PERSONALNA ASISTENCIJA

NIKOLA-1.UVOD
Podrka osobama sa tekim invaliditetom na itavom podruju drave
preko DfD-A i DfD-BiH se sastojala od novane podrke za preivljavanje,
sponzorstava, preuzimanja trokova prilagoavanja stambenog prostora,
opremanja i ureaja za laku svakodnevnicu kao i od uvoenja servisa
personalne asistencije (PA).
Tokom implementacije projekta zakljueno je kako je ovaj servis od velikog
znaaja za osobe sa tekim invaliditetom.
Ovaj servis omoguuje osobama sa invaliditetom samoodreen, kvalitetan
ivot i puno uee u drutvenim tokovima.
JASMINA-2.Pojam personalna asistencija:
-Personalna asistencija predstavlja orue za samostalan ivot. Pa treba
da se obezbjeuje na osnovu utvrivanja individualnih potreba i u
zavisnosti od ivotne situacije svakog pojedinca. Osobe s invaliditetom
treba da imaju pravo da angauju svoje asistente i rukovode njihovim
radom kao i da biraju nain zapoljavanja.
-Izmeu osobe s invaliditetom i personalnog asistenta mora da postoji
odnos poslodavca i zaposlenog. Ovo podrazumjeva da korisnik mora da
bude punoljetan i poslovno sposoban/na. U tom smislu osobe s
intelektualnim i mentalnim invaliditetom mogu biti korisnici/ce ovog
servisA. Naime, servis personalne asistencije treba osobama s
invaliditetom da prui podrku za realizaciju odluka za koje kao pravni
subjekti mogu snositi odgovornost. Osoba s invaliditetom angauje,
obuava, nadgleda, disciplinuje i ako je potrebno otputa personalnog
asistenta. Korisnik/ca kao poslodavac ima pravo da odluuje u vezi sa im
mu/joj je potrebna pomo i kako eli da pojedini zadatak bude obavlja.
-Personalni asistent je pojedinac koji je profesionalno angaovan od strane
osobe s invaliditetom da joj pomogne u zadovoljavanju: linih (ustajanje,
oblaenje, odravanje line higijene, ishrana, transferi sa i na kolica i sl.),
kunih (ienje i odravanje domainstva) i socijalnih potreba (npr.
odlasci u trgovinu, pozorite, banku, kod prijatelja i sl.). Iako personalna
asistencija podrazumijeva tri vrste potreba i podrke, u nekim situacijama
uslov za dobijanje i korienje personalne asistencije ne moraju biti sve tri
vrste potreba, ve moe biti kombinacija dvije, kao na primjer kombinacija:
linih i socijalnih, ili kunih I linih.
-Personalni asistent prua podrku osobi s invaliditetom u vrijeme, na
mjestu i na nain koji odredi sama osoba s invaliditetom. S toga je vano

da personalni asistent bude angaovan samo kod jedne osobe s

invaliditetom.

BRANKA-3.OPIS PERSONALNE ASISTENCIJE

Jedan od najboljih servisa podrke koji omoguuje samostalan ivot za OSI
jeste upravo personalna asistencija sa slijedeim naelima:Osoba sa
invaliditetom je klijent (korisnik) i daje zadatke,Mogunost
izbora,Mogunost donoenja odluka,Imati kontrolu nad vlastitim ivotom,
Nositi odgovornost
Personalni asistenti/ce (PAs) podravaju korisnike pri ovim radnjama, koje
sami teko ili ak nikako ne mogu raditi. Zadaci PAs ovise o potrebama i
zanimanjima osoba sa invaliditetom.
Tako zadaci mogu biti od svakodnevnog voenja ivota pa do uea na
tritu rada i aktivnostima u slobodno vrijeme:Podizanje u kolica,oblaenje,
lina higijena,tjelesne vjebe,voenje domainstva, priprema hrane i
ishrana,kupovina, radovi u vrtu,upranjavanje hobija,druenje sa
prijateljima,poslovni termini, kola/univerzitet,rad na
raunaru,telefoniranje,pisanje, mobilnost itd.
BRANKA- 4.RAZLIKA IZMEDJU TERMINA POMOC U KUCI I
PERSONALNI ASIISTENT
Pomoc u kuci je pravo proisteklo iz medicinskog modela u kome se usluga
svodi na osnovnu egzistencju ,a personalna asistencija je razvijena kao
pravo na inkluziju,socijalno ukljucenje i ostarenje licnost.
Pomoc u kuci obezbjedjuje osnovne fizioloske potrebe ne uzimajuci u obzir
da korisnik sam odlucuje o usluzi,nacina na koji se pruza. Korisnk pomoci u
kuci je pasivan i nije odgovoran za kvalitet usluge,dok je korisnik
personalne asistencije aktivan cinioc procesa pruzanja usluge i odgovoran
je za kvalitet usluge.
MATEA-5.PERSONALNA ASISTENCIJA I ZAKONSKE REGULATIVE
Na osnovu izuzetno pozitivnih individualnih i drutvenih uticaja personalne
asistencije sa jedne strane i nedostatnih zakonskih regulativa i podrke
javnosti u BiH sa druge strane, personalna asistencija predstavlja vaan
segment rada.
Bosna i Hercegovina je 2009. godine potpisala i ratificirala UN Konvenciju o
pravima osoba sa invaliditetom, a Konvencija jasno definie prava osoba
sa invaliditetom (lan 19) da imaju pristup nizu servisa podrke u lokalnoj
zajednici meu kojima se navodi i personalna asistencija kao podrka
ivljenju i ukljuivanju u zajednicu i sprjeavanje izolacije ili iskljuenosti iz
zajednice .
U BiH ne postoji niti jedan zakon na dravnom nivou, kao ni strategija, koja
definie PA kao neophodan servis podrke. U Republici Srpskoj se

