Otrovne ivotinje otoka

Braa
Tihomir Eterovi ,dr .med.
UHMP SD,Voditelj JHMP Bra

Sola dosis facit venenum

PARACELSUS
(1493. 1541.)

Otrovi su u malim dozama najbolji lijekovi, djelotvorni

su lijekovi u prevelikim dozama otrovni
WILLIAM WITHERING
(1741. 1799.)

Otrovne ivotinje se dijele na:

I.

Otrovne (fanerotoksine) ivotinje ili prave

otrovnice koje imaju otrovni aparat ( poskok,
crna udovica, pela):
I.
II.

II.

III.

Otrovne na prednjem dijelu tijela tj. imaju preformirane

probavne organe u otrovni aparat
Otrovne na stranjem dijelu tijela tj. imaju preformirane
spolne organe u otrovni aparat

Otrovne ( kriptotoksine ) ivotinje u uem

smislu koje imaju otrovne dijelove tijela
(paklara, ugor, koljkai )
One izmeukoje proizvode otrov ali
nemaju otrovni aparat ( npr. otrovne lijezde
u koi nekih aba i dadevnjaka)

U susretu ovjeka i otrovne ivotinje

mogu nastati etiri vrste zdravstvenih
problema:
1. Izravan uinak otrova ( poskok, crna
udovica )
2. Posredni uinak otrova ( anafilaksijapela,osa, strljen...)
3. Infekcija ( krpelj-KME), infestacija
( komarac-malarija)
4. Traumatogenost ( murina, raolike )

Koljeno praivotinje; biai ,dinoflagelati, fitoplanktonske alge

Razred koljkai: dagnja, kamenica
Koljeno arnjaci: meduze, vlasulje, koralji
Koljeno mnogoetinai; velika triga, morska skolopendra
Koljeno bodljikai; jeinci, trpovi, zvijezdae
Red paukovi; crna udovica, kirakantij, tarentula
Red korpioni; korpion
Red opnokrilci; pela, osa, strljen, bumbar
Red leptiri; borov etnjak
Red dvokrilci; obad, komarac
Red grinje; krpelj
Razred ribe; paukovke, raolike, krpinke, ugor, murina
Razred vodozemci; aba, dadevnjak
Razred gmazovi; poskok, riovka, (crnokrpica, modras)
Razred ptice; prepelica, novogvinejski dvobojni pitohuj
Razred sisavci; rovka, udnovati kljuna, kitovi, tuljan, polarni
medvjed

Koljeno praivotinje
Biai iz skupine dinoflagelata su otrovne
fitoplanktonske alge koje su mogu
prekomjerno namnoiti ( tzv. Cvjetanje mora ) i
mogu uzrokovati trovanje ptica i riba, a ako se
koncentriraju u jestivim koljkaima mogu
ugroziti i ljudsko zdravlje. Otrovi koje proizvode
dinoflagelati ( okadaina kiselina, saxitoksin,
ciguatoksin ) raspadom dinoflagelata u tijelu
koljkaa ine i samu koljku otrovnom za ljude.

Fikotoksini dinoflagelata se dijele na:

Okadaina kiselina: stvaraju je rodovi Dinophysis ili Prorocentrum
a uzrokuje tzv. DSP ( diarrhetic shellfish poisons) tj. gastroenteritis i
povienu tjelesnu temperaturu inkubacije krae nego li kod
bakterijske ATI.
Ciguatoksin: tzv. Ciguatera trovanje ribama i koljkaima u
tropskim morima koje moe imat smrtni ishod zbog blokade disanja.
Saxitoksin*: stvaraju ga rodovi Alexandrium catenella i A.
Tamarense a uzrokuje tzv. PSP ( paralitic shellfish poisons ), Radi
se o otrovu koji blokira staninu Na pumpuparaliza
miiatekoe disanja i smrtni ishod uguenjem.
* Ovaj otrov ima isto neurofizioloko djelovanje kao i tetrodotoksin
koji nastaje u nekim oceanskim ribama biosintezom koju kontroliraju
simbiotske bakterije: to je poznato FUGU trovanje u Japanu esto
sa smrtnim ishodom.

koljkai ( dagnje, kamenice i sl.)

