje u manjem opsegu jesu. Krenulo je s parkingom, pa
s javnim prijevozom, kupnjom bonova za mobitele, pla}anjem komunalnih ra~una, a postalo je mogu}e mobitelom platiti robe i usluge na maloprodajnim mjestima,
restoranima, hotelima.
Podatci od prije nekoliko godina pokazuju da transakcije mobitelima bilje`e kontinuirani rast, no kori{tenje
takvih usluga unutar cjelokupnoga platnog prometa
jo{ je tek sporadi~no. U ~etvrtom tromjese~ju 2005.
zabilje`eno je 20.427 platnih transakcija mobilnim telefonom u vrijednosti od pribli`no 1,7 milijuna kuna.
U istom razdoblju lani izvr{ena je 61.000 transakcija u
vrijednosti vi{oj od 50 milijuna kuna. Broj transakcija
je utrostru~en, a jo{ je ve}om stopom porasla vrijednost obavljenih transakcija. No po~etak ove godine donosi svojevrsno usporavanje. Vrijednost transakcija u
prvom tromjese~ju 2010., unato~ njihovu pove}anom
broju, smanjena je za vi{e od 5 milijuna, i to na 44,7
milijuna kuna. Na razini cijele godine u Hrvatskoj je
lani mobitelom obavljeno 256.642 transakcije u vrijednosti gotovo 200 milijuna kuna. Iako te brojke na prvi
pogled mogu izgledati impozantno, rije~ je o transakcijama koje su ~inile samo 0,02 posto elektroni~kog prometa. Usporedbe radi, u 2009. obavljeno je 66,2 milijuna internetskih transakcija u vrijednosti gotovo 776
milijardi kuna, {to je ~inilo ukupno 64,5 elektroni~kih
transakcija.
No, da bi transakcija putem mobilnog Interneta bila
mogu}a, potrebno je prvo na}i dobar signal. U Hrvatskoj je mobilni pristup mogu} putem tri operatera: Vipneta, Tele2 i T-Mobilea. Svaki od njih ima svoje prednosti i nedostatke, a va`no je znati da brzina pristupa nije
konstantna, nego ovisi o nizu faktora kao {to su udaljenost od bazne stanice, brzine kretanja, trenutnom optere}enju stanice, vrsti pristupa (GPRS, EDGE, UMTS,
HSDPA) koja je odre|ena kvalitetom pokrivenosti
podru~ja signalom.
www.mirakul.hr 37

Telekomunikacije

Telekomunikacije

iPhone 4 vra}a Apple na vrh tr`i{ta pametnih telefona

I dok Nokia jo{ uvijek dr`i vrh u broju globalno
isporu~enih pametnih telefona, Apple je svojim novimstarim adutom krenuo u jo{ jedan napad. iPhone 4
nazvao je ure|ajem koji mijenja sve opet. Trenutno
ga je mogu}e kupiti u 87 zemalja, a prodaja ru{i rekorde unato~ antennagateu, fantomskom problemu s
prijemom signala.
iPhone4
ZA

PROTIV

Display visoke razlu~ivosti Kratak vijek trajanja baterije

5Mpix kamera

Antena

FaceTime pozivi

Manji bugovi

Multitasking

Cijena

^etvorka je pobolj{anjima odu{evila mnoge, ali i

razo~arala one koji su se ne tako davno obvezali na
24-mjese~ni ugovor kupiv{i raniji model 3GS. Ure|aj bi
u Hrvatsku trebao sti}i uskoro (najavljen je za jesen) i

Start

15GB

T-Com

Business Flat

promet
brzina
cijena
promet
brzina
cijena
promet
brzina
cijena

1GB
do 4Mbit/s
81,14/mj
15GB
do 4Mbit/s
103,77*/mj
neograni~en
do 4Mbit/s
163,52*/mj

Giga

Iskon

Flat

promet
brzina
cijena
promet
brzina
cijena
promet
brzina
cijena

1GB
do 4Mbit/s
64,75*/mj
10GB
do 4Mbit/s
101,64*
neograni~en
do 4Mbit/s
145,90*

Virtualizacija kao odgovor na sve ve}u potrebu za

ra~unalnim resursima
Virtualizacija posljednjih godina postaje sve ~e{}e
kori{ten koncept u poslovnim okru`enjima, od virtualnih mre`a do virtualnih poslu`itelja. Prema Gartnerovom istra`ivanju iz 2008. godine, do 2012. godine
virtualizacija }e imati najzna~ajniji utjecaj na promjenu
na~ina na koje se upravlja ra~unalnim sustavima. Utjecat }e na koli~inu sklopovske podr{ke koja se kupuje,
na~in na koji se koristi te stvoriti novo podru~je natjecanja me|u proizvo|a~ima. Takav trend o~ituje se ve}
danas. Virtualiziraju se mre`e, osobna ra~unala, poslovni poslu`itelji i sl. Prema istom istra`ivanju procjenjuje
se da je tr`i{te x86 poslu`itelja u 2006. godini smanjeno
za 4% upravo zbog virtualizacije. Predvi|a se i da }e
zbog konkurencije padati tro{kovi virtualnih sustava i
njihovog odr`avanja, {to }e dodatno pove}ati broj virtualnih strojeva od 5 milijuna, koliko ih je procijenjeno
u 2007., do 660 milijuna, koliko ih se predvi|a do 2011.
godini.

Metro2Fast

Metronet

Metro4Office

Metro4Office

* uz potpisivanje ugovorne obveze na 12 mjeseci za paket prometa

Basic

bit }e dostupan, kao i do sada, u Hrvatskom Telekomu,

gdje ve} primaju predbilje`be. Oni koji su ga testirali
navode nekoliko razloga za i protiv.

Optima

Broadband to
Office

promet
brzina
cijena
promet
brzina
cijena

2GB
do 2Mbit/s
43,44*/mj
neograni~en
do 2Mbit/s
72,13*/mj

* uz potpisivanje ugovorne obveze na 24 mjeseca

Pregled cijena broadbanda u Hrvatskoj za poslovne korisnike (bez

PDV-a)
38 bizdirekt rujan 2010.

Neka i va posao urodi plodom

1GB
2Mbit/s
93,45/mj
1GB
do 2Mbit/s
175,41/mj
neograni~en
do 2Mbit/s
220,49/mj

Uz usluge Super Business i Flex Team, mali poduzetnici i obrtnici sada svaki mjesec mogu razgovarati 30% vie prema svim nacionalnim fiksnim mreama, a za svakog novog ~lana u paketima
mobilne komunikacije ostvaruju 100 kuna popusta na ra~unu.
Komunikacija je vana u svakodnevnom ivotu, a jo
je vanija u poslovanju. Ako elite biti sigurni da e
vam posao uroditi plodom, pregovori, dogovori, koordinacije, javljanja s terena s tonim i pravovremenim
informacijama, su imperativ. Troak telekomunikacijskih usluga pri tome, to zna svaki poduzetnik, nije zanemariv. Posebice za male tvrtke i obrtnike.

U sve usluge uklju~ena je usluga telefonije

Officebox 12

Vipnet

Officebox 24

promet
brzina
cijena
promet
brzina
cijena

5GB
ovisno o signalu
92,40*/mj
5GB
ovisno o signalu
57,75**/mj

* cijena ure|aja je 99 kuna uz trajanje pretplatni~kog odnosa 12 mjeseci

** cijena ure|aja je 9 kuna uz trajanje pretplatni~kog odnosa 24 mjeseca
U obje usluge uklju~ena je usluga telefonije s po 30 minuta besplatnih razgovora prema svim
mre`ama u Hrvatskoj

* uz potpisivanje ugovorne obveze na 18 mjeseci

Broadband to
Office

promet
brzina
cijena
promet
brzina
cijena
promet
brzina
cijena

Surf & Call Start

H1 telekom

Surf & Call Action

Surf & Call
Pro

Internet po satu
kori{tenja
brzina
cijena
promet
brzina
cijena
promet
brzina
cijena

Sve su cijene va`e}e uz ugovor na 24 mjeseca

U sve usluge uklju~ena je usluga telefonije

2,95 kn/h
1Mbit/s
60,00/mj
neograni~en
do 4Mbit/s
126,23/mj
neograni~en
do 24Mbit/s
327,05/mj

PROMO

Prema Gartnerovom
istra`ivanju iz 2008.
godine, do
2012. godine virtualizacija }e imati
najzna~ajniji utjecaj na
promjenu na~ina na
koje se upravlja
ra~unalnim sustavima.

Oslukujui potrebe svojih poslovnih korisnika,

vodei pruatelj telekomunikacijskih usluga - HT,
ponudio je mogunost znatnih uteda, kako u fiksnoj, tako i u mobilnoj telefoniji. Koristei usluge Super Business i Flex Team, mali poduzetnici i obrtnici
sada mjeseno mogu razgovarati 30 posto vie prema
svim nacionalnim fiksnim mreama, a za svakog novog lana u paketima mobilne komunikacije ostvaruju
100 kuna popusta na raunu. Na godinjoj razini, na
ovaj nain, tede 1.200 kuna koje mogu iskoristiti za
nova ulaganja, a pored toga priaju do 1.800 minuta
vie prema fiksnim mreama za dodatne pregovore,
dogovore, koordinaciju, javljanje s terena

meno potpisati ugovorne obveze na 12 mjeseci za Super Business paket 100 ili 500 te 24 mjeseca za nove
lanove Flex Team 500 ili viih tarifnih paketa. A ponuda je dostupna do 31. listopada.

S mobilnom i fiksnom
zajedno, utedite 1.200
kn i pri~ajte 1.800 minuta vie.

Super Business paketi 100 i 500 usluge su za fiksnu telefoniju. U mjese~noj naknadi nude 100, odnosno 500 minuta razgovora prema svim nacionalnim fiksnim
mreama, kao i niz prakti~nih rjeenja poput konferencijske veze i povratnog upita
za troje sugovornika, prikaz broja pozivatelja, preusmjeravanje poziva te poziv na
~ekanju.
Flex Team tarifni paketi mobilne telefonije omogu}uju optimiziranje poslovanja
tako to svi zaposlenici dijele jedan iznos tarifnog paketa i korisnik dobiva samo
jedan ra~un. ^lanovi tima razgovaraju po 0 kn/minuti, a svaki ~lan dobiva i 100 MB
podatkovnog prometa za surfanje putem mobilnog telefona. Za tvrtke koje povremeno zapoljavaju dodatne radnike, Flex Team omogu}uje uklju~ivanje (prepaid)
Simpa priklju~aka. Kako bi cijeli tim stalno bio u kontaktu, bez obzira gdje se ~lanovi nalazili, paketi se mogu nadograditi uslugom Mobile Internet Team, uz koju svi
mogu koristiti zajedni~ki podatkovni paket od 1,6 ili 10 GB.
Vie o uslugama HT-a za poslovne korisnike na www.ht.hr.

Za ostvarenje ovih pogodnosti, potrebno je istovrewww.mirakul.hr 39

Poslovni softver

Poslovni softver

Tehnolo{ki napredak stvara nove poslovne

modele
Facebook danas ima oko 500 milijuna korisnika, vi{e od 4 milijarde ljudi koristi mobitel, a za vi{e od
450 milijuna tih ljudi Internet je u ne{to s ~ime se susre}u poglavito na mobitelu. Stvoreni su novi
obrasci pona{anja koji o~ekuju pojavu novih poslovnih modela da zadovolje neke nove potrebe.
Pripremio: Ante Veki}

Vezanjem uz stalno
zaposlene, management
~esto zanemaruje polugu koju mogu donijeti
talentirani pojedinci
izvan organizacije.

Neprestani napredak tehnologije i njeno prihva}anje

od strane sve ve}eg broja korisnika ozbiljno prijete opstanku starih poslovnih modela. Koliko je onih koji jo{
uvijek kupuju glazbu u CD shopovima? Ono malo {to
ih je ostalo sigurno nije dovoljno da takve prodavaonice pre`ive. Apple, Google, Amazon i sli~ni veliki igra~i
nude platforme koje omogu}avaju kupnju uz minimalan napor i po jo{ minimalnijim cijenama. Ne samo to,
sve ve}a ra~unalna snaga, mogu}nosti digitalne komunikacije i novih na~ina upravljanja resursima tjeraju na
promi{ljanje novih organizacijskih struktura, koje }e biti
u stanju odgovoriti na zahtjeve dana{njeg tr`i{ta.
Facebook danas ima oko 500 milijuna korisnika, vi{e od 4
milijarde ljudi koristi mobitel, a za vi{e od 450 milijuna
tih ljudi Internet je u ne{to s ~ime se susre}u poglavito
na mobitelu. Konzultantska tvrtka McKinsey poku{ala
je grupirati trendove koji su uzrokovani tim brojkama i
objasniti {to oni donose poslovnjacima diljem svijeta.
Samo upoznavanje tih trendova, onima koji `ele uspjeti,
ne}e biti dovoljno. Mijenjanje organizacijske strukture,
prilago|avanje, povezivanje zaposlenika, klijenata i poslovnih partnera bit }e klju~ zadr`avanja i pove}avanja
tr`i{nog udjela u vremenima koja su pred nama. Tih se
deset trendova oslanja uglavnom na mogu}nosti dobro
iskori{tenog poslovnog softvera. Evo o kojim se trendovima radi.
1. KO-KREIRANJE SADR@AJA - Dopu{tanje zajednicama
korisnika Interneta sudjelovanje u razvoju, promid`bi
proizvoda i usluga te korisni~koj podr{ci putem foruma,
blogova i ostalih alata za interakciju.
2. PREMRE@AVANJE ORGANIZACIJE Primjerice, kreiranje vlastite dru{tvene mre`e kojom se koristi mogu}nost brisanja granica organizacije u potrazi za stru~nim
i inovativnim rje{enjima. Vezanjem uz stalno zaposlene, management ~esto zanemaruje polugu koju mogu
donijeti talentirani pojedinci izvan organizacije, te da je
rje{enje problema ili zadatka va`nije nego prilago|avanje
procesa rje{avanja zadatka krutim organizacijskim strukturama.
3. SURADNJA VE]IH RAZMJERA Rast va`nosti upravljanja znanjem putem mapiranja puteva kojima se informacija kre}e, na~ina na koji zaposlenici ostvaruju interakciju i detektiranja uskih grla dovodi do toga da je

40 bizdirekt rujan 2010.

odre|ene poslovne procese mogu}e obaviti s puno manje

resursa i skratiti njihovo vrijeme obavljanja.
4. RA\ANJE INTERNETA STVARI Kori{tenje sve vi{e
gadgeta opremljenih RFID ~ipovima ili drugim sredstvima me|usobne komunikacije u samostalnom odlu~ivanju
i ve}oj automatizaciji. Npr. senzori u automobilima
prilago|avaju cijenu automobilskog osiguranja na~inu
vo`nje, a ne demografskim karakteristikama voza~a.
5. EKSPERIMENTIRANJE I OGROMNI PODATCI Analiziranje svake poslovne transakcije daje dragocjene podatke za poslovno odlu~ivanje. Ti podatci danas rastu do
neslu}enih razmjera, no omogu}avaju prilago|avanje
proizvoda ili usluge svakom pojedinom kupcu. Analiza
tih podataka zahtijeva znatne resurse, ali nudi brojne
mogu}nosti.
6. STVARANJE ODR@IVOG SVIJETA Naravno, zeleni trend ne zaobilazi ni IT industriju. U `elji da
smanji vlastiti karbonski otisak, IT nudi rje{enja koja bi
u~inkovitije i pametnije koristila kapacitete sada{njih velikih potro{a~a i zaga|iva~a.
7. SVE KAO USLUGA Kao alternativu velikim kapitalnim ulaganjima tvrtke danas kupuju potrebne resurse
koji im predstavljaju varijabilni tro{ak poslovanja. U IT
industriji posebno je stoga oja~alo ra~unarstvo u oblacima (cloud computing) koje nudi pristup ra~unalnim
resursima putem mre`e, a ne posjedovanjem lokalnih
ra~unala. No, trend se {iri izvan IT industrije.

skih proizvo|a~a.
10. JAVNO DOBRO S MRE@E - Sve je vi{e urbanog
stanovni{tva, do 2025. predvi|a se da }e narasti za dodatnih 70%. Gu`ve koje }e to donijeti razlog su da u
Londonu, Singapuru i Stockholmu ve} testiraju softver za upravljanje prometnim gu`vama i predvi|anje
(i od{topavanje) prometnih ~epova. Javne slu`be sve
se vi{e umre`avaju: videonadzor, obrazovanje, porezne
usluge itd. su samo neke od usluga koje se tako|er sele
u ra~unalne oblake. Pritisak za smanjenje tro{kova
upravo je jedan od motivatora javnog sektora da sve
vi{e po~inje razmi{ljati o cloud computingu kao na~inu
u{tede. Na javnom je sektoru da prepozna ostale koristi
i hrabrom, umre`enom vizijom krene prema stvaranju
pametne i u~inkovite zajednice.
Virtualizacija bolje iskori{tava IT resurse
Mnoge od vizija ra~unalno facilitirane budu}nosti zasnovane su na ra~unarstvu u oblacima ili cloud computingu.
Jako pojednostavljeno, rije~ je o pristupanju ra~unalnim
resursima (data centrima) putem mre`e, bez potrebe za
posjedovanjem instaliranog softvera. Gmail primjer je
elektronske po{te koja se nalazi negdje u internetskim
oblacima, a u mogu}nosti smo joj pristupiti odakle god
`elimo, s kojeg god ure|aja i u koje god vrijeme `elimo.
U cloud computingu korisnik obavlja zadatak koji `eli
bez potrebe za instaliranjem, pokretanjem i odr`avanjem
aplikacije koja mu omogu}ava da taj posao obavi. Niski
tro{kovi i mogu}nost njihove kontrole brzo su popularizirali ~itav koncept, no on nudi i brojne druge prednosti.
Preseliti u oblake ili ne?
Softver je instaliran na serverskom ra~unalu, a operater
kao klijent pristupa s udaljene lokacije i obavlja potrebne zadatke. Pove}ava se iskoristivost hardvera, smanjuje
se njegova koli~ina, {to smanjuje tro{kove odr`avanja i
potro{nje energije.

Ipak, mnoge se tvrtke (i one koje bi ostvarile znatne

u{tede) jo{ uvijek ne prebacuju u oblake. Jedan od razloga
je i predmet debate koja se vodi me|u stru~njacima: jesu
li javni oblaci dovoljno sigurni da bi tvrtka svoje podatke
smjestila u njih? Iz te se potrebe izrodio pojam privatnog
oblaka, kao opozicije javnom, a osmi{ljeno je i ne{to {to
se naziva hibridnim oblakom.

Mnoge od vizija
ra~unalno facilitirane
budu}nosti zasnovane
su na ra~unarstvu u
oblacima ili cloud computingu.

Javni oblak (eng. Public Cloud) - Cloud computing platforma dostupna i otvorena za javnost, neovisno o tome
radi li se o pojedincima ili organizacijama. U vlasni{tvu je
tvrtke koja prodaje cloud computing usluge.
Privatni oblak (eng. Private Cloud) Cloud computing
infrastruktura dostupna je isklju~ivo jednoj organizaciji.
Njome mo`e upravljati sama organizacija ili netko drugi. Organizacije koriste privatne oblake kada trebaju ili
`ele ve}i nadzor nad podatcima nego {to ga mogu imati
kori{tenjem javnog oblaka.
Hibridni oblak (eng. Hybrid Cloud) - Strukturu oblaka
~ine dva ili vi{e razli~itih oblaka (privatni, zajedni~ki ili
javni) koji ostaju jedinstveni entiteti, ali su me|usobno
povezani standardiziranim ili prikladnim tehnologijama
koje omogu}avaju efikasan prijenos podataka ili aplikacija. Hibridni oblaci povezuju javne i privatne modele
oblaka.
ERP softverska rje{enja po mjeri poduzetnika
Enterprise Resource Planning sustavi obuhva}aju integraciju poslovnih praksi upravljanja tvrtkom i moderne
tehnologije. ERP sustav integrira osnovne poslovne procese, pojednostavljuje ih i time ostvaruje specifi~ne poslovne ciljeve. Dakle, ERP stapa tri najva`nije komponente
poslovne prakse: upravljanje, informacijsku tehnologiju i
poslovne ciljeve. Implementacija ERP sustava zahtjevan
je posao i prema nekim procjenama u svijetu se tek oko
50% takvih projekata okon~a na zadovoljstva klijenta i

8. VI[ESTRANI POSLOVNI MODELI Javlja se mogu}nost ostvarivanja zarade na vi{e razli~itih strana: nije
dovoljno samo prodati proizvod, nego i platformu koja
se mo`e iskoristiti za prodaju dodatnih proizvoda kao {to
su aplikacije, ogla{avanje i sli~no. Intrigantna je i teorija Chrisa Andersona o Free poslovnom modelu koji se
bazira na za kupce besplatnim stvarima, ali naplati na alternativne na~ine.
9. INOVACIJE S DNA PIRAMIDE Novi poslovni modeli dolaze iz manje razvijenih ekonomija. U Africi se ve}
koristi mobilni novac uplate se vr{e na i s mobilnog
ure|aja. Kina nudi jeftinu radnu snagu, a Alibaba.com
nudi facilitaciju izme|u ostatka svijeta i zaba~enih kinewww.mirakul.hr 41

Poslovni softver

Javno, privatno ili hibridno: kako odabrati?

Ukoliko imate potrebe za virtualizacijom, ili ste u poziciji donositi odluku o oblaku u
koji }ete smjestiti va{e aplikacije i podatke, nekoliko je ~imbenika o kojima je potrebno voditi ra~una.
PO^ETNA INVESTICIJA - Privatni oblak je, naravno, skuplja verzija. No, uz pad
cijena ra~unalne opreme, jednostavnu verziju data centra mogu}e je slo`iti u ku}noj radinosti za manje od 5.000 USD. Naglasak je na jednostavnoj. Po~etna cijena
kori{tenja javnog oblaka je ~esto 0, a za manji opseg kori{tenja mogu}e je pro}i vrlo
jeftino.
KOLI^INA PODATAKA Jedna od prednosti oblaka je upravo skalabilnost, ali ve}ina
tvrtaka za po~etak prebacuje malu koli~inu podataka. U privatne oblake mogu}e je
ukop~avati diskove po potrebi, dok u javnim oblacima zakupljujete dodatni kapacitet
kako podatci rastu.
VIJEK TRAJANJA PODATAKA Na odluku bitno mo`e utjecati i odgovor na pitanje
koliko dugo `elite ~uvati va{e podatke. Ako podatci ostaju i ne mijenjaju se na javnom oblaku tro{kovi mogu rasti. Ako objavljujete neprestano nove sadr`aje kratkog
`ivotnog vijeka (poput dnevnih prognoza, vijesti...), fleksibilnost javnog oblaka je dobro rje{enje. Na privatnom oblaku `ivotni vijek podataka ne poskupljuje smje{taj, pa
je povoljan za arhiviranje podataka.
POTREBNE PERFORMANSE - Privatnim oblacima mogu}e je pristupati brzinom
koju dopu{ta LAN mre`a, dok je pristup javnim oblacima ograni~en brzinom pristupa
koju nudi Internet provider.
LOKACIJE PRISTUPA Ako su vam korisnici geografski ra{trkani na udaljenim lokacijama, onda je javni oblak rje{enje koje vam treba, dok su privatni oblaci uglavnom
namijenjeni kori{tenju na jednoj lokaciji i LAN pristupu.
SIGURNOST I IZOLACIJA PODATAKA Ovo je vrlo jednostavno. Iako jam~e za sigurnost javni su oblaci, jednostavno javni. Ako imate razloga podatke dr`ati u okviru
tvrtke, odgovor je jasan privatne oblake posjedujete, postavljate i odr`avate sami, a
podatci su izolirani sukladno svim internim poslovnim procesima.
POVJERLJIVOST I BRISANJE PODATAKA Isto kao i sa sigurno{}u, potpuna kontrola
nad podatcima mogu}a je samo na privatnom oblaku.

