Lokomotorni Sistem

BIOMEHANIKA
OBLIK GRAA I PROPORCIJE OVJEIJEG

OBLIK,
TIJELA
17.10.2011
Priredio:dr.sc.KunosicSuad,docentKatedrazaBiofizikuimedicinskufiziku
S
SADRAJ
J
OBLIK I GRAA TIJELA
PROPORCIJE TIJELA
ODREIVANJE TEITA TIJELA
17.10.2011
OBLIK I GRAA TIJELA

Kada se posmatra ljudsko tijelo kao sistem za kretanje, nameu se
problemi oblika i grae strukture sistema te proporcija pojedinih
elemenata tog sistema.
Da li postoje odreene zakonitosti za oblik i grau ljudskog tijela te
meusoban
b odnos
d
njegovih
j
ih dij
dijelova
l
tij
tijela
l ??
Stojei poloaj je kljuan za objanjavanje veze izmeu oblika, grae i
odnosa njegovih dijelova
dijelova.
Karakteristike tijela ovjeka
osovinski skelet i dvostrana (bilateralna) simetrija,
Veina dijelova tijela je:
u parovima (ruke, noge, stopala, bubrezi, itd)
ili su podjeljeni popola (nos, usta, mozak, itd.)
17.10.2011
Bilateralna simetrija za ljudsku vrstu

1 morfoloka
1.
morfoloka,
2. mehanika,
3. funkcionalna karakteristika.
Simetrinost bonih polovica nije potpuna naruito u rasporedu unutranjih
organa.
Kretanje po pravcu omoguava bilateralna simetrija masa tijela.
Koji je osnovni orijentacijski poloaj tijela za opis i analizu oblika, grae i
proporcija tijela ???
Podjela
j
tijela:
j
regije,
glavni dijelovi (glava, vrat, trup, gornji i donji udovi)
17.10.2011
GLAVA (caput)
- najvii dio tijela
tijela,
- granii sa vratnom linijom,
- lobanja (cranium) i lice (facies).
VRAT (collum)
-veza izmeu glave i trupa,
-1/50
1/50 tjelesne povrine i 1/30 tjelesne teine
- uloga viestruka
- kretanje glave ovjeka je relativno ograniena zbog kratkoe vrata (1/10)
TRUP
- centralni dio tijela, od vrata do poetka donjih udova,
-g
grudni dio ((thorax),
), trbuh ((abdomen)) i zdjelica
j
(p
(pelvis)) kojij su p
povezani
kimom
- glavni oslonac i centralni dio kotanog sistema ini kima
- kima boni obru sa donjim ekstremitetima,
- rameni obru (gornji ekstremiteti)
17.10.2011
Kima je glavni stub tijela i koristi za pokretanje, podrku gornjeg

trupa
p i g
glave,, stabilizovanje
j zdjelice,
j
, stav tijela
j
i zatitu osjetljivih
j j
struktura kimene modine.
-Oblikuje je 33-34 kimenjaka
(7 vratnih, 12 grudnih, 5 slabinskih, 5 krsnih i 4-5 trtinih)
- Kotane elemente vratnih, prsnih i slabinskih kimenjaka meusobno
odvajaju meukimeni diskovi.
Prsni ko kotano je hrskavini kavez koji sadri i titi sredinje
organe dinog i krvoilnog sustava.
- stranja (12 prsnih kraljeaka i stranji krajevi rebara, konveksna je
odozgo
d
prema d
dolje)
lj )
- prednja (prsna kost i rebrene hrskavice, ravna ili blago konveksna)
- bone strane
(konvkesne, rebra meusobno odvojena s 11 meurebrenih prostora
koji su ispunjeni meurebrenim miiima i vezivom)
17.10.2011
Trbuh je dio tijela izmeu plua i zdjelice.

- Unutar trbuha nalaze se mnogi organi.
-Trbuni miii su:
popreni trbuni mii,
ravni trbuni mii,
vanjski kosi trbuni mii,
nutarnji kosi trbuni mii i
etverougaoni slabinski mii.
Zdjelica je posebna topoloka cjelina.

