9.

godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA

Zagreb, 25. i 26. veljae 2011.

INTEGRIRANI TRENING KOORDINACIJE

U VRHUNSKOM NOGOMETU

UVOD
Koordinacija je sposobnost koja se danas trenira
na mnogo razliitih naina. Od programa u kojima
nema posebnog treninga koordinacije, do programa
kod kojih se koordinacija izvodi na svakom treningu tokom zagrijavanja.
U novije vrijeme (posljednjih desetak godina),
evidentan je veliki napredak igraa u smislu nogometnih vjetina. Ogroman utjecaj na kvalitetu
igraa ima sistematski razvoj koordinacije, i to ne
samo u programima treninga za mlade, nego i putem programa treninga koordinacije za igrae koji
su na vrhunskom natjecateljskom nivou.
Pojmovi talent, nadarenost ili genetika nisu dovoljni da igra, bez utjecaja treninga, bude sposoban
u zavrnoj fazi svog razvoja igrati nogomet na visokom nivou. Dokaz tome su brojni mladi sportai
talenti, koji u starijoj dobi ni priblino ne dosegnu
visok nivo izvedbe. S druge strane, ima igraa koji
su tehniki superiorni i po svojim mogunostima
kretanja nedostini. A esto se deava da takvi dolaze iz malih sredina u kojima se lake razvijaju u
skladu s naelima integriranog treninga.
Oigledno je da oni ne postaju superiorni samo
zbog svoje genetike i nadarenosti, ve naina na koji
razvijaju svoj potencijal i sposobnosti. Ponekad iza
toga stoji jedan trener koji na prirodan nain razumije to je to motoriko uenje, motoriko iskustvo,
svijest o pokretu, adaptacija.
Dakle, jasno je da je potrebno trenirati vjetine
u osnovi kojih lei koordinacija. Kako tu koordinaciju svrsishodno transformirati u superiornost u igri
s protivnikom, gdje samo jedan kvalitetniji pokret,
samo jedno preciznije dodavanje, samo jedno brze
zaustavljanje daju prednost ili dovode do poraza.
Temeljna usmjerenost razvoja koordinacije treba
ii k poboljanju krajnjih efekata igre u ijoj pozadini je sposobnost koju integrirano cine svi segmenti
koordinacije balans, ravnotea, kvalitetno izvoe-

nje starta, kvalitetno zaustavljanje, promjena pravca

kretanja, promjena ritma kretanja.
Iz temeljne usmjerenosti razvoja koordinacije
proizlaze primarni zadaci ukljuivanja integriranja ostalih sposobnosti u programe koordinacije.
Prvi zadatak je ukljuivanje snage, brzine i izdrljivosti.
Drugi zadatak je ukljuivati u trening situacije u kojima se od igraa trai permanentno donoenje odluka i usklaivanje akcija s ostalim igraima (timing).

KONCEPT INTEGRIRANOG TRENINGA

KOORDINACIJE
Uslijed svoje kompleksnosti i naslijeenih predrasuda koje govore protiv treninga koordinacije
nije lako kondicijskom treneru odrediti koncept
treninga razvoja koordinacije. Koncept Integrirani trening koordinacije zahtijeva tijesnu suradnju
kondicijskog trenera i trenera taktike. Upravo trener
taktike treba odrediti koji specifini sadraji iz realne situacije igre, trebaju biti poboljani, to postaje
cilj integriranog treninga koordinacije.
Kako e se osnovne motorike kretnje integrirati u motorike kretnje u realnim situacijama, odreuje kondicijski trener.
Dakle, integrirani trening koordinacije mogui je jedino zajednikim planiranjem oba trenera.
Za tako definirane zadatke i cilj nije dovoljan
kratak period vremena tokom jednog treninga tjedno. Kondicijski trener treba pokloniti panju usavravanju i odravanju fundamentalne dimenzije
koordinacije KOORDINACIJA CIJELOG TIJELA U PROSTORU redovito, gotovo prije svakog
treninga.
Osim svakodnevne individualne pripreme za
trening i usavravanja koordinacije cijelog tijela u
prostoru, izuzetno je vano 2 x tjedno izvoditi cjelokupan integrirani trening koordinacije.