Mogu biti otrovni na etiri naina:

Pokvareno meso neadekvatno skladitenje do upotrebe ili

naknadno podgrijavanje.
Otrovanje tekim metalima ( Pb, Hg, As, Cd ) ako su koljke
ubrane sa metalne podloge zatiene antivegetativnim i/ili
antikorozivnim bojama.
Kumuliranje bakterija i virusa u zagaenim vodama zbog
naina prehrane samih koljkaa ( filtriraju vie litara mora
dnevno ) te tako moe nastati infekcija E. Coli, V. Cholerae,
Virusom hepatitisa C
Kumuliranje otrovnih fitoplanktonskih algi (eutrofikacija
moracvjetanje mora tj. eksplozivan rast dinoflagelata).
koljkai u sebi tada mogu imati fikotoksine: okadaina kiselina,
ciguatoksin,saxitoksin,domoina kiselina...

arnjaci
U Jadranskom moru ive:
Meduze: Morska mjeseina ( Pelagia noctiluca ) Klobuk
uhati ( Aurelia aurita), Morska plua (Rhisostoma pulmo
), Golemi klobuk ( Cotylorhisa tuiberculata) , modri lopta
ili Portugalska galija (Physalia physalis). Posljednja je
najotrovnija i u Jadranu se pojavljuje samo povremeno,
zovu je jo i morska kobra.
Vlasulje i moruzgve: Smea vlasulja ( Anemonia
sulcata) je najea, Crvena vlasulja ili moruzgva
(Actinia eqina), Zelena vlasulja ( Actinia cari ), je
najotrovnija ali i najrjea.

Rhizostoma pulmo Morska plua

Vlasulja

Crvena moruzgva

Slika otrovanja:
osjeaj poput udara struje, lokalno
crvenilo, tragovi lovki na koi, mjehurii,
oteklina, mogua sekundarna infekcija,
mogua ak doivotna depigmentacija
opeenog mjesta.
mogui su i opi simptomi; suzenje,
curenje nosa, malaksalost, povraanje,
proljev, vrtoglavica, zaduha, ok, pa ek i
smrtni ishod sekundarno zbog utapanja.

Postupak lijeenja:
Mehaniki odstraniti (ne golim rukama!) zaostale
neeksplodirane arnike, isprati hladnom morskom
vodom ili mokrim pijeskom ( ne koristiti obinu vodu jer
zbog osmoze dolazi do pucanja zaostalih arnika!),
sastrugati tupom stranom noa,lokalno se moge aplicirat
kortikosteroidne masti.
Ovisno o opem stanju bolesnika odravati disanje i
krvotok tj. primijeniti standardni ABC postupak
reanimacije.
* Najotrovnija meduza na svijetu je tzv. Morska osa ili
australska kubomeduza (Chironex fleckeri) ija
otrovanja nerijetko imaju smrtni ishod. Otrov jedne jedine
meduze moe ubiti 250 ljudi.U Australiji je ova meduza
ubila vie ljudi nego morski psi!

Morska osa

Koljeno mnogoetinai
U ovu skupinu spadaju Pisteica ( Hermonia hystrix)
Morska gusjenica ( Aphrodita aculeata) i pas crv ili
morska scolopendra (Hermodice carunculata). Imaju
otrovne ekinje koje je najbolje ukloniti sa koe pomou
ljepljive trake. Ostalo lijeenje kao i kod arnjaka.

Velika triga ili zmijin ealj (Scolopendra cingulata ),

kopnena ivotinja, ima otrovni aparat u eljustima,ujed
izaziva lokalnu upalu, limfangitis i limfadenitis, mogua i
sekundarna infekcija, Potrebno je dezinficirati
ranu,nedoumica o primjeni antibiotika i zatite od
tetanusa!
* Na Filipinima je opisan sluaj djevojice kojoj je trebalo
amputirati prst nakon ugriza skolopendre.

Koljeno bodljikai
Crni jeinac (Arbacia lixula)
Hridinasti jeinac (Paracentrotus lividus)
Zvijezda kvrgaa (Marthasterias
glacialis)
Obini trp (Holothuria tubulosa).

Slika otrovanja:
Kod uboda krtim vapnenim bodljama jeinca lako dolazi
do infekcije koja moe prijei u kroninu upalu koe.
Izmeu bodlji postoje i mekane pedicelarie koje imaju i
otrovne lijezde. Mogui su i opi simptomi poput
tresavice i vruice.
Kod zvijezdaa lokalne reakcije na koi prilikom dodira.
Kod trpova otrovna utroba koju izbacuju na plijen u vidu
ljepljivih niti i sluzi uzrokuje jake upale koe, a ukoliko
doe u kontakt sa oima moe izazvati i slijepilo.

