ISTRAIVANJE ZA IZVOENJE NASTAVNOG SATA

Za svoje istraivanje uzela sam poznatog umjetnika Pabla Picassa. Kako sam ga ve
prouavala na prethodnim kolegijima, poeo me sve vie interesirati njegov stvaralaki rad i
umjetnost, a osobite faze njegovog stvaralatva. Osobito me zaintrigirala njegova plava faza
na temelju koje je i nastalo ovo istraivanje.

1. PABLO PICASSO
Pablo Picasso (Malaga, 25. listopada 1881. - Mougins, 8. travnja 1973.), bio je
panjolski slikar, suosniva kubizma i jedan od najpoznatijih umjetnika 20. stoljea.
Umjetniki, bio je godinama ispred kolega u razredu koji su bili 5-6 godina stariji od njega.
No, Picasso nije mogao podnijeti disciplinu i zbog toga je esto bio kanjavan. Nadahnut
francuskim postimpresionistikim umjetnikom Paulom Czanneom, Picasso zajedno s
francuskim slikarom Georgesom Braquom slika krajolike u stilu koji su kasnije kritiari
nazvali kockastim, to je dovelo do naziva stila - kubizam. Neki od njihovih radova iz tog
razdoblja toliko slini da ih je teko razlikovati. Ova suradnja izmeu Picassa i Braquea
potrajala je sve do 1911. godine.
Nakon napada na mjesto Guernica 26. travnja 1937. god., tijekom panjolskog graanskog
rata odluuje naslikati sliku koja e opisati taj dogaaj. Slika Guernica predstavlja smrtno
stradale nevine civile napadom njemakih zrakoplovnih snaga Luftwaffe tijekom panjolskog
graanskog rata. Taj dogaaj Picasso je prikazao na svojoj slici koja je postala simbol tog
nemilosrdnog zloina. Slika Guernica je dovrena za manje od dva mjeseca i bila je izloena
u panjolskom paviljonu u Parizu za svjetsku izlobu.

Njegov golemi opus obuhvaa vie stvaralakih faza: plavu, ruiastu, kubistiku i
nadrealizam. Plavo razdoblje je tako nazvano jer su razliiti oblici plavoga nekoliko godina
dominirali njegovim radovima. Godine 1904. i 1905. mijenja svoje boje iz plavih u ruiaste i
crvene, to se kasnije naziva njegovim Ruiastim razdobljem.

2. PLAVA FAZA
Na Picassovim slikama iz Plavog razdoblja humanistiki je oslikana ljudska mizerija u
likovima slijepaca, prosjaka, alkoholiara i prostitutki. Neki kritiari vjeruju kako slike iz
plavog razdoblja izraavaju njegov strah od smrti, siromatva i bolesti. Alegorika
kompozicija ivota razdoblje je Picassove Plave faze. Plava faza nastala je Picassovim
spajanjem Luisa de Moralesa, El Greca, Toulouse-Lautreca i Gauguina, odnosno svojih uzora
tog doba. Slika ivot naslikana je u Barceloni 1903. godine, a kompozicija prikazuje turobne
mrave likove koji su u to doba bili karakteristini za njegova djela, i gotovo monokromatsku
sliku boja. Na ovoj slici je i autobiografski element muki lik slijeva je portret umjetnikova
prijatelja Carlosa Casamegasa, koji se dvije godine prije ubio u Parizu. Njegovo
samoubojstvo bilo je potaknuto spolnom nemoi, tako da je kontekst u koji ga je Picasso
stavio kako se dri za mladu enu i pokazuje na majku s djetetom bio posebice vaan. ak
i dvije slike na zidu pridonose cjelokupnoj temi: gornja prikazuje dvoje ljubavnika, a donja lik
u dubokom oaju.

Slika je naslikana gotovo monokromatski i koristei plavu paletu boja, Picasso je stvorio
dramatini doivljaj ambijenta u kojem se ljudi nalaze te je stvorio njihove snane, hladne
emocije koje prevladavaju i na slici i u promatrau. Sjene su napravljene dodavanjem crne
boje, odnosno mijeanjem plave i crne, a osvjetljenje je napravljeno dodavanjem bijele boje.
Crte su vrlo jasne, kako na obrisima ljudskih tijela, tako i na ogrtau ene s djetetom, na
kojem su nabori nastali, takoer dodavanjem tamne boje stvarajui efekt sjene i prijelaza
nastalih debljim crtama.

Upravo zadnja slika u nizu slika koje sam stavila za primjer Picassove plave faze me se
najvie dojmila. Ova slika predstavlja Picassov autoportret, a zanimljivo je upravo to to je
sam sebe smjestio u ovu, plavu fazu, fazu u kojoj slika ljudsku mizeriju. Slika odie
hladnoom boja, ali ujedno i buenjem razliitih osjeaja u promatrau upravo zbog toga to
neki kritiari smatraju da ova faza oznaava njegov strah od smrti, bolesti i siromatva. Zbog
dubokog doivljaja ove slike odluila sam nju staviti u sredite svog istraivanja.

3. AUTOPORTRET
Autoportretom nazivamo umjetnikov prikaz samoga sebe, koji moe biti ostvaren kao slika,
crte ili plastika. Obino je autoportret slikan, crtan ili modeliran u polovinoj figuri, dok su
prikazi itavog lika mnogo rjei. U najvie je sluajeva na tim autoportretima prikazano
direktno gledanje. Zrcalna je slika en face, u dosta rijetkim primjerima prikaz je u profilu. Za
takvu zrcalnu sliku potrebna su dva zrcala. Najstariji je poznati autoportret egipatski iz 2650.

pr. Kr., naen u grobu Ptah-Hotepa kod Sakkare u blizini velikih piramida. Kipar je prikazao
samoga sebe, kako sjedei na lai modelira borbu veslaa.