42 bizdirekt rujan 2010.

prodava~a rje{enja. Jedan od glavnih razloga polovi~noj

uspje{nosti uvo|enju ERP-a u poslovanje le`i u ~injenici
da velik dio ljudi u vlasni~koj strukturi tvrtaka koje se
odlu~e na uvo|enje nije siguran {to je ERP i {to njime
`eli posti}i.

umorni i nemotivirani, te{ko u~e

Problem s korisnicima je zna~ajan. Mogu}e rje{enje je da
se tvrtka koja radi implementaciju poku{a sprijateljiti s
korisnicima i kroz prijateljski razgovor im objasni dobrobiti i koristi novog sustava.

Zato je projektu va`no pristupiti poznavaju}i sve rizike,

kako bi se na njih moglo pravovremeno odgovoriti, neutralizirati ih i pove}ati {ansu za postizanje unaprijed zacrtanih ciljeva. -Svaka je implementacija projekt za sebe
i ono {to je vrijedilo za jednu tvrtku u drugoj se uop}e
ne mora pojaviti kao problem - ka`e Nenad Bestvina iz
tvrtke Spin, koji se bavi upravo uvo|enjem ERP sustava
u poslovanje tvrtaka. Tijekom projekata na kojima je radio susreo se gotovo sa svim rizicima koji se pojavljuju
u implementaciji. ^injenica da se tako ~esto pojavljuju
~ini ih zapravo izvjesnim doga|ajima. No, imaju}i ih u
vidu mogu}e je pravovaljano reagirati i projekt izvesti
na pravi put.
^etiri su osnovne skupine rizika koji }e se pojaviti pri
uvo|enju ERP sustava u poslovanje tvrtke: rizik na strani
hardvera, rizik na strani softvera, rizik krajnjih korisnika
i rizik s upravom.

4. RIZIK UPRAVE
- uprava ima kriva o~ekivanja (o~ekuju da }e se program
instalirati, za dva dana objasniti djelatnicima i posao nastaviti obavljati kao i ranije)
- manageri ne promijene sustav odlu~ivanja sukladno
mogu}nostima novog softvera, nego i dalje tra`e da im
se ispisuju stare tablice
- uprava nema kontrolu nad tro{kovima implementacije
- ~esto nude samo deklarativnu podr{ku, a kad je potrebno djelovati sklone se u stranu i ~ekaju da softver sam
profunkcionira
Rizici s upravom smanjuju se obavljanjem dobre GAP
analize prije kretanja u projekt, te zahtjevom za ispunjavanje dodatnih formulara za svaki novi zahtjev koji
iska`u tijekom implementacije.

1. HARDVERSKI RIZIK
- kupnja novog hardvera (servera) s tvorni~kom gre{kom
- kori{tenje starog hardvera (servera) grani~nih kapaciteta za pokretanje aplikacija
- (ne)kompatibilnost mre`e i ostale instalirane IT opreme
- nekompatibilnost operativnog sustava sa ERP softverom
Ova skupina rizika brzo se otklanja, ne utje~e na kona~nu
uspje{nost implementacije i pada na tro{ak uvoditelja
(gubitak vremena i novca).
2. SOFTVERSKI RIZIK
- kupac nije zadovoljan prera|enim softverom
- softver se problemati~no pona{a zbog preinake jedne od
komponenata
- lo{a GAP analiza nije predvidjela da treba prepraviti dodatne komponente
Softverski rizici imaju malo ve}u te`inu. Mogu utjecati na kona~ni uspjeh implementacije i poznati su kao
poro|ajne muke.
3. RIZIK KRAJNJIH KORISNIKA
- korisnici rade opstrukciju sustava zato {to se boje
promjena
- korisnici su navikli na stari sustav i nespremni su u~iti
- boje se gubitka radnog mjesta (vjeruju da }e polovica
zaposlenih dobiti otkaz)
- korisnici imaju nisku razinu znanja, ne poznaju poslovne procese u tvrtki (znaju da treba stisnuti ~etiri puta
enter, pa F5)
- o~ekuju integralnost poslovanja, ali kad shvate da }e
svi vidjeti koliko i {to rade, onda im se to ne svi|a
- nemaju vremena za obuku, nakon radnog dana su

Business intelligence: kvalitetni podatci u pravo vrijeme

Do 2012. godine vi{e od 35% tvrtaka iz svjetskog top
5000 dru{tva imat }e problema s dono{enjem kvalitetnih poslovnih odluka zbog kombinacije brzih tr`i{nih
promjena i nedostatka kvalitetnih informacija o njima, alata za prikupljanje informacija i njihovu obradu,
predvi|aju konzultanti Gartnera u svom istra`ivanju od
pro{le godine.
Bolje shva}anje vlastitog komercijalnog konteksta i
okru`enja bit }e mogu}e samo onim tvrtkama koje
prikupljaju i kvalitetno analiziraju razne podatke iz
okru`enja i vlastitog djelovanja. Na~ini na koje }ete te
podatke prikupiti ovise o va{im preferencijama, financijskoj mo}i i znanju kojim raspola`ete. No, dono{enje
kvalitetnih odluka te{ko }e biti izvedivo bez pomo}i
nekog od alata za baratanje podatcima, a koristi mogu biti
vi{estruke:
-kori{tenje operativnih podataka tvrtke daje konkurentsku prednost pred suparnicima koji ne raspola`u sli~nim
podatcima
-to~ni BI podatci pridonose pove}anju prodaje
-okretanje profitablnim i zanemarivanje nepotrebnih
procesa
-ostvarivanje i o~uvanje dobrih odnosa s klijentima
-bolje predvi|anje rezultata prodaje i pravovremena
isporuka proizvoda i usluga
-ispunjenje zacrtanog bud`eta
-ostvarenje boljih promotivnih i ogla{iva~kih rezultata
-bolje predvi|anje pona{anja potro{a~a.
Document management system za u~inkovito upravljanje dokumentima
Kako bi nepotrebnih kopija bilo manje, a djelatnici znali

Uz SAP poslovna rje{enja do konkurentnosti

S 15 godina iskustva u razvoju
i implementaciji ERP i drugih
informati~kih rje{enja, tvrtka
Dialog od 2006. godine postala je certificirani SAP partner
te se pokazala kompetentnim
suradnik i za implementaciju
SAP rje{enja i preno{enje vrijednosti koje SAP predstavlja
za male i srednje tvrtke svijeta
na hrvatsko tr`i{te. Novosti
u poslovanju Dialoga donosi
nam direktor @arko Ivi}.
Koje usluge Dialog mo`e ponuditi kako bi se pove}ala konkurentnosti slavonskih tvrtaka na hrvatskom te me|unarodnom tr`i{tu?
Dialog ima iskustva u suradnji (razvoju i implementaciji) na me|unarodnom tr`i{tu
i me|unarodnim tvrtkama koje posluju kod nas. Shodno tome razvijamo softverska rje{enja gdje primjenjujemo ste~eno iskustvo i prilago|avamo ga doma}em
okru`enju. Dajemo konzalting u smislu automatizacije i optimalizacije poslovnih
procesa te nudimo dokazana me|unarodna (SAP) rje{enja s ugra|enom najboljom
me|unarodnom poslovnom praksom.
Kome su namijenjena SAP Business All-in-One rje{enja?
SAP Business All-in-One rje{enja namijenjena su manjim i srednjim brzorastu}im
tvrtkama, a s obzirom da je paket lokaliziran za Hrvatsku, sadr`i najva`nije funkcionalnosti potrebne svakoj tvrtki, kao npr. financijsko ra~unovodstvo, upravlja~ko
ra~unovodstvo, prodaja i distribucija, nabava, skladi{tenje i logistika, upravljanje ljudskim kapitalom, proizvodnja, upravljanje kvalitetom, upravljanje projektima, nadzorne knjige vanjske trgovine te kompenzacije sve to isporu~eno uz fiksnu cijenu i u
kratkom roku.
Ovaj paket osigurava vam pouzdanost poslovanja, optimizaciju poslovnih procesa,
brz povrat od ulaganja te sljede}e prednosti: Integrirani IT sustav, Najbolje poslovne
prakse Lokalni konzalting i podr{ku.
Koje prednosti dobivaju korisnici s implementiranim SAP poslovnim rje{enjima?
Stabilno i zrelo poslovno rje{enje, a ne izolirane aplikacije koje rje{avaju izolirane
probleme. Tu je i fleksibilan i nadogradiv informacijski sustav na kojemu tvrtka mo`e
temeljiti svoj rast te pristup poslovnim modelima koje koriste najuspje{nije tvrtke
svijeta.
Nadalje, manje i srednje tvrtke imaju jednake potrebe i moraju prolaziti kroz iste
procese kao velike tvrtke, no u razli~itoj mjeri i s manje resursa. Zato im je potreban
isku{an, pouzdan, brz i jednostavan sustav.
Na razini poslovnih procesa i operativnosti, pomo}u paketa SAP Business All-in-One
manje i srednje tvrtke posti`u sljede}e:
Maksimalna operativna u~inkovitost i iskoristivost resursa
Smanjenje operativnih tro{kova
U~inkovito izvje{tavanje
Po{tivanje pravila i standarda Europske unije
Orijentiranost kupcu
Poznavanje poslovnog okru`enja u stvarnom vremenu i brza prilagodba promjenama kako bi se maksimalno iskoristile tr`i{ne prilike.
www.mirakul.hr 43

promo

TEHNI^KI RESURSI Kori{tenje javnih oblaka ne zahtijeva zapo{ljavanje mre`nih

administratora, ne postoje tro{kovi vezani uz data centre (prostor, energija...). Privatni oblaci nalaze se iza privatnog firewalla, zahtijevaju sistem administratora koji }e
brinuti o funkcioniranju.

Poslovni softver

Poslovni softver

Dogodine oporavak hrvatskog IT tr`i{ta?

U razdoblju od 2011. do 2014. potro{nja IT usluga trebala bi bilje`iti prosje~nu
godi{nju stopu rasta od 8,4%, procjenjuju u IDC-u. U 2009. vrijednost tr`i{ta IT
usluga u Hrvatskoj iznosila je gotovo 394 milijuna dolara, te je iskazano u dolarima
zabilje`ila pad na godi{njoj razini za 7,2%. Iskazano u kunama, vrijednost se smanjila za 0,6%.
-IT tr`i{te u Hrvatskoj pogo|eno je recesijom 2009.-2010., no usporavanje je, sre}om, koncentrirano na gospodarske vertikale koje se tradicionalno ne odra`avaju
u ve}oj mjeri na IT. S druge strane, veliki ulaga~i u IT, poput telekomunikacijskog i
bankovnog sektora, i dalje bilje`e impresivne poslovne rezultate i, {to je najva`nije,
ne}e nikako mo}i odgoditi va`na ulaganja u IT za dodatnih godinu dana - kazao je
Boris @itnik, direktor tvrtke IDC Adriatics.
Hrvatski javni sektor najve}i je ulaga~ u IT usluge, s tr`i{nim udjelom od 22,8%. Na
drugom je mjestu financijski sektor s udjelom od 21,2%, a slijedi sektor telekomunikacija s 19,8-postotnim udjelom u ukupnoj potro{nji na IT usluge.
Me|u pojedinim uslugama najve}i tr`i{ni udio mjereno prihodima pro{le je godine
dr`ala kategorija integracije sustava, 14,8%. Slijedi usluga razvoja prilago|enih aplikacija, 14,4%, te savjetovanje i prilagodba - 13,5%
Tri najve}a pru`atelja IT usluga u Hrvatskoj u 2009. po prihodima bili su Siemens
SIS, Combis i King ICT, a me|u prvih pet na{li su se i IBM i Apis IT.

Poslovni softver

Suradnjom i udru`ivanjem do kvalitetne

IT ponude klijentima

gdje se koji dokument u tra`enom trenutku nalazi, potrebno je u~inkovito zbrinjavati i upravljati dokumentima. Uz pomo} softvera cijela je pri~a puno jednostavnija.
Sustav za upravljanje dokumentima (DMS) je ra~unalni
sustav ili skup ra~unalnih programa za pra}enje i pohranu elektronskih dokumenata (kreiranih u Wordu, Excelu) ili digitaliziranih papirnatih dokumenata kao {to
su skenirane slike, ali i kompleksnih dokumenata koji su
kombinacija ova dva tipa dokumenata. Osim {to brine o
dokumentima, sustav omogu}ava pra}enje pristupa, a
samim time i kontrolu nad pristupom pojedinim dokumentima.

Pod nazivom i3 krije se iskusan i dinami~an trojac nastao udru`ivanjem IT profesionalaca.

Tvrtke Edcom, Elipsa IT i Komponenta spojene su zajedni~kom idejom ja~anja pozicije na
doma}em i stranom tr`i{tu, uz kompletnu ponudu proizvoda i usluga.
Pi{e: Aleksandra Zrinu{i}

Sustav se sastoji od pet komponenata:

1.Skeniranje - digitaliziranje papirnatih dokumenata
2.Pohrana - spremanje svih dokumenata na jedno mjesto
3.Indeksiranje - opis svakog dokumenta za br`i pristup
4.Dohvat - na~ini pretrage, filteri, algoritmi
5.Pristup - administriranje tko smije ~emu pristupiti

Od lipnja ove godine tvrtke Edcom, Elipsa IT i Komponenta, pod nazivom i3, nude svojim klijentima
cjelokupna softverska rje{enja, kroz sadr`aj, aplikacije
i infrastrukturu, kao i usluge dizajna, implementacije
i podr{ke korisnicima. Za implementiranje projekata
koriste vlastite resurse, vlastiti know how temeljen na
iskustvu u radu kako s hrvatskim, tako i s inozemnim
klijentima.

Nijedna ozbiljna tvrtka ne mo`e biti konkurentna ako

njeni zaposlenici gube vrijeme tra`e}i dokumentaciju,
umjesto pru`aju}i klijentima jasne ponude i odgovore na
postavljena pitanja {to br`e. Niti jedan poslodavac si ne
mo`e priu{titi da najve}i dio njegovih tro{kova odlazi na
satnice djelatnika koji najve}i dio radnog vremena tra`e
papire, a pravog efektivnog rada gotovo da i nema.

Budu}i da je svaka od udru`enih tvrtki specijalizirana

za odre|ena podru~ja, usluge koje nude sveobuhvatne
su i profesionalne.
Edcom je specijaliziran za koncepte i idejna rje{enja,
sustav smje{taja u turizmu, CMS te web-servise. U`a
specijalnost Edcom-a je web u turizmu, neovisno radi
li se o privatnom smje{taju, turisti~kim agencijama ili
hotelijerskim tvrtkama.
Stru~njaci iz Elipse specijalizirani su u ponudi CRM sustava (za pozivne centre, prodaju, marketing, pra}enje
aktivnosti korisnika), portalskih CMS sustava, sustava
za projektni management, razvojem iPhone aplikacija i
web designom.
Komponenta stru~no implementira Webshop sustave,
Loyalty programe, interaktivni online-marketing, web
dizajn, s naglaskom na grafi~ki dizajn. S obzirom na to
da je e-trgovina ve} sada{njost, a i budu}nost trgovi-

ne, za sve klijente koji zahtijevaju eCommerce rje{enja,

Komponenta je razvila mo}an i prilagodljiv alat za ponudu i prezentaciju va{ih proizvoda putem Interneta.

PROMO

Rreference u nastavku, govore o njihovom radu: www.

istra.hr, www.istra.com, www.naocele.in te www.police.
hr De Rigo Vision Hrvatska. Me|u brojnim turisti~kim
portalima i web shopovima svakako treba izdvojiti portal www.lastminute-croatia.com, www.privatni-smjestaj.hr, te stranicu prvog hrvatskog wellness portala
www.spa-wellness.com.hr, odabrane me|u 10 najboljih
u Vidi 2009. natjecanju.

44 bizdirekt rujan 2010.

Neki od zajedni~kih projekata su izrada portala Istra.hr,

izrada sustava nadzora crpki za Uslugu Pore~, Histria.
net web shop sustav, 121design.com i drugi.
Udru`ivanje tvrtki u i3 projekt kroz sinergijsko iskori{tavanje resursa i specifi~nih znanja svake
pojedina~ne tvrtke rezultira kvalitetnijom i sveobuhvatnijom ponudom koja }e, sigurni smo, zadovoljiti i
va{e prohtjeve.

EDCOM d.o.o.
Edi @u`i}
+385 52 451 189
www.edcom.hr
ediedcom.hr
Elipsa-IT d.o.o.
Adriano Bratovi}
+385 98 960 0576
www.elipsa-it.com
adrianoelipsa-it.com
Komponenta d.o.o.
@elimir Bayer
+385 91 433 8000
www.komponenta.com
zeljkokomponenta.com

www.mirakul.hr 45

Internet

Internet

Specijalizirani portali budu}nost su

hrvatskog weba
Dok brojne tvrtke propituju svoje zemaljsko poslovanje, svi koji misle globalno upravo tako i djeluju, i to kroz najglobalniji tehnolo{ki medij Internet. A`urnost, brzina i
interaktivnost kao njegove glavne prednosti, uz gotovo neograni~ene multimedijalne
mogu}nosti, ~ine ga iznimno zanimljivim medijem.
Pripremio: Kre{imir [imac

A`urnost i zanimljivost
portala igraju veliku
ulogu u privla~enju i
zadr`avanju posjetitelja.

U surovoj internetskoj poslovnoj stvarnosti Hrvatske,

dok zastra{uju}e velik broj tvrtaka jo{ ne posjeduje niti svoju web stranicu, oni koji posluju isklju~ivo
preko Interneta ili svoje poslovanje na Internet {ire,
svjesni su svih prednosti koje im on velikodu{no, ukoliko je pravilno iskori{ten, donosi. Sukladno tomu, broj
portala na hrvatskom virtualnom tr`i{tu svakoga je
dana sve ve}i. Jednako tako, svakoga je dana u svijetu
sve vi{e korisnika Interneta, a mogu}e ih je rasporediti u razli~ite interesne skupine te stupiti s njima u
kontakt, nude}i im uslugu ili proizvod upravo njima
namijenjen.
Relativno je lako portal pokrenuti, no kako ga svakodnevno odr`avati a`urnim, na koji ga na~in promovirati
te kako planirati njegov rast i pri tom osigurati prihode i dobit, iznimno je kompleksan stvarni pothvat u
ne manje okrutnom virtualnom poslovnom svijetu.
Na ova su pitanja djelomice odgovore dali vlasnici i
glavni urednici nekih od najposje}enijih hrvatskih
portala. A`urnost i zanimljivost portala igraju veliku ulogu u privla~enju i zadr`avanju posjetitelja. Svi
sadr`aji i servisi uglavnom moraju biti besplatni. Iztok
Likar, urednik portala Hrportfolio.hr, poja{njava da su
na temelju prija{njih anga`mana na vrijeme prepoznali potencijal na RH tr`i{tu, a potpomognuti ranijim
iskustvima odlu~ili su pokrenuti portal, testirati tr`i{te
i sukladno tome donosili dalje odluke te smjer razvoja.

Istra`ivanja hrvatskog web prostora

Projekt GemiusAudience mjeri posje}enosti web siteova, uz partnerske istra`iva~ke
tvrtke Valicon i Gemius S.A. koje provode istra`ivanje. Agencije, web mediji i ogla{iva~i
tako imaju mjese~ni uvid u aktualne podatke o posje}enosti hrvatskih web stranica,
{to je u kona~nici imalo utjecaj na pove}anje udjela u internetskom ogla{avanju.
Prema istra`ivanju za srpanj, najposje}eniji hrvatski portal je Net.hr sa 772 158 posjetitelja, slijedi ga Index.hr sa 691 061, a tre}i je TPortal sa 684 309 posjetitelja. U
istra`ivanju sudjeluje 276 hrvatskih internetskih stranica. Prema podatcima koje Google objavljuje preko servisa AdPlanner, najposje}eniji je Index.hr s milijun posjetitelja,
uz TPortal i Net.hr. Uz Gemius te Google Ad Planner, hrvatsko je internetsko tr`i{te
dobilo novi servis za mjerenje i uspore|ivanje posje}enosti web stranica, Snajper,
koji je pokrenula srpska tvrtka CRI. Partner im je u Hrvatskoj agencija Web.burza.
46 bizdirekt rujan 2010.

Portali do sadr`aja dolaze na razli~ite na~ine, pomo}u

vlastite redakcije, ali i suradnjom s drugim medijima.
- Portal od prvog dana ima vlastitu novinarsku redakciju koja pokriva doga|anja u Zadru i @upaniji. Uz
to sura|ujemo s nekoliko lokalnih radijskih postaja.
Sadr`aje iz Hrvatske dobivamo iz poslovne suradnje i
razmjene s brojnim regionalnim i nacionalnim portalima. Neke od poslovnih suradnji, lokalnih ili nacionalnih, mo`e se vidjeti u Listi prijatelja u footeru svake
na{e stranice. Koristimo se i specijaliziranim agencijama (Totalsport, CROPIX...) napominje vlasnik
portala eZadar.hr, Mladen Malik. U sklopu poslovne
suradnje s lokalnim i nacionalnim medijima koriste se
razmjenom bannera, radijskim jinglovima, no najkorisniji oblik promid`be je SEO optimiziran site, koji
preko tra`ilica generira najve}i promet, smatra Malik.
Usko specijalizirani portali, poput Gradimo.hr, novosti
dobivaju od klijenata i tako informiraju posjetitelje portala. Prema rije~ima vlasnika portala Slavka Mi}anovi}a,
vijesti o nov~anom kretanju u graditeljstvu i nekretninama dostavlja im Banka magazine i Poslovni.hr, dok
stru~ne ~lanke pi{u stru~njaci iz odre|enog podru~ja,
budu}i da je portal podijeljen u ovisnosti o grani u graditeljstvu, a tu su i stru~ni ~asopisi i razmjena ~lanaka,
kao i strani izvori, razni instituti i udruge.
Lokalno orijentirani portali svakako moraju imati
kvalitetan partnerski odnos s gradskim i `upanijskim
ustanovama i organizacijama. Financirani isklju~ivo
od ogla{avanja, i portali su osjetili smanjenje bud`eta
izdvojenog za marketing u ovom nepovoljnom gospodarskom razdoblju.
Mnogi jo{ uvijek nisu dostigli break-even, a oni malobrojni sretnici koji jesu, pokrenuli su portal prije jo{
uvijek aktualne krize. Najve}i problem u poslovanju
portalima (osim gospodarske krize) predstavlja tradicionalno i naplata potra`ivanja. Leon Linde, urednik portala Osijek031, izdvaja i brutalnu centralizaciju u javnom
i privatnom sektoru koja paralizira lokalne projekte poput njegova portala.

