Sadraj:

1.

Uvod.................................................................................................................. 3

2.

Problem odreivanja maksimalnog toka u grafu.............................................................4

2.1. Ford Fulkerson algoritam maksimalnog protoka (FFF algoritam )....................................4

3.

PRIMJER 1......................................................................................................... 6

4.

PRIMJER 2......................................................................................................... 9

5.

PRIMJER 3....................................................................................................... 13

6.

PRIMJER 4....................................................................................................... 15

7.

PRIMJER 5....................................................................................................... 17

8.

Zakljuak.......................................................................................................... 19

9.

Literatura.......................................................................................................... 20

1. Uvod

U ovom seminarskom radu emo objasniti problem maksimalnog protoka kroz mreu,te
metode koje se pri tome koriste. Cilj ovog problema je prikazati maksimalni protok koji se
odvija od izvorita s do odredita t. U radu emo objasniti i prikazati na primjerima Metodu
etiketiranje i Metodu pozitivnog toka.
Protoci u mreama predstavljaju jedan od najinteresantnijih ekstremalnih problema u teoriji
grafova. Naime, problem odreivanja optimalnog protoka u informacionim, komunikacionim,
vodovodnim i drugim mreama su neki od primjena ove oblasti.

2. Problem odreivanja maksimalnog toka u grafu

Definicija:
Neka je N=(V,E) graf, postoje s,t V (izvor i odredite grafa N). Svaki protok kroz mreu
mora zadovoljavati odreena ogranienja:
1. Protok kroz neki vor ne moe biti vei od kapaciteta vora
f u ,v C uv (u , v ) E
2. Ne moe postojati negativni protok uvoru
3. Vrijednost toka

f = v( s , v) E fsv gdje je s izvor u N. Protok u mrei jednak je sumi

svih tokova od izvora do odredita.

PROBLEM
Pretpostavimo da imamo jednu posebnu vrstu lanca, od izvoras do odredita t date mree, na
sljedei nain:
Neka je dat lanac koji povezuje izvors i odredite t. Ako je za sve napred usmjerene grane
koje pripadaju lancu p , f ij < Dij , a za sve nazad usmjerene grane lanca p , f ij > 0 . Tada
emo lanac nazvati LANCEM SA REZERVNIM KAPACITETOM ili LANCEM SA
REZERVNOM PROPUSNOM SPOSOBNOU u odnosu na protok f.

2.1. Ford Fulkerson algoritam maksimalnog protoka (FFF algoritam )

Ford-Fulkersonov algoritam je algoritam za odreivanjemaksimalnog protoka u mrei,
temeljen na iterativnom postupku traenja puteva od izvora do odredita kojima se moe
poveati protok.

KORAK 1
Obiljeimo izvor mree sa oznakom [, ( s )= ] . Sada je izvor obiljeen i posmatran vor,
dok su ostali vorovi neobiljeeni. Uoimo, zatim, sve vorove susjedne izvoru s. Neka su to
vorovi 1,2,....,k,...,t. Svakom od njih, za koji je f sk < D sk (gdje su D sk kapacitet grane,
f sk trentuni protok), dodjelimo oznaku

+ , (k)

s
, gdje je

( k ) =min { ( k ) , D sk f sk }

a svim onim vorovima za koje je

f sk > 0 , dodjelimo oznaku

, (k )

, gdje je

( k ) =min { ( s ) , f sk }
Sada je izvor obiljeen i neposmatran vor, dok su svi njemu susjedni vorovi obiljeeni i
posmatrani. Ostali vorovi mree nisu obiljeeni, pa se postupak obiljeavanja vorova
produava i sastoji u sljedeem:
- Uoimo ma koji obiljeeni i posmatrani vor i. Neka je njegova oznaka

+ , (i)

g
ili

, (i)
g
, gdje je gjedan od obiljeenih i susjednih vorova vorui, tada svim susjednim

neobiljeenim vorovima j, za koje je f ij < Dij , dodjelimo oznaku

+ , ( j)

i
, gdje je

s ( j )=min { ( i ) , Dij f ij } a svim susjednim neobiljeenim vorovima j , za koje je f ij >0

, ( j )

i
dodjelio oznaku
, gdje je sada

( j ) =min { ( i ) , f ji }
- Postupak obiljeavanja vorova sprovodi se sve dotle dok i odredite mree t ne bude
obiljeeno ili dok se ne ustanovi da dalje obiljeavanje vorova, ovim postupkom, nije
mogue, to znai da postoje sljedee dve alternative:
1.1 Ako je odredite mreet mogue obiljeiti, tada postoji lanac sa rezervnom propusnom
sposobnou, to znai da se postojei protok moe poveati, pa je potrebno prei na naredni
korak algoritma.
1.2. Ako se ustanovi da dalje obiljeavanje vorova nije mogue, tada su minimalni presjek i
maksimalni protok odreeni, a FFT algoritam je zavren. Nakon toga potrebno je prei na
KORAK 3.

