Zumiraj Prava U Skoli Prirucnik

[1]
[2]
[3]
ZUMIRAJ PRAVA U KOLI

Interaktivna edukacija putem audio-vizuelnih materijala
IZDAVA
Udruenje graana Pravo Ljudski
UREDILE
Monja uta - Hibert
Alina Trkulja
PRIREDILE
Olja Latinovi
Kumjana Novakova
Alina Trkulja
Monja uta - Hibert
AUTORSKI PRILOZI
Alina Trkulja
Sasho Nikoloski - Alushevski
Mario Hibert
SELEKCIJA FILMOVA
Kumjana Novakova
Mario Hibert
SELEKCIJA FOTOGRAFIJA
Olja Latinovi
LEKTURA
Namir Ibrahimovi
GRAFIKI DIZAJN
Darko Aleksovski & Dragana Zarevska
FOTOGRAFIJE - Sve fotografije koje se nalaze u ovom vodiu rezultat su konkursa za najbolju dokumentarnu
fotografiju koji se organizuje svake godine u sklopu Zumiraj prava/ Zoom Rights programa za mlade Pravo
Ljudski Film Festivala.
Teme konkursa:
2008. - Zumiraj prava
2009. - Kojim putem kui
2010. - Zumiraj dostojanstv(EN)o!
2011. - OPREZ! Okupacija javnog prostora
2012. - Samo SOLIDARNOST!
TAMPA
Margo d.o.o. Istono Sarajevo
TIRA: 100 primjeraka
Sarajevo, 2012
Slobodno smijete: dijeliti umnoavati, distribuirati

i javnosti priopavati djelo
Pod slijedeim uvjetima:
Imenovanje - Morate priznati i oznaiti autorstvo djela na nain kako je specificirao autor ili davatelj licence (ali na nain
koji bi sugerirao da Vi ili Vae koritenje njegova djela imate njegovu izravnu podrku).
Nekomercijalno - Ovo djelo ne smijete koristiti u komercijalne svrhe.
Bez prerada - Ne smijete mijenjati, preoblikovati ili preraivati ovo djelo.
Ovaj prirunik je nastao u okviru projekta Zumiraj prava u koli, finansiran od Nacionalne fondacije za demokratiju (National
Endowment for Democracy) iz Washingtona, SAD a u saradnji sa People in Need organizacijom iz Praga, eka.
[4]

Interaktivna edukacija putem
audio-vizuelnih materijala
[5]
[3]
[6]
Sadraj
Uvodna rije
Uputa za koritenje prirunika
ZUMIRAJ NASILJE U PORODICI: Mala nevjesta

Alina Trkulja & Sasho Nikoloski - Alushevski............................................................................... 16
ZUMIRAJ DISKRIMINACIJU: Letea Anne
ZUMIRAJ AKTIVIZAM: Igra se nastavlja
ZUMIRAJ SIROMATVO: Anna
ZUMIRAJ UMREENOST: Kada copyright krene po zlu
Mario Hibert.................................................................................................................................98
ZUMIRAJ OKOLI: Plastina kesa
ZUMIRAJ MEDIJE: Maina ( mrnje )
ZUMIRAJ INTERKULTURALIZAM: Okvir za druge
ZUMIRAJ VRNJAKO NASILJE: U tren oka
[7]
Kvalitetno obrazovanje ukljuuje obrazovanje srca, kao i uma; drugim rijeima, ono ukljuuje
fokus na cjelovito bie kognitivna, afektivna i bihevioralna podruja uenja. To znai pripremanje
uenika/uenica na graanski aktivizam, empatiju i potovanje prema ljudima u rastue heterogenim zajednicama. Ono znai stvaranje uvjeta u kojima uenici/uenice mogu razumjeti sutinsku
vanost graanske akcije kao i razumijevanje ta znai biti globalni graanin/graanka u sve vie
meuovisnoj globalnoj zajednici. Pristup uenju koji obuhvata razvoj karaktera je obrazovanje u
svom najboljem obliku.
Glaze, 2006
Vjerujem kako je najvea nada za budunost prihvatanje novih koncepata humanistike ekologije,
one kojom zapoinjemo rekonstituiranje naih predodbi o bogatstvu ljudskih potencijala. Na
obrazovni sistem je oblikovao nae umove na nain da smo opljakali zemaljsku kuglu... a za
budunost to ne moe biti odrivo. Moramo iznova promisliti fundamentalne principe na kojima
odgajamo nau djecu.
Robinson, 2006
Pred vama se nalazi prirunik koji je nastao kao rezultat sinergijskih napora Pravo Ljudski tima i naih
lokalnih, regionalnih i meunarodnih partnera. Naime, Udruenje graana Pravo Ljudski zajedno s
organizacijom People in Need (Prag, eka) pokrenulo je intenzivnu suradnju kako bi se obrazovni
program One World in Schools/Jedan svijet u kolama poeo postepeno implementirati i u Bosni i
Herecegovini. Rije je programu koji se koristi u preko 2 800 osnovnih i srednjih kola irom eke
Republike, kao i u zemljama poput Slovake, Poljske, Estonije, Rumunije, vedske, Njemake, Libanona, Srbije itd.
Sedmogodinje iskustvo rada, ljubavi i promocije dokumentarnog filma, kao i nekih drugih angairanih
umjetnikih formi, nije samo povod za ponos i zahvalu svim ljudima dobre volje koji su svojim
nesebinim angamanom demistificirali tvrdnju kako budet iskljuivo diktira kvalitetu sadraja, ve
nas je nae zajedniko djelovanje dodatno ohrabrilo da krenemo korak dalje i suoimo se na svoj
nain s problematikom zvanom obrazovanje u Bosni i Hercegovini. U tom smislu, elimo istaknuti
da je Pravo Ljudski tim proteklih godina u svaki bosanskohercegovaki grad dolazio jednako motiviran, a ideja o ovom priruniku je potaknuta najboljim namjerama. Pisan je s mnogo posveenosti i
kontinuiranog uenja, filmovi su paljivo birani ukratko, mnogo truda, rada i ljubavi smo upisali u
redove koje imate priliku itati. Upravo zbog toga, u ovom tekstu nee biti rijei o negativnim iskustvima kada je rije o bosanskohercegovakom obrazovanju naprotiv, ovom prilikom elimo istaknuti
odlinu suradnju i veliko povjerenje koje su nam ukazali nastavnici/nastavnice iz Gradike, Bugojna,
Travnika, Mrkonji Grada, Kaknja, Banja Luke, Velike Kladue, Brkog, Prusca itd. Zajedniki sati koje
smo proveli razgovarajui i promiljajui razliita pitanja, koja se tiu obrazovanja i poloaja mladih u
naoj zemlji, bili su najvea inspiracija, ali i podrka u naem nastojanju da to bolje implementiramo
ovaj projekat.
[8]
Konano, na cilj je da, koritenjem dokumentarnih filmova i drugih audiovizualnih izvora unutar
nastavnog procesa, dodatno obrazujemo i upoznamo uenike/uenice srednjih i osnovnih kola
s razliitim aktualnim temama koje su dio njihove lokalne, ali i globalne stvarnosti. Metodologija
rada koju predlaemo ne podrazumijeva samo razvijanje ljubavi prema dokumentarnom filmu i
usvajanje novih znanja i informacija, ve i motivaciju za dijalog o mnogobrojnim temama o kojima
mladi u procesu nastave teko ili nerado progovaraju. S tim u vezi, ovakav pristup u radu s mladim
ljudima je dodatna mogunost unutar redovnog obrazovnog procesa, ne samo za laku artikulaciju
i izgradnju vlastitog miljenja, ve i za doprinos izgradnji nove generacije koja e se zalagati za otvoreno, tolerantno i demokratsko drutvo.
Vjerujemo da svaki vid obrazovanja u pravilu rauna s nekom vizijom budunosti, stoga i ova publikacija predstavlja pravo ljudski doprinos na putu transformacije bosanskohercegovakih kola u
istinski prostor socijalizacije koji, pak, podrazumijeva slobodu miljenja, samostalnost, dugorono
usvojeno znanje, odgovornost, otvorenost, prostor u kojem se ukazuje na alternativna znanja,
razjanjavaju pojmovi i termini, kao i prostor u kojem uenik kao takav ima prednost nad bilo kojim
politikim i trinim konceptima.
U tom smislu, uspjean rad i sreu elimo svima onima koji nastoje istrajati na ovom putu.
Pravo Ljudski tim
[9]
[10]
Drage nae partnerice i dragi nai partneri,

sagovornice i sagovornici, edukatorice i edukatori,
U ovom priruniku ete vidjeti da smo za svaki od ponuenih filmova za vas i budue ZOOMERE
i ZOOMERICE kreirali tri cjeline: PRIPREMA, POZOR i ZUMIRAJ. Svaka od njih ima svoju ulogu u
procesu pripreme i izvoenja interaktivnih radionica uz koritenje audio-vizuelnih metoda.
PRIPREMNI dio slui da dobijete bazini uvid u dosta kompleksne teme koje Prirunik
problematizira. Potrudili smo se da za vas odgovorimo na niz pitanja, da kontekstualiziramo
svaku od tema unutar naeg geopolitikog prostora, da ponudimo neka praktina rjeenja,
preporuke za dalje itanje, ideje koje bi vas mogle usmjeriti ka daljnjem istraivanju,
organiziranju akcija zajedno sa mladima, pronalaenju i prikazivanju nekih drugih filmova na
sline teme. Radni listovi, kao i medijski izvori, nude neke dodatne informacije, ilustriraju
odreene aspekte problema ili daju uvid u situaciju u Bosni i Hercegovini ili svijetu.
Dio koji zahtijeva vau posebnu POZORNOST je svakako dio u kojem ete nai informacije o
filmovima, rediteljicama i rediteljima, njihove izjave o temama filmova ili procesu njihovog
nastanka.
Trei dio namijenjen je praktinom izvoenju nastave ili edukativnim radionicama. Pod
ZUMIRANJEM mislimo na aktivno gledanje filmova i promiljanje, diskutiranje o neizmjerno
vanim temama (koje filmovi nude) tokom 45 ili 90 minuta, kroz niz koraka: uvodnu aktivnost,
projekciju filma, zumiranje, diskusiju, zakljuke, refleksiju i zavrnu aktivnost.
Dolje moete nai jednostavna objanjenja za lake snalaenje i koritenje ovog prirunika. Iako
su sve navedene stvari jako dobro poznate praktiarima/praktiarkama u obrazovanju, nije loe
na poetku dati neki osnovni uvid u ono to slijedi. Nabrojane su osnovne karakteristike metoda
i tehnika te neke bazine smjernice za edukatore/edukatorice. Pametno je drati ih se okvirno
jer su se pokazale kao prednosti kroz godine prakse. Osnovni cilj svih tehnika, metoda, filmova,
aktivnosti je da se uesnicama i uesnicima naih i vaih edukativnih radionica prenese glavna
poruka koja bi potakla unutarnji proces zumiranja. Taj proces bi trebao donijeti neke nove
doivljaje, saznanja, uvide, promjene ponaanja, novo razumijevanje svijeta i meuljudskih
odnosa, te otvoriti jo milion novih pitanja. Ta su pitanja kljuan izvor krea(k)tivne energije za
izgradnju vrlog novog svijeta.
Vai,
PRAVO LJUDSKI autori
Alina Trkulja
Sasho N. Alushevski
Mario Hibert
[5]
[11]
Aktivnost
Uvodna
aktivnost
Zumiranje
Diskusija
1. ZUMIRAJ STRUKTURU RADIONICA
emu slui
- uvodi sudionike/sudionice u
temu/radionicu
- nivelira ili unificira energetski
nivo grupe,
- kreira prijatnu podlogu za rad
Zakljuak
-
Zavrna
aktivnost
- osigurava iskustveno prolaenje

kroz simulacije koje su u vezi sa
ciljevima i oekivanim ishodima
- osigurava
doivljaj/emocionalnu podlogu
za diskusiju
- Potie razmjenu doivljaja i
miljenja iz glavne aktivnosti
- Osigurava ekspresiju i
integriranje zakljuaka
radionice
Refleksija
Kako se izvodi
u veini sluajeva se izvodi kroz igru
najee traje kratko
moe, a i ne mora imati vidljivu vezu sa
temom
moe zavriti sa pitanjima koja
osiguravaju vezu sa glavnom aktivnou
sadri nosee aktivnosti radionice kroz
razne pristupe igranje
uloga/crtanje/analiza tekstova/rad na
radnim materijalima/...
- slijedi nakon svake iskustvene aktivnosti

- vodi se na osnovu paketa strukturiranih
pitanja koje se veu sa iskustvima iz
glavne aktivnosti
- vodi je edukator/edukatorica ne nudi
zakljuke nego vodi sudionike/sudionice
da sami dou do njih preko rezimiranja i
generalizacija prethodnih iskustva i
predznanja
daje edukatorima smijernice i
- rezimira znanja, vjetine i stavove koje se
informacije o tome to se
trebaju usvojiti
oekuje kao rezultat diskusije
- ne ita se sudionicima/sudionicama, slui
kao smjernica za edukatore/edukatorice
rezimira doivljaje, iskustva i
- sljedi nakon glavne ili zavrne aktivnosti, u
poante aktivnosti
zavisnosti od dinamike i veze izmeu
aktivnosti
povezuje iskustvo sa
svakodnevnim ivotom
- uvjek se vodi na osnovu istih 5 pitanja
pakuje emocije i saznanja u
- edukator/edukatorica ne namee
upotrebljiv sklop informacija i
miljenje
ponaanja
- kljuna u usvajanu poanti, ne smije joj se
banalno pristupiti
pokree sudionike/sudionice
- izvodi se kroz igru i traje kratko
nakon diskusije/refleksije i/ili
- moe se sprovoditi prije i nakon refleksije
osigurava zavretak sa
pozitivnim osjeanjima
kreira kanal za konstruktivno
emocionalno pranjenje
nivelira energetski i emocionalni
nivo nakon radionice
[6]
[12]
Metode i
tehnike
2. ZUMIRAJ INTERAKTIVNE METODE
Pozitivne i negativne strane metoda
Savjeti za edukatore/edukatorice
1. Podstie razmjenu vie razliitih

o Edukator/edukatorica treba omoguiti
miljenja
samim sudionicima da izvuku poruku i
2. Pomae u zajednikim izvlaenjem
da dou do zakljuka
zakljuaka i poanta aktivnosti
o Edukator/edukatorica treba
3.
Pomae
u
sticanju
komunikacijskih
obezbjediti atmosferu meusobnog
Voena
vjetina i meusobnog potovanja
potovanja
diskusija
4. Ne mogu svi iskazati svoje
o Edukator/edukatorica mora se
miljenje, zbog nedostatka
dosljedno ponaati ugovorenim
vremena, samocenzure i slino
pravilima jer je model za sve sudionike
o Edukator/edukatorica radi kako bi se
svaki sudionik/sudionica poticao na
uee u to veem broju aktivnosti
o Niko se ne smije prinuditi na odgovor,
trebaju se pronai naini kako da se svi
potaknu na diskusiju
o Ni jedan odgovor sudionika/sudionica
ne smije se tretirati kao netaan - jer
ne moe biti takav, niti se na koji drugi
nain, verbalno ili neverbalno pokazati
da odgovor nije adekvatan
1. Pomau u aktiviranju svih
o Najbolje je da grupe broje 4-5
sudionika/sudionica, sa
sudionika/sudionica osim ako nije
izlaganjem vlastitih iskustva i
drugaije naglaeno
iskazivanja miljena
o Ne treba formirati grupe u istom
Rad u malim
2. Pomau sudionicima/sudionicama
sastavu vie puta, dobro je paziti na
grupama
da naue meusobnu
mijeanju mukaraca i ena
komunikaciju, saradnju i
o Najbolje je grupe formirati po
meusobno potovanje
sluajnom izboru (brojenje, karte, eci3. Vremenski su zahtjevnije, ponekad
peci...) kako bi se veze izmeu raznih
je teko osigurati da su svi
sudionika/sudionica pospijeile i
ukljueni
onemoguilo stvaranje klika
o Instrukcije za rad moraju biti jasne i
razumljive za sve
o Edukator/edukatorica je odgovoran/a
da se svi ukljue u rad grupe
1. Osigurava da se svi ukljue u
o Sve ono to je napisano za male grupe
rad
o Vano je formirati uvijek razliite
Rad u paru
2. Mogu se podijeliti iskustva o
parove, od sudionika koji ne bi
intimnijim stvarima
prirodno formirale par, osim u
3. Pomae u meusobnoj
specifinim situacijama kad se govori o
komunikaciji na vioj razini
jako intimnim pitanjima
4. Manje se miljenja uje
[7]
[13]
1. Prenosi informacije na zanimljiv

nain, pomae sudionicima da
Analiza
lake razumiju i upamte
tekstova/pri 2. Omoguuje da se uvedu tee i
a
osjetljive teme
3. Doprinosi razvoju imaginacije
4. Pospjeuje specifine
komunikacijske vjetine (sluanje,
pisanje, govor)
5. Pospjeuje verbalno-auditivne
kanale percepcije
1. esto zanemaren kanal
izraavanja miljenja kod djece i
Crtanje,
odraslih, naroitno pogubno za
modeliranje,
neverbalne stilove uenja i
kolai,
izraavanja
2. Potie specifinu kreativnost i
kreativno miljenje
3. Pomae u prenoenju i
integriranju znanja, iskustava i
informacija
1. Omoguuje preko kritike analize
uvid u alternativno ponaanje
Analiza
2. Potie kritiko miljenje
sluaja
3. Potie verbalnu inteligenciju,
4. Nije uvijek podobno za sve stilove
uenja
Film
Simulacije
1. Nudi specifini uvid u najee

rijetko dostupne situacije,
ponaanja, probleme
2. Nudi mogunost uivljavanja u
situaciju
3. Teko je nai upotrebljive
filmove u obrazovnom
kontekstu
1. Pomau u povezivanju
apstraktnog znanja i doivljaja sa
konkretnim situacijama u
svakodnevnom ivotu
2. Doprinose u razvitku praktinih
vjetina percepiranja i anlize
3. Potiu na logiko miljenje
o Vano je da se prie dramatino

itaju/prezentuju, odnosno da se vidi
posveenost edukatora/edukatorice
o Prie treba da potiu povezivanje sa
svakodnevnim ivotom
o Potrebno je da budu razumljive za sve,
ponekad ih treba dvaput proitati
o Nikad se ne trai umjetniko djelo

vaniji je proces i sadraj likovnog djela
o Treba biti vremenski ogranieno i
sudionike/sudionice nekoliko puta
obavijestiti za vrijeme koje imaju za rad
o Moe se crtati individualno ili grupno
o Trebaju biti kratki, jednostavni i lako

razumljivi
o Trebaju biti dovoljno jasni, kratki i

dostupni, kako bi se mogla bar
napraviti emocionalna i iskustvena
refleksija u roku od 45 minuta
o Treba imati adekvatne tehnike
preduslove
o Treba biti preveden
o Sudionici/sudionice se ohrabruju na
samostalnost u praktinim
demonstracijama i simulacijama, sa
minimalnim ukljuenjem
edukatora/edukatorice
[8]
[14]
1. Doprinosi poticanju razvoja svih

komunikacijskih vjetina
2. Omoguuje i djeci i odraslima da u
sigurnomokruenju analiziraju
stavove, emocije i ponaanja; ak i
kad se radi o neprijatnim i
kontraverznim pitanjima
Gluma/
doprinose razvoju
samopotovanja
igranje uloga
3. Potie na aktivnost, razmiljanje i
donoenje odluka
4. Zna biti vremenski zahtijevna i
trai ulaganje dosta energije
1. Pomau da se napravi uvod u
temu na zabavan nain
2. Doprinose da se poruka prenese
lake
3. Omoguuju ukljuenje svih i
razvoju samopotovanja i
Igre
sigurnosti u sebe
4. Kreiraju prijatno radno okruenje
5. Doprinose emocionalnom
pranjenju na konstruktivan nain
o Sudionici/sudionice sami smiljaju

scenarije, uloge i dijaloge koje e imati,
osim ako nije drugaije naglaeno
o Dramatizacije se mogu koristiti uvijek
kad doe do problematinog
ponaanja ili situacije na asu ili van
asa
o Najee je potreban prazan prostor,

koji, ukoliko se treba dodatno urediti,
(premjestiti klupe i stolove..);
edukator/edukaktorica osigurava
ukljuenje i mukaraca i ena u
podjednakoj mjeri
o u igre se treba ukljuiti i
edukator/edukatorica, tako se
pokazuje ravnopravnost, kre barijere,
o daje primjer, razjanjava instrukcije
[9]
[15]
1. ZUMIRAJ NASILJE U PORODICI
[16]
Enis Muslimovi. Hard life. MS 308. Slavna Brdska Brigada, Novi Travnik. Zumiraj prava 2010
[11]
[17]
PRIPREMA: NASILJE NAD ENAMA

Vani pojmovi: patrijarhat,
ravnopravnost, prava ena
spol/rod; rodno zasnovano nasilje, nasilje u porodici, rodna
Cilj: Upoznati uesnike i uesnice sa pojavnim oblicima i kontekstom u kojem se nasilje u

porodici pojavljuje, ukazati na rodnu diskriminaciju, negativne posljedice patrijarhalnog
razumijevanja svijeta i vrijednosti te poticanje na akciju protiv nasilja u porodici i nasilja uope.
ta je nasilje nad enama?
Prema podacima koje je tokom 2011. godine irom svijeta prikupila UN Women - Agencija
Ujedinjenih Naroda za rodnu ravnopravnost i osnaivanje ena do 70% ena je tokom ivota
iskusilo fiziko ili psihiko nasilje od strane mukaraca najee supruga, intimnog partnera ili
poznanika. Meu enama izmeu 15. i 44. godine, nasilje prouzrokuje smrtnih sluajeva i tekih
fizikih ozljeda koje rezultiraju invaliditetom vie nego rak, malarija, saobraajne nesree i
ratovi zajedno.1 Rezultati istraivanja su poraavajui i ukazuju na ozbiljnost ovog problema
danas. Kako ne reagovati na injenicu da 7 od 10 ena tokom ivota doivi neku vrstu nasilja?
Deklaracija o eliminaciji nasilja nad enama (UN, 1993.) lanom 1. definira nasilje nad enama
kao bilo koji in nasilja zasnovanog na spolnoj/rodnoj osnovi koje rezultira, ili moe rezultirati,
fizikom, spolnom ili psiholokom povredom ili patnjom ene, ukljuujui i prijetnje takvim
djelima, prisilu ili svojevoljno oduzimanje slobode, bilo u javnom ili privatnom ivotu.2 Ono se
najee deava unutar porodice, te sigurne zone ljubavi i uzajamnog potovanja. Veina nas
poznaje barem jednu osobu koja proivljava ili je proivjela rodno zasnovano nasilje, no
poricanje ozbiljnosti ovog problema kroz niz predrasuda i sutinskog nerazumijevanja doprinosi
njegovom postojanju.
Vidjeti prilog: Nasilje u porodici

Vidjeti prilog: Mitovi i injenice o nasilju u porodici
Otkud rodno zasnovano nasilje?

Termin patrijarhat doslovno znai "vladavina oca" i koristi se za opis odnosa moi izmeu
mukaraca i ena, opis strukture obitelji i dominacije oca unutar nje. Mo oca unutar porodice
simbolizira muku dominaciju i u svim ostalim institucijama vojska, policija, industrija,
tehnologija, financije, znanost, politika su u mukim rukama.3 Ukratko, iz ovog shvatanja jasno
je da jemukarac nadreen eni i bolji od nje te iz toga direktno proizilazi i fiziko i psihiko
maltretiranje i nasilje nad enama od strane mukaraca koje je izuzetno rasprostranjeno irom
svijeta.
http://www.unifem.org/gender_issues/violence_against_women/facts_figures.php Pristupljeno 3. jula 2012.

DEKLARACIJA O UKLANJANJU NASILJA NAD ENAMA usvojena na Optoj skuptini Ujedinjenih naroda 20.
decembra 1993. godine, Rezolucija 48/104. l.1.
http://www.ured-ravnopravnost.hr/site/preuzimanje/dokumenti/un/a-res-48-104.pdf
3
Portal Sezam: http://www.sezamweb.net/hr/diskriminacija/
2
[12]
[18]
Veoma dugo se u drutvenim sistemima koji se zasnivaju na patrijarhatu i diskriminaciji, a ne na

rodnoj ravnopravnosti, smatralo da je rod jednak spolu - dakle da odreene uloge mukaraca i
ena prirodno proizilaze iskljuivo iz njihovih biolokih karakteristika, pa je tako za ene
uglavnom bila rezervisana privatna sfera (briga o kui i porodici, uloga majke i domaice) i
subordinacija, a za mukarce javna sfera i dominacija u obje.
Patrijarhat enama oduzima mo na mnogo naina: uvjerava ih da su inferiorne u odnosu na
mukarce; trai od njih da se konformiraju s odreenim stereotipnim, tj. "prikladnim"
ponaanjem; nijee im kontrolu nad njihovim tijelima, ivotima i radom; ograniava im pristup
resursima i ograniava im mogunost da sudjeluju u donoenju odluka koje utjeu na njihove
ivote. Ipak, patrijarhat odreeni pritisak stvara i pripadnicima mukog spola od kojih se
takoer oekuje da ispune zadane uloge koje im pripisuje drutvo i kada to ne ele. Na
mukarcima je konstantan pritisak da budu snani i jaki, da u svakom trenu imaju kontrolu.
Kada iz/gube kontrolu nad ivotom van kue, ponekad u domu iskazuju potrebu za apsolutnom
dominacijom pa poseu za nasiljem da bi sami o sebi odrali sliku snane linosti, prikrivajui
vlastitu slabost.
Postojanje i odravanje predrasuda o rodnim ulogama ali i o nasilju u porodici koji se dovode u
vezu sa patrijarhalnim sistemima, najvea je prepreka suzbijanju nasilja u porodici. Jedna od
tipinih posljedica patrijarhalnog razumijevanja svijeta i drutvenih odnosa, vrsto fiksiranih u
tradiciji su ugovoreni brakovi.
Vidjeti prilog : Ugovoreni brakovi danas
Kakva je situacija u Bosni i Hercegovini?

Bosna i Hercegovina je drava potpisnica jednog od kljunih dokumenata za postizanje rodne
ravnopravnosti - Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad enama (CEDAW
konvencije). Ovaj meunarodni pravno obavezujui dokument usvojen je na Generalnoj
skuptini UN-a 1979. godine. Drave potpisnice su u obavezi da osuuju diskriminaciju ena, da
svim sredstvima koja imaju na raspolaganju, bez odlaganja, unose princip ravnopravnosti u
svoje pravne sisteme i da u svim oblastima osiguraju napredak ena. U konvenciji se naglaava i
obaveza drava da mijenjaju obiaje kojima se kre ljudska prava, predrasude, kao i razliite
prakse zasnovane na shvatanju da su ene inferiorne.
U Bosni i Hercegovini su na snazi mnogobrojni zakoni koji izmedj uostalog tretiraju pitanje
nasilja nad enama kao to su Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH (Slubeni glasnik BiH br.
32/10) i Zakon o zabrani diskriminacije u Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnik BiH br. 59/09).
Doneseni su i zakoni koji se bave specifino ovim pitanjem: Entitetski zakoni o zatiti od nasilja u
porodici: Zakon o zatiti od nasilja u porodici Federacije BiH (Slubene novine FBiH broj: 22/05 i
51/06) i Zakon o zatiti od nasilja u porodici Republike Srpske (Slubeni glasnik RS broj: 118/05 i
17/08) koji definiraju mjere i mehanizme zatite u sluajevima nasilja u porodici. Ipak, prema
zakljucima OSCE misije u Bosni i Hercegovini ovi se zakoni u praksi gotovo ne primjenjuju.4
Preciznih statistikih podataka o razmjerama nasilja nad enama u BiH nemaBez postojanja
preciznije slike o tome koje su razmjere nasilja nad enama unutar BiH, ovaj problem ne moe
4
OSCE, Nasilje u porodici odgovor nadlenih institucija i zatita rtava u Federaciji Bosne i Hercegovine i
Republici Srpskoj: Zapaanja o primjeni Zakona o zatiti od nasilja u porodici u praksi nadlenih institucija, juli 2009.
godine.
[13]
[19]
biti sistematski rjeavan kroz institucije i obrazovanje. Stoga je u pripremi Istraivanje o

prevalenciji nasilja nad enama u porodici, koje e provoditi na teritoriji itave BiH u saradnji sa
institucijama za statistiku, a dio ovog istraivanja e obuhvatiti i uzroke nasilja u porodici.5
Sadanje procjene su da se u samo 5% sluajeva nasilja u BiH slubeno prijavljuje. Jedan od
razloga za takvo stanje je upravo spora provedba postojeih zakona koja omoguava
poiniteljima da izbjegnu pravdu i kaznu. Ipak, broj prijavljenih sluajeva nasilja u porodici u BiH
stalno raste. Podatak iz 2008. godine govori da je u FBiH zaprimljeno vie od 1600 kaznenih
prijava, a u RS-u preko 250. Ipak manje od 3% ovih sluajeva je okonano zatvorskom presudom
dominiraju novane i uvjetne kazne. Iz ovoga se vidi da donoenje posebnih zakona koji se
odnose na sprjeavanje nasilja prema eni kao i kanjavanja nasilnika ne moe samo po sebi
stvoriti prostor u kome ene nee biti izloene nasilju.
ta initi?
Danas se, ne samo pod utjecajem feministikih teorija i insistiranjem na ravnopravnosti spolova
i priznavanju prava na slobodu od spolne diskriminacije, ve i razvojem svijesti o rodnim
razliitostima unutar spolne dihotomije mukarac - ena i spektru potreba koje oba spola/roda
imaju, a koje izlaze van drutveno konstruiranih okvira, rod posmatra i definira drugaije od
spola.
Prema definiciji Vijea Europe rod je "drutveno konstruirana definicija mukarca i ene. To je
drutveno oblikovanje biolokog spola, odreeno shvaanjem zadataka, djelovanja i uloga
pripisanih mukarcima i enama, u drutvu, u javnom i privatnom ivotu. To je kulturoloki
specifina definicija enskosti i mukosti, i prema tome je promjenljiva u vremenu i prostoru.
Ukratko, rod je drutveno konstruirana definicija ena i mukaraca te njihovih odnosa i uloga.
Razlikuje se od spola po tome to nije bioloki determiniran razlikuje se od kulture do kulture i
mijenja se tokom vremena i s ekonomskim, drutvenim i politikim kontekstom. Dakle i
patrijarhat je samo jedan od oblika shvatanja odnosa meu mukarcima i enama koji je
podloan promjenama. Ukoliko su ovakva shvatanja promjenjiva tokom vremena - a jesu - ono
na emu trebamo raditi da bi se prevazile posljedice patrijarhalnog sistema, kao to su nasilje
nad enama i ugovoreni brakovi, je prvenstveno razbijanje predrasuda i unaprijed zacrtanih
rodnih uloga i djelovanje u pravcu rodne ravnopravnosti.
Jedan od najboljih naina sprjeavanja rodno zasnovanog nasilja je rad sa mladima.
Usmjeravanje panje na obrazovanje mladih kljuno je za jaanje pozitivnih stavova prema
jednakosti spolova i usaivanje tzv. nulte tolerancije prema nasilju nad enama i
djevojicama. Upravo u toj ivotnoj fazi, usvajaju se vrijednosti i norme rodne ravnopravnosti.
Zbog toga je ciljani rad sa osobama u tinejderskoj dobi, izuzetno vaan za njihov budui stav o
nasilju nad enama. Da je to u Bosni i Hercegovini naroito neophodno govore podaci
istraivanja koje je 2009. godine provelo Udruenje Vesta BiH o Pojavnosti rodno zasnovanog
nasilja u adolescentskim vezama: Veliki broj mladih ne prijavljuje pojavu nasilja u svojim
odnosima, 69% mladih je izjavilo da su doivjeli nasilno ponaanje u vezi gdje je druga osoba
bila izrazito ljubomorna a njih 36% smatra da se ne treba mijeati u neiji sukob i da je najbolje
drati se po strani.
Prema etvrtom i petom periodinom CEDAW izvjetaju Bosne i Hercegovine iz maja 2011. godine
[14]
[20]
Preporuka za zajedniko djelovanje edukatora i edukatorica te uenika i uenica:

OBILJEAVANJE 16 DANA AKTIVIZMA PROTIV NASILJA NAD ENAMA (25. novembar - 10.
decembar)
16 dana aktivizma protiv nasilja nad enama je globalna kampanja za enska ljudska prava.
Kampanja "16 dana aktivizma" ukljuuje etiri vana meunarodna datuma:
25. novembar (Meunarodni dan borbe protiv nasilja nad enama)
1. decembar (Svjetski dan borbe protiv AIDS-a)
6. decembar (Godinjica Montrealskog masakra)
10. decembar (Meunarodni dan ljudskih prava)
Aktivisti i aktivistice kampanjom "16 dana" nastoje informirati javnost o vrstama nasilja nad
enama u njihovim zajednicama i spolno/rodno zasnovanom nasilju u okviru krenja ljudskih
prava, osigurati bolju zatitu onih koji/e su preivjeli/e nasilje, te zahtijevati eliminaciju svakog
oblika nasilja. U okviru ove kampanje, uenici i uenice mogu da u svojim kolama i lokalnim
sredinama organiziraju niz aktivnosti koje bi podizale svijest o nasilju nad enama u porodici i
ire.
[15]
[21]
Izvori i preporuke:
Mladi kau NE nasilju: 16 dana aktivizma protiv nasilja nad enama, UN WOMEN 2011.
e-knjiga dostupna na: http://www.16dana.ba/ebook/E-book2011BOS.pdf
Hodi, Amir, Nataa Bijeli i Sanja Cesar: Spol i rod pod povealom: prirunik o
identitetima, seksualnosti i procesu socijalizacije; CESI 2003. Publikacija dostupna online
na: http://www.cesi.hr/hr/spol-i-rod-pod-povecalom-2-prosireno-izdanje/
Knjiga moje prijateljice: "ena i pravo" - kancelarija za besplatnu pravnu pomo enama
Banja Luka; Banja Luka, Kvinna till Kvinna, decembar 2004.
Portal Sezam: seksualna edukacija za mlade http://www.sezamweb.net/hr/spol-i-rod/ i
http://www.sezamweb.net/hr/diskriminacija/
Portal o rodu, spolu i demokraciji: www.libela.org
esnaest dana aktivizma: http://www.16dana.ba/get-informed/nasilje-nad-zenama/
Pojavnost rodno zasnovanog nasilja u adolescentskim vezama: Analiza rezultata
istraivanja provedenog u srednjim kolama Tuzlanskog kantona - Program i mjere
prevencije, Udruenje VESTA, Tuzla, 2009.
http://www.vesta.ba/files/Rodno_zasnovano_nasilje_adol_vezama.pdf
Strategija prevencije i borbe protiv nasilja u porodici za Bosnu i Hercegovinu za period
2009 2011. godine
Inicijativa mladia za sprjeavanje rodno zasnovanog nasilja na sjevero-zapadnom
Balkanu; http://www.xy.com.ba/bih/index.php?uid=1305890095
ehabovi, ejla: Sve e biti gotovo do veere u Prie-enski rod, mnoina,Banja luka,
Nezavisne novine, 2007.
[16]
[22]
PRILOG 1 : MITOVI I INJENICE O PORODINOM NASILJU

MIT 1: Porodino nasilje nastaje iz siromatva ili manjkavog obrazovanja i deava se
najee u ruralnim sredinama.
INJENICA: Porodino nasilje je uobiajeno na svim razinama drutva bez obzira na

bogatstvo ili siromatvo. Ono se lake dri u tajnosti ako osoba ima novaca ili utjecajne
prijatelje, ali se dogaa bez obzira na to. Nema nikakvih dokaza koji bi poduprli ideju
da neobrazovani i siromani vie zlostavljaju svoje supruge ili partnerice nego
obrazovaniji i imuniji graani. Dogaa se svugdje u svim drutvenim klasama i
grupama; jednako u urbanim i ruralnim sredinama.
MIT 2: Alkohol i droge su najvei uzrok porodinog nasilja.
INJENICA: Premda su alkohol i droge esto povezani s porodinim nasiljem, oni ga ne

uzrokuju. Mnogi mukarci koji tuku svoje supruge ne piju. Ljudi koji piju najee ne
tuku nasumice ljude na ulici, svoje roditelje, efove. Nasilje usmjeravaju ba prema
svojim enama. Oni tuku svoje supruge, nastavljaju tako i nakon to prestanu piti.
Zlostavlja e alkohol koristiti kao ispriku za nasilje ili e ga alkohol sprijeiti da shvati
kojom snagom se slui - no alkohol nije uzrok. Obiteljsko nasilje i zloupotreba opojnih
sredstava moraju se shvatiti i tretirati kao samostalni problemi.
MIT 3: Da ena u nasilnoj vezi to eli, ona bi otila.
INJENICA: Mnogo je sociolokih, ekonomskih i kulturolokih razloga koji mogu navesti

enu da ostane u nasilnoj vezi: nema kuda otii; nema sredstava za uzdravanje djece;
stidi se ili osjea ponienom zbog zlostavljanja; boji se da e prijatelji, porodica i
zajednica kriviti nju zbog zlostavljanja; emocionalni ili vjerski razlozi; boji se da e
zlostavlja prijetnje provesti u djelo (nauditi njoj, sebi, djeci, prijateljima, roditeljima) zlostavljane ene su u velikoj opasnosti od tekih, pa i smrtonosnih napada ako
pokuaju otii. ena je jedina koja moe prosuditi kada je za nju sigurno napustiti
zlostavljaa.
Mit 4: rtva uzrokuje nasilje. Zlostavljana ena je to traila i to zasluuje.
INJENICA: Nasilnik uzrokuje nasilje. Nasilnici izgube kontrolu zbog svojih unutranjih
razloga. Veina pretuenih ena uinila je sve da sprijei partnera da bude nasilan.
Nasilje nad enama i djecom je u stvari zloupotreba moi i kontrole i prestat e kada
mukarci prestanu biti nasilni i drutvo prestane tolerirati takvo ponaanje.
Mit 5: Zlostavljai su nasilni jer ne znaju kontrolirati svoj bijes i frustracije. To je samo
trenutni gubitak samokontrole.
INJENICA: Zlostavljai nisu ljudi koji gube kontrolu. Oni u naelu ne napadaju svoje
efove, bez obzira na to koliko su ljuti. Veina nasilja nad enama deava se sa
predumiljajem. Zlostavljanje je obrazac koji se esto ponavlja i nasilnici uglavnom
zlostavljaju partnerice iskljuivo bez prisustva drugih, pazei da ne ostave vidljive
dokaze, nanosei ozljede na dijelove tijela gdje se tragovi nee vidjeti.
MIT 6: Nasilje nad enom je porodina stvar.
INJENICA: Nasilje nad enama i djecom je zloin. Svako nosi odgovornost da osudi
[23]prui vanost sigurnosti rtve od nasilja.
upotrebu nasilja i takvim postupanjem
zlostavljaju partnerice iskljuivo bez prisustva drugih, pazei da ne ostave vidljive

dokaze, nanosei ozljede na dijelove tijela gdje se tragovi nee vidjeti.
MIT 6: Nasilje nad enom je porodina stvar.
INJENICA: Nasilje nad enama i djecom je zloin. Svako nosi odgovornost da osudi
upotrebu nasilja i takvim postupanjem prui vanost sigurnosti rtve od nasilja.
MIT 7: Mukarci su rtve nasilja jednako esto kao i ene.
INJENICA: U 95% sluajeva porodinog nasilja rtve su ene.
MIT 8: Djeca trebaju svog oca, iako je nasilan prema njihovoj majci. ena bi za dobro
svoje djece trebala ostati s takvim partnerom.INJENICA: U sluajevima porodinog
nasilja, djeca se po pravilu smatraju rtvama, bez obzira da li je nad njima izvreno
fiziko nasilje ili ne. Nasilje u porodici na djecu ostavlja veoma duboke posljedice i
traume. Nasilna lica uglavnom dolaze iz porodica u kojima je nasilje bilo prisutno.
[24]
PRILOG 2: STATISTIKI PODACI

Prema statistikama UN-a:
ene obavljaju 67% svjetskoga rada

zarauju 10% svjetskog dohotka
vlasnice su 1% svjetskog imetka
ene ine 70% nepismenih u svijetu
irom svijeta ene zarauju 20-50% manje za jednak rad nego mukarci
od 1.3 milijarde ljudi koji ive u potpunom siromatvu 70% su ene
ene obavljaju izmeu 10 i 20% direktorskih i upravnih poslova
ene zauzimaju 10% mjesta u parlamentima
5% predsjednica drava su ene
U Europskoj uniji:
ene obavljaju 80% kuanskih poslova, ak i ako su zaposlene izvan kue

ene provode dvostruko vie vremena u brizi oko djece nego mukarci
za isti posao ene su u prosjeku plaene 25% manje nego mukarci
20% ena doivjelo je neki oblik rodno uvjetovanog nasilja
98% rtava obiteljskog nasilja su ene
[19]
[25]
PRILOG 3 : PRVI PUT U INDIJI: DJEVOJKA PONITILA UGOVORENI BRAK

Indijka Laxmi Sargara (18) proli je tjedan pomaknula granice za sve djevojke u Indiji u
pravnom i moralnom aspektu ugovorenih brakova. Brak ugovoren prije sedamnaest godina
pravno je poniten zahvaljujui hrabrosti jedne djevojke koja je odluila zatraiti pomo u
socijalnim slubama pod cijenu obiteljske sramote i odricanja. Laxmi je bila stara samo
godinu dana kada je obeana Rakeshu, tada starom tri godine. No, tek prije nekoliko dana
saznala je za dogovoreni brak koji se trebao ostvariti 24. travnja kada bi se preselila u
muevu kuu.
Obiaj siromanih obitelji da se uzdaju u ovakav tip dogovora esta je, posebno u ruralnim
dijelovima. Kroz obeane brakove regulira se financijska stabilnost i zbrinjava se djevojke za
koje se roditelji ne mogu dugorono brinuti. Ovakav dogovor odgovara obiteljima, ali ne i
djeci koja su prisiljena vjenati se. Djevojke su otrgnute iz svojih domova, najee u
tinejderskim godinama i odlaze ivjeti u muevu obitelj. Od njih se oekuje poslunost
prema muu i prema njegovima. Ako djevojka nije posluna, mu i njegova obitelj smiju joj
poslunost 'usaditi' batinama.
Kako se pribliavao datum njenog konanog preseljenja u muevu obitelj Laxmi je izrazila
svoje nezadovoljstvo vlastitoj obitelji. Kada su joj oni odbili pomoi, okrenula se socijalnoj
slubi. Kontaktirala je socijalnog radnika u Jodhpuru koji je specijaliziran za prava djece kroz
organizaciju Sarathi Trust. On je kontaktirao mladoenju koji je isprva bio spreman na
dogovoreni brak, ali nakon nagovaranja i upoznavanja s injenicom koliko je Laxmi nesretna
promijenio je miljenje. Pravni dokument za ponitenje ugovorenog braka nakon
zajednikog potpisivanja Laxmi i Rakesha postao je pravovaljan. Time je Indija dobila prvo
ponitenje pravno obvezujueg djejeg braka u povijesti. Hrabra Laxmi namjerava u miru
nastaviti svoje obrazovanje, nesvjesna da je ponitenje koje je dobila velika stvar ne samo za
nju, ve i za sve djevojice-mladenke u Indiji, ali i diljem svijeta.
Ugovoreni brakovi i brakovi djece obeanih izmeu dvije obitelji uestala su praksa u Africi,
junoj Aziji, srednjem Istoku, pa ak i u zajednicama u SAD-u. Praksa takvih dogovora u
kojima djeca nemaju pravo glasa toliko je jaka da se protivnici ugovorenih djejih brakova
moraju uvati prijetnji i odmazdi, poput silovanja i rizika da budu pretueni. U Yemenu na
primjer, ne postoji kazna za obitelji koje udaju maloljetne djevojke. Rezultat toga je da je
polovica mladenki tamo mlaa od petnaest godina. U Saudijskoj Arabiji zakonom uope nije
odreena najmanja dob u kojoj je mogue udati djevojicu. Tamonji sud je 2009. odbio
ponitenje braka djevojici od osam godina, iji je mu imao 58. Zbog svega toga, Laxmino
ponitenje nije samo izlaz za mnoge oajne djevojke, nego i poticaj da se zauzmu za sebe i
svoja prava.
Objavljeno: 01.05.2012. 20:32:52 Autorica: Iva Agati
Preuzeto sa: Libela.org: Portal o rodu, spolu i demokraciji
http://www.libela.org/vijesti/2619-prvi-put-u-indiji-djevojka-ponistila-ugovoreni-brak/
[20]
[26]
POZOR: MALA NEVJESTA ( LITTLE BRIDE )

Reija: Lesaw Dobrucki / Poljska / 2010 / 14/ Izvorni jezik: Turski
Preporuka: Prikazivati uz 25. Novembar - Meunarodni dan borbe protiv nasilja nad enama
O filmu: Naa se junakinja davno prestala moliti. Kao trinaestogodinja djevojica, dovedena je
iz svoje rodne zemlje Turske u Njemaku, kako bi se udala za jednog od svojih roaka. Tako se
zavrilo njeno djetinjstvo postala je vlasnitvo mua koji je mui i degradira. Napokon odlui
pobjei, ali veinu vremena mora provesti u skrivanju. Osuena od strane obje porodice, nema
ansi za normalan ivot, ni kao supruga ni kao razvedena ena. Film nije tipina intervencijska
reportaa, ve poetini kola koji se sastoji od dokumentarnog materijala, porodinih fotografija
i djeijih crtea. Ova individualna ivotna pria odraava prie mnogih drugih djevojica i ena
koje podlijeu patrijarhalnom zakonu koji se jo uvijek provodi, uz preutan pristanak
multikulturalnih drutava Zapadne Europe.
Festivali/nagrade: 45th Karlovy Vary International Film Festival, eka Republika / DokuFest,
Kosovo / Era New Horizons International Film Festival, Poljska / Sheffield Doc/Fest, Engleska /
VERZIO Documentary Film Festival, Maarska / Vilnius Film Shorts, Austrijadruga nagrada /
DocumentaristIstanbul Documentary Days, Turska / Womens Film Festival, SAD / Expresin
En Corto International Film FestivalSpeak Out Against Domestic Violencespecial mention /
13th Thessaloniki Documentary FestivalImages of the 21st Century, Grka / One World
Romania Documentary Film Festival / Huesca International Film Festival, panija / Golden
Apricot 8th Yerevan Film Festival, Armenija / CONCORTO Film Festival, Italija / International
Human Rights Film Festival, Albanija / Dokubazaar, Slovenija / Saratov Sufferings Film Festival,
Rusija / Cortopotere Short Film Festival, Italija / 6. Batumi International Art House Film Festival
(BIAFF), Gruzija.
O autoru: Lesaw Dobrucki je performer, muziar i reditelj. Godine 1998. diplomirao je na
Academy of Fine Arts u Varavi i 2007. na Andrzej Wajda Master School of Film Directing, gdje
je reirao Booth of Fortune i koreirao The Crew.
[21]
[27]
ZUMIRAJ
I SCENARIJ: 1 as / 45'/
Materijali:
Radni list za edukatore/edukatorice: Nasilje u porodici (kopija za sve

sudionike/sudionice)
Radni list za edukatore/edukatorice: Mitovi i injenice o nasilju u porodici (kopija za
sve sudionike/sudionice )
Projekcija filma: MALA NEVJESTA 14

Diskusija: 20
Kako ste doivjeli film?

Ko je glavni lik ovog filma? ta se njoj dogaa u filmu?
Kako se ona osjea?
ega se ona boji?
Moe li se to to joj se dogaa u ivotu nazvati pravednim ili dostojanstvenim?
Smije li se ljudsko bie tretirati na taj nain? Zato?
Na ovom pitanju se radi mali brainstorming. Edukator/edukatorica zapisuje na tabli sve
ideje koje sudionicisudionice predloe. Nakon 5-10 minuta, edukator/edukatorica
saima odgovore i stavlja ih u kontekst radnog lista: Nasilje u porodici.
ta je nasilje?
ta se podrazumijeva pod nasiljem u porodici?
Koje sve oblike nasilja u porodici mozemo zamisliti?
Koja sve ponaanja se mogu nazvati nasiljem u porodici?
Kako se moe reagirati?
Zakljuak:
Zakljuak, odnosno
definicije
nasiljanasilja
u porodici
nalaze u radnom
list zau radnom list za
odnosno
definicije
u seporodici
se nalaze
radnog
lista
svakom
edukatore/edukatorice: Nasilje uu porodici.
porodici.Na
Nakraju
krajuasa
asasesedaje
dajekopija
kopija
radnog
lista
svakom
sudioniku/sudionici.
Refleksija: 5'
ta smo radili danas?

