Predloak za LV iz kolegija

ELEKTROENERGETSKE MREE
(1)
- Prazni hod 380 kV voda -

NASTAVNIK: Kreimir Fekete, dipl.ing.

Osijek, 2009.

1. Prijenosnejednadbe
1.1Karakteristineveliinevoda
Karakteristike voda su karakteristine veliine pomou kojih se definiraju elektrine
prilike na vodu u svim pogonskim sluajevima. Brojane vrijednosti parametara vodova ovise
o svojstvima materijala iz kojih su konstruirane, o svojstvima sredine koja ih okruuje, te o
geometrijskim odnosima dijelova meusobno i prema sredini. Pri tome treba znati da su
mnoge od tih navedenih utjecajnih veliina podlone promjenama npr. uslijed promjene
temperature ili vlanosti i sl. Parametri voda navode se po jedinici duine voda, a u praksi po
jednom kilometru (1 km) i po jednoj fazi. Ako drugaije nije naznaeno radi se o parametrima
za direktni sustav simetrinog voda.
Jedinini parametri voda su:
-

jedinini djelatni otpor R1 [ /km ]

jedinini induktivitet L1 [ H/km ]
jedinini kapacitet C1 [ F/km ]
jedinini odvod G1 [ S/km ]

Prolazom struje kroz otpor i odvod izazivamo toplinske gubitke, pa parametre dijelimo
na tople i hladne. Sva etiri parametra su rasporeena kontinuirano du voda, tj. po volji
maleni dio voda sadri sva 4 parametra. Zato e se poloaj pojedinih parametara na malom
djelu jedne faze simetrinog trofaznog voda prikazati:

Slika 1. Jednofazni prikaz elementarne duljine voda dx

Zbog poloaja u elementu voda djelatni otpor ( R1 ) i induktivitet ( L1 ) nazivaju se
uzduni parametri, a odvod ( G1 ) i kapacitet ( C1 ) nazivaju se popreni parametri.
Trofazni vod ukljuujui strujne i naponske prilike moe se prikazati grafiki
jednofazno kao na slici smo ako je simetrian. U takvom sluaju kroz crtkani povratni vodi
bez impedancije ne tee nikakva struja, a nalazi se na potencijalu zvjezdita sustava. U sluaju
kada vod nije simetrian i/ili pogonski sluaj nije simetrian potreban je trofazni grafiki
prikaz kao na Slici 2.

Slika 2. Trofazni prikaz elementarne duljine voda dx

U prijenosnim jednadbama s kojima se opisuju strujne i naponske prilike na
vodovima javljaju se osim do sada navedenih parametara vodova i izvedene tj. sekundarne
karakteristine veliine:
To su :
- konstanta prodiranja ( valna konstanta ):

j
gdje je:

Z1 Y1

[ 1/km ]

- konstanta priguenja
- fazna konstanta

karakteristina impedancija:

Zc

R1 jL1 G1 jC1

Z1
R1 jL1 Z1

Y1
G1 jC1 Y1

[]

konstanta prodiranja za itavu duljinu voda L: L Z Y

1.2Prijenosnejednadbe
1. oblik prijenosnih jednadbi

V A1 e x A2 ex A1 e j x A2 e j x
I B1 e x B2 ex B1 e j x B2 e j x

(1)

Ope rjeenje prijenosnih jednadbi pokazuje da struje u vodu, a analogno i naponi

nastaju superpozicijom dvaju valova koji se gibaju u suprotnim smjerovima. Za realni vod ti
su valovi prigueni. Za realni zrani vod brzina kretanja valova priblino je jednaka c ( brzina
svjetlosti: c = 299792458 m/s 3108 m/s ), a kroz kabel ona iznosi c/2.
Da bi odredili konstantu A1, A2, B1 i B2 iz opeg rjeenja moraju biti poznati poetni
uvjeti kao to su prilike bilo na poetku ili na kraju voda. Ako uzmemo da su poznate veliine
na poetku voda tada gornje jednadbe prelaze u:
V

