Professional Documents
Culture Documents
Pet Minuta
Pet Minuta
Prvi minut
Naredba je naredba, to vai za vojnika. Zakon je zakon, kae pravnik. Meutim dok za vojnika dunost i
pravo na poslunost prestaju ako zna da je izvrenje naredbe zloin ili prekraj, takvi izuzeci za pravnike (od
umiranja poslednjeg sledbenika prirodnog prava) i vaenje zakona i poslunosti potinjenih zakonu ne
postoje. Zakon vai zato to je zakon, a zakon je zato to po pravilu ima silu da se sprovede.
Takvo shvatanje zakona i njegovog vaenja (zovemo ga pozitivistiko uenje) ini pravnike i narod
nemonim i pred samovoljnim, surovim i zloinakim zakonima. Ono izjednaava pravo i silu: gde je sila
tu je i pravo.
Po prirodnom pravu, pravo proistie iz ljudske prirode i iz ljudskih potreba se moe prepoznati. Ono je na
snazi za sva vremena.
Drugi minut
ovek je onda hteo ovo shvatanje jednim drugim shvatanjem da zameni. Pravo je ono to narodu koristi.
A to znai: samovolja, krenje ugovora, bezakonje su pravo, ako samo to narodu koristi. To praktino znai:
ono to se nosiocu dravne vlasti uini optekorisnim, svaka nakana i raspoloenje despota, kazna bez
zakona i presude, ubijanje bolesnih, sve to moe biti pravo. To moe i znaiti: koristoljublje onih koji vladaju
smatra se optom koristi. I tako izjednaenje prava i tobonje koristi za narod pretvara pravnu dravu u
jednu dravu neprava.
Ne, ne treba rei: sve to koristi narodu je pravo, moda vie obratno: samo pravo koristi narodu.
Trei minut
Pravo je volja za pravdom. Meutim pravda znai: suditi ne vodei rauna o linosti, meriti sve jednakim
merilom. Pravda znai jednakost.
Kada zakoni svesno izigravaju volju za pravdom, kad se na primer ljudska prava samovoljno odobravaju
i uskrauju ljudima, onda ti zakoni nemaju vaenje, onda im narod ne duguje poslunost, onda i pravnici
moraju nai hrabrosti da im poreknu karakter prava.
etvrti minut
Svakako, pored pravde je i opta korist jedan od ciljeva prava. Svakako da i zakon kao takav, ak i lo
zakon, jo uvek ima jednu vrednost - vrednost da obezbedi pravo nasuprot neizvesnosti.
Svakako da ljudska nesavrenost ne spaja uvek u zakonu harmonino sve tri vrednosti prava: optu
korist, pravnu sigurnost i pravdu. Tada preostaje samo da se odmeri da li loem, tetnom ili
nepravednom zakonu ipak treba pridati vaenje pravne sigurnosti radi, ili mu treba porei vaenje zbog
njegove nepravednosti ili opte tetnosti.
U svest naroda kao i pravnika treba dakle duboko usaditi sledee: mogu postojati zakoni koji su u tolikoj
meri nepravedni i optetetni da im se mora porei vaenje, pa ak i karakter prava.
Peti minut
Postoje dakle pravna naela koja su jaa od svakog pravnog propisa, tako da je zakon, koji je
suprotan njima, bez vaenja. Ta naela nazivamo prirodno pravo ili umno pravo. Svakako da oko njih
postoje izvesne nedoumica, ali vekovni rad im je ipak dao trajnu vrstinu, i sa tako dalekosenom
saglasnou miljenja sakupio ih je u takozvanim deklaracijama prava oveka i graanina, da te
nedoumice moe odrati samo jo namerna skepsa.
Gustav
Radbruch: Fnf
Minuten
Rechtsphilosophie,
12.
September
1945