-Svjetski online medijski prostor svakako je u znatno

povoljnijoj situaciji od na{eg jer je najve}i bum do`ivio
prije nastanka ove globalne krize, {to mu je omogu}ilo da zauzme pozicije i na neki na~in sada uspje{no
opstaje o~ekuju}i povratak u normalu. Nemali broj
na{ih online medija jo{ je u razvojnoj fazi, a bez dobrog
pozicioniranja nema ni ogla{iva~a bez kojih je te{ko
beskona~no ulagati i balansirati na rubu isplativosti.
Iako }e taj proces potrajati, tr`i{te }e se u potpunosti
oporaviti, a na nama je da taj oporavak do~ekamo na
nogama, kako bi bili spremni {to ja~e sko~iti u trenutku
koji s nestrpljenjem o~ekujemo optimisti~an je Ivan
Jozi}, glavni urednik portala Profitiraj.hr. Bojan Bajgori} [anti}, direktor portala Rep.hr, misli da se premali
iznosi trenutno ula`u u ogla{avanje na webu, a ljudi
koji donose odluke o ulaganju nisu educirani i informirani o na~inu na koji web funkcionira.
- Hrvatski online medijski prostor po kvaliteti ni po
~emu ne zaostaje za razvijenim inozemnim tr`i{tima,
no ~injenica je da je prenapu~en. S obzirom da smo
pokrenuli portale u Austriji, Njema~koj i [vicarskoj te planiramo dalja {irenja, prema dosada{njim
istra`ivanjima i iskustvu mogu re}i da je tamo znatno manje internetskih stranica u odnosu na ukupno
stanovni{tvo. Zna~ajna razlika izme|u na{eg i razvijenih inozemnih tr`i{ta jest da su oni prepoznali u
marketin{kom smislu vrijednost Interneta i znatno vi{e
sredstava plasiraju kroz taj kanal, a vjerujem da }e se
isto vrlo brzo dogoditi i u Hrvatskoj - izdvaja urednica
portala @ena.hr, Petra Novosel.
Robert Sedlar, direktor portala Shop-in-zagreb.com.hr,
ka`e kako posje}enost di`u na najkvalitetniji mogu}i
na~in - odabranim sadr`ajem te pa`ljivom i pametnom
SEO optimizacijom svakog pojedinog objavljenog ~lanka ili profila pravnog subjekta te kroz razne dru{tvene
mre`e kao {to su Facebook i Twitter, gdje imaju zavidnu
potporu i interes.
Najnoviji na~in je i novo tiskano izdanje Shop In Magazin, koje tako|er pridonosi posje}enosti, ali ponajvi{e
brandingu. Kompanije i agencije moraju shvatiti da se
ciljani marketing ne zasniva samo na prvih deset portala u HR, zato postoje specijalizirani portali (u ve}ini
slu~ajeva bi kvaliteta trebala biti va`nija od kvantitete).
-Stanje u hrvatskom online medijskom prostoru te{ko
je uspore|ivati s inozemnim tr`i{tima zbog relativno
malog broja korisnika. U svakom slu~aju smatramo da
su glavni faktori potrebni za opstanak i rast na tr`i{tu
specijalizacija te pru`anje klijentu zadovoljavaju}eg
omjera cijene i kvalitete usluge. Na tr`i{tu portala za
zapo{ljavanje vjerujemo da ce uspje{ni biti oni koji
svoju poslovnu filozofiju nisu temeljili isklju~ivo na
prodaji oglasnog prostora - smatra Ljerka Ba{i}, ~lanica
Uprave portala Specijalist.hr.

Izdvojeni hrvatski portali:

www.ezadar.hr
Godina pokretanja: 2007.
Broj zaposlenih: ~etvero stalno zaposlenih, desetak suradnika
Prihod: 1.1 milijun kuna u 2009. godini
Break-even: jo{ nije postignut
Procijenjena vrijednost: od 150 do 320 tisu}a USD*
*prema izjavi vlasnika/urednika (ili staviti prema izjavi direktora Mladena Malika)
www.osijek031.com
Godina pokretanja: 2005.
Broj zaposlenih: svi su honorarno zaposleni
Break-even: o~ekuje se u 5. godini poslovanja
www.gradimo.hr
Godina pokretanja: 2005.
Broj zaposlenih: dvoje stalno zaposlenih, ostalo outsourcing
Prihod: najve}i ostvaren bio je 2008.
Break-even: portal od po~etak posluje pozitivno
www.profitiraj.hr
Godina pokretanja: 2009.
Broj zaposlenih: ~etvero stalno zaposlenih, desetak suradnika
Break-even: jo{ nije postignut
www.rep.hr
Godina pokretanja: 2009.
Broj zaposlenih: Break-even: jo{ nije postignut
Procijenjena vrijednost: od pola milijuna kuna do pola milijuna dolara*
*prema izjavi Bojana Bajgori}a [anti}a, direktora portala
www.zena.hr
Godina pokretanja: 2006.
Broj zaposlenih: 15 (stalno zaposlenih i suradnika)
Break-even: 2008.
www.shop-in-zagreb.com.hr
Godina pokretanja: 2009.
Broj zaposlenih: 6 zaposlenih i 10-ak suradnika
Break-even: u 2. godini poslovanja
www.specijalist.hr
Godina pokretanja: 2007.
Broj zaposlenih: tim od 10-ak ljudi (stalno zaposlenih i suradnika)
Break-even: jo{ nije postignut
www.hrportfolio.hr
Godina pokretanja: 2005.
Broj zaposlenih: petero stalno zaposlenih
Break-even: nakon 3. godine poslovanja
Napomena: Ve}ina sugovornika nije `eljela otkriti prihod te procijenjenu vrijednost
portala

www.mirakul.hr 47

Graditeljstvo i nekretnine

U~inkovito upravljanje energijom

Uz KNX tehnologiju do u{tede i

o~uvanja energije

Pokretanje investiranja javnog i privatnog

sektora klju~an je za oporavak
graditeljstva

Upravljanje ekolo{kim sustavom grijanja putem KNX-a pokazalo se kao klju~ni ~imbenik
profitabilnosti. U~inkoviti sustavi grijanja kao {to je toplinska pumpa dodatno se optimiraju
KNX-om.

Iako su javne investicije svedene na miminum, kako bi se prevladali negativni trendovi potrebno
je pokrenuti investiranje javnog i privatnog sektora te poja~ati izvoz gra|evinskih radova. Javni
sektor mora osigurati sredstva za ulaganja u projekte, ali prioritet treba dati manjim projektima
koji br`e vra}aju ulo`ena sredstva, potenciraju br`i razvoj cijelog gospodarstva i zapo{ljavanje.

Pi{e: Renato Krik{i}, HFC grupa

pro{irenja sustava na audio i video sustav tako|er je bio
jedan od zahtjeva zajedno sa sustavom kontrole prilaza
s prikazom, automatsko upravljanje sjenilima, zonsko
upravljanje sustavom podnog grijanja te upravljanje
ventilacijom i klimatizacijom. Godi{nji tro{kovi grijanja ove ku}e od 450 m nevjerojatno su niski: izme|u
250 i 300EUR-a.

HFC GRUPA d.o.o.

Zagreba~ka cesta 145a
10000 ZAGREB
t: + 385 1 387 3377
f: + 385 1 387 3388
www.hfcgrupa.com

Obiteljsku niskoenergetsku ku}u KNX tehnologijom

opremio je tim tvrtke HFC grupa d.o.o. iz Zagreba.
Ku}a je rezidencijalnog tipa bruto povr{ine 450m,
izgra|ena kao niskoenergetski objekt. KNX-om su
rije{ene funkcije:
Upravljanje rasvjetom
Upravljanje sjenilima
Grijanje, klimatizacija, ventilacija
Prikupljanje podataka
Nadzor potro{nje energije
Vizualizacija
Su~elja na druge sustave
Daljinski nadzor i pohrana podataka.
Tro{kovi grijanja od 300EUR-a godi{nje
Vlasnik ku}e je od samog po~etka jasno znao {to `eli.
@elio je ulo`iti u modernu, udobnu i {tedljivu tehnologiju koja }e pro}i ispit vremena. Bilo mu je va`no
da ima centralne upravlja~ke funkcije i sustav grijanja koji omogu}uje stand-by na~in rada. Mogu}nost

HFC GRUPA kao jedan od prvih u Zelenoj gradnji

48 bizdirekt rujan 2010.

Od zaklju~no 2008. godine kada je graditeljstvo imalo

najbolje rezultate svih pra}enih parametara: ukupnog
prihoda, (70 milijardi kuna), vrijednosti radova (35 milijardi kuna), zapo{ljavanje (108.260 zaposlenih) i produktivnost (32.251 euro), u 2009. godini je taj uzlazni
trend zaustavljen i zabilje`en je pad svih pokazatelja, i
to za 12% vrijednosti radova (30,7 milijardi kuna), broj
zaposlenih za 9,94% (97.503 zaposlenih) i produktivnost za 4% (31.501 euro), kako govore podatci iz HGK.

Optimalno upravljanje energijom iz okoli{a

Ju`na strana objekta jedna je od va`nih osobina ove
ku}e. Poma`e u smanjenju zahtjeva za grijanjem zimi,
ali i zahtijeva dobar sustav sjenila ljeti. Ovisno o dobu
godine, sun~evu toplinu mogu}e je koristiti do 14
sati dnevno. Ku}a se grije toplinskom pumpom zrak/
voda koja je direktno povezana s KNX-om, toplina se
skladi{ti u podnoj podlozi. Sustav grijanja ne omogu}uje samo ventilaciju, nego i potro{nju tople vodu i potrebnu toplinsku energiju. Rekuperator topline rekuperira do 90% energije iz sustava ventilacije. Izazov
za KNX bila je interakcija izme|u sustava sjenila i sustava grijanja. Niske tro{kove energije ove ku}e bilo je
mogu}e ostvariti isklju~ivo pravilnom interakcijom ta
dva sustava.
KNX ujedinjuje proizvo|a~e
Funkcije rasvjete, grijanja, ventilacije i hla|enja integrirane su KNX proizvodima. Regulatori intenziteta rasvjete i sklopnici kori{teni su za upravljanje rasvjetom,
a montirani su u elektri~ne razdjelnike. Scene rasvjete
mogu}e je aktivirati putem tipkala, zaslona osjetljivog
na dodir ili ra~unala. Pra}enje pozicije Sunca, vrijednosti temperature za potrebe sustava sjenila ostvarene
su GIRA metereolo{kom stanicom. Uklju~ivanje sjenila
u scene zajedno s rasvjetom te simulacija prisutnosti
tako|er su omogu}ene. Temperaturni profili prostorije mogu se podesiti na: ugodno/standby/no}/zabava.
Sustav podnog grijanja predstavlja glavni teret sustava grijanja. Kori{tena su tipkala s integriranim sobnim
termostatom. GIRA izvr{ni elementi kori{teni su za
sustav podnog grijanja. GIRA homeserver omogu}uje su~elje na Internet te uporabu e-mail-a i SMS-a za
upravljanje sustavom.
Kontrola i prikaz sustava izvedeni su s Homeserverom. Multiroom audio sustav proizvo|a~a REVOX
napravljen je u 12 zona upravljivim kontrolerima
GIRA dizajna.

Trend iz 2009. nastavljen je i u 2010. godini kao posljedica daljeg smanjenja investiranja privatnog i javnog
sektora. Tako je za prvih {est mjeseci ove godine smanjen broj zaposlenih na 89.986, {to zna~i da je u 18 mjeseci izgubljeno preko 18.000 radnih mjesta, odnosno
1.000 mjese~no u poduze}ima. Zajedno s obrtnicima u
graditeljstvu je bilo uposleno gotovo 150.000 djelatnika, a u prate}im gra|evinskoj industriji materijala, drvnoj industriji, prometu, trgovini itd., oko 50.000.
Kako napominje Rudolf Rom, direktor Sektora za
graditeljstvo i komunalno gospodarstvo pri Hrvatskoj
gospodarskoj komori, situacija je ista ili vrlo sli~na i
u gra|evinskim poduze}ima, obrtnicima i prate}im
sektorima, te je za pretpostaviti da je izgubljeno gotovo
30.000 radnih mjesta, odnosno oko 15%.

Novi projekti u gradnji

Kako bi se prevladali ovakvi trendovi u graditeljstvu,
potrebno je pokrenuti investiranje javnog i privatnog
sektora te jo{ poja~ati izvoz gra|evinskih radova. Javni
sektor mora osigurati sredstva za ulaganja u projekte,
ali pri tome prioritet treba dati manjim projektima koji
br`e vra}aju ulo`ena sredstva, potenciraju br`i razvoj
cijelog gospodarstva i zapo{ljavanje. Privatnom sektoru
treba osigurati olak{ane uvjete dobivanja kredita, manje
kamate i ve}u sigurnost u smislu radnog mjesta, garantiranu visinu kamata na kredite itd.

Prema posljednjim
podatcima Dr`avnog zavoda za statistiku, broj
novoizdanih gra|evnih
odobrenja na razini
dr`ave je u pola godine
ne{to manji od 5000.

-Veseli da od 2006. godine raste izvoz gra|evinskih

radova, za {to imamo iskustva i znanja, te je potrebna
sva podr{ka gospodarske diplomacije, HGK, HABOR-a,
APIU itd. kako bi se sa~uvala stru~na radna snaga i graditeljstvo kao lokomotiva cijelog gospodarstva izdvaja
Rom.
No javne investicije jo{ su uvijek svedene na minimum. Zagreba~ka statistika je u podatcima za
prvo tromjese~je objavila da je izdana 191 dozvola i
predvi|ena vrijednost od tek 435 mil. kuna. Pri pregledu godi{nje statistike vidi se da je padu pridonio privatni sektor, ali ponajprije rezanje javnih, dr`avnih i lokalnih investicija u promet i ostalu infrastrukturu. Prema

PROMO

HFC grupa kao jedan od osniva~a GBC Hrvatska Savjeta za zelenu gradnju u
Hrvatskoj, svojim iskustvom u projektiranju i izvo|enju sustava inteligentnog
upravljanja uskoro otvara KNX {kolski centar. Novoopremljen izlo`benoedukacijski prostor namijenjen je provo|enju KNX edukacijskog programa,
usavr{avanju in`enjera, projektanata i instalatera. Kako je prostor u funkciji,
prezentacije inteligentnog upravljanja u svrhu energetske u~inkovitosti, u~inci i
analize bit }e redovito prezentirani stru~njacima i javnosti.

Pripremila: Aleksandra Zrinu{i}

www.mirakul.hr 49

Graditeljstvo i nekretnine

Facility Management jo{ jedna moda

ili realna potreba?
Dva desetlje}a nakon {to je najve}e gospodarstvo svijeta, SAD, potpuno afirmiralo
novi oblik upravljanja materijalnom imovinom nazvan Facility Management, svjedoci
smo bu|enja na{eg tr`i{ta tih usluga. Iako profesija Facility Managera u nas jo{ nije
afirmirana, na tr`i{tu se budi svijest o potrebi optimizacije tro{kova onog dijela poslovanja koji op}enito ne pripada u glavnu djelatnost poduze}a, a zahtijeva zna~ajne
resurse. Kao i u slu~aju najrazvijenijih ekonomija, u nas su inicijatori razvoja FM-a
oni koji `ele dati novac za takvu uslugu privatni investitori, uglavnom strani, kojima
je ta usluga poznata, primjerice banke, osiguranja, telekomunikacije, itd.
Trenutna ekspanzija FM usluga na na{em
tr`i{tu usporediva je s onom koja se dogodila
na zapadu, me|utim na{e se tr`i{te razlikuje
od zapadnog po potpunoj imunosti javnog
sektora na usvajanje principa Facility Managementa. Na{ je javni sektor, uz mnogo
okoli{anja, po~eo spominjati outsourcing
nekih usluga i zaposlenika.
Takav outsourcing podsje}a na onaj koji je bio
nedavno u modi, kada se iz firmi izdvajalo i
potrebne i nepotrebne dijelove. FM usluge
krenule su u nas u svojim po~etcima sli~nim
putem: mno{tvo malih poduze}a koja se bave
samo ~i{}enjem ili tehni~kim odr`avanjem
prigrlili su novi izraz Facility Management kao
svoj brand. Mnogi su klijenti tih poduze}a do`ivjeli razo~aranje, me|utim ponekad
ne bez svoje krivice. Dok na zapadu vi{e ne}ete na}i ozbiljnu FM kompaniju koja
se bavi pru`anjem parcijalnih usluga, na{i vlasnici nekretnina jo{ uvijek preferiraju
polovi~na rje{enja u tehni~kom upravljanju nekretninama. ^esto se poslije provedenih natje~aja za FM usluge ukupni posao dijeli na nekoliko dijelova, ~ime se uni{tava
bit ove vrste usluga.
Kako naziv ka`e, Facility Management je
prvenstveno upravljanje. Njegova dodana vrijednost nalazi se u integraciji poslova koje treba obavljati da bi se odr`ala
funkcionalnost nekretnine (odr`avanje,
sigurnost, hortikultura, itd.). Uz integraciju tih poslova vr{i se i optimizacija tro{kova poslovanja u tom podru~ju,
koja se bez FM pristupa ne mo`e efikasno izvr{iti. Investitori koji su upoznali
prednosti pravog Facility Managementa znaju da se ne radi o brzopoteznom
rje{enju koje sprje~ava probleme, nego
se radi o sistematskoj gradnji sustava
koji transparentno rje{ava probleme, koji se stalno pojavljuju. Bez obzira na to {to
neki sumnjaju u korist FM koncepta tehni~kog upravljanja imovinom i smatraju FM
jo{ jednom prolaznom modom, ~injenica jest da ni na na{em ni na stranom tr`i{tu
ne mo`emo na}i niti jedan primjer da je vlasnik nekretnine koji je ispravno implementirao takav integralni na~in upravljanja imovinom od njega odustao.
mr. sc. @eljko Ku~i{, dipl. ing., ENERGON facility management
50 bizdirekt rujan 2010.

posljednjim podatcima Dr`avnog zavoda za statistiku,

broj novoizdanih gra|evnih odobrenja na razini dr`ave
je u pola godine ne{to manji od 5000, {to je manje od
14,2% u odnosu na isto pro{logodi{nje razdoblje.
Materijali koji {tede energiju i novac
Novi trendovi vezani uz u~inkovito iskori{tavanje
prirodnih resursa, koji nam se sve vi{e pribli`avaju,
o~ekuju primjenu i u graditeljstvu, posebice kroz
uporabu materijala koji {tede energiju. Uz stalan rast
cijene energenata, kroni~an nedostatak energije i njezinu neracionalnu potro{nju, odavno je jasno da bez
u{tede energije nema napretka i razvoja graditeljstva,
jer odr`ivost podrazumijeva nov~ano isplativ, ekolo{ki
prihvatljiv i {tedljiv na~in gradnje.
Glavna tema sajma BAU 2011, vode}eg svjetskog
trgova~kog sajma arhitekture, materijala i sistema, koji
}e se odr`ati od 17. do 22. sije~nja 2011., bit }e odr`iva
gradnja, planiranje i upravljanje zgradama. BAU 2011 }e
pokazati doprinos dobavlja~a, proizvo|a~a gra|evnih
materijala, tehnologije i sistema na temu o odr`ivosti.
Gotovo svih 1900 tvrtaka koje }e izlagati na sajmu
ponudit }e rje{enja u podru~jima inovativnih materijala, inteligentne tehnologije gradnje ili specifi~nih
modela upravljanja za suradnju gra|evinskih tvrtaka i
stru~njaka za nekretnine.
Energetski certifikat u zgradarstvu
Od 31. o`ujka na snazi je Pravilnik o energetskom
certificiranju zgrada, prema kojem je izdavanje certifikata obvezno za sve nove zgrade, a investitor ga
je du`an osigurati prije po~etaka uporabe zgrade, odnosno pu{tanja zgrade u pogon. Sve postoje}e zgrade
javne namjene, ve}e od 1000 m, moraju imati javno
izlo`eni energetski certifikat. Krajnji rok za izradu certifikata je 36 mjeseci od stupanja zakona na snagu. Za
izdavanje energetskih certifikata i energetske preglede
zadu`eni su certifikatori koji su pro{li odgovaraju}u
obuku i stekli ovla{tenje od Ministarstva. Najkasnije
danom pristupanja Republike Hrvatske u ~lanstvo EU
pri prodaji nekretnine budu}em kupcu morat }e se
dati na uvid energetski certifikat. Energetska certifikacija zgrada omogu}uje kupcu uvid u kvalitetu gradnje
sa stanovi{ta potro{nje energije. Energetski certifikat
govori koliko neka obiteljska ku}a, stan, javna zgrada
tro{e energije za grijanje po m.
Energetski razred zgrade ocjena, ima 8 kategorija od
A+ do G. U Europskoj uniji je postupak certificiranja
obvezan ve} osam godina, i zna~ajno je doprinio regulaciji cijena na tr`i{tu nekretnina.
Prilagodite `ivotni prostor svojim potrebama
Uz estetski dojam, koji je uglavnom prioritet kod
ure|enja interijera, `ivotni prostor mora biti funkcionalan i prakti~an, bez obzira na veli~inu prostora.
www.mirakul.hr 51

Graditeljstvo i nekretnine

Sve postoje}e zgrade

javne namjene, ve}e od
1000 m, moraju imati
javno izlo`eni energetski
certifikat.

Namje{taj je potrebno rasporediti na na~in da se prostor iskoristi ekonomi~no, a ujedno i kreativno. Pametnim planiranjem, pregra|ivanjem ili spajanjem prostora te dobrim rasporedom namje{taja i vrlo mali prostor
mo`e se u~initi iznimno ugodnim.
Pri ure|ivanju je va`no znati {to od prostora `elimo.
Ukoliko najve}i dio dana provodite na poslu, logi~no }ete ve}u pa`nju posvetiti ure|enju spava}e sobe i kupatila, dok }e kuhinja biti manje bitna, tako da dnevni boravak i spava}a soba mogu biti jedno. No ukoliko
u`ivate u spravljanju obroka, svakako morate imati
funkcionalnu i dobro opremljenu kuhinju.

obilje`io je kraj 2006. godine, a po~etkom 2007. po~inje

njegovo usporavanje, stagnacija tijekom godine i lagani
pad cijena do pred kraj godine.
Razina koju su cijene nekretnina imale krajem 2007.,
uz povremena kolebanja, odr`ala se tijekom cijelog
prvog polugodi{ta 2008., uz blagi rast tijekom drugog
polugodi{ta te stagnaciju na samom kraju godine. Prvih osam mjeseci 2009. godine obilje`io je pad tra`enih
cijena stanova u Zagrebu, da bi se u kolovozu dogodio
lagani rast, a od rujna ponovo pad. U prosincu u odnosu
na studeni nije do{lo do zna~ajnije promjene u cijenama stanova, da bi u sije~nju cijene pale za 1%, u velja~i
stagnirale, a od o`ujka konstantno padale.