POZVANA PRAKTINA PREDAVANJA

Trening koordinacije

Zvonko Komes
Bayer 04 Leverkusen Fussball, Njemaka

117

Zvonko Komes
INTEGRIRANI TRENING KOORDINACIJE U VRHUNSKOM NOGOMETU

ZAKONITOSTI INTEGRIRANOG
TRENINGA KOORDINACIJE
1. Trajanje i organizacija treninga:
Trening je organiziran u III bloka koji trebaju osigurati uvjete za adaptaciju. Na primjer, broj
ponavljanja vjebi u prvom bloku je vei, a samim
tim je trajanje due, dok su intenzitet i umor u tom
bloku manji. U bloku II, vrijeme trajanja skrauje
se ukljuivanjem intenzivnijih vjebi, a posebno u
bloku III, gdje se koordinacija trenira istovremeno
uz zahtjeve izdrljivosti.

POZVANA PRAKTINA PREDAVANJA

Trening koordinacije

I blok
II blok
III blok

40 45
25 30
25
90 100

Dijagnostika
U prvom bloku treninga (40 45) procjenjuju
se disbalansi, asimetrinosti te sposobnost ponavljanja pokreta za ije je izvoenje potrebna unilateralna snaga (snaga jednog ekstremiteta).
U drugom bloku (25 30) procjenjuju se problemi, odnosno deficiti koji primarno utjeu na kvalitetu izvedbe motorikog pokreta, kao to je krivo postavljanje topala, kinestetiki osjeaj rada s
loptom u kretanju, sposobnost ponavljanja okreta u
jednu i drugu stranu, zadravanje kontrole tijela kod
zaustavljanja i promjene smjera kretanja.
U treem bloku (25) dijagnosticiraju se nedovoljno istrenirani tehniki elementi jer zbog njih nije
mogue iskoristiti postojei nivo koordinacije (dosegnute u prvom i drugom dijelu treninga).
Trening treba izazvati procese adaptacije
Bez aktivacije tih procesa nije mogue ispravljati loe motorike programe, ubrzati transformaciju motorikog kretanja u vjetinu.
Adaptaciju pokree:
- velik broj ponavljanja jednostavnih motorikih
programa spojenih u nizu;
- progresivnost zahtjeva u izvoenju pokreta trupa;
- individualni pristup kod ispravljanja greaka.

118

TEMELJNI MOTORIKI PROGRAMI ZA

RAZVOJ KOORDINACIJE
Ranije je objanjeno da tehniki nogometni elementi koje se eli poboljati odreuju sadraj i nain treninga koordinacije. Postoji itav niz elemenata iz nogometne vjetine koji se mogu grupirati
prema generalnim motorikim pokretima. Kvaliteta
tih motorikih pokreta odreuje koliki nivo snage,
brzine i izdrljivosti igra moe integrirati u izvoenje nogometne vjetine.
Gotovo svi motoriki pokreti esencijalni su u
generalnom ili temeljnom motorikom programu
koordinacije cijelog tijela u prostoru, za razvoj kojega je potrebno planirati dovoljno vremena u svakom integriranom treningu razvoja koordinacije.
Jedan od najvanijih motorikih pokreta je zaustavljanje i odravanje stabilnog poloaja na jednoj
nozi. O tom jednostavnom pokretu ovisi kvaliteta:
PROMJENE SMJERA KRETANJA, PRIMANJA
LOPTE, PREDAJE LOPTE, VOENJA LOPTE,
OKRETA.
Pokret zaustavljanja na jednoj nozi je nemogue izolirati jer u njemu sudjeluju gotovo svi zglobovi, od skonog zgloba do ramena. U takvom pokretu miii moraju nauiti koliku snagu proizvesti
za stabilnost skonog zgloba, koliku snagu za zaustavljanje pokreta u skonom zglobu, koliku snagu
za pokretanje tijela, kada stabilizirati zglob koljena
bez kompenzacije itd.

ORGANIZACIJA PROGRAMA
U INTEGRIRANOM TRENINGU
KOORDINACIJE
Trening za poboljanje koordinacije zaustavljanja na jednoj nozi odvija se u tri bloka.
I. blok treninga za poboljanje koordinacije
zaustavljanja
U prvom bloku treba usavravati svijest o kretanju (gdje se nalazi ruka ili noga u odnosu na trup;
kako ukljuiti miie trupa u pokretanju i zaustavljanju tijela).
1.
2.
3.
4.
5.

