RIJASET ISLAMSKE ZAJEDNICE U BOSNI I HERCEGOVINI

VJERSKOPROSVJETNA SLUBA
SARAJEVO

ISLAMSKA VJERONAUKA
NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA

IV RAZRED
SREDNJE KOLE
(1 sat sedmino)

(Ovaj Nastavni plan i program Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je usvojio i
propisao za upotrebu na 18. redovnoj sjednici odranoj u Sarajevu, 14.06.2006. godine, zakljuak
broj 2387/06 od 19.06.2006. godine)

Rukovodilac: Mr. Muharem Omerdi

Sarajevo, 2010.

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ISLAMSKE VJERONAUKE

ZA SREDNJU KOLU
(1 sat sedmino)
Uvod
Nastavu islamske vjeronauke u srednjoj koli treba posmatrati dijelom opeg nastojanja za
dosezanjem kvalitetnije kole u Bosni i Hercegovini. Naravno, davanje vjeronaunog
doprinosa ovakvom htijenju treba tumaiti prvenstveno odrazom svijesti o promijenjenoj
prirodi kompetencija kojima mlad ovjek treba ovladati. Pomak od materijalnog, sadrajnog
znanja ka metodikim vjetinama, umijeu rada u timu, odgovornosti za svoj dio timskog
projekta, sposobnosti komuniciranja, intenziviranoj osjetljivosti za drugog i zajednicu,
repozicionira poloaj i mogunosti nastave islamske vjeronauke u koli.
Pripadajue vrijednosti islama su u koli dobile svoj ovovremeni kulturoloki medij.
Nastavni plan i program islamske vjeronauke za srednje kole dio je konstruiranja
djelotvorne spone izmeu islama kao konstituirajue odrednice bonjakog bia i
imponirajueg kvaliteta njegovog ivljenja u naem dobu.
Nastavni plan i program islamske vjeronauke u srednjoj koli oblikovan je na temelju
uvaavanja sljedeih, meusobno komplementarnih zahtjeva:
uvaavanje dosadanjeg iskustva islamske vjeronauke u naoj srednjoj koli;
uspostavljanje prepoznavajue niti s pozitivnim dometima prethodnih nastavnih
planova i programa islamske vjeronauke;
uspostavljanje takvog pristupa planiranju i programiranju koji e respektirati
savremene, djelotvorne didaktike domete;
nastojanje da se koreliraju sadraji islamske vjeronauke s drugim nastavnim
predmetima;
afirmiranje interkulturalnog pristupa u kojem postoji prostor za upoznavanje i
razvijanje svog identiteta, ali i upoznavanje i potovanje drukijeg.
Koncepcijski background
Nastavni plan i program kreiran je tako da odgovara razvojnim i religijskim potrebama
mladog ovjeka kroz znaajan formativni raspon srednje kole. Dominirajua razvojno
preokupirajua pitanja podstiu otvoren, sistematian, atraktivan odgovor iz uglova vie
islamskih znanosti. Didaktiku okosnicu Plana i programa ini razvojni kurikulumski
pristup koji ostavlja znaajan prostor nastavnikovoj strunoj odluci o broju sati potrebnih za
realizaciju pojedinog tematskog podruja (uvaavajui sociogene i antropogene dimenzije
uenikove ivotne situacije u konkretnoj sredini), djelotvornom definiranju najupeatljivijeg
zadatka koji neki sadraj moe razviti, a koji ujedno predstavlja i dominirajui sloj pri
vrednovanju ishoda uenja, odabiru metodikog sistema koji e upotrijebiti).
Planom i programom je preciziran omjer u kojem je nastavniku ponuen okvir, sistem,
orijentir, odnosno koliko iziskuje nastavnikovo struno promiljanje i samostalno
odluivanje (nastavnik kreira godinji program primjeren konkretnoj sredini, opredjeljuje se
za preciziranje metodikih formulacija svojih nastavnih htijenja, a na temelju ponuenog
kategorijalnog sistema ciljeva).
Model izvedbenog kurikuluma kranje fleksibilno omoguava nastavniku da se odlui
koliko nastavnih sati e "posvetiti" nekoj nastavnoj jedinici, kao i to da didaktiki zahtjevniju
nastavnu jedinicu upisuje vie nastavnih sati, s tim da precizira samo fazu njene realizacije,