Radi funkcionalnosti, krilna se vrata mogu zamijeniti kliznim. Multifunkcionalnost prostora jedan je
od zahtjeva suvremenog stambenog prostora. Dnevni boravak, trpezarija i kuhinja su prostorije koje se
me|usobno funkcionalno dopunjavaju i ve`u.
Pregled tr`i{ta nekretnina
Prema mjese~nom izvje{}u CentarNekretnina.net,
od po~etka mjerenja (svibanj 2006.) bilje`i se porast
prosje~nih tra`enih cijena stanova u Zagrebu za 2,9%.
Indeks vrlo jasno pokazuje trend brzog rasta, usporavanja rasta, stagnacije i po~etka pada cijena stanova u
Zagrebu. Nagli rast tra`enih cijena stanova u Zagrebu

Cijene nekretnine na Jadranu, od po~etka mjerenja, uz

povremena kolebanja bile u stalnom rastu. No u drugom polugodi{tu 2008. do{lo je do korekcije cijena i
lagane stagnacije. U prvoj polovici 2009. indeks cijena
nekretnina ponovno lagano raste, da bi u lipnju po~eo
pad koji se nastavlja do listopada, nakon ~ega po~inje
lagano rasti te ponovno lagano padati od o`ujka 2010.

Izvor: CentarNekretnina.net

Izvor: CentarNekretnina.net

Trendovi u kupoprodaji nekretnina

Jo{ uvijek nema radikalnih promjena na tr`i{tu kupoprodaje nekretnina. Kupaca je vrlo malo, investitori ne
sni`avaju cijene. Porezna uprava u Zagrebu iznijela je
podatke o padu prodaje izme|u 2007. i 2009. godine za
55%, a stanje se nije bitno promijenilo ni ove godine.
Tako je u 2007. prodano 22.600 stanova, a 2009. samo
10.000. Stanje nije bolje ni na dr`avnoj razini jer je promet pao s 65.000 na 43.000, odnosno za 34%.
Bitnije se promjene od pro{le godine nisu dogodile jer
nema novih projekata, a ni{ta zna~ajno ne}e se dogoditi
ni do kraja 2010. Cijene na tr`i{tu vrlo su raznovrsne,
jer neki cijene sni`avaju i do 30%, dok ostali ~vrsto
dr`e cijenu. U Zagrebu je i dalje oko 10.000 neprodanih
stanova, kao {to se procjenjivali i u ljeto 2009. godine
- brojka je bez pomaka jer se broj prodanih stanova odmah zamijeni novoizgra|enim.
Prema podatcima Ureda za statistiku Grada Zagreba, u
prva tri mjeseca 2010. vrijednost novih narud`bi pala
je za 27% u odnosu na isto razdoblje 2009. U tom je
razdoblju u gradnji bilo 2663 stana, dok ih je u 2009.
bilo 5648. Pozitivno je {to bi se u idu}em razdoblju na
tr`i{tu mogli pojaviti jeftiniji stanovi, a razlog tomu je
o~ekivani pad cijene zemlji{ta koje je bilo preskupo, pa
se tako dizala i cijena stanova. Stru~njaci procjenjuju da
ima prostora za pad od 20 do 30%, {to bi kao zadnji u
lancu osjetio i kupac.
Najam stanova u porastu
Potreba za najmom stana naju~estalija je u Zagrebu,
Splitu, Zagreba~koj `upaniji, Zadru, Osijeku, Istarskoj
`upaniji i Dubrovniku. Prema Crozilla.com-u mjese~na
cijena najma stana u Zagrebu, od 20 do 40 m, u prosjeku iznosi 286 eura. Za stanove veli~ine od 40 do

52 bizdirekt rujan 2010.

www.mirakul.hr 53

Graditeljstvo i nekretnine

M-Profil svoje proizvode slobodno plasira

na europsko tr`i{te

promo

M-Profil d.o.o. za proizvodnju i gra|enje, uspje{no je zavr{io proces certifikacije

sandwich panela (termoizolacijski paneli) za monta`nu gradnju objekata. Sandwich
paneli su ozna~eni CE oznakom, koja ozna~ava da su proizvodi uskla|eni s EU smjernicama, uputama i normama.

60m u prosjeku treba izdvojiti 401 euro, {to je 2,7%

manje nego u travnju. Za stan izme|u 60 i 80m cijene
se kre}u oko 522 eura. U kolovozu su se stanovi kvadrature od 80 do 120m u sredi{tu Zagreba mogli iznajmiti po cijeni koja u prosjeku iznosi 1011 eura. Za one
od 120 do 200 metara ~etvornih cijena je oko 1500 eura.

Sam proces ishodovanja trajao je nepune dvije godine. Bilo je potrebno pro}i nekoliko
faza; od prepoznavanja uskla|enih normi, uklju~enja vanjskih kontrola (provedena je
i ISO standardizacija 9001 i 14001) pa do sastavljanja tehni~ke dokumetacije te sastavljanja CE Izjave o sukladnosti. Potpisanom CE Izjavom o sukladnosti proizvoda sa
svim propisanim obvezama koje smjernice EU zahtijevaju, M-Profil sandwich paneli
dobili su tzv. putovnicu kao dopu{tenje za slobodno kretanje proizvoda Europom.
Dobivanjem CE oznake za sandwich panele M-Profil je dobio veliko priznanje za kvalitetu i postojanost svojih proizvoda, te je me|u prvim sandwich panel proizvo|a~ima,
koji ima dopu{tenje za stavljanjem CE oznake u opticaj na europskom tr`i{tu.

Najam i prodaja poslovnih prostora

Rujan je vrijeme kada se najvi{e tra`e poslovni prostori, trenutno vi{e za najam nego za prodaju. Cijene
najma uredskih prostorija iznose u prosjeku 12 eura u
Zagrebu, u Rijeci 9, u Puli 13 eura, Splitu 10, a u Zadru
11 eura. Prosje~na cijena najma u Zagrebu za skladi{ta
ili prostore za proizvodnju iznosi 7 eura po metru kvadratnom, dok se cijene za lokale kre}u u prosjeku 18
eura. Za kupnju ureda, u Zagrebu je prosje~na tra`ena
cijena po metru kvadratnome 2098 eura, u Puli 187, u
Rijeci 1445, u Zadru i u Splitu 2100 eura.

OTP 85
Lim OTP 85 ubraja se u srednje profilirane limove, budu}i da su vi{i od prosje~nih
limova koji se koriste za klasi~ne pokrove, a ipak ni`i od visokoprofiliranog lima poput OTP 150. Koristi se u sustavu ravnih krovova, sustavu kosih krovova, me|ukatnoj
konstrukciji te ostalim sustavima. Prilikom ugradnje lima OTP 85 u me|ukatnoj konstrukciji, racionaliziraju se tro{kovi gradnje kroz smanjeni utro{ak betona, manja je
visina same me|ukatne konstrukcije u odnosu na sustav s visokoprofiliranim limovima i drugo.

Za skladi{te u Zagrebu trebat }ete izdvojiti u prosjeku 1852 eura za kvadratni metar. Osim u Zagrebu,
skladi{ta ili prostori za proizvodnju najvi{e se tra`e u
Zagreba~koj i Splitsko-dalmatinskoj `upaniji. Za kupnju lokala u gradu Zagrebu trebate oko 2010 eura po
metru kvadratnome. Prema statistikama Crozilla.coma, najvi{e se tra`e uredi i ordinacije na podru~ju Centra
i Tre{njevke.

54 bizdirekt rujan 2010.

www.mirakul.hr 55

Trgova~ki centri

Trgova~ki centri

Hrvatsko tr`i{te trgova~kih centara jo{

nije (pre)zasi}eno
Kad je rije~ o izgradnji trgova~kih centara u Hrvatskoj, valja istaknuti da je rije~ o procesu
koji je zasad obilje`en teritorijalnom koncentracijom prodavaonica velikih formata u ve}im
`upanijskim sredi{tima-Zagrebu, Splitu, Rijeci, Zadru, Osijeku. No, kad je rije~ o postoje}im
trgova~kim centrima u Hrvatskoj, procjene su uglednih tvrtaka za nekretnine i developera da
neka od njih ~eka redefiniranje i repozicioniranje.
Pripremila: Aleksandra Zrinu{i}

Konkurencija je svakim danom sve ve}a,

ali kako bi se istaknuli
me|u konkurencijom
potrebno je kontinuirano raditi na oboga}ivanju sadr`aja.

Prema procjeni Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore, u zadnjih desetak godina u Hrvatskoj
je izgra|eno oko 2.000.000m maloprodajnog prostora
velikih prodajnih povr{ina, odnosno prodajne povr{ine
preko 1.000m. Uredbom o posebnim uvjetima za obavljanje trgovine na malo u odre|enim vrstama prodavaonica (N.N. br. 105/01), Hrvatska je uspostavila
kontrolu nad razvojem prodavaonica ~ija je korisna
(neto) povr{ina ve}a od 3.000m, odnosno ve}a od
1.500m, ako se prodavaonice nalaze na prostorima
koji ~ine trgova~ku cjelinu u okviru trgova~kih parkova, trgova~kih sredi{ta ili trgova~kih centara.
Danas trgova~ki centri i trgovine imaju sve ~e{}e
brojne sadr`aje kojima oboga}uju kupnju, od kafi}a
i restorana, dje~jih igraonica, mogu}nosti sportskih
aktivnosti. Potro{a~ima trgova~ki centri postaju mjesta
gdje, osim kupovine idu i radi dru`enja s prijateljima
ili na obiteljski ru~ak, mjesta cjelodnevnih dru`enja.
Trendovi i budu}nost trgova~kih centara
Milica Raku{a Martula{, direktorica sektora za trgovinu
pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, napominje da procjene ka`u kako je Hrvatska zdravo investicijsko tr`i{te
i da nije prezasi}ena, odnosno prostora za kvalitetne
nekretnine i trgova~ke centre ima. Ako se postavlja pitanje opstanka na tr`i{tu svih centara, va`no je napomenuti da uspje{nost na tr`i{tu ovisi o sljede}im faktora: kvaliteti, o {irini i dubini asortimana najmoprimaca,
o lokaciji, o sadr`aju koji se pru`a krajnjem potro{a~u.
Uz faze ulaska na novo tr`i{te postoje i etape razvoja

Ponuda hrvatskih outlet centara

Poslovni koncept outleta, koji je izvorno zami{ljen kao dobar i isplativ, u Hrvatskoj
tek treba do~ekati svojih pet minuta slave. U na{im se outletima rijetko nalazi roba
iznimno povoljnih cijena, a ~esto je ona vrlo malo ili gotovo nimalo jeftinija od aktualnih kolekcija. Ostatci kolekcija odje}e i obu}e poznatih marki trebali bi biti kupcima
dostupni do 70% povoljnije, no distributeri robe u Hrvatskoj uglavnom naru~uju
male serije robe koja se u outletu ne mo`e ni prodavati po izrazito niskoj cijeni.
56 bizdirekt rujan 2010.

trgova~kih centara, odnosno uz prvu fazu razvoja trgovine s robom {iroke potro{nje, sljede}a je faza razvoj
specijaliziranih prodavaonica, a zadnja je razvoj retail
parkova, ~ija se gradnja u Hrvatskoj jo{ o~ekuje.
-Iako se tako mo`da ne ~ini, hrvatsko tr`i{te jo{ nije
zasi}eno trgova~kim centrima u odnosu prema broju
stanovni{tva i prosjeku nekih drugih europskih gradova. Iako u Zagrebu ima vi{e centara, neki od njih su na
krivim lokacijama ili je ponuda slaba, tj. ne nude vi{e
od shoppinga. Konkurencija je svakim danom sve ve}a,
ali kako bi se istaknuli me|u konkurencijom potrebno
je kontinuirano raditi na oboga}ivanju sadr`aja. Imali smo situaciju u drugim gradovima gdje je bilo najavljeno vi{e novih projekata, {to je zaista nepotrebno,
ali investitori su bili dovoljno pametni pa su odustali
od nekih. No, u drugim ve}im gradovima Hrvatske
postoji jo{ prostora za gradnju kvalitetnih trgova~kih
centara tre}e generacije mi{ljenja je Vlaho Kojakovi},
direktor TriGranita u Hrvatskoj.
Prema rije~ima Vlatke Svedru`i}, voditeljice marketinga CC Real d.o.o.k.d., City Center one Zagreb, sukladno podatcima o prometima partnera, u prvih sedam
mjeseci ove godine bilje`i rast prometa na nivou centra
od 4,2% u odnosu na isto razdoblje lani. Na temelju
podataka s broja~a na ulazima u centar, za isto razdoblje bilje`e i porast posje}enosti od 19% u odnosu na
lani. Tako|er, bilje`e i porast od 7,5% u iznajmljivanju
izlo`benih povr{ina za promocije vanjskih partnera u
centru.
- S obzirom na pad potro{nje i sve ve}u konkurenciju,
vrlo smo zadovoljni postignutim rezultatima. Po{to u
trgovini zadnja ~etiri mjeseca u godini redovito zna~e
najaktivnije razdoblje i porast , no s obzirom na krizu, nadamo se da }emo 2010. godinu zavr{iti s oko
10% porasta prometa na nivou centra. U City Center
one Zagreb do kraja godine }e u}i dva nova branda s
atraktivnom ponudom za na{e posjetitelje najavljuje
Vlatka Svedru`i}.

Dolazak novih brandova

Prema najavama, uskoro se o~ekuje dolazak ameri~kog
Gapa, {vicarskog branda Charles Vgelea te francuskog
Decathlona, a za idu}u se godinu planira i otvorenje
H&M-a. Godine 2012. kupci nestrpljivo o~ekuju otvorenje prvog Ikea centra, a u najavi je i Zara Home.
Tako|er su najavljeni i Burger King, Kentucky Fried,
Pizza Hut i Taco Bella te Sturbucks.
Atraktivni projekti u izgradnji
Arena Centar Zagreb planira otvorenje krajem godine.
Velik broj novih modnih brandova, jedinstven dizajn te
dodatan sadr`aj, koji podrazumijeva bogatu gastronomsku i zabavnu ponudu, u kombinaciji s dobrom lokacijom i povezanosti svim sredstvima javnog prijevoza,
~init }e Arena Centar pravom oazom, ne samo shoppinga, nego i vrhunske zabave.
-Pri samom ulazu nalazi se posebno dizajniran dio
tzv. food court s velikom terasom na kojoj je okupljena gastronomska ponuda centra koja vodi do zabavnog
zone - kuglanje, kino i kafi}i. Tamo }e se nalaziti i prvi
IMAX u regiji, multipleks Blitz-Cinestar s devet dvorana od kojih }e dvije biti ekskluzivne kino dvorane
Gold Class. Krajobraz }e biti pun zelenila, a krasi ga
posebna rasvjeta, terase s kafi}ima i kioscima. Trgovi }e
ujedno spojiti Arena Centar s Arenom Zagreb, ~ija }e
sinergija tvoriti novo gradsko sredi{te. Jedna od posebnosti je sigurno i ~injenica da }e Arena Centar biti prvi
trgova~ko-zabavni centar prilago|en gluho-slijepim
osobama napominje Vlaho Kojakovi}. Shopping Centar SUPERNOVA Zagreb gradi se na preko 125.000
m ju`no od centra grada, s direktnim pristupom autocesti, ~ime }e postati jo{ pristupa~niji te }e se pove}ati
utjecaj na okolne regije. Shopping Centar SUPERNOVA Zadar otvorenje planira krajem rujna.

laznicu, na samo pet minuta vo`nje od sredi{ta grada,

uzdizat }e se Portanova na tri eta`e te 79 000 m2 bruto
povr{ine, ~ije se otvorenje planira za prolje}e 2011.
Nastavak preslagivanja maloprodajnog tr`i{ta
Glede konsolidacije tr`i{ta maloprodaje RH, podatci
GFK pokazuju da se udio 15 vode}ih trgovaca u 2002.
godini bio 37,1%, a u 2009. godini 15 trgovaca dr`i
75,3% tr`i{ta. Valja naglasiti kako koncentracija nije
nikakva hrvatska specifi~nost, jer u ve}ini europskih
dr`ava prvih 10 trgovca dr`e od 60 do 80 pa i do 90%
tr`i{ta. Tako, primjerice, u Slova~koj vode}a desetorica dr`e 70% ukupnog tr`i{ta, a u rangu Hrvatske je
Ma|arska sa 67%, dok u Sloveniji prvih 5 trgovaca dr`i
90% tr`i{ta. Vezano uz preslagivanja tr`i{ta, svjedoci
smo sve ve}e konsolidacije tr`i{ta koja rezultira preuzimanjem i strate{kim povezivanjem pojedinih trgovaca.
Tako su se u 2009. godini udru`ili CBA Udru`enje s
Narodnim trgova~kim lancem pa sad postoji Narodni
trgova~ki lanac. Nastavlja se konsolidacija tr`i{ta i tijekom 2010. Mercator-H d.o.o. preuzeo Getro d.d.

Svjedoci smo sve ve}e

konsolidacije tr`i{ta
koja rezultira preuzimanjem i strate{kim
povezivanjem pojedinih
trgovaca.

Arena Centar, Zagreb

City Centar one, Split

Shopping-centar Lumini bit }e izgra|en na glavnom, ju`nom ulazu u Vara`din iz smjera Zagreba, na
podru~ju poduzetni~ke zone Kneginec, do prolje}a
2011. godine. Prostirat }e se na 102,000mzemlji{ta s
33.000m prodajne povr{ine. Trgova~ki i zabavni centar Lumini imat }e jednu eta`u i parking od 1360 parking mjesta.
U Biogradu na Moru gradi se trgova~ko-poslovnostambeni kompleks Centar Bure, a imat }e bruto
povr{inu od 21.000 metara ~etvornih i nalazit }e se na
biv{oj lokaciji Tvornice mre`a i ambala`e. Krajem listopada otvara se City Center one u Splitu, investicija
vrijedna 140 mil. eura, sa 150 trgovina na ukupno oko
100 tisu}a kvadrata. S dolaskom brandova koji u tom
dijelu Hrvatske jo{ nisu zastupljeni, planiraju da }e
centar ubrzo postati vode}i regionalni shopping centar s posebnim dijelom za zabavu (kino dvorane, kafi}i, velika dje~ja igraonica, dodatni popratni sadr`aji).
Na zapadnom ulazu u Osijek, uz ju`nu gradsku obi-

Portanova, Osijek

www.mirakul.hr 57

Dizajn i ambalaa

Dizajn i ambalaa

ne smjerokaze, znakove i obavijesti) te uniforme, ako

se tvrtka bavi proizvodnjom, knjigom standarda }e biti
definiran i izgled ambala`e.
Komunikacijski menagement
Bez vizualnog identiteta, tvrtka ili brand bili bi bezli~ni,
neprepoznatljivi. Svrha je komunikacijskog managementa odrediti komunikacijske smjernice po ~emu
`elimo da tvrtka ili brand budu prepoznatljivi, kakvu
sliku `elimo stvoriti te na koji }emo na~in to posti}i.
Radi se, dakle, o izuzetno va`nom dijelu posla prilikom
stvaranja novog branda.
Na raspolaganju je cijela paleta raznih marketin{kih i
PR alata jednom kad postavimo osnovne komunikacijske smjernice i temelje vizualnog identiteta. Ho}emo li
se dalje orijentirati na PR tehnike poput slanja newslettera, objava za medije, konferencija ili pak marketin{ke
alate poput oglasa u ~asopisima, na televiziji, razne
evente i sl. ili se slu`iti njihovom kombinacijom, ovisi
o prirodi tvrtke ili proizvoda.

Proizvod se ra|a, raste i umire. Da bi pre`ivio na tr`i{tu, mora biti zanimljiv i

mora se za njega znati, a tek na kraju, dobro je i da bude koristan. Oslanjaju}i se
na ljudsku osobinu da primje}ujemo ono {to nam izgleda zanimljivo te sna`an
dojam koji vizualna komunikacija ostavlja na ~ovjeka, mediji koriste slo`eni
sustav percepcije ljudskog mozga te nam kao posredna sila izme|u marketinga i
korisnika prenose marketin{ke poruke, mahom vizualne.
Pripremila: Mihaela Bajkovac

Idealan odnos dizajnera

i nekog proizvoda kojeg
treba upakirati po~inje
od po~etka, kada
dizajner sudjeluje u
osmi{ljavanju
strategije.

^esto, sam proizvod ne mo`emo dodirnuti, pomirisati,

osluhnuti, ali se odlu~ujemo na kupnju zbog reklame
koju smo vidjeli na televiziji. Reklama je ne{to poput
druge ambala`e, privla~na i zavodljiva dodatna oprema
novog proizvoda koji tra`i svoje mjesto pod suncem.
Dobra reklama, bazirana na razra|enim postavkama vizualnog identiteta, ostaje dugo u svijesti korisnika. Da
bi vizualna komunikacija proizvoda bila uspje{na, potrebno je u po~etku postaviti temelje vizualnog identiteta proizvoda.
Izgradnja vizualnog identiteta
Izgraditi vizualni identitet tvrtke ili proizvoda nije nimalo lak zadatak. Zahtijeva pomno planiranje i jasne
ciljeve. Kao i u svakom projektu, kre}e se malim koracima pa kako bismo ostvarili onaj krajnji cilj postali prepoznatljivi na tr`i{tu i profitirali od prodaje, u
po~etku trebamo odrediti konstante vizualnog identi-

58 bizdirekt rujan 2010.

teta. Pritom treba biti pa`ljiv jer kada se jednom postave osnovni elementi, nije ih preporu~ljivo mijenjati.
Proizvod mo`e evoluirati, ali nije po`eljno mijenjati
kompletni vizualni identitet jer se automatski gubi ve}
ste~ena prepoznatljivost. Temeljne postavke vizualnog
identiteta uobi~ajeno se objedinjuju unutar Knjige
standarda u kojoj se definiraju osnovni elementi poput
naziva tvrtke, logotipa, slogana, boja, tipografije i sl.
Uz to, obi~no su do detalja razra|ene i razne aplikacije primjerice, na primarnim sredstvima komunikacije, poput pe~ata, posjetnica, poslovnih mapa te na
sekundarnim sredstvima poput oglasa, plakata, zastava,
natpisa na vozilima. Knjiga standarda naj~e{}e obuhva}a i pojavljivanje u medijima putem oglasa, prospekata,
letaka itd., daju}i kompletnu uputu kako nastupati
unutar odre|enih kampanja. Uz gotove proizvode poput olovaka, kapa, majica, publikacije, signalizaciju (raz-

Po~etak tiskarskog rada u Novoj

Gradi{ki zabilje`en je jo{ davne
1870. godine. Preko tiskare Bauer (1892.) i Mirko Gemberovski
(1948.) do Arce mnogo je kvalitetnih grafi~ara pro{lo kroz njezine pogone, a nebrojeno mnogo proizvoda do{lo do zadovoljnih kupaca. Iz
temelja iskustva i tradicije stasala je
Arca koja na znanju i entuzijazmu
nastavlja bogatu tradiciju grafi~kih
usluga.
Tiskara Arca grafi~ku i nakladni~ku djelatnost obavlja preko 60 godina i jedna je
od ve}ih tiskarskih ku}a u Hrvatskoj. Proizvodnju grafi~kih proizvoda ostvaruju u zaokru`enoj proizvodnoj cjelini (grafi~ka priprema, tisak, dorada, otprema) s
vrhunskom grafi~kom opremom na jednoj lokaciji u sjedi{tu tvrtke. Kvalitetu proizvoda i usluga garantira educiran i iskusan radni kolektiv.
Proizvodni program kojeg Arca nudi uklju~uje tiskanje knjiga i monografija, ~asopisa
i publikacija , etiketa i naljepnica, tiskanica i blokova, kataloga, prospekata, mapa,
plakata, cjenika, kalendara, razglednica te ostalih promotivnih materijala. Osnovna
djelatnost poduze}a je offset tisak, gdje tehnolo{kim kapacitetima i znanjem mo`e
ispuniti sve zahtjeve kupaca. Kapaciteti, iskustvo i znanje u dijelu dorade garantiraju
da }e visoka kvaliteta tiskanih araka biti dovedena do visoke kvalitete svakog novog
proizvoda uz po{tovanje zadanih rokova izrade.