Skelet zdjelice obrazuje masivni kotani obru ija je funkcija da prenosi
teinu tijela s kimenog stuba na kostur nogu.
Ovaj kotani obru podjeljen je na : veliku i malu zdjelicu.
17.10.2011
RUKA u anatomiji je gornji dio ekstremiteta koji lei ispod ramena a

privrena je uz bonu stranu prsa i obuhvata :
rameni pojas (lopatica i kljuna kost),

nadlakticu
nadlakticu,
podlakticu
aku.
Noge su donji ekstremiteti na tijelu ovjeka koji nose teinu tijela te pomau u
odravanju uspravnog poloaja i stabilnosti tijela prilikom kretanja.
Sainjena od vie segmenata (natkoljenica, potkoljenica i stopalo) i omotana
miiima, to joj omoguava pokretljivost.
Stopalo ima za organizam vane funkcije:
1. statika (mora biti dovoljno vrsto da nosi cijelu teinu tijela)
2. dinamika (prilagoavanje podlozi, amortizovati udarce o podlogu i
omoguiti stajanje, hodanje tranje, skakanje, .. Itd.)
17.10.2011
PROPORCIJE TIJELA
Modul je veliina odreenog dijela tijela, dok su ostali dijelovi omjerno
vei ili manji od modula.
Razliiti dijelovi tijela predlagani su kao moduli za odreivanje kanona
proporcija.
EGIPATSKI KANON poetni je kanon proporcija ovjekovog tijela.
Koriteni modul je definisan duinom srednjeg prsta na ruci.
GRKI KANON (modul: irina dlana)
MICHELANGELOV KANON (modul: duina glave, 1:8)
KANON LEONARDA DA VINCIJA (mjera odgovara ovjeku, srednjeg
rasta, u doba pune zrelosti)
FRITSCHEOV KANON, zbog jednostavnosti i tanosti u odreivanju
proporcija poluga ovjekovog tijela, upotrebljava se u biomehanici pri
anatomsko-mehanikim
anatomsko
mehanikim analizama sloenih kretanja.
17.10.2011
SCHMIDTOV KANON, za osnovni modul uzima treinu duine slobodnog

dijela kimenog stuba
stuba, to odgovara jednoj desetini visine tijela
tijela, a ija
projekcija na prednju stranu tijela obuhvata prostor od gornjeg ruba prsne
kosti do gornjeg ruba preponske simfize.
17.10.2011
10
Prednost Schmidtovog kanona jeste to odreuje fiksne take zglobova, te

se proporcije tijela mogu izraunati i u mirovanju i u kretanju.
Vanjski oblik tijela i njegove proporcije u znatnoj su mjeri nasljedno
odreene.
Struktura oblika i proporcije mogu biti uslovljene sa etiri grupe nezavisnih
faktora koji svojom kombinacijomo odreuju oblik tijela:
B(faktori za duinu glava-vrat; C-trup; D-bedreni dio; E-koljeno i potkoljenini dio.)

17.10.2011
11
Vanjski oblik tijela i proporcije tijela mijenjaju se tokom rasta i razvoja i

razlikuju
j se p
prema spolu.
p
Za utvrivanje proporcija tijela i njegovih dijelova znaajno je odrediti

centralne take njihovih masa, teita ili napadne take sile Zemljine tee.
Teite nekog segmenta ekstremiteta lei uvijek u uzdunoj osovini koja
spaja sredine proksimalnog i distalnog zgloba dotinog segmenta, pri emu
je uvijek blie proksimalnom zglobu. Ono dijeli gore naznaenu osovinu na
dva nejednaka dijela gornji 4/9 i donji 5/9 ukupne duine osovine.
osovine
(natkoljenica, potkoljenica, nadlaktica, podlaktica i stopalo)
17.10.2011
12
Teita tijela i pojedinih dijelova odreuju se metodom grafike

konstrukcije zajednike komponente svih sila koje djeluju na pojedine
segmente.
17.10.2011
13
BIOMEHANIKA
MEHANIKA LOKOMOTORNOG SISTEMA OVJEKA
17.10.2011
14
MEHANIKA LOKOMOTORNOG SISTEMA OVJEKA