konkretni projektni zadatak za uenike u kontinuitetu istraivakog bavljenja tom

nastavnom jedinicom.
Htijenje da se Plan i program kvalitetno didaktiki oblikuje lieno je ambicije preciziranja
metodike dimenzije. Didaktika osigurava nastavniku-praktiaru kategorijalni sistem,
heuristiku matricu koja e mu pomoi da formulira ta eli postii nastavom, a time i
predvidi i kontrolira ishode.
Znanstvena pozadina ovakvoj matrici je u didaktikoj komplementarnosti odgojne i
obrazovne intencije nastave te antropolokom razumijevanju ovjeka kao cjeline spoznaje,
osjeanja i djelovanja.
Nastava islamske vjeronauke u sebi saima i obrazovno i potcrtano odgojno htijenje. To se
ostvaruje na razini ciljeva, strategija, evaluacijskih slojeva uenikovog rasta u islamu.
Heuristika matrica ciljeva nudi kategorijalni sistem razvijanja spoznaje, osjeanja i
djelovanja u islamu.
Kognitivni aspekt matrice, teorijski uronjen u Bloomov taksonomski model odgoja
spoznaje, dat je kroz etiri razine:
Znanje, s naglaskom na memoriranju sadraja, njihovom usvajanju kao gotovih injenica,
generalizacija. Nastavnik "zahtijeva" ovu razinu znanja "imperativima": napii, nabroj,
imenuj, definiraj.
Shvatanje u kojem se zaima proces prerade ponuene informacije, njenog asimiliranja u
postojeu kognitivnu strukturu ili mijenjanja kognitivnog modela radi "smjetanja" nove,
drukije informacije. Sposobnost da se gradivo opie svojim rijeima, sumira, poprati
crteom, grafikonom.
Zapameno i shvaeno treba umjeti primijeniti u sagledavanju neke situacije, u dosezanju
kvalitetnog rjeenja nekog problema.
Analiza je umijee rastavljanja cjeline, razumijevanja organizacione strukture nekog
gradiva, analize veze meu dijelovima.
Na temelju steenog znanja, procijeniti, evaluirati informacije, situacije. Izvesti zakljuak i
obrazloiti ga, posjedovati kriterije vrednovanja, kritiki suditi. Na ovoj razini snano se
prepliu spoznajna i osjeajna dimenzija osobe jer vrednovanje uvijek u sebe ukljuuje i
osjeanje. Sada je mlada osoba kompetentna da na temelju preenog puta odgoja i
obrazovanja, koji rezultira ureenim, djelotvornim znanjem o neemu, prosuuje,
vrijednosno se oituje.
Afektivni aspekt matrice predstavlja tok voenih promjena u odgoju osjeajnosti. Upravo je
afektivitet u osobi resurs postizanja odgojnosti islamske vjeronauke. Kategorijalna ljestvica
odgoja afektiviteta teorijski je utemeljena u Bloomovom taksonomskom modelu.
Poetak odgoja osjeajnosti prema neemu rezerviran je za poetni senzibilitet, osjetljivost,
budnost prema odreenom fenomenu.
Nakon osjetljivosti prema neemu, slijedi reagiranje. U poetku ono moe biti
saglaavajue, samo dok je agens utjecaja prisutan. Vano je ne kritizirati i takvu vrstu
afektivnog odgovora na pticaj. U jednom trenutku, reagiranje se transformira u unutranje,
praeno doivljajem zadovoljstva.
Vie doivljaja grupira se u stav prema pojavi, koji je u poetku unutranji, intimni, a
njegovo osjeajno pojaavanje rezultirae izricanjem svog stava u konfliktnoj situaciji,
odabirom ponaanja koje mu je sukladno (dinamika komponenta stava).
Na kraju, poetni afektivni stimulans, proavi razine odgoja afektiviteta, slijeva se s
osobom, postaje njezinom prirodom, onim po emu ga okolina prepoznaje, predvia,
vrednuje.