Kako ste se osjeali za vrijeme rada?
Moe li s nama neko podijeliti najsnaniji doivljaj koji je imao/imala na ovoj radionici?
ta smo nauili?
Moe li se ita od toga primijeniti u ivotu? Kako?
[22]
[28]
Zavrna aktivnost: 3-5

Svi stoje u krugu. Svako ponaosob treba opisati jednu situaciju u kojoj osjea da je ogranien ili
ograniena rodnim ulogama. Treba da opie kako bi postupio ili postupila u takvoj situaciji na
nain da to ogranienje prekine. Uesnik ili uesnica takoer moe odabrati da opie neki
situaciju u kojoj bi lako mogli drugima da ukau drugima da se radi o rodno zasnovanom
stereotipu. Edukator/edukatorica daje primjer: za prvu opciju meni esto doe da zaplaem,
ali kako su me uili da muko ne smije plakati, ja sam se suzdravao i od danas u pokuati da se
ne stidim da zaplaem. Za drugu opciju, uvijek kad ujem da neko komentarie ene vozaice, ja
u ukazati na to da to je samo predrasuda, da su i mukarci i ene podjednako (ne)talentirani za
vonju. Kad se jedno ponaanje jednom pomene, ostali ga ne mogu koristiti. Aktivnost se
zavrava kad svi sudionici/sudionice navedu primjer. Na kraju dobijaju aplauz.
[23]
[29]
II SCENARIJ: Dvoas / 90 '/

Materijali:
radni list za sudionike/sudionice: Pria o njoj / pria o njemu

radni list za edukatore/edukatorice: Nasilje u porodici
radni list za edukatore/edukatorice: Mitovi i injenice o nasilju u porodici
pribor za pisanje
Zumiraj :
Sudionici/sudionice se djele u 4 male grupe. Dvije grupe se sastoje iskljuivo od djeaka a dvije
iskljuivo od djevojica. Jedna muka grupa dobija radni list za sudionike Pria o njemu, a
druga muka grupa dobija radni list za sudionike Pria o njoj. Jedna enska grupa dobija
radni list za sudionice Pria o njoj a druga enska grupa dobija radni list za sudionice Pria
o njemu. Jako je vano ne mijeati djeake i djevojice u grupama. Male grupe mogu biti
sastavljene i od tri ili dvije osobe. Ukoliko u razredu imaju, naprimjer, samo dvije djevojice,
tada se formiraju etiri grupe, s tim to jedna grupa djeaka radi na radnom listu za
sudionike/sudionice Pria o njoj.
Upute moda izgledaju komplicirano, ali sutina je u tome da dvije grupe rade na izgradnji
mukog lika, a dvije grupe rade na izgradnji enskog lika. Sudionici/sudionice imaju oko 15
minuta da napiu kratki scenarij o ivotnom putu izmiljene osobe, jednog tipinog djeaka i
jedne tipine djevojice. Zahtjev je da piu samo natuknice, a edukator/edukatorica im
naglaava da se ne trai umjetniki tekst nego da se u natuknicama napie to vie konkretnih
detalja. Kad su svi gotovi, grupe itaju svoje prie, s tim to je vano voditi rauzna da se
proita jedna Pria o njoj i jedna Pria o njemu.
Edukator/edukatorica ima ve pripremljenu tabelu na koju biljei osnovne pojmove i stvari
koje sudionici/sudionice nabrajaju i posebnu panju obraa na stereotipne iskaze (na primjer
roza odjea / plava odjea, igra se lutkama / igra se automobilima/pukama, smije ostati vani
do 23h / smije ostati vani do kad eli, studira knjievnost / studira elektrotehniku). Korisno je
imati odvojene tabele za oba spola. Kad prve dvije grupe proitaju, edukator/edukatorica trai
da ostale grupe proitaju svoj rad, ali da pri tome itaju kao da je rije o osobi suprotnog
spola.
Na primjer, ako su napisali: oblaili su ga u plave pantalone, trebaju proitati: oblaili su je u
plave pantalone, i tako do kraja. Nema potrebe za zapisivanjem, ali zgodno je upamtiti kljune
stvari koje su sudionici napisali kao primjere u diskusiji. Za oekivati je da se
sudionici/sudionice smiju, to ide u prilog procesu, pa nije nephodno takve reakcije sputavati.
[24]
[30]
Diskusija: 25'
(Budui da se ne moe do kraja pretpostaviti kakve e sve stvari sudionici/sudionice iznjeti u
diskusiji, ovo su samo okvirna pitanja, koje vode ka zakljuku da realno gledajui ne postoje
razlozi da se enske i muke prie razlikuju, ali da smo navikli da se itekako razlikuju...)
Jesmo li uspjeli prikazati ivotni put jedne prosjene osobe iz naeg okruenja? Zato da, a
zato ne?
Zadnje dvije prie su vam bile neobine, moda ak i smijene, zato?
Ne moe se muko djete oblaiti rozu, a ensko u plavu odjeu? Zato? Koje su realne
prepreke za to? Postoje li zaista muke i enske boje?
A ta je sa igrakama? Kakve mukarce odgajamo ako se igraju pukama i autima i kakve
ene vaspitavamo ako se mogu igrati samo sa lutkama i slino? Kakva se poruka alje
njima?
ta se najee dogodi kad se muko djete vrati sa ulice/iz kole sa poderanom odjeom i
hvali se da je razbio klince koje su ga maltretirali? ta bi se desilo ako djevojica uradi isto
to?
ta se najee kae djeacima kad plau? Kuda to vodi?
Postoje li realne barijere kad se bira fakultet da se ne vodimo po tome da li smo muko ili
ensko? Koje? Ako ih nema - zbog ega to nije sluaj u svakodnevnom ivotu?
Kome je najee tee i ko ima manje mogunosti da odsustvuje od kue/porodice na due
vrijeme zbog karijere? Ko najee treba traiti suglasnost ili ak dozvolu? Zato? Postoje li
nekakve realne prepreke za to? Kamo to vodi?
Imaju li ove osobe isti tretman i iste mogunosti u ivotu? Zato je to tako?
Koje su stvarne razlike izmeu ena i mukaraca?
ta je spol a ta je rod?
Ko vie pati zbog takvih uloga, mukarci ili ene?
Moemo li ita preduzeti da se to promijeni?
[31]
Zakljuak: Najee se sudionici smiju kad se od njih zatrai da osobi jednog pola treba
promijeniti spol, jer je to neoekivani prevrat u rodnom identitetu. Ili bolje reeno u
stereotipnim ulogama koje nae kulture pripisuju mukarcima i enama. Najee imaju
problema s doputenjem da muko djete moe biti obueno u roza boju, da se djevojice
igraju autima, da momci idu na balet, da izaberu tipino muke i tipino enske profesije.
Jo od malih nogu alje se jasna poruka gdje je kome mjesto, da se od njih oekuje
ponaanje shodno ulogama koje drutvo dodjeljuje momcima i djevojkama (mukarcima i
enama). Shodno tome, od mukog djeteta se ak i oekuje ili bar mu se lake progleda kroz
prste kad se vrati poderanih pantalona, ali za djevojice to je apsolutno nedopustivo, jer one
trebaju biti fine, uglaene, pristojne. Ali zato djeake uimo od malih nogu da ne smiju
plakati kao curice.
Praktino ih uimo da potiskuju emocije, a onda se to manifestira kao provjerena injenica, da
mukarci su vri, manje emotivni i racionalniji od djevojica. Ne postoje realne prepreke
kakav e se studij ili profesija izabrati, osim ako se ne vodimo stereotipnim ulogama koje
drutvo pripisuje enama i mukarcima. To se manifestira i dalje u ivotu gdje je opravdano da
mukarac moe da rtvuje vrijeme sa porodicom zbog karijere, a kad ena to pokua,
najee nailazi na osudu drutvene sredine. Tako se potvruje stereotip, a ene imaju
neravnopravniji tretman u drutvu.
Jedine razlike izmeu ena i mukaraca jesu bioloke prirode. To su razlike u spolnim organima
i funkcijama. Mukarci ne mogu raati i ne mogu dojiti. enama u prosjeku rastu manje dlaka
na tijelu, naroito kod bjelaca. Kad govorimo o biolokim razlikama, govorimo o SPOL-u (na
engleskom sex) i to su razlike koje su relativno stabilne u razvoju ljudskih bia. Dok sve one
uloge koje drutvo pripisuje mukarcima i enama, koje nisu tu oduvijek nego su plod
drutvenih normi i kalupa. Te norme ili karakteristike, odnosno oekivanja od mukaraca i
ena su razliite u razliitim povijesnim periodima menjaju se relativno lako. Generalno
govorei u zadnjih 2000 godina takve uloge su na teti ena. No, nikako se ne smije zaboraviti i
pritisak koji takve norme prave mukarcima, oekivanje da zarauju vie od ena, da ne
pokazuju emocije, da moraju biti racionalni, voe i slino, bez obzira na individualne osobine.
Takva oekivanja sputavaju i mukarce i ene. Moemo podravati osobe oko nas koje se ne
uklapaju u propisane rodne uloge, moemo ukazivati na stereotipe u drutvu, u koli, u
udbenicima....
Projekcija filma: MALA NEVJESTA 14
Edukator/edukatorica najavljuje film, koji govori o jednom nesretnom ishodu ispunjavanja
rodnih uloga predodreenih patrijarhalnim nazorima.
Diskusija:

Koji je glavni lik ovog filma? ta se njoj dogaa u filmu?
Kako se ona osjea?
ega se ona boji?
[26]
[32]
Moe li se to to joj se dogaa u ivotu nazvati pravednim idostojanstvenim?

Moemo li povezati zakljuke od prethodne aktivnosti sa ovim to smo gledali u filmu?
Kako?
Smije li se ljudsko bie tretirati na taj nain? Zato?
Na ovom pitanju se radi mali brainstorming. Edukator/edukatorica zapisuju na tabli sve ideje
koje sudionici/sudionice predloe. Nakon 5-10 minuta, edukator/edukatorica saima
odgovore i stavlja ih u kontekst radnog lista za edukatore/edukatorice: nasilje u porodici.
ta je nasilje?
ta se podrazumijeva pod nasiljem u porodici?
Koje sve oblike nasilja u porodici moemo zamisliti?
Koja sve ponaanja se mogu nazvati nasiljem u porodici?
Kako se moe reagirati?
Zakljuak:
Zakljuak:
Zakljuak,
odnosno definicije
definicije nasilja u porodici i njegovih pojavnih oblika se nalaze u radnom
Zakljuak, odnosno
list za edukatore/edukatorice:
i radnom
listu
Mitovi
i injenice
o
list
edukatore/edukatorice:Nasilje
Nasiljeuuporodici
porodici
i radnom
listu
Mitovi
i injenice
o
nasilju uuporodici.
Na kraju
listova svakom
nasilju
porodici.
Na asa
krajuse daje
asakopija
se radnih
daje kopija
radnih odlistova svakom od
sudionika/sudionica.
sudionika/sudionica.
Refleksija:

Moe li s nama neko podjeliti najsnaniji doivljaj koji je imao/imala na ovoj radionici?
ta smo nauili?
Moe li se ita od toga primjeniti u ivotu? Kako?
Zavrna aktivnost: Mona stolica 10:

Svi stoje u jednom dijelu prostorije dok je na suprotnom jedna stolica koja gleda ka grupi.
Svi sudionici/sudionice trebaju smisliti iskaz koji poinje sa: Ja imam mo da promijenim.
Reenica se treba zavriti sa nekom vrstom ponaanja, djelovanja, vjerovanja, koje
sudionik/sudionica smatra da ima mo da promijeni, a odnosi se na negativne aspekte koje
proizlaze iz rodnih stereotipa i predrasuda. Kad se jednom jedna stvar pomene, smatra se
potroenom i ostali je ne mogu koristiti. Na kraju svi dobiju pljesak.
[27]
[33]
Radni list za sudionike/sudionice: Pria o njoj

0-5 godina:
(Kako je oblae? U kojim bojama? Sa kakvim se igrakama igra? Koje su joj omiljene igre?)
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
________________________________________________
Osnovna kola:
(Kako se oblai? U kojim bojama? Koje su joj omiljene igre? Sa kim se drui? ta smije, ta ne
smije? Kakva je u koli? Smije li se potui? Smije li plakati?)
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________
Srednja kola:
(Kako se oblai? S kim se drui? ta smije, ta ne smije? Kakva je u koli? Kakvu kolu je
izabrala? Do kad smije da izlazi?)
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________
Fakultet:
(Ako je upisala fakultet, koji je fakultet izabrala? Kakva je studentica?, S kim se drui? Ima li
partnera/partnericu?)
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________
Porodica, brak, djeca, profesija:

(Kakvu je profesiju izabrala? Je li izabrala partnera/parnericu? Ima li stalnog partnera? Je li
stvorila porodicu? Ima li djece? Koliko se moe posvetiti karijeri? Koliko moe da odsustvuje iz
doma zbog profesionalnih obaveza?)
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
____________________________________________________
[28]
[34]
RADNI LIST ZA SUDIONIKE/SUDIONICE: PRIA O NJEMU

0-5 godina:
(Kako ga oblae? U kojim bojama? S kakvim se igrakama igra? Koje su mu omiljene igre?)
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________
Osnovna kola:
(Kako se oblai? U kojim bojama? Koje su mu omiljene igre? S kim se drui? ta smije, ta ne
smije? Kakav je u koli? Smije li se potui? Smije li plakati?)
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________
Srednja kola:
(Kako se oblai? S kim se drui? ta smije, ta ne smije? Kakav je u koli? Kakvu kolu je
izabrao? Do kad smije da izlazi?)
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________
Fakultet:
(Ako je upisao fakultet, koji je fakultet izabrao? Kakav je student? S kim se drui?
Ima li partnera/partnericu)
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
____________________________________________________
Porodica, brak, djeca, profesija:

(Kakvu je profesiju izabrao? Je li izabrao partnera/parnericu? Ima li stalnog partnera? Je li
stvorio porodicu? Ima li djece? Koliko se moe posvetiti karijeri? Koliko moe da odsustvuje iz
doma zbog profesionalnih obaveza?)
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
____________________________________________________
[29]
[35]
PRILOG 3: NASILJE U PORODICI

Nasilje u porodici je ponaanje kojim jedan lan porodice ugroava tjelesni integritet, duevno
zdravlje ili mir drugog lana porodice. Nasilje u porodici je pojam koji se obino odnosi na
nasilje izmeu suprunika ili supruniko zlostavljanje, ali takoer moe da se odnosi i na
nevjenane intimne partnere ili jednostavno ljude koji ive zajedno. Nasilje u porodici je
fenomen koji je prisutan u svim zemljama svijeta i u svim kulturama; ljudi svih rasa, etnikih
zajdnica, vjerskih,politikih i seksualnih opredjeljenja, drutvenih i kulturnih nivoa i spolova
mogu biti poinitelji nasilja u porodici. Nasilje u porodici pojavljuje se u razliitim oblicima i
ukljuuje fiziko nasilje, seksualno nasilje, psihiko nasilje i ekonomsko nasilje.
Fiziko nasilje ukljuuje batinjanje, udaranje po glavi i tijelu, upanje kose, povrede otrim i
tupim predmetima, utiranje, davljenje, bacanje na zid ili pod, nanoenje opekotina, itd.
Seksualno nasilje podrazumijeva svaku povredu spolne slobode i spolnog morala, svaki vid
degradiranja i poniavanja na seksualnoj osnovi, klasino silovanje, svaki vid prisiljavanja
na seksualni odnos.
Psihiko nasilje se odnosi na zastraivanje, konstantno kritikovanje, potcjenjivanje,
emocionalne prijetnje i optube, emocionalno ucjenjivanje, stvaranje konfuzije i
nesigurnosti kod rtve, posesivno ponaanje, postavljanje nerealnih i neostvarivih
oekivanja u odnosu na rtvu, verbalno zlostavljanje, izlaganje rtve pritisku, ispoljavanje
zlostavljakog autoriteta, nepotovanje rtve, zloupotrebu povjerenja, neispunjavanje
obeanja, emotivnu rezervisanost, minimiziranje, poricanje i prebacivanje krivice za nasilje,
izolaciju, uznemiravanje i maltretiranje.
Ekonomsko nasilje podrazumijeva nasilno oduzimanje novca i vrijednih stvari, kontrolisanje
zarade i primanja, troenje novca iskljuivo za zadovoljenje sopstvenih potreba,
neispunjavanje obaveze izdravanja neobezbijeenih lanova porodice, zabrana lanu
porodice da raspolae sopstvenim, odnosno zajednikim prihodima, zabrana lanu
porodice da se zaposli i ostvari sopstvene prihode, oduzimanje sredstava rada, nametanje
obaveze stalnog podnoenja detaljnih izvetaja o troenju novca i dr.
Takoer je vano pomenuti pasivno zlostavljanje, jedan poseban vid nasilja u porodici koji
nije lako uoiti, a koji obino vodi u fiziko nasilje. Ovaj vid nasilja vrlo je suptilan i ukljuuje
viktimizaciju, dvosmislenosti, zapostavljanje, duhovno i intelektualno zlostavljanje1.
Nasilje u porodici je tipian primjer ponaanja zasnovanog na zlostavljanju, iskoritavanju i
prijetnjama, koje moe ukljuivati fiziko, emotivno, ekonomsko i seksualno nasilje, kao i
zastraivanje, izolaciju i prisilu. Ono moe ukljuivati i prijetnje nasiljem, napade protiv
kunih ljubimaca ili sline inove zastraivanja, emotivno zlostavljanje te upotrebu djece
kao sredstvo kontrole.
Nasilje u porodici je namjerno. Njegova je svrha da se uspostavi i odrava mo i kontrola
nad drugom osobom. Mukarci ga najee upotrebljavaju protiv njhovih intimnih
partnerica, tj. trenutnih ili bivih supruga, djevojaka ili naprosto ena sa kojima su se
neformalno viali.
Nasilnici koriste najrazliitije taktike prisile i zlostavljanja spram svojih rtava. Ponekad ono
zavrava fizikim ozljedama i vrijea njihove emocije, ali katkada se radi o emotivnom
zlostavljanju koje, iako ne ostavlja fizike posljedice, itekako utie na psihiko stanje rtve.
1 Izvor, WIKIPEDIA ; http://sh.wikipedia.org/wiki/Nasilje_u_porodici
[30]
[36]
2. ZUMIRAJ DISKRIMINACIJU
[37]
Hadis Durmi. Queer. Druga gimnazija, Zenica. Zumiraj prava 2010

[32]
[38]
PRIPREMA: OSOBE S POSEBNIM POTREBAMA

Vani pojmovi: posebne potrebe, stereotipi, predrasude, nediskriminacija, individua, razlike,
inkluzija, posebnost
Cilj: Motivirati uesnike i uesnice da gledaju i organizuju projekcije filmova o osobama sa
posebnim potrebama; da ue o uzrocima odreenih poremeaja i razmiljaju o potekoama
sa kojima se susreu osobe sa posebnim potrebama; aktivirati uesnike i uesnice i motivirati
ih da volontiraju u Udruenjima osoba s posebnim potrebama; potaknuti ih na razmiljanje o
stereotipima i da razlike vide kao vrijednost, posebnost, a ne kao mane.
Ko su djeca s posebnim potrebama?
Imali ste priliku pogledati film o djevojici Anne koja boluje od Gilles de la Touretteovog
sindroma koji znatno utie na kvalitet njenog ivota, njenu linost, ali i percepciju nje same u
ivotnoj okolini. Vidjeli ste i sa koliko se hrabrosti ona bori sa simptomima ovog sindroma
(takozvanim tikovima) i koliko napora to iziskuje. Vjerovatno ste primijetili da se vei dio filma,
ne sluajno, odigrava u i oko kole u koju Anne ide. Zato je kola u ovom sluaju toliko vana?
Anne ima jedanaest godina, a to je dob kada se zapravo u i oko kole odvija najvei dio ivota
djece. Djeca s Gilles de la Touretteov sindromom su djeca koja imaju posebne potrebe kada je
u pitanju odgojno-obrazovni proces. Prema nekim procjenama, postotak djece s posebnim
potrebama u odgojno-obrazovnoj dimenziji njihovog razvoja u osnovnim kolama je oko 20%.
Meu djecu, koja spadaju u ovu zaista raznoliku grupu, ubrajaju se kako djeca s izazovima u
intelektualnom razvoju, slijepa i slabovidna djeca, gluha i nagluha djeca, djeca s poremeajima
u govoru, kretanju, djeca sa smetnjama u ponaanju, djeca s problemima u uenju kao to su
disleksija i diskalkulalija, tako i posebno nadarena djeca.
Vidjeti prilog 1: Touretteov sindrom
Kako ih drutvo doivljava?

Identitet svake od ovih malih individua u velikoj mjeri ovisi od naina na koji ih drugi
predstavljaju i sukladno tome doivljavaju i ponaaju se prema njima. Da li ste ikada tokom
ivota osjetili koliko boli kad vas neko ne razumije, ne prihvata, vrijea i ruga vam se iako vas
ne poznaje niti eli da vas upozna? Kada vas drutvo ne prihvata i odbacuje, izolira? Naalost,
malo je osoba koje to nisu osjetile barem jednom u ivotu. Ipak, osobe s posebnim potrebama
u naem drutvu to doivljavaju svakodnevno u mnogobrojnim ivotnim situacijama.
Ponekada ih roditelji, pokuavajui zatititi svoju djecu od takvih reakcija okoline, izoliraju,
sakrivaju. Drutvo takoer odrava mehanizme za izolaciju djece s posebnim potrebama, kao
to su tzv. specijalne kole koje su ranije smatrane najboljim nainom da se djeci s
posebnim potrebama prue njima prilagoeni uvjeti uenja i napredovanja.
To nije neobino ako uzmemo u obzir da nam se od momenta kad se rodimo, odreeni stavovi
serviraju kao najbolji, odreeni izgled kao najpoeljniji. Od malih nogu uimo ta je
normalno, a ta nije. Najee su ova miljenja zasnovana na neznanju i ljenosti da
upoznamo druge osobe, tanije na stereotipima i predrasudama. Oni esto vode do toga da se
[33]
[39]
prema odreenoj osobi ili grupi ponaamo drugaije nego prema ostalima i slue kao
opravdanje za diskriminaciju.
ta su zapravo predrasude i stereotipi?
Predrasuda je pojava kad nekog mrzimo, bojimo se ili zaziremo od nekoga, osobina ili pojava
bez ikakvog stvarnog razloga i prethodnog rasuivanja. One se ba zato teko prevazilaze.
Stereotipi nastaju tako to na osnovu ponaanja ili karakteristika nekoliko osoba, nepravedno
zaljuimo da cijela grupa (svi pojedinci u njoj!) imaju iste osobine dakle subjektivno ih
kategoriziramo. Istovremeno, stereotipi djeluju tako da precjenjuju razlike koje izmeu grupa
postoje i istovremeno uzrokuju potcjenjivanje razlika unutar grupe. Oni izobliavaju stvarnost
jer oba ova procesa imaju malo veze sa istinom. im ujemo reenicu ''Sve one su...takve i
takve'' ili ''Svi su oni takvi i takvi'' znamo imamo posla sa predrasudama i stereotipima.
Razmislite malo: kako bilo ko moe znati SVE pripadnike jedne grupe i kakvi su oni? Individue,
njihova vrijednost, posebnost, razliitost potpuno se gube pri takvom razmiljanju. Osloboditi
se tih uvjerenja zato to su nepravedna i nemaju veze sa stvarnou nipoto nije jednostavno.
Ipak, kada pogledamo film kao to je Letea Anne, moemo razumjeti (a nadamo se i vrnjaci
djece s posebnim potrebama s kojima danas sve ee dijele kolske klupe) zato zapravo
vrijedi razmisliti o emu i kome sve sudimo na prvu zbog njegovog ponaanja ili izgleda, ako ne
znamo (a ne moemo znati ako ne pitamo i ne uimo) ta takvo ponaanje uzrokuje.
Vidjeti prilog za uesnike i uesnice 1: Zumiraj i rijei se predrasuda u tri koraka
ta moemo uraditi?
Ako su djeca s posebnim potrebama predstavljena samo kao djeca s poremeajima ili
hendikepom, onda moemo rei da esto nerealno ocjenjujemo vrijednost njihovih dostignua
i previe ih ograniavamo ili titimo umjesto da im dajemo podsticaj pri izvoenju razliitih
aktivnosti. Ukoliko se posebnost djece sa posebnim potrebama (a svako je dijete posebno,
zar ne?) ne uzme u obzir, ova djeca se smatraju neuspjena u koli, a ako se smatraju
neuspjenima u koli, okolina poinje da ih smatra openito neuspjenima. S druge strane, ako
su svi previe usmjereni na pomanjkanja djece s posebnim potrebama i odstupanja od onog
to se smatra normom, gubi se prilika da se sazna ta su njihovi talenti, ta su njihove
posebnosti i na koji nain se one mogu razvijati dalje. Ukoliko se ipak u obzir uzmu njihove
individualne potrebe, a gradivo predstavi u skladu s njihovim potrebama, ova djeca esto
mogu da postignu jako dobre rezultate. Pri tome je jednako toliko vano raditi na razbijanju
predrasuda prema ovim osobama kako u koli tako i openito u drutvu - uenjem i
ukljuivanjem djece s posebnim potrebama u redovan nastavni proces. To je bit inkluzivnog
obrazovanja koje se i u Bosni i Hercegovini polako razvija posljednjih desetak godina.
Vidjeti prilog 2: Inkluzija i inkluzivno obrazovanje
[34]
[40]
PRILOG 1: TOURETTEOV SINDROM

Uvod:
Touretteov sindrom je bolest pri kojoj se esto tokom dana javljaju motoriki i glasovni tikovi u
trajanju od barem jedne godine.Touretteov sindrom esto zapoinje jednostavnim tikovima
(ponavljani, neeljeni, bez svrhe, trzajni miini pokreti) u ranom djetinjstvu i napreduju do
provale sloenih pokreta ukljuujui glasovne tikove i naglo, spastiko disanje. Glasovni tikovi
mogu poeti kao gunanje ili lajanje i napredovati u prisilne, nevoljne napadaje proklinjanja.
Uzroci:
Touretteov sindrom je nasljedna bolest koja je tri puta ea u mukaraca nego u ena. Tani
uzrok nije poznat, ali se misli da je nenormalnost u dopaminu ili u drugim neurotransmiterima
mozga (tvari koje nervne stanice koriste za meusobno povezivanje).
Simptomi i dijagnoza:
Mnogi ljudi imaju jednostavne tikove, kao to je ponavljano treptanje oka, to su nervozne
navike i mogu vremenom nestati. Tikovi u Touretteovu sindromu su sloeniji nego to je
treptanje. Dijete sa Touretteovim sindromom moe ponavljano micati glavom od strane na
stranu, treptati oima, otvarati usta i istezati vrat. Jo sloeniji tikovi ukljuuju lupanje i
udaranje nogom, gunanje, prezirno puhanje i zujanje. Ljudi sa Touretteovim sindromom
mogu iz nejasnih razloga izvikivati prostake izraze, esto usred razgovora. Oni mogu i
ponavljati rijei odmah nakon to su ih uli (eholalija). Neki mogu neke tikove potisnuti,
obino sa potekoom, drugi ljudi imaju potekoe u njihovu suzbijanju, naroito za vrijeme
emocionalnog stresa.
Ljudi sa Touretteovim sindromom esto imaju potekoa u drutvenim situacijama. U prolosti
ih se izbjegavalo, izoliralo i ak se mislilo da ih je opsjednuo avo. Mnogi ljudi s tom boleu
razviju naglo, agresivno i samounitavajue ponaanje, a djeca imaju esto potekoe pri
uenju. Nije poznato uzrokuje li takvo ponaanje bolest sama po sebi ili posebni stresovi ivota
sa tom boleu.
Preuzeto sa: http://www.vasdoktor.com/medicina-od-a-do-z/neurologija/962-touretteov-sindrom
[35]
[41]
PRILOG 2 : INKLUZIJA I INKLUZIVNO OBRAZOVANJE

Posljednjih dvadesetak godina u gotovo itavom svijetu, kao krajnji oblik integracije, razvija se
inkluzija. Inkluzija sama po sebi ne podrazumijeva izjednaavanje svih ljudi, ve uvaavanje
razliitosti svakog pojedinca. Upravo se u tome sastoji njena vrijednost, jer se kroz razvoj ope
tolerancije prema individualnim razlikama i potrebama, doprinosi irenju saznanja, bogaenju
iskustava i razvoju ovjenosti. Termin inkluzija u svom najopenitijem odreenju oznaava
pripadnost: pravu i punu pripadnost svakog ljudskog bia kao ravnopravnog lana svoje ue
drutvene zajednice i svjetske populacije. Inkluzija je pokret kojim se potuju razliitosti. Ona
je i vid obrazovne politike kojom se uvaavaju razliitosti. Inkluzivno obrazovanje je ideja koja
polako mijenja itavu koncepciju odgoja i obrazovanja mladih narataja u naoj zemlji.
Inkluzivno obrazovanje je jedno od osnovnih ljudskih prava, to je kvalitetno obrazovanje i
stvara dobru kolektivnu svijest / pozitivnu socijalnu klimu. U evropskim zemljama rasprava se
vie ne vodi oko pitanja Da li je inkluzija potrebna ili ne? To pitanje je prevazieno, ali
sljedee na koje se trai odgovor je: Kako primijeniti inkluziju i inkluzivno obrazovanje?
Da bismo inkluziju uinili realnou, potrebne su mnogobrojne promjene na mnogim nivoima:
na nivou uionice, kole, zajednice, kao i na dravnom nivou. Bitan preduvjet za uvoenje
inkluzivnog obrazovanja podrazumijeva i trai temeljnu pripremu u obliku dopunskog
obrazovanja nastavnika, uitelja, odgajatelja i strunih saradnika. Drugi bitan preduvjet jeste
rad na izgradnji tolerancije, pozitivnih stavova i eliminiranju predrasuda prema posebnim
potrebama a posebno prema djeci s tekoama u razvoju u kolama, ali i irem javnom
mnijenju...
Izvor: Podrka inkluzivnom obrazovanju: asistent u nastavi, Udruenje osoba sa Downovim sindromom, Sarajevo,
2011.
[36]
[42]
PRILOG ZA UESNIKE / UESNICE 1: ZUMIRAJ I ODBACI PREDRASUDE U 3

KORAKA
Korak 1. Razmisli i istrai predrasude koje ima.
Misli da nema predrasude i ne diskriminira? Okreni se malo oko sebe: koliko zapravo zna o
onoj stidljivoj djevojici iz predzadnje klupe koja muca ili drugu iz razreda koji slabo ita jer
ima disleksiju?
Drugi korak: Posluaj svoje srce i zamisli kako tvoje predrasude utiu na druge.
Niko nema pravo vrijeati druge, poniavati ih i rugati im se. Sigurno osjea koliko je to runo
i nepravedno. Zato dopustiti da stereotipi i predrasude budu vodi za nepravedno ponaanje
prema drugima - diskriminaciju? Samo pomisli kako bi se osjeao/la da se to deava tebi!
Zamisli da niko u razredu ne eli da se drui s tobom jer voli odreenu muziku, ima par
kilograma vika ili ima sve petice. Svako je od nas razliit, jedinstven i vrijedan na svoj nain.
Ako to spozna, na dobrom si putu. Sigurno e poeljeti uiniti neto protiv predrasuda!
Trei korak: Bori se protiv predrasuda i budi primjer drugima
Trudi se da u svakoj prilici naui neto od drugih i o drugima. to vie zna, to e manje
predrasuda imati. Uvijek budi pozitivan/a i iskren/a. Odbaci smijanje drugima iza njihovih lea
i izrugivanje zbog izgleda. Budi prijatelj/prijateljica s kim god poeli, bez obzira ta drugi
misle. Ne sluaj traeve i ne uestvuj u njima. Ako pred tobom neko govori runo o drugima,
zamoli ga da to ne radi i objasni zato misli da to nije u redu. Zauzmi se za one ije
maltretiranje i zadirkivanje zbog izgleda ili bilo ega drugog gleda u koli. Poduzmi neto i
digni glas protiv takvog postupanja. Ne dopusti nepravdu, nego ukai na nju - ako vidi da zbog
diskriminacije tvoj drug ili drugarica iz razreda pati, pristupi im, priaj s njima i s drugima o
tome.
[37]
[43]
PRILOG ZA UESNIKE/UESNICE 2: MOZART IMAO TOURETTEOV SINDROM?

Veliki kompozitor Wolfgang Amadeus Mozart (1756.-1791.) moda je patio od psihikih
poremeaja, popraenih nervoznim tikovima i nekontroliranim psovanjem, tvrdi jedna nova
britanska dokumentarna emisija. Rije je o Touretteovu sindromu, kae britanski kompozitor
James McConnel koji i sam pati od tog sindroma, u dokumentarnom filmu u produkciji
Channel
4
koji
e
biti
premijerno
prikazan
4.
listopada.
Dokaze za svoju tvrdnju McConnel nalazi kako u Mozartovim pismima tako i u njegovoj
glazbi. McConnel istie meu ostalim kako je u izvornim materijalima toga doba esto
zabiljeeno da Mozart pati od nervoznih tikova, grenja lica i trganja, a zatim upozorava i na
takoer registriranu Mozartovu opsjednutost satovima, veliinama cipela i raznim
napravama. U tom kontekstu McConnel istie i Mozartovu sklonost igrama rijeima i
vulgarnostima.
"Touretteov sindrom predstavlja neprekidnu borbu izmeu kaosa i kontrole, opsesivnost,
prinudu a istodobno pokuaj da se time zavlada, da se ti nagoni kontroliraju, a to se onda
prelijeva u glazbu", rekao je McConnel. "Mozart je putao da mu se muzika kaotino razlije u
raznim
smjerovima,
a
onda
bi
je
uvijek
doveo
pod
kontrolu".
Sam poremeaj meutim ne objanjava Mozartovu veliinu. "Touretteov sindrom sigurno je
utjecao na nain na koji se manifestirala njegova genijalnost, ali i bez tog sindroma bi
vjerojatno
bio
briljantan
kompozitor",
kae
McConnel.
Producentica dokumentarca Marion Milne tvrdi da se ni u kom sluaju nije eljelo Mozarta na
bilo koji nain diskreditirati. Dapae, uvjerena je Milne, njihov dokumentarni film What
MadeMozartTic (2004) upravo slavi Mozartova izvanredna postignua i njegovu osobnost.
Preuzeto sa: http://www.index.hr/vijesti/clanak/mozart-je-mozda-patio-od-psihickih-poremecaja/220088.aspx
[44]
POZOR: LETEA ANNE ( FLYING ANNE )
Reija: Catherine van Campen / Holandija/ 2010 / 21 Izvorni jezik: Holandski

Preporuka: Prikazivati uz 3. Decembar Meunarodni dan osoba s invaliditetom
O filmu: Jedanaestogodinja Anne je lijepa djevojica. Tako lijepa da s nje ne moete skinuti
pogled. I to je due gledate, vie primjeujete njene tikove. Anne pati od Gilles de la Tourette
sindroma, zbog kojeg njeno tijelo radi stvari koje ona ne eli, kao naprimjer, iznenada se pone
vrtjeti ili lizati sve oko sebe. Anne se ponekad teko nosi s boleu, posebno u koli. Strah ju je
da e ju drugi maltretirati ili joj se smijati. Stoga Anne pokuava drati svoje tikove pod
kontrolom, iako to nije lako. Preferira let kroz ivot, tako da niko nita ne primijeti. Najbolja
je dok leti. Mladenaki dokumentarac Letea Anne pokazuje kako Anne ivi sa svojim tikovima,
koje, na kraju, ona i ne eli izgubiti.
Festivali / nagrade: Nagrada za najbolji kratki film na DocuWest festivalu u Goldenu, SAD /
Najbolji kratki dokumentarac, Hot Docs, 2011 / FOCUS Film Festival u Reddingu, SAD, 2011 /
Najbolji kratki dokumentarac, Visions du Rel / Najbolji dokumentarac, Superfest International
Disability Film Festival / Nagrada publike za najbolji kratki film, International Film Festival,
SAD.
O redateljici: Nakon studija povijesti na Univerzitetu u Amsterdamu, Chaterine van Campen
(1970) je poela raditi kao rediteljica i voditeljica Dutch Public radija. Godine 2003. Van
Campeninu priu Beware of Pickpockets nagradio je Dutch Cultural Broadcasting Fund, za
najbolji predloak za radio dramu. Godine 2005., kao i 2007. i 2008. njeni radijski radovi su
nominirani za Prix Europe. Sa svojim prvim dokumentarcem, Eternal Mach (2007), Van
Campenova je sudjelovala na Dokumentarnom workshopu na Internacionalnom
dokumentarnom festival u Amsterdamu (IDFA), gdje je osvojila prvu nagradu za najbolji
scenarij. Godine 2009. snimila je drugi film, s nagraenim scenarijem, Drona & Me, kratki
dokumentarac o dvojici brae. Danas radi na novom filmu, Painful Painting, o kontroverznom
holandskom slikaru.
[39]
[45]
ZUMIRAJ
I SCENARIJ : 1 as /45/
Projekcija filma: LETEA ANNE 21
Voena diskusija /15/
Pitanja za diskusiju:
Kako ste doivjeli Anne? Kakva je to djevojica? ta vam se dopalo kod nje?
Da li je imala potekoa? Kakvih?
to mislite kako je osobama koje ne mogu kontrolirati neke svoje pokrete, ponaanja i
radnje?
Kakvih sve izazova i potekoa u razvoju se moemo sjetiti?
Kako se najee ljudi ponaaju prema osobama koje imaju osobine zbog kojih ih
smatraju drugaijima od ostalih?
Zato je to tako?
Ako neka osoba slabije uje, ne vidi, ne moe da hoda, tee kontrolie radnje ili
ponaanje, moe li se rei da je to loa osoba? ta je to to obino tjera ljude na
negativni odnos prema njima?
Koje ponaanje prema takvim osobama moemo nazvati adekvatnijim?
Moe li takva osoba imati neke sposobnosti koje su jedinstvene?
ta trebamo initi s takvim osobama u linim odnosima?
ta treba drutvo da napravi da bi te osobe mogli imati to ravnopravniji tretman?
Zakljuak:
Veliki broj ljudi suoava se sa raznim izazovima u toku razvoja i/ili kasnije u ivotu, na fizikom
i/ili psihikom planu. Neki tee hodaju, neki slabije ili uope ne uju, vide, nemaju dobar sluh,
miris, okus, tee se kreu ili tee kontroliraju radnje, pokrete ili ponaanje. Ljudi obino na
individualnoj razini izbjegavaju osobe koje imaju odreene izazove u razvoju ili ponaanju.
Razlozi za to su neznanje i strah. Stoljeima je civilizacija izolirala takve osobe i zbog toga je
naalost izbjegavanje takvih osoba postala norma... To se prenosi i na drutvenu razinu: takve
osobe, pored svojih izazova, nailaze na ozbiljne prepreke u okruenju. Tee ili nikako ne idu u
kolu, kasnije tee dobiju posao, manje je kulturnih sadraja koje mogu sljediti; od
jednostavne neprisupanosti u fizikom smislu do sadraja koji nisu u mogunosti da slijede.
Ipak, danas je opeprihvaeno stajalite da takvim osobama treba dati ansu kao i svim
ostalim osobama koje upoznajemo. Ne treba im nuditi pomo ukoliko je ne trae, niti
izbjegavati teme koje mi smatramo da moda nisu prikladne.
Osobe sa izazovom esto imaju neke izvanredne sposobnosti i/ili vjetine. Jednostavan primjer
je jako razvijeni sluh i dodir kod osoba koje imaju problema sa vidom.
Drutvo mora da izgradi jake mehanizme za poticaj i prihvaanje osoba sa izazovom, mora
uloiti dodatne novce, vremena i energije da bi tim osobama olakalo integraciju u ire
drutvo.
[40]
[46]
Refleksija: 5'
Moe nam neko podijeliti najsnaniji doivljaj koji je imao/imala na ovoj radionici?
ta smo nauili?
[47]
[41]
II SCENARIJ: Dvoas / 90'/

Materijali
Jedna stranica starih novina ili A4 papir pocijepan na komadie od oko 1x1 cm, za sve
sudionike po komad
Posuda (aa) s vodom
Pertle ili uad, nekoliko pari
Radni list za sudionike/sudionice: Kocka
Projekcija filma LETEA ANNE 21

Uvodna aktivnost, Kratkotrajno ogranienje, 5
Edukatoredukatorica objanjava sudionicima slijedeu aktivnost:
Svi dobijaju komad papira, veliine oko 1x1 cm, prethodno umoenog u posudu sa vodom.
Komadi papira na dati znak treba postaviti na vrh nosa samo jednim djelom, tako da vei dio
visi u zraku. Kada se papiri postavi, svi trebaju staviti ruke na stol ispred i mirno sjediti bez
ikakvih pokreta. Od tada vai i pravilo da se ne smije govoriti. U tom poloaju trebaju ostati 3
minute. Vano je da edukatorica/edukator napomene da se i ne oekuje od veine da izdre
tako dugo vremena, ali da svejedno pokuaju. Takoer treba spomenuti da ako neko osjeti
jaku nelagodu ili potrebu da prekine aktivnost, moe to slobodno uraditi i da je to jako
oekivano za veliki broj ljudi, kako djece tako i odraslih. Ako neko ne uspije, treba samo da
mirno odloi ruke i da pokua da ne ometa ostale. Na kraju svi dobiju pljesak od cijele grupe.
Diskusija 5-10
Kako ste se osjeali tokom ove aktivnosti?

Da li vam komadi papira zadavao nekakve potekoe? Kakve?
Da li je zabrana pokreta ili govora bio problem?
ta je kome bilo najtee, papiri na nosu, zabrana govora ili ograniavanje pokreta?
Moda je nekima bilo najtee da savladaju smijeh? Zato?
Da li je ova aktivnost imala uticaja na va doivljaj filma? Kako? Zato?
Ako niste uspjeli ili ste jedva uspjeli izdrati 3 minute sa papiriem na nosu i rukama
koje ne smijete pomjeriti, to mislite kako je osobama koje ne mogu kontrolirati neke
svoje pokrete, ponaanja i radnje?
Zumiraj: KOCKA /20-25/

Svima se postavlja pitanje znaju li ta znai osoba s posebnim potrebama i na ta ih ta fraza
podsjea? Ova aktivnost moe da se prilagodi i samo jednom tipu izazova u razvoju,
Tourettovom sindromu, autizmu, disleksiji i sl. uz obezbjeenje osnovnih informacija o njemu.
Formira se 6 grupa. Svaka grupa dobija jedan od est dijelova radnog lista za uesnike: Kocka.
lanovi/lanice svake grupe trebaju pokuati da uu u ulogu koju su dobili i da u formi
slobodnog pisanja napiu koji su izazovi sa kojima se suoavaju u danoj ulozi i koja jedinstvena
[42]
[48]
iskustva iz te uloge proizlaze. Edukator/edukatorica pomae u objanjavanju uloga grupama

ukoliko je to potrebno, naprimjer ta znai uposlenik u ministarstvu, ta se od takve osobe
oekuje, ta od ureda za socijalni rad i slino... To radi na nain koji navodi
sudionice/sudionike na zakljuke, a ne daje direktne odgovore. Grupe imaju oko 15 minuta za
rad nakon ega prestavljaju svoj rad pred svima.
Vidjeti prilog 1: Kocka
Voena diskusija 10-15
Kako se najee ljudi ponaaju prema osobama koje imaju osobine zbog kojih ih
smatraju drugaijima od ostalih? Zato je to tako?
Ako neka osoba slabije uje, ne vidi, ne moe da hoda, tee kontrolie radnje ili
ponaanje, moe li se rei da je to loa osoba? ta je to to obino tjera ljude na
negativni odnos prema njima?
Koje ponaanje prema takvim osobama moemo nazvati adekvatnijim?
Moe li takva osoba imati neke sposobnosti koje su jedinstvene?
ta trebamo initi sa takvim osobama u linim odnosima?
ta treba drutvo da napravi da bi te osobe mogli imati to ravnopravniji tretman?
Zakljuak:
Za veinu ljudi i najmanji predmet na licu izaziva smetnju i potrebo ga je skloniti. Ukoliko je to
nemogue, nastaje poprilian problem. Papiri na licu obino izaziva svrab, blagu nelagodu i
slino. Taj se doivljaj kod veine ljudi pojaa ukoliko se ograniava kretanje i mogunost
govora.
Veliki broj ljudi suoava se sa raznim izazovima u toku razvoja i/ili kasnije u ivotu, na fizikom
i/ili psihikom planu. Neki tee hodaju, neki slabije ili uope ne uju, ne vide, nemaju dobar
sluh, miris, okus. Tee se kreu ili tee kontroliraju radnje, pokrete i ponaanje. Ljudi obino na
individualnoj razini izbjegavaju osobe koje imaju odreene izazove u razvoju ili ponaanju.
Razlozi za to su neznanje i strah. Stoljeima je civilizacija izolirala takve osobe i zbog toga je
naalost izbjegavanje osoba s posebnim potrebama postala norma... To se prenosi i na
drutvenu razinu: takve osobe, pored svojih izazova, nailaze na ozbiljne prepreke u okruenju tee dobiju posao ili ga nikako nedobiju, manje je kulturnih sadraja koje mogu sljediti, od
jednostavne neprisupanosti do sadraja koji nisu u mogunosti da slijede...
Danas je rasprostranjeno shvatanje da svima treba dati jednaku ansu pri upoznavanju.
Osobama s posebnim potrebama ne treba nuditi pomo ukoliko je ne trae, niti izbjegavati
teme koje mi smatramo da moda nisu prikladne. Osobe s izazovom esto imaju neke
izvanredne sposobnosti i/ili vjetine. Jednostavan primjer je jako razvijeni sluh i dodir kod
osoba koje imaju problema s vidom.
Drutvo mora da izgradi jake mehanizme za poticaj i prihvaanje osoba s izazovima u razvoju,
kretanju, invaliditetom uope, mora uloiti dodatne novce, vremena i energije da bi se
okonala marginalizacija osoba s posebnim potrebama i omoguila njihova efikasna integracija
u ire drutvo.
[43]
[49]
Refleksija 5
ta smo nauili?
Zavrna aktivnost 10-15
(izabrati jednu od dvije u zavisnosti od vremena i dinamike grupe):
1. Sudionice/sudionici se dijele u parove (ukoliko je broj neparan moe se ukljuiti
edukator/edukatorica ili se moe napraviti grupa od tri lana). Parovi trebaju nai svoj dio u
prostoriji gdje mogu slobodno podijeliti svoja iskustva (ako ih imaju) s osobama koje imaju
posebnu fiziku ili razvojnu potrebu i kako su se ponaali u odnosu s tom osobom te da li je
ova radionica imala nekakav utjecaj na njihovo budue ponaanje. Nakon toga dobijaju radni
list za sudionike/sudionice: Kako mogu ja postupiti? Radni list u paru treba prouiti i malo
porazgovarati o tome. Na kraju edukator/edukatorica postavlja pitanje kako su sudionici i
sudionice razumjele svaku od stavki iz radnog lista.
2. Sudionici/sudionice formiraju grupe od po tri lana. Ukoliko broj sudionica/sudionika ne
odgovara, moe se neko ukljuiti i dvaput, na dobrovoljnoj bazi. Svi stoje na jednom kraju
prostorije. Grupe pristupaju jedna po jedna. lanov/lanice trojki se poredaju u liniju, nogu uz
nogu. Edukator/edukatorica osobi koja stoji lijevo vee pertlom desnu nogu iznad lanka
zajedno s lijevom nogom osobe koja je u sredini, a osobi koja stoji desno, vee pertlom lijevu
nogu, zajedno s desnom nogom osobe u sredini. Grupa, uz dogovaranje, treba prei pola
prostorije. Aktivnost se nastavlja dok svako od sudionika/sudionica ne pokua bar jedanput,
osim ako ima neko ko izriito ne eli. I uspjeni i neuspjeni pokuaji dobijaju aplauz.
[44]
[50]
PRILOG 1: KOCKA
OBJANJENJE: U formi slobodne pisane vjebe, uenici e izraziti svoja miljenja o osobama
s posebnim potrebama, iz est razliitih taaka gledita.
CILJEVI: Uesnici i uesnice:e shvatiti razlike u percipiranjima i potrebama razliitih grupa
ljudi, e nauiti da toleriraju i prihvataju razlike.
POMONA SREDSTVA : Papir, radni list za svaku grupu, olovke, hemijske olovke
VRIJEME: 25'
POSTUPAK:
1. Podijelimo uenike/uenice u grupe od po est lanova. Svaka grupa e predstavljati
jednu od sljedeih osoba: mlada osoba s posebnim potrebama, njegovi/njeni roditelji,
predava/predavaica u koli, slubenik/slubenica gradske socijalne slube, kolski
drug/drugarica, susjed/susjeda.
Uenici/uenice e najprije diskutovati o poloaju ovih osoba. Zatim svaka grupa izvrava
sljedee zadatke iz taaka gledita svake od njih.
2. Objanjavamo uenicima/uenicama metodu kocke:
Kocka ima est strana, i mi emo uraditi zadatke sa svih strana, sa est razliitih taaka
gledita. Jedna strana kocke e predstaviti jednu metodu evaluacije. lanovi/lanice grupe
e izvriti jedan od sljedeih zadataka i radit e samostalno. Svaki uenik/uenica e
posmatrati problem ne iz svoje vlastite take gledita, ve uloge koju igra.
Napomena: Vlastito miljenje aka e se odraziti na rad, ali e biti veoma
depersonalizovano.
3. Uenicima dodjeljujemo sljedee individualne zadatke:
Opisivanje - Opii oima onoga kojeg predstavlja, ta si vidio/vidjela u filmu.
Uporeivanje - Uporedi tu situaciju sa situacijom koja ti je poznata iz ivota.
Asocijacija - Pii sve to ti padne na pamet (ili to bi moglo pasti napamet karakteru kojeg
igra) kada se spomene Daunov sindrom.
Analiza Pokuaj se staviti na mjesto karaktera koji igra i probaj da ocijeni svoju situaciju
na osnovu vlastite take gledita.
Obraanje - ta bi ti, kao karakter kojeg igra, preporuio/la, a to bi dovelo do toga da
osobe s Daunovim sindromom budu bolje prihvaene u drutvu.
Argumentacija - Pokuajte usvojiti poloaj i definirati prednosti i nedostatke iz take gledita
karaktera kojeg igrate. Za ovaj zadatak, u formi slobodnog pisanja, aci e imati 5 minuta.
[45]
[51]
4. Nakon izvrenih zadataka, slijedi grupna diskusija. Predstavnici/predstavnice svake grupe

e sumirati i pred razredom objasniti taku gledita svake pojedinane osobe.
5. Napomena: Slobodna pisana vjeba je metoda koja ne slui provjeravanju gramatike,
pravopisa ili reenike kompozicije, ve slui za izraavanje kompletnih misli, ne
prekidamo pisanje na odreeno vrijeme, pokuavamo da se drimo zadane teme, ne
ocjenjujemo, ne vraamo se na napisano i ne ispravljamo.
REFLEKSIJA
Pitamo:
Ima li saglasnih miljenja o ovim temama?
Kakvi su utjecaji razliitih taaka gledita na ovo pitanje?
Trebaju li djeca s posebnim potrebama pohaati kolu sa ostalom djecom?
Izvor:
Metod sa seminara Kritick mylen o. s. / One World in Schools, Prague
Prijevod: Elvis Ljaji
[46]
[52]
RADNI LIST ZA SUDIONIKE 1: KOCKA

_________________________________________________________________
Mlada osoba s posebnim potrebama
_________________________________________________________________
Roditelji mlade osobe s posebnim potrebama
_________________________________________________________________
Uitelj/uiteljica mlade osobe s posebnim potrebama
_________________________________________________________________
Uposlenik/uposlenica u Ministarstvu za socijalni rad koje se bavi ovom populacijom
_________________________________________________________________
Drugar/drugarica iz razreda mlade osobe s posebnim potrebama
_________________________________________________________________
Komija/kominica mlade osobe s posebnim potrebama

_________________________________________________________________
[47]
[53]
RADNI LIST ZA SUDIONIKE/SUDIONICE 2: KAKO JA MOGU POSTUPITI?

a) Istii vjetine, ne ogranienja. Na primjer: On koristi kolica ili take je bolje nego:
vezan/a je za kolica ili on/a je invalid.
b) Jednako tako ne treba opisivati uspjehe osoba s posebnim potrebama kao uspjehe
koji uveliko nadilaze sposobnosti ostalih osoba i praviti od njih zvijezde, jer to stvara
netaan utisak da sve osobe s posebnim potrebama mogu da dosegnu taj nivo
uspjenosti u nekom polju i time dodatni pritisak onima koje takve sposobnosti
nemaju.
c) Kada se govori o osobama sa izazovima u razvoju ili openito posebnim potrebama,
radije govorimo o njima u tim terminima nego kao o nenormalnim osobama ili
invalidima.
d) Jednako tako, kada govorimo o osobama bez izazova u razvoju, radije govorimo o
njima na taj nain, nego kao o normalnim osobama.
e) Kada kaemo hendikep, trebamo razumjeti da se taj termin ne odnosi na ogranienje
ili izazov u razvoju koji odreena osoba ima. Hendikep zapravo oznaava ogranienja
koja takvim osobama proizvodi drutvo oko njih. Tako naprimjer za osobu koja koristi
kolica za kretanje, njeno/njegovo fiziko ogranienje pokreta nije njegov hendikep ve nepostojanje lifta ili prilaza odreenom prostoru prilagoenih kretanju u kolicima.
[54]
3. ZUMIRAJ AKTIVIZAM
[55]
Lejla Trle. Dosta! [50]

Filozofski fakultet u Sarajevu. Zumiraj prava 2010
[56]
PRIPREMA: OMLADINSKI AKTIVIZAM

Vani pojmovi: graansko drutvo, participativna kultura, aktivizam, omladinski aktivizam,
volontiranje
Ni vlade ni bataljoni nisu u stanju zatititi pravdu i slobodu tamo gdje graanin i graanka ne
ele izai pred kuna vrata da vide ta se to dogaa. Gotfried Keller, vicarski knjievnik
Nikada ne potcjenjujte mogunost da mala grupa ljudi moe da promijeni svijet. Zapravo, oni
su jedini do sada to i inili. Margaret Mead, amerika antropologinja
ta znai biti graanin/graanka?
Da bismo razumijevali aktivizam i mogue motive za aktivistiko djelovanje, vano je
prethodno razumjeti ta je graansko drutvo i ta znai biti graanin/graanka. Graanstvo
kao ivotni stav se ne treba mijeati s mjestom boravka u urbanoj ili ruralnoj sredini.
Graane/graanke prvenstveno odlikuje aktivno uee (participacija) u vlastitoj zajednici bilo
to selo, grad ili planeta Zemlja. Oni djeluju za ope dobro i dobro ugroenih
pojedinaca/pojedinki, te ostvarivanje svojih i tuih prava i interesa gdjegod da se nalaze. Oni
to ine privatno, ali i javno kroz tzv. javno zagovaranje, koristei pri tom svoja politika prava:
pravo na okupljanje, pravo na miljenje i pravo na govor. Pri tom oni uvaavaju postojee
zakone, njeguju kulturu nenasilnog rjeavanja sukoba i participativnu kulturu u svojoj sredini.
U potencijalu to smo svi mi, kako odrasli tako i, kako ste imali priliku vidjeti u filmu Igra se
nastavlja- djeca.
Vidjeli ste na koji nain djeca dolaze do saznanja kako funkcionira sloeni birokratski aparat
lokalnih samouprava. Djeca obilaze brojne kancelarije, pokuavaju da zakau sastanak sa
gradonaelnikom i te prijete da e rei svojim roditeljima da ne glasaju za gradonaelnika na
slijedeim izborima. Da li je glasanje na izborima jedini nain da kontroliramo i usmjeravamo
postupke onih koji su izabrani? Preciznije: da li izbori znae davanje podrke vlasti bez prava
na prigovor ukoliko izabrana vlast ne radi u naem interesu i prema naelima opeg dobra?
Veina osoba u naem drutvu svoju dunost da budu aktivni graani svode na izlazak na
izbore ili izbjegavaju ak i to. Samo glasanje na izborima nije dovoljno da graansko drutvo, u
kojem graani/graanke imaju stvarnu mo da kontroliraju postupke osoba na vlasti i direktno
utiu na njihove odluke, zaista zaivi. Za to je vano razvijanje participativne kulture pod
kojom se podrazumjeva znanje o politikim i drugim oblicima drutvenih deavanja u vlastitoj
zajednici i spremnost da se u njima aktivno uestvuje.
Prema modelu koji su razvili politiki teoretiari Almond i Verba, model iste participacijske
politike kulture naglaava aktivnost i angairanost te doprinosi demokratiji u njenom
izvornom smislu - vladavina naroda.Postojanje velikog broja pasivnih graana/graanki,
neglasaa i apatinih graana/graanki su prema ovom modelu pokazatelji slabosti
demokratije.
[51]
[57]
ta je onda aktivizam?
Osobe koje prvi put uju rije aktivizam najee su zbunjene oko njenog pravog znaenja i
razumijevaju aktivizam kao neto to rade osobe koje su fiziki aktivne - recimo bave se nekim
sportom. No, aktivizam je neto sasvim drugo. AKTIVIZAM je naziv za poduzimanje akcija,
borba za rjeavanje konkretnih lokalnih (ali i globalnih) pitanja i problema. Dakle, to je aktivno
uestvovanje u zajednici i osnova je kako participativne kulture, graanstva tako i demokratije
uope.
Veliki broj osoba dijeli stavove koji odr(a)avaju pasivnost i definitivno nisu odlike koje krase
graanina/graanku. Ovo su samo neki od njih:
-
To se mene ne tie. Neka se bore oni kojih se to tie.