Prvi blok koji traje 40 45 sadri programe:

GIMNASTIKA ....................................... 12 15
STAJANJE NA JEDNOJ NOZI ...................... 5
ONGLIRANJE LOPTE ................................. 5
SNAGA TRUPA U OKRETIMA ...... 12 15
KRETANJE ZATVORENIH OIJU ............ 5

9. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA

Zagreb, 25. i 26. veljae 2011.

1. GIMNASTIKA program za aktiviranje dubokih miia lea (sinergisti koji sprjeavaju kompenzacije u podruju kraljenice).
Vjeba 1. Uvijanje i grbljenje lea.

Slika 1.

Slika 2.

Slika 3.

Slika 4.

Vjeba 3. Valjanje na leima.

Slika 5.

POZVANA PRAKTINA PREDAVANJA

Trening koordinacije

Vjeba 2. Mobilizacija miia donjeg dijela lea.

Slika 6.

Vjeba 4. Valjanje na leima s istezanjem nogu.

Slika 7.

Slika 8.

119

Zvonko Komes
INTEGRIRANI TRENING KOORDINACIJE U VRHUNSKOM NOGOMETU

Vjeba 5. Mobiliziranje miia zdjelice.

Slika 9.

Slika 10.

POZVANA PRAKTINA PREDAVANJA

Trening koordinacije

Vjeba 6. Rotacija u bonom poloaju.

Slika 11.

Slika 13.

Slika 12.

Vjeba 7. Mobilizacija miia zdjelice.

Slika 14.

Slika 15.

Vjeba 8. Mobilizacija miia zdjelice.

Slika 16.

120

Slika 17.

Slika 18.

9. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA

Zagreb, 25. i 26. veljae 2011.

Vjeba 9. Mobilizacija miia zdjelice.

Slika 19.

Slika 20.

Slika 21.

Slika 22.

Program gimnastike izvodi se u serijama, svaka vjeba po 30. Pauza je 30.

2. STAJANJE NA JEDNOJ NOZI programi aktiviranja svih zglobova u zatvorenom kinetikom lancu (skoni zglob, koljeno, kuk).
Za izvoenje programa stajanja na jednoj nozi potrebno je izdvojiti 5 tokom jednog treninga, dakle
iskoristiti jedan od predloenih treninga (2.a, 2.b, 2.c ili 2.d po treningu). Periodizacija programa 2.a, 2.b,
2.c, 2.d u toku tjedna ovisi o individualnim nedostacima igraa.

POZVANA PRAKTINA PREDAVANJA

Trening koordinacije

Vjeba 10. Mobilizacija miia zdjelice.

2.a Stajanje na jednoj nozi uz istovremeno kretanje slobodnom nogom.

Vjeba 1. Podizanje koljena ravno gore.

Slika 23.

Slika 24.

121

Zvonko Komes
INTEGRIRANI TRENING KOORDINACIJE U VRHUNSKOM NOGOMETU

Vjeba 2. Ispruanje
potkoljenice.

Vjeba 3. Podizanje koljena

bono sa strane.

Vjeba 4. Podizanje koljena

unutra preko stajne noge.

Slika 25.

Slika 26.

Slika 27.

POZVANA PRAKTINA PREDAVANJA

Trening koordinacije

2.b Savijanje koljena na stajnoj nozi uz istovremeno odvoenje slobodne noge od tijela (lagano dodirivanje poda).

122

Vjeba 1. Ispruanje noge ispred

tijela.

Vjeba 2. Ispruanje noge

bono.

Vjeba 3. Ispruanje noge iza

tijela.

Slika 28.

Slika 29.

Slika 30.

Vjeba 4. Ispruanje noge

naprijed preko stajne noge.

Vjeba 5. Ispruanje noge otraga

iza stajne noge.

Slika 31.

Slika 32.

9. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA

Zagreb, 25. i 26. veljae 2011.

2.c Program uenja kompenzacije pokreta u koljenu i kukovima stajne noge.