ivjeti islam, krajnji je cilj islamskog odgoja i obrazovanja. Dosegnuti ovakav ishod nije
mogue odjednom, ve postupno: od umijea raspoznavanja Dobra, preko kreiranja
ambijenta za Dobro, pa injenja Dobra kao konstituente rasta u vjeri, do ukupne islamske
profiliranosti koju osoba svjedoi kvalitetom ivljenja u svojoj zajednici.
Nastavnik se odluuje za izbor odreene razine promjene koju je mogue ostvariti
odreenim nastavnim sadrajem i njemu pripadajuom nastavnom strategijom: dominantno
podruje promjene (kognitivno, afektivno, voljno ili kombinirano), dubina promjene
sukladno razini pojedinog podruja, konkretni zahtjevi koji se postavljaju pred uenika).
Koncepcijska struktura
Koncepcijsku cjelinu Nastavnog plana i programa islamske vjeronauke treba posmatrati
unutar cjeline odgoja u vjeri: islamski odgoj u mektebu, porodici, osnovnoj koli.
Srednjokolska vjeronauka je znaajan doprinos ukupnom vjerskom odgoju.
Struktura programa je standardizirana za sva uzrasna godita. Na poetku svakog razreda
opcrtan je cilj nastave islamske vjeronauke i zadaci pomou kojih se on ostvaruje. Pri
definiranju cilja i zadataka vodilo se rauna o specifinim razvojnim i religijskim potrebama
mlade osobe odreenog uzrasta, posebnosti socioloke situacije u kojoj naa mladost odrasta,
kao i o svojevrsnom spiralnom sistemu pri ureivanju redoslijeda i postizanju intenziteta
ponuenog.
Potom su navedeni nastavni sadraji, didaktiki prilozi nastavnikovom osmiljavanju
naina komuniciranja odreenog sadraja i ponueni evaluacijski orijentiri.
U nastavi vjeronauke ocjenjivanje je sastavni dio praenja i vrednovanja uenika. Ne
postoje posebno odreeni nastavni sati za ocjenjivanje nego cjelokupan nastavni proces
sadri neizostavnu komponentu ocjenjivanja uenika. Dakle, ocjenjivanje uenika se provodi
u toku itave kolske godine i ono predstavlja realizaciju procesa praenja i vrednovanja
uenika. U ovom procesu prate se zainteresiranost uenika, njegova aktivnost u svim fazama
nastavnog procesa, ukljuenost u rjeavanje zadataka, odnos prema nastavnom predmetu i
postignuti rezultati.
U nastavi islamske vjeronauke potie se i s panjom vrednuje svaki mladalaki iskorak u
linom rastu u vjeri - u razumijevanjima, osjeanjima, postupcima.
Na kraju:
Nastavni plan i program je zamiljen kao poticaj kontinuiranoj strunoj i javnoj raspravi s
ciljem njegovog usavravanja i dosezanja zrelijeg kvaliteta. Permanentno pozvani uesnici
ovakve rasprave su roditelji, nastavnici te kulturni i javni radnici koji se svojom odgovornom
usredsreenou i osjetljivou za ovovremeni govor islama mogu ukljuiti u trajni proces
profiliranja Nastavnog plana i programa islamske vjeronauke.
Bitno je rei i to da je Nastavni plan i program oblikovan tako da implicira urgentno
pojavljivanje prateeg metodikog prirunika za nastavnike i udbenika za uenike.

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ISLAMSKE VJERONAUKE ZA

IV RAZRED
SREDNJE KOLE
Cilj vjeronauke
Cilj nastave vjeronauke u IV razredu srednje kole jeste pomoi uenicima da razviju
kriterije prosuivanja u duhu islama te potaknuti umijee ivljenja i promoviranja njegovih
vrijednosti. Osim toga, nastavom vjeronauke u IV razredu srednje kole kompletira se
obrada glavnih podruja islama i najznaajnijih problema koji se odnose na islamsko
vjerovanje i omoguava rekapitulacija istih. Dakle, sadraji vjeronauke u IV razredu
predstavljaju kompletiranje ciklusa religijskog odgoja i obrazovanja mladih generacija
srednjokolskog uzrasta.
Zadaci vjeronauke
Iz postavljenog cilja nastave vjeronauke u etvrtom razredu srednje kole proizlaze
sljedei zadaci:
osvijetliti tok postojanja islama na naem prostoru, uz posebnu osjetljivost prema
"prelomnim takama" iz kojih uenici ue kreirati djelotvorniji, prosperitetniji odgovor
izazovima bonjakog opstanka u naem vremenu;
pribliiti prostor ihsanskog ostvarenja ovjeka kao prostor u kojem svaki uenik
ponaosob moe ivjeti i razvijati svoje vjerovanje;
afirmirati kompatibilnost vjere i nauke;
osvijetliti stranputice potrage za ivotnim smislom;
ponuditi islamske odgovore na savremene izazove i dileme;
pojasniti, pribliiti znaajni, posebno za religijsku potrebu mladog ovjeka, prostor
duhovnosti u islamu;
podastrijeti smjernice, "heuristike parametre", onima koji to ele, da islamski oblikuju
svoju mladost.