Lokomotorni sistem ovjeka predstavlja ovjekov zglobno-kotano-miini
sistem kojij mu omoguuje
g
j p
promjenu
j
p
poloaja
j up
prostoru i sve ostale voljno
j
mehanike pokrete.
Iz ega se sastoji lokomotorni sistem ??
- aktivni dio= skeletni miii
- pasivni dio=kosti i zglobovi
Koje sile djeluju naovjeka ??
1. vanjske ( uglavnom gravitacione i druge),
2. unutranje sile.
Unutranje sile su posljedica kontrakcije miia i prenose se na kosti skeleta!!
Kosti se ponaaju kao poluge
poluge, koje zglobovi povezuju u sistem poluga
poluga,
omoguavajui im da vre rotaciona kretanja !!!!!!!!!
17.10.2011
15
KOSTI
Prema ostvarivanju svojih lokomotornih funkcija kosti se dijele:

duge,
kratke,
pljosnate.
Duge kosti
Jedna dimenzija ovih kostiju je puno dua od druge dvije dimenzije.
Primjeri: Ramenica (humerus), butna kost (femur)
Graa:
G Tijelo
Tij l (dij
(dijafuzija)
f ij ) i d
dva okrajka
k jk ( epifize).
ifi )
Okrajci ulaze u sastav zgloba.
Na dugim kostima postoje ispupenja za koje se preko tetiva veu miii.
17.10.2011
16
Kratke kosti
Sve tri dimenzije priblino iste.
U sklopu skeleta su relativno slabo pokretne.
Primjer: Kimeni prljeni, kosti ake, kosti stopala.
Imaju malu elastinost
elastinost.
Pljosnate kosti
Dvije dimenzije muno vee nego trea ( karlica
karlica, lobanja)
lobanja).
tite meke i osjetljive organe.
Slue kao oslonac nekoj drugoj kosti ( lopatica oslonac ramenici)
17.10.2011
17
ZGLOBOVI
Podjela zglobova prema pokretljivosti:
Pokretni,
Polupokretni,
Polupokretni
Nepokretni.
Pokretni zglobovI
U pokretnim zglobovima izmeu
okrajaka dvije susjedne kosti nalazi se
zglobna
l b upljina
lji iipunjena
j
viskoznom
i k
tekuinom ( sinovijalna tekuina).
Zglob je omotan zglobnom ahurom
koja obuhvata okrajke kostiju i dio
zglobnih veza ( ligamenti).
vrstinu zgloba pored ahure i
ligamenata obezbjeuju i miii koji ga
spolja obuhvaaju
obuhvaaju.
17.10.2011
18
Polupokretni zglobovi
Kod polupokretnih zglobova kosti su spojene hrskaviavim tkivom.
Spoj kimenih prljnova.
Nepomini
N
i i zglobovi
l b i nisu
i od
d velikog
lik znaaja
j za realizaciju
li
ij llokomotornih
k
t ih
funkcija!!
Vrste zglobova prema obliku zglobnog tijela
Zglobovi se mogu podijeliti i prema obliku zglobnih ploha i pokretu koji su
u njima mogui.
Pokretljivost
P k lji
zavisi
i i o grai
i kkostiju
ij kkoje
j i
ine zglob.
l b
Kosti u zglobovima mogu rotirati oko osa zgloba.
Osa zgloba je zamiljen pravac koji prolazi kroz centar zakrivljenosti
zglobnog tijela i oko kojega se obavlja kretnja u odreenom smjeru.
17.10.2011
19
1Kuglastizglob;2Elipsoidnizglob;3Sedlastizglob;4Valjkastizglob;5Obrtnizglob
Pokretne zglobove dijelimo na tri vrste:

Jednoosni (cilindrini)
Dvoosni (elipsoidni)
( p
)
Vieosni (kuglasti)
17.10.2011
Priredio:dr.sc.KunosicSuad,docentKatedraza
Biofizikuimedicinskufiziku
20
Jednoosni zglobovi ( uniaksijalni, cilindrini)

Oblik arke na vratima
Primjeri u ljudskom tijelu: zglob koljena, zglobovi prstiju.
17.10.2011
21
Dvoosni zglobovi ( biaksijalni)

