Mostarsko savjetovanje 1966.

godine

Mostarsko savjetovanje se smatra prekretnicom u razumijevanju nacionalnih odnosa u Bosni i

Hercegovini nakon Drugog svjetskog rata. Ono je otvorilo hrvatsko pitanje, odnosno ukazalo na
razliite oblike obespravljenosti hrvatskog stanovnitva zapadne Hercegovine ali i omoguilo
ulazak u novu etapu muslimanskog pitanja.
O stanju u zapadnoj Hercegovini je do sredine 1960-ih razgovarano uglavnom na sjednicama
sreskog komiteta, a potom je to postalo vano pitanje za partijski vrh. Na sjednici Izvrnog
komiteta CKSKBIH u septembru 1965. donesena je odluka da se pripremi analiza politikog
stanja u u zapadnoj Hercegovini. Analiza je bila ve napravljena koncem februara 1966., a
razmatrana je na proirenoj sjednici Izvrnog komiteta CKSKBIH 30. maja 1966. Poetkom juna
Izvrni komitet je u dogovoru sa Sreskim komitetom odluio da odri savjetovanje o pitanjima
koja su bila predmet analize. Organizatori Savjetovanja su bili Izvrni komitet CKSKBIH i
Sreski komitet Mostar. Mostarsko savjetovanje je odrano 30. Septembra 1966.u Mostaru.
Na savjetovanju su uestvovali lanovi CKSKJ i lanovi CKSKBIH sa podruja Hercegovine,
lanovi Kontrolne i Revizione komisije, savezni i republiki zastupnici, generali JNA, lanovi
Sreskog komiteta..Za savjetovanje je vladalo veliki interes iz razloga to su u analizi pokrenuta
vrlo vana pitanja, kao to su aspekti kadrovske politike, odnosi Saveza komunista i religije,
problemi meunacionalnih odnosa, pojave nacionalizma, pitanja iz oblasti obrazovanja i kulture
itd. Savjetovanjem je predsjedavao Vaso Gai. On je ukazivao na probleme u zapadnoj
Hercegovini nakon Drugog svjetskog rata. Meu sudionicima diskucije preovladavlo je priznanje
graaka u odnosu prema hrvatskom stanovnitvu u zapadnoj Hercegovini. Odluan govor odrao
je Mikuli koji je rekao da odnos bh rukovodstava prema ovom podruju nije bio adekvatan, da
se zbog predrasuda o antikomunistikom, odnosno ustakom dranju ovih krajeva prema njima
odnosilo ne neadekvatan nain.
Cilj ovog savjetovanje je bilo stvaranje uvjeta za integraciju zapadne Hercegovine kao pilitike
perfierije sa bosanskohercegovakim republikim centrom. Zanimjivost ovog savjetovanja je u
tome da na kraju nisu usvojeni nikakvi zakljuci, nego je ostavljeno u zadatak Izvrnom

komitetu CKSKJ da sa drugim dravnim i politikim tijelima pronae najpogodnije oblike za

temeljitije razmatranje nekih od tih pitanja ili da inicira njihovo rjeavanje.
uslimana s malim m".