Vjeba 1. Rotacija stopala slobodne noge unutra van u poloaju
ispred tijela.

Slika 33.

Slika 34.

Slika 35.

Slika 36.

Vjeba 3. Rotacija stopala slobodne noge unutra van u poloaju

iza tijela.

Slika 37.

POZVANA PRAKTINA PREDAVANJA

Trening koordinacije

Vjeba 2. Rotacija stopala slobodne noge unutra van u poloaju

bono od tijela.

Slika 38.

Programi 2.a, 2.b i 2.c izvode se u serijama u trajanju od 10 45 po vjebi. Izvodi se ukupno 45
(npr. 3 x 15) po nozi, za jednu vjebu. Pauza je jednaka trajanju vjebe.

123

Zvonko Komes
INTEGRIRANI TRENING KOORDINACIJE U VRHUNSKOM NOGOMETU

2.d Program amortizacije u tri zgloba (skoni zglob, koljeno, kuk) u doskoku na jednu nogu.
Vjeba 1. Poskok s lijeve na desnu nogu naprijed.

Slika 39.

Slika 40.

POZVANA PRAKTINA PREDAVANJA

Trening koordinacije

Vjeba 2. Poskok s desne na lijevu nogu unatrag.

Slika 41.

Slika 42.

Vjeba 3. Poskok s lijeve na desnu nogu bono.

Slika 43.

Slika 44.

Program 2.d izvodi se u dvije serije po 6 ponavljanja svake Vjebe. Pauza izmeu serija je 25.
3. ONGLIRANJE LOPTE program unapreenja kinestetike svijesti baratanja loptom
Vjeba 1. Voenje lopte unutarnjom stranom stopala, poskocima s noge na nogu bono.

124

Slika 45.

Slika 46.

9. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA

Zagreb, 25. i 26. veljae 2011.

Vjeba 2. Voenje lopte vanjskom stranom stopala, poskocima s noge na nogu bono.

Slika 47.

Slika 48.

Slika 49.

Slika 50.

Vjeba 4. Voenje lopte sa zaustavljanjem i rolanjem lopte unatrag te odvoenjem u suprotnom smjeru.

Slika 51.

Slika 52.

Slika 53.

Slika 54.

POZVANA PRAKTINA PREDAVANJA

Trening koordinacije

Vjeba 3. Voenje lopte jednom nogom lijevo desno.

Program ongliranja lopte se izvodi u serijama u trajanju od 10 45 po vjebi. Ukupno 45 po jednoj vjebi. Pauza je jednaka koliini rada.
125

Zvonko Komes
INTEGRIRANI TRENING KOORDINACIJE U VRHUNSKOM NOGOMETU

4. SNAGA TRUPA U OKRETIMA programi pripreme miia trupa za pokrete okreta. Programi uenja odravanja poloaja tijela u kontaktu s partnerom.
Vjeba 1. Zadravanje poloaja u iskoraku dok partner gura loptu, lijevo desno.

POZVANA PRAKTINA PREDAVANJA

Trening koordinacije

Slika 55.

Slika 56.

Vjeba 2. Zadravanje poloaja zdjelice dok partner

gura loptu, lijevo desno.

Slika 57.

Vjeba 3. Zadravanje poloaja trupa u iskoraku

i osloncu koljena na koljeno dok partner nastoji
rotirati gornji dio tijela.

Slika 58.

Vjeba 4. Zadravanje poloaja trupa stojei na jednoj nozi i osloncu koljena na koljeno dok partner
nastoji rukom rotirati gornji dio tijela.

Slika 59.
Vjeba 5. Zadravanje poloaja u podizanju iz skleka i odruenju.

126

Slika 60.

Slika 60.

Slika 62.

9. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA

Zagreb, 25. i 26. veljae 2011.

Vjeba 6. Zadravanje poloaja u skleku podizanjem i sputanjem jedne noge.

Slika 63.

Slika 64.

Vjebe se izvode u serijama, 10 45. Ukupno 1 serija od 45 po vjebi, s pauzama od 25 izmeu

vjebi.

Vjeba 1. Pratiti kretanje partnera, zatvorenih oiju,

prema naprijed. Dodir s partnerom bono.

