MATURSKI RAD

iz Psihologije

TEMA: Pubertet i adolescencija

SADRAJ

1. UVOD........................................................................................................... 2
2. RAZVOJNA PSIHOLOGIJA..................................................................................3
2.1. RAZVOJNE FAZE.................................................................................... 3
2.1.1...................................................................................Prenatalna faza
3
2.1.2.........................................................................Natalna faza (roenje)
3
2.1.3.................................................................................... Dojenaka dob
3
2.1.4..................................................................................Rano djetinjstvo
3
2.1.5.................................................................................. Predkolska dob
4
2.1.6......................................................................................... kolska dob
4
3......................................................................................... PUBERTET I ADOLESCENCIJA
5
3.1.Glavne karakteristike adolescencije............................................................5
3.2. Emocije adolescenata................................................................................ 6
3.3. Odnosi sa vrnjacima................................................................................. 7
3.4.Problemi adolescencije................................................................................ 7
3.5.Rana adolescencija ili pubertet...................................................................9
3.6.Spolna zrelost............................................................................................ 10
3.7.Stav pubertetlije prema sebi i drugima.....................................................12
3.8.Inat i njegov izvor...................................................................................... 14
3.9.Tekoe u uenju....................................................................................... 14
4. ZAKLJUAK....................................................................................................................16

LITERATURA...................................................................................................... 17

UVOD
Prouavanje adolescencije kod nas je poelo sedamdesetih godina i to u okviru medicinske
profesije, u prvom redu kolske medicine te ginekologije. Tek krajem osamdesetih godina,
svojim radovima, doktorima su se pridruili i psiholozi (tulhofer, Jurea). Iako se posljednjih
petnaestak godina znanstvenici biheviorizma bave istraivanjem ovog ivotnog perioda, ipak
takvih istraivanja kod nas je vrlo malo.
U dungli ljudske egzistencije zaista ne postoji ni jedan doivljaj ivota bez osjeanja
vlastitog identiteta. Shvatimo li to, bolje emo razumjeti i borbu mladei koja odrasta, a
naroito tegobe svih koji ne mogu jednostavno biti zgodni mladii i djevojke, ve oajniki
eznu za osjeajem pripadosti koji bi ih zadovoljio, bilo da je rije o pripadnostima klanovima
i grupama, ili masovnim pokretima koji ih oduevljavaju. (E.H. Erikson).
Da bi pobjegao iz zatoenitva, Dedal je svome sinu Ikaru i sebi voskom prilijepio krila i
poletio. Sinu je zapovjedio da ne leti previsoko kako sunce ne bi otopilo vosak i on se
strmoglavio u dubinu. Bez obzira na upozorenje, Ikar nije odolio zovu visina i sruio se u
more.
Nije to bio obini neposluh nezrelog mladia. Bila je to mladenaka udnja za novim
prostranstvima, za svjetlou. Danas, adolescente moemo uporediti sa Ikarom. Svi oni tee
za neotkrivenim svijetom, koji e, kako Erikson kae, zadovoljiti njihove potrebe.
Kroz ovaj rad, istraivala sam ponaanja adolescenata, njihov razvoj iz djeteta u odraslu
osobu. Pored udnje za novim odraslim svijetom, u svima njima se krije i strah od svega toga,
ali i ponos koji im ne doputa da to priznaju. Takoer, pisala sam o roditeljima, koji obino
nemaju razumijevanje za svoju djecu u tom peridou. Jednostavno, oni ne shvataju da nemaju
toliku kontrolu nad djecom, i da im ne mogu odrediti koordinate leta.
Za maturski rad sam izabrala ovu temu jer sam htjela istraiti ponaanja svojih vrnjaka i
razloge takvog ponaanja. I sama se nalazim u godinama adolescencije, pa sam htjela da
upoznam sebe bolje.
Moj rad se sastoji od 3 dijela kroz koje sam obraivala i izuavala ponaanja djeteta prilikom
prelaska iz predkolske dobi u pubertet. Rad sam zavrila spoznajama do kojih sam dola
obradom ove teme.

2. RAZVOJNA PSIHOLOGIJA
Razvoj je proces meusobno povezanih promjena do kojih je dolo usljed sazrijevanja i
tijeka uenja.
Razvojna psihologija je psiholoka disciplina koja istrauje psihiki razvoj ovjeka od
poetka njegovog ivota (zaea) pa do kraja ivota (smrti).