Tako i tako neu rei nita novo sve se to ve zna pa emu jo i moja pria.
Zato bih se trudio/la kad ne mogu nita promijeniti.
Voljeli bismo pomoi, ali ne znamo puno o tome. Time se trebaju baviti strunjaci.
Nasuprot tome, aktivistice/aktivisti smatraju da ih se tie ono to se oko njih deava, govore
i kad nee da ih sluaju, to ne znaju saznaju, bore se za svoje ciljeve i kada se borba ini
uzaludnom.
Najee to ine u grupama djelujui kroz formalne i neformalne organizacije - graanske
inicijative okupljene oko zajednikih vrijednosti i interesa. One su jasno odijeljene od vlade,
porodine sfere i sfere trita. Ove organizacije ine takozvano civilno drutvo prostor u
kojem se deavaju kolektivne obrovoljne akcije za ostvarivanje interesa, promociju i
unapreenja graanskih vrijednosti, demokratije i ljudskih prava, jednakosti slobode i
dostojanstva svih, bez razlike. Organizacije civilnog drutva jasno mogu da sarauju s vlastima
ili da utiu na politike koje vlasti primjenjuju zagovaranjem svojih vrijednosti, ali moraju to
initi tako da zadre neovisnost od vlade i neprofitni karakter.
Postoje razliiti oblici aktivizma prema osnovnim ciljevima ka kojima je usmjeren: feministiki
aktivizam - borba za enska ljudska prava; eko aktivizam - poduzimanje akcija u svrhu
ouvanja okolia; ekonomski aktivizam - borba protiv neoliberalizma, izrabljivakih
korporacija i globalizacije; politiki aktivizam - borba za ostvarivanje politikih prava; medijski
aktivizam - borba za slobodu medija kroz internet aktivizam, haktivizam te kreiranje
nezavisnih medija...
Za sve ove aktivistike ciljeve postoje razliite, manje ili vie uspjene metode: demonstracije,
peticije, graanska neposlunost, protesti, neredi, organiziranje akcija, dogaaja u svrhu
podizanja svijesti o odreenom problemu i slino...
A omladinski aktivizam?
Mladi zapravo najlake i najefikasnije mogu da zastupaju svoje interese kroz
samoorganiziranje u formalne i neformalne aktivistike grupe.
[52]
[58]
Omladinski aktivizam je zapravo zbirni naziv za najrazliitije projekte i aktivnosti koje

poduzimaju mladi, od malih akcija u lokalnim sredinama do globalnih akcija za poboljanje
poloaja mladih i razvoj graanskog drutva. Omladinski aktivizam prua mogunost mladima
koji su ukljueni u ove drutvene aktivnosti da artikuliraju svoje potrebe i glas koji moe da
dopre do odgovornih. S obzirom na izuzetno lo poloaj koji mladi imaju u Bosni i Hercegovini,
razvoj omladinskog aktivizma je jedan od najznaajnijih faktora buduih promjena u ovoj
zemlji. Sjajan primjer je Inicijativa mladih za ljudska prava u Bosni i Hercegovini.
Vidjeti prilog za uesnike i uesnice 1: Poloaj mladih u BiH
Vie o omladinskom aktivizmu i njegovim formama u Bosni i Hercegovini moete saznati na

slijedeim online adresama:
Inicijativa mladih za ljudska prava /YIHR/

Mrea Omladinskih volonterskih udruenja BiH: http://www.volontiram.ba/
Online baza Omladinskih udruenja u BiH : http://www.direktorij.mladi.org/
Organizacije mladih u BiH: http://mladi.info/index.php?type=0&a=5
Udruenje KULT: www.mladi.org
YOUTH PEER BiH : http://www.y-peer.ba/page/19/O-nama
Omladinska informativna agencija BiH http://oia.mladi.info/
Asocijacija srednjokolaca BIH: http://www.asubih.ba/
[53]
[59]
PRILOG 1: POLOAJ MLADIH U BIH

Mladi nisu zanimljiva kategorija drutva jer su izuzetno pasivni, pa su i istraivanja o
problemima i potrebama mladih rijetka, povrna i neupotrebljiva u naune svrhe. Njihova
pasivnost uvjetovana je loom socio-ekonomskom situacijom, uzrokovanom prije svega
velikom nezaposlenou.
GORUI PROBLEMI MLADIH: ODLAZAK IZ ZEMLJE, NEZAPOSLENOST, NEPRILAGOEN
OBRAZOVNI SISTEM, SIROMATVO
1. Mladi prema veini istraivanja ele napustiti BiH:
- od 1996. do 2002. 100.000 mladih napustilo je BiH,
- dravna analiza: 66% mladih ele napustiti BiH
- istraivanje Glas tihe veine 2007. (UNDP, proveo Oxford Research International), 62,6%
eli napustiti BiH
- Privredna komora FBiH: 77% mladih eli napustiti BiH
-UNESCO: 79% istraivaa iz oblasti inenjeringa, 81% magistara i 75% doktora nauka je
napustilo BiH od 1995.
- istraivanja Instituta za razvoj mladih KULT u okviru istraivanja za lokalne strategije prema
mladima: oko 67% mladih iz sarajevskih opina napustilo bi BiH
- prema globalnom izvjetaju o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma za 2010., BiH
je bila na 131. mjestu od 133 zemlje u kategoriji odljeva mozgova.
2. Vie od 50% radno sposobnih mladih ne radi.
- Obrazovni sistem mladima daje irinu i veliku koliinu informacija, ali ih ne ui kako da te
informacije iskoriste. Obrazovni sistem nije usklaen s potrebama trita i poslodavci nemaju
struan kadar koji moe biti produktivan odmah nakon zaposlenja. Zato se trai iskustvo,
koje mladi nemaju gdje stei i zbog toga su diskriminirani i nekonkurentni na tritu rada.
- Akcioni plan zapoljavanja u FBiH za period 2010-2013: nezaposleni mladi prepoznati su
kao kljuna ciljna grupa. U 2011. nisu izdvojena sredstva za provoenje Akcionog plana, a u
2012. za provoenje mjera iz programa zapoljavanja predvieno je 360.000 KM. U FBiH su
368.922 nezaposlene osobe. Program zapoljavanja u Republici Srpskoj prije svega temeljen
je na subvencioniranju trokova upoljavanja pripravnika, to nije odriva strategija
zapoljavanja.
3. Mladi bi radili u BiH da imaju posao, ali ne otvaraju se nova radna mjesta. Oni nisu
obueni niti im drava daje olakice da sami pokrenu biznis i stvore radna mjesta za sebe i
druge.
4. Siromatvo:
Siromatvo, propala privreda i novi surovi zakoni trita, kao i esto nepostojanje jasnih
kriterija pri zapoljavanju, mlade u regiji dovodi u poziciju besperspektivnosti posljedice:
kriminal, odlazak iz zemlje, pasivnost, korupcija, neosnivanje porodice. Preduga pauza od
zavretka kolovanja do prvog zaposlenja dovodi do slabljenja samopouzdanja kod mladih
ljudi, esto i depresije.
Izvor: http://www.asubih.ba/vijesti/goruci-problemi-mladih-u-bih/
[54]
[60]
PRILOG 2: ODNOS VLASTI PREMA MLADIMA

1) U FBiH ni jedno ministarstvo nije preuzelo sve obaveze iz Zakona o mladima FBiH. U RS-u
briga o mladima nije u potpunosti ureena, jer esto izostaju sistemski i strateki naini
rjeavanja njihovih problema. Na nivou drave ne postoji institucionalna briga o mladima: ne
postoji nadleno ministarstvo, ne postoji dravna strategija prema mladima, ne postoje
budetska izdvajanja za mlade.
2) Izuzev Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, koje za 2012. g. planira neto
ozbiljnija izdvajanja za uenike i studente, sva druga federalna ministarstva ne pokazuju
ozbiljnu budetsku zainteresiranost za populaciju mladih u FBiH. Nadlena ministarstva (prije
svih rada i razvoja) nemaju posebne programe za zapoljavanje i razvoj biznisa mladih ljudi.
3) Netransparentna i esto nezakonita dodjela sredstava udruenjima, pa tako i omladinskim
od strane svih nivoa vlasti dovodi do zatvaranja centara za mlade i ukidanje brojnih
aktivnosti za mlade ljude u manjim lokalnim zajednicama. Nerazvijenost omladinskog sektora
u BiH govori o tome da mladi nemaju alternativu za poasti bh. drutva: kladionice, kafane,
kriminal i sl.
4) U 2010. godini su za podrku i razvoj mladih ljudi vlasti izdvojile svega 2 KM po glavi
mladog ovjeka. Prema ranijim istraivanjima nevladinih organizacija u posljednje 4 godine
vlasti u BiH najmanje novca su izdvojile za potrebe mladih - itavih 14 miliona maraka za
etiri godine, to je jedva 0,05% ukupnih budetskih sredstava. Dakle, iako ine 25%
stanovnitva, za njih je u 2010. godini izdvojeno svega 0,05% budeta.
5) Samo 10% opina u BiH ima slubenika/slubenicu za mlade koji obavlja samo ove
poslove; 47% opina ima strategiju prema mladima (koje se uglavnom ne provode), a u samo
46% opina postoji posebna budetska stavka za mlade, iako su sve to zakonske obaveze.
Izvor: http://www.asubih.ba/vijesti/goruci-problemi-mladih-u-bih/
[55]
[61]
PRILOG 3: AKTIVIZAM U DANANJOJ BOSNI I HERCEGOVINI

Protesti u Banjaluci: Park tek okida za otpor protiv vlasti 06. 2012
Banjaluani ve dvije sedmice protestuju zbog unitavanja zelene povrine u centru grada.
Ipak, ono to je zapoelo kao graanski bunt zbog urbicida, prerasta te okvire i artikulie se
kao nezadovoljstvo graana zbog loe ekonomsko-socijalne situacije, korupcije i nelegalnog,
politikom pomognutog bogaenja tajkuna. Upravo zbog toga, vladajue strukture nimalo ne
potcjenjuju
proteste,
koje
su
prvih
dana
nazivale
beznaajnima.
Podsmijeh s kojim su vlasti Republike Srpske, grada Banjaluke, kao i reimski mediji pratili
proteste zbog unitenja jo jedne zelene povrine u tom gradu, ovih dana ustupa mjesto
nervozi. Uesnici protesta, popularno nazvani etai, ve dvije sedmice ne odustaju od
namjere da iskazuju svoj bunt - to etiri mjeseca uoi lokalnih izbora uzrujava vladajue
strukture. Banjaluani, ispoetka revoltirani otimanjem jo jedne zelene povrine, kau da se
bore
protiv
politiko-kriminalne
oligarhije,
a
za
vladavinu
prava.
Koliko ovaj vid protesta graana Banjaluke nadilazi priu o parku, komentarie jedan od
uesnika, ekonomista Damir Miljevi. Ovi protesti u Banjaluci su prevazili onaj prvi cilj i
prvu dimenziju koju su imali i sve vie i vie se pretvaraju u neki vid otpora protiv reima,
navodi
on.
A upravo je reim taj koji titi biznismena Milu Radiia: on je u strogom centru Banjaluke
kupio plac od 30.000 kvadratnih metara po bagatelnoj cijeni. Na mjestu te zelene povrine
Radii danas pravi zgradu od 20 spratova. Iako gradske i entitetske vlasti tvrde da su
zakonske procedure ispotovane, javnosti jo nije ponuena dokumentacija o prodaji tog
zemljita.
Za eljka Ninkovia, iz Centara civilnih inicijativa, park je refleksija svih deavanja iz bliske
prolosti. Pogledajte, u Banjaluci se svaki dan zatvaraju radnje, mala i srednja preduzea
propadaju.Statistikesuneumoljive.Miimamonabirou156.000ljudi,uBanjalucije45.000
nezaposlenih. Penzija najnia je 160 maraka. Ako graani sada ne prepoznaju snagu putem
ove incijative i putem ovih graanskih etnji ida je momenat da se ukljue i da isporue, ako
nita, svoju listu realnih zahtjeva prema onome to nam se deava u zadnjih 20 godina, ja ne
znam kada e imati bolju priliku, kae Ninkovi.
Psiholog Sran Puhalo kae da je park bio tek okida za nagomilano nezadovoljstvo graana
Banjaluke. Teka ekonomska i drutvena, politika situacija je dovela do toga da jedna
grupa ljudi izae i javno kae da se ne slae sa trenutnim stanjem u drutvu, da ih strano
nervira to to se radi u gradu, ali ne samo u gradu nego generalno u RS, ocjenjuje Puhalo.
Profesorica sa banjalukog Filolokog fakulteta Danijela Majstorovi, sa grupom svojih
studenata, takoe je uesnica protestnih etnji. Doli smo u situaciju da se dalje ne moe.
Ako analiziramo koji ljudi dolaze, moemo vidjeti profesore, doktore, umjetnike, studente,
graane, radnike, znai ljude svih drutvenih klasa i slojeva koje je ujedinila kako ta eko pria
za zatitu ivotne okoline, tako i pria da je njima dogorjelo do nokata i da ovaj protest vide
kao jednu moguu snagu koja bi repolitizovala neka pitanja, uinila to da se graani osjeaju
da oni zaista znae neto, da nisu anonimno glasako tijelo koje e da uradi ono to se od njih
[62]
Banjaluke. Teka ekonomska i drutvena, politika situacija je dovela do toga da jedna

grupa ljudi izae i javno kae da se ne slae sa trenutnim stanjem u drutvu, da ih strano
nervira to to se radi u gradu, ali ne samo u gradu nego generalno u RS, ocjenjuje Puhalo.
Profesorica sa banjalukog Filolokog fakulteta Danijela Majstorovi, sa grupom svojih
studenata, takoe je uesnica protestnih etnji. Doli smo u situaciju da se dalje ne moe.
Ako analiziramo koji ljudi dolaze, moemo vidjeti profesore, doktore, umjetnike, studente,
graane, radnike, znai ljude svih drutvenih klasa i slojeva koje je ujedinila kako ta eko pria
za zatitu ivotne okoline, tako i pria da je njima dogorjelo do nokata i da ovaj protest vide
kao jednu moguu snagu koja bi repolitizovala neka pitanja, uinila to da se graani osjeaju
da oni zaista znae neto, da nisu anonimno glasako tijelo koje e da uradi ono to se od njih
trai, istie Majstorovi.
Vlasti su svjesne da je pria o protestima u Banjaluci danas najmanje pria o jednom parku.
Da vladajue strukture vrlo ozbiljno doivljava poruku etaa nekoliko mjeseci pred lokalne
izbore svjedoi i injenica da reimske novine ovih dana objavljuju specijalne dodatke u
kojima se predstavlja iskljuivo jedna strana prie - ona koju potpisuje vlast.
Ali akumulirano nezadovoljstvo graana svakim danom sve vie raste. Facebook grupa za
podrku parku https://www.facebook.com/groups/park.je.nas/ broji vie od 46.000 lanova.
Autorica: Maja Bjelajac
Preuzeto sa: http://www.slobodnaevropa.org/content/banjaluka-park-tek-okidac-za-otpor-protivvlasti/24610939.html
[63]
PRILOG 4: OMLADINSKI AKTIVIZAM U BIH

Aktivisti Omladinske grupe Helsinkog komiteta za ljudska prava BiH-Bugojno poslali
sarkastine poruke graanima
Akivisti Omladinske grupe Helsinkog komiteta za ljudska prava BiH-Bugojno juer su u
naem gradu izveli mali performans sa ciljem da njihove prvoaprilske ale prestanu biti ale,
te da se privue panja ljudi koji moraju poeti raditi na ostvarivanju istih. Omladinska grupa
Helsinkog komiteta za ljudska prava BiH-Bugojno jo jednom je progovorila o problemima
svakodnevnice, o krenju temeljnih ljudskih prava, te nunosti da se konano dogode
pozitivne promjene.
Nakon niza akcija i razliitih projekata, nakon obiljeavanja mnogih vanih datuma, mladi
aktivisti su proizveli jo jednu zanimljivu i korisnu ideju zajedno sa suradnicima iz Hrvatske,
Srbije, Crne Gore i Kosova, a u sklopu regionalnog programa Human right education for
active citizenship in the Western Balkans, (Edukacija o ljudskim pravima za aktivno
graanstvo Zapadnog Balkana).
Prvog aprila u svojim dravama su se okupili i sarkazmom upozorili na aktuelne probleme.
Sarkastine poruke koji su mladi aktivisti u Bugojnu uputili graanima su bile:
- Bosna i Hercegovina ima jednog predsjednika;
- Cijene goriva sniene 50%;
- Ukinute dvije kole pod jednim krovom;
- Napravljen azil za pse u Bugojnu;
- Bosna i Hercegovina dobila status kandidata za EU;
- U Bugojnu se potuju ljudska prava.
ejla Fuka, koordinatorica Omladinske grupe Helsinkog komiteta za ljudska prava BiHBugojno, zahvalila se svima koji su prisustvovali i podrali mlade aktiviste tokom akcije.
,,Vjerujemo da ete upregnuti sve svoje snage da nam pomognete pri irenju naih vizija
budunosti, da do onih koji nisu bili fiziki prisutni dou nae ideje i elje, te se toplo nadamo
suradnji, istakla je Fuka.
http://www.bug.ba/aktivisti-omladinske-grupe-helsinskog-komiteta-za-ljudska-prava-bih-bugojno-poslalisarkasticne-poruke-gradanima.html
[64]
POZOR: IGRA SE NASTAVLJA (THE GAME MUST GO ON)
Reija: Angeli Andrikopoulou & Argyris Tsepelikas / Grka / 2010 / 22 Izvorni jezik: Grki
O filmu: U napuenom dijelu jednog malog grada, svaki dan nakon kole, Alexandra, Vlad,
Chrysa i ostatak njihove druine, sastaju se ispred Christosove kue da igraju fudbal, sve do
vremena za poinak. Ali im ponu, komije ih zaspu psovkama, prijetnjama, a ponekad i
nasiljem. Reakcija klinaca je estoka i prkosna. Nemaju gdje drugo otii. Alexandra odluuje
razgovarati s gradonaelnikom i insistirati da se on lino uvjeri kakva je situacija. Tako poinje
jednogodinja kampanja koja ima za cilj privoljeti gradske vlasti da im izgrade igralite. Za to
vrijeme, saznajemo poneto o ivotima i opaanjima klinaca.
O autoru i autorici: Argyris Tsepelikas je nagraivani kamerman koji ivi u Ateni. Njegovi raniji
radovi ukljuuju: Every Day After 4 (2007), Sugartown: the Bridegrooms (2007), Sugartown:
the Day After (2009). Radi kao filmski autor, reditelj i direktor fotografije za kratke filmove i
dokumentarne serije posljednjih deset godina. Angeli Andrikopoulou studirala je reiju i glumu
u Grkoj. Radila je na projektima javne televizije namijenjenim ljudima s posebnim potrebama
i kao djeja animatorica. Njeni nedavni radovi ukljuuju: Tito Fiction (2006), Every Day After 4
(2007).
[59]
[65]
ZUMIRAJ
I SCENARIJ: 1 as /45'/
Projekcija filma IGRA SE NASTAVLJA 22'
Voena diskusija (15')
O emu se radi u filmu?
Pronalazite nekakve slinosti sa situacijama u filmu i neto to se vama ili oko vas dogaa?
Koje su to situacije?
Za ta su se ta djeca borila? Imate li vi slinih problema? Moemo nabrojiti neke?
Koja je odgovornost odraslih kad su djecje potrebe u pitanju?
Treba li vjerovati politiarima? Zato?
Smatrate li da je to borba (u filmu) koja bi mogla imati i sretan kraj? Zato?
Mislite li da nisu ni trebali pokuavati? Zato?
ta su sve drugo mogla napraviti djeca iz filma da bi se njihov san ostvario?
ta bi vi uradili da ste na njihvom mjestu?
[60]
[66]
Zakljuak:
Film Igra se nastavlja govori o grupi djece koji bi da se slobodno igraju. Ne mogu se
igrati ispred zgrade i na ulici jer svako malo nekome smetaju. Spontano dolaze do ideje da u
blizini postoji prostor na kome bi opina mogla da im izgradi igralite. Ne trae puno. Samo
zaravnjen teren i ogradu. Nakon nekoliko pokuaja, uspjevaju doi do gradonaelnika, koji
obeava da e se postarati da se to uradi. Nakon 16 mjeseci, igralite nije napravljeno.
Odgovornost odraslih je da uloe dodatan napor da bi odgovorili na potrebe djece,
naroito zbog toga to je drutvena mo uglavnom u vlasnitvu odraslih, a odgovaraju za svijet
u kome ive i djeca. Zbog takve situacije, odrasli moraju prvo da odgovore na potrebe djece i
da ih stave ispred potrebe odraslih. Naroito oni koji imaju mo, tj. oni kojima su
graani/graanke na izborima dali mo. Ostali odrasli kao i djeca te mladi ih moraju
konstantno upozoravati na to.
Moda je jedno od najrairenijih ubjeenja da politiarima ne treba vjerovati. Ovaj
film, ako to elimo, nas upuuje i na to. Ipak, ne moe se rei da su svi politiari
nezainteresovani, neosetljivi i slino. Katkada ne mogu da vide sve probleme koje u jednoj
zajednici postoje, i naa je dunost, kako mladih tako i odraslih da ih na razne naine
upozoravamo i skreemo panju na njih. Politiari su izabrani da bi odgovarali na potrebe svih
graana, najbolje to mogu za vrijeme svog mandata. U idealnom graanskom drutvu svi
graani osjeaju odgovornost da ukau na postojee probleme i potrebe, da se informiraju o
najboljim nainima njihovog rjeavanja i ispunjavanja te ukazuju na pogrene postupke onih
koji su na vlasti, takorei svakodnevno.
Klinci u filmu su pokazali odlian smisao za graansku akciju, koja ipak nije dovedena
do uspjenog kraja. Nije toliko vano da li je sama akcija uspjela ili ne, koliko je vano da su oni
osjetili potrebu da reaguju i da su utjecali na svijest osoba koji su za ovu akciju uli ili u nju bili
ukljueni. Ova akcija, makar i neuspjena, zasigurno ih je osnaila i jedna je od odrednica koja
e promjeniti njihov razvoj nabolje. Nama pak njihovo djelovanje alje poruku da ovi mali
divovi imaju sjajan smisao za graansku akciju i ostvarivanje vlastitih prava kakav i sami
trebamo da razvijamo.
Kako i sam naziv filma znakovito govori...The game must go on ili Igra se nastavlja,
postoji jo niz aktivnosti koje bi Alexandra, Vlad, Chrysa, Christos i ostatak ekipe mogli da
organiziraju u budunosti: obraanje medijima, peticija u naselju i ire, organiziranje
fudbalskih utakmica ispred zgrade opine, protesti ispred opine (poput onih koje organiziraju
muziari u filmu!) i sline aktivnosti kojima bi mogli postii da njihov glas dopre do ire
zajednice i konanog uspjeha.
Refleksija (5'):
ta smo nauili?
Zavrna aktivnost: Kada bih ja bio/bila na mjestu (5')
Formiraju se parovi. Svi u parovima trebaju podjeliti s partnerima ta bi uinili da su na mjestu
nekog od djece u filmu, ta bi mogli uraditi da akcija rezultira izgradnjom igralita.
[61]
[67]
II SCENARIJ: Dvoas /90'/

Materijali:
Radni list za sudionice/sudionike: uta podmornica (onoliko kopija koliko ima
sudionika/sudionica)
Radni list za sudionike/sudionice: Pjesma
tridesetak bombona ili kao zamjenu, komadi papira u boji, veliine 3x3 cm, 35-40 na
broju
ZUMIRAJ: uta podmornica (10')
Svi stoje u krugu. Edukator/edukatorica trai osobu koja e se dobrovoljno prijaviti da bude
zapisniar/zapisniarka za albe i prigovore. Vano je da to uradi spontano i na neki nain
nonalantno, da se oko samog izbora ne die velika graja. Zapisniar/zapisniarka dobije
stolicu negdje u uglu i pribor za pisanje, kao i instrukciju da niim ne ometa rad, ali i da zapie
prigovore ostalih, ukoliko ima takvih. Svi ostali stoje u krugu a edukator/edukatorica im
saoptava da e dobiti jednu pjesmu koju svi moraju da pjevaju na dati znak, najbolje to
mogu i znaju. Od posebnog je znaaja da edukator/edukatorica tokom itave aktivnosti ima
suzdran i slubeno strogi ton. Za dobro pjevanje se dobija bombon, a ako neko pjeva loe to
e mu/joj biti saopteno - mora vratiti bombone. Kad vrati bombone, mora da une. U toj
poziciji mora ostati do kraja aktivnosti. Ne smije govoriti niti na bilo koji nain ometati ostale.
Kad dobiju instrukcije, daje im se po jedan primjerak radnog lista za sudionice/sudionike: uta
podmornica. Na dati znak poinju pjevati. Ukoliko se ustruavaju, edukator/edukatorica sa
strogim slubenim glasom ih upozorava da MORAJU pjevati, naroito ako ele dobiti bombon,
odnosno ne biti uutkani.
Nakon nekog vremena, prije nego to se zavri pjesma, edukator/edukatorica da znak za kraj i
veini dodijeli bombon, a nekolicini (2-4) sudionika/sudionica da znak da unu, pravei pri
tom izraz lica punog prezira i omalovaavanja. Dobrodoli su i komentari tipa: nikad nisam
uo/ula gore graktanje. Ukoliko je to mogue, napravi svoj kriterij, koji nema ba korelacije sa
onom to se trai, nego je neto sasvim nevezano. Na primjer, boja odjee, koja mu/joj se
svia ili ne svia, ali to ne saoptava sudionicima/sudionicama. Vano je da ne postoji jasan
kriterij koji e sudionik/sudionica biti nagraen, a ko kanjen.
Vano je isto tako da neki od aktivnijih sudionika/sudionica budu ostavljeni da uestvuju do
kraja aktivnosti, ali sto tako i nekolicina takvih trebaju biti kanjeni i prijevremeno da zavre
uee - unu. Kad se zavri prvi krug pjevanja, edukator/edukatorica da znak da se ponovo
pone pjevati. Nakon nekog vremena isto tako da znak nekolicini da sjednu, oduzima im
bombone i podjeli ostalima, koji su jo u igri. Trei krug se ponavlja isto. U etvrtom krugu
ostanu samo 2-3 sudionika/sudionice (vano je da nisu samo muki ili enski), da bi u zadnjem
krugu ostala jedna osoba, koja isto pri zadnjem pjevanju biva eliminisana. Iskustvo pokazuje
da se nijedan/na sudionik/sudionica nee sjetiti da moe da reaguje kod osobe za prigovore.
[62]
[68]
Diskusija (10'):
Kako ste se osjeali tokom ove aktivnosti? Zato?

Kako je bilo biti eliminisan/a?
Kako je bilo ne biti eliminisan/a? Jeste li bili komotni? Zato?
Jeste li brinuli o onima koji su morali vratiti bombone? Zato?
Znate li zato je neko dobio nagradu, a neko kaznu?
Koji su bili kriteriji za to? (Ukoliko je edukatorica/edukator imao neki kriterij, sad ga
saoptava sudionicima.)
Da li je to fer kriterij? Jeste li ga znali unaprijed?
Koliko albi i prigovora imamo? Na ta se odnose?
Zato ih imamo u tako malom broju?
Zakljuak:
Obino se ljudi u ovakvoj aktivnosti / ovakvom tretmanu osjeaju loe. Naroito kad moraju
vratiti bombone i biti dugo u ueem poloaju. I oni koji nisu eliminisani, tokom procesa se
poinju osjeati sve anksioznije i samo se brinu da oni ne nastradaju. Ukoliko postoje kriteriji
za neku stvar/aktivnost, onda oni moraju biti SVIMA unaprijed jasni. Obino su ljudi toliko
anksiozni, uplaeni i zbunjeni, da se uopte ne sjete da mogu uputiti prigovor, a i ako se neko
sjeti, to je mali broj, upravo zbog razlike u moi i straha koji iz toga proizlazi.
Sudionici/sudionice dobiju po jedan primjerak radnog lista za sudionike/sudionice:

Pjesma. Trai se osoba da ju proita.
Diskusija (5'):
ta nam autor eli rei?

Koje je pravo vrijeme za reakciju?
Zakljuak:
Autor pjesme nam eli rei da je svako odgovoran za dobrobit svih, u suprotnom e doi
trenutak kad su sebinost i strah tako dominantni da nee biti nikog da nekome pomogne. Na
problem se mora reagirati odmah. Ukoliko su u jednom drutvu, makar i jednoj osobi
uskraena prava, ne moe se rei da ih iko zapravo uiva. Jer ne moe se znati kada e doi
trenutak da se i na druge osobe primijeni isti tretman. Samo u drutvu u kome se svaija prava
uvaavaju i svako moe da ih uiva, moe se rei da to drutvo uvaava ljudska prava.
Edukator/edukatorica najavljuje film u kome se vidi jedan dobar primjer graanske akcije.
[63]
[69]
Projekcija filma: IGRA SE NASTAVLJA 22'

Diskusija (15')

Pronalazite nekakve slinosti sa situacijama u filmu i neto to se vama ili oko vas dogaa?
Koje su to situacije?
Za ta su se ta djeca borila? Imate li vi slinih problema? Moemo nabrojiti neke?
Koja je odgovornost odraslih kad su djeije potrebe u pitanju?
Treba li vjerovati politiarima? Zato?
Smatrate li da je to borba (u filmu) koja bi mogla imati i sretan kraj? Zato?
Mislite li da nisu ni trebali pokuavati? Zato?
ta su sve drugo moga napraviti djeca iz filma da bi se njihov san ostvario?
ta bi vi uradili da ste na njihvom mjestu?
[64]
[70]
Zakljuak:
Film Igra se nastavlja govori o grupi djece koji bi da se slobodno igraju. Ne mogu se igrati
ispred zgrade i na ulici jer svako malo nekome smetaju. Spontano dolaze do ideje da u blizini
postoji prostor na kome bi opina mogla da im izgradi igralite. Ne trae puno. Samo zaravnjen
teren i ogradu. Nakon nekoliko pokuaja, uspjevaju doi do gradonaelnika, koji obeava da e
se postarati da se to uradi. Nakon 16 mjeseci, igralite nije napravljeno.
Odgovornost odraslih je da uloe dodatan napor da bi odgovorili na potrebe djece, naroito
zbog toga to je drutvena mo uglavnom u vlasnitvu odraslih, a odgovaraju za svijet u kome
ive i djeca. Zbog takve situacije, odrasli moraju prvo da odgovore na potrebe djece i da ih
stave ispred potrebe odraslih. Naroito oni koji imaju mo, tj. oni kojima su graani/graanke
na izborima dali mo. Ostali odrasli kao i djeca te mladi ih moraju konstantno upozoravati na
to.
Moda je jedno od najrairenijih ubjeenja da politiarima ne treba vjerovati. Ovaj film, ako to
elimo, nas upuuje i na to. Ipak, ne moe se rei da su svi politiari nezainteresovani,
neosetljivi i slino. Katkada ne mogu da vide sve probleme koje u jednoj zajednici postoje, i
naa je dunost, kako mladih tako i odraslih da ih na razne naine upozoravamo i skreemo
panju na njih. Politiari su izabrani da bi odgovarali na potrebe svih graana, najbolje to
mogu za vrijeme svog mandata. U idealnom graanskom drutvu svi graani osjeaju
odgovornost da ukau na postojee probleme i potrebe, da se informiraju o najboljim
nainima njihovog rjeavanja i ispunjavanja te ukazuju na pogrene postupke onih koji su na
vlasti, takorei svakodnevno.
Klinci u filmu su pokazali odlian smisao za graansku akciju, koja ipak nije dovedena do
uspjenog kraja. Nije toliko vano da li je sama akcija uspjela ili ne, koliko je vano da su oni
osjetili potrebu da reaguju i da su utjecali na svijest osoba koji su za ovu akciju uli ili u nju bili
ukljueni. Ova akcija, makar i neuspjena, zasigurno ih je osnaila i jedna je od odrednica koja
e promjeniti njihov razvoj nabolje. Nama pak njihovo djelovanje alje poruku da ovi mali
divovi imaju sjajan smisao za graansku akciju i ostvarivanje vlastitih prava kakav i sami
trebamo da razvijamo.
Kako i sam naziv filma znakovito govori...The game must go on ili Igra se nastavlja, postoji jo
niz aktivnosti koje bi Alexandra, Vlad, Chrysa, Christos i ostatak ekipe mogli da organiziraju u
budunosti: obraanje medijima, peticija u naselju i ire, organiziranje fudbalskih utakmica
ispred zgrade opine, protesti ispred opine (poput onih koje organiziraju muziari u filmu!) i
sline aktivnosti kojima bi mogli postii da njihov glas dopre do ire zajednice i konanog
uspjeha.
Refleksija(5'):
ta smo nauili?
[65]
[71]

Zavrna aktivnost: Kada bih ja bio-bila na mjestu (5')
Formiraju se parovi. Svi u parovima trebaju podjeliti sa partnerima ta bi uinili da su na
mjestu nekog od djece u filmu, ta bi mogli uraditi da akcija rezultira izgradnjom igralita.
[66]
[72]
RADNI LIST ZA SUDIONICE/SUDIONIKE: UTA PODMORNICA

Pjevaj ove stihove najbolje to moe
"Yellow Submarine"
In the town where I was born
Lived a man who sailed to sea
And he told us of his life
In the land of submarines
So we sailed up to the sun
Till we found the sea of green
And we lived beneath the waves
In our yellow submarine
We all live in a yellow submarine
Yellow submarine, yellow submarine
And our friends are all on board
Many more of them live next door
And the band begins to play
[73]
[67]
RADNI LIST ZA SUDIONIKE/SUDIONICE: PJESMA6

Kada
su nacisti
doli
po komuniste,
RADNI
LIST ZA
SUDIONIKE/SUDIONICE:
PJESMA6
ja sam utao;
jer nisam bio komunista.
Kada su nacisti doli po komuniste,
Kada
su zatvorili
ja sam
utao; socijaldemokrate,
ja jer
samnisam
utao;
bio komunista.
jer nisam bio socijaldemokrata.
RADNI LIST ZA SUDIONIKE/SUDIONICE: PJESMA6
Kada su zatvorili socijaldemokrate,
Kada
su doli
po sindikalce,
ja sam
utao;
ja jer
se nisam
nisam pobunio;
bio socijaldemokrata.
jer nisam bio sindikalac. Kada su nacisti doli po komuniste,
ja sam utao;
Kada su doli po sindikalce,
jer nisam bio komunista.
Kada
doli po
mene,
ja sesunisam
pobunio;
nije
da se pobuni.
jerpreostao
nisam bioniko
sindikalac.
Kada su zatvorili socijaldemokrate,
ja sam utao;
Kada su doli po mene, jer nisam bio socijaldemokrata.
nije preostao niko da se pobuni.
Kada su doli po sindikalce,
ja se nisam pobunio;
jer nisam bio sindikalac.
Kada su doli po mene,
nije preostao niko da se pobuni.
Prvo su doli... je pjesma koja se pripisuje pastoru Martinu Niemlleru (18921984) i koja govori o utanju i ne
reagovanju njemakih intelektualaca nakon uspona nacista na vlast i poetka politike "ienja" usmjerene protiv
razliitih grupa drutva.
6
Prvo su doli... je pjesma koja se pripisuje pastoru Martinu Niemlleru (18921984) i koja govori o utanju i ne
[68] na vlast i poetka politike "ienja" usmjerene protiv
reagovanju njemakih intelektualaca nakon uspona nacista
razliitih grupa drutva.
[68]
[74]
4. ZUMIRAJ SIROMATVO
[75]
Meris Turkovi. The end. Srednja

ekonomska kola, Sarajevo. Zumiraj prava 2010
[70]
[76]
PRIPREMA: SIROMATVO I DJECA

Vani pojmovi: siromatvo, socijalna iskljuenost, prava djeteta, djeiji rad, izrabljivanje, pravo
na obrazovanje, ekonomska i socijalna prava, jednakost
Cilj: Omoguiti uesnicama i uesnicima bolje razumijevanje socijalne i politike nejednakosti i
njenih posljedica po razvoj, zdravlje, pristup obrazovanju njihovih vrnjaka i djece kako u BiH
tako i irom svijeta. Osvijestiti osnovna prava djece i mladih. Podstaknuti socijalnu osjetljivost i
aktivizam u smjeru socijalnog ukljuivanja iskljuenih i borbe za socijalnu pravdu.
ta je to siromatvo?
Prema izvjetaju Svjetske zdravstvene organizacije, jedanaest miliona djece svake godine
umire od bolesti uzrokovane izgladnjivanjem, dok Meunarodna organizacija rada svjedoi da
s manje od dva dolara na dan ivi skoro polovica ovjeanstva, tj. oko tri milijarde ljudi. Od tog
broja milijarda ljudi,odnosno gotovo etvrtina stanovnika zemalja u razvoju, preivljava s
jednim dolarom na dan. Svjetska banka procjenjuje da u potpunoj bijedi ivi oko 1,5 milijardi
ljudi. ta tano nama mogu i trebaju da znae ovi brojevi? Ako svako ljudsko bie ima pravo na
sredstva dovoljna za dostojanstven ivot, posebno za hranu, odjeu, krov nad glavom, pitku
vodu, zdravlje, zdravstvenu zatitu, odmor i nune socijalne usluge, a siromatvo vidimo kao
nedostatak istih, moemo se, recimo, zapitati kako je to mogue? Kako je mogue da neko
kupuje jahtu od 25 milona dolara dok 25000 ljudskih bia, djece i odraslih, svakog dana umire
od gladi i uzroka povezanih s glau? 7 Zato ljudi umiru od gladi ako Svjetska organizacija za
hranu i agrikulturu Ujedinjenih Naroda (FAO) tvrdi da se na svijetu proizvodi dovoljno hrane za
dvostruko vei broj ljudi od onog koji trenutno nastanjuje Zemlju?8
Ono to poznajemo kao meunarodno priznato pravo na socijalnu sigurnost, kao set prava
sadranih u Meunarodnoj konvenciji o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 1966.
godine9, predstavlja se kao jedina garancija ljudskog dostojanstva svim osobama koje nisu u
mogunosti same ostvariti svoja prava. Ipak, mnoge drave do danas ne provode politike koje
bi omoguile puno ostvarivanje ovih prava. Mnogi se autori slau da je primarni uzrok
siromatva upravo nemogunost ljudi da ostvare svoja prava i odsustvo volje drava da
aktivno rjeavaju problem siromatva na globalnom nivou i iskazuju solidarnost s dravama u
kojima je ovaj problem posebno prisutan. Drave su, ipak, ljudi koji u njima ive i biraju svoje
politiare koji tim dravama tokom svog mandata upravljaju. Ne ini li to i nas direktno
odgovornima? Kada govorimo o stranim posljedicama siromatva na djecu, ali i odrasle, ne
govorimo samo o nerazvijenim afrikim dravama.
FAO, 2009. , www. Poverty.com

Jean Ziegler. Promotion And Protection Of All Human Rights, Civil, Political, Economic, Social And Cultural
Rights, Including The Right To Development: Report of the Special Rapporteur on the right to food, Jean Ziegler.
Human Rights Council of the United Nations, January 10, 2008
9
http://www.unmikonline.org/regulations/unmikgazette/05bosniak/BIntCovEcSocCulRights.pdf
8
[71]
[77]
Siromatvo u Bosni i Hercegovini

Bosna i Hercegovina je potpisnica Evropske socijalne povelje i Meunarodne konvencije o
ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima koje garantiraju sva ranije spomenuta socijalna i
ekonomska prava, a, ipak, prema slubenim podacima, oko 48% stanovnitva u Bosni i
Hercegovini ivi u stanju siromatva, dok 18% ivi ispod razine koja oznaava kritino
siromatvo. Danas su to osobe iz porodice koja ivi na kraju nae ulice, ili periferiji naeg
grada, sutra to moe biti bilo ko od nas. Zbog toga ali i ne samo zbog toga izuzetno je vano da
se na svim nivoima vlasti provode takve politike, donose i implementiraju takve strategije i
planovi kojima bi se otvarala nova radna mjesta i ostvarivala socijalna inkluzija
marginaliziranih drutvenih grupa.
Kako rijeiti problem?
Ponuditi jednokratnu pomo porodici koja ivi u krajnjem siromatvu nije trajno rjeenje
njihovih problema, mada svakako pomae svakodnevnom preivljavanju i kvaliteti njihovog
ivota. Omoguiti trajno zaposlenje radno sposobnima, nauiti ih zanatima kojima bi mogli
izdravati sebe i svoju porodicu, a ponuditi socijalnu pomo onima koji zbog zdravstvenog
stanja ili starosti ne mogu da rade, te djeci omoguiti da se koluju i konstantno raditi na
dokidanju diskriminacije - moe dovesti do pozitivnih iskoraka na individualnom nivou, kada je
u pitanju siromatvo.
Da bi se to desilo, lokalne i dravne vlasti u saradnji s nevladinim organizacijama moraju
provoditi politike jednakosti i socijalne pravde - efikasne politike RAZVOJA. Na dravnom, pak,
nivou, ovakve politike mogu provoditi samo socijalno odgovorne stranke, s ozbiljnim
programima za ostvarivanje socijalnih i ekonomskih prava. Na globalnom nivou, mnogi se
analitiari slau da je za siromatvo danas odgovoran neoliberalni ekonomski sistem koji
omoguava nekontrolirano bogaenje nekolicine na raun ogromne veine i koji za cilj ima
potpuno ukidanje dravne kontrole nad ZAJEDNIKIM (Common) resursima - privatizaciju
energetskog sektora, uma i izvora vode, te da treba temeljito promiljati o tome kakav svijet i
sistem elimo imajui u vidu pravo na jednakost i solidarnost.
Vidjeti prilog: 48% osoba u BiH ivi na granici siromatva
ta je to djeiji rad?
Na djeiji rad se, naravno, ne treba uvijek gledati u negativnom kontekstu. Kako Meunarodna
organizacija rada (ILO navodi, uee djece i adolescenata u radu, koji ne utjee na njihovo
zdravljelini razvoj i kolovanje, generalno se smatra neim pozitivnim. Ovo ukljuuje razne
aktivnosti, poput pomaganja roditeljima u kuanskim poslovima, pomaganje u porodinom
poslu ili zaraivanje deparca nakon nastave ili tokom raspusta. Ovakve aktivnosti doprinose
djeijem razvoju i napretku u njihovim porodicama; na ovaj nain se djeca ue odgovornosti,
samostalnosti i, generalno, stiu vjetine koje im kasnije u ivotu mogu biti korisne.
Pojam 'djeiji rad' se esto definira kao rad koji djeci oduzima djetinjstvo, njihov potencijal i
dostojanstvo, to je pogubno za njihov fiziki i mentalni razvoj.
Odnosi se na poslove koji:
[72]
[78]
dostojanstvo, to je pogubno za njihov fiziki i mentalni razvoj.
Odnosi se na poslove koji:
1.
su psihiki, fiziki, socijalno i moralno opasni i tetni za djecu;
2.
sprjeavaju njihovo kolovanje tako[72]
to ih: liavaju anse za prisustvo nastavi,
obavezuju da trajno napuste kolu ili zahtijevaju kombiniranje prisustva nastavi s prekomjerno
dugim i tekim radom.
U najekstremnijim oblicima djeiji rad ukljuuje porobljavanje djece, razdvajanje od njihovih
porodica, izlaganje ozbiljnim opasnostima i bolestima i/ili ostavljanje djece da se sama za sebe
brinu na ulicama velikih gradova esto u veoma ranoj dobi. Da li e se neki oblici 'rada'
uope nazvati 'djeijim radom' zavisi od dobi djeteta, vrste i radnih sati posla, uvjeta pod kojim
se posao obavlja i ciljeva kojim tee pojedinane zemlje. Odgovor varira od zemlje do zemlje,
kao i meu sektorima unutar zemalja. 10
Zato Anna, umjesto u koli, dane provodi na ulici perui vjetrobrane?
Pitanje iz naslova vjerovatno tek ponekome padne na pamet kada pogleda film o
jedanaestogodinjoj Ani koja tekim radom u stranim uvjetima prehranjuje porodicu. Zato
tek ponekome? Zato to smo toliko naviknuti da viamo djecu na ulici kako prose, peru
prozore auta ili skupljaju sekundarni otpad, da nam je takva situacija postala samorazumljiva.
Malo ko e pomisliti na to da su u takvim okolnostima njena prava na obrazovanje, igru,
razvoj, zdravstvenu zatitu te niz drugih prava djece koja su sadrana u Konvenciji o pravima
djeteta i koju velika veina drava na svijetu ima obavezu potovati, ozbiljno ugroena.
Dodatno je uasavajui podatak da je Anna zapravo samo jedno od oko 50,000 djece izmeu 6
i 14 godina u Albaniji koji su zbog siromatva prisiljeni da rade. U Bosni i Hercegovini se
procjenjuje da ih ima oko 6000.
Najee djeca koja rade i nemaju mogunost kolovanja, pripadaju grupama koje su
marginalizirane, iskljuene iz drutva, kao to su Romi, ali socijalno iskljuene po raznim
osnovama zapravo su sve siromane osobe i njihove porodice. Mogunosti za socijalno
ukljuenje, rad, i politiku participaciju po principu jednakosti potpuno neobrazovana
djevojica ili djeak mogu dobiti vrlo teko, ili gotovo nikako. To znai da cijeli ivot ostaju na
marginama drutva kao nejednaki, iskljueni, bez mogunosti da ikada budu punopravni
graani i graanke, po ekonomskom ili politikom osnovu i da je vjerojatnoa da i njihova
djeca budu u istoj poziciji jako velika.
Dodatan problem, kada su u pitanju djeca s ulice, predstavlja i to to veliki dio njih pripada
djeci koja spadaju u kategoriju pravno nevidljive djece. To su djeca koja nemaju dokumente
poput rodnog lista, a time niti status dravljanstva, zbog ega su potpuno iskljuena iz sistema
socijalne i zdravstvene zatite.
Ko je odgovoran da im pomogne?
Zatitu od izrabljivanja, osiguravanje minimalnih ivotnih uvjeta ukljuujui i uvjete za
besplatno kolovanje u osnovnokolskom sistemu, su obaveze veine drava na svijetu, pa i
Bosne i Hercegovine, preuzete potpisivanjem meunarodnih konvencija kao to su Konvencija
o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima i Evropska socijalna povelja. Kako je direktno
ugroena njihova socijalna sigurnost, nadlene institucije su ministarstva i centri za socijalni
10
Meunarodna organizacija rada, http://www.ilo.org/ipec/facts/lang--en/index.htm
[73]
[79]
rad i zatitu te odgovornost lei na dravnim i lokalnim institucijama da donesu adekvatne

zakone i provedu ih u djelo.
Aktivan i sveobuhvatan pristup organizacije koja radi iskljuivo na ovom pitanju, uz punu
panju posveenu svim dimenzijama rada djece na ulici, moe ponuditi dobre rezultate. U
Bosni i Hercegovini centar za djecu sa ulice postoji ve 10 godina u Tuzli. Dnevni centar za
djecu s ulice pokrenut je 2009. godine u Sarajevu pri centru za socijalni rad. Ovi centri djeci do
18 godina, koja se nau u skitnji, pronji ili radu na ulici, pruaju zaklon od ulice, hranu,
odjeu, higijenske potreptine te priliku za obrazovanje i razvoj, kroz niz edukativnih i
rekreativnih aktivnosti. Pri tome ovi centri jako puno rade na omoguavanju pristupa
zvaninom obrazovnom sistemu, te sistemu socijalne i zdravstvene zatite.
[74]
[80]
PRILOG: 48% osoba u BiH ivi na granici siromatva

Oko 48% stanovnitva u Bosni i Hercegovini ivi na granici siromatva, a 18% spada u
kategoriju izuzetno siromanih osoba, reeno je danas u Sarajevu na konferenciji koju je
povodom Meunarodnog dana borbe protiv siromatva organizirala Zajednika komisija za
ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku Parlamentarne
skuptine BiH. Predsjedavajua ove komisije, Aleksandra Pandurevi, kazala je da, naalost,
moramo priznati da smo u cjelosti, kao drutvo, zakazali i da se ne suavamo s goruim
problemom ovog drutva - siromatvom. Rat, recesija, tranzicija postali su nam izgovori za
nae neuspjehe, istaknula je ona. Mislim da u ovoj zemlji nedostaje i nema politike
hrabrosti, a rekla bih ni politike volje da se suoimo s onim to znai ivot, da se suoimo s
egzistencijalnim problemima. Umjesto toga se bavimo nekim marginalnim temama za koje
unaprijed znamo da emo voditi jalove rasprave i diskusije narednih etiri-pet godina, kazala
je Pandurevi.
.
Pomonica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, Saliha uderija, rekla je da je za BiH
nepovoljno to to nemamo odgovarajuu okvirnu politiku, odnosno strategiju socijalnog
ukljuivanja koja bi definirala nain, metodologiju, put provoenja reformskih procesa
usmjerenih na uspostavljanje stabilne socijalne drave. Ono to je posebno bitno, na taj
nain se u najveem stepenu ugroavaju ljudska prava, jer siromatvo je ustvari indikator i
ugroavanja ljudskih prava, kazala je uderija. Po njenim rijeima, moramo mijenjati svoj
nain rada, dakle mijenjati politike, prvo lokalne pa zatim kantonalne, entitetske i dravne
koje e imati za cilj provoenje odreenih procesa koji imaju ravnopravniju raspodjelu i
osiguranje odgovarajuih resursa za sve nivoe vlasti usmjerene na smanjenje siromatva i
socijalnog iskljuivanja odreenih kategorija.
.
Po ko zna koji put u izraziti aljenje to nemamo strategiju koja se ovaj put ne zove
strategija za borbu protiv siromatva, mada bi se u ovom vremenu trebala tako zvati, nego se
zove strategija za pitanje socijalne ukljuenosti u BiH, kazala je direktorica Direkcije za
ekonomsko planiranje BiH, Ljerka Mari. Po njenim rijeima, jo je traginije to to je u ovoj
zemlji ona usvojena samo u jednom dijelu drave, u Federaciji BiH i Brko Distriktu, a
nemamo je na dravnoj razini i u RS-u.
.
Nakon pojave globalne ekonomske krize, vidi se da je pitanje siromatva svaki dan sve
izraenije, da sve vie i vie kategorija ljudi postaje siromano. Postoje klasine kategorije za
koje se zna u svijetuda su siromane: ruralna podruja, obitelji s vie djece, nekolovani,
nezaposleni; sad se za BiH pojavljuje dodatni broj dodatno ugroenih ljudi vezanih za
privatizaciju, gubljenje radih mjesta itd., kazala je Mari, istiui da bi konano bilo vrijeme
da se strategija usvoji.
Medijski izvor: http://www.bportal.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=1682:meunarod
Medijski izvor: http://www.bportal.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=1682:meunarodnini-dan-borbe-protiv-siromatva-oko-48-posto-stanovnitva-u-bih-ivi-na-granici-siromatva&catid=40:vijesti-bih&Idan-borbe-protiv-siromatva-oko-48-posto-stanovnitva-u-bih-ivi-na-granici-siromatva&catid=40:vijestitemid=58
bih&Itemid=58
[81]
Izvori i preporuke:
Konvencija o pravima djeteta: Usvojena od Generalne skuptine Ujedinjenih nacija, 20.

novembra 1989. godine
http://www.ombudsmen.gov.ba/materijali/Konvencija%20o%20pravima%20djeteta.p
df
Meunarodna konvencija o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, 1966.
http://www.unmikonline.org/regulations/unmikgazette/05bosniak/BIntCovEcSocCulRi
ghts.pdf
Specijalni izvjetaj o problemu prosjaenja djece u Bosni i Hercegovini, Ombudsman za
ljudska prava BiH
Liceulice: Jedini dnevni centar u Sarajevu http://www.liceulice.org/jedini-dnevnicentar-za-decu-ulice-u-sarajevu
Toak: Gaenje dnevnog centra za djecu sa ulice? http://tocak.org/tema/sarajevogasenje-jedinog-dnevnog-centra-za-djecu-koja-obavljaju-rad-na-ulici
Biti dijete sa ulice nije zloin! http://www.vesta.ba/bs/node/961
http://doznajemo.com/2012/03/11/215-milijuna-djece-mora-raditi-da-bi-prezivjelo115-mlilijuna-ih-radi-opasne-poslove/
Bosna i Hercegovina bez strategije protiv siromatva:
http://www.slobodnaevropa.org/content/bih-bez-strategije-za-borbu-protivsiromastva/24604679.html
[76]
[82]
POZOR: ANNA ( ANNA )