Slika 65.

Vjeba 2. Pratiti kretanje partnera, zatvorenih oiju,

prema naprijed. Dodir partnera od iza.

Slika 66.

Vjebe izvoditi 10 45. Ukupno po vjebi 45. Pauza je 25.

II. blok treninga za poboljanje koordinacije

zaustavljanja (uvoenje brzine i timing-a)

zahtjevom timing-a kojim se poveava motoriko

iskustvo veoma vano za donoenje odluka u igri.

Drugi blok traje 25 30

U uvodnom dijelu programi treninga koordinacije se izvode u raznim varijacijama brzine. (programi mehanike kretanja). Nakon tih uvodnih programa koji se izvode na poligonu, potrebno je nekoliko puta izvesti aktivnosti to slinije nogometnoj
igri, maksimalnom brzinom. U osnovi tih aktivnosti dominantno trebaju biti zastupljeni programi
zaustavljanja i okreta na jednoj nozi. Na taj nain
se neuromuskularna kontrola skonog zgloba podie na vii nivo.
U glavnom dijelu se izvode nogometno tehniki elementi (primanje i predaja lopte). Izvode se sa

II. blok uvodni dio

POZVANA PRAKTINA PREDAVANJA

Trening koordinacije

5. KRETANJE ZATVORENIH OIJU program usavravanja kinestetikog osjeaja u kretanju.

1. PROGRAMI MEHANIKE KRETANJA

POLIGON
U programu mehanike kretanja igrai izvode obrasce kretanja (start, ubrzanje, zaustavljanje,
okreti, poskoci). Kretanje se izvodi u optereenju
do 6, s pauzom 6. U jednom se nizu izvodi 7 8
razliitih obrazaca kretanja, po 6. Pauza nakon takvog kruga iznosi 45. Ukupno je potrebno izvesti
5 6 krugova.

127

POZVANA PRAKTINA PREDAVANJA

Trening koordinacije

Zvonko Komes
INTEGRIRANI TRENING KOORDINACIJE U VRHUNSKOM NOGOMETU

Slika 67.

Slika 68.

Slika 69.

Slika 70.

2. PROGRAM SPECIFINOG KRETANJA MAKSIMALNOM BRZINOM - STIMULACIJA

U programu stimulacije zastupljeni su pokreti bonog kretanja s promjenom ritma i veliine koraka,
sa zaustavljanjem, osloncem na jednu nogu, te predaja lopte maksimalnom brzinom. Ukupno optereenje
jedne serije je 6, s pauzom od 45. Tokom jednog treninga mogue je izvesti 5 6 serija.

Slika 71.

II. blok - glavni dio

128

1. PROGRAMI PRIMOPREDAJE LOPTE

Posebno su vani zahtjevi timing-a, preciznosti
kretanja i predaje lopte. Nogometne ekipe koje uspijevaju u igri izvoditi 15 20 preciznih dodavanja
u nizu, postaju dominantne. U protivnom, ekipa je
osuena na obrambene zadatke, pri emu jedan nedostatak u motorikom kretanju dovodi do greke.
U programima primopredaje lopte potrebno je
birati specifine situacije u kojime su pozicije i razmak igraa identini realnim situacijama iz igre.
Prednost ovakvog naina uenja koordiniranog
usklaenog kretanja je to se situacije mogu izvoditi u beskonanim serijama, pri emu igra ponavlja
iste pokrete i sam moe ispravljati greke.

Slika 72.

Trener treba zahtijevati progresivno variranje

brzine izvoenja kretanja sa i bez lopte. Na taj nain u ovom dijelu moe dijagnosticirati nedostatke
i probleme koji odreuju sadraje I i II bloka u planiranju treninga koji slijede.
Vjebe primopredaje lopte:
1. Dodavanje s okretom i otvaranjem za primanje lopte (slika 73 i 74)
Obiljeja vjebi:
dodavanje kroz sredinu; 4 dodavanja u seriji;
vjeba s jednim igraem u sredini;
dodavanja se izvode jednim kontaktom s loptom;
dodavanja se izvode na lijevu i desnu stranu;
izmjene igraa X1 > X2 >X3 > X1;

9. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA

Zagreb, 25. i 26. veljae 2011.