Red paukovi
Crna udovica (Latrodectus tredecimguttatus), ostali
narodni nazivi su crna baba, malminjat pjegavi, potajni
ujeda s trinaest pjega
Kirakantij (Chirachantium punctorium)
Tarentula (Lycosa tarentula)
Lana crna udovica (Steatoda paykulliana )
Posljednje dva pauka su upitne otrovnosti, a crna
udovica uzrokuje osebujno otrovanje struno nazvano
latrodektizam.
Latrodektizam je sindrom u kojem se mijeaju njegovi
visoko specifini simptomi sa nespecifinim znakovima
oka i protuoka.
prof. dr. Zvonimir Mareti

Crna udovica

karakteristian izgled lica

tzv. facies latrodectismica

Slika otrovanja:
Ugriz enke, u poetku nezamjetljiv, bezbolan,
zatim vrlo otra mukla bol
miini grevi, tvrdoa trbunih miia, ramenog
obrua, prsa i lea, psihogena reakcija: nemir,
anksioznost, ludilo, strah od smrti, znojenje,
glavobolja, opa slabost, nesanica,opstipacija,
tekoe sa mokrenjem, koni osip,padnuti
kapak, otekline kapka, munina, tekoe sa
disanjem, povraanje,porast krvnog tlak, itd.
Cijela slika otrovanja uzrokovana je vrlo
djelotvornim lipoproteinskim otrovom koji
stimulira luenje acetilkolina.

Postupak lijeenja:
lokalno dobro djeluje ledeni oblog, ali i
tople kupke a fizika aktivnost smanjuje
bol. Ranije je postojao specifian
antilaktrodektian serum,a danas se daje
intravenski kalcij, dijazepam, te jaki
analgetik .Otrovani se hospitalizira!

Red korpioni
U Europi ive dvije vrste korpiona; Euscorpis i
Mesobutus. Na Brau ivi E. italicus,a u
Dalmaciji jo i E. carpathicus i E.
germanicus.Narodni naziv na Brau je
macagarbun! Najotrovniji europski korpion je
M. Gibosus koji ivi u Makedoniji.
Otrov djeluje lokalno, vidljiva je lokalna reakcija
na ubod, lijeenje nije potrebno!
* U Meksiku se opisuje 1700 smrtnih sluajeva
godinje od uboda tamonje vrste korpiona!

Red opnokrilci
Pela medarica (Apis mellifera), Osa
zemljarica (Vespa germanica), Obina osa
(Vespa italicus), Strljen (Vespa crabro),
Bumbar (Bombus terrestris).
Imaju etiri para krila, njihov otrov najee
uzrokuje teke ope alergije sa smrtnim
ishodom. Ovi opnokrilci u svijetu godinje
uzrokuju vie smrti nego zmije. Imaju otrovni
aparat koji ine: otrovna lijezda, otrovni mjehur
u kojem se nakuplja sekret tzv. Duforovih
lijezda te nazubljeni alac.

Slika otrovanja:
Lokalno obino zaostaje alac, mjesto uboda je blijedo
sa okolnim crvenilom, nastaje oteklina, bolnost,
koprivnjaa, moe nastati neposredna anafilaktika
reakcija ( u vie od 1% uboda), koja moe, ako se
pravovremeno i struno ne lijei zavriti smrtnim
ishodom. Sam otrov ( melitin) moe uzrokovati letargiju,
muninu i glavobolju, bol u trbuhu, hipertenziju i
konvulzije, te vruicu. Takoer je mogua i infekcija:
lokalna i opa, a mogua je i sepsa.
Kod jedenja voa i pijenja soka posebno je rizina
lokacija uboda u glavu i vrat zbog otoka u grlu i
posljedinog fizikog uguenja. Kod uboda vie od
stotinjak npr. pela mogua je i smrt zbog samog uinka
otrova, a osobe koje je ubolo desetak kukaca potrebno
je hospitalizirati.

Postupak lijeenja:
Potrebno je mehaniki ukloniti zaostale
djelove otrovnog aparata, hladni oblozi,
antihistaminske masti, po potrebi i tablete
antihistaminika.
U sluaju teke alergijske reakcije:
adrenalin, aminofilin, kisik, kortikosteroidi!?
Oivljavanje po standardnom ABC
postupku!!
KIT za samodavanje!