Evolucija proizvoda
Iako je va`no ponavljati iste komunikacijske poruke i
biti uporan i dosljedan u tome, prilikom postavljanja
temelja novom proizvodu valja voditi ra~una o tome da
}e on neminovno do`ivjeti odre|ene promjene. Primjerice, vrlo je vjerojatno da }e se s vremenom promijeniti
tipografija, da }e mo`da u modi biti nove boje ili da }e
se vizualni identitet branda koristiti za nove i druga~ije
primjene. Brand mora biti u startu postavljen tako da
mo`e podnijeti promjene bez da to znatno utje~e na
njegovu prepoznatljivost.
Uzmimo za primjer Coca-Colu koja kao brand postoji
od 1886. godine. Gledamo li logotip, primijetit }emo
da se on nije mijenjao kroz dugu povijest postojanja
branda. Pisan je rukom te je do dana dana{njeg zadr`ao
svoj prvobitni izgled. Naravno, postoje brojne varijacije, ovisno o pozadini na koju se aplicira, no zahvaljuwww.mirakul.hr 59

promo

Kvalitetnim dizajnom do lake

izgradnje branda

Brandiranje tvrtke i proizvoda

Rije~ brand, danas poznata {irom svijeta i gotovo neprevodiva na mnoge jezike u doslovnom smislu, razvila
se od to brand cattle `igosati stoku. Brand je identitet proizvoda, usluge ili tvrtke. Pritom se ne radi samo
o vizualnom identitetu nego o ukupnosti svega {to
proizvod, usluga ili tvrtka predstavljaju. Stvoriti brand
nije lako. Potrebni su vrlo promi{ljeno planiranje, dosljednost i ustrajnost. Na neki na~in, u~imo kupce na
svoj proizvod, a s obzirom na veliku koli~inu proizvoda
i na to da se rijetko koji proizvod razlikuje, nije jednostavno posti}i diferencijaciju. Stoga je uvijek va`no
imati na umu da je jedno od osnovnih na~ela stvaranja
branda ponavljanje. Jedino ponavljanjem komunikacijskih poruka kod kupca mo`emo stvoriti naviku te
u~initi svoj brand prepoznatljivim.

Iskustvo i tradicija u tiskari Arca

Dizajn i ambalaa

Dizajn ambala`e
je specifi~an jer se radi o
izravnoj komunikaciji s
potro{a~em na
najva`nijem mjestu, u
du}anu na polici,
na prvoj liniji fronte.

Dizajn i ambalaa

ju}i svom prepoznatljivom izgledu, vrlo je zahvalan za

razne kombinacije. Ambala`a pak, u kojoj se prodavala
Coca-Cola, do`ivjela je brojne promjene. U po~etku se
to~ila na ~a{e kao osvje`avaju}e pi}e, a s potpisivanjem
ugovora o prodaji u bocama, Coca-Cola se rapidno
pro{irila. Izgled boce, najsli~niji onom dana{njem postoji od 1915.

Naravno, pojavili su se i novi na~ini to~enja konzerve,

ve}a pakiranja, plasti~na ambala`a itd. No, kao brand na
dobrim temeljima, Coca-Cola nije nimalo izgubila na
svojoj prepoznatljivosti.

prvu loptu, pitali smo Nikolu @ini}a, kreativnog direktora agencije Bruketa i @ini}:
-Dizajn, osobito onaj ambala`e, komunicira odre|ene
poruke na vi{e razina, a ho}e li to biti na prvu loptu
ili ne, ovisi o razli~itim faktorima. Dizajn ambala`e
je specifi~an jer se radi o izravnoj komunikaciji s
potro{a~em na najva`nijem mjestu, u du}anu na polici, na prvoj liniji fronte. Ambala`u treba zamijetiti na
polici, s njom se dolazi i u vizualni, ali i taktilni kontakt, ona mora u sebi sadr`avati sve relevantne poruke
o proizvodu i brandu, ali i sve nu`ne informacije o sastojcima, porijeklu, itd.
Na primjer, ambala`a koju smo radili za maslinovo ulje
Chiavalon, boca smje{tena u papirnatu vre}icu tako da
izgleda poput proizvoda s tr`nice, na jedan suptilniji
na~in pri~a o brandu koji je ekolo{ki, zdrav i doma}i.

Asocijativnost i dizajn poruke na drugi pogled

Dobrim dizajnom komunikacijske poruke prenose
se daleko neposrednije nego {to mislimo, gotovo se
usa|uju u podsvijest potro{a~a na jedan neprimjetan,
suptilan na~in. Samo biranom upotrebom boja, dizajner
mo`e prenijeti poruku pa npr. crvenu boju gotovo univerzalno u svijetu ljudi povezuju s uspjehom, snagom,
prodorno{}u, zadovoljstvom. A to je samo boja
Koliko su povezani dizajn i asocijativnost u dizajniranju ambala`e proizvoda, u smislu da se ne ka`e sve na

QR kod u slu`bi potro{a~a

Iz agencije Bruketa&@ini} iza{la je i prva ambala`a s QR kodom. O ~emu je rije~,
objasnio je Nikola @ini}:
Kako bi se potro{a~ima u{tedjelo vrijeme (i novac),
danas je prisutan trend sve ~e{}eg povezivanja
izravne komunikacije s onom digitalnom. Najnoviji primjer je QR kod. To je kod koji se mo`e nalaziti i na ambala`i pa njegovim skeniranjem putem
mobilnog ure|aja samo jednim klikom dolazite na
web stranicu istog proizvoda koja pru`a mno{tvo
informacija kojima mo`ete pristupiti ve} na prodajnom mjestu. QR kodovi na ambala`i ~esto sadr`e
informacije o porijeklu, osobito kad je rije~ o hrani,
ili ~ak recepte.
U Hrvatskoj je prva ambala`a s QR kodom ona
za Ronhill Unlimited i ponosno mo`emo re}i da
je iza{la iz na{e agencije. S njega se mo`e o~itati
specijalizirani web site koji, izme|u ostalog, pru`a
informacije o tome koji je najbli`i kafi} u kojem je dozvoljeno pu{enje, ovisno o tome
gdje se trenutno nalazite. Dakle, u budu}nosti mo`emo o~ekivati sve vi{e proizvoda
s QR kodom, kao {to pokazuju trendovi u svijetu.
60 bizdirekt rujan 2010.

proizvodu, njegovom tr`i{nom okru`enju i motivima

potro{a~a. Istra`ivanje ~esto uklju~uje ankete, fokus
grupe i sli~ne alate. Slijedi analiza i izrada strategije
kojom se definiraju klju~ne poruke za komunikaciju i
tek iz toga se dolazi do kreativnih rje{enja. Samo ukoliko je ovaj prvi dio napravljen kako treba, odnosno ako
dizajn doista proizlazi iz relevantne strategije, mo`e
do}i do uspje{nog, ili marketin{kim rje~nikom re~eno,
do efikasnog rje{enja.
Tiskarska i ambala`na industrija
Va`an segment industrijske proizvodnje je svakako tiskarska i ambala`na industrija koja je jedan od klju~nih
dijelova brandiranja svakog proizvoda. S obzirom na to
da su me|u ambala`nim materijalima najpoznatiji metal, papir, karton, valoviti karton, razni polimerni materijali (plastika), staklo i sl., samo je industrija proizvodnje polimernih materijala imala kontinuirani rast od 3%
ukupne industrijske proizvodnje u posljednjih 60 godina na svjetskoj razini. Budu}i da su mnogi ambala`ni
materijali te{ko razgradivi pa time i {tetni za okoli{,
sve se vi{e razvija i ekolo{ki prihvatljiva ambala`a.
Primjenom novih tehnologija ve} se proizvodi biorazgradiva ambala`a koja bi u najve}oj mjeri mogla zamijeniti te{ko razgradivu plastiku, a osim {to ne {teti
okoli{u, doprinijela bi i du`em o~uvanju proizvoda.

Nagrade za dizajn ambala`e

Na festivalu ambala`e FEST.A CROPAK u svibnju ove
godine dodijeljene su nagrade za najbolju ambala`u
na hrvatskom tr`i{tu CROPAK 2010 i za najbolju
ambala`u na tr`i{tu regije REGPAK 2010.
Nagrada CROPAK 2010. dodijeljena je u osam kategorija, a neki od nagra|enih bili su, za tehni~ku izvedbu,
Miran Tom~i} i Tanja Pru`ek [impovi} iz agencije Bruketa&@ini} za proizvod Ronhill Anniversary Edition
i Iva Mandi} iz BBDO-a za grafi~ki dizajn proizvoda
Male napasti integralni keks.

Rije~ brand, danas

poznata {irom svijeta i
gotovo neprevodiva na
mnoge jezike u doslovnom smislu, razvila se
od to brand cattle
`igosati stoku.

CROPAK godine, nagradu koja se dodjeljuje najbolje

ocijenjenoj ambala`i hrvatskog proizvoda osvojio je
proizvod OL Istria ekstra djevi~ansko maslinovo ulje,
dizajnerice Nikoline Su{ak iz Agrokora.
Nagradu REGPAK koja se dodjeljuje za najbolju
ambala`u na regionalnom tr`i{tu, a uklju~uje tr`i{ta
Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije, osvojili su u kategoriji Ambala`a
proizvoda, Zdenka Sir s tartufima, dizajnera Izvorke
Juri} i Nikole Futa~a, iz tvrtke Tridvajedan tr`i{ne komunikacije te u kategoriji Ambala`a serije proizvoda za
proizvod Mivela - gazirana prirodna mineralna voda,
dizajnera agencije Black and Gold Design Agency.

U redizajnu ambala`e za Fontana bombonijere, koji je

vrlo minimalisti~in, s prevladavaju}om svijetloplavom
bojom i ~etvrtastim oblicima, vrlo izravno komunicira
prepoznatljiv ~etvrtasti oblik ovih pralina, a na suptilan na~in, kroz boju, podsje}a na njihovo ledeno mint
punjenje. S druge strane, jedan vrlo izravan primjer je
dizajn za Vo}ko sokove, koji vrlo eksplicitno nagla{ava
svoj bogati vo}ni sastav jer sadr`i ilustracije svijeta
sa~injenog od vo}a. Mnogo je primjera. Za svaki dobar
dizajn mo`e se re}i da komunicira i na izravan i na suptilan na~in.
Dizajn ambala`e proizvoda
Prema rije~ima Nikole @ini}a, dizajn ambala`e je samo
jedan od kanala za komunikaciju. U tom smislu proces
dizajniranja ambala`e izgleda vrlo sli~no kao i proces
nastanka bilo kojeg drugog kanala za komunikaciju, na
primjer, kao za novinski oglas ili web stranicu. Suprotno mo`da prevladavaju}em mi{ljenju, dizajn ambala`e
nije samo likovno rje{enje koje dolazi na kraju nekog
procesa osmi{ljavanja branda. Idealan odnos dizajnera i nekog proizvoda kojega treba upakirati po~inje od
po~etka, kada dizajner sudjeluje u osmi{ljavanju strategije.
Dakle, op}enito gledaju}i, svaki proces zapo~inje definiranjem problema. Tada slijedi istra`ivanje na temelju kojega agencija dobiva relevantne uvide o samom
www.mirakul.hr 61

Poslovni stil

Poslovni stil

Ermenegildo Zegna, sezona 2010./2011.

Ermenegildo Z

Iris moda

egna, sezona 20

Moderan poslovni ~ovjek utjelovljenje

stila, uspjeha i zdravlja
Bez obzira na to jeste li ljubitelj business looka, leernog odijevanja ili sportskog stila, u korporativnim okvirima morat }ete se pridravati poslovnog koda odijevanja. Uz stilski prilago|ene modne
dodatke ipak }ete imati dovoljno kreativne slobode, kako bi svoju osobnost mogli nesmetano
izraziti.
Pripremila: Mihaela Bajkovac

Kako biste ostavili

odli~an prvi dojam,
uvijek odjenite ono
to je prili~no situaciji,
uvijek izgledajte uredno
i zapamtite manje je
vie.

62 bizdirekt rujan 2010.

Imati stila vrlo je delikatna osobina i time se ne

moe pohvaliti svatko. U najve}oj mjeri to je neto
s ~im se ra|amo (ili ne), a u neto manjoj mjeri je
nau~eno ponaanje, nametnuto drutvenim konvencijama, osobito u poslovnom svijetu. Poslovni
stil odijevanja nije toliko podloan utjecaju modnih trendova kao odje}a za leernije prigode. To u
prvom redu vrijedi za muku odje}u. Izgled standardnog odijela, koulje i kravate nije se znatno
mijenjao godinama. Modni trendovi utjecali su
ponajvie na boje i uzorke, no odlu~ite li se za bilo
koju od klasi~nih kombinacija, ne}ete pogrijeiti.
Ra~una treba voditi o tome jeste li se obukli za poslovni sastanak ili primjerice, sve~anu ve~eru.
Za ene je izbor daleko ve}i, ali isto tako i dilema to
je primjereno odjenuti u kojoj situaciji. Tako|er postoji
cijeli niz klasi~nih komada odje}e i poeljno je da uvi-

jek imate na raspolaganju barem jednu svijetlu i jednu

tamnu kombinaciju sakoa, hla~a i suknje ili haljinu.
Odjenete li koulju, ne moete pogrijeiti, no vano je
pridravati se nekoliko pravila odje}a ne smije biti
preuska, suknja prekratka, koulja ili majica predekoltirana, a potpetice previsoke.
Tako|er je vaan i izbor cipela, torbe i nakita. elite li
ostaviti ozbiljan, profesionalan dojam, za posao birajte
odje}u i obu}u u kojoj se osje}ate ugodno, koja se dobro kombinira s raznim odjevnim predmetima i koja
se lako odrava.
Osobni stil vs. stil kompanije
U zapadnom svijetu vrlo je uobi~ajeno da velike kompanije imaju to~no odre|eni kod odijevanja za svoje
zaposlenike. Taj trend sve je zastupljeniji i u Hrvatskoj,

osobito u firmama u stranom vlasnitvu. No, mnogo

je ~e}e da ne postoji propisani kod odijevanja, ali
postoji nepisano pravilo da se zaposlenici odijevaju u
skladu s funkcijom koju obnaaju te zahtjevima posla.
Time osobni stil ponekad ostaje zanemaren na osnovu
kompanijskog stila.
Prema rije~ima voditeljice odjela ljudskih potencijala
iz Vipneta, Manuele Mudrini}, u Vipnetu se cijeni individualnost, kreativnost i profesionalnost zaposlenika te u skladu s time nema strogo odre|enih pravila
poslovnog odijevanja. Njihovi zaposlenici odijevaju
se primjereno poslovnom okruenju, poziciji koju
obnaaju i u skladu s vlastitim stilom.
Isto tako, u slubenim prilikama, kada predstavljaju
tvrtku, na odre|enim doga|anjima koja zahtijevaju
poseban dress code, o~ekuje se od svakoga da se odjene
primjereno situaciji.
Radno mjesto kao odraz (radne) osobnosti
Na radnom mjestu provodimo minimalno osam sati
dnevno, to je tre}ina radnog dana. Htjeli to priznati sebi ili ne, radno mjesto tako|er odaje prili~no o
nama samima.
Ako ste zaista sretnik, imat }ete ured samo za sebe, s
vlastitim prozorom, telefonom i svoje }ete radno mjesto mo}i oblikovati prema svojim eljama, no vjerojatnije je da }ete se morati uklopiti u ostatak tima i to u
skladu s onim to vam poslodavac ponudi. Bilo da je
ured samo va ili ga dijelite s kolegama, vrlo je bitno odravati red unutar poslovnog prostora. Rezultat

10./2011.

Modni dodatci za poslovno i oputeno

odijevanje
Kako biste izbjegli uniformnost poslovne odje}e, uvijek se moete posluiti modnim dodatcima poput zanimljive kravate, marame, broa, maramice u reveru, nakita,
nao~ala pa i interesantne kape. Poslovna odje}a se ovako vrlo jednostavno moe
transformirati u leerniju kombinaciju. Potrebno je samo malo mate. Koje modne
dodatke koristi, pitali smo voditeljicu marketinga tvrtke Asseco, Maju Bajzu Ljubi~i}:
-Nama koji radimo u marketingu doputeno je kreativnost pokazivati i odje}om,
pa zato ne iskoristiti tu mogu}nost. Rekla bih da se odijevam poslovno, ali volim
kad moje kombinacije imaju dozu oputenosti, ~emu pridonose i modni dodatci.
Volim nositi razne dodatke, pa kombiniram od svega pomalo. Od nakita nosim
ogrlice i narukvice. Kombinacije upotpunjujem i rajfovima, remenima, broevima,
satovima, nao~alama, zimi rukavicama... Najvie volim marame i alove, i naravno, torbe i cipele. Odabirom spomenutih detalja nastojim unijeti osobnost u svoje
odjevne kombinacije, a najvanije mi je da se u onome to nosim osje}am dobro i
zadovoljno.
toga sigurno }e biti i ve}a radna produktivnost. Drite
li svoje radno mjesto urednim i ugodnim, bit }e vam
puno lake raditi.
Njegovan izgled - dio osobnog stila
Jeste li ~uli za izreku Izvana gladac, iznutra jadac?
Ne drite li do njegovanog izgleda, koliko god skupo
odijelo na sebe odjenuli, uvijek }ete poru~ivati upravo to. Nekoliko rije~i o njegovanom izgledu s mukog
stajalita dobili smo od Sae Jurkovi}a, direktora portala Posao.hr:

U zapadnom svijetu vrlo

je uobi~ajeno da velike
kompanije imaju to~no
odre|eni kod odijevanja
za svoje zaposlenike.

www.mirakul.hr 63

Vrhunska poslovna obu}a iz

Poslovni stil

Poslovni stil

kolekcije hrvatskog branda

Mr. Joseph

promo

Poslovni susreti uz oputanje i odmor u

Arbiana hotelu
Novootkriveni biser jadranske obale, hotel Arbiana na otoku Rabu, smjeten je u
idili~nom okruenju stoljetnog mediteranskog parka i starih zidina grada Raba. Nedavno obnovljen hotel ure|en je po najviim standardima luksuza i udobnosti. U
gurmanskom restoranu San Marino, uz fina vina bit }e vam posluene delikatese
oto~ne, mediteranske i internacionalne kuhinje. Lounge bar Marinos i Cocktail Bristol bar nude Vam uitak u jutarnjoj kavi, popodnevnom osvjeenju, aperitivu prije
ve~ere ili koktelu za laku no}. Uz idealno okruenje za odmor due i tijela, Arbiana
hotel svojim gostima prua stimulativno okruenje za obavljanje i dogovaranje poslova. U sklopu hotela nalazi se i multifunkcionalna konferencijska dvorana kapaciteta
80 osoba, sa suvremenom tehni~kom opremom. Svakom klijentu je na raspolaganju
i podrka hotelskog tehni~ara i conciergea. Za potrebe gostiju i klijenata, u hotelu se
mogu organizirati team buildinzi i seminari, jednodnevni poslovni sastanci te poslovne ili gala ve~ere. Za oputanje nakon uspjeno dogovorenog posla gostima je
na raspolaganju salon za masau, kao i mogu}nost sportskog treninga s osobnim
trenerom one on one.

-U poslovnom svijetu i u komunikaciji s poslovnim

partnerima svakako moramo potivati odre|ene standarde ako elimo izgraditi i odrati vlastiti image i ako
nam je stalo da nas poslovni partneri shvate ozbiljno.
Brigom o vlastitom izgledu pokazujemo koliko drimo
do sebe, vlastitog posla, ali i ljudi s kojima komuniciramo. Pritom svakako ima prostora za iskazivanjem
vlastite osobnosti i originalnosti - to je ~ak i poeljno,
no uredan i njegovan izgled se podrazumijeva.
U svakodnevnoj i u poslovnoj komunikaciji ljudi nas
procjenjuju na temelju prvog dojma koji se oblikuje ve} u nekoliko sekundi i to uglavnom na temelju
fizi~kog izgleda, govora tijela i op}enito vlastite pojavnosti. Upravo iz toga razloga mislim kako je vano
kontinuirano voditi brigu o sebi i biti u svom najboljem izdanju jer se prvi dojam teko moe promijeniti.
Poslovna kozmetika za svaki dan
Uz njegovanje izgleda raznim preparativnim
kozmeti~kim proizvodima, svaka }e poslovna ena,
a i poneki mukarac, uza se uvijek imati i nekoliko neophodnih kozmeti~kih proizvoda. U enskoj
kozmeti~koj torbici uvijek bi se trebali nalaziti puder, dugotrajan ru, rumenilo, ~ealj i maleno ogledalo
kako biste mogli popraviti svoj izgled. I mukarcima i
enama preporu~uje se i noenje dezodoransa i kreme
za ruke. Uz pomo} nekoliko jednostavnih trikova, u
svakoj }ete prilici izgledati besprijekorno.
Satovi funkcionalnost i estetika u jednom
Potreba za noenjem ru~nog sata manja je nego ikad.
Sa svih strana nas okruuju digitalni pokaziva~i vremena, ali ipak, ru~ni sat dodaje poseban arm svakoj
odjevnoj kombinaciji, bilo da se radi o onoj poslovnoj
ili leernoj i jednako tako ukazuje na karakter vlasnika.
Za koji }ete se od brandova odlu~iti, ovisi o tome to
traite od sata. Ako vas zanimaju lijepi modni satovi, oblikovani poput odli~nog komada nakita, bit }e
vam zanimljivi Guess, mladena~ki Marc Ecko, Fossil
i sl., a traite li neto robusnije, tu su Seiko, Cassio,
Tissot i drugi.
Poslovne torbe
Do prije desetak godina, poslovne torbe sluile su
uglavnom za razne spise, dokumente, pribor za pisanje i sl. Danas poslovna torba mora zadovoljiti jo
nekoliko funkcija. U prvom redu u torbu trebaju
stati prijenosno ra~unalo i njegova dodatna oprema.
Osigurati mjesto za dokumente i razne spise sada je
sekundarna funkcija poslovne torbe. Isto tako, iako
su poslovne torbe ve}inom bile izra|ene od kvalitetne koe, taj je materijal sve ~e}e zamijenjen ~vrstim platnom. Razlog lei ponajvie u tome to se
tehnologija mijenja velikom brzinom pa moemo
o~ekivati da }e prijenosna ra~unala budu}nosti biti
puno manja nego to su sada, a time }e i poslovna
torba doivjeti novu preobrazbu.