2. Primopredaja lopte s dva igraa u sredini

Vjeba 1. (slika 75)
Obiljeja vjebe:
dodavanje lopte u sredinu, istovremeno s obje
strane;
igrai u sredini tamo i ostaju za trajanja cijele
vjebe;
igrai na vanjskim pozicijama mijenjaju strane
s dva dupla pasa (timing).

Vjeba 2. (slika 76)

Obiljeja vjebe:
dodavanje lopte u sredinu; prenoenje na drugu stranu
duplim pasevima; izmjene igraa: X1 > X2 >
X4 > X3 > X1.

Slika 73. Grafiki prikaz povratnog dodavanja kroz sredinu.

Vjeba 2. Povratno dodavanje po boku.

POZVANA PRAKTINA PREDAVANJA

Trening koordinacije

Vjeba 1. Povratno dodavanje kroz sredinu.

Slika 74. Grafiki prikaz povratnog dodavanja po boku.

Slika 75. Grafiki prikaz istovremenog dodavanja lopte u sredinu.

129

Zvonko Komes
INTEGRIRANI TRENING KOORDINACIJE U VRHUNSKOM NOGOMETU

Slika 76. Grafiki prikaz dodavanja lopte u sredinu i prenoenja na drugu stranu.

POZVANA PRAKTINA PREDAVANJA

Trening koordinacije

III. blok treninga za poboljanje

koordinacije zaustavljanja
Trei blok traje 25.
U tom, zavrnom bloku, potrebno je ukljuiti i
sposobnost izdrljivosti, to e kod pojedinih igraa
naglasiti koje su njihove motorike koordinacijske
mogunosti. Osim toga, u tom bloku, trener planira
sadraje koji od igraa trae permanentno odluivanje. To postaje klju ukljuivanja integriranja
nauenih programa iz bloka I i II, u natjecateljsku
situaciju.
Posebno je vano da trener u ovom bloku procjeni dolazi li do greaka uslijed premalih koordinacijskih sposobnosti ili uslijed nekvalitetnih tehnikih nogometnih vjetina. Ako su razlog grekama nekvalitetne tehnike nogometne vjetine, mora
procijeniti koje su to, a one onda postaju sadraj
iduih treninga koordinacije, kojima se pristupa individualno.
U ovom bloku koordinacija se trenira kao i agilnost pa su sadraji u uvodnom dijelu igre lovice.
III. blok uvodni dio
Igra lovice
Obiljeja igre:
6 igrai uz tapove

trener
igra koji trenutno lovi
6 slobodni igrai
Lovac lovi slobodne igrae. Na trenerov znak, igrai
uz tapove moraju napustiti svoja mjesta. U tom trenutku svi igrai imaju mogunost uhvatiti slobodan
tap i paziti da ih lovac ne ulovi. Kad uhvati jednog
od igraa, taj nastavlja loviti (slika 77).
130

Slika 77. Grafiki prikaz lovice.

III. blok glavni dio

U glavnom dijelu III bloka, programi trebaju biti
metodski nastavak prethodnih programa. (poligon
za usavravanje mehanike kretanja, primopredaja
lopte, igre lovice).
Sadraji glavnog dijela su: pojednostavljene situacije iz igre primopredaja lopte kroz igru 1 :
1, 2 : 2.
Izvoenje je odreeno tonim zahtjevom i ciljem, kako bi se kretanje kontroliralo i ponavljalo
u odreenom vremenskom periodu. Na taj nain
ukljuuje se sposobnost izdrljivosti u vjebe specifinih programa koordinacije.
Cilj svih vjebi je usavriti kretanje i baratanje
loptom uz svrsishodno odluivanje:
Predaja lopte na drugu stranu direktno ili izvoenjem jo jednog pomonog dodavanja igrau
u sredini.

9. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA

Zagreb, 25. i 26. veljae 2011.