POZOR: ANNA ( ANNA )
Reija: Ayfer Ergn / Albanija, Holandija / 2010 / 4' / Izvorni jezik: Albanski
Reija:
AyferPrikazivati
Ergn / Albanija,
/ 2010dan
/ 4' /borbe
Izvorniprotiv
jezik: Albanski
Preporuka:
uz 12.Holandija
Juni, Svjetski
djeijeg rada, 17. Oktobar,
Preporuka:
Prikazivati
uz
12.
Juni,
Svjetski
dan
borbe
protiv
djeijeg
Oktobar,
Meunarodni dan borbe protiv siromatva ili 12. April, Meunarodni
danrada,
djece17.
ulice
Meunarodni
danjeborbe
siromatva
ili 12. April, Meunarodni
dan5 djece
ulice
O
filmu: Anna
jedanprotiv
od filmova
iz serijalaDjeija
prava koji ini
kratkih
filmova s
O
filmu:
Anna
je
jedan
od
filmova
iz
serijalaDjeija
prava
koji
ini
5
kratkih
filmova
tematikom ivota djece ija su prava ugroena prema jednom lanova Konvencije o pravimas
tematikom
djece
ija sujeprava
ugroena
prema jednom
lanova oKonvencije
o pravima
djeteta. Filmivota
o Anni
zasnovan
na lanu
32. Meunarodne
konvencije
pravima djeteta
koji
djeteta.
Film o Anni
zasnovan
je na lanueksploatacije
32. Meunarodne
o pravima
izriito zabranjuje
svaki
oblik ekonomske
djece konvencije
to ukljuuje
bilo kojidjeteta
rad kojikoji
je
izriito
zabranjuje
svaki
oblik
ekonomske
eksploatacije
djece
to
ukljuuje
bilo
koji
rad
koji
je
opasan, moe ometati djeije obrazovanje ili nakoditi djeijem zdravlju ili fizikom,
opasan,
moe
ometati djeije
obrazovanje
ili nakoditi
djeijem
mentalnom
ili drutvenom
razvoju.
Devetogodinja
djevojica
Anna izzdravlju
Albanijeiliu fizikom,
uasnim
mentalnom
ili drutvenom
Devetogodinja
iz Albanije
uasnim
uvjetima ulice,
svakodnevnorazvoju.
pere prozore
na autimadjevojica
da zaradi Anna
dovoljno
kako biunahranila
uvjetima
ulice, svakodnevno pere prozore na autima da zaradi dovoljno kako bi nahranila
svoju porodicu.
svoju porodicu.
O redateljici: Ayfer Ergn je roena u Turskoj, ali ivi i radi u Holandiji. Studirala je
O
redateljici: Ayfer
Ergn jenauke
roena
u Turskoj, ali
ivi i radi uNakon
Holandiji.
Studirala
je
kinematografiju
i televizijske
na Univerzitetu
u Amsterdamu.
zavretka
studija,
kinematografiju
i televizijske
naukekompanija
na Univerzitetu
u Amsterdamu.
Nakon
zavretka
studija,
radila je za nekolicinu
televizijskih
kao rediteljica
i novinarka.
Od 1999.
godine
radi
radila
je
za
nekolicinu
televizijskih
kompanija
kao
rediteljica
i
novinarka.
Od
1999.
godine
radi
za Amnesty International kao producentica i autorica filmova. Pored rada za Amnesty
za
Amnesty International
kao iproducentica
autorica filmova.
Pored rada
za Amnesty
International,
Ayfer Ergn radi
kao nezavisnai rediteljica
dokumentarnih
filmova.
Njeni su
International,
Ayfer
Ergn radii emitirani
i kao nezavisna
rediteljica
dokumentarnih filmova. Njeni su
filmovi viestruko
nagraivani
u velikom
broju zemalja.
filmovi viestruko nagraivani i emitirani u velikom broju zemalja.
Rediteljica o filmu: Upoznala sam Annu u ulici u kojoj je radila. Bila je sa svojom mamom kojoj
Rediteljica
filmu: Upoznala
Annukratki
u ulicifilm
u kojoj
je radila.radu.
Bila je
sa svojom
mamom
kojoj
sam prila oi ispriala
da elimsam
snimiti
o djeijem
Ispoetka
nije
pristala.
Ali
sam
prila
i
ispriala
da
elim
snimiti
kratki
film
o
djeijem
radu.
Ispoetka
nije
pristala.
Ali
kasnije smo razgovarale neto vie i kada je shvatila kakav je moj pogled na njihovu situaciju,
kasnije
razgovarale
neto
vie
i kada
shvatila
moj pogled
njihovu
situaciju,
pristala smo
je. Svidjela
sam se
Anni.
Stalno
je je
htjela
da sekakav
mazi,jevrtjela
se okona
mene
i sjedila
mi u
pristala
je. Svidjela
sam sam
se Anni.
Stalno
je htjela
mazi, vrtjela
se oko mene
sjedila
mi u
krilu. Naalost,
izgubila
kontakt
sa njima
jer da
ne se
govorim
jezik. Pokuala
sam ida
je naem
krilu.
izgubila sam
kontakt sa
njimaAlbanija),
jer ne govorim
samtamo.
da je naem
prekoNaalost,
lokalne nevladine
organizacije
(CRCA
ali nije jezik.
se viePokuala
pojavljivala
ao mi
preko
lokalne
nevladine
organizacije
(CRCA
Albanija),
ali
nije
se
vie
pojavljivala
tamo.
ao
mi
je jer bih voljela biti u kontaktu s njom. Anna ima jednu sestru koja ide u kolu i malog brata.
je
jer ne
bihmoe
voljela
u kontaktu
AnnaAnna
ima ijednu
idenau ulici
kolujeri malog
brata.
Otac
dabiti
nae
posao pa sganjom.
on uva.
njenasestru
majkakoja
prose
ene i curice
Otac
ne
moe
da
nae
posao
pa
ga
on
uva.
Anna
i
njena
majka
prose
na
ulici
jer
ene
i
curice
lake dobiju novac od vozaa.
lake dobiju novac od vozaa.
[77]
[77]
[83]
ZUMIRAJ
I SCENARIJ 1 as: / 45'/
Materijali:
Radni list za sudionike/sudionice: AnnA I

Radni list za sudionike/ sudionice : AnnA II
Radni list za sudionike/ sudionice: AnnA III
pribor za pisanje
Projekcija filma ANNA 4

Diskusija: 5-10'

Ko je glavni lik ovog filma? ta ona radi u filmu?
Moe li se to to joj se dogaa u ivotu nazvati dostojanstvenim?
Moete li se zamisliti u njenoj koi? Kako se osjeate?
ZUMIRAJ: 20
Formiraju se 3 male grupe. Svaka grupa dobija jednu verziju radnog lista, AnnA (I, II ili III), i
vrijeme da radi na njemu - 10 minuta. Nakon toga grupe prezentiraju uraeno.
Diskusija: 10
Pitanja i odgovore s radnih listova prvo ita grupa koja je radila na njima, a onda se ista pitanja
postavljaju i ostalim grupama, ako ele neto dodati ili imaju drugaiji stav.
[78]
[84]
Zakljuak:
Siromatvo je izraz koji oznaava nemogunost zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba,
odnosno nedostatak materijalnih sredstava nunih za odravanje ivota i zdravlja. Pojam
siromatva ukljuuje i stanje u kome je pojedina osoba u stanju zadovoljavati svoje osnovne
potrebe, ali ne i druge potrebe (higijena, obrazovanje, rekreacija i sl.) koje se smatraju dijelom
ivotnog standarda neke drave. U tom se sluaju govori o tzv. relativnom siromatvu.
dostojanstvo, koji je poguban za njihov fiziki i mentalni razvoj. Ne podrazumijeva razne
aktivnosti koje mogu obezbjeivati sticanje vjetina, dodatne prihode i sline aktivnosti koje
ne utjeu negativno na rast i razvoj djeteta ve ih ue odgovornosti, samostalnosti i sl.
Ovakav rad je direktno krenje djeijih prava za ije ispunjavanje su direktno odgovorne
dravne institucije. To je, prije svega, pravo na zatitu od svakog oblika ekonomske
eksploatacije koja je izriito zabranjena lanom 32. Meunarodne konvencije o pravima
djeteta. Ako drava na ovaj problem ne reagira adekvatno, indirektno se kre prava djeteta na
obrazovanje i ivotni standard.
injenica da su ova djeca nerijetko dio organiziranih lanaca, koji iskoritavaju djecu na
najbrutalniji nain, dodatno oteava pokuaje individualne pomoi i solidarisanja s djecom
koja ive i rade na ulici. Tu se pojavljuje dilema da li dajui novac i pomaui nekoj od te djece,
zapravo, pomaemo onima kojiih iskoritavaju i podravamo njihovo izrabljivanje. Ili treba
okrenuti glavu? Najea je reakcija odbijanje da se prui novana pomo, ali, kako smo vidjeli
u filmu, reakcije su esto brutalne i ukljuuju vrijeanje i fizike povrede.
besplatno kolovanje u osnovnokolskom sistemu su obaveze veine drava na svijetu, pa i
Bosne i Hercegovine, preuzete potpisivanjem meunarodnih konvencija kao to su Konvencija
o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima i Evropska socijalna povelja. Dakle, boriti se za
pravedne zakone, aktivistiki se ukljuiti u rjeavanje problema djece na ulici, djelovati
volonterski, podizati svijest o ovom problemu, ukazivati vladi i odgovornim institucijama na taj
problem je zapravo rjeenje dileme.
Aktivan pristup neke organizacije koja radi iskljuivo na ovom pitanju, uz punu panju
posveenu svim dimenzijama krada djece na ulici, moe ponuditi dobre rezultate. Centri za
zbrinjavanje ili dnevni boravak djece s ulice, poput onog u Tuzli ili Sarajevu, neka su od
malobrojnih mjesta na kojima ova djeca mogu da potrae i pronau pomo. Oni im pruaju
uslove za ostvarenje minimalnog ivotnog standarda: hranu, odjeu, higijenske potreptine i
obrazovanje.
Refleksija:

Moe li neko podijeliti s grupom najsnaniji doivljaj koji je imao/imala na ovoj
[79]
[85]
radionici?
ta smo nauili?
Zavrna aktivnost: 3-5

Svi stoje u krugu. Svako treba da se sjeti i kae ime jedne stvari koju imaju, razliite od one
koju su prethodni uesnici pomenuli, a koja predstavlja neto za to smatraju da je veini ljudi
na svijetu uskraena.
[80]
[86]
II SCENARIJ Dvoas: 90'

Materijali:
Radni list za edukatore/edukatorice: ivotne situacije

Radni list za edukatore/edukatorice: ivotne situacije - instrukcije
selotejp ili kreda
Radni list za sudionike/sudionice: Anna I
Radni list za sudionike/ sudionice: Anna II
Radni list za sudionike/ sudionice: Anna III
pribor za pisanje
ZUMIRAJ1:1:15
15
ZUMIRAJ
Prije poetka radionice
listalista
za edukatore/edukatorice
ivotne
Prije
radionice pripremiti
pripremitikartice
kartices radnog
s radnog
za edukatore/edukatorice
ivotne
situacije,isjei
isjeii iumnoiti
umnoitiuupotrebnom
potrebnombroju.
broju.Za
Zadetaljno
detaljnoobjanjenje
objanjenjevidjeti
vidjetiradni
radnilist.
list.
situacije,
Prostoriju treba prethodno
dada
je na
duinom
prostorije,
kredom
Prostoriju
prethodnopripremiti
pripremititako
tako
je sredini,
na sredini,
duinom
prostorije,
kredom
nacrtana
jedna
linija.
Klupe
i
ostali
inventar
treba
biti
prethodno
uklonjen,
kako
bi
bilo
nacrtana jedna linija. Klupe i ostali
bi bilo mjesta
mjesta
zapozicioniranje
pozicioniranjeuenika/uenica.
uenika/uenica.
za
Svise
seporedaju
poredajupo
po iscrtanoj
iscrtanoj liniji
liniji ii edukator/edukatorica svima nudi da biraju po jednu
Svi
jednu karticu
karticu
(sedamputa,
puta, za
za sedam etapa aktivnosti),
sadraj
(sedam
aktivnosti), kako
kako jejeopisano
opisanouuuputama.
uputama.Ne
Nesmiju
smijuitati
itati
sadraj
karticesve
svedok
dokne
nedobiju
dobijuinstrukciju
instrukcijuza
zato.
to.
kartice
Edukator/edukatoricaobjanjava
objanjavada
dase
se svi
svi nalaze
nalaze na
na istoj startnoj poziciji, kao to ljudska
Edukator/edukatorica
ljudska bia
bia
dolaze
na
svijet,
jednaki
u
dostojanstvu
i
pravima.
dolaze na svijet, jednaki u dostojanstvu i pravima.
Kadsu
susvi
svi izvukli
izvukli sedam listova/kartica i poredali se
Kad
se uuliniju,
liniju,edukator/edukatorica
edukator/edukatoricaobjanjava
objanjava
da nemaju
nemaju svi iste
proitati
razliite
upute
za razliit
tip kartica.
Svi moraju
da
iste kartice
karticei da
i daee
proitati
razliite
upute
za razliit
tip kartica.
Svi moraju
paljivo sluati
sluati i tek
s onima
kojekoje
dredre
u ruci,
tek tad
paljivo
tek kad
kadproita
proitaupute
uputeidentine
identine
s onima
u ruci,
tektrebaju
tad trebaju
postupitipo
po instrukciji.
instrukciji. Edukator/edukatorica
Edukator/edukatorica ita upute ss radnog
postupiti
radnoglista:
lista:IVOTNE
IVOTNESITUACIJE
SITUACIJE
INSTRUKCIJEpo
poredoslijedu.
redoslijedu.
INSTRUKCIJE
Na primjer, poinje
instrukcijom:
Roen/roena
si u dobrostojeoj
porodici,
s
Na
poinjes sprvom
prvom
instrukcijom:
Roen/roena
si u dobrostojeoj
porodici,
s
vlastitom kuom
kuom i dvoje
krae
pauze
proita
se uputa:
Ddva Ddva
vlastitom
dvojezaposlenih
zaposlenihroditelja.
roditelja.Nakon
Nakon
krae
pauze
proita
se uputa:
koraka naprijed.
naprijed. SAMO ONI KOJI
trebaju
napraviti
dvadva
koraka
prema
koraka
KOJIIMAJU
IMAJUBA
BATUTUFRAZU
FRAZU
trebaju
napraviti
koraka
prema
naprijed.
Zatim
ita
sljedeu
karticu
sa
brojem
1:
Roen/roena
si
u
prosjeno
siturianoj
naprijed. Zatim
sljedeu karticu sa brojem 1: Roen/roena si u prosjeno siturianoj
porodici (s
(s jednim
i posjeduje
manji
stan).
Uputa:
Ostaje
na istom
porodici
jednim roditeljem
roditeljemkoji
kojiradi
radi
i posjeduje
manji
stan).
Uputa:
Ostaje
na istom
mjestu. Na poetku
sporije
itati
i ponavljati,
dok sedok
svi ne
na
mjestu.
poetku sesemoda
modatreba
treba
sporije
itati
i ponavljati,
se naviknu
svi ne naviknu
na
kontekst. Ukoliko
nemanema
barembarem
3 metra 3ispred
i iza ispred
linije, zamolite
kontekst.
Ukolikou prostoriji
u prostoriji
metra
i iza linije, zamolite
sudionike/sudioniceda
daprave
pravemanje
manjekorake
korakeiliilistope
stopenaprijed
naprijedi inazad.
nazad.
sudionike/sudionice
Nakraju
krajuse
se proita
proita posljednja
posljednja instrukcija: SVE ENE DVA KORAKA
Na
KORAKA NAZAD.
NAZAD. Oekuje
Oekujese
seda
daima
ima
glasnihreakcija
reakcija i komentara; kad
zamoli
dada
pogledaju
glasnih
kad se
sesvi
svismire,
smire,edukator/edukatorica
edukator/edukatoricaihih
zamoli
pogledaju
svoje
krajnje
pozicije
u
odnosu
na
ostale
sudionike/sudionice.
svoje krajnje pozicije u odnosu na ostale sudionike/sudionice.
Diskusija: 15:
Kako su se osjeali oni koji su doli do vrha? Kako ste se osjeali dok ste ili prema
naprijed, dok su drugi zaostajali?
[87]
[81]
Kako su se osjeali oni koji su doli do dna ili blizu njega? Kako ste se osjeali dok su drugi
hitali prema naprijed, a vi ste stajali u mjestu ili nazadovali?
Na ta se odnosi startna linija? Jesmo li tamo jednaki?
Zato su ene otile 2 koraka nazad?
Kako se socijalni poloaj odraava na mogunosti uivanja ljudskih prava?
Trebamo li se zadovoljiti ovakvom situacijom?
Treba li se neto preduzeti? ta?
to bi zajednica mogla uiniti da bi se stvari promijenile nabolje?
Zakljuak:
Ljudska bia
Naroito
u dananje
doba,
drutvo
nas nas
vie vie
ui ui
bia jejelako
lakonavui
navuinananatjecanje.
natjecanje.
Naroito
u dananje
doba,
drutvo
laktanju, probijanje
uspjeha,
nego
suradnji,
solidarnosti
i
probijanje uuivotu,
ivotu,postizanju
postizanjuzamiljenih
zamiljenih
uspjeha,
nego
suradnji,
solidarnosti
i
uzajamnoj pomoi - zajednikom radu na postizanju kvalitetnijeg ivota za sve.
Linija sa koje
koje smo
smokrenuli
krenulipredstavlja
predstavljastartnu
startnupoziciju,
poziciju,odnosno
odnosnopotencijale
potencijales kojima
s kojimadolazimo
dolazimo
na ovaj
svijet.
Svi
se
mi
raamo
jednaki
po
dostojanstvu
i
pravima.
U
toku
ivota
ima
puno
ovaj svijet. Svi se mi raamo jednaki po dostojanstvu i pravima. U toku ivota ima puno
faktora koji utjeu na potpuno ili nedovoljno ostvarenje naih potencijala.
ene su
svijetu.
Zbog
prepreka
najrazliitije
prirode
sa sa
su najvea,
najvea,najbrojnija
najbrojnijaranjiva
ranjivagrupa
grupanana
svijetu.
Zbog
prepreka
najrazliitije
prirode
kojima se suoavaju, samo zato to
to su
su ene,
ene, dva
dva koraka
koraka nazad
nazadsu
sumoda
modaiipremalo.
premalo.Ekonomski
Ekonomski
i socijalni
poloaj
svakog
pojedinca
se
mijenjaju
tokom
ivota
iz
raznih
razloga,
ali
vrlo
mali mali
socijalni poloaj svakog pojedinca se mijenjaju tokom ivota iz raznih razloga, ali vrlo
broj onih koji
dna
drutvene
koji su
su roeni
roeniuusiromatvu
siromatvuimaju
imajupriliku
prilikudadaizau
izauizizzaaranog
zaaranogkruga
kruga
dna
drutvene
ljestvice. Ne mogu da ostvare svoje
svoje potencijale
potencijale kroz
kroz obrazovanje
obrazovanje -- jer
jernemaju
nemajumogunost
mogunostda
da
se koluju,
stoga
nemaju
mogunost
da
se
zaposle,
preivljavaju
u
loim
uvjetima,
njihova
koluju, stoga nemaju mogunost da se zaposle, preivljavaju u loim uvjetima, njihova
djeca ne mogu da se obrazuju, zaposle... i tako dalje.
Stanje socijalne
poticaj
i zai dravu,
sistem
u cjelini,
kao i za
socijalnenejednakosti
nejednakostitreba
trebabiti
biti
poticaj
za dravu,
sistem
u cjelini,
kaorazne
i za razne
organizacije i zajednice da
da djeluju
djeluju uu pravcu
pravcu ublaavanja
ublaavanjaprepreka
preprekaza
zaone
onekoje
kojenemaju
nemajujednake
jednake
mogunosti za razvoj i uivanje prava koja im pripadaju.
Ideja za
organizacije
ili organizacije
u BiH
kojekoje
se bave
za grupni
grupniprojekat:
projekat:Mapirati
Mapiratilokalne
lokalne
organizacije
ili organizacije
u BiH
se bave
pitanjem siromatva i socijalne inkluzije.
[82]
[88]
Projekcija filma ANNA 4

Diskusija: 10

Ko je glavni lik ovog filma? ta ona radi u filmu?
Moe li se to to joj se dogaa u ivotu nazvati dostojanstvenim?
Moete li se zamisliti u njenoj koi? Kako to izgleda?
Da li je vjeba koju smo radili prije filma imala utjecaj na va doivljaj filma? Kakav?
Zato?
Imajui u vidu vjebu koju smo danas radili, ta mislite da li je dobro dati novac djetetu
na ulici?
ZUMIRAJ 2: 20'
Formiraju se 3 male grupe. Svaka grupa dobija jednu verziju radnog lista za
sudionike/sudionice, AnnA (I, II ili III), i vrijeme da radi na njemu, 10 minuta. Nakon toga grupe
prezentiraju uraeno.
Diskusija:
Pitanja i odgovori sa radnih listova prvo ita grupa koja je radila na njima, a onda se ista
pitanja postave i ostalim sudionicima/sudionicama, ako ele neto dodati ili imaju drugaiji
stav.
[83]
[89]
Zakljuak:
Siromatvo je izraz koji oznaava nemogunost zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba,
odnosno nedostatak materijalnih sredstava nunih za odravanje ivota i zdravlja. Pojam
siromatva ukljuuje i stanje u kome je pojedina osoba u stanju zadovoljavati svoje osnovne
potrebe, ali ne i druge potrebe (higijena, obrazovanje, rekreacija i sl.) koje se smatraju dijelom
ivotnog standarda neke drave. U tom se sluaju govori o tzv. relativnom siromatvu.
dostojanstvo, koji je poguban za njihov fiziki i mentalni razvoj. Ne podrazumijeva razne
aktivnosti koje mogu obezbjeivati sticanje vjetina, dodatne prihode i sline aktivnosti koje
ne utjeu negativno na rast i razvoj djeteta ve ih ue odgovornosti, samostalnosti i sl.
Ovakav rad je direktno krenje djeijih prava za ije ispunjavanje su direktno odgovorne
dravne institucije. To je, prije svega, pravo na zatitu od svakog oblika ekonomske
eksploatacije koja je izriito zabranjena lanom 32. Meunarodne konvencije o pravima
djeteta. Ako drava na ovaj problem ne reagira adekvatno, indirektno se kre prava djeteta na
obrazovanje i ivotni standard.
injenica da su ova djeca nerijetko dio organiziranih lanaca, koji iskoritavaju djecu na
najbrutalniji nain, dodatno oteava pokuaje individualne pomoi i solidarisanja s djecom
koja ive i rade na ulici. Tu se pojavljuje dilema da li dajui novac i pomaui nekoj od te djece
zapravo pomaemo onima koji ih iskoritavaju i podravamo njihovo izrabljivanje. Ili treba
okrenuti glavu? Najea je reakcija odbijanje da se prui novana pomo, ali, kako smo vidjeli
u filmu, reakcije su esto brutalne i ukljuuju vrijeanje i fizike povrede.
besplatno kolovanje u osnovnokolskom sistemu su obaveze veine drava na svijetu pa i
Bosne i Hercegovine preuzete potpisivanjem meunarodnih konvencija kao to su Konvencija
o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima i Evropska socijalna povelja. Dakle. boriti se za
pravedne zakone, aktivistiki se ukljuiti u rjeavanje problema djece na ulici, djelovati
volonterski, podizati svijest o ovom problemu, ukazivati vladi i odgovornim institucijama na taj
problem je zapravo rjeenje dileme.
Aktivan pristup neke organizacije koja radi iskljuivo na ovom pitanju, uz punu panju
posveenu svim dimenzijama rada djece na ulici, moe da ponudi dobre rezultate. Centri za
zbrinjavanje ili dnevni boravak djece sa ulice, poput onog u Tuzli ili Sarajevu, neka su od
malobrojnih mjesta na kojima ova djeca mogu da potrae i pronau pomo. Oni im pruaju
uslove za ostvarenje minimalnog ivotnog standarda: hranu, odjeu, higijenske potreptine i
obrazovanje.
[84]
[90]
Zavrna aktivnost: 5
Svi stoje u krugu. Svako treba da se sjeti i kae ime jedne stvari koju imaju, razliite od one
koju su prethodni uesnici pomenuli, a koja predstavlja neto za to smatraju da je veini ljudi
na svijetu uskraena.
Refleksija 5:

Moe li nam neko podjeliti najsnaniji doivljaj koji je imao/imala na ovoj radionici?
ta smo nauili?
Moe li se ita od toga primjeniti u ivotu? Kako?
[85]
[91]
RADNI LIST ZA EDUKATORE/EDUKATORICE: IVOTNE SITUACIJE

Napomena: Na ovom radnom listu su poredane tzv. ivotne situacije. Prije poetka
radionice edukator/edukatorica ih treba pripremiti u potrebnom broju. U desnom uglu,
kolona osjenana sivom predstavlja broj koji oznaava koliko kopija svake kartice treba
napraviti kada je u razredu 25 uenika/uenica. Taj dio ne treba da doe u ruke polaznika
nego se treba ukloniti makazama da ih ne zbuni. Ukoliko je broj sudionika vei ili manji od 25,
treba se proporcionalno poveati odnosno smanjiti broj kartica. Lijevo su ivotne situacije,
koje nose brojeve od jedan do sedam. Kad se sijeku, treba ih sloiti u u sedam hrpica, tako to
e jedinice biti u jednoj, dvojke u drugoj, i tako dalje. Polaznicima treba nuditi da biraju po
jednu karticu od svake gomile. Kad biraju, kartice trebaju biti okrenute tekstom prema dolje.
Polaznici ne trebaju gledati sadraj prije no to se da instrukcija za to. Prvo se dijele kartice iz
gomile s brojem sedam, pa est, pa pet, sve do gomile s karticama s brojem jedan, koja u ruci
polaznika bude prva.
1. Roen/a si u dobrostojeoj porodici, s vlastitom kuom i dvoje zaposlenih roditelja.
1. Roen/ a si u prosjeno situiranoj porodici (s jednim roditeljem koji radi i ima manji stan).
13
1. Roen/ a si u siromanoj porodici s roditeljima bez stalnog posla i vlastitogstana.
2. Roen/ a si s dobrim zdravljem i bez teih oboljenja u toku djetinjstva.
15
2. Roen/ a si s krhkim zdravljem i nekoliko teih oboljenja u toku djetinjstva.
2. Roen/ a si s potekoama u razvoju.
3. Roen/ a si u planinskom selu.
3. Roen/ a si u nizinskom selu.
3. Roen/ a si u malom gradiu.
3. Roen/ a si u glavnom gradu.
4.U tvojoj mladosti se desio veliki zemljotres u tvom mjestu.
4. U tvojoj mladosti je u tvom mjestu izgraeno nekoliko tvornica koje zapoljavaju hiljade ljudi. Osnovan je i univerzitet.
4. U tvojoj mladosti se u tvom mjestu ivljenja nisu dogodile znaajne promjene.
16
5. Nakon zavretka kole si odmah nala/naao posao.
5.Nakon zavretka kole si u razumno kratkom roku nala/naao posao.
5. Nakon zavretka kole dugo vremena nisi mogao/mogla nai posao.
12
6. Ima primanja koja zadovoljavaju sve tvoje elje i elje lanova porodice.
6.Ima primanja koja zadovoljavaju tvoje potrebe i potrebe svih lanova porodice.
6. Ima primanja koja ne zadovoljavaju sve tvoje potrebe i potrebe svih lanova porodice.
7.Ima roditelje koje izdrava.
3
6
16
12
7. Izdrava odrasle lanove ue porodice i njihove porodice.
7. Nema naroite obaveze prema lanovima ue porodice.
[86]
[92]
RADNI LIST ZA EDUKATORE/EDUKATORICE: IVOTNE SITUACIJE - INSTRUKCIJE

1.Roen/a si u dobrostojeoj porodici, s vlastitom kuom i dvoje zaposlenih roditelja.
(dva koraka naprijed)
1.Roen/a si u prosjeno situiranoj porodici (s jednim roditeljem koji radi i posjeduje manji stan).
(ostaje na istom mjestu)
1.Roen/a si u siromanoj porodici s roditeljima bez stalnog posla i vlastitog stana.
(jedan korak nazad)
2.Roen/a si s dobrim zdravljem i bez teih oboljenja u toku djetinjstva.
(jedan korak naprijed)
2.Roen/a si s krhkim zdravljem i nekoliko teih oboljenja u toku djetinjstva.
(ostaje na istom mjestu)
2.Roen/a si s potekoama u razvoju.
(jedan korak nazad)
3. Roen/a si u planinskom selu.
(dva koraka nazad)
3.Roen/a si u nizinskom selu.
(jedan korak nazad)
3.Roen/a si u malom gradiu.
(ostaje na mjestu)
3.Roen/a si u glavnom gradu.
4.U tvojoj mladosti se desio veliki zemljotres u tvom mjestu.
(jedan korak nazad)
4. U tvojoj mladosti je u tvom mjestu izgraeno nekoliko tvornica koje zapoljavaju hiljade ljudi.
Osnovan je i univerzitet. (jedan korak naprijed)
4.U tvojoj mladosti se u tvom mjestu ivljenja nisu dogodile znaajne promjene.
(ostaje na mjestu)
5.Nakon zavretka kole si odmah nala/naao posao.
5.Nakon zavretka kole si u razumno kratkom roku nala/naao posao.
(ostaje na mjestu)
5.Nakon zavretka kole dugo vremena nisi mogao/mogla nai posao.
(dva koraka nazad)
5.Ima primanja koja zadovoljavaju sve tvoje elje i elje lanova porodice.
5.Ima primanja koja zadovoljavaju tvoje potrebe i potrebe svih lanova porodice.
(ostaje na mjestu)
5.Ima primanja koja ne zadovoljavaju sve tvoje potrebe i potrebe svih lanova porodice.
(jedan korak nazad)
[93]
[87]
6.Ima roditelje koje izdrava.

(jedan korak nazad)
7. Izdrava odrasle lanove ue porodice i njihove porodice. (dva koraka nazad)
7.Nema naroite obaveze prema lanovima ue porodice. (jedan korak naprijed)
SVE ENE DVA KORAKA NAZAD!
[88]
[94]
RADNI LIST ZA SUDIONIKE/SUDIONICE: ANNA I

Kad biste vi bili na njenom mjestu....
Koji bi bio va najvei strah?
ta biste realno mogli uiniti da promijenite svoj poloaj?
Na koje biste potekoe mogli naii?
Na koga se moete osloniti ili od koga moete potraiti pomo?
[89]
[95]
RADNI LIST ZA SUDIONIKE/SUDIONICE: ANNA II
Koja prava bi vam bila ugroena?
Kojim biste se institucijama/organizacijama/grupama mogli obratiti?
Na koje potekoe biste mogli naii kad se obraate za pomo, imajui u vidu va status?
ta je to siromatvo?
[90]
[96]
RADNI LIST ZA SUDIONIKE/CE: ANNA III
Pokuajte se sjetiti situacije kad ste vidjeli da neko dijete na ulici na neki nain pokuava
zaraditi novac. Kako najee ljudi reaguju na takvu djecu?
Znate li moda za korektniji nain da se na njih reaguje?
Kad uporedite ivotni standard koji trenutno imate, koja prava i privilegije imate u usporedbi s
Annom?
[91]
[97]
5. ZUMIRAJ UMREENOST
[98]
Mirza Alibegovi. Lanac solidarnosti. Elektrotehnika kola. Tuzla. Zumiraj prava 2012
[93]
[99]
Sharing is caring!
PRIPREMA:
INFORMACIJSKA PISMENOST
Vani pojmovi: internet/Mrea; informacijska pismenost, copyright, copyleft, otvorene

licence, slobodna kultura.
Cilj: Uputiti na odnose izmeu novih, digitalnih medija i umreene komunikacijske platforme
kojima korisnici, slobodno proizvodei i distribuirajui informacije, kreiraju i novi tip kulture.
Skrenuti panju na razlikovanje piraterije i slobodne kulture dijeljenja (digitalnih)
informacijskih sadraja. Razumjeti kako nova medijska, umreena kultura predstavlja novi
oblik pismenosti (govora, izraavanja) u 21. stoljeu, te kako se otvorenost komunikacije
nastoji regulirati (nadzirati, kontrolirati) aktualiziranjem rigidnih zakona iz domena
intelektualnog vlasnitva.
ta je informacijska pismenost?
Umreeni svijet tzv. postindustrijskog, informacijskog drutva konceptom informacijske
pismenosti nastoji definirati teorijski i praktini izgled kulture izraavanja za 21. stoljee.
Tradicionalno razumijevanje pismenosti kao skupa konanih, dovrenih vjetina u kontekstu
dananjeg umreenog, globalnog drutva naprosto vie nije prihvatljivo budui da
dinaminost, promjenjivost i interaktivnost suvremenog komunikacijskog okruenja zahtijeva
pristup uenju kao otvorenom procesu - to ujedno podrazumijeva i paradigmatski prijelaz sa
obrazovanja naklonjenom pasivnom i repetitivnom memorisanju injenica na uenje o tome
kako uiti. Upravo na tome se razumijeva da cjeloivotni karakter opismenjavanja
pretpostavlja kako konvencionalna, temeljna pismenost danas mora obuhvatiti iri aktualitet
novih kompetencija koje ukljuuju: kompjutersku (informatiku), medijsku, digitalnu, openito
informacijsku pismenost. Pismenost nove generacije stoga ne ini iskljuivo pomak ka
ovladavanju vjetinama upotrebe informacijsko-komunikacijske tehnologije, ve najprije
svijest o uenju kao kontinuitetu, nedovrenom procesu koje trai neprestano usavravanje i
razvijanje navika odnosno vjetina uenja u okruenju sloene informacijsko-komunikacijske
svakodnevnice u kojoj se usvajanje znanja ne dogaa vie iskljuivo u fizikoj ve i virtualnoj
stvarnosti koju kreiraju umreeni sadraji: informacijski izvori, alati i platforme kojima u prvi
plan dolazi socijalni karakter znanja.
Koncept pismenosti (kao i uobiajena javna predstava o tome) dijeli ljude na pismene i
nepismene premda pismenost podrazumijeva itav niz individualnih vjetina i sposobnosti,
od poetnikih preko intermedijarnih do naprednih. Kada je rije o pokuajima definiranja
informacijske pismenosti, primijetno je nepostojanje iskljuivo jedne, opeprihvaene
definicije obzirom da je rije o skupu razliitih kompetencija i vjetina koje podrazumijevaju
najprije prepoznavanje informacijske potrebe, te potom i sposobnost pronalaenja,
procjenjivanja i uinkovitog koritenja potrebne informacije.11 Rije je dakle o kvalitativnom
11
Informacijska kompetencija jedna je od intelektualnih sposobnosti vieg reda (uz analizu, sintezu,
konceptualizaciju, sistemsko miljenje, kritiko miljenje, istraivanje, metakogniciju), a definira se kao
[94]
[100]
pomaku kojim se prevashodno nastoje redefinirati kognitivne sposobnosti, ali i svijest da obilje
informacija samo po sebi ne kreira automatski informirano graanstvo. Drugim rijeima, za
drutvo znanja je nuno razvijanje i unapreivanje kapaciteta za uinkovito pronalaenje,
upotrebu i primjenu kvalitetnih, relevantnih i vjerodostojnih informacija.
Vidjeti prilog: Mitovi i injenice o informacijskoj pismenosti.
ta je umreenost?
Mrea kao otvoreni protokol za razmjenu informacija potencijalno vodi ka demokratizaciji
globalnog znanja. Kibernetski prostor (cyberspace) predstavlja prostor novih drutvenih
interakcija te kao takav ini svojevrstan produetak tradicionalne javne sfere, postaje
produetak civilnog drutva, prostor tzv. postcivilne medijacije. Globalna i decentrirana
priroda interneta stvara novo drutveno ozraje i novu koncepciju javnih prostora unutar
drutava irom svijeta. Iz tog razloga je potrebno najprije osavremeniti pristupe obrazovanju u
domenu informacijskog opismenjavanja za umreeno doba, razumijevajui na koji nain
korisnici Mree artikuliraju politiku njezine upotrebe. Neposrednost, kako pristupa tako i
paradigmatska osobenost nove informacijsko-komunikacijske tehnologije da omoguava
necenzuriranu proizvodnju i distribuciju mrenih sadraja, pretpostavlja razumijevanje
informacije kao esencijalnog oblika izraavanja intelektualnih sloboda. Problematika
pretraivanja, proizvodnje, upotrebe, upravljanja, organiziranja i distribucije informacija u
kontekstu globalne komunikacije i decentrirane prirode interneta stoga trai osvjetavanje u
domenu kibernetikih kategorija posebice zbog toga to je suvremena tehnologija
istovremeno orue irenja, ali i suavanja granica ljudskih sloboda i prava. Jedno od
uvrijeenih miljenja jeste da je internet javno dobro, slobodan prostor kome nema barijera
pristupa, u kome postoji jednakopravna konkurencija ideja, te odsustvo vladavine
autoriteta. Ipak, barijere pristupa informacijama na Mrei dijelimo na: a) fizike
(nepostojanje mrene infrastrukture); b) ograniavanje pristupa zbog idelokih (politikih ili
religijskih) razloga - direktno filtriranjem (blokiranjem) mrenog prometa ili indirektno
nadgledanjem (praenjem); c) nedovoljna podrka strategijama informatizacije i/ili nedovoljna
ekonomska ulaganja; d) komodifikacija informacija (pretvaranje u robu) tj. njihova
monetizacija (trgovanje informacijama); e) korporativizacija interneta! (komodifikacija
kulture/obrazovanja). Nesmetan protok informacija i znanja, naalost, nisu postale
civilizacijske tekovine. Paradoksalno, internet kao medij - premda potencijalno omoguava
stvaranje novih oblika komunikacije - takoer funkcinira i kao prostor suvremenog oblika
drutvenog iskljuivanja.12 Internet nisu stvorile velike kompanije, ve njegovi korisnici, zbog
sposobnost pronalaenja informacija za bolje razumijevanje nekog fenomena ili odreene situacije; sposobnost
razluivanja relevantnih podataka i raspoloivih informacija; takoer i sposobnost pronalaenja relacija meu
raznorodnim sadrajima podataka ili informacija. Vidjeti metodologiju Michael Eisenberga i Bob Berkowitza,
poznatiju pod imenom Big 6 (Velikih 6). Rije je o modelu za razvoj kompetencija u baratanju informacijama kroz
sistematini proces rjeavanja informacijskih problema, baziran na kritikom miljenju, a sastoji se slijedeih
koraka: 1. Definiranje zadatka; 2. Strategije traenja informacija; 3. Lokalizacija; 4. Upotreba informacija; 5.
Sinteza; 6. Evaluacija. Vidjeti vie: http://big6.com/pages/free-stuff.php
12
Digitalni jaz je sintagma kojom se objanjavaju nejednake mogunosti pristupa internetu u vezi sa opsegom
koritenja, vjetinama koritenja, drutvene podrke pri pomoi u koritenju interneta, kvaliteta mrene
infrastrukture itd. Nemaju svi pristup jednake mogunosti kada je u pitanju pristup internetu; digitalna
podijeljenost (jaz) prizma je kroz koju se reflektiraju sve druge nejednakosti: rasne, spolne, klasne, itd. Jaz koji se
[95]
[101]
ega je osiguravanje slobodnog pristupa informacijama u novom, globalnom informacijskom

poretku izuzetno vano mjesto za razvijanje politika drutvene ukljuenosti.13 Ovaj fokalni
socijalni diskurs informacijskog drutva, kojim se u prvi plan stavlja drutvena i etika priroda
informacija naspram praktine i ekonomske vrijednosti, predstavlja podruje interesa
informacijske etike, te ini elementarni preduvjet za razvijanje kritike informacijske
pismenosti. Demokratizacijom tehnologije suen je rascjep izmeu znanja i tehnikih
sposobnosti, usljed ega su fundamentalne karakteristike umreenog (digitalnog,
elektronskog) obrazovanja: otvorenost, interaktivnost, viralnost direktno povezane sa vanosti
razumijevanja problematike upravljanja intelektualnim vlasnitvom. Razvoj i ekspanzija
mrene tehnologije14 otvorile su nove horizonte produkcije, reprodukcije i razmjene
(digitalnog) sadraja. Korisnika proizvodnja i distribucija informacijskih resursa u
kiberprostoru postala je izazov tradicionalnoj, vlasnikoj ekonomiji budui da internet potie
autonomne, individualne odluke o kolektivnim akcijama za zajedniko dobro. Dijeljenje
(sharing), kooperativnost kolaborativnog i kolektivizam temeljna su obiljeja Pokreta za
slobodnu kulturu (Free Culture)15 koji se formirao kao odgovor na trine tendencije stvaranja
barijera slobodnom pristupu i dijeljenju kulture. Po prvi put u ljudskoj povijesti imamo
situaciju koja obeava mogunost odvajanja od stopedesetogodinjeg trenda pasivnog
konzumiranja (potronje) proizvoda tzv. industrijske informacijske ekonomije (masovnih
medija) budui da Mrea omoguava i potie stvaranje novih odnosa meu individuama i
njihovim informacijskim okruenjem kroz slobodnu proizvodnju i distribuciju informacija,
znanja i kulture kao zajednikog dobra (commons). Digitalna tranzicija predstavlja pomak sa
stvorio izmeu razvijenih zemalja i onih u razvoju, to se tie pristupa internetu, velik je i stalno se poveava.
Zemlje s malim prihodima ine 60% svjetske populacije, no imaju samo manje od 5% korisnika interneta. Vidjeti
ie na: www.zamirzine.net/drupal/ICT_Policy%20_knjiga%20zamir.doc
13
Pristup informacijama ne bi smio biti predmetom kako ideolokog, politikog i/ili religijskog cenzuriranja tako
ni predmetom komercijalnih pritisaka. Naime, veina obrazovnih djelatnika slijede iskljuivo menaderski pristup
prilikom uvoenja novih tehnologija u obrazovanje, premda kvaliteta nastavnog i obrazovnog procesa ne ovisi o
tome koristimo li tehnologiju ve o obrazovanju o moguim nainima (izborima) njezina slobodnog koritenja. Za
pomjeranje sa paradigme e-obrazovanja na tzv. c-obrazovanje (community learning) potreban je znatno vei
angaman nastavnog osoblja, neprestano usavravanje i osposobljavanje za migracije na otvorene, javno
dostupne, umreene tehnologije i alate. Umjesto pasivnog prihvaanja novina, nekritike nabavke komercijalnih,
dakle zatvorenih tehnolokih sistema, obrazovni bi se djelatnici trebali znaajnije angairati na kvalitativno
drugaijoj upotrebi suvremenih, otvorenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija (open source). Suvremeni
obrazovni sustavi se prilagoavaju promjenama uglavnom na dva naina: a) menaderski / podlonost
obrazovnih resursa logici trita (odluke o upotrebi odnosno nabavci novih tehnologija u obrazovanju naroito su
podlone utjecajima izvan obrazovne struke te se raunalni sustavi i softverski alati uglavnom odabiru daleko od
uionica i kola to vodi redukciji obrazovnih proizvoda na trinu robu; b) kritiki/umreeno (aktualizacija
socijalnih potencijala novih tehnologija za ukljanjanje komunikacijskih barijera, suavanje digitalnog jaza i
aktualiziranje odnosno promoviranje informacijskih i komunikacijskih prava korisnika. Iz tog je razloga od
izuzetnog znaaja osvjetavati nastavnike o mogunostima izravnijeg utjecaja (odozdo) na odabir tehnologija i
alata koje e se koristiti u nastavno-obrazovnom procesu.
14
Web 2.0. tehnologija nije nikakav softver, jo manje hardver, nikakav program, programski jezik, web dizajn,
ve dinamian prostor sakupljanja i uzajamnog poveanja kolektivne inteligencije dodavanjem vrijednosti od
strane korisnika kao aktivnih sudionika interaktivnog stvaranja i dijeljenja informacija (Wiki, blog, vlog, podcast,
drutvene mree, mreni servisi i aplikacije).
15
Pokret za Slobodnu kulturu se principijelno vee uz ime amerikog profesora prava Lawrencea Lessiga, a njegov
temeljni kredo proizilazi iz logike otvorenosti koju prua Mrea, omoguavajui kreativnost kroz slobodno
dijeljenje i modifikovanje (remiksovanje) sadraja kulture, te njihovog integriranja u vlastite informacijske
sadraje. Pokret za slobodnu kulturu se temelji na poticanju: 1. kreativnosti i inovativnosti; 2. slobodnog
izraavanja (pravo na slobodu govora, l. 19. Ope deklaracije UN-a); slobodnog pristupa informacijama i znanju;
4. graanskih sloboda;
[96]
[102]
tzv. Read-Only16 kulture karakteristine za 20. stoljee u kome se kreativnost pasivno

konzumirala na Read-Write kulturu koja predstavlja evoluciju njezina naina proizvodnje i
distribucije.17 Osnovno pravilo umreenosti je dakle razumijevanje Mree kao platforme kojoj
korisnici dodaju vrijednost interaktivnim stvaranjem, dopunjavanjem, modificiranjem i
prenoenjem informacijskih sadraja u suradnikom okruenju.18
Vidjeti prilog: Robert, Oluji. Slobodna kultura kao kultura napretka. Dostupno na:
http://www.zamirzine.net/spip.php?article5205
ta je copyright?
Svaki autorski zatien medij, bez obzira da li je rije o knjizi, filmu, pjesmi, kompjuterskoj igri
ili softverskom programu smatra se neijom intelektualnom svojinom (vlasnitvom). Zakon o
autorskom pravu (copyright) predstavlja oblik zatite autorskog djela kao jedinstvenog,
originalnog naina izraavanja neke ideje. Zadaa copyrighta je da garantira nosiocu autorskih
prava zatitu na odreen vremenski period odnosno kompenzaciju za autorski rad. Rije je o
zakonskom izrazu zatite moralnih i ekonomskih prava stvaratelja (autora) ali prava javnosti da
pristupe tim kreacijama. Naime, po isteku copyrighta (prava na kopiju)19 autorski zatieni
radovi prelaze u javnu domenu, drugim rijeima, postaju javno dobro kako bi prvobitna ideja
mogla biti ponovo zaeta, aktualizirana, uobliena u drugi, novi jedinstveni izraz. To je
preduvjet promicanja kreativnosti, irenja i primjene prolog znanja zarad opeg drutvenog
razvoja i napretka. Umnoavanje odnosno kopiranje je oduvijek bilo sredstvo prenoenja
informacija i znanja. Upravo je zahvaljujui kopiranju (na razliitim medijima) omogueno
uenje kroz vrijeme i prostor. Ipak, od prvobitnih 14 godina trajanja zatite autorskog djela,
zatita autorskog prava se danas produila na cijeli ivotni vijek autora, te 70. godina od
njegove/njezine smrti. Na taj nain djela koja su danas zatiena autorskim pravima nee prei
u javnu domenu (postati javno dobro) za nekoliko slijedeih generacija.20 Digitalno, umreeno
doba je radikalno izmjenilo ne samo stavove u vezi sa problematikom copyrighta ve ukazalo
na kako je iznimno naruen balans izmeu dvaju legitimnih interesa (sa jedne strane autora i
sa druge strane javnosti) da uivaju prava pretpostavljena zakonom. Naime insistiranje na
16
R/O (Read-Only) kultura predstavlja oblik pasivne interakcije sa kulturnim proizvodima, te se u tom smislu
govori o sputanju kulture odozgo prema dole.
17
R/W (Read-Write) kulturu je stvorila Mrea kao medij povezivanja, razmjene, ukljuivanja, angairanja
interaktivnih tehnologija koje potiu ukljuivanje u kreiranje, ali i rekreiranje (remiksovanje) kulturnih dobara.
18
Temeljna promjena koju potie Mrea i otvorena informacijsko-komunikacijska tehnologija jeste organizacijski
obrat tj. mogunost decentraliziranog i dehijerarhiziranog organiziranja nevlasnike, neprofitne proizvodnje
informacija, znanja, kulture. Raunar je difuzan fiziki kapital i vlasnitvo korisnika Mree to omoguava
netrinu proizvodnju, te stvaranje neprofitnih oblika komunikacije (mobilni telefoni, skeneri, kamere, laptopi,
kao dijelovi Mree omoguavaju trenutanu, globalnu transmisiju svega to vidimo, znamo, mislimo).
19
Pojam copyright se odnosi na pravo da vlasnik odreene inetelektualne svojine odlui o tome ko ima pravo na
kopiju (copyright). Vano je naglasiti da autorsko pravo ne titi ideju, nego nain izraavanja te ideje. Razlikujemo
dvije vrste prava koja se vezuju uz Zakon o autorskom pravu: a) moralna prava autora da mu se priznaje
autorstvo odnosno dopusti da poduzme akcije u vezi sa ouvanjem osobne veze izmeu sebe i svoga rada (djela);
b) ekonomska prava koja omoguavaju vlasniku autorskog djela da trai i dobije naknadu za koritenje
njegovog/njezinog djela.
20
Drugim rijeima, gotovo itava kultura 20. stoljea dri se pod katancem budui da copyright prijei slobodnu
upotrebu i rekreiranje proizvoda kulture bez odobrenja nositelja autorskog prava (autora, izdavaa) te se na taj
nain onemoguava slobodno cirkuliranje znanja koje postaje monopolizirano od strane velikih izdavakih
kompanija.
[97]
[103]
primjeni rigidnih zakona o intelektualnom vlasnitvu stvaraju se ogranienja koritenja

kulturnih dobara, drugim rijeima, uspostavlja se stroga zakonodavna kontrola i nadzor kako
ljudi koriste kulturne sadraje, posebice na Mrei ija logika otvorenosti direktno podriva
uspostavljene mehanizme zatite autorskog djela. Slobodna razmjena mrenih sadraja
(digitalnih informacija) putem interneta njegove korisnike pretvara u prekrioce zakona,
kriminalizirajui prakse slobodne komunikacije. Iz tog razloga problematika copyrighta postaje
jedno od kljunih mjesta za razumijevanje napetosti izmeu slobodne upotrebe Mree kao
tehnologije demokratizacije znanja i monopolizacije informacija i znanja posredstvom sve
rigidnijih mehanizama zatite intelektualnog vlasnitva zbog ega informacija, kultura, znanje
postaju privilegija onih koji to sebi mogu priutiti. Paradoksalno, premda je danas dostupnost
duhovnog naslijea ovjeanstva, zajednikog vlasnitva, zajednikog informacijskog dobra,
vie nego ikada ranije, realnost koju omoguavaju otvorene komunikacijske platforme,
demokratizacijski potencijali globalne informacijske autoceste se ne vezuju za promoviranje
i osiguravanje slobodne razmjene informacija ve najee bivaju osujeeni od strane
drutvenih struktura (korporacije, medijski konglomerati, vlade) koje uspostavljaju sve
rigidnije politike ograniavanja pristupa informacijama. Drugim rijeima svaka slobodna
(neodobrena) distribucija autorski zatienih djela na Mrei oznaena je kao nelegalna
aktivnost. Uspostavljanje kontrole nad kulturnim dobrima se tako manifestuje kroz sve
rigidnije zagovaranje agresivne industrije zatite autorskih prava, koja pod okriljem copyrighta,
monopolizira distribuciju nematerijalne, intelektualne svojine na koju izvjesna prava polae i
javnost. Naime, kulturna je industrija obiljeena stavljanjem van zakona svakog
neautorizovanog pristupa sadrajima koje ima u posjedu kako bi zadrala dominaciju i globalni
uticaj ime se sloboda proizvodnje informacija, znanja i kulture sistematski podriva.
Vidjeti prilog : Mitovi i injenice o Mrei kao javnoj domeni.

ta je copyleft?
Ideja copylefta je zaeta jo sedamdesetih godina prolog stoljea od strane Richarda

Stallmana, amerikog programera i aktiviste Fondacije za slobodni softver. Slobodni softver
predstavlja softver koji potuje slobodu korisnika omoguavajui slobodu koritenja,
umnoavanja i/ili distribuiranja izvornog programskog koda (source code), ali takoer i
slobodu njegovog modificiranja (reprogramiranja). Kako bi sprijeio da slobodni softver
jednostavno bude preuzet tj. iskoriten od strane softverskih korporacija Richard Stallman je
njegovo znaenje precizirao dokumentom pod nazivom GNU General Public License (GNU
Opa javna licenca) koji jami slobodu razmjene i mijenjanja izvornih programa.
Copyleft je popularni naziv za GPL licencu koja utvruje vlasnitvo, identificira autora i
doputa upotrebu, (re)distribuciju originalnog digitalnog sadraja (softvera, teksta, videorada
u elektronskom obliku) ili pak fizikog djela (tampani tekst). Rije je dakle o praksi koja
doputa izmjenu djela i distribuciju njegove izmijenjene verzije pod uvjetom da i ona takoer
bude copyleftovana. Na ovaj nain je izbjegnuta opasnost od individualnog licenciranja
(patentiranja, pretvaranja u privatno vlasnitvo)21 zbog ega se moe zakljuiti kako copyleft
21
Cilj GNU projekta je da svim korisnicima osigura pravo da distribuiraju i mijenjaju izvorni kod, a razlog zbog koje
GNU softver nije puten u javnu domenu bez vlastite licence jeste taj to je javno dostupne sadraje, koje je
mogue slobodno razmjenjivati i modificirati, isto tako mogue i pretvoriti u vlasnitvo tj. staviti pod reim
copyrighta.
[98]
[104]
praksa na taj nain uklanja ogranienja koja ustanovaljavaju tradicionalna autorska prava
(copyright) budui da naknadne kreacije (modifikacije) izvornog djela ostaju i dalje slobodne
za nove korisnike.22
Drugim rijeima, samo autor moe polagati pravo na originalno djelo, ali bilo ko ima slobodu
da ga promijeni uz uvjet da navede autora originalnog djela i da pristane da promijenjena
verzija takoer bude pod Opom javnom (copyleft) licencom. Richard Stallman copyleft naziva
pragmatinim idealizmom, te kako sam istie u svojim tekstovima i nastupima, ideja copylefta
je utemeljena na principima koji streme idealistikom cilju: irenju slobode i suradnje. Copyleft
prakse predstavljaju izravno suprotstavljanje vlasnikom softveru koji zabranjuje bilo kakvu
vrstu nevlasnike kooperativnosti kada je u pitanju pristup izvornom kodu, te nam ukazuju na
problematiku uzajamne povezanosti tehnologije, trita i zakonodavstva. Pokret za slobodan
softver (Free Software Movement) okupljen oko ideje slobode, izraz je nepristajanja na cinini
stav okoline koja u profitu vidi jedini ideal te je zbog toga, kada se govori o slobodnom
softveru, najbolje izbjegavati upotrebljavanje izraza poput "darovati" ili "besplatno", zato to
takvi izrazi daju naslutiti da je rije o cijeni, a ne o slobodi.23
Vidjeti prilog : Ba! Kao?... (autorski lanak).
22
etiri vrste sloboda za korisnike softvera definirane Opom javnom licencom (General Public License): a)
sloboda 0 (sloboda pokretanja programa, u bilo koje svrhe; b) sloboda 1 (sloboda prouavanja rada programa i
prilagodbe istog vaim potrebama; preduvjet za to je mogunost pristupa izvornom kodu); c) sloboda 2 (sloboda
distribuiranja presnimaka, da biste mogli pomoi svomu blinjemu); sloboda 3 (sloboda poboljavanja programa i
ustupanje vaih poboljanja javnosti, za blagodat cijele zajednice. Preduvjet za to je mogunost pristupa
izvornom kodu). Vidjeti: Definicija slobodnog softvera. / GNU Project. Free Software Foundation. Dostupno na:
http://www.gnu.org/philosophy/free-sw.hr.html (22.01.2011.)
23
"Slobodni softver" je stvar slobode, a ne cijene. Za razumijevanje tog pojma, rije slobodan treba
razumijevati u kontekstu "slobode govora", a ne u smislu "slobodnog (besplatnog) piva". Vidjeti: Definicija
slobodnog softvera. / GNU Project. Free Software Foundation. Dostupno na:
http://www.gnu.org/philosophy/free-sw.hr.html (22.01.2011.)
[99]
[105]
PRILOG: BA! KAO?...