TEMATSKA PODRUJA I NASTAVNI SADRAJI

1. ISLAM U BiH I NA BALKANU
Islam u Bosni prije i u vrijeme Osmanlija.
Muslimani u Bosni u vrijeme Austro-Ugarske.
Islamska civilizacija i kultura Bonjaka.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini.
Didaktike naznake
U okviru ovog tematskog podruja cilj je ustanoviti uenika predznanja i detaljnije
obratiti islam u Bosni i Hercegovini i na Balkanu, te u okviru nastavne jedinice Povijesne veze
sa Istokom obraditi rano prisustvo islama na Balkanu;
u cilju pravilnijeg razumijevanja nae povijesne zbilje znaajno se osvrnuti na prisustvo
islama prije Osmanlija te u doba njihove vladavine u BiH;
u okviru nastavne jedinice Islam u Bosni prije i u vrijeme Osmanlija, analizirati evidentan
procvat materijalne i duhovne kulture u doba Osmanlija (obrazovanje, nauka, umjetnost i
knjievnost); te posebnu panju usmjeriti na teritorijalni integritet Bosne i poseban poloaj
bosanskih muslimana u Osmanskom carstvu;
U okviru nastavne jedinice Islamska civilizacija i kultura Bonjaka istaknuti i
argumentirati injenicu da je islam bitno utjecao na oblikovanje kulturnog identiteta
Bonjaka;
u okviru nastavne jedinice Muslimani u Bosni u vrijeme Austro-Ugarske osvijetliti
povijesni trenutak odlaska Osmanlija iz BiH i aneksije BiH od Austro-Ugarske, sa posebnim
osvrtom na poziciju muslimana u toku Austro-Ugarske vladavine (pronai knjievne
tekstove koji prikazuju ovu povijesnu situaciju);
organizirati ueniki projektni zadatak: da li muslimani umiju prosperitetno reagirati
na izazove vremena?;
u okviru nastavne jedinice Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini obraditi njene
odgojno-obrazovne institucije te ustrojstvo: Rijaset, muftijstva, medlisi, te skrenuti panju
na postojanje i znaaj vakufa za ouvanje i rad Islamske zajednice.
Evaluacijski orijentir
usvojenost znanja o elementima iz povijesti islama na Balkanu;
uee u realizaciji projektnih zadataka;
doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i miljenjima;
vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;
vrednovanje literarnih radova na zadane teme;
odgojna pronicljivost itanja pouka iz prolosti.
2. IVI GOVOR MOGA VJEROVANJA
Okotalost tradicionalizma, ivotnost Tradicije
Kako objediniti islam, iman i ihsan?
Didaktike naznake
Usmjeriti se ka zadovoljavanju egzistencijskih odgojnih potreba adolescenta za
upotrebljivim vjerovanjem: uputiti na islamsku literaturu koja govori o razumijevanju
intelekta; podstaknuti pisanje uenikih eseja na temu istoe srca, duboke zagledanosti u

sebe, neodvojivosti rezoniranja i osjeanja; upoznati uenike sa znaenjem ihsanskog