64 bizdirekt rujan 2010.

Cijene modela: 699,00 kn

John Richmond For Men.

Parfumerije Martimex, cijena: 313,40 kn
(EDP 50 ml)

Galko
Remeni 165,00 kn

Novi enski miris ku}e Moschino

Parfumerije Martimex, cijena: 321,90 kn
(Eau de toilette 50 ml)

Fitoval
Lijepa i zdrava kosa nije
slu~ajnost
Fitoval ampon protiv ispadanja 100 ml - 35,02 kn
Fitoval ampon protiv ispadanja 200 ml - 51,54 kn
Fitoval kapsule- 100, 88kn

Natural Lift
U~inak Liftinga U 1 Satu! Na Prirodan
Na~in!

Di Caprio Man
Kolekcija jesen/zima 2010./2011.
Cijena odijela: 2.099 kn

NATURAL LIFT 24h krema protiv bora - suha ko`a - 90,00 kn

NATURAL LIFT Hidratantni serum protiv bora - 79,00 kn

Poslovne torbe Galko

Crveni model: 1.109,00 kn
Tamnosmoe|i model: 1.599,00 kn
Nov~anik: 285,00 kn

www.mirakul.hr 65

Nautika

Nautika

Jedinstven spoj aktivnog odmora i

u`ivanja

kad je u pitanju u~enje mora. Osnovni te~aj u potpunosti sadr`i potrebno gradivo za polaganje ispita Voditelja brodice, kategorije C, za ~iju pripremu je {kola
i ovla{tena od 2009. godine. Ultra napredni program
zami{ljen je kao stepenica vi{e od osnovnog, a naglasak je na usavr{avanju jedrili~arskih znanja i mornarskih vje{tina u praksi. Traje 7 dana i od toga polaznici prva dva dana provode u Trogiru, gdje ponavljaju
prethodno ste~ena znanja te usvajaju nova. Posebna
pa`nja usmjerena je na vje`be manevriranja u praksi
(privez i odvez motorom i jedrima), rad i manevriranje
genakerom ili spinakerom

Mnoge su rije~i potro{ene na opise hrvatske obale i otoka. Fotografije koje vrijede tisu}e rije~i
nedostojno prenose njihovu stvarnu ljepotu... No jedini na~in kojim se mo`ete pribli`iti i
osobno u`ivati u ~arobnoj igri prirode jest iskusiti ju s mora.
Ultra d.o.o. jedna je
od rijetkih tvrtaka koja
vam mo`e ponuditi sve
vezano uz jedrenje.

Jedrenjem kroz obilje atraktivnih odredi{ta, impresivne arhipelage, usamljene otoke i priobalje do`ivjet }ete
izvornu i netaknutu prirodu. Jedrenje u Hrvatskoj
pru`a vam jedinstveni spoj odmora, aktivnog onoliko koliko vi to `elite, uz istra`ivanje skrivenih uvala,
prekrasnih pla`a te neizbje`nog u`ivanja u tradicionalnoj kuhinji i autohtonim vinima. Ultra d.o.o. jedna je od rijetkih tvrtaka koja vam mo`e ponuditi sve
vezano uz jedrenje: jedrili~arsku obuku, najam jedrilice, kupnju nove Beneteau jedrilice, program charter managementa i prodaju rabljene jedrilice te vrlo
uspje{no sudjelovanje na jedrili~arskim regatama svih
formata. I to iznimno kvalitetno ostvaruje ve} 15 godina. Tvrtka posjeduje charter flotu od 58 Beneteau

jedrilicakrsta{a, podijeljenih u tri charter baze: Trogir, Ka{tela-Split i Dubrovnik. Kroz charter djelatnost
Ultra sura|uje s mre`om od preko 150 agenata diljem
svijeta, od susjednih dr`ava do Australije i Novog Zelanda.

Navigacijski program logi~an je nastavak prethodna

dva programa, a vode ga instruktori s najve}im skiperskim i jedrili~arskim sta`om. U sedmodnevnom programu polaznici borave na jedrilici, uz u~enje `ivota na
moru, kao {to su pranje su|a uz ograni~enu potro{nju
vode, kuhanje brodskih jela, odr`avanje ~isto}e i reda
na brodu, uz samostalni navigacijski program, pomorske vje{tine, pra}enje meteorolo{kih uvjeta i sidrenja
izvan marine te no}nu navigaciju.

[kola jedrenja Ultra, kojom su zapo~eli posao, kao ~lan

ISSA (International Sailing School Association) nudi
svojim polaznicima certifikate priznate u cijelom svijetu koji slu`e kao dokaz o ste~enom jedrili~arskom
znanju. Osniva~ [kole jedrenja je Emil Toma{evi}, predava~ na Pomorskom fakultetu, hrvatski reprezentativac s vi{e od 20.000 nauti~kih milja u jedrenju. [kola
ima iznimno kvalitetan kadar te sura|uje s poznatim
hrvatskim jedrili~arima. [kola jedrenja Ultra zasnovana je i na vlastitom priru~niku, Toma{evi}evoj knjizi
Mornarske vje{tine, s kojom }ete usvojiti teoriju Ultra
{kole jedrenja na jednostavan i lako razumljiv na~in.

Obitelj na jedrenju uz aktivan odmor

Obiteljska jedrenja savr{en su na~in da se ~lanovi obitelji opuste i provode vrijeme zajedno, a ni{ta ne produbljuje dobre obiteljske odnose kao zajedni~ki aktivni odmori. Program je osmi{ljen za obitelji koje `ele
provesti godi{nji odmor na jedrilici te obnoviti osnove
jedrenja uz manje fizi~kog optere}enja nego na ostalim
programima {kole jedrenja. Program je prilago|en svim
uzrastima, a dnevne rute se zajedni~ki dogovaraju. Obiteljski te~ajevi manje su intenzivni od osnovnog te~aja,
no opet ne zaostaju u teorijskom obja{njenju.

[kola jedrenja Ultra svoje osnovne te~ajeve odr`ava u

gradu Trogiru, gdje je Trogirski akvatorij izabran upravo zbog vjetrovitog podneblja kojeg nikada dovoljno
66 bizdirekt rujan 2010.

PROMO

Osnovni te~aj {kole jedrenja odvija se na Beneteau

First Class 7500 - 7,5 - metarskoj tehni~ki jednostavnoj jedrilici, vrlo lako upravljivoj i osjetljivoj na svaki pokret kormila. Osnovni te~aj prvo je i najva`nije
znanje koje mo`ete ste}i o plovidbi na jedra.
Tijekom nastave kroz te~aj jedrenja usvajaju se teoretska znanja iz osnova jedrenja, aerodinamike jedra,
navigacije, manevriranja motorom i jedrima, meteorologije, izbjegavanja sudara na moru, sigurnosti...

[kola jedrenja Ultra omogu}it }e vam da samostalno

zaplovite nakon odra|enih te~ajeva i doista postanete
moreplovci koji po{tuju zakone mora. U~inite sebi uslugu i u`ivajte u ~arobnom osje}aju koje }e vam jedrenje
zasigurno pru`iti, i {to prije rezervirajte svoj termin za
rajski odmor, jer sve je vi{e onih koji se, nakon {to prvi
put isku{aju jedrenje, vra}aju svake godine iznova.

Ultra {kola jedrenja organizira i ove godine zimske vikend te~ajeve. Te~ajevi }e se odr`avati u prekrasnom
Trogirskom akvatoriju. Spavanje se organizira na luksuznoj jedrilici Beneteau First 47.7 Ston~ica, koja ima
potpuni komfor za zimsko no}enje na jedrilici.
Pridru`ite se te~ajevima, a Ultra {kola jedrenja }e se pobrinuti za sve ostalo vezano uz va{e jedrili~arsko obrazovanje. Program zimskih vikenda te~ajeva jedrenja sastavljen je prema programu osnovnog sedmodnevnog
te~aja, no sa`etijem kako bi se najva`nije gradivo savladalo u kratkom vremenu. Intenzivni program {kole
jedrenja za djelatnike tvrtke otvorit }e mogu}nosti djelatnika da kroz jedrili~arsko obrazovanje pro{ire svoje
znanje, te ujedno upravljaju jedrilicom i posadom, koja
u team buildingu predstavlja tvrtku i zaposlenike.

[kola jedrenja Ultra

omogu}it }e vam da samostalno zaplovite nakon odra|enih te~ajeva
i doista postanete
moreplovci koji po{tuju
zakone mora.

Team building uz jedrenje zajedni{tvo

na djelu
Team building je sve vi{e dio suvremenog poslovanja, budu}i da unapre|uje
me|uljudske odnose unutar tvrtke te podi`e efikasnost pojedinaca i grupa. Jedrenje
je stoga idealan odabir.
Grupni ciljevi Team buildinga su:
bolje upoznavanje me|u djelatnicima
pobolj{anje efikasnosti grupne komunikacije
stvaranje povjerenja
prihva}anje zajedni~kih ciljeva
pobolj{anje suradnje
u~inkovitiji na~ini rje{avanja problema
uskla|ivanje uloga u grupi
Individualni ciljevi Team buildinga:
savladavanje osobnih ograni~enja
pove}anje samopouzdanja i samokontrole
do`ivljaj opu{tanja
do`ivljaj uspje{nosti kroz uva`avanje u timu
izdvojenost u`ivanje u prirodi
fizi~ka aktivnost i individualna motivacija
zabava
www.mirakul.hr 67

Edukacija

Edukacija

Sve seminare pripremamo pa`ljivo i

studiozno {to je razlog na{eg uspjeha
Imamo ponude velikog broja zainteresiranih predava~a, ali smo vrlo selektivni i odabiremo
samo one koji imaju vi{egodi{nje prakti~no iskustvo u podru~ju iz kojeg dr`e predavanja te
su dokazano uspje{ni u tome. Postoji velik broj stru~njaka koji, iako imaju potrebna znanja,
ne znaju ih na pravi na~in prenijeti, i o~ekivano je da polaznici budu nezadovoljni. Na svu
sre}u, svi na{i dosada{nji predava~i izvrsno su ocjenjeni u evaluacijskim upitnicima, {to
zna~i da smo uspjeli odabrati doista najbolje.
Razgovarao: Ante Veki}

Polaznici na{ih seminara redovito dolaze iz

najve}ih i najuspje{nijih
hrvatskih tvrtaka, {to
dovoljno govori koliko
smo prepoznati na
tr`i{tu.

Kvalitetna poslovna edukacija i neprestano

usavr{avanje neophodni su za uspje{no poslovanje
te rast i razvoj tvrtaka. Ve}ina ispitanih poslodavaca
sla`e se da je kroz ulaganja u edukaciju zaposlenika ostvarilo dodatnu financijsku korist i unaprijedilo
poslovanje. Pri tome im najvi{e odgovaraju jednodnevni i vi{ednevni programi edukacija, jer smatraju da
je to optimalna duljina trajanja edukacije. Prilikom
odabira edukacijskog centra i programa edukacije i
posloprimcima i poslodavcima najbitnija je kvaliteta edukacijskog materijala te su im vrlo va`ni i cijena edukacijskog programa, kao i vrijeme odr`avanja
predavanja. Mirakul edukacijski centar uspje{no organizira specijalisti~ke seminara koji su izvrsno popunjeni unato~ gospodarskoj krizi, koja je zna~ajno
utjecala i na bud`ete namijenjene edukaciji i poslo-

vnom usavr{avanju. [to je tajna uspjeha u ovoj vrlo

zahtjevnoj djelatnosti otkrila nam je Aleksandra
Zrinu{i}, voditeljica Mirakul Edukacijskog centra.
Edukacijsku ponudu pro{irili ste novim aktualnim seminarima vezanim uz klju~na podru~ja poslovanja. [to
novoga nudi Mirakul Edukacijski centar?
U skladu s razvojem na{eg poslovanja kroz Edukacijski centar tvrtke Mirakul, pro{irili smo ponudu
specijalisti~kih seminara. Budu}i da na edukacijskom
tr`i{tu temeljito i predano, uz puno ulo`enog truda,
gradimo image koji `elimo nadalje razvijati, rastemo u
skladu s potrebama tr`i{ta. Novi seminari vezani su uz
pretpristupne fondove Europske unije, iznimno posje}en i aktualan seminar. Tu je i novi seminar vezan uz
Google alate te internetski marketing, podru~je koje
}e sve vi{e biti zastupljeno razvojem i digitalizacijom
poslovanja svih tvrtaka koje `ele biti ne samo prisutne,
ve} i konkurentne. Naravno, pripremamo i nove seminare i programe, no o tome kada do|e vrijeme.
Mno{tvo je podru~ja koja zahtijevaju edukaciju i konstantno usavr{avanje znanja, sposobnosti i vje{tina.
Kako odabirete podru~ja i teme za edukativne programe?
Svi na{i seminari su pomno odabrani i u njih je ulo`en
veliki trud i energija kako bi polaznicima pru`ili
o~ekivana, prakti~no primjenjiva znanja. Mnogi edukacijski centri organiziraju ogroman broj seminara i vode
se parolom ako pro|e-pro|e, ali to je vrlo pogre{an
na~in jer samo ru{e svoj image i pritom image djelatnosti, jer mnoge seminare otkazuju, a i one koje uspiju
odr`ati ne stignu pripremiti dovoljno kvalitetno.

Aleksandra Zrinu{i}, voditeljica Mirakul Edukacijskog centra

68 bizdirekt rujan 2010.

Nije nikakav problem najaviti tjedno po tri-~etiri seminara, no vrlo je te{ko to odraditi na kvalitetan na~in i
popuniti ih. Mi radije organiziramo dva do tri seminara
mjese~no, ali zato na{i klijenti znaju {to mogu o~ekivati
za cijenu koju pla}aju da bi i{li na te seminare i sigurni
su da }e im se ta investicija vrlo brzo vratiti kroz primjenjivanje ste~enih znanja u poslovanju.

Mislite li da i dalje stoji tvrdnja da tvrtke jo{ uvijek ne

ula`u dovoljno u obrazovanje i usavr{avanje uposlenika, {to zbog trenutne gospodarske situacije, {to zbog
neshva}anja va`nosti ovog segmenta za rast i razvoj
tvrtaka?
Optimizam donosi sve ve}a svijest poslodavaca o ulaganju u edukaciju svojih zaposlenika, a niti oni koji
tra`e posao vi{e ne sjede prekri`enih ruku ula`u u
svoje znanje i vje{tine, jer svako ulaganje u sebe dobra
je investicija. Prema istra`ivanjima, pored formalnog
obrazovanja, ve}ina posloprimaca (njih 67%) poha|ala
je i dodatne edukacije.
No prepoznaju li zaposlenici dovoljno va`nost (samo)
edukacije? Prema Va{im iskustvima, u kojoj se mjeri
zaposlenici samoinicijativno prijavljuju na seminare?
Ovisno o tome pla}a li im tvrtka edukaciju ili ne, koliko
ih se odlu~i samostalno financirati seminar?
Polaznici na{ih seminara redovito dolaze iz najve}ih i
najuspje{nijih hrvatskih tvrtaka, {to dovoljno govori
koliko smo prepoznati na tr`i{tu te o kvaliteti usluge
koju nudimo klijentima. Me|utim, drago nam je da
imamo i zna~ajan broj polaznika iz malih i srednjih tvrtaka, jer upravo taj segment predstavlja najve}u snagu
svakog gospodarstva i drago nam je {to mali poduzetnici shva}aju va`nost edukacije i poslovnog usavr{avanja.
Osim njih, ~esto imamo i polaznike koji sami pla}aju
tro{kove seminara, bilo iz razloga da im tvrtka u kojoj
rade ne `eli pla}ati stru~nu edukaciju ili su nezaposleni.
U svakoj grupi bude uvijek barem jedan polaznik koji
samostalno financira edukaciju.
Mislite li da je ~e{}i slu~aj da nadre|eni odlu~uju o
edukaciji, bez savjetovanja sa zaposlenicima?
U ve}oj mjeri to je to~no, {to opet mo`e biti i pozitivno i negativno. Ukoliko su inertni i nezainteresirani , svakako je dobro da ih nadre|eni animiraju, ali opet,
ako nisu upoznati sa stvarnim potrebama i onim {to
}e doista biti korisno za rad djelatnika, to nije dobro.
Idealno bi bilo da u zajedni~kom dogovoru odlu~uju je
li odre|eni seminar koristan, kvalitetan i primjenjiv za
razvoj tvrtke i/ili zaposlenika.
Zna~i li to }e kvalitetan seminar ponu|en tr`i{tu uvijek
imati dovoljan broj potencijalnih zainteresiranih polaznika?
Uglavnom da. No s obzirom na promjenjive tr`i{ne
okolnosti, mo`e se dogoditi da i kvalitetan seminar ne
bude u odre|enom trenutku prepoznat kao takav. [to
opet ne isklju~uje mogu}nost da se s takvim seminarom ne poku{a u nekom drugom razdoblju.
Mno{tvo je predava~a na edukacijskom tr`i{tu. Koje
kriterije mora zadovoljavati kvalitetan predava~, prema
Va{em mi{ljenju?
Imamo ponude velikog broja zainteresiranih predava~a,
ali smo vrlo selektivni i odabiremo samo one koji imaju

vi{egodi{nje prakti~no iskustvo u podru~ju iz kojeg dr`e

predavanja te su dokazano uspje{ni u tome. Mo`emo
navesti kao primjer na{e predava~e Igora Medi}a i
Jean-Pierrea Mari~i}a, koji iz vlastitog prakti~nog primjera vode polaznike kroz dobivanje sredstava iz EU
fondova, budu}i da su i sami izvukli milijun eura iz
PHARE projekta te su kasnije uspjeli pomo}i klijentima u dobivanju jo{ i vrednijih projekata vezanih uz EU
fondove.

Vrlo smo zahtjevni u

vezi stru~njaka koji vode
na{e seminare te nam
ponekad nije lako na}i
ljude za teme koje smatramo interesantnim i
potrebnim na tr`i{tu.

Tako|er nam je vrlo va`no i da imaju vi{egodi{nje

iskustvo u predavanju te da su dobro prihva}eni od
strane polaznika. Naime, postoji velik broj stru~njaka
koji, iako imaju potrebna znanja, ne znaju ih na pravi
na~in prenijeti, i o~ekivano je da polaznici budu nezadovoljni. Na svu sre}u, svi na{i dosada{nji predava~i izvrsno su ocjenjeni u evaluacijskim upitnicima, {to zna~i
da smo uspjeli odabrati doista najbolje.
Kada ste spomenuli evaluacijski upitnik, koliko je
va`an kvalitetan postupak evaluacije seminara kod polaznika? Vezano uz to, u kojoj mjeri uva`avate primjedbe i komentare polaznika?
Vrlo je bitan. Ne samo za trenutnu ocjenu pojedinog
seminara, uz komentare, pohvale i primjedbe. Jednako je tako bitan i za budu}e aktivnosti vezane uz
unaprje|enje te ispravak mogu}ih propusta ili slabijih
to~aka tijeka edukacijskog procesa seminara.
Koja su podru~ja zastupljena u seminarima koje organizirate i planirate li pro{irenja u edukacijskim programima, u skorije vrijeme? Gdje sve planirate odr`ati
seminare?
Mi se konstantno razvijamo i pripremamo nove
projekte, i u sljede}ih godinu dana o~ekujemo sna`an
rast. Trenutno pripremamo nekoliko jednodnevnih i
dvodnevnih seminara, ali i dva jaka jednogodi{nja programa, u ~iji razvoj ula`emo jako puno truda i energije.
Ali o~ekujemo da }e to i tr`i{te znati cijeniti kada te
programe ponudimo te vjerujem da }emo imati puno
zainteresiranih kandidata. Tako|er pripremamo i jednu
stru~nu konferenciju koju }emo organizirati sredinom
idu}e godine. Svim tim projektima se jako veselimo
i sigurni smo da }e biti uspje{ni. [to se ti~e mjesta
odr`avanja, jo{ uvijek nam je Zagreb najzanimljiviji, no
svakako planiramo zapo~eti s edukacijama i na podru~ju
Istre i Dalmacije.
[to vam predstavlja najve}i problem?
Nala`enje kvalitetnih predava~a! Vrlo smo zahtjevni u
vezi stru~njaka koji vode na{e seminare te nam ponekad nije lako na}i ljude za teme koje smatramo interesantnim i potrebnim na tr`i{tu. Kvalitetnih ljudi, naravno, ima, ali ~esto nemaju dovoljno prakti~nog iskustva,
{to nam onemogu}ava suradnju jer je na{ vrlo va`an
uvjet uspje{no predava~ko iskustvo, odnosno uspje{no
preno{enje znanja.
www.mirakul.hr 69

Edukacija

Poslovna edukacija danas i sutra

Zemlje poput vedske i Danske ve} tradicionalno vode brigu o edukaciji zaposlenika, to pozitivno utje~e na zapoljavanje i konkurentnost radne snage. U Hrvatskoj situacija nije tako
optimisti~na.
Pripremila: Elvira Mlivi} Bude

Pozitivan stav, motivacija te inovativnost u

poslovanju postaju sve
zna~ajniji ~imbenici u
zapoljavanju kandidata.

Prema Eurostatovim podatcima za 2009. godinu, prosje~na stopa zaposlenosti radno aktivnog
stanovnitva u Hrvatskoj u dobi izme|u 15 i 64 godine iznosila je 56,6%. Prosjek zemalja ~lanica EU
je 64,4%. Od Hrvatske su bile loije jedino Malta i
Ma|arska, a od zemalja koje nisu ~lanice EU loije su
Makedonija i Turska. To zna~i da je Hrvatska po ukupnoj stopi zaposlenosti znatno ispod prosjeka Europske unije. Na vrhu po zaposlenosti su Nizozemska s
udjelom od 77 %, te Danska, vedska i Austrija.