Prilog : BA! KAO?...
Ne postoji vlasnitvo,
intelektualno
vlasnitvo,
ali postoji intelektualna odgovornost.
Ne postoji intelektualno
ali postoji
intelektualnaodgovornost.
Jean-Luc Godard
Jean-Luc Godard
21. marta, nekako s proljea, konano emo svi moi bez straha otvoriti prozore u svojim
uionicama, bez straha pokazati svoje Windowse, mahnuti krivdi, narugati se slobodi i
pustiti obrazovanju da, suvereno i inovativno, nadasve, licencirano potee iz kolskih
klupa u svijet nesluenih, virtualnih integracija. Zajedno sa tri stotine partnera irom BiH,
Microsoft preuzima starateljstvo i njegu nad informacijskom pismenou nae djece,
operativnim sporazumom neobligacione, simboline vrijednosti, predat emo budunost
u ruke onima koji znaju ta je za nas najbolje. Posebne cijene, za posebnu dravu. Tako
dareljivo, tako paljivo, tako odgovorno. Pola miliona dolara donatorskog ulaganja, za
generacije iste licencirane dobiti.
Ima se, moe se.
se. BiH
BiH je
je najprosperitetnija
najprosperitetnijazemlja
zemljaJugoistone
JugoistoneEvrope.
Evrope.Budetski
Budetskisuficit
suficitjeje
toliki da
par
miliona
maraka
na
konto
legalne
upotrebe
korporativnih
softverskih
da par miliona maraka na konto legalne upotrebe korporativnih softverskih
proizvoda predstavlja
u odnosu
na mogunosti
alociranja
novca poreskih
predstavljasitnicu
sitnicu
u odnosu
na mogunosti
alociranja
novca poreskih
obveznika za
osuvremenjene,
informatizirane,
uilima
i tehnologijama
zanae
naeionako
ionako
osuvremenjene,
informatizirane,
uilima
i tehnologijama
opskrbljene kabinete,
kadrovima
profilirane
i
kompetencijama
prezasiene
kole, kole,
kabinete, kadrovima profilirane i kompetencijama prezasiene
institute, univerzitete pod jednim krovom. Pozitivna
Pozitivna iskustva
iskustva irom
irom svijeta
svijeta nam
nam daju
daju za
za
pravo da
nene
mari
za profit,
naprotiv,
da konstatujemo
konstatujemokako
kakoMicrosoft
Microsoftkorporacija
korporacijanimalo
nimalo
mari
za profit,
naprotiv,
ba poput
svakog
velikog
oca
ona
daruje,
nesebino
i
pravedno.
Mladi
strunjaci
i
poput svakog velikog oca ona daruje, nesebino i pravedno. Mladi strunjaci
i
perspektivni budui
kako
e e
veve
sutra
biti biti
budui kadrovi
kadrovikonano
konanomogu
moguodahnuti
odahnutii vjerovati
i vjerovati
kako
sutra
konkurentni da svoja digitalna
digitalna iskustva
iskustva ii(sa)znanja,
(sa)znanja,puni
punisamopouzdanja,
samopouzdanja,kao
kaoneotuive
neotuive
strateke vjetine,
izvedu
van
granica
svoje
domovine.
Vlasnitvo
nad
budunou
je je
vjetine, izvedu van granica svoje domovine. Vlasnitvo nad budunou
zagarantirano, sve zato
neke
razvijene
zato jer
jersmo
smoznali
znalipametno
pametnoulagati.
ulagati.Dok
Doksususesetamo
tamo
neke
razvijene
zemlje daleke Evrope drznule osmjeliti i tedjeti na operativnim sistemima otvorenog i/ili
slobodnog koda, uvodei
uvodei besplatne
besplatne softverske
softverske alternative,
alternative,mi
mismo
smoimali
imalilidere
liderekoji
kojimisle
misle
na ovjeka:
prozore,
jer ste
vi iih
platili.
MS
ovjeka:slobodno
slobodnootvorite
otvorite
prozore,
jer ihste
vi i ivjelo
platili. besplatno
ivjelo besplatno
MS
obrazovanje.
Jasno je da cijeli svijet
svijet ne
ne moe
moe biti
biti uu krivu.
krivu. Sve
Sveto
tojejedobro
dobrodolo
dolojejepreko
prekokapija
kapija(gates)
(gates)
vlasnikog rauna
(bill).
to
je
softver
zatvoreniji
to
je
sigurnost
vea.
A
mlade
ljude
ne ne
rauna (bill). to je softver zatvoreniji to je sigurnost vea. A mlade ljude
treba izlagati riziku
kiberprostora
riziku slobode,
slobode,mogli
moglibi,
bi,ne
nedaj
dajim
imBoe,
Boe,otkriti
otkritiu ubespuima
bespuima
kiberprostora
da vlasniki operativni
operativni sistemi
sistemidaju
dajuonoliko
onolikoslobode
slobodekoliko
kolikoodrede
odredenjihovi
njihovitvorci,
tvorci,a svaki
a svaki
viak slobode
je
teret
ko
bi
jo
imao
srca
takvim
triarijama
dodatno
zamarati
iste
i i
slobode je teret ko bi jo imao srca takvim triarijama dodatno zamarati iste
netaknute mozgove.
Pa ko
pridike
bradonje
Stallmana
(tvorca
slobodnog
softvera;
GNUGNU
ko bibijo
joonda
ondasluao
sluao
pridike
bradonje
Stallmana
(tvorca
slobodnog
softvera;
operativnih programa)
tvrditvrdi
kako kako
upotreba
vlasnikog
softvera iznevjerava
programa)kojikoji
upotreba
vlasnikog
softvera iznevjerava
fundamentalna naela
uenje
i uzajamno
pomaganje
(kako(kako
naelaobrazovanja:
obrazovanja:zajedniko
zajedniko
uenje
i uzajamno
pomaganje
bismo sutra
ljudi,
boljibolji
graani).
Naime,
izvorniizvorni
softverski
kod slobodnog
sutrabili
bilibolji
bolji
ljudi,
graani).
Naime,
softverski
kod slobodnog
softvera nije zabranjeno kopirati, umnoavati, distribuirati, modifikovati.
[100]
[106]
Naprotiv, upotrebom slobodnog softvera zapoinje prva lekcija graanskog odgoja:

sharingiscaring. Slobodan pristup informacijama i sloboda dijeljenja zajednikog znanja
koju omoguava slobodan softver podrava temeljnu (socijalnu) misiju obrazovanja te je
svako pristajanje na ogranienja, zabrane, licence i sl. restrikcije, koje zajedno u paketu
dolaze sa svakim ekskluzivno vlasnikim proizvodom, obrnuto proporcijalno ciljevima
obrazovanja.
Slobodni softver omoguava korisnicima da prakticiraju kooperativnost, daje priliku
svakoj koli da legalno kopira i redistribuira operativne sisteme bez ikakvih materijalnih
ulaganja, ali to su jo uvijek trivijalni razlozi zbog kojih bi kole uvaavale ovu injenicu.
Uiti ake koritenju slobodnog softvera jednako je poduavanju recikliranja. A graanin
koji e sutra biti kadar da reciklira, nee biti lojalan i odriv potroa. I tu se pria
zavrava. Obrazovanje za drutvo znanja treba ovisnike (o proizvodima masovne
kulture, o autoritetima, o licencama, o operativnim sistemima), a boljeg naina za
stvaranje informatike ovisnosti nema do injekcije MS Office-a u najranijoj dobi, vano
je pozdraviti vakcine koje nam sporazumno, na obostrano zadovoljstvo, doniraju
njezini tvorci.
Poduavati i obrazovati za aktivno ukljuivanje u umreeno drutvo, najprije znai
uenicima i studentima objasniti kako otvorenost interneta kao i njegovih
kolaborativnih, interaktivnih, do-it-yourself web 2.0. alata proizilazi iz temeljnog
obiljeja slobodnog softvera: mogunosti da se informacije slobodno (bez restrikcija)
modifikuju, dorauju, unapreuju, distribuiraju i koriste. Stoga izjave ministra
obrazovanja i nauke Federacije BiH i njihovog stratekog partnera Microsofta kako
potpisivanje
Sporazuma
o
obrazovnoj
suradnji
(http://www.sarajevox.com/vijesti/bih/microsoft-podrzava-pojacanu-inspekciju-legalnostisoftvera/120321062) ima za cilj uvoenje savremenih tehnologija i inovativnih pristupa
obrazovnom procesu, nisu nita drugo do cinino paradiranje floskulama kako e
korporativna logika i zatvorene, licencirane platforme pomoi opismenjavanju za
digitalno doba, te poveati obime online uenja. Ta duebrinika potvrda spremnosti
vlade i korporacija da nas zatite od kriminalne prirode digitalne tehnologije koja ima
nezgodnu, udljivu osobinu da se jednostavno i lako umnoava i dijeli, zapravo je
dijametralno suprotna inherentnoj logici mrene komunikacije poticanju kolaborativne
pismenosti koritenjem tehnologija i alata koje ne ugroavaju slobodu njezinih korisnika.
Naime, tek koritenjem slobodnog softvera nastavnici dobijaju mogunost da bez
opasnosti od krenja autorskog prava dijele svojim uenicima kopije programa koje
koriste u uionicama kako bi ih mogli slobodno, legalno upotrebljavati za uenje u svojim
domovima. Sa slobodnim softverom, kopiranje se doputa i ohrabruje, potie slobodan
pristup informacijama, znanje slobodno dijeli. Nasuprot tome, sve to uenici otkriju,
usvoje i poele primijeniti i aktualizirati u svom ivotu izvan obrazovne institucije i
njezinih licenciranih softverskih pomagala, moi e odista i upotrijebiti tek onda ako im
roditelji budu mogli priutiti kupovinu Microsoftovih aplikacija za participaciju u
globalnom, mrenom okruenju (bezbeli, na nekom od tandova na putu od kole do
kue). I tako se krug zatvara, ironijom piratskog ivljenja.
A sve to uz podrku inovativnog, korporativnog obrazovanja. I dakako inspektora, koji e
vam potom dodijeliti orden obrazovne izvrsnosti.
[107]
to manje dijelim, to vie plaam. to vie plaam, to vie vrijedim. to vie vrijedim, to
sam vei autoritet. to sam vei autoritet i mo mi je vea: mo naginje korupciji, a
apsolutna mo apsolutno korumpira.*
Drugim rijeima, tako postajem filantrop, ba kao Bill Gates.
Autor: Mario Hibert
* Izreka John Emerich Edward Dalberg Actona. Izvor: The Phrase Finder. Dostupno na:
* Izreka John Emerich Edward Dalberg Actona. Izvor: The Phrase Finder. Dostupno na:
http://www.phrases.org.uk/meanings/absolute-power-corrupts-absolutely.html
http://www.phrases.org.uk/meanings/absolute-power-corrupts-absolutely.html
[108]
ta je Creative Commons?
Upotreba suvremene digitalne, umreene tehnologije revolucionalizirala je naine stvaranja,
proizvodnje, distribucije i upotrebe sadraja kulture. Sa druge strane, rigidnost copyright
reima na Mrei stvara ozraje u kojem se koe ili pak u potpunosti blokiraju inovativnost i
kreativnost njezinih korisnika - premda priroda Mree i novih medija upravo potie slobodno
koritenje, preradu (modifikaciju, rearaniranje, remiksovanje) i razmjenu mrenih sadraja.
Ova paradoksalna situacija vodi ka sve uestalijem sluajnom ili pak namjernom krenju
autorskih prava. Zbog toga je od izuzetnog znaaja osvijestiti vanost upotrebe tzv. otvorenih
licenci za slobodnu razmjenu i dijeljenje mrenih sadraja. Naime, sve to se nae (uploaduje)
na Mreu po automatizmu jeste zatieno autorskim pravom ukoliko djelo nije drugaije
oznaeno.24 Inspiriran GNU projektom slobodnog softvera odnosno copylet licenciranjem,
2002. godine su kreirane tzv. Creative Commons (CC) licence koje autorima omoguavaju da
objavljuju digitalne sadraje na Mrei pod uvjetima koji ele, a da pri tome zadre prava koja
im pripadaju.
Crative Commons je zapravo naziv uvjeta koritenja digitalnih sadraja koji se pojavljuju na
Mrei, te za razliku od Ope javne licence koja se uglavnom koristi za licenciranje softverskih
aplikacija, koristi za razliite vrste stvaralakih sadraja (tekst, muziku, fotografiju, film, video,
dizajn itd.) Rije je o tzv. prijelazu sa All Rights Reserved copyright reima na Some Rights
Reserved budui da autoru sadraja daje mogunost da eksplicitno definira eljeni nain
upotrebe djela. Ova otvorena licenca nije u kontradikciji sa autorskim pravom ve omoguava
stvaranje online sadraja (izvora) koje je mogue legalno preuzimati, kopirati, mijenjati i
iznova koristiti budui da autor sam odreuje obim i nain upotrebe svoga djela. CC licence
imaju za cilj proirenje prostora za razmjenu i stvaranje digitalnih materijala te njihovu
dostupnost u javnoj domeni. Creative Commons licence su mainski itljive (informacija o vrsti
licence moe biti identifikovana od strane trailica), jednostavne su za razumijevanje (ne treba
biti pravnik da bi ih se upotrebljavalo budui da su ih osmislili i evaluirali pravnici25), a kako bi
CC licence bile razumljive svim korisnicima u svijetu (bez obzira na jezik kojim govore) svaki
uvjet koritenja predstavljen je karakteristinim simbolom.
Vidjeti prilog: Mitovi i injenice o otvorenom licenciranju
ta initi?
Nove mogunosti inkluzije utemeljuju se na umreenoj tehnologiji i drutvenim vrijednostima
kibernetskog prostora. Umreena ekonomija se temelji na informacijskim i komunikacijskim
pravima korisnika da u ambijentu participatorne kulture novih medija kolaborativno kreiraju
zajednika kulturna dobra te na taj nain unapreuju socijalni diskurs, suavaju socijalni
24
Sve to postavite na Mreu (predavanja, testove, eseje, seminare, PP prezentacije, crtee, filmove npr. nastale
u nastavnom procesu) nije dozvoljeno slobodno dijeliti niti mijenjati ukoliko nije oznaeno tzv. open content
licencom.
25
Creative Commons (zajedniko kreativno dobro, skraeno CC) amerika je neprofitna organizacija koja prua
sveobuhvatna rjeenja za licenciranje autorskih djela kao javno dostupnih i otvorenih sadraja. Osnovana je 2001.
godine, a za to je najzaslunji ameriki akademac Lawrence Lessig. Na Mrei je preko 160 mil. CC objekata (pola
od toga su fotografije dostupne na Flickru).
[103]
[109]
(digitalni) jaz koji proizvodi logika trita, promoviraju jednakopravnost pristupa

informacijama, te u konanici doprinose kreiranju novog sustava vrijednosti praksama tzv.
ekonomije darivanja. Mrea omoguava netrinu proizvodnju, stvara i potie neprofitne
oblike komunikacije to u konanici vodi ka oblikovanju novih vidova kulturne proizvodnje
(kulturne reprodukcije, transmisije).
Umreena kultura koju na otvorenom internetu stvara Y generacija26 (generacija koja
intenzivno iskoritava potencijale umreenih medija, koja u najveoj mjeri aktualizira nove
oblike drutvenih praksi) zahtijeva ne samo razumijevanje Mree kao platforme ve i
angairanje svijesti o mehanizmima i ulozi razmjene informacija, kulture i znanja. Generiranje
znanja prema naelu slobodnog pristupa i dijeljenja uvjetovalo je vanost propitivanja
tradicionalnih pojmova autorstva i intelektualnog vlasnitva.
injenice koje ukazuju na potencijale demokratizacije znanja dijeljenjem mrenih resursa ne
samo da insistiraju na znaaju stvaranja novih oblika solidarnosti (povezivanje ljudi,
udruivanje, kolaborativni rad) ve pokazuju kako proizvodnja informacijskih i kulturnih
dobara ne mora nuno biti uvjetovana signalima trita niti menaderski (hijerarhijski)
(na)voena odozgo tj. da ve postoji razvijen (copyleft) instrumentarij koji osigurava da
suradnja pri proizvodnji i distribuciji informacija ostane kontrolirana od strane njezinih
stvaratelja. Sistem licenciranja koji ohrabruje dijeljenje proizvoda kulture (informacija, znanja)
potie njezino (re)kreiranje namjesto pasivnog konzumiranja.27
Otvoreni obrazovni resursi / Open Educational Resources

Kao zvanini termin OER (Open Educational Resources) je usvojen 2002. godine na sastanku
UNESCO-a na kojem su uesnici izrazili elju za zajednikim kreiranjem univerzalno dostupnih
edukacijskih resursa za itavo ovjeanstvo kao i nadu da e otvoreni izvori u budunosti
mobilizirati cjelokupnu svjetsku zajednicu edukatora. Otvoreni obrazovni resursi jesu resursi
za uenje i istraivanje dostupni u javnoj domeni ili objavljeni pod otvorenom licencom koja
dozvoljava njihovo slobodno koritenje. Rije je o terminu kojim se najizravnije opisuje pomak
ka otvorenom diseminiranju, koritenju i adaptiranju obrazovnih resursa uz pomo
informacijsko-komunikacijske tehnologije od strane korisnike zajednice za realizaciju
neprofitnih ciljeva.
Vidjeti: Open Educational Resources. Dostupno na:

http://www.oercommons.org/
26
Za generaciju Y, ili skraeno Gen Y, u anglosaksonskom svijetu se koriste i nazivi Millennials, Net Generation,
Echo Boomers, iGeneration i Google generation, dok se kod nas koriste nazivi Internet generacija, net generacija,
generacija Y i cyber generacija.
27
Otvoreno licenciranje potie: kolaborativnost, poveava domet nekog rada (sadraja), ubrzava stvaranje tj.
generiranje novih obrazovnih materijala, smanjuje trokove njihova nastajanja, omoguava bolju iskoritenost
javno finansiranih projekata, daje novu vrijednost (kvalitetu) starim informacijskim izvorima, osigurava pravnu
jasnou i reducira administraciju.
[104]
[110]
PRILOG: MITOVI I INJENICE O UMREENOJ KULTURI
PRILOG: MITOVI I INJENICE O UMREENOJ KULTURI

MIT 1: Informacijska pismenost je sinonim za informatiku pismenost.
INJENICA: Bibliotekari i informacijski strunjaci ve decenijama ulau izuzetno

velike napore kako bi objasnili kako je informacijska pismenost pojam
interdisciplinarnog karaktera te da je ovaj generiki pojam, koji ukazuje na itav
niz metakompetencija, pogreno reducirati na jedno od razliitih vrsnih pojmova
sa djelimino istim zajednikim sadrajem poput: kompjuterska (raunalna,
informatika), medijska, digitalna pismenost.
MIT 2: Informacijska pismenost se iskljuivo tie tehnikih sposobnosti i vjetina

baratanja informacijama, njihovim organiziranjem i upravljanjem.
INJENICA: Informacijski pismena osoba razumije veinu ekonomskih, pravnih i

drutvenih pitanja iz domene koritenja informacija te informacije koristi u
skladu s naelima prava i etike. Drugim rijeima, informacijska etika kao podruje
primijenjene etike pretpostavlja izuavanje etikih teorija i naina njihovog
ukljuivanja u probleme drutveno odgovorne proizvodnje, organiziranja,
upravljanja, distribuiranja, interpretiranja i pristupa informacijama.
MIT 3: Sve to pronaem na Mrei slobodno mogu preuzimati, preraivati,

distribuirati.
INJENICA: Kiberprostor ne podrazumijeva da sve to se moe pronai na Mrei

automatski pretpostavlja javno dobro. Naime, slobodno dostupno ne implicira
automatski slobodu koritenja (preuzimanja, modificiranja i distribuiranja).
Vidjeti: Zakon o autorskom pravu, copyright.
Mit 4: Sve to je objavljeno (uploadovano) na internet automatski biva

okarakterizirano kao all rights reserved odnosno tretirano kao autorski zatieno
djelo.
INJENICA: Da, ukoliko nije oznaeno drugaije, odnosno ukoliko jasno nije
navedena vrsta otvorene licence.
Mit 5: Creative Commons licence su u kontradikciji sa Zakonom o autorskom pravu i

kao takve nisu legalne za koritenje.
INJENICA: Netano. Creative Commons licence se koriste za autorska djela koja

su predmet copyrighta, a ne odnosi se na djela koja su u javnoj domeni odnosno
javno dobro (ona djela kojima je isteklo vrijeme vaenja copyrighta 70 godina
od smrti autora).
MIT 6: Autorima je uvijek cilj ekskluzivno zadravanje svojih prava, posebice
[111]
MIT
6: Autorima je uvijek cilj ekskluzivno zadravanje svojih prava, posebice ekonomskih.
ekonomskih.
INJENICA: Netano. Veliki broj autora prepoznaje ulogu i znaaj otvorenog

licenciranja budui da odustajanjem od odreenih aspekata vlasnitva na svojim
djelom omoguavaju i potiu njegovu slobodnu distribuciju ime jednostavnije
dolaze do publike (itatelja, sluatelja). Drugim rijeima, osiguravaju korisnicima
slobodu da koritenja te na taj nain potiu i ohrabruju slobodnu komunikaciju
informacija, kulture i znanja.
MIT 7: Zagovaranje otvorenog licenciranja jeste navoenje na ilegalne aktivnosti

odnosno pirateriju.
INJENICA: Netano. Piraterijom se oznaava in pljakanja i porobljavanja na

moru. Odluka autora da svoja djela oznaavaju otvorenim licencama jeste izraz
etike opredjeljenosti za filozofiju dijeljenja (resursa). Koristiti ono to je neko
svojom voljom odluio da dijeli sa zajednicom ne moe se okarakterisati kao in
piraterije.
MIT 8: Slobodan softver je besplatan softver.
INJENICA: Netano. U engleskom jeziku, ista rije, "free", se koristi kako bi se

oznaili pojmovi "slobodan" i "besplatan". Odatle proizlazi zabuna oko izraza
"free software" (slobodan softver) koji jedan broj ljudi shvata kao "besplatan
softver". Slobodan softver podrazumijeva etiri vrste sloboda za korisnike
softvera definirane Opom javnom licencom (General Public License): a) sloboda
0 (sloboda pokretanja programa, u bilo koje svrhe; sloboda 1 (sloboda
prouavanja rada programa i prilagodbe istog vaim potrebama; preduvjet za to
je mogunost pristupa izvornom kodu.); sloboda 2 (sloboda distribuiranja
presnimaka, da biste mogli pomoi svomu blinjemu); sloboda 3 (sloboda
poboljavanja programa i ustupanje vaih poboljanja javnosti, za blagodat cijele
zajednice. Preduvjet za to je mogunost pristupa izvornom kodu). Ovo je
izuzetno vano mjesto razumijevanja na koji nain se upotrebom copyleft licenci
tite legitimni interesi korisnike zajednice te predstavlja specifino mjesto
artikuliranja ideje slobode unutar Pokreta za slobodni softver.
[112]
POZOR:
KAD COPYRIGHT POSTANE LO (WHEN COPYRIGHT GOES BAD )

/Produkcija: Consumers International / 2011 / 15' / Izvorni jezik: engleski.
O filmu: Stoljeima su zakoni o autorskom pravu (copyrightu) postojali kako bi titili kreativnu
produkciju i promovirali javni pristup. Digitalno doba je naruilo ovaj balans mijenjajui
fundamentalnu prirodu naina na koje dijelimo, pristupamo i distribuiramo sadraje.
Iznenada, mehanizam copyrighta je prestao djelovati u onako kako je to zamiljeno da bude.
Pokvario se.
Rije je o filmu koji govori o tome kako je copyright postao najvaniji potroaki problem
digitalnog doba; zato korporativno lobiranje vodi kriminalizaciji akcija stotina hiljada ljudi; te
ta donosi budunost borbe za pravednije zakone o autorskim pravima.
When copyright goes bad (KAD COPYRIGHT POSTANE LO) predstavlja kratki dokumentarni
film o propitivanju mehanizma copyrighta u digitalnom dobu i moe biti predmet interesa za
sve one koje interesiraju njegove posljedice. U film su predstavljene neke od kljunih osoba
koje uestvuju u copyright debati: Fred Von Lohmann - Electronic Frontier Foundation;
Michael Geist Univerzitet u Ottawil; Jim Killock - Open Rights Group; i Hank Shocklee Public Enemy.
Film je dostupan stranicama A2K mree: http://a2knetwork.org/film
[107]
[113]
ZUMIRAJ
I SCENARIJ: 1as /45'/
Materijali:
Radni list za edukatore/edukatorice:

Radni list za edukatore/edukatorice: Mitovi i injenice o umreenoj kulturi
Projekcija filma KAD COPYRIGHT POSTANE LO 15'

Diskusija: 15'
Kako opisujete opasnosti od copyrighta na koje upuuju osobe intervjuirane u filmu?

Zbog ega se insistira na vanosti prepoznavanja znaaja problematike copyrighta u
kontekstu digitalnog doba?
Kako objanjavate specifian glas iz off-a koji prati itav tok filma?
Koje su najupeatljivije argumentacijske linije koje iznose akteri filma?
Moe li neko pokuati objasniti razliku imeu dijeljenja i piraterije?
Kako objanjavate demoniziranje digitalnih praksi korisnika Mree? Zato je to tako?
Slijedi
radionice. Edukator/edukatorica
Edukator/edukatoricanastoji
nastojizapoeti
zapoetirazgovor
razgovor
Slijedirazgovor
razgovor sa
sa uesnicima radionice.
sa sa
sudionicima/sudionicama
sudionicima/sudionicamana
natemu
temupotencijalnih
potencijalnihiskustava
iskustavavezanih
vezanihza
za preuzimanje
preuzimanje ii koritenje
sadraja
suuesnici/uesnice
uesnici/uesnicesvjesni/e
svjesni/e
moguih
povreda
autorskog
prava?
sadrajasa
sa Mree.
Mree. Da lilisu
moguih
povreda
autorskog
prava?
Kakva
stavoviu uvezi
vezi
sa praksama
downloadiranja
i distribuiranja
digitalnih
Kakvasu
su osjeanja ii stavovi
sa praksama
downloadiranja
i distribuiranja
digitalnih
sadraja?
sadraja?Osjeaju
Osjeajuli lida
dasusuuinili
uinilineto
netonedozvoljeno?
nedozvoljeno?Kako
Kakoopravdavaju
opravdavajusvoje
svojeakcije?
akcije?
Refleksija: 15'
Zbog ega je tematizirana problematika copyrighta?

Moete li artikulirati svoja gledita u vezi sa zatitom autorskih prava?
Postoji li diskrepancija izmeu zakonodavnih normi i etikih principa?
ta smo nauili?
Kako moemo primijeniti usvojene informacije pri novom susretu sa digitalnim
sadrajima na Mrei?
U emu je moral drutva znanja (informacijskog drutva) u kojem sve to vrijedi (a
moe biti izuzetno jednostavno distribuirano) slui iskljuivanju ljudi?
Na kraju asa bilo bi vano znati objasniti na koji nain i zbog ega je dolo do naruavanja
ravnotee izmeu interesa autora i javnosti odnosno na koji nain rigidna zatita copyright
koi inovativnost i kreativnost. Na kraju asa se daje kopija radnog lista svakom
sudioniku/sudionici.
[108]
[114]
Zakljuak: 5'
Digitalne tehnologije i internet dovele su do fundamentalne transformacije i unutarnjeg socioekonomskog konflikta u kulturi. Njihov potencijal da svakome omogue pristup najrazliitijim
kulturnim i znanstvenim sadrajima i da svakoga osposobe da stvara, kopira, dijeli i prerauje stvara novo iz staroga - dovele su ujedno svakoga u gotovo stalni nedozvoljeni posjed neijeg
intelektualnog vlasnitva - mp3 datoteke neije skladbe, divx datoteke neijeg filma, piratske
instalacije neijeg softvera... Zatita autorskog prava neko je prvenstveno regulirala kopiranje
autorskog djela za daljnju distribuciju. Meutim u digitalnom okruenju, gdje je svako
koritenje tehnoloki kopiranje, ona potencijalno regulira svako koritenje autorskog djela. A
tako tehnoloki proirena domena intelektualnog vlasnitva ujedno se, pod pritiskom medijske
industrije, i zakonski produuje. Nikada kultura nije bila u toj mjeri u privatnom vlasnitvu.
Regulacija intelektualnog vlasnitva prolosti time zatvara prostor za tehnoloki, drutveni i
kulturni napredak budunosti. No, ako stvaralatvo i inovacija uvijek grade na prolosti, a
prolost uvijek nastoji kontrolirati stvaralatvo koje gradi na njoj, onda je zadatak za slobodna
drutva da otvaraju prostor budunosti ograniavajui mo prolosti. Stoga je kljuno pitanje
kako moemo otvoriti vie prostora za slobodan pristup i slobodnu razmjenu kulturnih dobara
- kako moemo sprijeiti kriminalizaciju stvaraoca i potroaa, omoguiti slobodnu suradnju i
dijeljenje i poveati prostor zajednikoga i javnoga u stvaralatvu.
[115]
II SCENARIJ: Dvoas /90 '/

Materijali:
Radni list za sudionike/sudionice: Postupak kreiranja Creative Commons licenci

Radni list za sudionike/sudionice: REMIX MANIFEST (izvod iz filma RIP: A REMIX
MANIFESTO)
Radni list za edukatore/edukatorice: Benefiti otvorenog licenciranja
Radni list za edukatore/edukatorice: Mitovi i injenice o umreenoj kulturi
Pribor za pisanje
ZUMIRAJ 20'
Projekcija ONLINE PREDAVANJA LAWRENCE LESSIGA 20'
Gledati zajedniki online predavanje Lawrence Lessiga pod nazivom Zakoni koji gue
kreativnost Dostupno na TED Talks:
http://www.ted.com/talks/larry_lessig_says_the_law_is_strangling_creativity.html
Zadaci /Trajanje: 30'/
Zadatak
Zadatak 1.1. 15':
15':
Zajednika
saedukatorom/edukatoricom
edukatorom/edukatoricomo vienom
o vienom
predavanju
i dogovor
sa
Zajednika diskusija sa
predavanju
i dogovor
sa
sudionicima
kojieebiti
bitiostavljen
ostavljen
stranici
je gledan
klip. Razgovor
o
sudionicima oo komentaru koji
nana
stranici
gdjegdje
je gledan
klip. Razgovor
o
mogunostima
grupe za
zaprevoenje
prevoenjepredavanja
predavanja
b/h/s
i opcijama
mogunostima formiranja
formiranja grupe
na na
b/h/s
jezikjezik
kao ikao
opcijama
postavljanja
je ve
vemogue
mogue
postavljanja(pridodavanja)
(pridodavanja)transkripta
transkripta na
na online
online video. (Lessigovo predavanje je
gledati
gledatina
napreko
preko25
25razliitih
razliitihsvjetskih
svjetskihjezika).
jezika).
Zadatak 2. 15'
Pretraivanje online dostupnih filmova o problematici copyrighta. Uporeivanje pronaenih
izvora i komentiranje njihovih licenci pod kojima su filmovi objavljeni (dostupni).
Zavrna aktivnost: 15'
Gledanje videa na stranici Creative Commonsa pod nazivom Wanna Work Together 3'
Dostupno na: http://creativecommons.org/videos/wanna-work-together
Zajedniki dogovor o izboru autoskog lanka (teksta), videaili fotografije sudionika/sudionice
te oznaavanje istog putem interaktivne aplikacije na mrenom mjestu Creative Commonsa
(http://creativecommons.org/choose/) Trajanje: 12'
Odabiranje i generiranje Creative Commons licence.
[110]
[116]
Zakljuak: 5'
Sagledavanje objektivnih mogunosti, potencijala i barijera u vezi sa novim medijskim
mogunostima slobodne proizvodnje i distribucije obrazovnih sadraja.
Prilog: Postupak kreiranja Creative Commons licence
Prilog: Postupak kreiranja Creative Commons licence
Kreiranje Creative Commons licence sastoji se od nekoliko koraka tijekom kojih autor/autorica
Kreiranjeodabrati
Creative Commons
od nekoliko
tijekomNakojihweb
autor/autorica
mora
stavke licence
koje sastoji
eli se navesti
u koraka
licenci.
stranici
mora
odabrati
stavke
koje
eli
navesti
u
licenci.
Na
web
stranici
http://creativecommons.org/license/ nalazi se interaktivni obrazac za korisnike/korisnice
http://creativecommons.org/license/
nalaziizrade
se interaktivni
obrazac za
kojeg
moete slijediti do zavrnog primjera
licence. Potrebno
je korisnike/korisnice
posebno voditi rauna i
kojeg moete
primjera
izradeodredbi
licence. Potrebno
imati
na umuslijediti
da sedojezavrnog
potrebno
pridravati
izabrane je
CCposebno
licence,voditi
da serauna
uvijeki
imati
na
umu
da
se
je
potrebno
pridravati
odredbi
izabrane
CC
licence,
da
se
uvijek
(obavezno!) mora IMENOVATI.
(obavezno!) mora IMENOVATI.
est osnovnih oblika CC licenci:

est osnovnih oblika CC licenci:
Imenovanje / CC BY
Imenovanje / CC BY
Ova licenca doputa redistribuiranje, komercijalno i nekomercijalno, dokle god se djelo
Ova licencacjelovito
doputai redistribuiranje,
komercijalno
i nekomercijalno,
distribuira
u neizmijenjenom
obliku, uz isticanje
autorstva. dokle god se djelo
distribuira cjelovito i u neizmijenjenom obliku, uz isticanje autorstva.
Imenovanje Bez prerada / CC BY-ND

Imenovanje Bez prerada / CC BY-ND
Ova licenca doputa redistribuiranje, komercijalno i nekomercijalno, dokle god se djelo
Ova licencacjelovito
doputai redistribuiranje,
komercijalno
i nekomercijalno,
distribuira
u neizmijenjenom
obliku, uz isticanje
autorstva. dokle god se djelo
distribuira cjelovito i u neizmijenjenom obliku, uz isticanje autorstva.
Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvijetima / CC BY-NC-SA

Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvijetima / CC BY-NC-SA
Ova licenca doputa drugima da remiksiraju, mijenjaju i prerauju autorovo/autoricino djelo u
Ova licenca doputa
drugima
da remiksiraju,
mijenjaju
i prerauju
autorovo/autoricino
djelo u
nekomercijalne
svrhe,
pod uvjetom
da navedu
autora/autoricu
izvornog
djela i licenciraju
nekomercijalne
svrhe,
podautorovog/autoricinog
uvjetom da navedu autora/autoricu
izvornog djela i licenciraju
svoja
djela nastala
na bazi
pod istim uvjetima.
svoja djela nastala na bazi autorovog/autoricinog pod istim uvjetima.
Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima / CC BY-SA

Ova licenca licenca doputa drugima da remiksiraju, mijenjaju i prerauju autorovo/autoricino
Ova licenca
doputasvrhe,
drugima
dagod
remiksiraju,
mijenjajuautora/autorice
i prerauju autorovo/autoricino
djelo,
ak i ulicenca
komercijalne
dokle
navode izvornog
i licenciraju nova
djelo,
ak
i
u
komercijalne
svrhe,
dokle
god
navode
izvornog
autora/autorice
licenciraju
nova
djela bazirana na autorovom/autoricinom pod istim uvjetima. Ova licenca se iesto
usporeuje
s "copyleft" licencama slobodnog softvera i softvera otvorena koda. Sva nova djela bazirana
na autorovom/autoricinom imat e istu licencu, tako da e sve dalje prerade takoer
[111]koju koristi Wikipedija, tako da je posebno
doputati komercijalno koritenje. To je licenca
[117]
preporuena za materijale koji bi mogli imati koristi od uklapanja sa sadrajima s Wikipedije ili

Ova licenca licenca doputa drugima da remiksiraju, mijenjaju i prerauju autorovo/autoricino
djelo, ak i u komercijalne svrhe, dokle god navode izvornog autora/autorice i licenciraju nova
djela bazirana na autorovom/autoricinom pod istim uvjetima. Ova licenca se esto usporeuje
s "copyleft" licencama slobodnog softvera i softvera otvorena koda. Sva nova djela bazirana
na autorovom/autoricinom imat e istu licencu, tako da e sve dalje prerade takoer
doputati komercijalno koritenje. To je licenca koju koristi Wikipedija, tako da je posebno
preporuena za materijale koji bi mogli imati koristi od uklapanja sa sadrajima s Wikipedije ili
slinih licenciranih projekata.
Imenovanje-Nekomercijalno / CC BY-NC
Ova licenca doputa drugima da remiksuju, mijenjaju i prerauju izvorno autorovo/autoricino
djelo u nekomercijalne svrhe. Iako nova djela bazirana na autorovom/autoricinom moraju
navesti izvornog autora/autoricu i biti nekomercijalna, ona pritom ne moraju biti licencirana
pod istim uvjetima.
Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada / CC BY-NC-ND

Ovo je najrestriktivnija od est osnovnih licenci Creative Commonsa doputa drugima da
preuzmu izvorno autorovo/autoricino djelo i da ga dijele s drugima pod uvjetom da navedu
izvornog autora/autoricu, ali ga ne smiju mijenjati ili koristiti u komercijalne svrhe.
Izvor: Creative Commons licenses. URL: http://creativecommons.org/licenses/

Prilog: Benefiti otvorenih obrazovnih resursa
- Smanjenje trokova obrazovnih materijala za uenike
- Poticanje pedagoke inovativnosti i relevantnosti novih oblika uenja
- Davanje veeg stepena autonomije nastavnom osoblju nad proizvodnjom sadraja uenja
kao i njihovom distribucijom
- Dobivanje brzog feedbacka o kvalitetu i relevantnosti materijala za uenje te otvaranje
mogunosti za njihovo kontinuirano poboljavanje i razvoj
- Promoviranje slobodne kulture
Zbog ega su ljudi jo uvijek skeptini u vezi sa mogunostima otvorenog licenciranja?
EKONOMSKI RAZLOZI:
- Stav da se kreirani sadraji mogu (prije ili kasnije) dobro prodati, meutim, koliko se
zapravo esto to i deava? U kojoj mjeri i kome stvaranje odnosno produkcija obrazovnih
resursa donosi materijalnu kompenzaciju?
PRAVNI RAZLOZI:
- Strah od nerazumijevanja ta je u otvorenom licenciranju dozvoljeno, a ta ne. Ova
nesigurnost vodi oklijevanju i pasivnosti te odustajanju od upotrebe novih, umreenih medija
[118]
zapravo esto to i deava? U kojoj mjeri i kome stvaranje odnosno produkcija obrazovnih
PRAVNI
zapravo RAZLOZI:
esto to i deava? U kojoj mjeri i kome stvaranje odnosno produkcija obrazovnih
- Strah od nerazumijevanja ta je u otvorenom licenciranju dozvoljeno, a ta ne. Ova
nesigurnost
vodi oklijevanju i pasivnosti te odustajanju od upotrebe novih, umreenih medija
PRAVNI RAZLOZI:
kao platforme slobodne distribucije online sadraja premda su otvorene licence apsolutno
- Strah od
nerazumijevanja
je unedovoljno
otvorenom iskoriten
licenciranjui shvaen,
dozvoljeno,
a ta ne. Ova
legalan
nain,
premda jo ta
uvijek
alternativan
nain zatite
nesigurnostdjela.
vodi oklijevanju i pasivnosti te odustajanju od upotrebe novih, umreenih medija
autorskog
kao platforme slobodne distribucije online sadraja premda su otvorene licence apsolutno
OKORITAVANJE
TUIM
legalan nain, premda
joRADOM:
uvijek nedovoljno iskoriten i shvaen, alternativan nain zatite
autorskog djela.
- Moe li postojati kreativnost bez (tueg, prolog) znanja, kulture, umjetnosti? Da li se neiji
izbor
dijeljenja slobodne
(namjesto
ograniavanja
mogunosti
mehanizmom
OKORITAVANJE
TUIM RADOM:
kao
platforme
distribucije
online
sadraja koritenja
premda suautorskog
otvorenedjela
licence
apsolutno
copyrighta)
moe
nazivati
ako iskoriten
ne postoji inikakva
izvanjska
prisilanain
da stvoreno
legalan nain,
premda
joiskoritavanjem
uvijek nedovoljno
shvaen,
alternativan
zatite
- Moe
li postojati
kreativnost
bez (tueg,
prolog) znanja, kulture, umjetnosti? Da li se neiji
djelo
bude
objavljeno
pod
otvorenom
licencom?
autorskog djela.
izbor dijeljenja (namjesto ograniavanja mogunosti koritenja autorskog djela mehanizmom
OSOBNI
RAZLOZI:
copyrighta)
moeTUIM
nazivatiRADOM:
iskoritavanjem ako ne postoji nikakva izvanjska prisila da stvoreno
OKORITAVANJE
djelo bude objavljeno pod otvorenom licencom?
-- Moe
Nevoljkost
se okuaju
benefiti
otvorenog
licenciranja,
kao i umjetnosti?
istrai i propita
li postojati
kreativnost
bez (tueg,
prolog)
znanja, kulture,
Da li seutjecaj
neiji
tradicionalnog
mehanizma
djelovanja
copyrighta
to
u
konanici
vodi
ka
izbjegavanju
OSOBNI
RAZLOZI:
izbor dijeljenja (namjesto ograniavanja mogunosti koritenja autorskog djela mehanizmomi
proputanju
mogunosti
ve navedenih
otvorenog
licenciranja.
copyrighta) moe
nazivatiuivanja
iskoritavanjem
ako nekoristi
postoji
nikakva izvanjska
prisila da stvoreno
- Nevoljkost se okuaju benefiti otvorenog licenciranja, kao i istrai i propita utjecaj
djelo bude objavljeno pod otvorenom licencom?
tradicionalnog mehanizma djelovanja copyrighta to u konanici vodi ka izbjegavanju i
proputanju
mogunosti uivanja ve navedenih koristi otvorenog licenciranja.
OSOBNI
RAZLOZI:
- Nevoljkost se okuaju benefiti otvorenog licenciranja, kao i istrai i propita utjecaj
tradicionalnog mehanizma djelovanja copyrighta to u konanici vodi ka izbjegavanju i
proputanju mogunosti uivanja ve navedenih koristi otvorenog licenciranja.
PRILOG: MANIFEST REMIKSOVANJA (A REMIX MANIFESTO)

[113]
[119]
PRILOG: MANIFEST REMIKSOVANJA (A REMIX MANIFESTO)

Iz istoimenog filma Brett Gaylora
[113]
REMIX MANIFESTO:
1- Culture always builds on the past. / 1. Kultura se uvije gradi na prolosti.
2- The past always tries to control the future. / 2. Prolost uvijek nastoji kontrolirati
prolost.
3- Our future is becoming less free. / 3. Naa budunost postaje sve manje slobodna.
4- To build free societies you must limit the control of the past. / 4. Da bismo izgradili
slobodna drutva moramo ograniiti kontrolu prolosti.
ZAKLJUNO RAZMATRANJE
Znaaj informacijskog opismenjavanja ne predstavlja tek izazov ovladavanja vjetinama
koritenja suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije, ve takoer ukljuuje i
podrazumijeva osvjetavanje o informacijskim i komunikacijskim pravima korisnika/korisnica
umreenog drutva odnosno vanosti razumijevanja vanosti osiguravanja i promicanja
jednakopravnog javnog pristupa proizvodima ljudske kulture i obrazovanja. Umreenost
omoguava i potie participatorno uenje za istinsku demokratizaciju znanja i afirmaciju
slobode govora. Iz tog razloga istraivanje zakonodavnih i tehnikih presjecita umreenosti
(posebice sve manje razlike izmeu proizvoaa i potroaa informacija) u svjetlu
kolaborativnog, otvorenog licenciranja jeste preduvjet za drutveno odgovorno upravljanje
(digitalnim) informacijama kao zajednikim dobrom.
Izvori i preporuke za dalje itanje:

[114]
[120]
Izvori i preporuke za dalje itanje:
Internet i informacijsko-komunikacijske tehnologije za socijalnu pravdu i razvoj. Ur.