Povrine imaju obino oblik elipsoida ili sedla
Pokretni u dva smijera u jednom smijeru pokretljivost obino vea.
Primjeri: skoni zglob (elipsoidalan), zglob izmeu korijena prsta i korijena ake
( metakarpalna kost i karpus)
17.10.2011
22
Vieosni zglobovi (kuglasti)
Okrajci imaju kuglast oblik pa je

mogua rotacija oko svih osa koje
prolaze kroz centar kugle.
Pokretljivost vea nego kod
dvoosnih zglobova
Primjer:
Pi j Z
Zglob
l b ramena, zglob
l b kkuka.
k
Kada se pri kretanju zgloba preu
njegove dozvoljene granice slobode
dolazi do iaenje!
17.10.2011
23
REZIME
ematski prikaz tipova pokretnih zglobova, prema karakteru rotacije: (a)

jednoosni cilindrini; (b) dvoosni elipsoidni; (c) dvoosni sedlasti; (d)
troosni kuglasti
kuglasti.
17.10.2011
24
MIII
Miii se dele na:
popreno
popreno-prugaste
prugaste skeletne
skeletne,
popreno-prugaste srane,
glatke miie unutranjih organa.
Graa
Miie se sastoje iz velikog broja na vie naina grupisanih miinih vlakana.
Kod vretenastih miia miina vlakna grade snopove koji se na oba kraja
suavaju i prelaze u tetive. Tetive srastaju za kost i tako za nju pripajaju mii.
Veina miia ima jednu tetivu, mada neki imaju i dvije (dvoglavi miii) ili tri
tetive (troglavi miii).
17.10.2011
25
Kontrakcija i dilatacija miia

Mii moe delovati na kosti statiki ili dinamiki,, pri
p emu statiko delovanje
j
moe biti aktivno (suprotstavlja se spoljanjoj sili aktivnim delovanjem) ili pasivno
(maksimalno istegnut, suprotstavlja se spoljanjoj sili elastinom silom tkiva).
Miii se mogu skratiti ili izduiti maksimalno 50% u odnosu na neaktivno stanje!
17.10.2011
26
INTENZITET DJELOVANJA MIIA
Za miie se definie i intenzitet miinog delovanja, kao sila koju ispoljava

jedinina povrina fiziolokog preseka miia (za vretenaste miie to je
popreni presek na najirem delu) u maksimalno skupljenom stanju.
F
I=
S
17.10.2011
N
( 2 = Pa)
m
27
Primjer:
Najvei prenik bicepsa dobro treniranog sportiste je 8 cm
cm. Ako je
intenzitet njegovog miinog djelovanja 106 Pa, odredi maksimalnu
silu kojom moe djelovati biceps ovog sportiste, te masu koju moe
podii.
podii
2
F
d
2
I = , F = I S,, S = r =
S
4
Uvrtavajui zadane vrijednosti dobije se:
S= 5.024 10-3 m2
F= 5.02410-3 m2 106 N/m2 = 5024 N.
F=mg
m = F/g
F/
m = 502.4 kg
17.10.2011
28
17.10.2011
29

Lokomotorni Sistem

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Lokomotorni Sistem

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

BIOMEHANIKA

OBLIK GRAA I PROPORCIJE OVJEIJEG

OBLIK I GRAA TIJELA

Bilateralna simetrija za ljudsku vrstu

Kima je glavni stub tijela i koristi za pokretanje, podrku gornjeg

Trbuh je dio tijela izmeu plua i zdjelice.

Zdjelica je posebna topoloka cjelina.

RUKA u anatomiji je gornji dio ekstremiteta koji lei ispod ramena a

rameni pojas (lopatica i kljuna kost),

SCHMIDTOV KANON, za osnovni modul uzima treinu duine slobodnog

Prednost Schmidtovog kanona jeste to odreuje fiksne take zglobova, te

B(faktori za duinu glava-vrat; C-trup; D-bedreni dio; E-koljeno i potkoljenini dio.)

Vanjski oblik tijela i proporcije tijela mijenjaju se tokom rasta i razvoja i

Za utvrivanje proporcija tijela i njegovih dijelova znaajno je odrediti

Teita tijela i pojedinih dijelova odreuju se metodom grafike

MEHANIKA LOKOMOTORNOG SISTEMA OVJEKA

Prema ostvarivanju svojih lokomotornih funkcija kosti se dijele:

Pokretne zglobove dijelimo na tri vrste:

Jednoosni zglobovi ( uniaksijalni, cilindrini)

Dvoosni zglobovi ( biaksijalni)

Vieosni zglobovi (kuglasti)

Okrajci imaju kuglast oblik pa je

ematski prikaz tipova pokretnih zglobova, prema karakteru rotacije: (a)

Kontrakcija i dilatacija miia

INTENZITET DJELOVANJA MIIA

Za miie se definie i intenzitet miinog delovanja, kao sila koju ispoljava

You might also like