Kod primanja lopte igra u sredini moe odluiti hoe li se okrenuti i predati loptu na drugu
stranu ili voditi loptu i izabrati bolju poziciju za
prijenos lopte.
Igra u sredini svojim kretanjem treba osigurati
prolaz lopte na drugu stranu ili brzim startom
sa zaustavljanjem i okretom doi u poziciju za
primanje lopte.
Obrambeni igra u sredini ima zadatak sprijeiti dodavanje drugom srednjem igrau, naroito
ako on eli predati loptu na drugu stranu i istovremeno zatvoriti liniju za direktno dodavanje
na drugu stranu.
Igrai na linijama se mogu pomicati po njoj,
birajui bolju poziciju za brzu predaju lopte na
drugu stranu, drugom igrau na liniji. Mogu
odluivati da li e loptu dodati direktno ili e s
igraem u sredini odigrati pomono dodavanje.
Nakon pomonog dodavanja mogu odigrati jo

jedan dupli pas s igraem u sredini ako se on

nalazi u povoljnoj poziciji za prijenos lopte na
drugu stranu.
Vjeba 1. Primopredaja lopte 1 : 1 (slika 78)
Obiljeja vjebe:
etiri igraa izvode vjebu naizmjenino 30 u polju, 30 na liniji, 4 x. Pauza je 1,5. Vjebu treba
ponoviti 3 x.
Vjeba 2. Primopredaja lopte 2 : 2 (slika 79)
Obiljeja vjebe:
est igraa izvode vjebu u trajanju od 45. Svakih
45 sekundi izvode drugi zadatak:
(1) Dva igraa na liniji,
(2) Dva igraa kao upadai,
(3) Dva igraa kao obrambeni.

POZVANA PRAKTINA PREDAVANJA

Trening koordinacije

Slika 78. Grafiki prikaz primopredaje lopte 1:1.

Slika 79. Grafiki prikaz primopredaje lopte 2:2.

131

Zvonko Komes
INTEGRIRANI TRENING KOORDINACIJE U VRHUNSKOM NOGOMETU

Vjeba se izvodi tako da svaki par 2 x ponovi

zadatak. Tokom vjebe obrambeni igrai su polupasivni, ne oduzimaju loptu. Pauza traje 1,5. Vjebu
treba ponoviti 2 x.
S vjebama primopredaje lopte treba zavriti integrirani trening koordinacije. U slijedeem treningu idealno bi bilo izvesti sadraje nogometne igre
gdje bi se zadaci iz integriranog treninga koordinacije ponavljali i usavravali u jo kompleksnijim
situacijama. Ako se takav trening isplanira u razmaku ne duem od 6 sati od zavretka integriranog
treninga koordinacije, tada su povoljni uinci jednog
i drugog treninga viestruki.

POZVANA PRAKTINA PREDAVANJA

Trening koordinacije

ZAKLJUAK

132

Jedan od najvanijih esencijalnih pokreta u nogometu je zaustavljanje na jednoj nozi, jer predstavlja osnovu tehnikih elemenata kojima igra ostvaruje prednost u igri.
Integrirani pristup razvoju koordinacije tog pokreta omoguuje da naueni pokret zadri strukturu
i pod utjecajem snage i izdrljivosti, to se dogaa
u natjecateljskim situacijama.

Temeljna usmjerenost treninga nije kako nauiti taj pokret u elementarnoj izvedbi, ve kako ga
integrirano trenirati zajedno s ostalim elementima
koji se pojavljuju u natjecanju. Na taj nain, razvija se motoriko iskustvo koje je bitan imbenik u
transformaciji (ono to uimo, dogaa se i u igri).
Uska povezanost koordinacije i snage dovoljan
je razlog da se koordinacija u nogometu trenira sistematski, a ne povrno, tu i tamo. Naime, ve kod
5% poveanja snage ekstremiteta dolazi do poremeaja u koordinaciji, to znai da je permanentna
obnova motorikih programa koordinacije preduvjet
za svrsishodno koritenje snage. Ista takva povezanost postoji i kad je u pitanju sposobnost izdrljivosti. Ako miie koji ue pokret kroz programe koordinacije istovremeno ne podvrgnemo i izdrljivosti,
isti miii u situacijama umora proizvode greke.
Na kraju, dobrobit ovakvog pristupa je u smanjenju broja i teine ozljeda. Sadraji i nain na koji
se tijelo ui kretati, priprema ga upravo na pokrete
kakvi se odvijaju u realnim situacijama.