ostvarenja; "otvoriti" prostor u svakodnevnom ivljenju u kojem uenici mogu ivjeti
ihsansko ostvarenje (odmjeren odnos prema sebi, ureen odnos prema drugima,
svakodnevno ivo obuzimajue sjeanje na Boga);
istinski vjernik je onaj koji ivi u zajednitvu s drugima: radi, komunicira i djeluje,
prihvata puninu ivota, ali ni jednog trenutka ne zaboravlja na Boga i Njegov putokaz
ovjeku, dati smjernice koje mogu posluiti kao poticaj za uenika istraivanja, podijeljena
kao grupni projektni zadaci u razredu: obnoviti, uspostaviti vezu izmeu elemenata sadraja
pojmovaiman, islam i ihsan (npr. Kako had doivljava osoba koja razaznaje i ivi smisao
znaenja ovih pojmova? Je li post u mjesecu ramazanu drukiji, puniji kad ga promu
ihsanske vrijednosti?); zaeti mogunost prisustva ihsanskog u svakodnevnom, s nagnuem
ka vrijednostima koje pokreu, angairaju, osiguravaju im akciju (npr. akcija u kojoj e
uenici odabrati postupak koji smatraju drutveno korisnim i realizirati ga kao vjeronaunu
aktivnost).
Evaluacijski orijentir
Reproduktivna razina znanja, pamenje pojmova: tradicija, tradicionalizam, islam,
ihsan, iman.
Zadati uenicima drukiji kriterij dosezanja razine razumijevanja sadraja: tragati za
pokazateljima proetosti, unesenosti u svakodnevno onog to su uenici uili i ohrabrivati,
ojaavati svako ueniko nastojanje ka Dobru.
3. VJERA I NAUKA
Istine vjere i istine nauke (njihovo podruje, ciljevi i granice)
Kur'an i hadis o uenju, znanju i nauci.
Doprinos muslimana razvoju nauke.
Didaktike naznake
U okviru ovog tematskog podruja cilj je pojasniti odnos vjere i nauke; cijelo tematsko
podruje je pogodno za projektne zadatke i maksimalnu ukljuenost uenika; nastavnik pri
podjeli projektnih zadataka vodi rauna o afinitetu i individualnim sklonostima uenika;
u toku pripreme za obradu navednih tema, nastavnik moe uenicima podijeliti
zadatke ili sugerirati da se pripreme za diskusiju sa njihovim znaajnijim ueem; mogue je
organizirati i debatne timove u cilju razvijanja interpesonalnih odnosa i komunikacijskih
vjetina u argumentiranom branjenju svojih i opovrgavanju stavova protivnikog tima;
nakon debatnih situacija na nastavnim satima, nastavnik sugerira uenicima da se za
naredni sat pripreme za heuristiki razgovor na temu: nauka i vjera mogu da sarauju i
prevladavaju meusobna suprotstavljanja, a pojedincima koji ele ostavlja mogunost
pripreme prezentacije i elaboriranja individualnih uradaka;
nastavnik u svim interpersonalnim komunikacijskim situacijama vodi rauna o
standardima islamske kulture i razvijanju umijea uvaavanja razliitih i suprotnih stavova i
miljenja;
Individualni zadatak: nastavnik e uenicima zadati individualni zadatak da pronau
hadis i ajet o uenju, znanju i nauci u pripremi realizacije nastavne jedinice Kur'an i hadis o
uenju, znanju i nauci, u ijoj realizaciji je nastavnik u ulozi koordinatora;
nakon obrade ove nastavne jedinice, nastavnik u formi multimedijalne prezentacije, u
cilju afirmiranje stava da je stjecanje znanja i bavljenje naukom neodgodiva obaveza
muslimana, predstavlja doprinose muslimana u razliitim oblastima nauke.