personalnoj asistenciji pristupa na principu socijalne zatite. U Federaciji

Bosne i Hercegovine je najavljeno ukljuivanje personalne asistencije u
zakon, ali to jo nije sprovedeno.

ADELA -6.STAVOVI KORISNIKA PERSONALNE ASISTENCIJE O

KRITERIJIMA KVALITETA USLUGE
Uvoenje novih socijalnih usluga povlai i uspostavljanje standarda
kvaliteta usluga. Da bi obezbjedili kontrolu korisnika nad uslugama
uspostavili smo poslovni odnos sa korisnikim Udruenjima, te se
zajedniki radi na utvrivanju kriterija.
Korisnici personalne asistencije su najee osobe izmeu 26 i 65 godina,
sa izraenom eljom za samostalnou i poveanim socijalnim ivotom u
odnosu na tradicionalno iskljuenje osoba sa invaliditetom. Njihov
obrazovni nivo je sa srednjom strunom spremom i tendencijom za
nastavkom kolovanja za viu i visoku kolu i potrebom zapoljavanja bilo
da se radi o stalnom poslu ili povremenom.
Personalna asistencija omoguava osobama sa invaliditetom da dobiju
spoljnu podrku kojom kompenzuju radnje koje im se ine teke ili
nemogue u svakodnevnom ivotu. Personalna implicira da asistencija
treba da bude omeena potrebama i eljama osoba sa invaliditetom.
Principi rada servisa trebaju biti:korisnik sam odabira i zapoljava
asistenta,korisnik sam odreuje opis posla i vrijeme kada se pruaju
usluge,obuava asistenta kako da mu najbolje zadovolji potrebe,usmjerava
i kontrolie rad asistenta i kvalitet usluga.
Za najvanije osobine asistenta smatraju:usluga na vrijeme,asistenti isti i
uredni,odnos sa asistentom sa uzajamnim potovanjem,spremni su da
asistenta obue za svoje potrebe,ele da sami biraju asistenta ali i da im
se prizna pravo na greku i da mogunost zamjene

NIKOLA-7.Zakljuak
Kroz servis personalne asistencije kvalitet ivota korisnika/ca se znatno
poboljao. Sada mogu planirati svoje vrijeme, bez da pri tome svoje

lanove porodice moraju moliti za uslugu ili ekati kada e neko imati
vremena.
Korisnici usluga personalne asistencije u 92% sluaja su osobe izmeu 26 i
65 godina. To je period ivota kada je osoba zaposlena, stvara porodicu i
ima znaajan obim socijalnih aktivnosti, ali i obaveza. U svrhu nae
prezentacije pronasli smo istrazivanja koja su se provela u Srbiji i prema
tome je 61% korisnika u ovoj starosnoj granici.
U poetnoj fazi je bilo nekih potekoa u uvoenju ovog servisa. Termin
personalna asistencija jo nije imao nikakvo znaenje i morao je
prvobitno biti objanjen svim zainteresovanim stranama. Naalost, u BiH
ovaj termin jo uvijek nije uspostavljen, niti je od strane drave priznat kao
djelatnost. ak i nakon 9 godina rada, svijest javnosti o personalnoj
asistenciji je jo uvijek na jako niskom nivou i mora se i dalje podizati.
Potreba za personalnom asistencijom kako u FBiH tako i u RS-u je
itekao potrebna!