[114]
Chris Nicol. Dostupno na:
www.zamirzine.net/drupal/ICT_Policy%20_knjiga%20zamir.doc
Lessig, Lawrence: Kod i drugi zakoni kiberprostora. Dostupno na:
http://www.pravo.unizg.hr/_download/repository/LESSIG_-_KNJIGA.pdf
Free Culture Movement. Wikipedia. Dostupno na:
http://en.wikipedia.org/wiki/Free_culture_movement
Access to Knowledge. A Guide for Everyone. Ur. Frederick Noronha i Jeremy Malcolm.
Kuala Lumpur: Consumers International, 2010. Dostupno na:
http://a2knetwork.org/sites/default/files/handbook/a2k-english.pdf
Feliks tadler: Otvorena kultura i priroda mrea. Dostupno na:
http://www.kuda.org/sites/kuda/files/docs/Otvorena%20kultura%20i%20priroda%20
mreza.pdf
Robert Oluji: Slobodna kultura kao kultura napretka. Dostupno na:
http://www.zamirzine.net/spip.php?article5205
How to Support the Free Culture Movement. wikiHow. Dostupno na:
http://www.wikihow.com/Support-the-Free-Culture-Movement
Sonja piranec: Informacijska pismenost - klju za cjeloivotno uenje. Dostupno na:
http://edupoint.carnet.hr/casopis/17/clanci/1.html
Marc Prensky: Digitalni uroenici, digitalne pridolice: Razmiljaju li doista drugaije?
Dostupno na: http://edupoint.carnet.hr/casopis/32/clanci/2
Filozofija GNU Projekta. Dostupno na:
http://www.gnu.org/philosophy/philosophy.bs.html#AboutFreeSoftware
Stallman, Richard. Why Schools Should Exclusively Use Free Software. Dostupno na:
http://www.gnu.org/education/edu-schools.html
Lessig, Lawrence. Free Culture. Dostupno na: www.free-culture.cc/freeculture.pdf
Mario Hibert. Teko je biti...Keen. Dostupno na: http://www.media.ba/bs/alati/teskoje-bitikeen
Mario Hibert. SOPA (Stop Online Piracy Act) Opera. Dostupno na:
http://www.media.ba/bs/etikaregulativa-novinarstvo-online-etika/sopa-stop-onlinepiracy-act-opera
Mario Hibert. ACTA(EU)elnosti. Dostupno na:
http://www.media.ba/bs/etikaregulativa-magazin-etika-medijska-politikaregulativa/actaeuelnosti
Preporueni filmovi:
[115]
[121]
Preporueni filmovi:
Gaylor, Bret. RIP: A remix Manifesto. (2009). Dostupno na:

http://archive.org/details/RipRemixManifesto
[115]
Ferguson, Kirby. Everything is a remix. Dostupno na:
http://www.everythingisaremix.info/watch-the-series/
Alternative Freedom. Dostupno na: http://www.youtube.com/watch?v=B-k7ftaUw2c
Creative Commons. Videos. Dostupno na: http://creativecommons.org/videos
[122]
6. ZUMIRAJ OKOLI
[123]
Meris Turkovi. Sjajno kamenje. [118]

Ekonomski fakultet u Sarajevu. Zumriaj prava 2010
[124]
PRIPREMA:
Gdje
ta PLASTIKA
zavri?
PRIPREMA: Gdje
svasva
ta PLASTIKA
zavri?
Vani pojmovi: Veliki pacifiki vrtlog, recikliranje, ponovna upotreba, smanjenje konzumacije
Cilj: Podstai dijalog o koritenju plastike i plastine ambalae, konzumerizmu, meuzavisnosti
ivog svijeta i utjecaju ljudskih postupaka na nju, poveanje razine ekoloke osvijetenosti
Samo u 2008. godini, u Europi je proizvedeno 3,4 miliona tona plastinih kesa, to je teina
oko 2 miliona automobila. Mjesena potronja u BiH iznosi oko 100 miliona komada. Ove
informacije su dovoljne da se s pravom upitamo: gdje sve to zavri?
Najvei problem sa plastinim vreicama je u tome to veliki broj njih nikada ne dospije na
deponije. Onako lagane, plove visinama noene zranim strujama, to nam film Plastina
kesa zorno prikazuje. Odgovor je: zavravaju u umama, morima, jezerima, potocima,
rijekama, na djeijim igralitima, etalitima i da.... u utrobama ivotinja.
Rekli su mi da je tamo. Veliki pacifiki vrtlog. Raj., kae usamljena besmrtna junakinja filma
posmatrajui valove mora. ta je to? Veliki okeani su sainjeni od gigantskih krunih tokova
koji upravljaju strujama i kruenjem vode oko Planete. U samom sreditu sjevernog Pacifika,
nalazi se podruje u kojem gotovo da nema vjetra, gdje je zrani pritisak izuzetno visok. To je
sami centar sporog vrtloga vode. Zrane i vodene struje ovdje su stvorile svojevrsnu zamku za
oko 100000 tona plastinog otpada povrine drave Texas i koliina raste. Procjenjuje se da
okeanima pluta 4 miliona tona plastike, a ona ini samo 10% cjelokupnog otpada u morima i
okeanima!
Efekti ovog otpada na ivi svijet u moru su stravini. Preko 100 000 morskih sisara, kitova,
ptica, tuljana i kornjaa umiru svake godine od gutanja plastike i guenja. Kornjae u okeanima
i morima gutaju plastine kese zbog toga to nalikuju meduzama koje su im glavni izvor
prehrane. Kese se zapetljaju u crijevima, jer ih ivotinja ne moe provariti. U probavnom
traktu kese sprjeavaju probavu hrane i uzrokuju vrlo sporu i bolnu smrt izgladnjivanjem. Da
se to ne deava samo u dalekom Pacifikom okeanu pokazuju rezultati najnovijeg
istraivanja strunjaka s Univerziteta u Zagrebu: u Jadranskom moru svaka trea kornjaa ima
ostatke plastinih vreica, folija, konopaca, polistirenske pjene i ribarskog najlona u
probavnom traktu, a samo more je opasno zagaeno.28
Upotreba plastinih kesa u Bosni i Hercegovini
Prema Analizi upotrebe plastinih kesa u BiH koju su 2011. godine sainili Centri civilnih
inicijativa (CCI) iz Sarajeva, ultratanke plastine kese, koje se masovno koriste u marketima i
na pijacama, predstavljaju najveu opasnost jer nisu razgradive, a dijele se besplatno i u
velikim koliinama, sa veoma kratkim vijekom koritenja. Mjesena potronja u BiH iznosi oko
100 miliona komada, a oko 200 miligrama CO2 emituje se tokom proizvodnje jedne kese. Za
28
Tportal; 2010. Jadranske kornjae dave se u plastinom otpadu;

http://www.tportal.hr/scitech/znanost/95165/Jadranske-kornjace-dave-se-u-plasticnomotpadu.html#.UFmSi66LjGg
[119]
[125]
dobijanje jedne plastine kese utroi se oko 500 kJ prirodnog gasa, 120 kJ nafte i 80 kJ uglja.
Proces razlaganja plastine kese u zemljitu traje oko 400 godina.29
Tokom posljednje dvije decenije u Bosni i Hercegovini je upotreba plastinih kesa drastino
porasla ba zato jer se u prodavnicama i na trnicama dijele masovno i besplatno. Dio njih
zavri na kontrolisanim deponijama, no kako je pokrivenost organizovanim odvozom smea u
Bosni i Hercegovini oko 40%, jo vei dio je na divljim deponijama gdje e ostati problem za
budue generacije. Istovremeno, milijarde kesa su odbaene u vodu i prirodu dovele su do
toga da je Bosna i Hercegovina najzagaenija zemlja u regionu - ivotna sredina puna je
odbaene ambalae i plastinih kesa.30 Ovakav odnos prema prirodi i okolini, osim to
ugroava zdravlje ljudi i ivotinja, ugroava i strateku granu privrede u BiH - turizam. Svake
godine se gube velika sredstva na uklanjanje odbaenog plastinog otpada i kesa iz jezera i
rijeka, koja bi se mogla usmjeriti u razvoj turistikih destinacija kojima Bosna i Hercegovina
obiluje.
2012. godine po prvi put je najavljeno ukidanje besplatnih plastinih kesa i njihovo
oporezivanje u Bosni i Hercegovini. Irska je jo 2002. godine uvela porez na plastine kese i do
danas se njihova potronja smanjila za 90%. Mnogi e pomisliti: Pa zar emo i kese morati
plaati? Naalost, iskustvo pokazuje da tek onog momenta kada kese vie ne budu besplatne,
postoji vjerovatnoa da e ljudi poeti da ih koriste manje ili koriste istu kesu nekoliko puta.
ta initi?
Svake godine se proizvede oko 3% vie otpada. Razlog poveanju je prvenstveno masovna
proizvodnja, jeftini ( lako pokvarljivi ) proizvodi i konzumerizam koji utiu na to da nam
postaje sve lake jednostavno baciti neto i kupiti novo. Rijetko razmiljamo o tom da neto
moemo POPRAVITI (recimo kompjuter ili cipele), PONOVO KORISTITI (ambalau ili papir koji
je prazan sa jedne strane, plastinu flau od jednom kupljene vode), NADOPUNITI (recimo
ketrid za printer) ili recimo VRATITI (npr. povratnu ambalau u prodavnicu). ODBITI plastinu
kesu u prodavnici ili marketu upravo stoga to se dijele besplatno i koristiti vlastiti platneni
ceker ili ruksak ispada gotovo nepristojno kada nam kese u prodavnicama najee bez pitanja
nutkaju i trpaju u ruke.
Jednako tako kada se uzme u obzir cijeli proces prikupljanja, ienja i odvajanja odbaenih
plastinih kesa potreban za njihovo recikliranje, neuporedivo je jeftinije i efikasnije proizvesti
nove kese od polietilena. Upravo to je razlog zbog kojeg se reciklira tek oko 1% od ukupnog
broja proizvedenih kesa. Pri tome je esto potrebno potroiti neuporedivo vie energije, to
opet dovodi do novog zagaenja. Stoga ni RECIKLAA u ovom sluaju nije najefikasnije
rjeenje problema, mada znaajno doprinosi ouvanju okolia kada je u pitanju papir.
Ako se upitamo da li bi papirne kese umjesto plastinih bile u potpunosti ekoloki prihvatljivo
rjeenje, odgovor je NE. Ni papir kao sirovina za proizvodnju kesa nije optimalno rjeenje
ukoliko bi se one samo zamijenile, odnosno ukoliko ne bi dolo do drastinog smanjenja broja
proizvedenih kesa. Naime, za papirne kese treba neto vie vremena i utroene energije da se
proizvedu, a sama proizvodnja takoer zagauje okoli. Pri tom, iako su papirne kese
29
Centri civilnih inicijativa: Analiza upotrebe plastinih kesa u BiH, 2011. god, str. 3.
http://www.cci.ba/files/user/docs/Analiza_upotrebe_plasticnih_kesa_u_BiH.pdf
30
http://www.ekoakcija.com/content/jezero-perucac-pretvoreno-u-deponiju-smeca ;
http://doznajemo.com/2012/06/27/prljavo-i-prepuno-smeca-sramota-je-kako-izgleda-jablanicko-jezero-foto/
[120]
[126]
biorazgradive, one na deponijama zauzimaju neuporedivo vie mjesta i u uslovima na kojima

se prave deponije, sa malo vlage i malo zraka u dubljim slojevima otpadnih bregova,
papirnatim kesama treba oko 100 godina da se razgrade.
Ipak, veliki je broj naina na koje moemo uticati na smanjenje proizvodnje otpadnih materija i
tako zatititi Zemlju za nas i budunost generacija koje dolaze. Neki od njih su prethodno
navedeni. Ipak, prvo i najvanije je PROMISLITI. To bi dovelo do pravog rjeenja: smanjenje
konzumacije nepotrebnog. Viekratna i smanjena upotreba kesa, zamjena biorazgradivim
kesama i koritenje platnenih cekera i posudica koje se mogu koristiti vie puta. Odgovor bi
bila dakle racionalna i odgovorna upotreba plastike te unapreenje sistema za njeno
izdvajanje i reciklau. Koritenjem cekera umjesto plastine kese, prema nekim procjenama, u
toku samo jednog dana moe izbjei uzimanja 6 plastinih kesa. Pomnoimo li to brojem dana
u godini, pa brojem stanovnika u dravi - dolazimo se do viemilionskog broja manje kesa koje
bismo mogli zatei u naoj okolini za desetak godina.
Da bi do toga dolo neophodno je meu ljudima podizati svijest o ovom problemu, , naroito
meu onima koji imaju zakonodavne ovlasti, mladima i najmlaima. Obrazovanje tu igra jako
veliku ulogu. Promisliti ivot kojim ivimo, koje su mogue i vjerovatne posljedice naeg
ponaanja, obrazovati se - to je poetni i najvaniji korak ka promjeni stava spram okolia i
korekcija u svakodnevnom ivotu koje mogu doprinijeti pozitivnim promjenama.
Mjesene akcije ienja okoline, poput Let's do it! www.letsdoit.ba, promoviranja upotrebe
platnenih cekera, zahtijevanje donoenja zakona kojima bi se regulirala upotreba plastinih
kesa, uvoenje kontejnera za razdvajanje reciklanog otpada, metala, plastike, stakla i papira
su ciljevi koje sebi dugorono moramo postaviti da bismo ivjeli zdraviji i ekoloki odgovoran
ivot.
On-line izvori:
www.ekologija.ba
www.plasticnekese.net
www.ekotim.net
www.letsdoit.ba
www.ekus.ba
www.fondeko.ba
www.ekoelement.com.ba
www.potrosacirs.ba
www.plavasfera.org
www.greenpeace.org
www.plavasfera.org
www.greenpeace.org
http://www.rec.org.ba/
[121]
[127]
PRILOG 1: KAKO JE NASTAO FILM PLASTINA KESA

Koristiti plastiku ili ne? To uopte nije bilo upitno, dok prije nekoliko godina nisam otvorila
knjigu Alana Weismana Svijet bez nas (The World without Us). Weismanov misaoni
eksperiment ispituje budui svijet lien ljudskog ivota, ali ispunjen njegovim sjenama. Sjene
se pojavljuju kao oronule zgrade, korodirane bronzane statue, istroene cesteu sreditu
prirodnih sistema koji polako oivljavaju. Sjene se takoer pojavljuju i u obliku praktino
neunitivog materijala koje je napravio ovjek: plastike. Veina proizvedene plastike na
svijetu e na kraju zavriti u moru, gdje e se pridruiti ostalom otpadu u Velikom pacifikom
ostrvu otpada.
Kad sam prvi put ula o Velikom pacifikom ostrvu otpada (podruje otpada uglavnom
plastike preko Sjevernopacifikog vrtloga), pretpostavljalo se da e dosei povrinu
dvostruku veu od Teksasa. Postojanje ostrva otpada po sebi je uznemirujue toliko da
zahtjeva akciju, ali kada sam shvatila da e veina plastinog otpada opstati u naoj okolini
hiljadama godina, uzrokujui velike tete naem ekosistemu, imala sam odgovor. Koristiti
plastiku? Nipoto!
Meutim, inilo se da ne postoji nain da se izbjegne koritenje plastike, a da se potpuno ne
udaljim od ovog jednokratnog drutva. Iako sam shvatila da ovaj problem nije velik poput
klimatskih promjena, doivjela sam istu bespomonost koju sam osjetila prvi put kada sam
shvatila da su ljudi ti koji utiu na promjenu klime, te da su rjeenja ovih problema gotovo
nedostina. Bila sam veoma ljuta kada sam shvatila koliki je zapravo ovaj plastini problem
ljuta to sam saznala za novu industriju koja proizvodi otpad tako lako, kao da je to
bezopasno i prirodno poput zraka koji udiemo. Svaki dan sam spoznavala vie o ovom
problemu i nailazila na uasavajue slike kornjaa koje su odrasle sa plastinim prstenovima
sa ambalae six-packa omotanim oko oklopa to im je prouzrokovalo duboke deformitete.
Vidjela sam leeve albatrosa, plastinim materijalima zaepljenih probavnih traktova, koje su
nekad zamijenili za hranu. itala sam bezbroj studija koje plastiku vezuju za zdravstvene
probleme, kao to je hormonalna disfunkcija i rak.
I ime sam mogla opravdati vlastito koritenje plastinih proizvoda, znajui da to doprinosi
degradaciji ivota na ovoj planeti, a to e se deavati narednih (najmanje) sto godina
vjerovatno i mnogo vie? Od svih briga koje me mue, a vezane su za plastiku, najvie me
mui ovo: plastika je, praktino, zauvijek. Nikada se nee razgraditi i moe se samo
fotorazgraditi, tokom geoloke vremenske skale.
Shvatila sam da su predmeti od plastike s kojim sam se najee susretala bili oni koje sam i
najprije bacala olja od jutarnje kafe, kutija za salatu - a da ne spominjem plastini pribor
za jelo. Mnogi proizvodi koje sam kupovala u prodavnicama bili su upakovani u stiropor i
omotani plastinom folijom. Mnoge prodavnice koje sam posjeivala koriste plastine kese, i
bilo je uobiajeno da se za galon mlijeka (koji je upakovan u plastiku) dobiju dvije kese.
Poela sam koristi kese za viekratnu upotrebu, ali sam osjetila da je uposlenicima
prodavnica to moje ponaanje nekonvencionalno, u neku ruku uznemirujue. Svaki put kad
sam ugledala komad plastike podsjetila bi me na Svijet bez nas. Pitala sam se: Kako e svijet
izgledati u budunosti? Hou li biti dio njega? Ili e plastika dominirati svijetom, plivajui
naputenim krajolicima, kao neko plastino, osueno bunje?
Kao konsultantica za odrivost radim ne samo na irenju svjesnosti o injenicama nego i na
angaovanju ljudi. Znala sam da je moj prijatelj, reiser Ramin Bahrani takoe poeo koristiti
vienamjenske kese (cekere), ali jo uvijek nije shvatio obim tog plastinog probema. Kada
sam mu rekla za Veliki pacifiki vrtlog, reagovao je gotovo isto kao i ja. Odluili smo da se ta
[122]
[128]
vijest mora proiriti. Zajedno smo napravili film koji je prikazivan i izvan agende ivotne
sredine. Nekoliko mjeseci kasnije Bahranija je kontaktirala ITVS i pitali su ga da li ima ideju za
kratki film koji bi prikazao zamiljenu budunost Amerike. Plastina kesa je bio savren film
za njih.
Od momenta kada sam saznala za ovaj problem, nisam prestala istraivati plastiku i njene
implikacije na nau budunost. Moje istraivanje me dovelo do naunih radova, poput rada
okeanografa doktora Charlesa Moorea, iji je rad pokrenuo akciju eliminisanja plastike i
zatite ivota u marinama koje su zahvaene plastikom. Istraivala sam odrive koncepte
poput biomimikrije i koncepta od kolijevke do kolijevke, koje su razvili William McDonough i
Michael Brangaurt. Kroz istraivanje iskristalisala sam pogled na plastiku. Sada zagovaram
rad na potpunom eliminisanju plastike za jednokratnu upotrebu, sporazumno sa trudom da
se pobolja i unaprijedi recikliranje koliko god je mogue.
Eliminisala sam potrebu za veinom mojim jednokratnih predmeta tako to sam
inkorporirala viekratne predmete u svakodnevni ivot. Sada imam viekratnu oljicu za
jutarnju kafu. Sama pakujem salatu u kutiju koju koristim svaki dan i svuda sa sobom nosim
pribor za jelo od bambusa (marke To-Go Ware). Kada moram birati izmeu plastinih i
staklenih posuda, uvijek biram staklo. U prodavnicama koristim viekratne kese i donosim ih
kui u cekeru. Smatram da je vrlo zgodno imati vlastite stvari pri ruci i nipoto se ne elim
vratiti prijanim navikama. Ekoloka svijest dolazi od rada na samosvjesnosti. To znai da
treba postati svjestan vlastitih svakodnevnih djela i njihovog utjecaja na svijet. to se vie
zbliimo sa krajolikom i njegovim stanovnicima (ljudima i onima koji nisu ljudi) imamo vie
anse da stvorimo odrivu i pravinu budunost za sve stanovnike zemlje.
Mnogo godina nakon spoznavanja ovog problema postavila sam sebi isto pitanje: Koristiti
plastiku ili ne? Shvatam da odgovor trenutno ne moe biti jednostavno NE'. Meutim,
postalo je jasno da u naem svijetu trebamo praviti i koristiti svrsishodne predmete. Ako je
neto namijenjeno kratkotrajnom koritenju, onda bi to zaista trebalo biti biorazgradivo, ili bi
se trebalo reciklirati u matrijale koji zadravaju prvobitnu vrijednost.
Ono to industrija plastike treba (a mi im moemo pomoi lobiranjem zabrane plastinih
kesa) je kreativno razaranje. Plastini proizvodi ne trebaju u potpunosti biti eliminisani iz
drutva, ali trebamo se pobrinuti da njihovo mjesto u ovom svijetu ne naruava ekoloke
principe, te da slue svrsi za koju su napravljenji. Plastika bi se trebala proizvoditi tedljivo, za
bitne namjene, poput medicinskih proizvoda ili za predmete koji se prave da bi preivjeli
veliki vremenski period. I plastika bi trebala biti takva da se moe beskrajno reciklirati, tako
da se svaki komadi plastike koji se proizvede moe pretvoriti u neki drugi proizvod. Ove
materijale moemo koristiti samo ako ih koristimo mudro.
Jenny Jenkins, Autorica prie filma Plastina kesa i Konsultantica za odrivost
Prevod: Elvis Ljaji
[123]
[129]
POZOR: PLASTINA KESA ( PLASTIC BAG )

Reija: Ramin Bahrani / USA / 2009 / 18 ' / Izvorni jezik: Engleski
Preporuka: Prikazivati uz Dan planete Zemlje 22. 4.
O filmu: Kratki film amerikog reisera Ramina Bahranija prati epsko, egzistencijalno
putovanje plastine kese (kojoj glas posuuje Werner Herzog) u potrazi za svojim izgubljenim
stvaraocem, enom koja ju je iz prodavnice odnijela kui i onda odbacila. Tokom putovanja,
ona susree udna bia, doivljava `nebesku` ljubav, oplakuje gubitak voljenog stvraoca, i
pokuava da shvati svoju svrhu na svijetu. Na kraju, nesrenu plastinu kesu put odnese u
okean, u valove, u Pacifiki vrtlog smea obeani mir, gdje e se konano smiriti zajedno sa
svojom vrstom, postepeno zaboravljajui na svog stvaraoca.
O filmskoj ekipi
Redatelj: Ramin Bahrani Prvi film amerikog filmskog stvaraoca Ramina Bahranija, koji je
roen i odrastao u Sjevernoj Karolini, Man Push Cart premijerno je prikazan na Venecijanskom
meunarodnom filmskom festivalu (2005), a kasnije i na Sundanceu (2006). Film je osvojio vie
od 10 meunarodnih nagrada. Bahranijev drugi film, Chop Shop, premijerno je prikazan 2007
na Kanskom meunarodnom filskom festivalu, a kasnije je prikazan i u Torontu (2007) te
Berlinu (2008). 2008. Bahrani je premijerno prikazao i svoj trei film, Goodbye Solo, u zvaninoj
selekciji Venecijanskog filmskog festivala te osvojio FIPRESCI nagradu meunarodne kritike za
najbolji film. Njegov zadnji film, kratak uradak pod nazivom Plastic Bag (2009), premijerno je
prikazan na otvaranju Corto Cortissimo na Venecijanskom filmskom festivalu, na kojem je
Bahrani bio i lan irija u selekciji za najbolji film. Reditelj Werner Herzog posuuje glas u
filmu, a soundtrack je radio Kjartan Sveinsson, klavijaturista rock sastava Sigur Ros. Poetkom
2009., Bahrani je postao dobitnik prestine Guggenhaim stipendije, a bio je i uesnik nekoliko
meunarodnih retrospektiva, ukjuujui i MoMa u New Yorku, Univerzitetu Harvard, i La
Rochelle Film Festivalu u Francuskoj.
Savjetnica za odrivost i autorica prie filma: Jenni Jenkins Jenni Jenkins je savjetnica za
odrivost, sa prebivalitem u New Yorku gdje ove godine zavrava studij iz ubrane odrivosti
na Hunter Collegeu. Kao dodatak saradnji na pisanju prie za Plastic Bag sa Bahranijem, ona je
takoer producirala dodatni dokumentarac satkan od intervjua sa vodeim figurama u polju
odrivosti, ukljuujui Charlesa Moorea, ovjeka koji je ukazao na postojanje Pacifikog vrtloga
smea.
Werner Herzog Glas Plastine kese Werner Herzog je ekscentrini i profilini barjaktar
New German Cinema pokreta krajem 20. stoljea. Njegovi najpoznatiji raniji radovi su Znakovi
ivota (1962); Aguirre, The Wrath of God (1972); Nosferatu, The Vampire (1979); i Fitzcarraldo
(1982). Skorija fimska ostvarenja, izmeu ostalih, su Bad Liuetenant: Port of New Oreleans
(2009) and Recue Dawn (2007), i nekoliko priznatih dokumentaraca, ukljuujui Grizzly Man
(2005) i Encounters at the End of the World (2007).
[124]
[130]
2009., Bahrani je postao dobitnik prestine Guggenhaim stipendije, a bio je i uesnik nekoliko
meunarodnih retrospektiva, ukjuujui i MoMa u New Yorku, Univerzitetu Harvard, i La
Rochelle Film Festivalu u Francuskoj.
Savjetnica za odrivost i autorica prie filma: Jenni Jenkins Jenni Jenkins je savjetnica za
odrivost, sa prebivalitem u New Yorku gdje ove godine zavrava studij iz ubrane odrivosti
na Hunter Collegeu. Kao dodatak saradnji na pisanju prie za Plastic Bag sa Bahranijem, ona je
takoer producirala dodatni dokumentarac satkan od intervjua sa vodeim figurama u polju
odrivosti, ukljuujui Charlesa Moorea, ovjeka koji je ukazao na postojanje Pacifikog vrtloga
smea.
Werner Herzog Glas Plastine kese Werner Herzog je ekscentrini i profilini barjaktar
New German Cinema pokreta krajem 20. stoljea. Njegovi najpoznatiji raniji radovi su Znakovi
ivota (1962); Aguirre, The Wrath of God (1972); Nosferatu, The Vampire (1979); i Fitzcarraldo
(1982). Skorija fimska ostvarenja, izmeu ostalih, su Bad Liuetenant: Port of New Oreleans
(2009) and Recue Dawn (2007), i nekoliko priznatih dokumentaraca, ukljuujui Grizzly Man
(2005) i Encounters at the End of the World (2007).
[124]
[131]
ZUMIRAJ
I SCENARIJ: 1 as / 45'/
Materijali
Olovke
Radni list za sudionike/sudionice: Eko Bingo
Po mogunosti mali eko dar za grupu/razred (mali kaktus, sjeme za povre koje moe
da posadi u vrtu, neki koristan predmet od recikliranog materijala poput notesa od
recikliranog papira, platneni ceker i sl.)
Projekcija filma PLASTINA KESA 19'

Diskusija: 10'
Kako vam se dopao film?
O emu se govori u filmu?
Koje su nove informacije koje ste dobili iz filma? O emu biste eljeli saznati vie?
Kako ste doivjeli film? Zato?
Zumiraj:
Svi dobiju radni list za sudionike/sudionice: EKO BiNGO. Edukator/edukatorica svima daje
upute da svi ustanu, i kreui se postavljaju pitanja sa radnog lista osobama iz grupe . Kada
neko na postavljeno pitanje odgovori potvrdno, njegovo ili njeno ime se upisuje ispod pitanja
na za to predvienu liniju. Dozvoljeno je imati ime jedne osobe ispod razliitih eko pitanja
nekoliko puta. Vano je podsticati uesnike i uesnice da odgovaraju iskreno, kao i drati
napetu, natjecateljsku atmosferu. Ako neko uspije da popuni red ili kolonu na listu vie
LiNiJAAA! i edukator/edukatorica podstie ostale na pljesak i pouruje ih ka cilju. Cilj je
sakupiti dvanaest imena osoba koje u svakodnevnom ivotu koriste navedene metode zatite
okolia. Ko prvi popuni sva polja sa 12 imena, glasno vie BiNGOOO i dobije veliki pljesak
Aktivnost se nastavlja dok svi ne uspiju popuniti radni list ili kad se primijeti da je
dinamika/interes opao. Na kraju, edukator/edukator (ukoliko ima) daje nagradu cijeloj grupi
jer eko nagrade su vane za sve. Ukoliko je rije o razredu, moe se pokloniti neka biljka i
napraviti dogovor kako se o njoj brinuti. Mogu se napraviti dopunska istraivanja o vrsti, koje
uvjete voli i slino.
[125]
[132]
Diskusija 10':
Kako ste se osjeali tokom aktivnosti BINGO?

Je li bilo posebno teko nai osobe koje redovito ine jednu od eko aktivnosti? Koju?
ta mislite zato?
Je li bilo nekih stvari koje su nove za vas? Koje?
Zato je vano kupovati lokalne proizvode?
A koristiti viekratno iskoristive stvari?
ta mislite, koje su aktivnosti sa radnog lista vanije od ostalih za nau sredinu? Zato?
Zakljuak:
Veliki je broj naina kako moemo utjecati na smanjenje proizvodnje otpadnih materija i tako
zatititi planetu Zemlju za nas i budunost generacija koje dolaze. Prvo i najvanije je
PROMISLITI. To bi dovelo do rjeenja: smanjene konzumacije nepotrebnog, viekratne i
smanjene upotrebe kesa, zamjena biorazgradivim kesama i koritenje platnenih cekera i
posudica koje se mogu koristiti vie puta. Na listi u radnom listu BINGO se nalaze i neke stavke
koje do danas moda jo nisu jako ukorenjene kod nas, kao na primjer kupovanje organskih
proizvoda.
Takoer, kupovinom lokalnih proizvoda, pored toga to mnogi tvrde da su zdraviji i to se time
doprinosi lokalnoj ekonomiji, manje zagaujemo okoli iz prostog razloga to se neuporedivo
krae transportuju od mjesta porijekla. Time se jako smanjuje potronja goriva, ali i ostalih
oneiivaa okolia, kao to su freoni za hladnjae koje imaju snaan negativni uticaj na
okoli, razne hemikalije za odravanje proizvoda da budu svjei i slino.
Vano je znati da postoje i te mogunosti i da se moe primjenjivati takav vid ponaanja koji
doprinosi zatiti okolia, ali svaku od ovih aktivnosti ne treba uzimati bez promiljanja ni kao
pozitivnu ni kao negativnu. Vano je imati svijest o tome da nai postupci ostavljaju direktne
posljedice na svijet u kojem ivimo.
Refleksija 5':

Moe li neko s nama podjeliti najsnaniji doivljaj koji je imao/imala na ovoj radionici?
ta smo nauili?
[126]
[133]
EKO BINGO
Da li kupuje namirnice
organskog porijekla?
Da li tokom tuiranja tedi

vodu?
Da li samoinicijativno traga
za informacijama o okoliu?
ime:
ime:
ime:
...
...
Da li tokom kupovine radije

koristi vlastiti platneni ceker
i odbija koritenje plastinih
kesa?
Da li koristi stvari koje su

izgubile prvobitnu namjenu u
druge svrhe? (posudice,
platno, odjeu)
Da li provjerava porijeklo
stvari koje kupuje i da li
radije kupuje stvari koje su
proizvedene lokalno ili u
dalekim zemljama?
ime:
ime:
...
ime:
...
Da li reciklira smee?
Da li ide do kole pjeice, na

biciklu ili sredstvima javnog
prijevoza?
Da li uvijek gasi svjetlo kada

naputa sobu u kojoj
boravi?
ime:
ime:
ime:
...
[127]
[134]

Projekcija filma PLASTINA KESA 19'
Materijali
Radni list za edukatore/edukatorice: Kartice ZUMIRAJ IVOT

Radni list za edukatore/edukatorice: ovjek koji je sadio nadu
makaze
klupko
Napomena: Kartice s radnog lista treba isjei prije poetka asa. Ako je prostorija veliine
prosjene uionice, onda treba otprilike dva klupka vunice prosjene veliine. Ukoliko je broj
sudionika/sudionica vei od 30, kopiraju se dopunske kartice, koje se zasebno numeriraju.
Nastavak mree mora biti logian, a ne nasumian. Ako se na primjer kao broj 31 uvede riba,
koja jede dafniju (broj 30) onda kao broj 32 se treba staviti neto to jede ribu, i tako dalje.
Zumiraj 35'31:
Svi stoje u krugu. Edukator/edukatorica objanjava da e proi pored svih i da e u rukama
drati kartice, okrenute licem prema dolje. Svi moraju izabrati po jednu karticu i u tajnosti od
ostalih trebaju pokuati proitati ta na njoj pie. Naglaava da je broj u gornjem lijevom uglu
kartice redni broj iste, i da e u ovoj aktivnosti sudionice/sudionici raditi jedno po jedno prema rednom broju. Edukator/edukatorica u ovoj fazi naglaava, a isto to ponavlja i u daljem
toku aktivnosti, kako bi imali uspjenu aktivnost, da svi zajedno moraju odrati visoki nivo
koncentracije i discipline. Svi moraju pokuati da ne smetaju ostalima, da ne vire u tue
kartice, da ne komentiraju - i najvanije: da svi pokuaju da se unesu u sadraj aktivnosti,
odnosno u ono to njima pie na kartici.
Nakon to su svi izabrali karticu, aktivnost se nastavlja po sljedeem postupku: Trai se
sudionik/sudionica sa karticom na kojoj je broj jedan u gornjem lijevom uglu. Ta osoba dobija
klupko iji kraj obmota oko prsta 2-3 puta i glasno, razgovijetno ita sadraj kartice. Napravi
kratku pauzu, nekoliko sekundi i pita ko ima karticu sa rednim brojem dva. Toj osobi dobacuje
klupko.
Tokom dodavanja moraju biti puni panje, na nain koji omoguava osobi koja treba da ga
lako uhvati u letu. Vano je da edukator/edukatorica naglasi da ukoliko se dogodi da klupko
padne na podu, to e se sigurno desiti, da on/ona tad intervenira. To je vano jer se
koncentracija narui ukoliko nekoliko osoba prosto eka da se to dogodi kao i kad nekoliko
osoba istovemeno pokuava da dohvati klupko, a svi okolo komentiraju. Kad osoba s rednim
brojem dva proita sadraj, postupak se nastavlja sve dok svi ne dobiju klupko i ne proitaju
sadraj sa kartice koje imaju kod sebe. Zatim se pozivaju sudionici/sudionice na najvii nivo
posveenosti i koncentracije i trai se od njih da u apsolutnoj tiini proitaju samo redni broj
na kartici i ulogu koju imaju u mrei koju su napravili.
31
Osnovna ideja za ovu aktivnost je preuzeta iz Kompas: online prirunik za obrazovanje o ljudskim pravima,
Vijee Evrope: http://eycb.coe.int/compass/en/chapter_2/2_42.html
[128]
[135]
Istovremeno sudionicama/sudionicima se savjetuje da se pokuaju uivjeti u svoju ulogu

kao i da pokuaju da pronau lijepe aspekte u tome da se bude ono to je njima napisano na
kartici. Kad se ponovno itanje zavri, edukator/edukatorica poziva sudionike/sudionice da jo
jednom u miru pogledaju svoju poziciju kao i cjelinu koju su napravili. Nakon toga,
edukator/edukatorica uzima makaze i u strogom maniru, grubo ali polako, dramatino sijee
isprepletene niti koje povezuju sudionike/sudionice. Pritom, svaku put kad sijee pominje
neke od sljedeih faktora koji imaju negativni uticaj prema okoliu:
Ovo je posljedica kiselih kia
Ovo je posljedica globalnog zatopljenja
Ovo je posljedica izgradnje autputa kroz stoljetnu umu
Ovo je posljedica koritenja plastinih kesa
Ovo je posljedica koritenja fosilnih goriva
Ovo je posljedica koritenja klima-ureaja
Ovo je posljedica koritenja u poljoprivredi
Ovo je posljedica isuivanja jedne movare da bi se dobila takozvana plodna zemlja
Ovo je posljedica koritenja vjetakih ubriva
Ovo je posljedica koritenja deterdenata i sredstava za ienje
Ovo je posljedica otpadnih materija jedne fabrike za boje
Ovo je posljedica nekontrolisane eksploatacije uma
Ovo je posljedica nekontrolisanog lova odreenih ivotinjskih vrsta
Ovo je posljedica izduvnih gasova jedne fabrike olova
Ovo je posljedica koritenja plastike
Diskusija 15':
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Kako vam je bilo dok smo radili ovu aktivnost, prije no to smo sjekli niti? Zato?
ta smo mi ustvari napravili?
Je li neko uspio da ue u ulogu i svoje mjesto u mreu koju smo napravili?
Kako ste se osjeali kada su niti bile posjeene? Zato?
Jeste li se susreli sa novim doivljajima i/ili informacijama? Kakvim/kojim?
Da li se uistinu dogaa prekidanje ivotnih veza u naem neposrednom okruenju?
Moete li dati primjer?
to e se dogoditi ukoliko se prekinu veze izmeu ivih (i neivih) bia?
ta se moe napraviti u vezi s tim? Koje stvari moemo preuzeti da nam se TO ne dogodi?
[129]
[136]
Zakljuak:
Naa planeta
planeta jejejedan
jedansistem.
sistem.
na naoj
planeti
je meuzavisan.
Od i ivota i
SavSav
iviivi
svjetsvjet
na naoj
planeti
je meuzavisan.
Od ivota
opstanka i najmanjih
najmanjihi inanaprvi
prvipogled
pogled
najbeznaajnijih
bia
ovisi
opstanak
ostalih
najbeznaajnijih
bia
ovisi
opstanak
svihsvih
ostalih
bia.bia.
Zakljuak:
Ukoliko se prekine
prekine lanac
lanacveza,
veza,sasaiseznuem
iseznuemjedne
jedne
ili
nekoliko
vrsta,
ugroava
se
opstanak
ili nekoliko vrsta, ugroava se opstanak
Naa planeta je jedan sistem. Sav ivi svjet na naoj planeti je meuzavisan. Od ivota i
svih ostalih. U krajnjoj liniji i opstanak ljudske vrste.
opstanka i najmanjih i na prvi pogled najbeznaajnijih bia ovisi opstanak svih ostalih bia.
Moe se
se sudionike/sudionice
sudionike/sudionicesavjetovati
savjetovatida,
da,sad
sad
skoro
svi imaju
ureaje
snimaju
kadkad
skoro
svi imaju
ureaje
koje koje
snimaju
Ukoliko se prekine lanac veza, sa iseznuem jedne ili nekoliko vrsta, ugroava se opstanak
fotografije/videa da
dauvijek
uvijekkad
kad
primijete
neko
unitavanje
okolia
to
snime
i
objave
u
primijete neko unitavanje okolia to snime i objave u
svih ostalih. U krajnjoj liniji i opstanak ljudske vrste.
medijima, na internetu i slino.
Moe se sudionike/sudionice savjetovati da, sad kad skoro svi imaju ureaje koje snimaju
fotografije/videa da uvijek kad primijete neko unitavanje okolia to snime i objave u
tekst sa radnog lista za edukatore/edukatorice: ovjek koji je
medijima,
na internetu ita
i slino.
sadio nadu 3'
Diskusija 5':
Zato se pria zove ovjek koji je sadio nadu?

Kako je junak prie vratio osmijehe na lica ljudi?
Smatrate li da je njegovo djelo realno ostvarljivo? Zato?
Refleksija 5':

Moe li s nama neko od vas podijeliti najsnaniji doivljaj koji je imao/imala na ovoj
radionici?
ta smo nauili?
IZavrna
Na kraju,
svi stoje
u krugu. Svako se treba podijeliti sa ostalima neko bie koje joj/mu je
aktivnost
5-7':
mrsko ili gadno i da ostalima ispria zbog ega ipak smatra da je vano da to bie postoji. Bie
ponovljeno
od strane
jedneSvako
osobe
drugapodijeliti
ne bi trebala
ponoviti,
osim
ako poznaje
se treba
sa ostalima
nekoneko
bie koje
je neke
I Na
Na kraju,
kraju,svi
svistoje
stojeu ukrugu.
krugu.
Svako
se treba
podijeliti
sa ostalima
bie joj/mu
koje joj/mu
je
dodatne
kojih toispria
bie treba
da
postoji.
mrsko ili razloge
gadno i zbog
da
ostalima
zbog
ega
ipak
smatra
da
je
vano
da
to
bie
postoji.
Bie
da ostalima ispria zbog ega ipak smatra da je vano da to bie postoji. Bie
osobe
druga
ne binetrebala
ponoviti,
osim ako
poznaje
neke neke
ponovljeno od
odstrane
stranejedne
jedne
osobe
druga
bi trebala
ponoviti,
osim
ako poznaje
dodatne razloge zbog kojih to bie treba da postoji.
II Formiraju se male grupe s 3-5 sudionika/sudionica. Moraju smisliti najkreativniji odgovor na
pitanje ta radi zatitar/zatitarka okolia kad dobije vake?
[130]
[137]
RADNI LIST ZA EDUKATORE/ICE: KARTICE ZUMIRAJ IVOT
[131]
[138]
[139]
[132]
[133]
[140]
[134]
[141]
[135]
[142]
RADNI
LIST
EDUKATORE/EDUKATORICE:
je nadu
sadio32nadu32
Radni list
zaZA
edukatore/edukatorice:
ovjekovjek
koji je koji
sadio
Bio je umoran i nekako mu je bilo dosta posla. Utedio je skromnu svotu novaca i
odluio da napusti posao. Prije tridesetak godina, kad je bio mlad, mislio je da je vrijedno
boriti se za svoju zemlju, rtvovati se, ak i ako je potrebno i ubijati. Dok je sjedio u blatnjavom
rovu, smrznut, pokisao, gladan, isto kao i oni drugi sa druge strane, davno prije no to se rat
zavrio, promijenio je to miljenje.
Kad su se vraali sa fronta, gledajui pusto oko sebe i u sebi, naili su na jednu
skrivenu dolinu, netaknutu uasima rata. Sve je bilo zeleno, uo se ubor potoia; djeca su se
igrala, ljudi su nasmijani obavljali svoje poslove. Bio je to lijep prizor koji je upamtio i koji mu je
dao utjehu. Sada je star - njegova djeca su imala svoje ivote, a supruga je preminula. Shvatio
je da eli da ponovo osjeti mir i radost ivota koji je doivio tako jasno i mono samo tada, kad
se vraao sa fronta, u maginoj dolini. Odluio je sa skromnom svotom novca koju je imao
vratiti se u dolinu i kupiti neku malu kuicu, povui se i uivati u miru. Bio je nekako uzbuen
kad je u kupeu shvatio da se pribliava svom cilju. Dohvatio je mali kofer i kao malo dijete
doslovno skoio iz vagona. Ali, to to je vidio ga je naprosto zbunilo. Od zelene doline nije bilo
nita. Svuda naokolo su bili goli ridovi i planine. Mogao je prepoznati presuena korita rijeka i
potoka. Selo je izledalo kao da je naputeno bar dvjesto godina. Ali ipak su tu bili ljudi. Na
njihovim licima nije mogao prepoznati ono to je tad vidio. Sad su lica bila mrana. Ti su ljudi
hodali sporo i sakrivali pogled. Svejedno, osjeao je njihove poglede na sebi i bilo mu je jasno
da svi uskaju o njemu. Nije mu bilo prijatno jer je znao da nije dobrodoao. Ipak, odlui da
ostane. Na kraju krajeva nije znao gde da ide. Sve je prodao.
U seoskoj krmi se raspitao moe li se nai prenoite. Rekli su mu da je najvei dio
kua prazan i da su njihovi vlasnici odavno odselili i da moe slobodno izabrati jednu. Niko se
nee buniti. Zanimalo ga je to se dogodilo sa zelenom dolinom u zadnjih trideset godina. Na
poetku se nisu sjeali da je ikad bilo drugaije nego sada. Jedan stariji ovek, zamuenog
pogleda, govorei sporo, kao da vadi kamenje iz usta, rekao mu je sljedee:
Nakon rata, glavni put koji je prolazio kroz dolinu je naputen jer je napravljen novi koji
zaobilazi ovo mjesto i tako je sve manje ljudi prolazilo ovuda. Kao to se broj ljudi koji su
prolazili kroz selo smanjivao, tako su ljudi ostajali bez posla. Niko vie nije kupovao hljeb iz
pekara; od pet krmi ostala je samo ova. Voe, povre, med i mlijeko vie nije imao ko da
kupuje. Ljudi su postajali sve siromaniji. Nakon rata poveala se potreba za materijalima za
grau i ogrjev. Tako, najvei broj ljudi se dao na sjeu uma - samo se od toga moglo malo
zaraditi. Prvo su poeli sa sjeom najudaljenijih uma. Kako je prolazilo vrijeme, sve se vie
ume sjeklo. Nije prolo dugo, planine i brda su bile proarane od sjee. Sve manji broj ljudi je
mogao ivjeti od toga. Neki su se poeli seliti u grad. Poeli su sjei ume koje su blizu na
ridovima oko sela. (Mlai ljudi u krmi jednostavno nisu vjerovali da je na bliskim ridovima
nekad raslo drvee i sluali su otvorenih usta dok su oi uprli u starca koji je govorio).
Jedne jeseni, kad je ve dobar dio ume bio posjeen, nakon jedne jake kie, voda, koju nije
imalo to da zadri i upije na planinama, na poetku se sljevala u potoke koji su tako nabujali
da su poruili sve mostove, a onda je poela nositi ogromne djelove ridova, koji su se
jednostavno klizali ka selu. Veliki je broj kua bio zatrpan klizitima. Bilo je i rtava.
U narednih nekoliko godina to se esto deavalo. I najmanja kia je izazivala poplave, odrone i
nepogode. Nije bilo vie drvea i ume da zadre zemlju koja bi upila vodu. Ostale su samo
gole litice i uta otporna trava. Tako je bilo sve dok nije prestala da pada kia. Sad su i kie
rijetkost. Nema nijednog potoia. Svi pijemo vodu sa jednog dalekog, smrdljivog dubokog
32
Osnovna ideja je preuzeta iz: Lhomme qui plantait des arbres, Jean Giono, 1953.
[136]
[143]
bunara. Najvei broj ljudi je odselilo. Oni to su ostali nemaju gdje otiiSkoro da niko ne pria
ni sa kim u selu. Ljudi su umorni, mrani i zli. Na vaem mjestu ja bi produio put.
Ali, nije imao gdje da ide. Odlui ostati. Dugo se etao golim i pustim liticama. Morao je mnogo
pjeaiti da bi stigao do jedne male hrastove umice. Sjedei tako jednom, ispod jednog
hrasta, neto ga pokrenu. Poeo je sakupljati pale zrele irove. Sakupljao ih je sve dok nije
napunio svoju veliku torbu. To je ponovio vie puta sljedeih dana. U kuici gdje se uselio,
cjelu jednu sobu je napunio irovima. Grubo ih prebroji. Bilo je vie od deset hiljada. Kad je
prola jesen i kad se mogla oekivati kia, krenuo je jednog dana pred zoru sa svojim tapom i
torbom punom ireva, ka oblinjoj uzviici iznad sela. tapom je napravio rupu u zemlji,
poloio jedan ir i pokrio ga zemljom. Dva tri koraka dalje napravio je novu rupu, poloio novi
ir i pokrio zemljom. I jo jednog I jo jednog...
Prvog dana je potroio skoro cijeli sadraj iz torbe. Napravio je oko dvadeset redova
Te je zime svakog dana ustajao rano i iao ka proplancima oko sela i marljivo i spokojno
polagao ir za irom, sve dok nije poloio zadnjeg
U maju vidje da je veliki broj ireva proklijao i da se raduju suncu.
U septembru je sakupio jo vie njih.
Krajem marta je uspio zasaditi sve.
U maju vidje kako i oni klijaju. Radio je to godinama.
Ljudi iz sela su mislili da je neki udak ili osobenjak pa ga nisu ometali.
Kad je zasadio i zadnji dio gole litice najdaljih planina, bio je ve star ovjek i zasadio je vie
stotina hiljada ireva. One prve sa kojima je poeo, ve su poeli liiti na umu. Na nekima od
njih je ak bilo ptiijih gnijezda.
Te jeseni nije otiao sakupljati ireve. Te su ga zime nali mrtvog pored kamina, glavom
okrenutom ka planinama. Izledalo je kao da se smijei. Budui da nije bilo mjesta u seoskom
groblju, zakopali su ga na rubu mlade hrastove ume.
Dok mi stari gospodin pria ovu priu sa sjajem u oima, on gleda umu. Kae da danjanjim
stanovnicima sela niko ne moe da objasni da su nekad ove litice bile bez ijednog stabla. A ja
vidim oko mene lijepo selo, okrueno divnom hrastovom umom kroz koje jure potoii.
Gdjegod se okrenem u daljinama se vidi ogromno zeleno more hrastove ume. Na vrhovima
visokih planina ima snjega. Mnotvo djece veselo i glasno se igra pored rijeke, a ljudi nasmijani
zadovoljno obavljaju svakodnevne poslove. Njihovi su obrazi rumeni, a njihove oi tople i
sjajne.
Uvijek gledaju u oi i smiju se
[137]
[144]
7. ZUMIRAJ MEDIJE
[145]
[138]
Emir Huki. Okupacija javnog prostora

br.1. Mainska kola. Tuzla. Zumiraj prava 2011
[139]
[146]
Mediji ne odraavaju realnost, mediji je stvaraju.

Mediji ne odraavaju realnost, mediji je stvaraju.
PRIPREMA: MEDIJSKO OBRAZOVANJE

PRIPREMA: MEDIJSKO OBRAZOVANJE
Vani pojmovi: Medijsko obrazovanje, medijska pismenos

Vani pojmovi: Medijsko obrazovanje, medijska pismenost, masovni mediji, informacija,
manipulacija, govor mrnje
manipulacija, govor mrnje
Cilj: Postii da uesnici i uesnice kritiki i nezavisno prim

Cilj: Postii da uesnici i uesnice kritiki i nezavisno primaju i promiljaju informacije
posredovane masovnim i drugim medijima
posredovane masovnim i drugim medijima
Medijsko obrazovanje i medijska pismenost
Medijsko obrazovanje i medijska pismenost
Medijsko obrazovanje obuhvata sve teorijske i praktine o

Medijsko obrazovanje obuhvata sve teorijske i praktine obrazovne aktivnosti vezane za
medije. Vijee Evrope (2000) ga definira kao nastavne praks
medije. Vijee Evrope (2000) ga definira kao nastavne prakse iji je cilj razvijanje medijske
kompetencije, shvaene kao kritiki i razborit stav prem
kompetencije, shvaene kao kritiki i razborit stav prema medijima radi podsticanja
uravnoteenih graana koji su sposobni da sami rasuuju na
uravnoteenih graana koji su sposobni da sami rasuuju na osnovu dostupnih informacija.
Ono im omoguava pristup potrebnim informacijama,
Ono im omoguava pristup potrebnim informacijama, njihovu analizu i sposobnost
identifikacije ekonomskih, politikih, socijalnih i kulturnih in
identifikacije ekonomskih, politikih, socijalnih i kulturnih interesa koji se nalaze iza njih.
Medijsko obrazovanje ui pojedince da tumae i proizvode p
Medijsko obrazovanje ui pojedince da tumae i proizvode poruke, da odabiru najpogodnije
medije za komuniciranje i, konano, da imaju veu ulogu u
medije za komuniciranje i, konano, da imaju veu ulogu u medijskoj ponudi i proizvodnji.
Prema Reychmayerovoj (2001.) medijsko obrazovanje se zas
Prema Reychmayerovoj (2001.) medijsko obrazovanje se zasniva na pretpostavci da se sve
medijske poruke prave uz koritenje kreativnog jezika sa svojim
medijske poruke prave uz koritenje kreativnog jezika sa svojim vlastitim pravilima, da razliiti
ljudi razliito doivljavaju iste medije, da mediji primarno pre
ljudi razliito doivljavaju iste medije, da mediji primarno predstavljaju komercijalni posao s
namjerom da se ostvari profit, da mediji imaju svoje usaene v
namjerom da se ostvari profit, da mediji imaju svoje usaene vrijednosti i gledita.
Kako navodi Zgrablji-Rotarova u jednoj od rijetkih publikacij

Kako navodi Zgrablji-Rotarova u jednoj od rijetkih publikacija na temu medijske pismenosti
objavljenoj u Bosni i Hercegovini, pojam medijska pismeno
objavljenoj u Bosni i Hercegovini, pojam medijska pismenost po prvi put je definiran na
konferenciji o medijskoj pismenosti 1992. godine (National Le
konferenciji o medijskoj pismenosti 1992. godine (National Leadreship Conference on Media
Literacy, 1992) kao "sposobnost pristupa, analize, vred
Literacy, 1992) kao "sposobnost pristupa, analize, vrednovanja
i odailjanja poruka
posredstvom medija."33 Danas medijsku pismenost vrlo iroko
posredstvom medija."33 Danas medijsku pismenost vrlo iroko razumijevamo kao mogunost
pristupa medijima, kako televiziji i filmu, tako i internetu, rad
pristupa medijima, kako televiziji i filmu, tako i internetu, radiju, snimljenoj muzici i ostalim
digitalnim komunikacijskim tehnologijama, odgovornu upot
digitalnim komunikacijskim tehnologijama, odgovornu upotrebu medija kao sredstva za
nezavisno i kreativno izraavanje i sposobnost kritikog
nezavisno i kreativno izraavanje i sposobnost kritikog vrednovanja njihovih razliitih
aspekata .
aspekata .
Saoptenje Evropske komisije iz 2007. godine, Evropski p

Saoptenje Evropske komisije iz 2007. godine, Evropski pristup medijskoj pismenosti u
digitalnom okruenju, navodi da razliiti nivoi medijske pismen
digitalnom okruenju, navodi da razliiti nivoi medijske pismenosti ukljuuju sljedee:
Osjeati se ugodno sa svim postojeim medijima, od

Osjeati se ugodno sa svim postojeim medijima, od novina do virtuelnih zajednica;
Aktivno koritenje medija kroz, izmeu ostalog, in
Aktivno koritenje medija kroz, izmeu ostalog, interaktivnu televiziju, koritenje
web pretraivaa ili uestvovanje u virtuelnim zaje
web pretraivaa ili uestvovanje u virtuelnim zajednicama te bolje iskoritavanje
33
Zgrablji-Rotar Nada. Medijska pismenost, medijski sadraji i medijski utje
Zgrablji-Rotar Nada. Medijska pismenost, medijski sadraji i medijski utjecaji, u Medijska pismenost i civilno
drutvo, Zgrablji-Rotar Nada (Ur.), Sarajevo, MediaCentar, 2005.
drutvo, Zgrablji-Rotar Nada (Ur.), Sarajevo, MediaCentar, 2005.
33
[140]
[147]
[140]
potencijala medija za zabavu, pristup kulturi, meukulturni dijalog, uenje i

svakodnevne aplikacije.
Imati kritiki pristup medijima u pogledu i kvalitete i tanosti sadraja (na primjer,
biti u mogunosti procijeniti informacije, nositi se s oglaavanjem na razliitim
medijima, pametno koristiti pretraivae);
Koritenje medija kreativno, s obzirom na to da razvoj medijskih tehnologija i sve
vea prisutnost interneta kao distribucijskog kanala omoguavaju sve veem broju
Evropljana da stvaraju i distribuiraju slike, podatke i sadraje;
Razumijevanje ekonomije medija i razlike izmeu pluralizma i medijskog vlasnitva;
Biti svjestan pitanja autorskih prava koja su kljuna za "kulturu zakonitosti",
posebno za mlau generaciju koja djeluje u dvostrukom svojstvu potroaa i
proizvoaa sadraja.34
Koncept medijske pismenosti utemeljen na pravu na informiranost, dostupnost i slobodan

pristup informacijama je osnovno ljudsko pravo garantirano Univerzalnom deklaracijom o
ljudskim pravima (1945). Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda
(1950) svima garantira pravo na slobodu izraavanja, to obuhvata slobodu miljenja, slobodu
primanja te irenja informacija i ideja bez mijeanja javne vlasti i bez obzira na granice.
Takoer, UN konvencija o pravima djeteta iz 1989. trai da se u medijskim politikama, pored
obrazovnih i kulturnih, panja nuno posveti i medijskim i komunikacijskim pravima djece.
Medijsko obrazovanje i medijska pismenost u Bosni i Hercegovini
Prema Regulatornoj agenciji za Komunikacije Bosne i Hercegovine (RAK), instituciji odgovornoj
za sigurno koritenje medijskih usluga, u BiH javnosti ne postoji dovoljno rasprava o pitanjima
vezanim za medijsku pismenost. Prema njihovoj procjeni, Ministarstva obrazovanja i kulture,
koja u mnogim zemljama imaju vodeu ulogu u unapreenju medijske pismenosti, nisu uspjela
djelovati na tom podruju, jer je samo donoenje zakona neadekvatna mjera za zatitu
medijskih konzumenata, a posebno maloljetnika. Takoer navodi da nema istraivakih
projekata koji se direktno bave ovom temom,mehanizama za procjenu nivoa medijske
pismenosti meu razliitim grupama stanovnitva i sistematskog pristupa poveanju nivoa
medijske pismenosti kroz medijsko obrazovanje, a obrazovanje nastavnika, roditelja, djece i
medijskih potroaa generalno nije zadovoljavajue.35
U sistemu redovnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, medijska je pismenost zastupljena
samo kao manji segment nastave maternjeg jezika, nazvan Medijska kultura, a na Pedagokoj
akademiji u Sarajevu studenti i studentice imaju predmet Medijska kultura kao izborni. Ipak,
kako navodi Amela Odobai, glasnogovornica RAK-a, analizom nastavnih planova i programa
u BIH se moe utvrditi da je koncept medijske kulture, koji se poduava u kolama u BiH,
34
A European approach to media literacy in the digital environment, Brussels, 20.12.2007