Evaluacijski orijentir
Usvojenost znanja o specifinosti odnosa vjere i nauke, njihovim granicama i dometima;
uee u realizaciji projektnih zadataka;
doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i miljenjima;
vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;
vrednovanje literarnih radova na zadane teme.
4. POTRAGA ZA IZGUBLJENOM VJEROM
Predugo oskudijevanje u vjeri i duhovnim vrijednostima.
Doba "povratka religiji" i kvazireligioznost.
Sekte i novi religiozni pokreti.
Narav, metode djelovanja i uzroci popularnosti" novih religioznih pokreta.
Islamski odgovor na pojavu "nove religioznosti".
Didaktike naznake
U kontekstu pripreme za obradu ovog tematskog podruja, nastavnik moe inicirati
razgovor o razliitim oblicima supstituiranja vjere i praznovjerju. Razgovarati o gubitku
smisla kod mladih, indiferentnosti prema tradicionalnim formama vjerovanja;
ovjek naeg doba ivi u potroakom drutvu te u trci za tehniko-tehnolokim
napretkom i stalno novim naunim otkriima pa esto zapostavlja svoje duhovne vrijednosti.
Nije trebalo mnogo vremena da ustanovi da to samo po sebi ne priskrbljuje smisao, ne
ispunjava zadovoljstvom te da tehniko-tehnoloki napredak nije apriorno i put prema srei.
Na tom tragu, nastavnik realizira nastavnu jedinicu Doba "povratka religiji" i kvazireligioznost;
u okviru nastavne jedinice Sekte i novi religiozni pokreti obraditi: Jehovine svjedoke,
scientologe, New Age, Djecu boiju, Hare Krinu, Hram naroda, beha'izam;
nastavnik u obradi novih religioznih pokreta moe pripremiti multimedijalne
prezentacije, podijeliti projektne zadatke (individualne, partnerske, grupne) u cilju aktivnog
ukljuivanja uenika, jer mnogi od njih su, vjerovatno, saznali neto o tim pokretima;
osmisliti istraivaki projekat: npr. Koliko su sekte, razliiti religiozni pokreti prisutni u
mom okruenju? Jesu li uenici imali priliku da se susretnu ili postanu lanovi nekih
pokreta? ta je to to te pokrete ini privlanim?;
u obradi novih religioznih pokreta akcenat se stavlja na njihovu narav, metode
djelovanja i uzroke uspjeha njihovih misija;
u valu pojave razliitih religioznih pokreta raste zaborav vjere u Jednog Boga. U tom
kontekstu, nastavnik promatra i dogaaje u svijetu dovodi ih u vezu sa antiislamskim
karakterom nove religioznosti;
na posebno dobro pripremljenom nastavnom satu nastavnik nudi islamski odgovor na
pojavu "nove religioznosti".
Evaluacijski orijentir
Usvojenost znanja o novim religioznim pokretima i usvojenost razlikovnih elemenata
istinske religioznosti i kvazireligioznosti;
usvojenost znanja o naravi, metodama djelovanja i uzrocima uspjeha novih religioznih
pokreta;
uee u realizaciji projektnih zadataka;
doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i miljenjima;

vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;

vrednovanje literarnih radova na zadane teme.

5. ISLAMSKI ODGOVORI NA IZAZOVE SAVREMENOSTI

Suodgovornost za zatitu okolice.
Islam i pitanje bioetike: kloniranje, eutanazija, umjetna oplodnja.
uvanje zdravlja i bolesti ovisnosti.
Nasilje, nepravda, rat i terorizam.
Smisao duhovne komunikacije u informatikom komunikacijskom univerzalizmu.
Didaktike naznake
Cilj ovog tematskog podruja je animiranje aktivnog ukljuivanja svih za dobrobit
ovjeanstva, zajednice i pojedinaca u njoj, a posebno aktiviranje individue za odgovorni
odnos prema ivotu i zajednici. Naroiti cilj je opskrbljivanje sa umijeem suoavanja sa
savremenim problemima ovjeka i zajednice;
u okviru nastavne jedinice Islam i pitanje bioetike obraditi: kloniranje, eutanazija, umjetna
oplodnja - znanstveni i islamski pogled;
s uenicima organizirati diskusiju na temu: koliko nam vjera moe pomoi u
prevladavanju razliitih oblika bijega (kafii, diskoklubovi, alkohol, puenje, droga,
pseudoreligioznost);
projektni zadaci (individualni, partnerski, grupni): bolesti ovisnosti i uvanje zdravlja;
globalizacija; vjernik nikad nije bez nade. U obradi ovih nastavnih jedinica poeljna je glavna
uloga uenika, a nastavnikova pomona, koordinirajua i usmjeravajua;
u okviru nastavne jedinice Nasilje, nepravda, rat i terorizam s uenicima obraditi temu:
mogunost mira i "svjetska etika" - islamski pogled;
ovovremeni ovjek je postao ovisan informatikom komunikacijskom univerzalizmu
kojem nedostaje smisao duhovne komunikacije. Komunikacijske mree i mogunosti su jako
razvijene i ubrzane, a ovjek od ovjek je sve dalji.
Evaluacijski orijentir
Usvojenost znanja iz bioetike i islamskih odgovora na ove izazove savremenosti;
uee u realizaciji projektnih zadataka;
doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i miljenjima;
vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;
vrednovanje literarnih radova na zadane teme.
6. ISLAMSKA DUHOVNOST I TESAVVUF
Putevi duhovnog odgoja i stupnjevi duhovnog usavravanja.
Druenje (sohbet) u ime Allaha (zajedno do Cilja).
Zikr - stalno imati na umu Stvoritelja i srano pokajanje (inaba).
Moralnost i uvanje od grijeha (takva).
Ljubav (mehabbe) i spoznaja (ma'rife).
Didaktike naznake
Kada je u pitanju izuavanje tesavvufa u srednjim kolama, miljenja smo da ga treba
predstavljati kao islamsku duhovnost, neto svojstveno i pripadajue naoj vjerskoj tradiciji.
Od tesavvufa ne treba praviti vjeru u vjeri;