2.1. RAZVOJNE FAZE

2.1.1. Prenatalna faza

Dijeli se na embrionalno razdoblje, koje traje do osme sedmice, i fetalno razdoblje(razvoj
organa), do roenja. U ovoj fazi mogu se prouzroiti deformacije kod djeteta. Psihiko stanje
majke moe se odraziti na neroeno dijete, tako naprimjer depresije i stanja tjeskobe mogu
negativno utjecati na razvoj.

2.1.2. Natalna faza( roenje)

Roenje je odluujua promjena za dojene i prva teka proba optereenja. Natalna faza je
razdoblje oporavljanja od fizioloke traume roenja i uspostavljanja ravnotee s okolinom.
Period novoroeneta je vrijeme u kojem se dijete prilagoava novim uslovima ivota. Ovaj
period moe trajati od dvije sedmice pa ak i do dva mjeseca.

2.1.3. Dojenaka dob

To je vrijeme simbiotikih odnosa izmeu djeteta i majke. U toj fazi razvoja u sreditu
panje je uzimanje hrane, te su usta glavni izvor zadovoljstva. Ukoliko dijete tu fazu ne
proivi ugodno tada se ppjavljuju stanja napetosti koja mogu postati izvorom neuroticnih
konflikata. Ovaj period traje od roenja do poetka razvoja govora.

3
2.1.4. Rano djetinjstvo
Ta se razvojna faza nadovezuje na dojenku dob i traje do poetka kolske dobi. U tom
periodu djetinjstva psihiki je razvoj vrlo brz. Razliiti pokreti, emocije, senzorni procesi i sve
funkcije govora razvijaju se brzim tempom. Govor postaje sredstvo komuniciranja, s
odraslima i s djecom, sredstvo za razvoj miljenja i spozn Uz pomo govora razvijaju se
procesi generalizacije, govor odraslih postaje sredstvo odgoja, razvijaju se svi psihiki
procesi: panja, pamenje, mata. Karakteristina osobina tog razdoblja je velika fizika i
psihika osjetljivost djece, labilnost njihovog zdravstvenog stanja.

2.1.5.Predkolska dob
U fazi predkolske dobi govor djeteta se usavrava te na kraju razdoblja dostie gramatiku
strukturu i razumljivost govora odraslih.U emocionalnom razvoju sve je vea kontrola
emocionalnog izraavanja (posebno za kontrolu srdbe). Socijalni razvoj pokazuje sve veu
orjentiranost na druenje s djecom. Ova faza razvoja traje od tree do este godine ivota.

2.1.6. kolska dob

Traje od poetka kole do puberteta. Dijete se oslobaa iz uskog kruga porodice. U ovom
periodu ono dolazi u dodir s vrnjacima, pojavljuje se nove bliske osobe, poput uiteljice.
kolsko doba je veoma bitno razdoblje u socijalnom pogledu za dijete.

3. PUBERTET I ADOLESCENCIJA
Naziv adolescencija je openiti izraz i obuhvata sve psihike promjene do kojih dolazi izmeu
djetinjstva i zrelosti. Adolescencija ima vie od bilo koje druge ivotne etape mo
organiziranja linosti. Tijekom svih godina adolescencije mlada se osoba susree s nizom
tekoa koje mora savladati da bi se ostvarila kao jedinstvena linost. Mnogi ljudi u tome ne
uspiju i do kraja ivota ive zapravo u produenoj adolescenciji s nerazrijeenim konfliktima
karakteristinim za taj period.
U adolescenciji razlikujemo:
1.
2.
3.

period predadolescencije (od desete ili jedanaeste do dvanaeste ili trinaeste godine)
period rane adolescencije (od trinaeste do esnaeste godine)
period kasne adolescencije (od sedamnaeste do dvadeset i prve ili dvadeset i druge
godine).

Za period rane adolescencije upotrebljavaju se termini pubertet ili period srednje

adolescencije. Za period kasne adolescencije koristi se jo i termin postadolescencija.
U svim se drutvima javlja u prosjeku u trinaestoj godini, a kada e adolescent preuzeti ulogu
odrasloga, zavisi od drutvenih prilika. Pojedini socijalni slojevi u istom drutvu postavljaju
razliite granice u tome kada e adolescent preuzeti ulogu odrasle osobe i to je socijalni sloj
vii, to je ta granica postavljena u kasniju dob.