COM(2007) 833 final http://ec.europa.eu/culture/media/literacy/docs/com/en.pdf
35
Regulatorna agencija za Komunikacije BiH: Medijska pismenost i zatita djece, 2009.
http://www.cra.ba/bih/aktuelnost.php?uid=1269512868&root=1274081346
[141]
[148]
usmjeren ka unapreenju sposobnosti praenja i razumijevanja filma i pozorita, te da ne prati

aktuelni razvoj medija.36
Zbog toga su alternativni naini uvoenja medijskog obrazovanja u kole od neizmjerne
vanosti. Nadlena ministarstva, regulatorna agencija, medijska industrija, akademska
zajednica, obrazovne institucije i nevladine organizacije ovom bi pitanju morali posvetiti
panju koju zasluuje, uzevi u obzir da je medijska pismenost izuzetno vana za razvoj
kritikog miljenja, aktivnog graanstva i demokracije.
Kako mediji utjeu na dogaaje u realnosti i manipuliraju njome?
Mediji u savremenim drutvima pokrivaju gotovo sav protok informacija. ivimo u dobu u
kojem pristup informacijama ima neizmjeran znaaj, a informacije posredovane medijima nam
nerijetko odreuju nain ivota i miljenja, pozitivno, ali i negativno, ukoliko ih primamo
nekritiki.
Stoga je jako vano da, kada primamo poruke putem medija, imamo na umu to da su one
posredovane. Medijsko obrazovanje polazi od premise da medijske poruke sadre vrijednosti i
gledita onih koji su te poruke, prema odreenim pravilima ili eljama naruilaca, kreirali. Bilo
da gledamo film, reklamnu poruku ili sluamo vijesti sve je to rezultat rada jednog ili vie ljudi.
U njihovom je kreiranju uestvovalo najmanje nekoliko ljudi, recimo novinar istraiva,
kamerman, glavni i odgovorni urednik, lektor... i ve stoga one rijetko mogu biti potpuno
objektivne. Informacije i poruke posredovane masovnim medijima konstruisane su prema
setu vrijednosti i uvjerenja onih koji ih kreiraju, a esto su diktirane i eljama onih koji medije
posjeduju radi ostvarenja profita ili promoviranja odreene ideologije.
Najjednostavnije se to moe predstaviti metaforom izgradnje. Naime, medijska poruka je
konstruisana, kao i zgrada, ili most; prvo se napravi nacrt, potom se prikupi materijal, koji se
zatim slae u odreenu cjelinu i u tom procesu uestvuje najmanje nekoliko razliitih ljudi.
Film Maina (mrnje) razotkriva upravo taj proces koji je inae naem oku nedostupan i od
ije skrivenosti ovisi uspjeh poruke koju nam putem medija neko alje. Mediji se pri tom
koriste nizom tehnika kojima manipuliraju emocijama primaoca poruke.
Vidjeti radni materijal: AN(ali)TIKI MEDIJI i RAKURS KAMERE
Mediji nerijetko, ba kao i ljudi, u svakodnevnom govoru pojednostavljuju, generaliziraju

odreene informacije proizvodei izrazito jake stereotipe, posebno kada novinari posjeduju
manjak znanja o temi koju pokrivaju i predstavljaju miljenja kao injenice.
Sve to ne znai nuno da su mediji uvijek loi, ali signalizira da je nekritiko prihvatanje poruka
koje alju tzv. mainstream mediji per se, ne samo loe, ve esto i opasno, posebno kada iste
sadre govor mrnje, koji film Maina ( mrnje) zorno ilustrira.
Pored toga, vano je znati da dvije individue teko mogu primiti i razumjeti identinu
informaciju posredovanu putem masovnih i drugih medija jednako. To je tako stoga to
36
Radiosarajevo: BiH daleko od medijske pismenosti: http://www.radiosarajevo.ba/novost/49666/bih-je-dalekood-medijsk
[142]
[149]
informacije koje primamo razumijevamo kroz prizmu vlastitih iskustava, znanja, onoga to
smo uili u porodici, u koli, u drutvu, onoga to smo itali, uli i uopte, znali do tada. Zato je
vano postavljati to vie pitanja o percepciji odreenih medijskih poruka kako drugima tako i
samima sebi da bismo ih bili u stanju pravilno ocijeniti, a potom prihvatiti ili odbaciti i tako
izbjei manipulaciji.
U svjetlu spomenutog, kao zakljuak za edukatore i edukatorice, posebno je vano istaknuti da
uenici i uenice nee i ne trebaju uvijek i nuno jedan tekst, film ili bilo koju medijsku poruku
razumjeti jednako. Zato je promoviranje dijaloga o medijskim informacijama kljuno za
razvijanje kritikog miljenja i odgajanje medijski pismenih mladih ljudi spremnih za graansku
participaciju.
Izvori i preporuke:
European Centre for Media Competence. URL: http://www.ecmc.de/

Saoptenje Evropske komisije: Evropski pristup medijskoj pismenosti, 2007. godine
Mirela Toli: Temeljni pojmovi suvremene medijske pedagogije, u ivot i kola, br. 22
(2/2009.), god. 55., str. 97 -103.
Zgrablji-Rotar Nada. Medijska pismenost, medijski sadraji i medijski utjecaji, u
Medijska pismenost i civilno drutvo, Zgrablji-Rotar Nada (Ur.), Sarajevo,
MediaCentar, 2005.
Council of Europe (2000): Report on Media Education. Internet-document:
http://stars.coe.int/doc/doc00/edoc8753.htm
Reichmayr Ingrid-Francisca, U prilog medijskom obrazovanju Media Online 2001.
Regulatorna agencija za komunikacije BiH: Medijska pismenost i zatita djece, 2009.
http://www.cra.ba/bih/aktuelnost.php?uid=1269512868&root=1274081346
Radiosarajevo: BiH daleko od medijske pismenosti
http://www.radiosarajevo.ba/novost/49666/bih-je-daleko-od-medijsk
[143]
[150]
Pozor: MAINA (MRNJE) ((HATE) MACHINE)

Reija: Phil Caron / Kanada / 2010 / 04:45'/ Izvorni jezik: engleski
O filmu: Nevine rijei, predivna djeica, jednostavne upute, neoekivani rezultati: to su
elementi filma Maina (mrnje), kratkog filma koji istrauje proces stvaranja informacije
putem medija. Nastao kao reakcija na medijski proizvedenu ksenofobiju, ovaj film britko
istrauje bezopasan sirovi materijal i strane poruke koje on moe da sadri. Sa sve veim
oslanjanjem naeg drutva na informacije iz druge ruke, ovaj film nas tjera na razmiljanje i
podcrtava vanost medijske pismenosti.
O reiseru: Phil Caron je reiser, pisac i producent koji ivi i radi u Otavi. Njegovi filmovi i videa
su prikazivani irom Kanade i van nje. Pisao je za Globe & Mail, CBC Radio 1 i CanWest Media.
Studirao je film u Montrealu i Kvebeku, a diplomirao je na univerzitetu Concordia.
Reditelj o filmu: Koncept filma nastao je na osnovu predrasuda i izvrtanja stvarnosti kojem
sam svjedoio pratei medije nakon 11. septembra. Naravno da je toga oduvijek bilo, ali je
najednom to postalo preoigledno i najvei je broj medija predoavao informacije sa proratne
pozicije. Kao Kanaanin koji redovno prati kanadske, amerike i britanske vijesti, bio sam
okiran vidjevi potpuno razliite naine pripovijedanja iste prie i koliko zapravo sirovi
materijal moe biti izvitoperen i subjektivno predstavljen. Ovaj film je moj odgovor na koncept
medijske istine i zamiljen je tako da isprovocira paljiviju analizu rijei i slika na koje se
oslanjamo kada tumaimo svijet u kojem ivimo.
[144]
[151]
ZUMIRAJ
Materijali:
Radni list za edukatore/edukatorice: Dvojne slike I

Radni list za edukatore/edukatorice: Velika slika
Radni list za edukatore/edukatorice: injenica ili miljenje?
Aktivnost, Dvojne slike 10:

Sudionici stoje u polukrugu. Razmak izmeu sudionika/sudionica u svakom redu mora biti oko
pola metra. Edukator/edukatorica objanjava da e svi dobiti jedan list papira koji mogu
pogledati samo na njegov/njen znak. Kad se da instrukcija za to, svi moraju paziti da niko osim
njih ne vidi ta je na papiru nacrtano. Prije poetka aktivnosti edukator/edukatorica pripremi
radne listove sa Radnog lista za edukatore/edukatorice: DVOJNE SLIKE I I II, tako to naprave
otprilike jednaki broj listova s radnog lista I i radnog lista II, kako bi polovina uesnika i
uesnica dobila jednu, a druga polovina drugu sliku. Listove ne treba mijeati nego nastojati da
se negdje na polovini grupe promijeni slika na listovima, a da to sudionici/sudionice ne
primijete.
Kad svi dobiju list, okrenut naopako, koji moraju sakriti od ostalih, dobivaju sljedeu
instrukciju: Na moj znak, okrenite list kako biste ga pogledali, a onda ga opet sakrijte. Sad
pogledajte...(5 sekundi), sad opet sakrijte list. Edukator/edukatorica pokupi listove pazei da
se ne vidi njihov sadraj. Nakon toga pokazuje svima sliku s radnog lista za edukatore: velika
slika (5-6 sekundi) pokazana je s odreene distance, tako da je svi istovremeno vide, a zatim
postavlja pitanja:
ta ste vidjeli na slici koju sam upravo pokazala/pokazao?

ta se moe zakljuiti iz ove jednostavne aktivnosti?
Zbog ega su jedni vidjeli jedno, a drugi drugo?
Zakljuak:
Praksa pokazuje
enske
figure
na na
velikoj
slicislici
ponovo
pokazuje da
dae
eoni
onikoji
kojisusuprethodno
prethodnovidjeli
vidjelisliku
sliku
enske
figure
velikoj
ponovo
vidjeti ensku
koji
su su
vidjeli
licelice
mukarca
isto isto
vidjeti
i na velikoj
slici. Na
enskufiguru
figurudok
dokeeoni
oni
koji
vidjeli
mukarca
vidjeti
i na velikoj
slici. Na
razliitu percepciju
i oekivanja.
Na Na
nana
doivljaj
i percepciju
percepcijusu
suutjecali
utjecaliprethodno
prethodnoiskustvo
iskustvo
i oekivanja.
doivljaj
i percepciju
okruenja utjee
praktino
sve
to
smo
mi
sami.
Utjeu
prethodno
iskustvo,
oekivanja,
utjee praktino sve to smo mi sami. Utjeu prethodno iskustvo, oekivanja,
trenutno psihofiziko
dob,
vrijednosti,
stavovi,
predrasude,
energija
koju koju
psihofizikostanje,
stanje,emocije,
emocije,
dob,
vrijednosti,
stavovi,
predrasude,
energija
posveujemo doivljaju i jo mnogo toga.
Zakljuak:
[145]
[152]
Projekcija filma MAINA (MRNJE) 5

Diskusija, 15-20:

emu se radi u filmu?
Kako moemo to povezati sa prethodnom aktivnou?
Zato se film zove Maina ( mrnje)
Znate li ta je to govor mrnje? Prepoznajete li ponekad takve poruke u medijima?
Moete nam dati neki primjer?
Koliko vjerujete medijima? Vjerujete li svim medijima podjednako? Vjerujete li nekim
medijima potpuno? Zato?
Kad ujete ili proitate neku vijest, koliko ste svjesni da to moda i nije sve tako kako je
prikazano?
Jeste li imali iskustava sa sadrajima na socijalnim mreama, sajtovima, televiziji, u koje
ste povjerovali, a da se zatim pokazalo da oni nisu tani, korektni, istiniti? Moete li
podijeliti primjer s ostalima? Kako ste se osjeali nakon toga?
Jeste li esto svjesni da moda postoje i druge perspektive za istu stvar, kao u vjebi sa
slikama?
Zakljuak:
Sudionici su esto iznenaeni novim saznanjima iz filma. Film prikazuje kako se lako moe
manipulisati sa audiovizuelnim sadrajem. Ono to vidimo esto je obojeno prethodnim
iskustvima, oekivanjima, onim to nam je bilo prikazano prije toga, kao u vjebi s dvojnim
slikama. Mladi ljudi su esto nesvjesni da su sadraji predstavljeni u vijestima, tampi i u
velikoj mjeri na internetu, svjesno ili nesvjesno pristrasni, jednostrani, nepotpuni i obojeni
subjektivnou i slobodnim interpretacijama.
Govor mrnje je svaka komunikacija koja omalovaava osobu ili grupu na osnovu nekih
karakteristika ili pripadnosti, kao to je rasa, boja koe, spol i rod, etnika pripadnost,
seksualna orijentacija, religija i vjerovanja, ateizam ili teizam, vjera i uvjerenja, politika
ubjeenja, pripadnost ili nepripadnost, uzrast i druge karakteristike. Govor mrnje je svaki
govor, gest, ponaanje, pisanje i izvjetavanje, prenoenje ili prikazivanje koje podstie na
negativne stavove i/ili nasilje. Zabranjen je jer ne smije da podstie nasilje i predrasude
protiv pojedinca ili grupe, jer naruava dostojanstvo osobe ili grupe.
Osnova sankcionisanja govora mrnje u mnogim zemljama je utemeljena na injenici da
ovakav vid izraavanja miljenja podrazumijeva poruke i gestove iji je cilj izazvati odreene
negativne posljedice na osobu ili skupinu na osnovu nekih njihovih svojstava ili pripadnosti.
[146]
[153]
Aktivnost, injenice i subjektivna miljenja 10 :

Edukator/edukatorica objanjava da e sad svi pokuati da uvjebaju osvjetavanje onog to se
u medijima prezentira u sljedeoj aktivnosti. Svi stoje slobodno u prostoriji.
Edukator/edukatorica postupa prema uputama u Radnom listu za edukatore/edukatorice:
injenica ili miljenje?
Refleksija:

Moe nam neko prenijeti najsnaniji doivljaj koji je imao/imala na ovoj radionici?
ta smo nauili?
[147]
[154]
Materijali:
Radni list za edukatore/edukatorice: Dvojne slike II
Radni list za edukatore/edukatorice: Velika slika
Radni list za edukatore/edukatorice: injenica ili miljenje?
Radni materijal: AN(ali)TIKI MEDIJI
Radni materijal: Uglovi snimanja (rakurs kamere)
Radni list za edukatore/edukatorice: Pria o slonu i est slijepih ljudi
Aktivnost: Dvojne slike / 15/
Sudionici stoje u polukrugu. Razmak izmeu sudionika/sudionica u svakom redu mora biti oko
pola metra. Edukator/ edukatorica objanjava da e svi dobiti jedan list papira koji mogu
pogledati samo na njen znak. Kad se da instrukcija za to, svi moraju paziti da niko osim njih ne
vidi ta je na papiru. Pre poetka aktivnosti edukator/ edukatorica priprema radne listove sa
Radnog lista za edukatore/ edukatorice: Dvojne slike I I II, tako to naprave otprilike jednaki
broj listova sa radnog lista I i radnog lista II, kako bi polovina sudionika/sudionica dobila jednu,
a druga polovina drugu sliku. Listove ne treba mijeati nego nastojati da se negdje na polovini
grupe promijeni slika na listovima, a da to sudionici/sudionice ne primijete. Kad svi dobiju list,
okrenut naopako, koji moraju sakriti od ostalih, dobivaju sljedeu instrukciju: Na moj znak,
okrenite list kako biste ga pogledali, a onda ga opet sakrijte. Sad pogledajte...(5 sekundi), sad
opet sakrijte list. Edukator/edukatorica pokupi listove pazei da se ne vidi njihov sadraj.
Nakon toga pokazuje svima sliku sa radnog lista za edukatore: velika slika (5-6 sekundi)
pokazana je s odreene distance, tako da je svi istovremeno vide, a zatim postavlja pitanja:
ta ste vidjeli na slici koju sam upravo pokazala/pokazao?

ta se moe zakljuiti iz ove jednostavne aktivnosti?
Zbog ega su jedni vidjeli jedno, a drugi drugo? ta je utjecalo na razliitu percepciju iste
stvari?
Moete li se sjetiti slinog iskustva iz svakodnevnice?
ta sve utjee na nau percepciju? Kako? Zato?
Moe li se ljudskom percepcijom manipulirati? Kako?
A doivljajima? Kako?
Koji tip medijskih sadraja vam pada na pamet kad kaem da se obilato koristi manipulacijom
emocijama zbog poveanja profita? Kako se to postie?
Moete li nam dati primjer?
[148]
[155]
Zakljuak:
Zakljuak:
Praksa
da e
e oni
onikoji
kojisu
suprethodno
prethodnovidjeli
vidjelisliku
slikuenske
enskefigure
figure
velikoj
ponovo
Praksa pokazuje
pokazuje da
nana
velikoj
slicislici
ponovo
vidjeti
ensku figuru
figuru dok
dokeeoni
onikoji
koji
vidjeli
mukarca
vidjeti
i na velikoj
slici. Na
vidjeti ensku
susu
vidjeli
licelice
mukarca
istoisto
vidjeti
i na velikoj
slici. Na
razliitu
percepciju su
suutjecali
utjecaliprethodno
prethodnoiskustvo
iskustvoi oekivanja.
i oekivanja.
doivljaj
i percepciju
razliitu percepciju
NaNa
nana
doivljaj
i percepciju
okruenja
utjee
praktino
sve
to
smo
mi
sami.
Utjeu
prethodno
iskustvo,
oekivanja,
okruenja utjee praktino sve to smo mi sami. Utjeu prethodno iskustvo, oekivanja,
trenutno
psihofiziko stanje,
stanje,emocije,
emocije,dob,
dob,
vrijednosti,
stavovi,
predrasude,
energija
trenutno psihofiziko
vrijednosti,
stavovi,
predrasude,
energija
koju koju
posveujemo
posveujemo doivljaju
doivljaju ii jo
jo mnogo
mnogo toga.
toga.
Neoekivano
je lako
lako napraviti
napravitijednostavne
jednostavnemanipulacije
manipulacijesasaljudskom
ljudskompercepcijom,
percepcijom,a naalost
a naalost
Neoekivano je
nije
nije teko
teko ni
ni uraditi
uraditi ii sloenije
sloenije manipulacije
manipulacije percepcijom
percepcijom ii doivljajima.
doivljajima.
Kad
je
rije
o
audiovizuelnim
materijalima,
skorodadasmo
smo
i navikli
e nas
medijski
sadraj
Kad je rije o audiovizuelnim materijalima, skoro
i navikli
da da
e nas
medijski
sadraj
ve
nekom rolerkosteru
rolerkosteru doivljaja
doivljaja ii emocija.
emocija. Kad
Kadjejerije
rijeoofilmu
filmuna
naprimjer,
primjer,skoro
skorodada
ve voditi
voditi po
po nekom
smo
nesvjesno navikli
naviklida
danas
nasmuzika
muzika
upozori
dumani
dolaze,
napeta
smo nesvjesno
upozori
kadkad
dumani
dolaze,
kadakada
slijedislijedi
napeta
scena,
kad
e
se
likovi
zaljubiti,
kad
trebamo
biti
sretni
zbog
sretnog
kraja.
Uglom
snimanja,
scena, kad e se likovi zaljubiti, kad trebamo biti sretni zbog sretnog kraja. Uglom snimanja,
isijecanjem
isijecanjem kadra,
kadra, svjetlom,
svjetlom, bojama....
bojama....
Reklame
iskoritavajuljudsko
ljudskopovjerenje
povjerenje
i empatiju
da nam
nametnu
i konkretne
Reklame iskoritavaju
i empatiju
da nam
nametnu
jasne ijasne
konkretne
asocijacije
doivljaje kako
kakobibipoveali
povealiprodaju.
prodaju.Tipian
Tipian
primjer
je pla
beb,
je okida
asocijacije ii doivljaje
primjer
je pla
beb,
to to
je okida
za za
jednu
svih osoba
osoba iznad
iznad 7-8
7-8 godina
godina (i(i ranije),
ranije), ii kad
kadse
sebebi
bebida,
da,omogui,
omogui,
jednu prirodnu
prirodnu reakciju
reakciju skoro
skoro svih
obue,
dovede,
obrie
ili
ta
god
proizvod
koji
se
prodaje
radi,
beba
se
odjednom
smije
tako
obue, dovede, obrie ili ta god proizvod koji se prodaje radi, beba se odjednom smije tako
umiljato
(to jejetakoer
takoeruniverzalni
univerzalni
okida
emocija)
dastvori
se stvori
asocijacija
na nesvjesnom
umiljato (to
okida
emocija)
da se
asocijacija
na nesvjesnom
nivou
nivou emocija
emocija da,
da, ako
ako elite
elite sreu,
sreu, morate
morate imati
imati na
na proizvod.
proizvod.
Projekcija filma MAINA (MRNJE) 5

Diskusija, 10-15:

Kako moemo to povezati s prethodnom aktivnou?
Zato se film zove Maina ( mrnje ) ?
Koliko vjerujete medijima? Vjerujete li svim medijima podjednako? Vjerujete li nekim
medijima potpuno? Zato?
Koliko ste svjesni da vijest koju ujete ili proitate moda i nije takva kakvom je
prikazana?
Jeste li esto svjesni da moda postoje i druge perspektive za istu stvar, kao u vjebi sa
slikama?
Zakljuak:
Zakljuak:
Sudionici su
Film
prikazuje
kakokako
se lako
moemoe
Sudionici
su esto
estoiznenaeni
iznenaeninovim
novimsaznanjima
saznanjimaiz filma.
iz filma.
Film
prikazuje
se lako
manipulirati
sa
audiovizuelnim
sadrajem.
Ono
to
vidimo
esto
je
obojeno
prethodnim
manipulirati sa audiovizuelnim sadrajem. Ono to vidimo esto je obojeno prethodnim
iskustvima, oekivanjima,
prije
toga,
kaokao
u vjebi
s dvojnim
iskustvima,
oekivanjima, onim
onim to
tonam
namjejebilo
biloprikazano
prikazano
prije
toga,
u vjebi
s dvojnim
slikama.
Mladi
ljudi
su
esto
nesvjesni
da
su
sadraji
predstavljeni
u
vijestima,
tampi
iu i u
slikama. Mladi ljudi su esto nesvjesni da su sadraji predstavljeni u vijestima, tampi
velikoj
mjeri
na
internetu,
svjesno
ili
nesvjesno
pristrasni,
jednostrani,
nepotpuni
i
obojeni
velikoj mjeri na internetu, svjesno ili nesvjesno pristrasni, jednostrani, nepotpuni i obojeni
subjektivnou ii slobodnim
slobodnim interpretacijama.
interpretacijama.
subjektivnou
[149]
[156]
Aktivnost:
Aktivnost:injenice
injeniceiiisubjektivna
subjektivnamiljenja,
miljenja,10:
10:
Aktivnost:
injenice
subjektivna
miljenja,
10:
Edukator/edukatoricaobjanjava
objanjavada
dae
e sad
sad svi
svi pokuati
pokuati da
da uvjebaju
uvjebaju osvjetavanje
objanjava
da
e
sad
svi
pokuati
da
uvjebaju
osvjetavanje toga
toga to
to se
se
uumedijima
medijima
prezentira
uu sljedeoj
sljedeoj
aktivnosti.
Svi stoje
stoje slobodno
slobodno u prostoriji. Trai od sudionika
sudionika
medijimaprezentira
prezentira u
sljedeoj aktivnosti.
aktivnosti. Svi
u
sudionika
da
objasne razliku
razliku izmeu
izmeuinjenice
injenicei miljenja.
miljenja.
Nakon
toga
edukator/edukatorica
postupa
da objasne
Nakon
toga
postupa
da
razliku
izmeu
injenice
ii miljenja.
Nakon
toga
postupa
prema
uputama
u
Radnom
listu
za
INJENICA
ILI
MILJENJE?
time
prema uputama
uputama u Radnom listu
prema
listu za
za edukatore/edukatorice:
edukatore/edukatorice:INJENICA
INJENICAILIILIMILJENJE?
MILJENJE?S SStime
time
to
se
na
dvoasu
ostavlja
vie
vremena
za
argumentaciju
izmeu
sudionicama/sudionicima.
tose
sena
nadvoasu
dvoasuostavlja
ostavljavie
vievremena
vremenaza
zaargumentaciju
argumentacijuizmeu
izmeusudionicama/sudionicima.
sudionicama/sudionicima.
to
Zumiraj,
Zumiraj,20:
20:
Zumiraj,
20:
Nakon
toga
se
sudionici
dijele
uuetiri
etiri
grupe.
Nakontoga
togase
sesudionici
sudionicidijele
dijeleu
etirigrupe.
grupe.
Nakon
Svaka
grupa
dobije
jedan
od
zadataka
Svakagrupa
grupadobije
dobijejedan
jedan od
od zadataka
zadataka koji
koji su
su nabrojani
nabrojani neto
neto nie.
nie. Kad
Svaka
koji
su
nabrojani
neto
nie.
Kad dobije
dobije zadatak,
zadatak, trebaju
trebaju
smisliti
dramatizaciju vijesti iliili
ilidebatne
debatneemisije
emisijenana
na
televiziji
koje
ne smiju
smiju
trajati
due
od 2
2
smisliti dramatizaciju
televiziji
koje
ne smiju
trajati
duedue
od 2 od
smisliti
debatne
emisije
televiziji
koje
ne
trajati
minuta
i
na
kojima
e
se
sluiti
iskljuivo
injenicama.
Edukatori
i
ostale
grupe
su
publika
ii
minuta ii na kojima
injenicama.
Edukatori
i ostale
grupe
su publika
i
minuta
kojima e
esesesluiti
sluitiiskljuivo
iskljuivo
injenicama.
Edukatori
i ostale
grupe
su publika
mogu
mogureagovati
reagovatiako
akose
sekoristi
koristisubjektivnost
subjektivnostiiiinterpretacije.
interpretacije.Teme
Temeza
zaglumu
glumusu:
su:
mogu
reagovati
ako
se
koristi
subjektivnost
interpretacije.
Teme
za
glumu
su:
Vijesti o socioekonomskom stanju vae lokalne zajednice

Obrazovna emisija koja ui gledaoce koje karakteristike medija imaju socijalne
mree, kako pojedinca zatititi od potencijalnih opasnosti na drutvenim mreama,
kako zatititi privatnost i mogue manipulacije (debatna emisija ili talk show)
Kako napraviti vijesti koje nisu dosadne nego zabavne i ispunjene samo pozitivnim
sadrajem a pri tom ne koristiti subjektivnost i govor mrnje
Napraviti reklamu za neki proizvod koja ne manipulira ljudima, ne koristi govor
mrnje i ne koristi subjektivnost i interpretacije.
MEDIJI
MEDIJI
MANIPULACIJA,
15:
MEDIJIIIIMANIPULACIJA,
MANIPULACIJA,15:
15:
Ukoliko
preostane vremena,
vremena,sudionicima
sudionicimase se
se
ita
tekst
Radnog
materijala:
AN(ali)TIKI
Ukoliko
vremena,
sudionicima
ss Radnog
materijala:
AN(ali)TIKI
Ukoliko preostane
itaita
teksttekst
s Radnog
materijala:
AN(ali)TIKI
MEDIJI,
a
zatim
nastavi
s
radnim
materijalom:
Rakurs
kamere;
ukoliko
se
ne
stigne,
onda
MEDIJI,
radnim materijalom:
materijalom:Rakurs
Rakurskamere;
kamere;ukoliko
ukolikosesenenestigne,
stigne,
onda
se
MEDIJI, aa zatim nastavi s radnim
onda
se se
on
na
kraju
podijeli
kao
materijal
za
refleksiju
svim
uesnicima
i
uesnicama.
on
onna
nakraju
krajupodijeli
podijelikao
kaomaterijal
materijalza
zarefleksiju
refleksijusvim
svimuesnicima
uesnicimaiiuesnicama.
uesnicama.
Vano
se
zavri
tako
to
ita
sudionicima
tekst
ss radnog
Vano
je
svakako da
da se
se zavri
zavritako
takoto
toedukator/edukatorica
edukator/edukatoricaita
itasudionicima
sudionicimatekst
tekst
radnog
Vano je
je svakako
s radnog
lista
za
Pria
o
slonu
i
est
slijepih
ljudi,
nakon
ega
postavlja
sljedea
lista
listaza
zaedukatore/edukatorice:
edukatore/edukatorice:Pria
Priaooslonu
slonuii est
est slijepih
slijepih ljudi,
ljudi, nakon
nakon ega
ega postavlja
postavlja sljedea
sljedea
pitanja:
pitanja:
pitanja:
Moe li se rei da neko od njih nije bio u pravu, s obzirom na okolnosti u kojima se
nalazio?
Moe li se rei da je iko od njih prenosio realnu sliku o slonu?
Kako biste ovo povezali sa priom o medijima?
emu nas ui ova pria?
[150]
[157]
Zakljuak:
S obzirom na okolnosti, ne moe se rei da ljudi nisu bili upravu, imajui u vidu situaciju u
kakvoj su se nalazili. Ali nipoto se ne moe rei da su imali i prenosili objektivnu sliku o tome
kakav je slon. Svi su imali samo djelimine predstave o slonu. A nijedan slon nije slon ako nije
cjelina svih tih dijelova zajedno. esto nam mediji svjesno prenose samo neke aspekte
objektivne situacije igrajui na ivici da ih se ne moe optuiti da ne prezentiraju istinu, jer
prenose sekvence objektivne situacije.
Pouka prie je u tome da bi se o nekoj stvari imalo to objektivniji sud, moraju se uzeti u obzir i
dijelovi i cjelina te da se stvar sagleda s vie aspekata i vie izvora.
Refleksija:

Moe li nam neko prenijeti najsnaniji doivljaj koji je imao/imala na ovoj radionici?
ta smo nauili?
[151]
[158]
RADNI LIST ZA EDUKATORE/ICE: DVOJNE SLIKE I
[159]
[152]
RADNI LIST ZA EDUKATORE/EDUKATORICE: DVOJNE SLIKE II
[153]
[160]
RADNI LIST ZA EDUKATORE/EDUKATORICE: VELIKA SLIKA
[154]
[161]
RADNI LIST ZA EDUKATORE/EDUKATORICE: INJENICA ILI MILJENJE?

Sudionicima/sudionicama se predstavljaju pojmovi injenica i slobodna interpretacija.
injenica je ono to se moe neupitno i nepobitno ustanoviti dok interpretacija potjee
izRADNI
latinskog
i znai tumaenje, izvoenje,
izlaganje,
odnosno slobodno subjektivno
LIST
ZA
INJENICA
ILI
RADNI
LISTjezika
ZAEDUKATORE/EDUKATORICE:
EDUKATORE/EDUKATORICE:
INJENICA
ILIMILJENJE?
MILJENJE?
miljenje ili tumaenje. Edukator/edukatorica daje sljedee primjere za vjebu:
Sudionicima/sudionicama
predstavljajupojmovi
pojmovi
injenica
i slobodna
interpretacija.
Sudionicima/sudionicama se predstavljaju
injenica
i slobodna
interpretacija.
injenica
tosesemoe
moe
neupitno
i nepobitno
ustanoviti
dok interpretacija
injenicajeje ono
ono to
neupitno
i nepobitno
ustanoviti
dok interpretacija
potjeepotjee
izizlatinskog
znaitumaenje,
tumaenje,izvoenje,
izvoenje,izlaganje,
izlaganje,odnosno
odnosno
slobodno
subjektivno
latinskogjezika
jezika i znai
slobodno
subjektivno
miljenje
miljenjeiliilitumaenje.
tumaenje.Edukator/edukatorica
Edukator/edukatoricadaje
dajesljedee
sljedeeprimjere
primjerezazavjebu:
vjebu:
injenice, neto to se lako moe provjeriti i vai za sve:
Ovaj bicikl ima 3 brzine.

Ovaj bicikl dolazi u crvenoj i zelenoj boji.
Cijena ovog bicikla je 100 KM.
Miljenja su izjave bazirane na vjerovanju i vrijednostima; mogu se odnositi na dio ljudi, a

nikako na sve. Na primjer:
Ovaj bicikl je bolji od svih ostalih.

Ovaj bicikl je laki za upravljanje.
Zabavnije je voziti ovaj bicikl nego sve ostale bicikle.
Nakon to jejerazlika
injenica
i subjektivnog
miljenja/interpretacija
objanjena,
Nakon
razlikaizmeu
izmeu
injenica
i subjektivnog
miljenja/interpretacija
objanjena,
sudionicisuzamoljeni
zamoljenida,
da,kad
kadedukator/edukatorica
edukator/edukatoricaproita
proita iskaz,
iskaz, razmisle
razmisle oko jedne sekunde
sudionicisu
ukolikomisle
misleda
dajejerije
rije oo injenici,
injenici, da skoe uvis s podignutim rukama,
i iukoliko
rukama, aa ukoliko
ukolikomisle
misleda
dajeje
rijeoo miljenju,
miljenju, da unu.
oko
neke
izjave,
sudionici
trebaju
rije
unu. Ukoliko
Ukolikoima
imarazliitih
razliitihstavova
stavova
oko
neke
izjave,
sudionici
trebaju
objasniti
zato
jepo
ponjima
njima
neto
injenicaiiliilisubjektivnog
miljenje. miljenja/interpretacija objanjena,
objasniti
zato
neto
injenica
miljenje.
Nakon
to
je je
razlika
izmeu
injenica
sudionicisu zamoljeni da, kad edukator/edukatorica proita iskaz, razmisle oko jedne sekunde
slovima
su oznaeni
tanidaodgovori
kaossmjernica
za rukama,
edukatore/edukatorice.
i Boldiranim
ukoliko misle
da je rije
o injenici,
skoe uvis
podignutim
a ukoliko misle da je
rije o miljenju, da unu. Ukoliko ima razliitih stavova oko neke izjave, sudionici trebaju
1) Ovo jezato
najbolji
film
kojineto
ete vidjeti
oveiligodine.
objasniti
je po
njima
injenica
miljenje.
a) injenica
b) miljenje
2) Niko ne pravi bolje hamburgere.
a) injenica
b) miljenje
3) Ovaj auto je na prvom mjestu na vladinim testovima sigurnosti.
a) injenica
b) miljenje
4) Ovo je najbolja igrica koja je do sada napravljena.
[155]
[162]
3) Ovaj auto je na prvom mjestu na vladinim testovima sigurnosti.

a) injenica
b) miljenje
4) Ovo je najbolja igrica koja je do sada napravljena.
a) injenica
b) miljenje
[155]
5) Sve je na snienju 20%.

a) injenica
b) miljenje
6) Na proizvod ima deset godina garancije.
a) injenica
b) miljenje
7) O-PAS-NO, nema psa koji ga ne voli.
a) injenica
b) miljenje
8) Dajemo 5% kamate na tednim raunima u naoj banci.

a) injenica
b) miljenje
9) Ovaj sok ima nula kalorija.
a) injenica
b) miljenje
10) Ovo je, on jeto je...najbolje rjeenje za sve vas.
a) injenica
b) miljenje
[163] [156]
RADNI MATERIJAL11: AN(ali)TIKI MEDIJI

Pouzdano znamo da su jo u doba antike bogati ljudi plaali pjesnike i pisce tekstova da im
piu himne, pohvalne pjesme i tekstove. To su radili kako iz tatine, tako i iz potrebe da se
njihov ugled povea ili povrati narueni ugled, to je svakako bilo vano trgovcima, kako bi
mogli bolje prodavati svoju stoku.
Aristotel definira retoriku kao sposobnost ubjeivanja: dobar retor, odnosno govornik, nije
onaj koji govori istinu, nego onaj koji uspijeva da vas ubijedi da je neto tano ili pogreno, ak
i kad lae.
Pitanje za razmiljanje:
AKO SU LJUDI JO U ANTICI ZNALI ZA OVE TRIKOVE, ZATO POSTOJI TENDENCIJA DA SE
MEDIJIMA VJERUJE?
Postoje tri razine na kojima retorika funkcionira, kae Aristotel.
Prva razina je razina razuma (logos), koritenjem apstraktnog jezika, metafora, analogija,
citata, injenica i statistika; onaj ko vas ubjeuje, cilja na vau sposobnost za logiko
rasuivanje, pokuavajui da postigne kognitivnu, racionalnu reakciju koja mu ide u prilog.
Druga razina je razina etike (etos), koritenjem jezika koji je publici lako razumljiv i prilagoen
temi; ubjeiva nastupa iskreno i poteno, iskazuje potovanje prema sluaocima i stie
njihovo povjerenje, koje se ne odnosi toliko na njegovu kompetentnost, koliko na njegov
arm: ako vjerujemo da nam neko ne misli zlo, onda mu lake vjerujemo.
Pitanje za razmiljanje:
MOETE LI SE SJETITI SITUACIJA IZ VAEG IVOTA U KOJIMA SU
KORITENE OVE STRATEGIJE?
Trea razina je razina emocija (patos); emocionalno nabijenim govorom, ivim opisima,
dirljivim primjerima i figurativnim jezikom, ljudi poinju vjerovati u neto to se bazira samo
na njihovim osjeanjima, bez istinske analize argumenata. Ovo je najjae i potencijalno
najmanipulativnije retoriko sredstvo, jer se odluka donosi bez odgovora na osnovno pitanje Zato?
[164]
37
RADNI
RADNI MATERIJAL
MATERIJAL 2:
2: UGLOVI
UGLOVI SNIMANJA
SNIMANJA (RAKURS
(RAKURS KAMERE)
KAMERE)1
Jo
filmski
Jo uu vrijeme
vrijeme kad
kadse
sepojavila
pojavilakamera,
kamera,ljudi
ljudisusupoeli
poeliprevoditi
prevoditiAristotelova
Aristotelovasaznanja
saznanjanana
filmski
jezik.
Ovo
su
neki
od
osnovnih
trikova
kamere:
jezik. Ovo su neki od osnovnih trikova kamere:
RADNI MATERIJAL 2: UGLOVI SNIMANJA (RAKURS KAMERE)1
Jo u vrijeme kad se pojavila kamera, ljudi su poeli prevoditi Aristotelova saznanja na filmski
jezik. Ovo su neki od osnovnih trikova kamere:
Ako se kamera jako priblii subjektu, i napravi takozvani ekstremno krupni kadar
(vide se samo oi/dio lica), to najee indicira agresiju, izaziva nelagodnost,
napetost i potencira snagu ili, u nekim sluajevima, slabost subjekta.
sekamera
kamera
jako
priblii
subjektu,
i(glava
napravi
takozvani
ekstremno
krupni
kadar
Ako
jako
priblii
subjektu,
i napravi
takozvani
ekstremno
krupni
kadar
Ako se
kamera
pravi
klasini
krupni
kadar
ili glava
i ramena),
najee
je akcenat
samo
oi/dio
to eli
najee
izaziva nelagodnost,
(vide
sesesamo
oi/dio
lica),lica),
to ili
najee
indiciraindicira
agresiju,agresiju,
izaziva
na emocionalnim
reakcijama
se
kreirati
intimnost
u sceninelagodnost,
napetost
i potencira
snaguda
ili, posmatraa
u nekim sluajevima,
subjekta.
iroki uglovi
se koriste
uvedu uslabost
sljedei
kontekst i da kreiraju
Ako
kamera
pravi
klasini
krupni
kadar
(glava
ili
glava
i
ramena),
najeejejeakcenat
akcenat
kamera
pravi
klasini
krupni
kadar
(glava
ili
glava
i
ramena),
najee
atmosferu.
na
emocionalnim
ili se eli
intimnost
u sceni
Ekstremno
iroki reakcijama
uglovi se koriste
da kreirati
bi se stekao
iri uvid
u lokaciju, kao i da bi se
uglovi
se
koriste
da
posmatraa
uvedu
u
sljedei
kontekst
i da kreiraju
iroki
uglovi
se
koriste
da
posmatraa
uvedu
u
sljedei
kontekst
i da kreiraju
prikazala mo prirode ili tehnologije.
atmosferu.
Ekstremno iroki
iroki uglovi
uglovise
sekoriste
koristedadabibisesestekao
stekao
uvid
u lokaciju,
dasebi se
iriiri
uvid
u lokaciju,
kaokao
i dai bi
prikazala mo prirode ili tehnologije.
37
1
Materijal preveden
prevedeniiprilagoen
prilagoensa
sahttp://www.eworkshop.on.ca
http://www.eworkshop.on.ca
Materijal
Materijal preveden i prilagoen sa http://www.eworkshop.on.ca
[158]
[165]
RADNI LIST ZA EDUKATORE/EDUKATORICE: PRIA O SLONU I EST SLIJEPIH LJUDI

EST SLIJEPIH LJUDI IVJELO JE U ISTOM GRADU. JEDNOG DANA, ODNEKUD SE U GRADU
POJAVIO SLON. ONI SU HTJELI DA SAZNAJU KAKO IZGLEDA SLON. ZATO TO SU BILI SLIJEPI,
PRIBLIILI SU SE SLONU I POELI SU GA PIPATI. PRVI OVJEK JE DOTAKAO VELIKO I GLATKO
UHO SLONA I REKAO JE: SLON JE KAO LEPEZA. DRUGI OVJEK JE OPIPAO NOGU SLONA I
REKAO: SLON JE KAO STABLO. TREI OVJEK, DREI REP SLONA U RUCI, VIKNE: OBOJICA
GRIJEITE! SLON JE KAO UE! ETVRTI OVJEK JE DOHVATIO SURLU SLONA I UZVIKA: SVI
GRIJEITE! SLON JE KAO ZMIJA! PETI JE OVJEK DOTAKAO VRH SLONOVE KLJOVE I REKAO:
SLON JE KAO KOPLJE. NE, NE!, JAVI SE ESTI: NITA NE ZNATE! SLON JE KAO VISOKI ZID!
PIPAJUI JEDNU STRANU SLONOVOG TIJELA. LEPEZA! STABLO! UE! ZMIJA! KOPLJE! ZID!
SATIMA SU SE LJUDI UBJEIVALI I SVAALI... I NIKAD SE NISU SLOILI KAKAV JE SLON....
[159]
[166]
8. ZUMIRAJ INTERKULTURALIZAM
[160][167]
Aida Zeba. Svakodnevni ovjek. Dobrinjska gimnazija. Sarajevo. Zumiraj prava 2010
[168]
PRIPREMA: ZUMIRAJ RAZLIKE

Vani pojmovi: Interkulturalizam, drugi, predrasude, pluralni identitet
Cilj: Potaknuti radoznalost spram obiljeja svoje i drugih kultura kao i kulturne raznolikosti,
razumjeti posljedice diskriminacije kulturno drugaijih, shvatanje kulturnih razlika kao neeg
to nas obogauje, a ne dijeli.
1. INJENICE O SNIMANJU FILMA, PLEMENU MURSI I TURIZMU U 4 KORAKA
Korak 1: Finansije
Koliko kota fotografisanje osobe iz plemena Mursi?
Da bi fotografisali osobu iz plemena Mursi turisti plaaju oko 0,12 $ ili 2 etiopijska bira po
osobi na fotografiji. Dakle, ukoliko su na slici tri osobe, turista e platiti 0,36 $. ene iz
plemena Mursi nerijetko na leima nose djecu da bi traile novac za dvije osobe. Iako je cijena
fiksirana, pripadnici ovog plemena nerijetko trae neto vie novaca, to vodi do cjenkanja.
Turisti moraju da plate neposredno po fotografisanju i za to su potrebne novanice od 1
etiopijskog bira. Mursi nerijetko odbijaju prljave ili zguvane novanice.
Da li je plaeno pripadnicima plemena Mursi za snimanje filma Okvir za druge?
Konsultirali smo vou plemena u vezi sa ovim pitanjem. Odredio je sumu koja je potrebna za
dobrobit zajednice. Prema njegovoj izjavi, zajednica je prikupljala novac za kupovinu auta da bi
ljudi mogli da budu odvezeni u bolnicu ako nekome hitno zatreba. K tome, Nadonge, jedna od
protagonistica filma, dobila je naknadu za pojavljivanje u dokumentarcu - traila je kofer za
sigurno odlaganje stvari koje joj pripadaju, deku za prohladne noi, novac za kupovinu krave i
nekoliko erpi za kuhanje.
Voa plemena dao nam je listu potrebnih stvari za nau sljedeu posjetu: sportski sat, baklju i
mobitel - neovisno od injenice da se baterije u Mursilandu teko mogu ponovo napuniti i to
nema mree.
Da li je Nell dobila naknadu za svoje uestvovanje u filmu?
Da. Dobila je naknadu koja je uobiajena za protagoniste dokumentarnog filma kao
kompenzaciju za to to su je kamere slijedile tokom njenog godinjeg odmora u Etiopiji.
Kako Mursi zarauju novac od poetka dolaska turista?
Po dolasku prvih turista, negdje 90-tih, Mursi zarauju novac naplaivanjem ulaza i fotografija
koje turisti snimaju te prodajom tanjira za usne koji slue kao suveniri. Ulaz se naplauje oko 6
$ po posjetiocu. Novac uvaju mukarci plemena. ene svoj novac zarauju iskljuivo od
fotografija i tanjira.
Kako troe novac?
[162]
[169]
koje turisti snimaju te prodajom tanjira za usne koji slue kao suveniri. Ulaz se naplauje oko 6
$ po posjetiocu. Novac uvaju mukarci plemena. ene svoj novac zarauju iskljuivo od
fotografija i tanjira.
Kako troe novac?
Novac se uglavnom potroi na pijaci u Jinkai. Jedan od lanova porodice ide kamionom na
pijacu udaljenu oko 4 sata vonje. Tamo se kupuju itarice, eer, sapun, zaini, ileti za ianje
[162] novac za auto.
i alkohol. Kao to je spomenuto, zajednica skuplja
Koliko turisti plaaju za posjetu plemenu?
Posjeta je obino plaena kao paket aranman. Za putovanje u Etiopiju u trajanju od 3
sedmice, turisti plaaju u prosjeku 3000 $. Taj paket ukljuuje povratnu avionsku kartu i sav
smjetaj i prevoz u Etiopiji. Raspored putovanja obino ukljuuje i posjetu plemenu Mursi.
Da li zajednica dijeli novac od turizma?
Kako je i spomeuto u filmu, Mursi obino ne dijele novac. Mukarci plemena zadravaju novac
od naplate ulaza, a ene od fotografija i suvenira. Organizatori turistikih putovanja i lokalni
saradnici zadravaju znaajan dio novca za sebe, kao i uprava nacionalnog parka. Najvie
zarauju strane turistike organizacije koje ova putovanja promoviraju i prodaju u Europi,
Sjevernoj Americi i drugdje. Oni takoer zarauju i od fotografisanja jer nerijetko fotografije
nastale na ovim putovanjime koriste u marketinke svrhe.
Korak 2: Protagonistice filma
Kako su izabrani protagonisti filma?
Autori filma su traili dozvolu od turistike agencije koja nudi aranmane za odmor u Etiopiji
da kontaktiraju njihove klijente. Po dobitku dozvole, poslano je pismo svim turistima, no samo
je Nell odgovorila. Nadonge je odabrana od strane voe Mursi zajednice, jer e najbolje
odgovarati svrsi dokumentarnog filma. Tako da autori filma zapravo nisu imali izbor.
Kako su reagovali nakon odgledanog filma?
Do juna 2012. ekipa filma nije imala priliku da se vrati na mjesto snimanja i dokumentarac
prikae Mursi zajednici kako je bilo obeano, ali putovanje se planiralo za skoru budunost.
Nell je izjavila: Napravili ste odlian posao, to sam ja, ja sam upravo takva. Ipak, gledajui
film, shvatila je da je Nadonge mislila da je platila premalo za ploice za usne i da se nije
pozdravila i zbog toga joj je bilo ao. Bilo joj je nelagodno kada je Nadonge izjavila da je ona
loa ena. Takoer je bila iznenaena nainom na koji je reagovala u odreenim trenucima.
Rekla je da se ne sjea nekih momenata jer je bilo prevrue, a Mursi su bili jako zahtjevni.
Kako je izgledao prvi susret filmske ekipe i plemena Mursi?
Tokom cijelog boravka u Mursi zajednici, filmska ekipa je imala pratioca. On je jedan od
nekoliko lanova zajednice koji govori engleski jezik, pa je sluio kao medijator izmeu Mursi
zajednice i filmske ekipe. Odmah po dolasku, pratioc je objasnio razloge posjete i ciljeve
snimanja dokumentarca. Nakon dosta dugih razgovora, voa sela odobrio je njihov boravak i
ekipi filma poelio dobrodolicu. Tokom narednih sedmica odnos prema ekipi se promijenio
od toga da su vieni kao stranci do toga da ih tretiraju kao goste i prijatelje. Bili su pozivani na
veere, razgovore i spavanje u voinoj kolibi. Radi integracije i zbliavanja, snimanje je poelo
tek nakon nekoliko sedmica boravka u plemenu.
Da li je Nell tipina turistkinja, kada se u obzir uzme nain na koji je reagovala i kako je o
tome kasnije razmiljala? Moemo li iz filma izvui zakljuak da je veina turista poput nje?
[163]
[170]
Ne, ne reaguju svi poput nje. Tokom boravka u zajednici ekipa filma je svjedoila dolasku
desetaka turista. Nisu radili nikakvo istraivanje koje bi bilo validno za izvoenje generalnih
zakljuaka o tipovima turista koji posjeuju pleme Mursi. Ipak, primjetne su razlike i slinosti u
ponaanju izmeu ena i mukaraca. Generalno gledavi, mnogi turisti se u dipove vraaju
razoarani. Neki od razloga za to su dosta haotina situacija koju nisu oekivali, pripadnici
Mursi plemena koje doivljavaju kao agresivne i opsjednute zaradom i poziranjem, ekstremna
vruina kao i brzina kojom se cijela posjeta odvija.
U prosjeku turisti provedu oko 30 minuta u selu, veina ih nakon ovog perioda eli ii natrag u
Jinkau. Prema iskustvu filmske ekipe, mukarci su eljeli otii mnogo prije nego ene, esto
naputajui haos ve nakon nekoliko minuta. ene su obino ostajale due kako bi snimile
fotografije i pokuale provesti malo vremena sa Mursima. Verbalna komunikacija je gotovo
nemogua jer strane ne govore istim jezikom a prevodioci nisu prisutni. I to je jedan od
razloga zbog kojih se fotografiranje ini jedinom svrhom posjete.
Nell je moda reagovala tako kako jest, zbog svog entuzijazma i ivahnog karaktera. Dodatno,
psiholog je njeno ponaanje protumaio na sljedei nain: Nell je babica i stoga redovno
okruena porodicama sa malom djecom. U njenom poslu, govoriti 'Hvala' i pokazati
potovanje prema starijima je ekstremno vano i to je ono to tokom svog rada obino ui
djecu. Poto se Nell nala u nepoznatoj situaciji, pod stresom su neke njene karakteristike jae
dole do izraaja. To se moe zakljuiti i iz injenice da se veine detalja posjete uope ne
moe sjetiti.
Korak 3: MURSI I TURIZAM
ta Mursi misle o turistima?
Turisti su postali dio ivota pripadnika plemena Mursi, htjeli to oni ili ne. Oni izjavljuju da su
sretni zbog dolaska turista jer sad zarauju novac kojim kupuju hranu i skupljaju za zajednika
dobra. Ipak, Nadonge i voa sela takoer izjavljuju da bi htjeli da turisti plaaju vie za izlete i
fotografije. Upravo zbog turizma Mursi imaju novac da nabavljaju hranu i mogu stupati u
kontakt s vanjskim svijetom, svijetom iza planina koje okruuju dolinu Omo.
Da li Mursi razumiju zato turisti ele da ih posjete?
Teko je odgovoriti na ovo pitanje. Ipak, Mursi imaju vlastitu interpretaciju turista i vanjskog
svijeta. Prema onima sa kojima je filmska ekipa razgovarala, bijela zemlja (zemlja turista) je
smjetena iza planina koje okruuju njihov teritorij. To je smjer iz kojeg turisti dolaze i odlaze.
Oni svi pripadaju istoj grupi bez obzira na razlike u jeziku, nacionalnosti, izgledu... Razgovor s
osobama iz plemena Mursi razotkrio je da oni misle da turisti imaju dovoljno novaca i
materijalnih dobara i da sve to ele fotografisati jesu Mursi ene koje nose diskove u donjoj
usni i drugi ljudi koji izgledaju drugaije. Ne razumiju dolazak turista, za njih je loginije da
turisti podijele svoje fotografije s drugima, da i oni ne bi morali dolaziti u dolinu Omo samo da
ih fotografiraju.
Kakvu ulogu Mursi igraju u organizaciji turistikih posjeta?
Oni nemaju neko posebno pravo glasa u cijelom procesu planiranja i organizacije turistikih
posjeta. Turisti dolaze i odlaze prema svojim planovima putovanja koje su napravile turistike
agencije. Posjete se obino deavaju ujutro i tokom ljeta, ali Mursi najee ne znaju unaprijed
kada e oni doi. im se dip pone pribliavati, oni ponu nositi diskove u usnama i pozirati,
[164]
[171]
nadajui se da e dip stati u njihovom selu, a ne nekom drugom. Neki antropolozi tvrde da su
upravo zato jako zahtjevni i nerijetko agresivni pri pregovaranju oko cijena ulaza i fotografija.
Koja je uloga vodia?
Turistiki vodii najee dolaze iz iste zemlje iz koje dolazi i grupa koju vode. Filmska je ekipa
stupila u kontakt s nekoliko njih i svi oni tvrde da temeljito pripremaju klijente na ove posjete,
pokuavajui da ih upozore na realnost ovih posjeta, kako bi nivo razoarenja bio to manji.
Vodii se nerijetko bore s jako visokim oekivanjima, koje stvaraju marketinki trikovi
kompanija za koje rade, a one tvrde da e ova posjeta biti vrhunac njihovog odmora uz
fotografije autentinog i egzotinog ivota plemenskih ljudi. Sve u svemu, njihova uloga je
da pripreme svoju klijentelu na posjetu, plate ulaz i prate turiste tokom nje.
Korak 4: SNIMANJE FILMA I SNIMANJE FOTOGRAFIJE - U EMU JE RAZLIKA?
Film je dosta kritian prema fotografiji i njenoj ulozi u turizmu, ali ta je sa snimanjem filma?
Nije li to gore od fotografiranja Mursi plemena?
Ekipa koja je radila film je svjesna toga da e veliki broj ljudi pri gledanju filma porediti
fotografiju sa snimanjem. Filmska ekipa u ovom sluaju zaista vjeruje da audiovizuelne
metode u odnosu na pisane su neuporedivo efektnije, jasnije, lake za zapamtiti i lake
izazivaju emocije i promiljanje o temi koja se problematizira. Njihova poruka je zapravo
pitanje: da li elimo ovakav turizam? Da li je lo, dobar i da li uopte moemo suditi o tome?
Ta poruka bez ovog filma vjerovatno ne bi dola do tolikog broja ljudi. Autori su u svojoj
potrazi za podizanjem svjesnosti o ovakvim turistikim aranmanima smatrali da je kljuno
osjetiti kompleksnost i dvoznanost cijele situacije i zaista su smatrali da je audiovizualni
pristup efikasniji.
K tome, nain na koji se fotografije snimaju donekle je kljuan za osudu samog ina. Kada smo
pitali pripadnike Mursi plemena kako bi oni eljeli da njihov kontakt sa ljudima izvana
izgleda, objasnili su nam da smatraju da je vano uzajamno uvaavanje i potovanje prema
drugome. Ostajui u selu svega 30-ak minuta. niko ne moe postii i pokazati uzajamno
potovanje niti napraviti prvi korak ka interkulturnom razumijevanju.
Prema miljenju cijele filmske ekipe, ostati u samom selu sedmicama, uestvovati u dnevnim
aktivnostima i sluati njihove prie nain je koji je vie fer i kojim se domainima ukazuje vie
potovanja.
[165]
[172]
PRILOG 1: INTERKULTURALIZAM I INTERKULTURNO OBRAZOVANJE

Interkulturalizam je meusobno povezivanje razliitih (etnikih) kultura u drutvu. Prefiks
inter (lat. meu) oznaava dinamiki suodnos izmeu kultura. Interkulturalizam
podrazumijeva suoavanje s problemima koji se javljaju u odnosima izmeu nositelja razliitih
kultura, njihovo prihvatanje i potovanje. Inter ne znai jednostavno prisutnost, ili suivot,
sluajno mijeanje kultura, niti zamjenu jednog oblika miljenja drugim, ve mogunost
usporeivanja razliitih miljenja, ideja i kultura na jednom prostoru. Interkulturalizam
podstie na razmiljanje o razlikama psiho-spoznajne, etnike, kulturne, religiozne itd. prirode,
borbi protiv predrasuda, mirnom suivotu meu narodima, pojedincima, ili grupama razliitog
podrijetla, o jednakim mogunostima obrazovanja. Interkulturalizam putem konkretnih prilika
omoguava da se doe do suoavanja, komunikacije, meusobnog upoznavanja i
vrednovanja, razmjene vrijednosti i modela ivota te drutveno-etikog potovanja.
Izvor: LJ. JOJI i R. MATASOVI (ur.), Hrvatski enciklopedijski rjenik, Zagreb, Novi liber, 2002, 224.
Interkulturalno obrazovanje je ono obrazovanje koje:
uvaava i podrava razliitostu svim oblastima ljudskog ivota. Ono nas ini osetljivim
na ideju da su ljudi prirodno razvili razliite naine ivota, obiaje i poglede na svijet i
da ta raznolikost ljudskog ivota sve nas obogauje
promovira ravnopravnost i ljudska prava, obezbjeuje jednake mogunosti za sve,
suprotstavlja se nepravdi i diskriminaciji i zalae se za vrijednosti na kojima se izgrauje
ravnopravnost.
Interkulturalno obrazovanje je proces koji od svakog od nas zahtijeva da poznajemo sebe i

sopstvenu kulturu da bismo bili sposobni da razumjemo kulture drugih. Ovaj proces je veoma
izazovan i obuhvata rad na duboko ukorijenjenim uvjerenjima o tome ta je dobro i loe,
preispitivanju vlastitog pogleda na svijet i vlastitog ivota. Sve ono to uzimamo "zdravo za
gotovo" u interkulturalnom uenju se "stavlja pod lupu" i kritiki promilja. Budui da je
interkulturalno uenje proces u kojem uimo kako da ivimo zajedno u svijetu razliitosti, ono
je time i polazna taka izgradnje zajednikog ivota u miru.
Izvor: Interkulturalno obrazovanje http://www.most.org.rs/stranice/Interkulturalno/IO.html
[173]
Izvori i preporuke
Goovi Radmila i Snjeana Mre (ur.): Vodi za unapreenje interkulturalnog

obrazovanja, grupa Most i Fond za otvoreno drutvo 2007.
MOST: http://www.most.org.rs/stranice/Interkulturalno/IO.html
All different all equal: Education pack http://eycb.coe.int/edupack/default.htm
Vijee Evrope, SVI RAZLIITI SVI JEDNAKI: OBRAZOVNI PAKET: Ideje, izvori, metode i
aktivnosti za neformalno interkulturalno obrazovanje mladih ljudi i odraslih, 2000.
www.mursi.org
Slubena stranica filma Okvir za druge: http://www.framing-the-other.com/
[167]
[174]
Pozor: OKVIR ZA DRUGE (FRAMING THE OTHER)
Reija: Ilja Kok, Willem Timmers / Holandija-Etiopia / 2012 / 25'/Jezik izvornika: engleski
O filmu: Framing the Other je dokumentarni film o turistkinji ije leerne ideje o
fotofgrafiranju egzotinih plemena u Etiopiji bivaju uzdrmane nakon susreta sa enom iz
plemena Mursi. Film prati oprene perspektive Mursi ene i holandskih turista koji se
pripremaju za susret. Ovaj aljivi, ali i istovremeno obeshrabrujui film pokazuje destruktivni
uticaj koji turizam ima na tradicionalne zajednice.
Festivali, nagrade: Bir Duino Human Rights Documentary Film Festival Bishkek; Kyrgyzstan,
Best Director; Asterfest International Film Festival; Strumica, Macedonia, Silver Horseshoe
Award; Montenegro Film; Festival Herceg Novi, Grand Prix Award for best documentary film;
Go Short International Short Film Festival Nijmegen, Special mention; International
Documentary Film Festival Leuven, Belgium; International Human Rights Documentary Film
Festival Budapest
O rediteljici i reditelju:
Ilja Kok je producentica u produkcijskoj kui I Camera You. Kok radi i kao predavaica i
koordinatorica na studiju turizma, a ranije je radila kao turistiki vodi u nekoliko drava. Rad
na filmu Framing the Other doprinio je njenoj elji da upozori na interakcije
izmeu domaina i gostiju, koje turizam podrazumijeva.
Willem Timmers radi kao reditelj i urednik u produkcijskoj kui I Camera You. Timmers je
reporter i snimatelj koji je ranije radio kao turistiki vodi u Etiopiji, organizujui, izmeu
ostalog, i posjete plemenu Mursi.
[175]
ZUMIRAJ
I SCENARIJ : 1 as / 45'/
Materijali:
RADNI LIST ZA EDUKATORE KO SMO MI USTVARI?
Uvodna aktivnost, 5':

Svi stanu ukrug. Svako treba da zamisli jednu stvar koja je specifina za grupu sa kojom se
identifikuje i koju smatra jako vanom i pozitivnom karakteristikom. To moe, a i ne mora biti
etnika zajednica koju osjea kao svoju, moe biti karakteristika ljudi iz tog mjesta, ili grupa
ljudi sa kojom dijeli iste stavove. Grupa navijaa, sportska ekipa, razred... Onda trebaju smisliti
kako tu osobinu u 60 sekundi objasniti posjetiocu iz svemira, a da pri tom nemaju pomo od
drugih ljudi. Kad su gotovi, jedan po jedan podijele s ostalima u krugu ono to su smislili.
Projekcija filma OKVIR ZA DRUGE 25
Diskusija, 5-10:
Kako ste doivjeli film? Kakva osjeanja budi u vama?