Red leptiri
Borov etnjak gnjezdar (Thaumetopoea
pityocampa) izaziva otrovanje strunog
naziva erucizam. Otrovni aparat ine
uplje dlaice odnosno bodlje povezane
sa ljezdanim tvorevinama tzv. lene
zrcalne dlake. Nije potreban direktni
mehaniki kontakt sa gusjenicom, ve
vjetar raznosi dlaice gusjenica ili prainu
iz gnijezda.

Slika otrovanja:
dermatitis, koprivnjaa, svrbe,
konjunktivitis, bronhospazam tj. tekoe sa
disanjem.
Postupak lijeenja:
antihistaminici : lokalno ili parenteralno.

Red dvokrilci
Obadi (Tabanus sp.) i komarci ( Culex sp. i
Anopheles sp. ) imaju dva para krila, hrane se
krvlju. Ove ivotinje se za razliku od opnokrilaca
otrovne na prednjoj strani. I obadi i komarci u
ovjeku vide svoj plijen te su i agresivni i
nametljivi. Otrovni aparat ine usne i rilce sa
slinovnicama i slinom koja je otrovna. Meutim,
mnogo je znaajnije njihovo prenoenje
zaraznih bolesti ugrizom nego li otrovnost
njihove sline.ovjeka napadaju samo enke.

Slika otrovanja i postupak lijeenja:

slino kao i kod opnokrilaca. Samo mjesto
uboda je bolno, rana esto krvari, tvrda, crvena i
topla oteklina sa limfangitisom i limfadenitisom,
sekundarne infekcije i mogui opi simptomi.
Komarci prenose malariju, utu groznicu,
dengu, ARBO viruse, filarije, a obadi mogu
prenositi antraks, piogene klice i
piroplazmozu.
* Komarci roda Anopheles u svijetu prenosei
malariju jo dan danas godinje ubiju oko 3 (tri)
milijuna ljudi

obad (Tabanus sp.)

Komarac (Culex sp.)

Red grinje
Krpelj ikarni (Ixodes ricinus) ujed mu je
otrovan ve zbog same sline koja moe
uzrokovati uzlaznu mlohavu klijenut, ali je
mnogo opasnija injenica da se ugrizom
krpelja moe prenositi: virusni
meningoencefalitis ( KME ), Lymska
borelioza, Q groznica, tularemija, povratna
groznica i erlihoza.

Krpelj

Slika otrovanje:
krpelj se obino smjesti na vlanim i toplim
dlakavim mjestima,sie krv i izazove
lokalno crvenilo i upalnu reakciju te moe
prenijeti neku od navedenih bolesti.
Postupak lijeenja:
Krpelja je potrebno odstraniti u cijelosti,
najbolje kirurki, malom
ekscizijom.Potrebna je kontrola
infektologa.

Razred ribe
U Jadranskom moru ive slijedee otrovne ribe:
Ribe otrovnice: imaju pravi otrovni aparat, sa otrovnom sluzi i
bodljama.
Obitelj paukovke; 4 vrste pauka: bilac, mrkulj,utac i crnac
(Trachinus spp.)
Obitelj krpinke; karpun (Scorpaena porcus) i karpina ( Scorpaena
scrofa)
Raolike koje se dijele na utulje i golubanke
Ribe koje imaju otrovnu krv; jegulja ( Anguilla anguilla), ugor
(Conger conger) i paklara (Petromy ) murina ( Muraena helena)
Ribe koje imaju otrovno meso; kostorog ( Balistes capriscus ),
bucanj ( Mola mola)
Plava riba; skua, lokarda, palamida, njur, tunj i sl.skombrotoksizam
Murina- nije otrovna, ali je traumatogena

 Svi riblji otrovi sadre serotonin ( uzrokuje jaku bol ) i

termolabilni su, potreban je postupak ienja i
dezinfekcije rane, a zatim ubodeni dio tijela treba uroniti
u zagrijanu vodu ( 50-60 C ) u trajanju od najmanje 30
do 90 minuta.Ovaj postupak dovodi do izlijeenja u 95%
sluajeva.
Izuzetak je trovanje plavom ribom gdje je u stvari rije
o trovanju ribljim mesom koje nije bilo ispravno
skladiteno te se u njemu pod utjecajem bakterija iz
histidina razvija histamin i saurin. Otrov je termostabilan i
ne unitava se kuhanjem. Otrovani ima crvenilo i osip po
tijelu, guenje, pritisak u prsima,munina i povraanje.
Otrovanje je blago te prolazi i samo od sebe.
* Najotrovnija riba svijetskih mora je tzv. riba kamen
(Synanceia verucosa, S.trachinis, S. horrida). Ima 13
otrovnih bodlji i izvrsnu mimikriju. Bol je nepodnoljiva-do
nesvijesti, kolapsa i utapanja.