3.1. Glavne karakteristike adolescencije

Adolescenti tee ka statusu odraslog te je psihika energija usmjerena k osamostaljenju od
roditeljskog autoriteta. Tenja im je da ne budu potinjeni odraslima. Za neke pojedince to su
godine izbora zanimanja. To je vrijeme kad odnosi s vrnjacima postaju vrlo vani te je
adolescentu vano imati to bolji status u grupi i eli biti priznat od vrnjaka. Adolescencija
je takoer vrijeme naglog intelektualnog razvoja i period stjecanja i procjenjivanja vrijednosti,
pa je mlada osoba u ovom periodu sve vie svjesna same sebe, razvija vlastite ideale i
prihvaa sebe u harmoniji sa svojim idealima i stoga moemo rei da je to vrijeme izmeu
mladenakog idealizma i stvarnosti. Razvoj inteligencije utjee na promjenu strukture linosti
adolescenata i dovodi do potrebe za veom samostalnou, omoguuje bolje opaanje sredine
i stvaranje moralnih normi. Inteligencija je vaan faktor u drutvenom prilagoavanju.
Adolescenti s vrlo visokom inteligencijom esto ele da budu socijalno izolirani jer ne mogu
nai zajednike aktivnosti sa svojim vrnjacima.
5

Niska inteligencija (kao i fizika neprivlanost) mogu stvoriti tekoe u prilagoavanju

okolini. Neki adolescenti sami sebe izoliraju nisu samokritini, tj. gledaju na svoj neuspjeh
kao na manje vanu pojavu(posebno ako u razredu veina ima slabe ocjene). Uspjeni aci su
oni koji imaju bolje radne navike, uporniji su u radu, ambiciozniji, samopouzdaniji, imaju vie
smisla za istraivaki rad.
Kod nekih adolescenata saznanje o slabijim intelektualnim sposobnostima moe imati
ozbiljne posljedice na njihovo samopotovanje.

3.2. Emocije adolescenata

Adolescentno doba je period poviene emocionalnosti. Emocije djeluju na ponaanje
adolescenata i esto se dogaa da reagiraju vie emocionalno nego intelektualno.
Emocionalna napetost adolescenata nije jednaka u svim godinama adolescencije. Iako je u
prvim godinama adolescencije najjai rad endokrinih lijezda, ipak u srednjoj i kasnoj
adolescenciji emocionalne promjene doseu vrhunac. Smatra se da je socijalni faktor
presudan za emocionalno stanje adolescenata.
Ljubav je vaan osjeaj za adolescente, posebice one starije. Oba spola trae osobu kojoj se
mogu povjeriti. Adolescenti postaju sve vie sposobni za zreli ljubavni odnos. Pri kraju ovog
perioda postaje se zreo za izbor budueg branog druga. Simpatije, zaljubljivanja i strasti
prelaze u ljubavnu zrelost. Zrela ljubav, tj. ljubav koja tei potpunom zadovoljenju organskih,
psiholokih i drutvenih potreba javlja se tek poslije osamnaeste godine u djevojaka, a neto
kasnije u mladia.
Radost je karakteristina emocija adolescenata. To je esta emocija onih koji su odlini
uenici, omiljeni ili prihvaeni od roditelja, prijatelja i prosvjetnih djelatnika. Adolescente
esto najvie raduje ljubav prema suprotnom spolu i intelektualni uspjeh i rad.
este su dvije vrste straha adolescenata: strah od predmeta i pojava i strah od ljudi
(pripadnika suprotnog spola) Posebna vrsta straha jest strah za svoju linost: od smrti,
siromatva, bolesti, strah od seksualnog napada, od neuspjeha u koli ili poslu, strah da se ne
izgubi popularnost meu vrnjacima,strah da se moralno propadne. Pri kraju adolescencije
smanjuje se intenzitet straha, tj. smanjuje se strah od socijalnih situacija i ljudi, ali strah od
smrti i bolesti traje cijeli ivot.
Emocionalno
stanje
Radost

Postupci linosti
Reprodukcija

Strah

Samozatita

alost

Liavanje

Ljutnja

Agresivnost

Visok rezultat
Veseo, drutven,
prijateljski, srdaan
Obazriv, paljiv
alostan,
pesimistian
Svaalica, buntovnik

Nizak rezultat
Rijetko govori,
usamljen
Nerazuman, sklon
riziku
Zadovoljan,
optimistian.
Pasivan, uzdran.