O~ekivanja poslodavaca
Desetlje}a rada na edukaciji zaposlenika u vedskoj i
Danskoj najbolje govore o vanosti ulaganja u nova
znanja i vjetine. S obzirom na to da je kriza u Hrvatskoj prili~no utjecala na smanjivanje budeta namijenjenih edukaciji zaposlenika, ne moemo se ne zapitati
to onda hrvatski poslodavci trae i o~ekuju od radnika. Odgovor na pitanje dao nam je Saa Jurkovi}, direktor portala Posao.hr.
Jurkovi} zaklju~uje da poslodavci trenutno najvie
trae prodajno orijentirane kandidate s iskustvom od
najmanje dvije godine. Smatra da je to svakako po-

sljedica aktualne gospodarske krize zbog koje tvrtke

pronalaze na~ine za odravanje na tritu te u ve}oj mjeri zapoljavaju kandidate koji im mogu osigurati brzi rast, odnosno prodati proizvod u to kra}em roku. Prije dvije godine, zbog deficita kvalitetnih
kandidata, jednako dobro su prolazili oni sa zavrenim
edukacijskim te~ajevima i pripadaju}im certifikatima,
kao i oni s fakultetskim obrazovanjem. Zbog velikog
broja kandidata na tritu rada, poslodavci danas
naj~e}e trae fakultetski obrazovane kandidate, sa
znanjem barem jednog stranog jezika (u turizmu i
do tri strana jezika) te informati~kim znanjem. Prema istraivanju koje je portal Posao.hr proveo u lipnju
2010. godine, sluenje stranim jezicima pokazuje se
vanijim od radnog iskustva. Naime, sve vie doma}ih tvrtaka sura|uje s inozemnim partnerima ili svoje
poslovanje iri na podru~ja izvan Hrvatske, pri ~emu
aktivno sluenje stranim jezikom postaje od presudne vanosti. Osobe koje su u potrazi za radnim mjestom u~enjem stranih jezika mogu znatno unaprijediti svoj poloaj na tritu rada, pri ~emu samo jedan
strani jezik vie nije dovoljan. Pozitivan stav, motivacija te inovativnost u poslovanju tako|er postaju sve
zna~ajniji ~imbenici u zapoljavanju kandidata. Jurkovi} naglaava da su te~ajevi i poslovna usavravanja
svakako prednost, no ne i odlu~uju}i faktor u svemu.

BRUKETA & INI] prezentiraju svoje iskustvo kao poduzetnici

Edukacijski sadraji na tritu
IGBS Zagreb poziva Vas da se pridruite doga|aju 27. rujna!
Me|unarodna diplomska kola za poslovno upravljanje Zagreb (International Graduate Business
School Zagreb - IGBS Zagreb) organizira prezentaciju
me|unarodno priznatog kreativnog dvojca Bruketa &
ini} koji }e predstaviti svoje poduzetni~ko iskustvo u
proteklih 15 godina.

promo

Marketinku agenciju Bruketa & ini} osnovali su 1995.

Davor Bruketa i Nikola ini}, a danas je to organizacija s vie od 50 kreativaca, komunikacijskih stru~njaka i
studenata s raznih strana svijeta. Ve} godinama privla~i
panju javnosti i me|unarodnih stru~njaka, a osvojila je
i preko 300 me|unarodnih nagrada.
Prezentacija, otvorena za javnost, dio je kolegija Poduzetnitvo na MBA studiju IGBS-a Zagreb.
Odrat }e se u ponedjeljak, 27. rujna, u 17.00 19.00
sati, u hotelu Arcotel Allegra Zagreb, Branimirova 29.
INFORMACIJE I PRIJAVE NA: www.igbs.hr .
70 bizdirekt rujan 2010.

Ponuda edukacijskih sadraja na tritu velika je i

raznolika, od razli~itih otvorenih te~ajeva i seminara,
zatvorenih edukacijskih treninga specijalno kreiranih
za potrebe tvrtke naru~itelja, razli~itih verificiranih
programa usavravanja privatnih poslovnih u~ilita
koji se upisuju u radnu knjiicu kao zvanje te visokih
kola sa specijaliziranim programima, poslijediplomskih i doktorskih studija na razli~itim fakultetima.
Velika ponuda na tritu zna~i i mogu}nost izbora za
pojedince i tvrtke.
U praksi su ~este dileme oko prednosti i nedostataka
formalnog i neformalnog obrazovanja.
Prof. dr. Danica Purg, direktorica i dekanica IEDCPoslovne kole Bled, objanjava da se formalno obrazovanje bavi osnovnim obrazovanjem koje je prema
zakonu obavezno ili onime to je osnovno za odre|enu
struku. Teko je govoriti o prednostima u usporedbi
s neformalnim obrazovanjem, jer to morate u~initi i
www.mirakul.hr 71

Edukacija

Prof. dr. Danica Purg, direktorica i dekanica IEDC-Poslovne kole Bled

Ne moete igrati u prvoj ligi s prosje~nim igra~ima

Trendovi u poslovnom obrazovanju tee ka kvalitetnijem osnovnom visokom obrazovanju, a sve vie i prema vjetinama vo|enja i sposobnostima koje ~ine voditelje
kreativnijima i promoviraju inovativno ponaanje ~ine}i ih sposobnima voditi ljude
druga~ijih kulturnih pozadina. Vezano za izbor edukacije, glavno pitanje koje si interesent treba postaviti je: koliko je visoko obrazovanje za mene vano i koliko sam
spreman/na u to investirati? Najbolji profesori i programi su i najskuplji. To nije teko
shvatiti. Ne moete igrati u prvoj ligi s prosje~nim igra~ima. Povlastice najboljeg kvalitetnog obrazovanja su te da moete igrati u prvoj ligi vo|enja i managementa te
da imate vie odgovora i rjeenja u kriznim situacijama. Ne znam koliko ljudi se ne
upie na nae programe zbog visoke kolarine. Poznajem mnogo ljudi koji velikim
naporima prikupljaju sredstva za pla}anje, ali su na to spremni znaju}i koliko je visoko obrazovanje za njihov ivot vano. To tako|er vrijedi i za tvrtke objanjava prof.
dr. Danica Purg, direktorica i dekanica IEDC-Poslovne kole Bled
- Na tritu je velik interes za na MBA i General Management Program (Vo|enje
poslovnih procesa). Isto je i s doktorskim studijem kojeg smo upravo pokrenuli.
Velik je interes i za Financije za nefinancijske managere. I budu}i da postajemo sve
poznatiji po naim inovativnim kompleksnim programima prema aktualnim spornim pitanjima za top managere poput promjena, identitet i vrijednosti vo|enja
(leading change, identity and values), dobivamo velik interes i od nekih velikih
multinacionalnih tvrtaka kae prof. Purg.

72 bizdirekt rujan 2010.

budu}i da je to oblik masovnog obrazovanja, uglavnom je financirano od strane vlade ili drugih slubenih
institucija. Op}enito je kvaliteta zadovoljavaju}a da bi
se dosegli dravni standardi. Neformalno obrazovanje
~esto je odabir pojedinca, prema tome je i razina motivacije i interesa mnogo via. Kvaliteta ponu|enog
obrazovanja se tako|er razlikuje, ali je zato pojedinac
slobodan odabrati eljenu instituciju i program.
eljko Franji}, prof. i stru~no-pedagoki voditelj Poslovnog u~ilita Filaks, naglaava da svaka motivirana
osoba ili tvrtka koja se odlu~i na usavravanje ili specijalizaciju mora nakon analize svojih potreba provjeriti
reference ponu|a~a edukacije te saznati vie o zadovoljstvu postoje}ih ili bivih korisnika, odnosno klijenata. Danas nije mogu}e prona}i niti jedno zanimanje u
kojem nije potrebna dodatna edukacija u skladu s trendovima na tritu ili promjenama na radnom mjestu.
Cjeloivotno u~enje postaje imperativ, a to znaju svi
oni koji uspjeno upravljaju svojom karijerom ili vode
timove prema postizanju zadanih ciljeva.
Male, srednje i velike tvrtke prema razli~itim kriterijima biraju suradnike i partnere u izvo|enju neformalnih programa edukacije. Moira Homan, Operativna direktorica Sektora za razvoj kompetencija
ljudskih resursa T-HT-a, isti~e da su kvaliteta i cijena
glavni kriteriji njihove selekcije. Vana su im edukacijska rjeenja koja svojim tehnikama, alatima te
konkretnim, pragmati~nim i kreativnim rjeenjima
omogu}uju prakti~nu upotrebljivost ste~enih znanja
u svakodnevnom radu. Interesantne su im one tvrtke
koje su u stanju edukacijske programe prilagoditi te
~esto i skrojiti sukladno specifi~nim potrebama T-HTa, kao i tvrtke koje imaju iskustvo rada s tvrtkama
iz telekomunikacijske i ICT djelatnosti. U tom segmentu svjesni su ~injenice da su kao vode}i pruatelj
telekomunikacijskih usluga u Republici Hrvatskoj
ujedno i vrlo zahtjevan partner te nemali broj puta i
same tvrtke - partneri rastu uz njih.

www.mirakul.hr 73

Edukacija

Bogata ponuda poslovnih edukacija proteklih

je godina dopunjena s
ponudom poslovnog
coachinga.

Edukacija

Dugotrajnu suradnju ostvaruju s onim edukacijskim ku}ama koje, pored kvalitete programa i na~ina
izvo|enja edukacije, kvalitete primijenjenih vjebi,
stupnja interaktivnosti i sli~no, svoj proizvod nude
po konkurentnim cijenama te ukoliko je jasan povrat
uloenog u smislu vidljivog unaprje|enja znanja i
vjetina njihovih zaposlenika. Napominju da, kao i za
sve ostale proizvode i usluge na tritu, visoka cijena
nije uvijek jamstvo kvalitete. S brzim razvojem tehnologije raste i potreba za kontinuiranim usavravanjem,
to se posebice odnosi na tvrtke i osobe kojima je core
business edukacija. Visoka kvaliteta edukacijskih usluga u odre|enom razdoblju, koja tada utje~e i na formiranje cijene, nije jamstvo kvalitete i u nekom budu}em

Obrazovni programi u Tehni~kom u~ilitu po

mjeri polaznika

promo

Tehni~ko u~ilite je ustanova za obrazovanje odraslih i predstavlja vode}u

instituciju u ovoj grani obrazovanja te kao takva omogu}uje svojim polaznicima vrhunske stru~njake i uvjete rada na podru~jima programa obrazovanja koje provodi.
Dugogodinjim radom na podru~jima prekvalifikacije, dokvalifikacije,
osposobljavanja i usavravanja u obrazovnim granama iz ekonomije,
graditeljstva, prometa, zdravstva, ugostiteljstva i poljoprivrede, kontinuirano mijenjaju kvalitativnu strukturu radnog stanovnitva i potencijalne radne snage na podru~ju Republike Hrvatske. Iznimno su ponosni
na razinu znanja i stru~nosti svojih polaznika po zavretku obrazovnog
programa, a stjecanjem dugogodinjeg iskustva razvili su vie modela
obrazovanja te su u mogu}nosti ponuditi optimalna rjeenja fizi~kim i
pravnim osobama.
Kako je obrazovanje kompleksan posao i kvaliteta ovisi o puno faktora,
od ove godine Tehni~ko u~ilite postalo je Algebra partner za Vukovarsko-srijemsku upaniju i preuzelo njihove know how metode obrazovanja u informatici. Osiguravaju brza i kvalitetna rjeenja svim klijentima
uskla|ena s njihovim potrebama i mogu}nostima.

74 bizdirekt rujan 2010.

razdoblju. Nuno je da edukacijske ku}e konstantno

unaprje|uju svoje proizvode, da su im proizvodi aktualni s obzirom na ekonomsko okruenje, da su inovativni i da prenose state of the art ekspertizu. Pored navedenog, nuno je da se ponude i one tehnike prijenosa
znanja koje }e biti maksimalno efikasne, a pod time
se podrazumijeva da se u najkra}em vremenu prenese
najve}a mogu}a koli~ina znanja koja je primjenjiva u
svakodnevnom poslu i dodaje vrijednost poslovanju.
Kako bi se uloeno isplatilo, osim kvalitete dobavlja~a,
vrlo je vano i da su zaposlenici koji poha|aju edukacije motivirani za stjecanje novih znanja, vjetina i sposobnosti, a samim time i za primjenu ste~enih znanja
na radnom mjestu. Iz tog razloga, u T-HT-u nastoje
razviti kulturu preuzimanja odgovornosti zaposlenika
za vlastiti razvoj, a istovremeno stvarati okruenje u
kojem poti~u razvoj zaposlenika.

Motivacija i spremnost na u~enje

Koliko je danas vana motivacija zaposlenika, odnosno spremnost na u~enje, potvr|uje i mr. sc.
Nataa Trojak, direktorica tvrtke Abaculus znanja
d.o.o. Trojak isti~e da je fraza o u~enju kao klju~u
uspjenosti poslovnih organizacija moda ve} izlizana, ali sama sr te izjave aktualnija je nego prije.
U~enje zaista postaje vrlo bitno i pitanje s kojim se
suo~ava velik broj managera upravo se odnosi na to
kako zaposlenike motivirati na usavravanje.
Prije svega, bitno je znati i prepoznati one zaposlenike koji su sami po sebi motivirani na stalno u~enje.
Njih ne treba motivirati, samo nagraditi i tako im
pokazati da se njihovi napori cijene. Oni koji nemaju tu motivaciju, u~enje }e prihvatiti ako se nalaze u okruenju koje ga poti~e i cijeni, a istovremeno
nagra|uje rezultate tog u~enja. To ne}e biti mogu}e
ako manager svojim primjerom ne pokae to o~ekuje
od svojih zaposlenika. Mayo i Lank, autori koji su se
intenzivno bavili u~enjem u organizacijama, dali su
objanjenje vanosti u~enja: opstanak u brzo promjenjivom svijetu ovisi o prilagodljivosti, prilagodljivost

ovisi o sposobnosti za u~enje, a ta sposobnost ovisi o

motivaciji za kontinuirano u~enje svih u organizaciju
u okviru okruenja koje podrava u~enje. Me|utim,
u~enje samo po sebi nije dovoljno. Ono mora utjecati
na ponaanje, odnosno mora se primjenjivati u praksi,
mora utjecati na razvoj, na transformaciju postoje}eg
sustava, na unaprje|enje postoje}eg stanja to u najkra}im crtama opisuje kompleksan pojam organizacije
koja u~i. Trojak tako|er naglaava da je za primjenu
nau~enog u praksi potrebno kreirati okruenje koje
karakterizira zajedni~ka vizija, timski rad, povjerenje,
pristup informacijama i kvalitetni me|uljudski odnosi.
Greke su sastavni dio procesa u~enja i poduzetni~kog
duha pa uprava mora razviti odre|enu toleranciju i
kvalitetan stav prema grekama.

Trendovi u poslovnoj edukaciji

Bogata ponuda poslovnih edukacija proteklih je
godina dopunjena s ponudom poslovnog coachinga o kojem sve vie sluamo i koji postaje trend
u Hrvatskoj. Odre|eni broj stru~njaka odlu~uje
u}i u poduzetni~ke vode upravo bave}i se ovim
atraktivnim poslom. Iako se sam pojam coachinga
~esto spominje, u praksi se nerijetko krivo shva}a. Pojanjenje je dala Elena Cvjetkovi}, direktorica tvrtke Misliona d.o.o. Coaching je proces koji
poti~e samosvijest klijenta, preuzimanje odgovornosti za sebe i svoje postupke, a kao rezultat nosi
spremnost i motiviranost na promjenu. Promjena
jest bit coachinga. Ve} u samoj definiciji sadrane
su i eventualne prepreke: kako motivirati nekoga
da osvijesti svoje potencijale i u~ini neto kako bi
dolo do njihove pune realizacije? Kako potaknuti
promjenu koja }e biti u skladu s vizijom i vrijednostima pojedinca, ali i tvrtke? Coaching je za sve
ljude, no nisu svi ljudi coachable: za rad s coachem
potrebna je spremnost priznati kako znate da ne
znate sve, odlu~nost za promjenu, otvorenost za primanje informacija o sebi, spoznaja o sebi samima,
prihva}anje i cijenjenje novih pogleda na situaciju,
svjesnost sebe u odnosu prema drugima, ali i svijest o drugima te preuzimanje odgovornosti za svoje
postupke. Do danas je provedeno niz istraivanja
o coachingu, analiza i studija: u porastu su svi parametri koji ukazuju na to da je coaching jedan od
najsnanijih procesa razvoja osobnih potencijala, to
u kona~nici daje i vrlo mjerljive rezultate poslovnog
napretka. Postoji mnotvo podataka koji ukazuju
da proces coaching unutar tvrtke doprinosi porastu produktivnosti, poboljanju odnosa s kupcima,
zadravanju klju~nih ljudi na klju~nim pozicijama,
smanjenju trokova i porastu profitabilnosti tvrtke.
Osobe koje su uklju~ene u proces coachinga naj~e}e navode sljede}e prednosti: osobni rast i razvoj,
bolju komunikaciju s dionicima unutar i izvan tvrtke, bolje razumijevanje i upravljanje timovima,
smanjenje sukoba na radnom mjestu, ja~anje odnosa
www.mirakul.hr 75

Edukacija

vatnog i poslovnog, isprobavanje novih ideja u povjerenju i sigurnom okruenju te poveanje razine
zadovoljstva svojim radom.

Potrebe u budu}nosti

Uvo|enjem programa
neformalne edukacije,
proteklih je godina
dolo do velikog rasta
potranje za edukacijskim sadrajima.

s kupcima/korisnicima usluga. Aktivnosti coachinga,

kao rada 1:1 u povjerljivom odnosu coach/klijent,
usmjeravaju se prema postizanju dogovornih ciljeva, i za osobu uklju~enu u proces, ali i za tvrtku - u
odnosu povjerenja, a u skladu s ciljevima prednosti
mogu biti: bolja poslovna komunikacija, verbalna
i neverbalna, ispravno postavljanje ciljeva, vjetije
prezentiranje, via razina asertivnosti u javnom
nastupu-vodstvo i motivacija pojedinaca i timova,
reagiranje u kriznim situacijama, bolje upravljanje
sobom u vremenu, umjenije upravljanje promjenama, rast osobne uinkovitosti, samomotivacija,
motivacija pojedinaca i timova, bolja ravnotea pri-

Uvo|enjem programa neformalne edukacije proteklih je godina dolo do velikog rasta potranje za
edukacijskim sadrajima. Pojavom krize na hrvatskom tritu, smanjile su se potrebe, a i dolo je do
razli~itih promjena na tritu radne snage.
Jurkovi} zaklju~uje da se u narednom razdoblju
o~ekuje prestanak krize, uslijed ~ega }e se poslodavci opet morati boriti za kvalitetne kandidate. Problemi mogu nastati zbog demografske slike, odnosno
pomanjkanja mlade radne snage, to zna~i da }e starije osobe biti pod pritiskom dodatnog usavravanja
i dueg radnog staa. Pored toga, svjesni ~injenice da
ulaganje u znanje i inovacije odrava gospodarstvo
konkurentnim, za o~ekivati je da }e najve}u potrebu
za kvalitetnim kadrom imati tehnoloke tvrtke. To se
posebice odnosi na one koje su zasnovane na inovacijama i koritenju suvremenih tehnologija te na povezivanju industrija nove generacije. Tako|er, ukoliko
se pokrenu zna~ajnija ulaganja u obnovljive izvore
energije i ekologiju, me|u najtraenijim kadrom bi
se mogli na}i inenjeri, fizi~ari i ostali znanstveni
stru~njaci.

Altius: savjetovanja iz financija, ra~unovodstva, poreza i kontrolinga

Netko je davno rekao: znanje je najve}e bogatstvo. Ova izreka i te kako vrijedi u poslovanju. Ondje se konkretna znanja moraju primjenjivati u
svakodnevnom radu kako bi se dosegnuo glavni cilj poduze}a i poduzetnika - u~inkovitost ulaganja.
Altius savjetovanje, poduze}e iz Zagreba, svojom ponudom edukacija i savjetovanja iz podru~ja poslovanja, nudi upravo to: pomo} pri usvajanju znanja iz podru~ja financija, ra~unovodstva, poreza, kontrolinga i tzv. mekih vje{tina.
Ono {to `elimo dati na{im klijentima su rje{enja, metodologija i alati za pobolj{avanje njihovih poslovnih rezultata. U dana{njim uvjetima
uspje{no poslovanje doista nije lako. Biti poduzetnik uklju~uje u prvom redu ekonomski aspekt, vezan uz profit. Dakako, ekonomska znanja
stje~u se redovitim {kolovanjem i u samom poslu, no educirati se treba prakti~no cijeli radni vijek, ka`e suvlasnica Altiusa Snje`ana Kolombo.

promo

U Altiusu vjeruju da je stalno usvajanje novih i specifi~nih znanja nu`no i zaposlenicima i upravlja~koj strukturi. Zato su njihove edukacije namijenjene vlasnicima i
menad`mentu. Primjerice, tijekom cijele godine organiziraju se seminari iz podru~ja
kontrolinga, bez kojeg, tvrde u Altiusu, danas vi{e nema uspje{nog poslovanja. Altiusovi kontroleri, ~iji je zadatak uvo|enje, implementacija i razvoj kontrolinga, rado
}e posjetiti upravu poduze}a i prezentirati joj korist koju poduze}e mo`e imati od
uspostavljanja kontrolinga. Suvlasnica Altiusa nagla{ava: Osim iz kontrolinga,
na{i stru~njaci }e pomo}i i savjetovanjem iz podru~ja financijskog, tro{kovnog,
upravlja~kog i forenzi~nog ra~unovodstva, poslovnog planiranja, izvje{tavanja i analize, kao i iz poreznog podru~ja. Znanje pod krovom Altiusa - za{to ne?

Altius tijekom cijele godine organizira stru~ne skupove na

kojima menad`eri i vlasnici poduze}a usvajaju nova znanja
76 bizdirekt rujan 2010.

Altius savjetovanje d.o.o.

Maksimirska 5, 10000 Zagreb
www.altius.hr ; e-mail: infoaltius.hr
tel: 01 4852 762
www.mirakul.hr 77

Automobili

Automobili

Svjetska proizvodnja automobila

ve}a za 13%
Otvaranje novih tr`i{ta automobila s pove}anom kupnjom rezultirala su najavama stru~njaka kako
}e do kraja 2010. godine proizvodnja automobila biti ve}a za 13% u odnosu na proteklu godinu. U
Hrvatskoj je u kolovozu prvi put ove godine prodano vi{e novih automobila nego u istom mjesecu
pro{le godine. Dolaze li i kod nas bolja vremena za autoindustriju?
Pripremila: Aleksandra Zrinu{i}

Proizvo|a~i se bore za
svakog kupca, a one
potencijalne nastoje
osvojiti novitetima u
ponudi.

PROIZVO\A^

kom.

Opel

3405

13,06%

Volkswagen

3017

11,58%

Chevrolet

2129

8,17%

Renault

2117

8,12%

Peugeot

1909

7,32%

Hyundai

1548

5,94%

[koda

1527

5,86%

Ford

1448

5,56%

Citroen

1295

4,97%

10

Mazda

782

3,00%

11

Suzuki

753

2,89%

12

Toyota

731

2,80%

13

Kia

698

2,68%

14

Dacia

690

2,65%

15

Nissan

552

2,12%

16

Seat

541

2,08%

17

BMW

516

1,98%

18

Fiat

498

1,91%

19

Audi

482

1,85%

20

Mercedes

466

1,79%

21

Honda

364

1,40%

22

Volvo

106

0,41%

23

Smart

83

0,32%

24

Lada

71

0,27%

25

Mitsubishi

60

0,23%

26

Lancia

46

0,18%

27

Saab

35

0,13%

28

Alfa Romeo

33

0,13%

29

Subaru

30

0,12%

30

Mini

27

0,10%

31

Ostali

105

0,40%

26064

100%

UKUPNO

Registrirani automobili u prvih 8 mjeseci 2010.