Riba kamen

Ugor

Ubod goluba

Ubod pauka **

OPASNE MORSKE IVOTINJE U

JADRANU

Morski psi: realno, predstavljaju malu opasnost za ronioce. Predrasude,

divljenje, oboavanje, preziranje ali nikad zanemarivanje!!
Postoji oko 350 vrsta, a oko 10 % su sposobni napadati i ugroziti ljude.
Ozljede nastaju ugrizom i trganjem, te izrazito hrapavom koom, obilna
krvarenja mogu dovesti do oka i smrti.
Opisani su prehrambeni napadi i teritorijalni napadi.
ovjeka vjerojatno napada zabunom te se ponaa po principu zagrizi i
ispljuni (bite and spite).
Prevencija: usprkos mnogim pokuajima za sada prave prevencije nema.
Najbolje je ne roniti gdje ima morskih pasa!!
U Jadranu su mogui susreti sa sljedeim potencijalno opasnim
vrstama:
1. Velika bijela psina ( Carharodon carharias )
2. Psina dugonoska ili mako ( Isurus oxyrinchus)
3. Psina dugonosa atlanska ( Lamna nasus )
4. Psina zmijozuba sivka ( Eugomphodus taurus )
5. Psina zmijozuba ruiasta ( Odontaspis ferox )
6. Pas tigar ( Galeocerdo cuvier )
7. Modrulj ( Prionace glauca )
8. Trupan oblokrilac ( Carcharinus longimanus )
9. Trupan iljokrilac ( Carcharinus plumbeus )
10.Bat i mlat ( Sphyrna tudes i S. zygaena )
11.Volonja sivi i pepeljasti ( Hexanchus griseus i H. perlo )

Modrulj ( Prionace glauca )

Razred gmazovi
Na Brau ivi samo jedna otrovnica: pepeljasti
poskok (Vipera ammodytes) i dvije
poluotrovnice: modras,zrna,zmajur, smriarina
(Malpolon monspessuluans), i crnokrpica ili
uak (Telescopus fallax).Poluotrovnice nemaju
znaenja jer im je otrov otprilike jaine
pelinjeg,tehniki ne mogu zadati uinkovit
ugriz.
Poskok moe ubrizgati 20 mg otrova to je za
ovjeka smrtna doza, ali se to rijetko dogaa.
Otrov uglavnom ine proteaze koje razaraju
tkiva i krv.

Slika otrovanja:

Lokalni znakovi
otrovanja
Tragovi zuba
Otok, bol,
crvenilo
Krvni podljevi
Upala limfnih ila
i lijezda

Opi znakovi otrovanja

Munina, povraanje
Malaksalost, glavobolja
Znakovi poremeaja
zgruavanja krvi, pojava
krvi u stolici i mokrai,
povraanje krvi
Zatajenje funkcija bubrega
Klijenut miia
Smrt uslijed poremeaja
centra za disanje

Postupak lijeenja:
ZABRANJENO JE

Spaljivanje, rezanje
mjesta ugriza
Stavljanje leda na ranu
Isisavanje rane
Lokalna primjena
kiselina,joda,
hipermangana
Pijenje alkoholnih pia
Stavljanje poveske (za
laike)

PREPORUUJE SE
Pregled mjesta ugriza
Ohrabrenje otrovanoga
Skinuti prstenje, sat,
narukvicu
Imobilizacija ugriene
okrajine
Mirovanje, ne hodati
Zabiljeiti vrijeme ugriza i
vrstu zmije
Poveska ( za med. djelatnike)

Postupak lijeenja u
zdravstvenoj ustanovi:
Intravensko davanje antiviperinog seruma: najmanje 3
boice.
Rasell 5 A: antivenin, antitetanus, antibiotik,
antihistaminik,analgetik.
Ope lijeenje ovisi o stanju otrovanoga: borba protiv
hipovolemijskog oka, nadoknada tekuine i krvi, kisik
itd.
Prevencija zmijskog ugriza: noenje dugih hlaa,
izama, uskih cipela, po potrebi rukavica, kuckanje
tapom po tlu.
* U Hrvatskoj ive jo dvije otrovnice: Riovka (Vipera
berus) i Otroglavi utokrug (Vipera ursinii)

Poskok