6
3.3. Odnosi sa vrnjacima
Na ovom razvojnom uzrastu odnosi sa vrnjacima su ei nego to su bili u djetinjstvu
dobijaju sloenije forme. U ovom periodu mladi se vie drue meusobno nego sa odraslima.
Druenje sa vrnjacima omoguuje aktivnu ulogu u razvoju tj. pri njegovom osamostaljivanju
od porodice, formiranju identiteta, sticanju socijalnih vjetina, moralnom ponaanju, pri
uspostavljanju odnosa sa suprotnim spolom. Prijateljima izlau svoje ideje, ocjene i shvatanja
o sebi i svijetu oko sebe, zauzimaju se stavovi u odnosu na budunost - to dovodi do
otvorene komunikacije radi dobijanja emocionalne podrke i povratnih informacija:
komentara, primjedbi - radi testiranja novonastalih vrijednosti i nove slike o sebi. Na taj nain
se lake shvata sopstvena linost, stie vjetina ophoenja sa drugima - osposobljava za
samostalno funkcionisanje. Nalazi istraivanja ukazuju da je kvalitet vrnjakih, posebno
prijateljskih odnosa u adolescenciji najbolja prognoza pojedinevog prilagoavanja u
odraslosti.
PRIHVAENI
ODBIJENI
drutvenost
usmjerenost na sebe
ivahnost
tenja za panjom drugih
optimizam
precjenjivanje sebe
smisao za humor
visoka agresivnost
strpljenje
zanemarivanje potreba drugih
spontano ponaanje
sarkastinost
prilagodljivost
samopotovanje
Tabela: Karakteristike adolescenata, koje vrnjaci prihvataju ili odbijaju
Koje osobine su odluujue za status prihvaenosti? U amerikim istraivanjima naeno je da
mladii ostvaruju visok socijalni poloaj meu vrnjacima prije svega sa sportskim i
intelektualnim postignuima, drutvenou, omiljenou kod suprotnog pola, tjelesnom
privlanou i sa ueem u razliitim aktivnostima u koli. Kod djevojke za visok socijalni
poloaj od znaaja su spoljanji izgled, drutvenost, intelektualna postignua i javni nastupi.
3.4. Problemi adolescencije
Postoje brojni faktori koji utjeu na poveanje emocionalnosti adolescenata i time stvaraju
plodno tlo za tekoe u prilagoavanju adolescenata na sebe samog i na svoju okolinu.
To su u prvom redu loi obiteljski odnosi koji ine adolescente nesigurnima i nezadovoljnima
u ivotu jer osjeaju da nemaju naklonost roditelja. Tekoe u pravilnom razvoju predstavljaju
oni roditelji koji ograniavaju, pretjerano nadgledaju ili ak pretjerano poputaju svojoj djeci.

Izvor su problema i nove situacije na koje adolescent nije dovoljno dobro pripremljen, u to
spada i socijalno prilagoavanje suprotnom spolu.
Tu se nadalje javljaju problemi oko izbora zanimanja. Neuspjeh u koli moe izazvati i
najtee emocionalne smetnje: bjeanje iz kole, iz kue, stvaranje osjeaja manje vrijednosti,
pokuaj samoubojstva ili ak samoubojstvo. Lo uspjeh u koli jae pogaa djevojke nego
mladie. Velik broj adolescenata izvjetava o nekom simptomu zbog kojeg ne mogu ii u
kolu barem jednom tjedno (glavobolja, bol u trbuhu, iritabilnost, nervoza). To poinje u
predadolescenciji, oko jedanaeste godine i ee je prisutno kod djevojica nego kod djeaka,
a takav se rezultat dobiva u istraivanjima u razliitim zemljama svijeta.
este su promjene raspoloenja i lako se iz radosnog raspoloenja prelazi u melankolino i
obrnuto, to je u emocionalnom smislu naporno i potencijalni je izvor tekoa u prilagodbi.
Adolescent se moe ponaati as zrelo as nezrelo. Ponekad ima potrebu izolirati se od ljudi, a
onda ponovno potpuno uranja u odnose sa svojim vrnjacima.
Kriza identiteta oekivana je i normalna za vrijeme adolescencije i dijete ima teak zadatak
nadrasti roditelje i iz svog djetinjstva ui u svijet odraslih.

Ilustracija:Adolescencija

3.5 . Rana adolescencija ili pubertet

Prijelaz iz djetinjstva u mladentvo predstavlja pravu revoluciju u linosti odgajanika. Taj
prijelaz oznaen je pojmom pubertet u kojem nastaje spolna zrelost. Za prijelaz iz djetinjstva
u pubertet veoma je znaajan brz tjelesni rast. Proces rasta nije ravnomjeran.