KORAK 2
U prethodnom koraku algoritma obiljeeni su svi vorovi mree ukljuujui i odreditet.
+ , (t )
, (t )

z
z
Neka je odreditetobiljeeno jednom od oznaka
ili
, gdje je saz

oznaen jedan od susjednh vorova odreditat. Ako je odreditetobiljeeno oznakom

4

+ , (t )

z
, tada postojei protok f zt

f zt + (t) , a ako je odreditet obiljeeno oznakom

umanjujemo za ( t)

( t)

uveavamo za

i dobijamo novi protok

, (t)

z
, tada postojei protok

i dobijamo novi protok f zt (t)

f zt

. Nakon toga prelazi se na

posmatranje oznaka vora z, i postupak promjene protoka se dalje nastavlja na sljedei nain:
- Neka je bilo koji vor jdate mree obiljeen oznakom

f ij zamjenjujemo protok

+ , ( j)

i
, tada postojei protok

f ij + (t) . Ako je vorjobiljeen oznakom

, ( j)
i
, tada

postojei protok f ij zamjenjujemo protok f ij (t) .

- Kada se na ovaj nain doe do izvora mree s, postupak promjene protoka je zavren, a
postojea veliina protokav uveava se za ( t) odnosno postojei protok fzamjenjuje se
novim protokom f + (t) .
- Ovim se istovremeno zavrava jedna iteracija, pa se, nakon brisanja starih oznaka svih
vorova, sa novim protokom f + (t) vraamo na prvi korak algoritma i obiljeavanje
vorova, ime u stvari otpoinje naredna iteraicija.

KORAK 3
Svi vorovi, ukljuujui i izvor mree s, koji su u toku poslednje iteracije bili obiljeeni
predstavljaju podskup vorova X, a svi neobiljeeni vorovi predstavljaju podskup vorova
X , dok skup grana (X, X ) predstavlja minimalni presjek mree. Veliina protoka sa
kojom smo zapoeli posljednje obiljeavanje vorova (odredite nije mogue obiljeiti)
predstavlja maksimalnu veliinu protoka.

3. PRIMJER 1
Za datu mreuG odrediti maksimalni protok

Reenje:
Posmatramo bilo koji put od s - t:
Na primjer: Preko vorova 2 i 5 protok iznosi min { 10,8,10 }=8 . Trenutni protok je 8.

Traimo novi put ods - t . Na primjer: Preko vorova 2 3 5 min { 2,2,9,2 }=2 . Dobijamo
protok 8+2=10.

Na ovaj nain, grane s 2,2 3 i 5 - t su zasiene, njih briemo. Obiljeimo novu putanju i,
ujedno, obiljeimo i povratnu putanju.

Dakle, povratna putanja kapaciteta 8 od izvora do odredita je t 5 2 - s , dok je povratna

putanja kapaciteta 2. Ponavljamo postupak. Neka je nova putanja s 3 5 4 t, min
{ 10,7,6,10 }=6 . Dobijamo protok 10+6=16.

Obiljeimo novu putanju i novu povratnu putanju:

Traimo novu putanju. Na primjer:vs 3 2 4 t , protoka 2. Dobijamo protok 16+2=18.

Posmatramo zasienost:

Nova putanja, s 3 5 - 2 - 4 tprotoka 1. Dobijamo protok 18+1=19.

Da li postoji jo neka putanja? Ne! Algoritam je zavren, maksimalni protok iznosi 19.
Konano, putanja je prikazana na grafu nie:

4. PRIMJER 2
Graevinska tvornica treba da preveze proivode iz grada S do grada T.Gradovi su povezani
cestama,odnosno vorovima,a proizvodi se prevoze kamionima.Koliko maksimalno kamiona
s proizvodima moe poslati tvornica da bi zadovoljila uslove?
Rjeenje:

10

Maksimalan protok je 11 jedinica.

11

5. PRIMJER 3
Za datu mreuG odreditimaksimalni protok

Rjeenje:
Traimo bilo koju putanjus ti odredimo maksimalni protok du te putanje:

12

Kraj algoritma. Maksimalni tok ima sljedeu putanju:

13

6. PRIMJER 4
Primjenom metode etikiranja, pronai maksimalni protok

(30,0
)

(20,1
)

(40,0
)

Maksimalni protok = 20+40+10=70.

14

(10,0
)

(40,2
)

(40,0
)
(10,0
)

(10,2
)

(10,1
)

15

7. PRIMJER 5
Iz grada 0 u grad 6, za odreeno vrijeme, potrebno je prevesti mreom eljeznikih pruga, to
je mogue vie tereta. Podrazumijeva se da svaka pruga ima svoju propusnu sposobnost, tj.
gornju granicu tereta koji se moe po njoj prevesti u odreenom vremenu.