1
V1 Z c I1 e x 1 V1 Z c I1 ex
2
2

V
1
I I1 1
Zc
2

x 1
V
e I1 1
Zc
2

x
e

Ako su pak poznate prilike na kraju voda:

1
1
V V2 Z c I 2 e x V2 Z c I 2 e x
2
2
V
1
I I 2 2
Zc
2

x 1
V
e I 2 2
Zc
2

Ia oblik prijenosnih jednadbi

(2a)

Ib oblik prijenosnih jednadbi

(2b)

x
e

U ''b'' obliku udaljenost x uzimamo sa + predznakom. U ''I'' obliku prijenosnih

jednadbi jo je vidljivo da se struje i naponi bilo gdje na vodu dobiju superpozicijom dvaju
valova. Svaki suman je izraz za jedan val.

2. oblik prijenosnih jednadbi

Iz matematike je poznato:

e x e x
ch x
2
,

e x e x
sh x
2

Uvaavajui gornju supstituciju i kada su poznate prilike na poetku voda jednadbe

(2a) prelaze u:
V V1 ch x Z c I 1 sh x

I I1 ch x

V1
sh x
Zc

(3a)

Ako su pak poznate prilike na kraju voda imamo:

V V2 ch x Z c I 2 sh x

(3b)
V2
sh x
Zc
Za 2. oblik se moe rei da je izgubljen valni karakter napona i struje du voda.
Mogue je raunati efektivnu vrijednost napona i struje du voda po veliini i po fazi. Ako su
poznate prilike na poetku voda i traimo prilike na kraju voda ili obrnuto, onda je x = l.
I I 2 ch x

3. oblik prijenosnih jednadbi

Karakteristina impedancija:
Zc

Z1 l Z1 l Z
;
Y1 l
l Y1 Y

Y - ukupna admitancija voda,

X - ukupna impedancija voda,
- konstanta prodiranja za itavu duljinu voda.
Tada jednadbe (3a) prelaze u:
sh

sh
I 2 I1 ch V1 Y

V2 V1 ch I1 Z

(4a)

Ako su pak poznate prilike na kraju voda jednadbe (3b) prelaze u:

V1 V2 ch I 2 Z
I1 I 2 ch V2 Y

sh

(4b)

sh

3. oblik prijenosnih jednadbi doputa nam samo da odredimo struju i napon na

jednom kraju voda ako nam je poznata struja i napon na drugom kraju.

2. Idealnivod
Neke karakteristine pojave na vodu moemo jednostavnije i jo uvijek dovoljno
tono proraunati na idealnom vodu. Idealni vod je onaj vod kod kojeg vrijedi:
R1 = 0, G1 = 0
Ako je to tako izvedene veliine se za idealni vod modificiraju:

Z1 Y1 j

jL1 jC1 j L1 C1 j 0

j 0 x
x
U prijenosnim jednadbama 1. tipa ovi lanovi e prelaze u oblik e .
Iz fizike je poznato:

L1 C1

1
c2

gdje je c brzina svjetlosti,

F
m

1
36 10 9

0 - dielektrinost vakuuma 0 C1
0 - permeabilnost vakuuma 0 L1
H

0 4 107
m
0 0 C1 L1
0 L1 C1

1 4 10 7
1

2
9
c
36 10
9 1016

2 f
2 50
2
2

300000 300000 6000

- duina vala ( na idealnom vodu ) = 6000 km

Zc

Z1

Y1

jL1
L1

Zv
jC1
C1

Zv

- valna impedancija ili valni otpor

Zv

je realna veliina. To je isti djelatni otpor.