Predpubertetnik raste u visinu 8-10 cm godinje. U duinu mu rastu naroito noge i ruke.
Usljed brzog rasta, pokreti ruku i nogu su esto nespretni, nedovoljno meusobno usklaeni.
Razlozi nespretnosti su uglavnom podsmijavanje i grdnje odraslih. Odrasli esto grijee jer od
predpubertetlija i pubertetlija mnogo trae. Po svojoj veliini oni su skoro dostigli odrasle, ali
im po spretnosti, sposobnostima i zrelosti jo uvijek nisu dorasli.
Runo pisanje, kretav i skoro uvijek glasan govor su posljedica ubrzanog rasta i rada raznih
lijezda.
Pored mnogo drugih faktora socijalne prirode, sve te promjene uzrokuju poveanu
uznemirenost i razdraljivost. Kako jo uvijek nema usklaenosti u razvoju i radu unutranjih
organa, u ovom prijelaznom razdoblju pojavljuju se znaci brzog i poveanog umora, to utjee
na uinak rada. Brzi rast i spolno sazrijevanje sa novim svojstvima vode pravoj fizikoj
revoluciji. Pubertetlije mogu satima sjediti pred ogledalom i otkrivati upravo sve te fizike
promjene na sebi.

9
3.6. Spolna zrelost
Ako uporedimo kod raznih naroda kroz historiju, utvreno je da se granica spolne zrelosti u
veini sluajeva pomjera nadolje.
Kao kriterij spolne zrelosti kod djevojica uzima se pojava prve menstruacije. Podaci iz
prolog stoljea pokazuju da je kod sjevernijih naroda prosjeni uzrast za pojavu prve
menstruacije bio izmeu petnaeste i esnaeste godine, dok je sada taj prosjek izmeu
etrnaeste i petnaeste godine.
Antropolog Boo kerlj je utvrdio da je kod uenica srednjih kola u Ljubljani srednja
vrijednost za prvu menstruaciju 13,41 godina. Ovi podaci odnose se na mjerenja obavljena
1939. godine. Zbog mnogih drutvenih promjena, nakon ratnih deavanja mjerenja su
pokazala da djevojice u osnovnoj koli prvu menstruaciju su dobile sa 13 godina, takoer u
Ljubljani.

Edvard Munch: Pubertet

10
U strunoj literaturi nalazimo na razliita objanjenja zato se granica spolne zrelosti pomjera
nadolje. Kao vrlo mogu uzrok neki autori navode nain ivota i ishrane kao i utjecaj
savremene civilizacije.
Djevojice koje su u SAD-u ivjele u povoljnim uslovima, bile su, u prosjeku, ranije spolne
zrele nego to je prosjek za cijelu popuaciju u kojoj su zastupljene djevojice iz svih
socijalnih grupa.
Takoer, u zemljama sa toplijom klimom djevojice ranije sazrijevaju i ranije dobivaju prvu
menstruaciju.
Pored pojave prve menstruacije, kao znakovi puberteta kod djevojica uzimaju se i razvoj
grudi, pojava dlaica na stidnom mjestu i drugim mjestima i promjena oblika tijela.
Dlaice na stidnom mjestu se javljaju jo oko 9. ili 10. godine. Pojava dlaica na tom dijelu je
posljedica ranijeg luenja hormona nadbubrenih lijezda (androgena) pod ijim dejstvom
nastaje dlakavost na stidnom dijelu i u predjelu pazuha.
Razvoj grudi obino zapoinje godinu dana prije prve menstruacije. Uobiajena pojava jeste
da se grudi ne razvijaju ravnomjerno, ali to ne predstavlja nikakav problem. Prilikom rasta
grudi normalno je da djevojice osjeaju bol i osjetljivost u tom dijelu tijela.
U vrijeme puberteta djevojicama se mijenja tijelo. Zbog masnog tkiva dobivaju bokove te se
donji dio trbuha zaokruuje. To ne znai da se debljaju ili da su debele samo se tijelo
djevojice pretvara u tijelo ene.
Ako razvoj sekundarnih spolnih oznaka poveanje grudi, razvoj stidnih dlaica, te dlaica
u pazuhu pone prije osme godine kod djevojica tada govorimo o preuranjenom pubertetu.
Isto tako ako se sekundarne spolne oznake ne pojavljuju prije trinaeste godine kod djevojica
govorimo o zakanjelom pubertetu.
Kod djeaka je, naravno, tee odrediti spolnu zrelost. Kao kriterij za spolnu zrelost djeaka
uzimaju se sekundarni spolni znakovi. Prema nekim prouavanjima i djeaci dostiu spolnu
zrelost izmeu trinaeste i etrnaeste godine, kao i djevojice. Meutim, ovo je u suprotnosti sa
miljenjem da djevojice prije ulaze u pubertet nego djeaci.
Kod djeaka postoji razlika u pogledu spolne zrelosti. Neki autori su utvrdili da su odreeni
djeaci spolni zreli ve u desetoj godini, a drugi tek u petnaestoj.