obraditi stupnjeve duhovnog usavravanja i inicirati uvaavanje svaije osobenosti;

inicirati nastojanje usavravanja i upotpunjavanja kvaliteta linosti uenika;
posvijestiti znaaj stalnog sjeanja na Boiju sveprisutnost i animirati prakticiranje
eeg spominjanja Allaha Uzvienog u cilju zadobijanja Njegove naklonosti i zatite;
literarno izraavanje na teme: prijatelj kojeg volim u ime Allaha; Gospodaru moj,
iskreno se kajem; Gospodaru, na seddu Ti padam; uvanjem od grijeha sebi osiguravamo
dunjaluku i ahiretsku sreu;
projektni zadaci za ueniki grupni rad: odnos odgoja i obrazovanja, moralnost u
dnevnim novinama, zikr je potreban vjerniku a ne njegovom Gospodaru, primjeri uzorne
moralnosti, znaaj ljubavi u ljudskom funkcioniranju.
Evaluacijski orijentir
Usvojenost znanja o islamskoj duhovnoj dimenziji i tesavvufu kao njenoj manifestnoj
realizaciji;
uee u realizaciji projektnih zadataka;
doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i miljenjima;
vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;
vrednovanje literarnih radova na zadane teme.
7. JESAM LI ISLAMSKI OSMISLIO SVOJU MLADOST
Dimenzije kvaliteta ivota i utjecaj drutva na mladog ovjeka.
Put uspjeha: kompatibilnost vjerovanja i injenja, zalaganja.
Savremene, poeljne kompetencije mladih.
Didaktike naznake
Uvidom u islamsku i znanstvenu literaturu osigurati kod uenika iroko razumijevanje
"kvaliteta ivota": materijalna, drutvena, kulturna, duhovna dobrobit, te posvijestiti bliskost
islamskom pogledu;
heuristikim razgovorom razvijati kod uenika uvjerenje o podjednakoj vanosti
vjerovanja u Boga i organiziranog ivotnog nastojanja, ulaganja napora u ime Allaha, d. .;
poduiti uenike da u grupama kreiraju dnevni, sedmini, mjeseni plan aktivnosti (po
ugledu na progame razvijanja unutranje motivacije);
kritiko istraivanje uenika: podstie li nae drutvo u mladom ovjeku osjeanje
odgovornosti i kompetentnosti?;
informirati uenike o premjetanju teita uspjenosti u toku kolovanja sa
zapamivanja i akumuliranja injenica ka bitnijim kompetencijama: umijeu timskog rada,
vanosti preuzimanja odgovornosti u zajednikom radu, vjetini pronalaenja relevantne
informacije, njenoj interpretaciji i prezentaciji;
reafirmirati imponirajuu snagu autentinih islamskih vrijednosti poput uljuenosti,
estitosti, vrline u kontekstu savremenih kompetencija mladog ovjeka;
podstai kod uenika istraivaki manir koji bi rezultirao pisanjem eseja s ciljem da se
kritiki percipira stvarnost, neki pozitivni iskoraci u svijetu, doprinosi islamske misli, ime bi
uenici prepoznali, razvili njima interesantne puteve kojima bi drutvo moglo vie uloiti u
njihovu mladalaku kompetentnost.
Evaluacijski orijentir