Izvor: Promocija Plus
78 bizdirekt rujan 2010.

Prema podatcima agencije Promocija plus, u kolovozu ove godine registrirano je 2663 vozila, a u pro{loj
u istom razdoblju 2430. U prvih osam mjeseci 2010.
ukupan broj registriranih automobila bio je 26064, dok
je za 2009. godinu ipak bilo vi{e registracija 32429.
[to nas o~ekuje do kraja 2010.?
Tehni~ke i dizajnerske inovacije uvijek privla~e pozornost na autotr`i{tu. Proizvo|a~i se bore za svakog
kupca, a one potencijalne nastoje osvojiti novitetima
u ponudi. Od samog osnutka kompanije davne 1810.
godine, Peugeot je poznat kao automobilska marka bogata inovacijama. Peugeot }e biti prva marka koja }e
idu}e godine u Europi komercijalizirati Ion 100 %
elektri~ni automobil.

-[to se ti~e dizajna, Peugeot modeli se ne razlikuju od

ostalih samo po svojoj ljepoti, ve} i po intenzivnim
emocijama i u`itku u vo`nji koje pru`aju. Najbolji
primjer za to je na{ novi sportski coup RCZ, koji
je progla{en najljep{im automobilom godine - izdvaja Dijana ]oso, iz Odnosa s javno{}u tvrtke Peugeot
Hrvatska d.o.o.

ma i kreativno{}u pridonijeli izvrsnim rezultatima u

prodaji nagla{ava Damir Gavran, Direktor Opela za
Hrvatsku, Sloveniju te Bosnu i Hercegovinu.

tr`i{ni udio lakih komercijalnih vozila kao u 2009. godini, koji iznosi oko 9% - pojasnila je Dijana ]oso iz
Peugeot Hrvatska d.o.o.

Opel uskoro po~inje s prodajom cijele palete novih

modela. Tu su nova karavanska izvedba nove Astre,
nova Astra Sports Tourer, nova Meriva, Insignia diesel s pogonom na 4 kota~a u karavanskoj, ali i verziji s
~etiri ili pet vrata te novi Movano.
Prema rije~ima Dra`ena Sensendorfera, voditelja
prodaje tvrtke Herbst d.o.o., sukladno tr`i{nim kretanjima, ve}ina automobilskih zastupnika bilje`i pad
prodaje na razini oko 40% u odnosu na isto razdoblje
pro{le godine, a sli~an je rezultat i u Nissan-u.

Facelifting novi izgled starih modela

Mercedes se odlu~io na promjenu izgleda modela CL.
Od dizajnerskih noviteta izdvajaju se redizajnirana
prednja i stra`nja svjetla, upotreba LED tehnologije,
maska motora, novi retrovizori i branici. Unutra{njost
je upotpunjena novim materijalima i kombinacije boja
s ambijentalnim osvjetljenjem te multifunkcijskim
upravlja~em. Najve}u novost s tehni~ke strane ~ini
dolazak novog 4,6-litrenog V8 bi-turbo motora snage
435 KS i maksimalnog momenta od 700 Nm.

-No razloga za zadovoljstvo ipak imamo jer je na{ model Qashqai i dalje vrlo tra`en, pa je u prvoj polovici
godine prodano ~ak 300 vozila, {to je uvjerljivo najbolji rezultat u klasi. Pozitivna kretanja vjerujemo da
}e pobuditi i na{ novi model Juke koji slijedi smjernice
Qashqai-ja, a konkurenciju nadma{uje inovativnom
koncepcijom i do sada nevi|enim dizajnom izdvaja Sensendorfer. Krajem godine predstavit }e i novu
~etvrtu generaciju gradskog modela Micra, koja je
prvi Nissanov globalni automobil, jer }e se prodavati
identi~an u preko 170 zemalja svijeta.

I Nissan na SUV-u X-Trial donosi novosti preinake

vanjskog izgleda kroz redizajn re{etke prednjeg dijela,
svjetala, kao i pove}anu funkcionalnost unutra{njosti,
uz aerodinami~ke i mehani~ke novine. Tu je i LED tehnologija. Smart ForTwo za idu}u godinu priprema
novi izgled koji }e imati premijeru na autosalonu u
Parizu. Najva`nije izmjene bit }e novi materijali u
unutra{njosti, nove boje karoserije te {tedljiviji motori. Renoviranje tre}e generacije Toyote RAV4 donosi
druga~iji dizajn s novim farovima, maskom i branicima, dok je unutra{njost prilago|ena voza~u na najbolji
mogu}i na~in, uz pobolj{ane vozne karakteristike.

Noviteti u ponudi gospodarskih vozila

Kupci gospodarskih vozila najvi{e su pogo|eni ekonomskom krizom. Posebno se to odnosi na srednje i
manje firme, vezane uz gra|evinski sektor, ~ije su se
narud`be dostavnih vozila svele na minimum.

Opel je marka broj jedan u Hrvatskoj ve} {est godina

pa samim tim ima puno pojedina~nih uspjeha. Astra je
obilje`ila automobilsku 2009. godinu i prvu polovicu
2010. u Hrvatskoj. Pa`nju zaslu`uje i Corsa, koja je uz
Astru me|u tri najprodavanija modela automobila u
Hrvatskoj.

-Marka Volkswagen gospodarska vozila pove}ala je

svoj tr`i{ni udjel s 15,26% na kraju 2008. godine na
sada{njih 19,04% (stanje 30.06.2010.). Time su kupci
lakih gospodarskih vozila jasno dali do znanja da u
te{kim vremenima vjeruju u kvalitetu Volkswagena
i profesionalnost njegove prodajno-servisne mre`e u
Hrvatskoj. Odluku smo im olak{ali brojnim pogodnostima, koje su imale cilj olak{ati nabavu na{ih proizvoda (specijalne serije, prodajne akcije, posebni uvjeti
financiranja, i sl.). O~ekujemo ne{to ve}u potra`nju
na jesen i krajem godine, tako da predvi|amo ukupno
tr`i{te lakih gospodarskih vozila u Hrvatskoj u 2010.
na 2.600 do 2.700 vozila (za usporedbu 4.705 u 2009.
i 9.176 u 2008.) optimisti~an je Vladimir Star~evi},
direktor marke VW Gospodarska vozila.

-Dobri rezultati ne posti`u se slu~ajno, plod su predanog rada i za uspjeh su zaslu`ni mnogi. Najva`niji su,
naravno, odli~ni modeli, pravilno odabrani i usmjereni
na potrebe hrvatskih kupaca. Klju~ni faktor je i sna`na
mre`a Opelovih partnera izgra|ena u zadnjih desetak
godina s izuzetno pozitivnim stavom i energijom. Tu
je i mali tim izvrsnih i predanih stru~njaka koji rade u
predstavni{tvu Opela, a koji su tako|er svojim ideja-

Cijela 2010. godina, a posebno njen kraj, obilje`eni su

Volkswagen gospodarskim vozilima: po~etkom godine
uveden je novi Transporter, na jesen }e se predstaviti
nova generacija Caddyja, a krajem godine pojavit }e se
i Volkswagenov pick-up Amarok.
-Tr`i{te lakih komercijalnih vozila u Hrvatskoj u prvih
{est mjeseci ove godine prepolovilo se u odnosu na isto
razdoblje pro{le godine, a Peugeot je uspio zadr`ati isti

U rujnu }e se na tr`i{tu pojaviti i verzija modela RCZ

s benzinskim motorom od 200 ks. Na salonu automobila u Parizu u listopadu ove godine, prvi put }e javnosti pokazati model 508 novu cestovnu limuzinu, koju
}e komercijalizirati u Europi po~etkom 2011. godine.

Tr`i{te lakih komercijalnih vozila u Hrvatskoj u

prvih {est mjeseci ove
godine prepolovilo se u
odnosu na isto razdoblje pro{le godine.

Tr`i{te luksuznih automobila

Me|u premium automobilima po broju prodanih i
dalje je na vode}em mjestu BMW, koji je u drugom
tromjese~ju ostvario nagli rast dobiti zbog oporavka
na ameri~kom tr`i{tu te rastu potra`nje za luksuznim
automobilima u Kini. Njema~ki proizvo|a~ automobila
Audi u prvoj polovici godine ostvario je rekordnu operativnu dobit ve}u od 1,3 milijarde eura, {to predstavlja godi{nji rast od 62%. Promet je pove}an za 21%
i iznosi 17,6 milijardi eura, dok su za 19% pove}ane
isporuke i to na 554.939 vozila. U Audiju najavljuju
da }e u ovoj godini isporu~iti vi{e od 1,08 milijuna automobila.
[to se ti~e luksuznih vozila na na{im prostorima, u
Hrvatskoj je u prvih osam mjeseci ove godine prodano
19 vozila marke Porsche, 13 Lexusa, 12 Jaguara, ~etiri
Aston Marina, jedan Maserati.
Najja~a svjetska tr`i{ta automobila
Prema tr`i{nim pokazateljima, Brazil bi ove godine mogao nadma{iti Njema~ku i postati ~etvrto po
veli~ini tr`i{te automobila na svijetu, budu}i da su
banke smanjile kamate i olak{ale uvjete kreditiranja. Lak{i pristup kreditima u najve}oj privredi Ju`ne
Amerike pove}ao je broj potencijalnih kupaca za vi{e
od 50%. Njema~ka je u posljednjem desetlje}u bila
tre}e po veli~ini tr`i{te automobila na svijetu, poslije
SAD i Japana, dok se Kina trenutno nalazi na prvom
mjestu. Zahvaljuju}i izvozu u Brazil, ali i pove}anju
www.mirakul.hr 79

Poslovni kalendar

Automobili

Njema~ki proizvo|a~
automobila Audi u prvoj
polovici godine ostvario
je rekordnu operativnu
dobit ve}u od 1,3 milijarde eura.

prodaje na doma}em tr`i{tu, argentinska autoindustrija o~ekuje da }e 2010. biti najbolja u povijesti. O~ekuje
se da }e se proizvesti 32% vi{e automobila nego pro{le
godine, a gotovo 90% izvoza odnosi se na Brazil.
PricewaterhouseCoopers prognozira da }e svjetska
proizvodnja putni~kih automobila 2014. godine biti
50% ve}a nego u razdoblju prije krize. Kina }e ostati
vode}i svjetski proizvo|a~, dok }e ameri~ki i japanski
automobilski koncerni u svjetskoj proizvodnji sudjelovati s po 10%. Svjetska proizvodnja automobila }e se
2010. godine pove}ati za 13% u odnosu na 2009., na
64,5 milijuna vozila.
Ocjenjivanje sigurnosti kako se provodi test sudara
Euro NCAP jest program sustavne provjere sigurnosti putnika i sigurnosnih elemenata novih automobila
prilikom sudara, a od 1997. godine provodi se u Europi. Prema zakonu, svi novi modeli automobila moraju
zadovoljiti odre|ene minimalne kriterije sigurnosti
prije nego krenu u prodaju, a zahvaljuju}i kvalitetnom
radu usmjerenom k pru`anju informacija prvenstveno kupcima novih automobila, Euro NCAP je postigao
da proizvo|a~i prilikom konstruiranja novih modela
ulo`e zna~ajne napore k povi{enju sigurnosnih standarda, te se u tome ~ak i natje~u. Vrste testova sudara
su frontalni sudar pri brzini 64 km/h, bo~ni sudar pri
brzini 30 km/h, bo~ni udar u stup pri brzini 18 km/h
te nalet na pje{aka pri brzini 40 km/h.
Pomo} na cesti {to u slu~aju kvara ili nezgode?
Uslugu AMC Asistencije pomo}i na cesti mo`ete
zatra`iti pozivom na besplatni broj telefona 0800 18
18, pod uvjetom da je u trenutku nastanka potrebe za
uslugom ~lan upravljao automobilom, da se nalazio

u automobilu te da je pri~ekao pru`anje usluge. Pri

tra`enju pomo}i na cesti, voza~ je du`an dati ~lanski
broj ili ime i prezime, marku i registarsku oznaku vozila te {to to~niju informaciju o lokaciji gdje se nalazi
i o kakvom se kvaru na vozilu radi. AMC call centar
}e nakon provjere podataka organizirati pomo} na najbolji i najbr`i mogu}i na~in, upu}uju}i najbli`e interventno vozilo na mjesto doga|aja.
Slu`ba pomo}i na cesti HAK-a od svibnja se mo`e dobiti na novi broj 1987. Poslove popravka kvara osobnog vozila na cesti obavlja 28 autoklubova i HAK neposredno na 45 lokacija. Poslove uklanjanja i prijevoza
vozila HAK obavlja anga`iraju}i vozila i zaposlenike
autoklubova, odnosno ugovornih suradnika.
Portali za prodaju automobila
I oni koji kupuju i oni koji samo gledaju ~esto posje}uju ove portale, koji su barometar cijena i ponude.
Dok ve}ina donosi pregled proizvo|a~a, modela i cijena rabljenih automobila, www.vidiauto.hr izme|u
ostalih sadr`aja donosi i cjenik svih automobila na
tr`i{tu, te je jedini hrvatski interaktivni cjenik u koji
unosite svoje kriterije te saznajete {to se i po kojim cijenama nudi. S vi{e od 1300 aktualnih modela donosi i
osnovne tehni~ke podatke o svim dostupnim automobilima na hrvatskom tr`i{tu. Portali www.autoosijek.
com i www.4kotaca.net tako|er donose pregled novih i
izdvojenih vozila autoku}a te rabljenih vozila.

Od ostalih portala, tu su www.automotozilla.com,

www.auti.hr, www.njuskalo.hr/auti, www.autoaspekt.
com, www.rabljenavozila.hr, www.oglasnik-vozila.com,
www.autoizbor.com.

Smanjite tro{kove poslovanja uz Hertz Rent-a-Car

promo

Hertz Croatia svoje usluge dijeli na Rent-a-Car usluge vezane uz kratkoro~ni najam vozila i dugoro~ni/poslovni najam vozila. Naime, Hertz Croatia posluje s velikim brojem doma}ih i svjetskih turisti~kih agencija, tour operatorima, brokerima i zrakoplovnim tvrtkama. Hertz International
tako|er ima globalne ugovore o poslovnoj suradnji s ve}im ili manjim tvrtkama ~ije se poslovanje ne odnosi na vlastiti vozni park, ve} potrebu
za vozilima temelje na uslugama Rent-a-Car najma vozila. Hertz na isti na~in pru`a odli~nu podr{ku poslovnom sektoru u Republici Hrvatskoj,
a va`an segment u ovom poslovanju zauzima usluga poslovnog/dugoro~nog najma vozila.
Prije nekoliko godina Hertz Croatia na tr`i{te uvodi vrlo fleksibilne i povoljne ponude pod brandom Hertz Mini Lease i Hertz Flexi Lease. Najam vozila odnosi se na minimalno mjesec, odnosno tri mjeseca do maksimalno {est mjeseci. Mjese~ni najam prilago|ava se potrebama poslovnog partnera i prakti~ki nema
ograni~enja, jer se od `eljenog modela vozila, preko kilometra`e do usluge koja
je potrebna za brigu vozila, sve dogovara posebno sa svakim klijentom, a
ukupna pru`ena usluga odre|uje cijenu. Na taj na~in Hertz Croatia smanjuje tro{kove poslovanja svojem klijentu budu}i da tro{ak vozila
odre|uje fiksna mjese~na rata. Doma}i i inozemni privatni korisnici s odu{evljenjem su prihvatili novitet koji Hertz Croatia uvodi
na hrvatsko tr`i{te - tzv. Rate Match. Ova ponuda pru`a mogu}nost svim doma}im i inozemnim privatnim korisnicima da koriste vrhunsku Hertz uslugu uz garanciju najni`e komparativne
tr`i{ne cijene. Vi{e saznajte na www.hertz.hr.
80 bizdirekt rujan 2010.

Konferencije
22.09.2010.
Sagena Security Day
Mjesto: Zagreb, Hotel Antunovi}
Informacije: www.sagena-sd.com
21. 23.09.2010.
GDi GISDATA korisni~ka konferencija2010
Mjesto: Opatija
Informacije: www.gisdata.com
23. 25.09.2010.
SoftCOM 2010 18. Me|unarodna konferencija o
telekomunikacijama, softveru i ra~unalnim mreama
Mjesto: Bol, Otok Bra~
Informacije: www.fesb.hr/SoftCOM
24. 25.09.2010.
Weekend media festival 2010
Mjesto: Rovinj
Informacije: www.weekendmediafestival.com
27. 29.09.2010.
SmartCard 2010
Mjesto: Opatija, Grad Hotel Adriatic
Informacije: www.case.hr
06. 07.10.2010.
PROCESSTEQ 2010 - Prva me|unarodna konferencija
procesne tehnologije
Mjesto: Zagreb, Hotel Antunovi}
Informacije: www.processteq.com
20.10.2010.
2. Nacionalni skup poslovnih tajnica i administrativnih djelatnika
Mjesto: Terme Jezer~ica, Donja Stubica
Organizator: Filaks d.o.o. za poslovne usluge
Predava~: grupa predava~a
Informacije: + 385 1 2430 135, e-mail: elvirafilaks.hr
21. 22.10.2010.
Effie 2010
Mjesto: Zagreb, Hypo EXPO XXI
Informacije: www.croatiaeffie.com

Seminari
18.09.2010.
Poduzetnitvo iznutra prema van!
Mjesto: VMD poslovni centar, Vukovarska 269D, Zagreb
Organizator: EDUCA GARDEN centar za osobni i

organizacijski razvoj u suradnji sa Sektorom edukacije

Udruge HPI
Predava~: Ana Mil~i} Horvat, prof. psihologije i poduzetnica
Informacije: + 385 1 888 7510, e-mail: infoeducagarden.com
23. i 24.09.2010.
Kako osmisliti i napisati projekt te dobiti sredstva iz
pretpristupnih fondova EU
Mjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, Zagreb
Organizator: Mirakul edukacijski centar
Predava~: Jean-Pierre Mari~i~ i Igor Medi}
Informacije: + 385 31 625 013, e-mail: edukacijamirakul.hr
25. i 26.09.2010.
Stres menadment-Otklanjanje akumuliranog stresa i
stvaranje otpornosti na budu}e stresne situacije
Mjesto: Silva Metoda, Kozar~eva 22, Zagreb
Organizator: SMI d.o.o.
Tema: Informacije: + 385 1 4810-266, + 385 91 252-7424,
e-mail: infosilva-metoda.com
27.09.2010.
BRUKETA & INI}: Iskustvo poduzetnika
Mjesto: Hotel Arcotel Allegra, Branimirova 29, Zagreb, u
17.00 h
Organizator: International Graduate Business School Zagreb
(IGBS Zagreb)
Predava~i: Davor Bruketa i Nikola ini}
Informacije: www.igbs.hr, +385 1 2314 990, e-mail:
mbaigbs.hr
29.9.2010. - 27.10.2010.
Govornica - ciklus radionica govorni~kih vjetina
Mjesto: Creativa d.o.o., Maksimirska 79a, Zagreb
Organizator: Creativa d.o.o.
Predava~: Zrinka Hrupelj, prof.
Informacije: + 385 1 466 2464, e-mail: creativacreativa.hr
29.09.2010.
Komunikacijom do cilja
Mjesto: HalPet trening centar, Kumi~i}eva 10, Zagreb
Organizator: HalPet poslovna komunikacija d.o.o.
Predava~: Petra ~olak, prof.
Informacije: + 385 1 3095 222, e-mail: halpethalpet.hr
30.9.2010.
Nov~ano poslovanje za po~etnike
Mjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, Zagreb
Organizator: Verlag Dashfer d.o.o.
Predava~: Mira Ognjan
Informacije: +385 1 4655 107, e-mail: infodashofer.hr
30.09. i 01.10.2010.
Analiza financijskih izvjetaja poduze}a
Mjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, Zagreb
Organizator: Mirakul edukacijski centar
www.mirakul.hr 81

Poslovni kalendar

Predava~: Kristian Koruni} i Slaven Bonjak

Informacije: + 385 31 625 013, e-mail: edukacijamirakul.hr

30.09. i 01.10.2010.
eXtreme Project Management
Mjesto: L3A u~ionica, Crn~i}eva 18, Zagreb
Organizator: Life Long Learning Akademija - L3A
Predava~: Mladen Antoli}, PMP
Informacije: + 385 1 6185 124, e-mail: infoL3A.com.hr
01.10.2010. 31.10.2010.
Poslovne vjetine, strani jezici, upravljanje projektima
Mjesto: Online
Organizator: Cognita d.o.o.
Predava~: Renata Taka~ Pejnovi}, Lada Vrana, Zoran Majstorovi}, Dino Butorac
Informacije: + 385 1 6558 440, e-mail: infocognita.hr
01. - 03.10.2010.
Seminar brzog ~itanja i ubrzanog u~enja
Mjesto: Prilaz Gjure Deeli}a 31, 10000 Zagreb
Organizator: Centar uspjeha
Predava~: Irena Jurjevi}
Informacije: + 385 91 598 7683, e-mail: infocentaruspjeha.com
02.10.2010.
Prevo|enje s alatom Trados Studio 9
Mjesto: Ciklopea d.o.o., ured Erddyjeva 15, Zagreb
Organizator: Ciklopea d.o.o.
Predava~: Gabrijela |ebro Hodnik
Informacije: + 385 1 375 1736, e-mail: infociklopea.com
02.10.2010.
NLP prakti~arski trening 1. modul
Mjesto: Centar Format-in, Velika Gorica, Kralja D. Zvonimira 22

82 bizdirekt rujan 2010.

Organizator: Centar Format-in

Predava~: Gordana Kastrapeli
Informacije: + 385 91 521 8685, e-mail: gordanaformat-in.hr

02. i 03.10.2010.
Osnove ra~unovodstva za poduzetnike i po~etnike
to bi svaki poduzetnik trebao znati
Mjesto: Poslovni centar VMD, Ul. Grada Vukovara 269D
Organizator: Alisa d.o.o. za poslovno savjetovanje
Predava~i: Silvana Bandalo i Tatjana Koicki
Informacije: +385 1 485 22 35; +385 95 900 4118;
edukacijaalisa.hr
02.10. - 10.10.2010.
Certificirani Managementtrainer za razvoj osobnosti
i coaching
Mjesto: Samobor
Organizator: Pokaite Profil/ EBWK-Akademie
Informacije: www.pokaziteprofil.com
14. i 15.10.2010.
Google AdWords/Google Analytics
Mjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, Zagreb
Organizator: Mirakul edukacijski centar
Predava~: Damir Podhorski i Miroslav Varga
Informacije: + 385 31 625 013, e-mail: edukacijamirakul.hr
21. i 22.10.2010.
Kada stru~njak postane voditelj- vjetine i inovacije
vo|enja
Mjesto: Zagreb
Organizator: Alter Ars d.o.o.
Predava~: Dragan Kneevi}
Informacije: + 385 1 6636 888, + 385 98 358 588, e-mail:
infoalter-ars.com

www.mirakul.hr 83

84 bizdirekt rujan 2010.