11

Prvi vidljivi znak

puberteta kod djeaka je
rast sjemenika, odnosno
testisa, mukih spolnih
lijezda smjetenih u
skrotalnoj vreici, tzv.
monji. Godinu dana
nakon poetnog
poveanja testisa poinje
rast spolnog uda u duinu
i debljinu, a boja koe
postaje tamnija. Javlja se
dlakavost oko spolnog
organa, zatim pazuna
dlakavost te slijedi rast
dlaica na licu. Promjene
se mogu uoiti na nivou
itavog tijela.
Pod utjecajem testosterona, mukog spolnog hormona, poinje stvaranje spermija - mukih
spolnih elija i izluivanje sperme, odnosno sjemene tekuine. Posebno treba spomenuti
pojavu polucije, koja se manifestira kao nesvjesni refleks ejakulacije - izbacivanja sjemena,
najee tijekom noi prilikom snivanja erotskih snova koje su karakteristine za to razdoblje.
Javlja se povean interes za osobe suprotnoga spola te potreba za seksom.

3.7. Stav pubertetlije prema sebi i drugima

Djeaci i djevojice u ovom periodu poinju da oslukuju sami sebi te postaju nezadovoljni
sobom. Nezadovoljstvo se pojavljuje i u djetinjstvu, mada ono tada ima drugaiji uzrok. Kod
djece to nezadovoljstvo polazi od slabog zdravlja, nemogunosti bavljenja sportom i slino.
Ukoliko pubertetlija nije zadovoljan sobom to potjee i od fizikih ali i drutvenih osobina.
U doba puberteta poinje stvarno i kritiko ocjenjivanje samog sebe, okoline, posebno
roditelja i uitelja.

12

Istraivanja su potvrdila da djeaci i djevojke u ovom uzrastu mnogo dublje razmiljaju.

Naime, nakon prikazivanja odreenog filma vreni su razgovori s njima na temu pogledanog.
Utvreno je da se pubertetlije ne zaustavljaju samo na doivljajima junaka, nego i da
razmiljaju o razlozima koji su glumce naveli na odreene postupke. Te analize i razmiljanja
oni prenose na svoje roditelje i uitelje i na taj nain dolaze do zakljuka da oni ponekad nisu
dosljedni u svojim postupcima. Obino, djeaci i djevojice osuuju ovakvo ponaanje.
Pri kritikom ocjenjivanju pubertetlija koristi ve poznate moralne norme. Ako je te norme
preuzeo od odraslih usljed potovanja i vlastitog ubjeenja, njegov razvoj e biti usmjeren na
samouvjerenost i samostalnost. Meutim, ukoliko ih je preuzeo od odraslih samo zbog
zavisnosti i potinjenosti, njegov razvoj nee tei u pravcu samokritinosti.
Istraivanja su pokazala da se osjeaj odgovornosti razvija samo ako pubertetlija osjeti krivicu
kad se ne ponaa ispravno. Ovo osjeanje pojavljuje se samo kod onih pubertetlija koje su
roditelji voljeli takve kakvi su i pozitivno ih ocjenjivali, dok roditelji maloljetnih prijestupnika
manje iziskuju. Takoer, nije dobro ako roditelji previsoko cjene svoje dijete. Takvo dijete se
obino smatra kao izuzetak u pogledu moralnih obaveza. Ukoliko se djeak ili djevojica
otue od roditelja ili uitelja, to e prouzrokovati ekstremnu samouvjerenost. Zbog toga,
pubertetlija postaje agresivan i zapoinje antisocijalne radnje. Dakle, osjeaj krivice se ne
javlja kod osoba koje nisu bile voljene. Takva djeca nisu samokritina i nemaju unustranjeg
podsticaja da otklone neka loa ponaanja. Osnove samokritinosti potjeu iz djetinjstva i
zavise mnogo od roditelja. U periodu puberteta opada popularnost roditelja, a na njihovo
mjesto dolaze poznate linosti. Zbog toga, u ovom uzrastu govorimo i o samovaspitanju.
Ipak, bilo bi pogreno ako bismo djeake i djevojice ovog uzrasta
prepustili same sebi.
Iako su tjelesno skoro odrasli, ipak im
je jo uvijek potrebna pomo u raznim
pitanjima i vlastitim problemima. Meutim, roditelji moraju biti svjesni da
njihovo dijete ne
podnosi mnogo kritikovanja niti prodika. Pubertetlija
eli da raspravlja sa roditeljima o raznim moralnim i linim pitanjima, pri
emu eli da se osjea ravnopravno i da slobodno
iznosi svoje
miljenje.
Roditelji i uitelji, u ovom periodu grijee najvie u pogledu nekih vaspitnih metoda koje su
primjenjivali i u djetinjstvu. Razumljivo je da se djeaci i djevojice odupiru tome, i da bez
obzira sto roditelji govore ta smiju a ta ne, oni ele i da sami odlue o nekim stvarima.
Istraivanje koje je provedeno meu uenicima osmog razreda, pokazalo je koje osobine po
njima nastavnik treba da posjeduje, a koje ne.