Znanje o konceptu kvaliteta ivota, ovovremenim kompetencijama mlade osobe,

islamskom uenju o vrlini, estitosti, uljuenosti;
uee u pojedinanim i grupnim zadacima;
primijetiti, ohrabriti, vrednovati svaki pomak u dosezanju kvalitetnijeg svakodnevnog
kod uenika (bolje ocjene, finiji postupak, revnosnost u radu).
LITERATURA
Abdul-Kadir Isa: Istine o tesavvufu, Tuzla, 1998.
Al-Attas, M. Naquib: Islam i sekularizam, Bosanica-print, Sarajevo, 2003.
elebi, Midhat i Abdulah: Ilmihal, Zenica, 1995.
Espozito, Don: Oksfordska historija islama, ivinice, 2005., str. 153-201.
Garody, R. : ivi islam, Sarajevo, 1997.
Hadijahi, Tralji, ukri: Islam i muslimani u BiH, Sarajevo, 1977.
Hafizovi, Reid: Izmeu tradicije i moderniteta, asopis Znakovi vremena, br. 1/1997,
Sarajevo, 1997.
Imam el-Gazali: Izbavljenje iz zablude, preveo Hilmo Neimarlija, dva izdanja
Imam el-Gazali: Mladiu (ejjuhel-veled) vie izdanja
Imam el-Gazali: Preporod islamskih nauka - imamo tri razliita prijevoda od kojih svaki
moe posluiti
Imamovi, Mustafa: Historija Bonjaka
Kahteran, Nevad: Tradicionalni islam i ideja ihsani intelektualnosti, asopis Znakovi
vremena, br. 18/19/2003, Sarajevo, 2003.
Kalaji, Drago: Rock and roll - idoli, u: Lati, Demaludin: Svjetske religije II, Sarajevo,
1999., str. 220-224.
Kolari, Juraj, Navijestitelji novog svijeta, u: Novi religiozni pokreti, Zbornik radova,
Zagreb, 1997. , str. 269-303.
Koprek, Ivan: Religijsko-etika prosudba scientology pokreta, u: Novi religiozni pokreti,
Zbornik radova, Zagreb, 1997., str. 163-172.
Lakroa, Miel: New Age: ideologija novog doba, Clio, Beograd, 2001.
Manford, Lewis: Mit megalopolisa, u: Lati, Demaludin: Svjetske religije II, Sarajevo,
1999., str. 225-229.
Midhat elebi: Sutina islama, Sarajevo, 2000.
Motehari, M.: Islam i zahtjevi vremena, asopis Znakovi vremena, br. 11/2001, Sarajevo,
2001.
Nasr, S. H.: Srce islama, El-Kalem, Sarajevo, 2002.
Nasr, S. H.: Tradicionalni islam u modernom svijetu, El-Kalem, Sarajevo, 1991.
Nasr, S. H.: Vodi mladom muslimanu, Sarajevo, 1998.
Niki, Mijo: Fenomen novih religioznih pokreta, u: Novi religiozni pokreti, Zbornik radova,
Zagreb, 1997., str. 17-407.
Qutb, Sejjid: Znakovi na putu, Sarajevo, bez godine izdanja
Seligman, A. B.: Tolerancija i tradicija: asopis Forum Bosna, br. 5/1999, Sarajevo, 1999.
Sharif, M. M.: Historija islamske filozofije, II dio, August Cesarec, Zagreb, 1998.
Tesawuf, Zbornik radova prvog simpozija, Zagrebaka damija, Zagreb, 1989.
Trstenjak, Toni: Metode propagande i uzroci uspjeha, u: Novi religiozni pokreti, Zbornik
radova, Zagreb, 1997., str. 58-67.

***
PROFIL I STRUNA SPREMA NASTAVNIKA
Nastavu vjeronauke mogu izvoditi profesori koji su zavrili:
1. Fakultet islamskih nauka u Sarajevu (pedaogki ili teoloki smjer)
2. Islamski pedagoki fakultet u Zenici ili Bihau, odsjek za vjeronauku
3. Druge fakultete islamskih nauka priznate od Rijaseta Islamske zajednice u BiH, ije
su diplome nostrificirane od strane Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i poloena
pedagoka grupa predmeta na ovom fakultetu, uz prethodno zavrenu jednu od
medresa
Posebni uvjeti:
Pismena saglasnost nadlenog ureda muftije (shodno odredbi lana 4. Zakona o slobodi
vjere i pravnom poloaju crkava i vjerskih zajednica u BiH)