(2,
0)

(6,
0)

(5,
0)

(2,
1)

(2,
1)

(4,
3)

16

(2,
0)

(2,
1)

(6,
0)

(2,
1)

(1,
0)

(2,
4)

(2,
4)

(6,
0)

(2,
2)

(1,
0)

(2,
4)

(1,
4)

(4,
0)

(1,
3)

(1,
4)
(1,
0)

17

(4,
0)

Maksimalni protok = 4+2+2+1 = 9

8. Zakljuak
Problem protoka transportne mree odnosi se na nain upotrebe mree ali tako da se
dobije maksimalan iznos protoka od datog ulaza mree do datog izlaza mree. Ovakvi zadaci
se esto sreu u realnim transportnim problemima. Na primjer, ako je iz grada a potrebno
prebaciti u grad b za odreeno vrijeme mreom eljeznikih pruga to je mogue vie tereta,
dolazimo do tog zadatka. Podrazumijeva se da svaka pruga ima svoju propusnu sposobnost, tj.
gornju granicu tereta koji se moe po njoj prevesti za odre|eno vrijeme. Teret koji prispije na
neku me|ustanicu mora odmah da se prevozi dalje, jer ne dolazi u obzir skladitenje na me|
ustanicama. Isto tako, u me|ustanicama se ne smije ukrcavati novi teret za prevoz.
U principu, postoje dvije metode. Jedna se odnosi na planarne mree i to je metoda
Forda i Fulkersona, a druga metoda se odnosi na neplanarne mree. Graf je planaran ili
smjestiv u ravnini ako se moe nacrtati tj. realizirati u ravni tako da se ivice sijeku u
vrhovima. Graf koji nije planaran zove se neplanaran.
Spojimo ulaz a i izlaz b transportne mree novom granom. Ako je dobijeni graf planaran,
postupamo na sljedei nain: Transportnu mreu predstavljamo crteom tako da joj se grane
ne presjecaju i da se naknadno dodana grana na crteu nalazi najnie. Uoavamo elementarni
put mree iz vora a u vor b. Iz mree izbacujemo granu tog puta koja ima najmanju
propusnu sposobnost. Istovremeno propusne sposobnosti preostalih grana posmatranog puta
umanjujemo za vrijednost propusne sposobnosti izbaene grane. Na taj nain dobijemo novu
transportnu mreu na koju ponovo primjenjujemo opisani postupak. Postupak se ponavlja sve
dok se ne prekinu svi putevi koji vode iz a u b. Tada se u polaznoj mrei uoavaju putevi koji
su u bilo kom trenutku bili najvii. Granama svakog takvog puta se pripisuje propusna
sposobnost grane sa minimalnom propusnom sposobnosti iz tog puta. Ukupan protok za svaku
granu dobija se kao zbir djeliminih pritoka,jer jedna grana moe da se nalazi u nekoliko
najviih puteva.
Ako transportna mrea nije planarna algoritam za nalaenje maksimalnog protoka je
komplikovaniji mada je u osnovi slina onom koji se odnosi na planarne. U poetku se za
18

protok kroz mreu uzme bilo koji dozvoljeni protok koji se u toku postupka postepeno
poveava. Na primjer, moe se uzeti da je protok kroz svaku granu jednak 0. Poveavanje
protoka se vri uvijek du nekih elementarnih puteva od a do b. Sada se elementarni putevi ne
mogu zgodno rangirati kao to je to bio sluaj kod planarnih mrea. Stoga se jednim
postupkom trai elementaran put iz vora a u vor b takav da je za svaku granu tog puta
protok manji od kapaciteta grane. Ako takav put postoji protok kroz svaku granu tog puta se
poveava za isti iznos tako da se bar za jednu granu puta protok poklopi sa kapacitetom te
grane. Ako ne postoji put sa ovom osobinom, protok kroz transportnu mreu je maksimalan.
Kod ovog algoritma moe se desiti da se proces postepenog poveavanja protoka ne okonava
za konano mnogo koraka. Da bi se to izbjeglo uzima se da protok moe da ima samo
nenegativne cjelobrojne vrijednosti. Ovim se ne suava praktina primjena teorije transportnih
mrea jer se pogodnim izborom jedinice protoka kontinualni problemi mogu dobro
aproksimirati odgovarajuim diskretnim modelima.

9. Literatura
Internet izvori:
1. http://www.math.rs/p/files/16-Operaciona_istra%C5%BEivanja_-_ve
%C5%BEbe_CELOBROJNO_PROGRAMIRANJE_5.pdf
2. http://documents.tips/documents/ford-fulkersonova-metoda-za-rjesavanje-problemmaksimalnog-protoka.html
3. BlaBollobs (1998.). Modern Graph Theory. Springer-Verlag New York Inc.
4. Thomas H.Cormen, Charles E.Leiserson, Ronald L.Rivest, Clifford Stein(2001.).
Introduction To Algorithms (2. izdanje). MIT Press
5. George B. Dantzig, Mukund N. Thapa (1997.), Linear Programming: 1: Introduction.
Springer
6.

19