13

Poeljno kod nastavnika:

1. da je isti prema svim uenicima
2. da dobro objanjava
3. da ima smisla za humor i alu
4. da je pravedan pri ocjenjivanju

Nepoeljno kod nastavnika:

1. Nepravedno ocjenjivanje
2. Diskriminacija meu
3. Nepoznavanje predmeta
4. Neljubaznost, ljutnja

Iz navedenog vidimo da su uenici kritini prema nastavniku kao prema strunjaku i prema
onim njegovim osobinama koje se odnose na ocjenjivanje i pravednost. Ukoliko bi nastavnici
potovali ove zahtjeve uenika utoliko bi i njihov autoritet bio vei.
Uenici su pokazali kritinost i prema nekim drutvenim pojavama. Oni posebno osuuju
nezaslueni uspjeh, to jeste uspjeh na osnovu veza. To pokazuje da je njihova kritinost
konstruktivno usmjerena.
3.8. Inat i njegov izvor
Tekou u pubertetu uzrokuju pojave tvrdoglavosti i inata. Ove pojave su normalne u ovom
uzrastu samo ih treba pravilno shvatiti. Pubertetlija eli da bude odrastao, meutim kad
pogleda u odrasle shvati da ne moe sve to oni mogu, a istovremeno zna da je slobodniji od
djece. Osjeanje slabosti naspram odraslih i osjeanje snage u odnosu na djecu se meusobno
bore.
Pored elje da bude odrastao, u ovom periodu dolazi do otkrivanja sopstvenog ja, to sa
otkriem linih sposobnosti ima za posljedice svijest o vlastitoj linosti a samim tim i tenju
za samostalnou.
Dokazano je da tvrdoglavost nije nita drugo nego odupiranje tuim utjecajima i protest protiv
autoriteta.
U ovom uzrastu, pubertetlija prihvata savjete od osobe koju izuzetno voli i cijeni. Stoga,
prinudom i silom se vrlo malo postie.
Za pubertetliju je najvea uvreda ako ga smatraju djetetom. Zbog toga je bolje prema njemu
se ponaati kao prema odraslom. Takvim ponaanjem se mnogo vie postie jer on kao
odrastao ne eli da razoara ljude oko sebe.

3.9 . Tekoe u uenju

Istraivanja pokazuju da u periodu puberteta uenici u koli pokazuju slabije znanje. Za to
postoji vie uzroka.
Tjelesne promjene, naroito rad lijezda sa unutranjim luenjem jako utjeu na radni uinak.