Svojstva samoga voda neovisna su o frekvenciji, a prema tome ne ovise ni o obliku

vala. Valni otpor idealnog zranog voda je 400, a valni otpor idealnog kabela je 200 .

j
ch x cos 0 x
Zc Zv

sh x j sin 0 x

Gornje supstitucije uvrstimo u (3b) i dobijemo prijenosne jednadbe za idealni vod:

V V2 cos 0 x jZ v I 2 sin 0 x

I I 2 cos 0 x j

V2
sin 0 x
Zv

(5)

Prazni hod idealnog voda

Prazni hod je stanje na vodu kada je kraj voda neoptereen ili otvoren. U tom sluaju
nema struje na kraju voda I 2 0 te (5) prelazi u:
V0 V2 cos 0 x

I0 j

V2
sin 0 x
Zv

(6)

Uz zadani napon V2 i odreene karakteristike promatranog voda 0 , Z v amplituda i

predznak napona du voda odreeni su funkcijom cos 0 x a struja sin 0 x .
x

n ,
4
2

n 0,1,2,... 6000km .
Napon tvori stojni val s vorovima u
Prema tome, napon e imati vrijednost nula za x=1500km, 4500km, itd. a struja za x=0km,
3000km,

Raspon efektivnih vrijednosti struje i napona u praznom hodu:

Slika 3. Efektivne vrijednosti struje i napona na idealnom vodu u praznom hodu

Kut izmeu napona i struje uvijek je i na svakom mjestu 90. S time za x=0 do
1500km struja prednjai za naponom, za sljedeih 1500km struja zaostaje i tako naizmjence.
Izvor koji napaja vod u praznom hodu optereen je impedancijom u praznom hodu:
Z0

V0
jZ v ctg 0 x
I0

Ova impedancija je od 0-1500km kapacitivnog karaktera, a od 1500-3000km

induktivnog karaktera itd.
S naponskim prilikama usko je povezan Ferrantijev efekt.

Slika 4. Ferrantijev efekt

Ako je vod krai od 1500km i napajan je naponom V01 onda e uzimati iz izvora
I
kapacitivnu struju 01 . Ujedno se vidi da je napon na kraju voda V02 povezan sa naponom V01
odnosno da je omjer:
V02
1
V01

Ovo poveanje napona na kraju voda u praznom hodu naziva se FERRANTI-jev

efekt. Do tog efekta dolazi zbog toga to kapacitivne struje poprenih grana proizvode
negativni pad napona na uzdunim induktivitetima. Ovaj efekt je karakteristian za dug vod u
praznom hodu ili u stanju slabe optereenosti. Sljedea slika prikazuje omjer na poetku i na
kraju za idealni i realni vod.

Slika 5. Prikaz realnog i idealnog voda

3. PRIPREMAZAVJEBU
1.) to je karakteristino za prvi, drugi i trei oblik prijenosnih jednadbi? Ukratko opiite
fizikalni smisao svakog oblika prijenosnih jednadbi.

2.) U dijagramima v,i = f(x), odnosno We, Wm = f(x) prikaite trenutne vrijednosti napona i
struje, te odgovarajuu magnetsku, odnosno elektrinu energiju du idealnog voda
duine = u praznom hodu u razliitim trenucima pune periode
(t = 0, t = T/8, t = T/4) (vidi prezentacije sa predavanja).

3.) Zadan je trofazni nadzemni vod slijedeih karakteristika: nazivni napon 380 kV,
duljina voda 360 km, R1 = 0.0361 /km, L1 = 0.806 103 H/km i C1 = 0.0139 106
F/km. Izraunajte napon na kraju voda, ako je vod u praznom hodu (napon na kraju
voda je jednak nazivnom) za sluajeve:
a) da se u proraun uzimaju svi parametri nadzemnog voda
b) da se pri proraunu zanemare tzv. tople konstante (R1 i G1).
NAPOMENA: U proraunu pod a) koristite prijenosne jednadbe za realni vod, a u
proraunu pod b) prijenosne jednadbe za idealni vod.