14

Adolescent ne eli da ui kao ranije, kad je gradivo ponavljao mnogo puta da bi mogao da ga
reprodukuje. Sada, mautim, na jednom gradivu se zadrava samo onoliko koliko mu je
potrebno da ga razumije. Njemu je mrzak takav nain uenja i ponavljanja, jer ga gradivo u
veini sluajeva ne interesuje.
esto se dogaa da uenik u koli razumije neke formule. On misli da je ovladao materijom,
ali ne zna da odreene formule u pojedinim sluajevima pravilno i upotrijebi.
U koli od njega zahtjevaju znanje koje je usljed tih tekoa poprilino oskudno. Tekoe
nastaju i zbog toga to uenik je ubjeen da zna materiju, jer je razumije, a nije svjestan da
razumijevanje materije nije dovoljno za reprodukciju znanja.
Nisu sve tekoe u uenju posljedica ovog uzrasta. Mnoge tekoe prizilaze iz nedostatka
motiva, iz nedovoljne organizacije uenja kai i iz nepovoljnih kolskih i porodinih uslova.
Uenik nije motivisan za uenje jer mora da se bavi gradivom koje ga ne interesuje, i zbog
toga njegovi rezultati su slabi.
Interesovanje pubertetlije za odreene predmete prilino je razliito. Neki ve imaju razvijena
posebna interesovanja, mada interesovanje zavisi od nastavnika i njegovog naina
prezentovanja.
Kampanjsko uenje, takoer je jedan od uzroka loih ocjena u koli. Uenici uglavnom znaju
kad trebaju doi na red za odgovaranje i tad e dobiti pozitivno ocjenu. Nakon toga, oni opet
odmaraju do slijedeeg ispitivanja. Razlog za ovakvo ponaanje jeste miljenje mnogih
uenika da ue samo za ocjenu, a ne za ivot. Veina njih smatra da im kolsko gradivo nee
trebati nikad u ivotu, i zato ue samo kad moraju, odnosno pred ispitivanje ili test.
Na osnovu nekoliko slabih ocjena, ne smijemo zakljuiti da uenik nije inteligentan. Naprotiv,
ovakve tekoe se javljaju i inteligentnim uenicima, ali u neto manjoj mjeri. Kod njih su
ovakve tekoe obino prolazne, nakon krize opet poinju biti uspjeni. Pogreno je ako im u
tim prolaznim fazama govorimo da su nesposobni, jer ih to jos vie demotivie. Roditelji i
nastavnici, trebaju da im pomognu da to prije prebrode te intelektualne i emotivne tekoe
koje ih ometaju u radu i uenju.
Ako elimo da dobro organizujemo rad u koli i da uenicima budemo dobri savjetnici,
moramo dobro da poznajemo uzroke loeg uspjeha u kolama. Neki su objektivne,a neki
subjektivne prirode pa ih je lake otkloniti.

15

4. ZAKLJUAK
Adolescencija predstavlja period prelaska iz djetinjstva do relativne mladosti. Glavno pitanje
adolescencije je prouavanje biolokih utjecaja na ponaanje maloljetnika.
Pubertet je vremensko razdoblje u ovjekovu ivotu, u kojem do tada spolno nezreli djeaci i
djevojice prolaze kroz promjene iji je rezultat tijelo spolno sposobno za reprodukciju, te
fiziko sazrijevanje.
Bitna stvar koju sam zakljuila pisajui ovaj rad jeste da su pubertet i adolescencija razliiti
pojmovi. Adolescencija je bazirana vie na psihiko razvijanje, dok u pubertetu maloljetnik
vie se mijenja fiziki. Meutim, ovo ne isljuuje i psihike promjene u pubertetu.
Kao to sam napisala u uvodu, upravo se i sama nalazim u periodu adolescencije, a i prola
sam kroz pubertet. Istraivajui ovu temu shvatila sam neke stvari i pronala sebe i svoje
vrnjake upravo u svemu tome. Naa loa ponaanja prema roditeljima, slabo uenje
posljedica su pravo ovih godina i promjena koje se deavaju u nama. U pubertetu nam se
tijelo mijenjalo fiziki i to nam je bilo jako teko za prihvatiti, dok se ak i sad deavaju
psihike promjene to predstavlja jedan dio adolescencije.
Takoer, jako bitno je napomenuti da mi kao populacija malo posveujemo vremena ovoj
temi smatrajui je nebitnom, to je pogreno. Ono to se kod djeteta razvije u ovom razdoblju
moe na njega utjecati kroz cijeli ivot.

16

LITERATURA
Furst, M. (1994). Psihologija. Zagreb: kolska knjiga
Gudjons, H. (1994). Uvod u pedagogiju. Zagreb: Educa
Rothenberg, R. (1976). Medicinska enciklopedija. Beograd
Tolii, I. (1966). Djeija psihologija. Beograd

Izvori sa interneta:
http://www.zzjzpgz.hr/nzl/35/pubertet.htm
http://www.klinfo.hr/savjeti/djevojcica-od-8-godina-ulazi-u-pubertet-trebamo-li-se-brinuti
http://sanportal.info/fizioloske-varijacije-u-pubertetu

17