Je li bilo nekih specifinih kulturnih obiljeja (izgled, odjea, odnos ka sebi i vlastitom
tijelu, odnos prema drugima, ope ponaanje i drugo) koja su bila za vas nova,
interesantna, iznenaujua, nevjerojatna ili okantna?
Koja pitanja postavlja film?
Koje su pozitivne strane ovakvog turizma? Zato?
Ima li ova vrsta turizma negativnih strana? Koje? Zato?
Koje posljedice ovakav turizam ima po obje kulture dugorono?
Koje promjene u kulturi plemena Mursi su posljedice toga?
Moemo li neka iskustva iz filma prenijeti na na kontekst?
[169]
[176]
Zakljuak:
Kad se govori o novim iskustvima i doivljajima pri susretu sa drugima, drugaijim kulturnim
okruenjima, obino sudionici izdvajaju i lake zapaaju posebnosti kulture pripadnika i
pripadnica plemena Mursi, a tee zapaaju i izdvajaju kulturna obiljeja zapadnjaka. To je
razumljivo jer je ta kultura dalja i neobinija, a naa kultura ima relativnu bliskost sa
zapadnoevropskom. Jednako tako, zapadna je kultura neuporedivo prisutnija u razliitim
kulturnim krugovima irom svijeta zbog utjecaja medija, politike, filmova i bezbroj drugih
suptilnijih izvora koji utjeu na nau percepciju drugog. Ovaj film postavlja kompleksno i
nerijeeno pitanje o kulturnim utjecajima i crno-bijeli zakljuci o jednoj strani kao dobroj i
drugoj kao zloj nisu ni mogui ni poeljni.
Ipak, postoje odreeni problemi koje turizam u predstavljenim okolnostima donosi sa sobom.
Postoji rizik sve vee ovisnosti o turizmu i zaboravljanja tradicionalnih naina preivljavanja sa
jedne strane, te opasnosti od gubitka interesa turista za ovo podruje; s druge strane novac
turista je trenutno jedini siguran izvor prihoda u sunim podrujima koja Mursi nastanjuju i to
im pomae da preive.
Ljudi u selu postaju sve pasivniji i zavisniji od pomoi izvana, mijenaju svoj nain ivota,
ponekad zanemarujui tradicionalne vrijednosti samo da bi doli do jo malo sredstava kako bi
mogli preivjeti, ali dugorono, to je pogubno za njih jer se oslanjaju na prihode koji su krajnje
nestabilni, a sve manje se posveuju alternativama tog naina ivota.
Tu je posebno problematina i slika o fotografiranim subjektima, koju turisti prenose u
svijet i koja je na mnoge naine iskrivljena.
Refleksija:

Moe nam neko podijeliti najsnaniji doivljaj koji je imao/imala na ovoj radionici?
ta smo nauili?
Zavrna aktivnost: 3
Edukator/edukatorica ita tekst sa Radnog lista ko smo mi ustvari?
ta nam ovaj tekst prenosi?
Zakljuak:
Autor
namnam
eli predoiti
kakokako
nas kao
oblikuje
sve ono
jesmo
Zakljuak:
Autor
eli predoiti
nasosobe
kao osobe
oblikuje
svetoono
to ilijesmo ili
nismo
nismo
imali
imali
kao kao
iskustvo
iskustvo
u svakom
u svakom
trenutku
trenutku
naeg naeg
postojanja.
postojanja.
Identitet
Identitet
se danassenedanas ne
razumijeva
razumijeva
kaokao
odreen
odreen
jednom
jednom
karakteristikom
karakteristikom
koja nadvladava
koja nadvladava
sve druge,
sve druge,
kao pol,
kao pol,
rasarasa
ili pripadnost
odreenoj
grupi,grupi,
ve kao
mnoina,
presjek mnotva
identitetaidentiteta
i
ili pripadnost
odreenoj
ve
kao mnoina,
presjek mnotva
i
iskustava
kojakoja
nasnas
kaokao
osobe,
individue
odreuju.
iskustava
osobe,
individue
odreuju.
[170]
[177]
II SCENARIJ: Dvoas / 90/

Materijali:
Radni list za sudionike/sudionice: ko smo mi?

Radni list - objava
Radni list za edukatore/edukatorice: ko smo mi ustvari?
pribor za pisanje
Zumiraj38, 30-35':
Formiraju se 4 grupe. Svaka grupa dobije po jedan primjerak Radnog lista za
sudionike/sudionice: KO SMO MI? Dobiju 15 minuta da ga zavre. Edukator/edukatorica ih
podstie na kreativna rjeenja i slobodu u smiljanju osobina. Prije no to su grupe gotove, na
sredini prostorije postavi se sto i 4 stolice. Svako pleme se predstavlja ispred ostalih. Nakon
to su sve grupe gotove, edukator/edukatorica ita sadraj Radnog lista: OBJAVA. Kad ga
proita, daje grupama po jedan primjerak istog radnog lista. Aktivnost se odvija sa trima
rundama pregovora. Edukator/edukatorica pazi da se upute strogo potuju. Mjeri vrijeme i
precizno prekida pregovore i konsultacije prema uputama.
Diskusija, 15:
Kako se osjeate nakon ove aktivnosti?

Je li vam bilo lako oodrei seod identiteta vaeg plemena?
Koliko vam je pleme znailo? Zato? Iako je postojalo samo 15-tak minuta?
U kojoj mjeri ste bili spremni da rtvujete planetu da biste sauvali identitet?
Kakav nam to daje uvid i za svjetske razmirice i za lokalne probleme?
Savjet:
Edukator/edukatorica se treba na najprincipijelniji nain drati uputa, odnosno u sekundu
paziti vrijeme za pregovaranje i dogovaranje. Nedostatak vremena, i jasno pokazivanje
principijelnosti doprinosi opoj dinamici ove aktivnosti, kao to i sutinski oteava dogovaranje
za izbor jednog plemena. Takav pristup, u kombinaciji sa esto izraenom potrebom da se
neko pleme nametne, skoro po pravilu dovede do unitenja zemlje, to je praktino cilj
aktivnosti kako bi se mogla zatim voditi diskusija. Meutim, ukoliko se desi da se grupe
dogovore, diskusija se moe voditi na tragu toga kako se sad osjeaju oni ije su kulturne
odlike zaboravljene i koji se moraju ponaati po TUIM pravilima
Preporuka je, da se nekako simboliki prikae unitavanje Zemlje; ukoliko ju imate nacrtanu na
tabli, precrtajte je, ili jo bolje, bez rijei je obriite, onda im saopite: ZEMLJA JE UNITENA.
Projekcija filma OKVIR ZA DRUGE 25
38
Konept preuzet iz: Shapiro 1997, Tribes
[171]
[178]
Diskusija, 15:
Kako ste doivjeli film? Kakva osjeanja budi u vama?

Je li bilo nekih specifinih kulturnih obiljeja (izgled, odjea, odnos prema sebi i
vlastitom tijelu, odnos prema drugima, ope ponaanje i drugo) koja su bila za vas
nova, interesantna, iznenaujua, nevjerojatna ili okantna?
Koja pitanja postavlja film?
Koje su pozitivne strane ovakvog turizma? Zato?
Ima li negativnih strana ova vrsta turizma? Koje? Zato?
Koje posljedice ovakav turizam ima za obje kulture dugorono?
Koje promjene u kulturi plemena Mursi su posljedice toga?
Moemo li nabrojiti neke osobine globalizacije?
Moemo li neka iskustva iz filma prenijeti na na kontekst?
Zakljuak:
novim iskustvima
iskustvima ii doivljajima
doivljajimapri
prisusretu
susretusa
sadrugima,
drugima,drugaijim
drugaijimkulturnim
kulturnim
Kad se govori oo novim
obinosudionici
sudioniciizdvajaju
izdvajaju
i lake
zapaaju
posebnosti
pripadnika
i
okruenjima, obino
i lake
zapaaju
posebnosti
kulturekulture
pripadnika
i
plemena Mursi,
Mursi,aatee
teezapaaju
zapaajui izdvajaju
i izdvajaju
kulturna
obiljeja
zapadnjaka.
To je
pripadnica plemena
kulturna
obiljeja
zapadnjaka.
To je
jerjejetata
kultura
dalja
i neobinija,
naa kultura
ima relativnu
bliskost sa
razumljivo jer
kultura
dalja
i neobinija,
a naaa kultura
ima relativnu
bliskost sa
Jednakotako,
tako,zapadna
zapadnajeje
kultura
neuporedivo
prisutnija
u razliitim
zapadnoevropskom. Jednako
kultura
neuporedivo
prisutnija
u razliitim
krugovimairom
iromsvijeta
svijetazbog
zbog
utjecaja
medija,
politike,
filmova
i bezbroj
kulturnim krugovima
utjecaja
medija,
politike,
filmova
i bezbroj
drugihdrugih
izvora koji
kojiutjeu
utjeunananau
nau
percepciju
drugog.
Ovaj
postavlja
kompleksno
i
suptilnijih izvora
percepciju
drugog.
Ovaj
filmfilm
postavlja
kompleksno
i
pitanje ookulturnim
kulturnimutjecajima
utjecajimai crno-bijeli
i crno-bijelizakljuci
zakljucio jednoj
o jednoj
strani
dobroj
nerijeeno pitanje
strani
kaokao
dobroj
i i
drugoj kao zloj nisu ni mogui ni poeljni.
odreeni problemi
problemi koje
koje turizam
turizamuupredstavljenim
predstavljenimokolnostima
okolnostimadonosi
donosisasasobom.
sobom.
Ipak, postoje odreeni
vee ovisnosti
ovisnosti oo turizmu
turizmui izaboravljanja
zaboravljanjatradicionalnih
tradicionalnihnaina
nainapreivljavanja
preivljavanjasasa
Postoji rizik sve vee
strane, tepostoji
tepostojiopasnost
opasnostod
odgubitka
gubitkainteresa
interesaturista
turista
podruje;
s druge
strane
jedne strane,
zaza
ovoovo
podruje;
s druge
strane
turistajejetrenutno
trenutno
jedini
siguran
prihoda
u sunim
podrujima
koja Mursi
novac turista
jedini
siguran
izvorizvor
prihoda
u sunim
podrujima
koja Mursi
toim
impomae
pomaedadapreive.
preive.
je posebno
problematina
i slika
o fotografiranim
nastanjuju ii to
TuTu
je posebno
problematina
i slika
o fotografiranim
subjektima, koju ti turisti prenose u svijet koja je na mnoge naine iskrivljena.
selupostaju
postajusvesve
pasivniji
i zavisniji
od pomoi
izvana,
mjenjaju
svojivota,
nain ivota,
Ljudi uuselu
pasivniji
i zavisniji
od pomoi
izvana,
mjenjaju
svoj nain
malo sredstava
sredstava kako
kako bi
bi
ponekad zanemarujui tradicionalne vrijednosti samo da bi doli do jo malo
to je
je pogubno
pogubno za
za njih
njih jer
jerse
seoslanjaju
oslanjajuna
naprihode
prihodekoje
kojesu
sukrajnje
krajnje
mogli preivjeti, ali dugorono to
nestabilni, a istovremeno sve manje se posveuju alternativama tog naina ivota.
olakava komunijaciju,
komunijaciju,transport,
transport,razmjenu
razmjenudobara
dobara
i ideja.
Globalizacija olakava
i ideja.
Ali, Ali,
nekineki
tvrdetvrde
i da i da
trend da
da se
sesve
svestvari
stvariunificiraju,
unificiraju,ododponaanja,
ponaanja,naina
naina
izraavanja,
dominacije
jezika,
postoji trend
izraavanja,
dominacije
jezika,
garderobe, to
todoprinosi
doprinosiizumiranju
izumiranjukultura
kulturai iidentiteta.
identiteta.Naroito
Naroitoonih
onihmanjih.
manjih.
opeg izgleda ii garderobe,
druge strane,
strane,neki
nekitvrde
tvrdedada
globalizacija
moe
i doprinijeti
njihovom
opstanku
Sa druge
globalizacija
moe
i doprinijeti
njihovom
opstanku
time time
to to
postaju izvor
izvor zarade,
zarade, ime
imese
senjihovi
njihovinosioci
nosiocipodstiu
podstiuda
daodravaju
odravajuneke
nekestare
stare
kulturne razlike postaju
obiaje, makar i pod krinkom kao u sluaju plemena Mursi.
[172]
[179]
Refleksija:

Moe li nam neko prenijeti najsnaniji doivljaj koji je imao/imala na ovoj radionici?
ta smo nauili?
Zavrna aktivnost: 3
Edukator/edukatorica ita tekst sa Radnog lista ko smo mi ustvari?
ta nam ovaj tekst prenosi?
svesve
ono
toto
jesmo
ili nismo
Zakljuak: Autor nam
nam eli
elipredoiti
predoitikako
kakonas
naskao
kaoosobe
osobeoblikuje
oblikuje
ono
jesmo
ili nismo
kao
imali kao iskustvo uu svakom
svakomtrenutku
trenutkunaeg
naegpostojanja.
postojanja.Identitet
Identitetsesedanas
danasnenerazumijeva
razumijeva
kao
odreen jednom
karakteristikom
koja
nadvladava
sve
druge,
kao
spol,
rasa
ili
pripadnost
jednom karakteristikom koja nadvladava sve druge, kao spol, rasa ili pripadnost
odreenoj grupi, ve kao
kao mnoina,
mnoina, presjek
presjekmnotva
mnotvaidentiteta
identitetai iiskustava
iskustavakoji
kojinas
naskao
kaoosobe,
osobe,
individue, odreuje.
[173]
[180]
RADNI LIST ZA EDUKATORE KO SMO MI USTVARI?
MUKARAC I ENA NISU SAMO MU I ENA.

ISTOVREMENO ONI SU I:
PODRUJE U KOJEM SU ROENI
STAN ILI FARMA GDJE SU NAUILI HODATI
IGRE KOJE SU IGRALI KAO DJECA
PRIE KOJE SU SLUALI
HRANA KOJU SU JELI
KOLA KOJU SU POHAALI
SPORTOVE KOJE SU SLIJEDILI
PJESNICI KOJE SU ITALI
BOGOVI U KOJE SU VJEROVALI
William Somerset Maugham
[174]
[181]
RADNI LIST ZA SUDIONIKE/SUDIONICE KO SMO MI?

Imate
sad, uuovih
ovih15
15minuta,
minuta,izgradite
izgraditekulturni
kulturniidentitet
identitetkakav
kakavVIVIelite.
elite.
Imate rijetku mogunost da sad,
Nitko
senenemijea
mijea
u izbor.
va izbor.
kreativni
i iskoristite
tu mogunost,
Nitko se
u va
BuditeBudite
kreativni
i iskoristite
tu mogunost,
napravite napravite
jedinstvenu
jedinstvenu kulturu
kulturu vaeg
vaeg plemena!
plemena!
IME PLEMENA: _________________________________________
IME PLEMENA: _________________________________________
TASESE
NAJVIE
UPLEMENU
VAEM (TA
PLEMENU
(TA
JE NAJVEA VRIJEDNOST)?
TA
NAJVIE
CIJENICIJENI
U VAEM
JE NAJVEA
VRIJEDNOST)?
______________________________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
SMISLITE SLOGAN (MOTO) KOJI E ODRAAVATI TU VRIJEDNOST! _________________________________________________
SMISLITE SLOGAN (MOTO) KOJI E ODRAAVATI TU VRIJEDNOST!
______________________________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
SMISLITE I NACRTAJTE ZASTAVU KOJA E IZRAAVATI VRIJEDNOSTI VAEG PLEMENA!
SMISLITE I NACRTAJTE ZASTAVU KOJA E IZRAAVATI VRIJEDNOSTI VAEG PLEMENA!
GDJE PLEME IVI? _______________________________________________________________________________________
GDJE
PLEME(RELIGIJA)
IVI? ______________________________________________________________
U
TA VERUJETE
? ______________________________________________________________________________
U TA VERUJETE (RELIGIJA) ? _____________________________________________________
KOJE PRAZNIKE SLAVITE? _________________________________________________________________________________
KO
UPRAVLJA PLEMENOM I KAKO? _________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
KOJE PRAZNIKE SLAVITE? ________________________________________________________
KOJA PJESMA JE HIMNA PLEMENA? _________________________________________________________________________
KO UPRAVLJA
PLEMENOM
KAKO? ______________________________________________
KOLIKO
LANOVA BROJI
PROSJENA IPORODICA
I OD KOJIH SE LANOVA SASTOJI?
______________________________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
KO JE ODGOVORAN ZA OBRAZOVANJE LJUDI? _________________________________________________________________
KOJA PJESMA JE HIMNA PLEMENA?

____________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
KOLIKO SE CIJENI OBRAZOVANJE U VAEM PLEMENU?
______________________________________________________________________________________________________
KOLIKO LANOVA BROJI PROSJENA PORODICA I OD KOJIH SE LANOVA SASTOJI?
_____________________________________________________________________________
KAKO
SE RJEAVAJU SUKOBI?_______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
KO JE ODGOVORAN ZA OBRAZOVANJE LJUDI? _______________________________________
NA TA TROITE ZARADU? ________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
KOJE
FIZIKE
CIJENE U VAEM PLEMENU?
__________________________________________________________
KOLIKO
SEOSOBINE
CIJENISE
OBRAZOVANJE
U VAEM
PLEMENU?
______________________________________________________________________________________________________
KOJE
PSIHIKE
OSOBINE SE CIJENE
U VAEM PLEMENU? ________________________________________________________
KAKO
SE RJEAVAJU
SUKOBI?_____________________________________________________
______________________________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
[175]
[182]
RADNI LIST - OBJAVA

MI SMO SUPERIORNA RASA POSJETITELJA IZ SVEMIRA. DOLI SMO DA UNITIMO ZEMLJU
JER NAM JE DOSTA VAE GLUPOSTI, RAZMIRICA OKO BESMISLENIH DETALJA, RAZLIKA I
MJEAVINA U PONAANJU, ODIJEVANJU, HRANI I SVEMU OSTALOM. ZNAI, DOLI SMO DA
UNITIMO ZEMLJU. JEDINI NAIN DA SPASITE ZEMLJU JE DA NAM SE PRIDRUITE KAO
JEDNO PLEME, POTUJUI ODREENA PRAVILA. OVO SU NAA PRAVILA.
MORATE IZABRATI JEDNO PLEME OKO KOJEG ETE SE SVI SLOITI.
MORATE IZABRATI JEDNO OD 4 PLEMENA SA SVIM NJEGOVIM KARAKTERISTIKAMA,

NE MOETE KOMBINIRATI OSOBINE RAZNIH PLEMENA.
IMAT ETE TRI RUNDE PREGOVORA NA KOJIMA E VAS ZASTUPATI JEDNA OSOBA IZ
VAEG PLEMENA, KOJU SAMI BIRATE. TA OSOBA E PREGOVARATI U VAE IME I CIJELO
PLEME MORA DAVATI PODRKU.
SVAKA RUNDA PREGOVORA TRAJAT E 2 MINUTE.
IZMEU TIH RUNDI PREGOVORA, IMAT ETE 3 MINUTE DA SE DOGOVORITE SA

OSTALIM LANOVIMA PLEMENA O STRATEGIJI PREGOVARANJA. PLEME MOE DONIJETI
ODLUKU O PROMJENI OSOBE KOJA PREGOVARA.
DOK TRAJU PREGOVORI, OSTALI NE SMIJU PROGOVORITI NI RIJE INAE E ZEMLJA

BITI UNITENA ISTOG ASA.
VAEM PRESTAVNIKU MOETE SAMO DAVATI PODRKU MUMLJANJEM HIMNE

VAEG PLEMENA.
SADA VAM DAJEMO 3 MINUTE DA ODLUITE O OSOBI KOJA E PREGOVARATI I O
STRATEGIJI VAEG NASTUPA NA PREGOVORIMA.
PAZITE! AKO SE NE DOGOVORITE DO KRAJA TREE RUNDE,

ZEMLJA E BITI UNITENA
[183]
9. ZUMIRAJ VRNJAKO NASILJE
[178]
[184]
Aldijana Okeri. Three ways to nowhere. Prva bonjaka gimnazija, Sarajevo. Zumiraj praav 2010
[185]
PRIPREMA: Vrnjako nasilje u Bosni i Hercegovini

Vani pojmovi: Vrnjako nasilje, zlostavljanje (bullying), pasivnost, strah
Cilj: Problematizirati vrnjako nasilje kao neprihvatljiv oblik socijalne interakcije i pasivno
posmatranje kao jedan od uzroka nerijetko fatalnih posljedica ovog i drugih oblika nasilja
Vrnjako nasilje u Bosni i Hercegovini
Malo ko se, kada se pokrene tema nasilja meu mladima i uopte maloljetnike delinkvencije
nee prisjetiti Denisa Mrnjavca. Sedamanestogodinji mladi 5. marta 2008. godine na smrt je
izboden u utom tramvaju prepunom ljudi od strane trojice vrnjaka. Sve se deavalo dok je
tramvaj stajao na Marindvoru, u samom centru Sarajeva, dok je na semaforu bilo crveno
svjetlo.
Tramvaj je bio pun ljudi. Niko nije reagovao kada su ga trojica mladia verbalno napala. Niko
nije reagovao kada je jedan od njih izvukao no. Ljudi, pasivni posmatrai ovog brutalnog ina
priskoili su u pomo tek nakon to su napadai izali iz tramvaja i kada je zapravo bilo
prekasno. Kazna za ove pasivne posmatrae i, zapravo, sauesnike u zloinu je izostala.
ta bi se desilo da je barem neko reagovao na vrijeme, jasno i odluno dao do znanja
nasilnicima da je takvo ponaanje neprihvatljivo - ne moemo znati, ali svakako moemo
promiljati posljedice nereagovanja. Film U tren oka bavi se uparavo ovim granicama uzmeu
straha i hrabrosti, kukaviluka, zlobe, sebinosti i solidarnosti. U samom filmu nema ni jedne
jedine rijei, to sugerira i to koliko su rijei nitavne u odnosu na konkretna djela.
Nasilje, maltretiranje i slini oblici agresivnog ponaanja su jedan od najveih problema kako u
prolosti tako i danas. Oni su jako rasprostranjeni i u medijima, knjigama, filmovima,
videoigricama, stripovima kao i u svakodnevnom ivotu, u stanovima, na ulicama i na
mjestima gdje bi se to najmanje oekivalo: koli. Vrnjako nasilje u koli je nasilje u kojem je
uenik trajno i uestalo izloen negativnim postupcima od strane jednog ili vie uenika, koji
ga namjerno ele povrijediti, poniziti ili izloiti neugodnostima.
Vidjeti: Radni list: Maltetiranje (bullying)
Da je vrnjako nasilje u koli problem koji je iroko rasprostranjen u svijetu govore podaci
istraivanja provedenih u zemljama poput Australije (17%), Engleske (19%) Japana (15%)
Norveke (14%) .39
Vano je razumjeti da nasilje ne podrazumijeva samo fiziki napad. Kako se navodi u
priruniku: Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama, nasilje meu vrnjacima ima
preko 30 pojavnih formi.
39
VRNJAKO NASILJE U OSNOVNIM KOLAMA: Rezultati istraivanja o pojavnim oblicima nasilja meu djecom u
osnovnim kolama na podruju Tuzlanskog kantona i optina Travnik, Srebrenica i Bijeljina, Udruenje VESTA,
Tuzla str. 46
[180]
[186]
To su: Udaranje, guranje, utiranje, davljenje, upanje, zatvaranje i zakljuavanje, otimanje

linih stvari, unitavanje linih stvari, vrijeanje, ismijavanje, omalovaavanje, prijetnja,
iskljuivanje iz grupe ili drutva, ogovaranje, irenje lai o drugoj osobi, nagovaranje drugih
da se ne drue sa odreenom osobom, dodirivanje nekog protiv njegove volje, upuivanje
bezobraznih rijei, pokazivanje bezobraznih slika, tjeranje na seksualni odnos, snimanje
telefonom bez dozvole i umnoavanje snimljenog sadraja, slanje uznemirujuih SMS
poruka, uznemiravanje pozivima pute, mobilnog telefona, uznemiravanje e-mail porukama,
stavljanje snimaka obavljenih bez dozvole na internet, upuivanje prijeteih pogleda,
upuivanje grimasa, uhoenje ili praenje, iznuivanje novca, ucjenjivanje.40
Za Bosnu i Hercegovinu nema sveobuhvatnih podataka, ali prema istraivanju koje je radilo
tuzlansko udruenje VESTA tokom 2008. godine u osnovnim kolama nekoliko gradova BiH,
dolo se do rezultata prema kojima je 63 % uenika informirano o prisustvu nasilja u kolama,
a 77 % njih smatra da se ono relativno esto deava. Takoer se dolo do podataka da se sve
vie nasilja deava u niim razredima osnovne kole, da je nasilje gotovo jednako prisutno kod
djeaka i kod djevojica i ono to je posebno zabrinjavajue: da je nasilje u porastu.
Istraivanjem je otkriveno i to da sve manje djece izloene nasilju reaguje pasivnim
prihvatanjem, ve uzvraaju nasiljem, to ukazuje da su u rjeavanju ovog problema nerijetko
preputena samima sebi. Ipak, nasilje kao odgovor na nasilje ni u kom sluaju nije rjeenje
problema, ak ta vie, velika je vjerovatnoa da e do nasilja u ovom sluaju ponovo doi.
Pomo odraslih, posebno nadlenih institucija pokazuje se kao najefikasniji nain rjeavanja
problema. Ministarstvo obrazovanja Republike Srpske donijelo je Protokol o postupanju u
sluajevima vrnjakog nasilja meu djecom i mladima u obrazovnom sistemu 2008. godine
kojim su jasno definirani koraci koje je kola obavezna poduzeti u sluaju pojave nasilja meu
uenicima. No, pomo vrnjaka, kao to nam film U tren oka sugerira, takoer moe biti
odluujua, jer je kljuan faktor za nastanak i trajanje maltretiranja osjeanje nadmoi koju
nasilnik ima. Onog momenta kada se suoi sa grupom koja je spremna stati u odbranu rtve,
osjeaj nadmoi se gubi.
40
Zeevi, Ivana. Prirunik: program prevencije vrnjakog nasilja u kolama, Banja Luka, UG Zdravo da ste, 2010.
str. 21.
[181]
[187]
Izvori i preporuke
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, Dravna strategija za borbu protiv nasilja

nad djecom 2007-2010, Slubeni glasnik Bosne i Hecegovine, broj: 46/07
http://www.mhrr.gov.ba/Vijece/PDF/?id=450
VRNJAKO NASILJE U OSNOVNIM KOLAMA: Rezultati istraivanja o pojavnim
oblicima nasilja meu djecom u osnovnim kolama na podruju Tuzlanskog
kantona i optina Travnik, Srebrenica i Bijeljina, Udruenje VESTA, Tuzla.
http://www.vesta.ba/images/publikacije/nasiljemedjudjecom.pdf
VRNJAKO NASILJE U OBRAZOVNOM SISTEMU: Primjena Protokola o postupanju
u slucajevima vrnjakog nasilja meu djecom i mladima u obrazovnom sistemu
Republike Srpske, Banja Luka, 2010.
http://www.djeca.rs.ba/uploaded/NASILJE_WEB1%20%281%29.pdf
Rezolucija o spreavanju maloljetnike delinkvencije i postupanju u sluaju nasilja
meu djecom i mladima (Slubene novine F BiH, broj 10/08.);
Protokol o postupanju u sluajevima vrnjakog nasilja meu djecom i mladima u
obrazovnom sistemu, Banja Luka, 2008.
http://www.vladars.net/sr-SP
Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpk/Servisi/Gradjani/Documents/Protokol%20o%20postu
panju%20u%20slucajevima%20vrsnjackog%20nasilja%20medju%20djecom%20i%2
0mladima.pdf
Bin, Alan L. Uionica bez nasilnitva, Kreativni centar, Beograd, 2004.
Zeevi, Ivana. Prirunik: program prevencije vrnjakog nasilja u kolama, Banja
Luka, UG Zdravo da ste, 2010.
http://portal.skola.ba/start/LinkClick.aspx?fileticket=XicBJUYfSjM%3D&tabid=204
Ne zatvarajmo oi pred nasiljem u koli: empirijsko istraivanje o vrnjakom nasilju
u kolama i percepcijama rodnih stereotipa, Ombudsman Republike Srpske
zatitnik ljudskih prava - zatita prava djece, Banja Luka 2005.
http://www.zapravicnoobrazovanje.ba/Istrazivanja//15.%20OmbRS%20Nasilje%20
u%20skoli%20istr.pdf
Pepeljak, S. i M. Smaji, Prevencija i intervencija u smanjenju nasilja nad djecom i
omladinom. U Nova kola, br.3, str. 59 70. 2007.
http://www.zastitimodjecuodnasilja.org
Vrnjako nasilje
http://www.psiholoskosavetovaliste.org/index.php/nasiljee/vrsnjacko-nasilje
[182]
[188]
POZOR: U TREN OKA (IN A HEART BEAT)

Reija: Karolina Lewicka / Kanada-Island / 2010 / 7'
O filmu: Ovo je pria o djevojici koja prevazilazi strah. U prvim scenama filma, sama je kod
kue, prestravljena svijetom oko nje. Ona je posmatraica igre u kojoj uestvuju njeni vrnjaci i
posmatraica svae svojih roditelja. Nema prijatelja ni prijateljica i druga djeca joj se esto
podsmjehuju. Zbog toga se povlai u sebe, postaje stidljiva i nastoji ostati nevidljiva drugima.
Ali, kada vidi kako druga iz razreda maltretiraju dva neto starija djeaka, jedina je koja staje u
njegovu odbranu i tim inom omoguava da joj se ostatak razreda pridrui u otporu nasilju.
Prevazilazei stidljivost i strah, djevojica stupa u akciju i uzrokuje promjenu.
O rediteljici: Karolina Lewicka je redateljica, spisateljica i producentica. Diplomirala je na
Ekonomiji, na Univerzitetu Poznan u Poljskoj. Studira poslovni smijer na Toronto Univerzitetu
u Kanadi. Karolina je 2008. godine pozvana da uestvuje na Talent Kampusu Berlinalea kao
producentica koja obeava pored pedeset producenata iz cijelog svijeta. Ovo ju je iskustvo
inspirisalo da napie i snimi svoj prvi kratki film U tren oka i ohrabrilo ju da upravo to bude
njen rediteljski debi.
[183]
[189]
ZUMIRAJ
Materijali
Radni list: Zlostavljanje (bullying)
Uvodna aktivnost 10-15:

Edukator/edukatorica trai hrabru osobu da se prijavi dobrovoljno kako bi prva poela
aktivnost. Nakon toga i ostali trebaju da urade isto. Kad se prijavi takva osoba,
edukator/edukatorica naglaava da e ovo biti samo igra, ali da moe biti malo neugodna. Svi
moraju smisliti 3 pogrdne rjei ili fraze. Poeljno je da misle samostalno, kako bi bilo vie
razliitih rijei i izraza. Dok smiljaju svi se poredaju u palir. Osoba koja se dobrovoljno javila
stoji na jednom kraju palira. Na dati znak, ta osoba treba proi kroz palir, dok joj ostali
upuuju glasno pogrdne rjei koje su smislili. Rjei se ne smiju naknadno mijenjati. Kad proe
kroz palir, staje na drugom kraju kao nova karika u paliru. Osoba koja je bila u suprotnoj
koloni palira, na poetnoj poziciji, sad prolazi isto kroz palir, a ostali joj isto upuuju pogrdne
rjei. Procedura se nastavlja sve dok svi ne prou kroz palir. Edukatorica/edukator
povremeno naglaava da ne smije biti fizikog kontakta, ali zato pogrdne rijei mogu biti
sasvim glasno i strasno upuene. Na kraju svi dobiju pljesak za hrabrost.
Edukator/edukatorica se zahvali na hrabrosti (preporuka je da i ona/on proe kroz palir) i
postavi sljedea pitanja:
Kad pomenem ovu aktivnost i od vas traim da jednom rijei opiete svoja osjeanja,
koja bi to rije bila?
Kako ste se osjeali prolazei kroz palir?
Bilo je neprijatno? Iako ste znali da su te rijei unaprijed smiljene i nisu namijenjene
osobno vama? Zato?
Je li bilo drugaije kad ste bili dio palira?
Je li bilo razlike u doivljaju sebe, prije i nakon prolaska kroz palir? Zato?
Napomena:
Za neke
neke sudionike/sudionice
sudionike/sudioniceovo
ovomoe
moebiti
bitijako
jako
negativno
iskustvo
tako
dapreporuka
je preporuka
negativno
iskustvo
tako
da je
za za
da budu
budu paljivi
paljivida
dase
sesvi
svidre
dreuputa
uputadadajejefiziki
fiziki
kontakt
nedozvoljen
edukatore/eduktorice da
kontakt
nedozvoljen
i i
ponavljaju samo
samo one
one rijei
rijeikoje
kojesu
suunaprijed
unaprijedsmislili.
smislili.Ukoliko
Ukolikoizgleda
izgledada
da
da sudionici/sudionice ponavljaju
je nekima zaista neugodno, na kraju se naglasi da su to bile fraze koje nisu bile lino upuene.
Zakljuak:
Projekcija filma U TREN OKA 8
Vrnjako nasilje je izuzetno rasprostranjena pojava irom svijeta i naroito se esto
deava unutar kole.
Uvijek kada
se u koli pojavi sluaj zlostavljanja, sva su djeca, ukljuujui pasivne posmatrae,
Diskusija:
10-15
izloena negativnom i tetnom djelovanju nasilja. Okruenje u kojem se stie znanje postaje
zaraeno zlostavljanjem. Posebno je vano napomenuti da se situacija pogorava onda
[184]
kada nema reakcija i djelotvornih postupaka za zaustavljanje takvih ponaanja. Tada postaje
vrlo vjerovatno da e odreeni broj djece koja[190]
vide nasilniko ponaanje zakljuiti da nema
negativnih posljedica za zlostavljaa te e i sama poeti primjenjivati agresivno ponaanje
Diskusija: 10-15

[184]
Jesu li ovakve i sline situacije mogue u naoj koli / u vaem ivotu?
ta je glavni problem koji fim dotie?
ta je to nasilje? ta je to zlostavljanje (bulling)?

Napomena:
Da li je ovakav scenarij realan za svakodnevni ivot, je li ovakav kraj realan? Zato?
Za nekeKakav
je scenarij vjerovatniji?
sudionike/sudionice
ovo moe biti jako negativno iskustvo tako da je preporuka za
edukatore/eduktorice
Koje su posljedice
svepaljivi
koji su da
umijeani
u takve
situacije?
da po
budu
se svi dre
uputa
da je fiziki kontakt nedozvoljen i
da sudionici/sudionice
Kako se suprotstaviti
vrnjakom
nasilju?
ponavljaju samo one rijei koje su unaprijed smislili. Ukoliko izgleda da
je nekima zaista neugodno, na kraju se naglasi da su to bile fraze koje nisu bile lino upuene.
Distribuirati prilog: Zlostavljanje (Bullying)
Zakljuak:
Vrnjako nasilje
rasprostranjena
pojava
irom
svijeta
i naroito
se esto
nasiljejejeizuzetno
izuzetno
rasprostranjena
pojava
irom
svijeta
i naroito
se esto
deava unutar kole.
Uvijek kada se u koli pojavi sluaj zlostavljanja, sva su djeca, ukljuujui pasivne posmatrae,
izloena negativnom ii tetnom
tetnomdjelovanju
djelovanjunasilja.
nasilja.Okruenje
Okruenjeuukojem
kojemsesestie
stieznanje
znanjepostaje
postaje
zaraeno zlostavljanjem.
napomenuti
da da
se situacija
pogorava
ondaonda
zlostavljanjem.Posebno
Posebnojejevano
vano
napomenuti
se situacija
pogorava
kada nema reakcija
reakcija ii djelotvornih
djelotvornihpostupaka
postupakaza
zazaustavljanje
zaustavljanjetakvih
takvihponaanja.
ponaanja.Tada
Tadapostaje
postaje
vrlo vjerovatno
da
e
odreeni
broj
djece
koja
vide
nasilniko
ponaanje
zakljuiti
da
nema
vjerovatno da e odreeni broj djece koja vide nasilniko ponaanje zakljuiti da nema
negativnih posljedica
i sama
poeti
primjenjivati
agresivno
ponaanje
posljedica za
zazlostavljaa
zlostavljaateteee
i sama
poeti
primjenjivati
agresivno
ponaanje
kao odgovor na neke situacije i odnose s vrnjacima.
Posljedice zlostavljanja
tritri
sudionika
nasilja:
za rtvu,
za nasilnika
i za i za
zlostavljanja ozbiljne
ozbiljnesusuzazasva
sva
sudionika
nasilja:
za rtvu,
za nasilnika
svjedoke. Nema poteenih.
Scenarij kakav
u realnom
ivotu,
kakav je
je prikazan
prikazanfilmom,
filmom,odnosno
odnosnorazrjeenje
razrjeenjejejeteko
tekoostvarivo
ostvarivo
u realnom
ivotu,
ali ne ii nemogue.
nemogue. Strah
Strahod
odtoga
togada
daukoliko
ukolikoseseneko
nekosasastrane
straneu ukonkretnoj
konkretnojsituaciji
situacijiumijea,
umijea,
da ee
se nasilnici
okrenuti
njemu/njoj
je
uglavnom
dominantni
razlog
da
se nasilnici okrenuti njemu/njoj je uglavnom dominantni razlog da
posmatrai/posmatraice budu
straha
tu sutui neznanje,
neinformiranost,
budupasivni.
pasivni.Osim
Osim
straha
su i neznanje,
neinformiranost,
nepostojanje svijesti
igra
vanu
ulogu,
kaokao
i niska,
slabaslaba
ili ili
svijesti ooproblemu
problemunasilja
nasiljato
totakoer
takoer
igra
vanu
ulogu,
i niska,
nikakva reakcija od
strane
odgovornih
predstavnika
institucija
(kole)
zbog
toga
to
se
nema
od strane odgovornih predstavnika institucija (kole) zbog toga to se nema
strategije, vjetine i znanja kako se boriti protiv vrnjakog maltretiranja.
Bullyng jejeproblem
koji trai
koordinirane
sistemske sistemske
mjere. Ali, kao
problem
koji dugorone,
trai dugorone,
koordinirane
mjere. Ali, kao
uenici/uenice svakako moete napraviti puno
puno toga.
toga. Najgore
Najgore je
je ako
ako se
se ne
nereaguje
reagujena
nanasilje.
nasilje.
esto se
dada
vam
nijenije
svejedno
toto
se mo
monasilnika
nasilnikaprecjenjuje.
precjenjuje.Ponekad
Ponekadjejedovoljno
dovoljnopokazati
pokazati
vam
svejedno
neku osobu
osobu maltretiraju.
maltretiraju. Ukoliko
Ukolikone
nemoete
moetedirektno
direktnoreagirati,
reagirati,prijavite
prijavitenasilje
nasiljeodgovornim,
odgovornim,
razgovarajte sa
je najgore
rjeenje.
Prijavite
sa rtvom.
rtvom.Ukoliko
Ukolikoste
stertva,
rtva,utanje
utanjeo problemu
o problemu
je najgore
rjeenje.
Prijavite
odgovornim, razgovarajte sa roditeljima.
Organizirajte grupu
kojakoja
e see
baviti
sukoba, sukoba,
grupuuenika/uenica
uenika/uenica
se mirnim
baviti razrjeenjem
mirnim razrjeenjem
volonterskim detektiranjem
nasilja,
naroito
na odmorima,
pozovite kolskog
detektiranjem
nasilja,
naroito
na odmorima,
pozovite kolskog
pedagoga/psihologa ili nastavnike/nastavnice
nastavnike/nastavnice da
da vam
vampomognu.
pomognu.Takve
Takvegrupe
grupesususesepokazale
pokazale
vrlo uspjenim u mnogim kolama diljem svjeta.
[185]
[191]
Refleksija:

Moe li neko s nama podijeliti najsnaniji doivljaj koji je imao/imala na ovoj radionici?
ta smo nauili?
Zavrna aktivnost:
aktivnost: 5-7
5-7
Zavrna
Edukator/edukatorica trai
da se
dobrovoljno
kako bikako
prva bi
poela
traihrabru
hrabruosobu
osobu
da prijavi
se prijavi
dobrovoljno
prva poela
aktivnost.
Nakon
toga
i
ostali
trebaju
da
urade
isto.
Kad
se
prijavi
takva
osoba,
edukator/edukatorica naglaava
naglaava da
da e
e ovo
ovo biti
bitisamo
samoigra,
igra,ali
alida
damoe
moebiti
bitimalo
maloneugodna.
neugodna.Svi
Svi
moraju smisliti
bi bi
bilo
vie
razliitih
moraju
smisliti 33 lijepe
lijeperijei/frazePoeljno
rijei/frazePoeljnojejedadamisle
mislesamostalno,
samostalno,kako
kako
bilo
vie
razliitih
rijei ii izraza.
dobrovoljno
javila
stoji
na na
rijei
izraza. Dok
Dok smiljaju,
smiljaju,svi
svise
seporedaju
poredajuuupalir.
palir.Osoba
Osobakoja
kojasese
dobrovoljno
javila
stoji
jednom kraju
ta ta
osoba
treba
proi
krozkroz
palir,
dok joj
upuuju
jednom
kraju palira.
palira.Na
Nadati
datiznak,
znak,
osoba
treba
proi
palir,
dokostali
joj ostali
upuuju
glasno komplimente
Kad
proe
glasno
komplimente koje
koje su
susmislili
smislili- -rijei
rijeisesemogu
mogunaknadno
naknadnodopunjavati
dopunjavatinovim.
novim.
Kad
proe
kroz
palir,
staje
na
drugom
kraju
kao
nova
karika
u
redu.
Osoba
koja
je
bila
u
suprotnoj
koloni
kroz palir, staje na drugom kraju kao nova karika u redu. Osoba koja je bila u suprotnoj koloni
palira, na
isto,
a ostali
joj upuuju
lijepelijepe
rijei.rijei.
Procedura
se se
palira,
na poetnoj
poetnojpoziciji,
poziciji,sad
sadprolazi
prolazi
isto,
a ostali
joj upuuju
Procedura
nastavlja sve
nene
nastavlja
sve dok
dok svi
svine
neprou
proukroz
krozpalir.
palir.Edukatorica/edukator
Edukatorica/edukatorpovremeno
povremenonaglaava
naglaavadada
smije
biti
fizikog
kontakta
ali
zato
lijepe
rjei
mogu
biti
sasvim
glasno
i
strasno
upuene.
Na
smije biti fizikog kontakta ali zato lijepe rjei mogu biti sasvim glasno i strasno upuene. Na
kraju svi
svi dobilu
dobilu pljesak.
pljesak.
kraju
Edukatorica/edukator postavlja
Edukatorica/edukator
postavlja pitanje:
pitanje: Je
Je lili vam
vambilo
biloteko
tekosmisliti
smislitinekoliko
nekolikolijepih
lijepihrijei?
rijei?JeJeli li
bilo tee
tee nego
nego smisliti
smisliti pogrdne?
pogrdne? Zato?
Zato?
bilo
[186]
[192]
II SCENARIJ: Dvoas 90'

Materijali:
Radni list za sudionike/sudionice: Ispod mirne vode

Radni list: Zlostavljanje (bullying)
Uvodna aktivnost 15-20:

Edukator/edukatorica trai hrabru osobu da se prijavi dobrovoljno kako bi prva poela
edukator/edukatorica naglaava da e ovo biti samo igra, ali da moe biti malo neugodna. Svi
moraju smisliti 3 pogrdne rjei ili fraze. Poeljno je da misle samostalno, kako bi bilo vie
razliitih rijei i izraza. Dok smiljaju svi se poredaju u palir. Osoba koja se dobrovoljno javila
stoji na jednom kraju palira. Na dati znak, ta osoba treba proi kroz palir, dok joj ostali
upuuju glasno pogrdne rjei koje su smislili. Rjei se ne smiju naknadno mijenjati. Kad proe
kroz palir, staje na drugom kraju kao nova karika u paliru. Osoba koja je bila u suprotnoj
koloni palira, na poetnoj poziciji, sad prolazi isto kroz palir, a ostali joj isto upuuju pogrdne
rjei. Procedura se nastavlja sve dok svi ne prou kroz palir. Edukatorica/edukator
povremeno naglaava da ne smije biti fizikog kontakta, ali zato pogrdne rijei mogu biti
sasvim glasno i strasno upuene. Na kraju svi dobiju pljesak za hrabrost.
Edukator/edukatorica se zahvali na hrabrosti (preporuka je da i ona/on proe kroz palir) i
postavi sljedea pitanja:
Kad pomenem ovu aktivnost i od vas traim da jednom rijei opiete svoja osjeanja,
koja bi to rije bila?
Kako ste se osjeali prolazei kroz palir?
Bilo je neprijatno? Iako ste znali da su te rijei unaprijed smiljene i nisu namijenjene
osobno vama? Zato?
Je li bilo drugaije kad ste bili dio palira?
Je li bilo razlike u doivljaju sebe, prije i nakon prolaska kroz palir? Zato?
Napomena:
Za neke sudionike/sudionice ovo moe biti jako negativno iskustvo tako da je preporuka za
edukatore/eduktorice da budu paljivi da se svi dre uputa da fiziki kontakt nije dozvoljen i da
sudionici/sudionice ponavljaju samo one rijei koje su unaprijed smislili. Ukoliko izgleda da je
nekima zaista neugodno, na kraju se naglasi da su to bile fraze koje nisu bile lino upuene.
Kada se diskusija zavri, Edukator/edukatorica ponovo trai hrabru osobu da se dobrovoljno
prijavi kako bi prva poela aktivnost. Nakon toga i ostali trebaju da urade isto. Kad se prijavi
takva osoba, edukator/edukatorica naglaava da e ovo biti samo igra, ali da moe biti malo
neugodna. Svi moraju smisliti 3 lijepe rijei/fraze. Poeljno je da misle samostalno, kako bi bilo
vie razliitih rijei i izraza. Dok smiljaju, svi se poredaju u palir. Osoba koja se dobrovoljno
javila stoji na jednom kraju palira. Na dati znak, ta osoba treba proi kroz palir, dok joj ostali
glasno upuuju komplimente koje su smislili - rijei se mogu naknadno dopunjavati novim. Kad
proe kroz palir, staje na drugom kraju kao nova karika u redu. Osoba koja je bila u suprotnoj
[187]
[193]
koloni palira, na poetnoj poziciji, sad prolazi isto, a ostali joj upuuju lijepe rijei. Procedura
se nastavlja sve dok svi ne prou kroz palir. Edukatorica/edukator povremeno naglaava da
ne smije biti fizikog kontakta, ali zato lijepe rjei mogu biti sasvim glasno i strasno upuene.
Na kraju svi dobilu pljesak.
Edukatorica/edukator postavlja pitanja:

Je li vam bilo teko smisliti nekoliko lijepih rijei?
Je li bilo tee nego smisliti pogrdne?
Zato?

Diskusija: 10-15

Jesu li ovakve i sline situacije mogue u naoj koli / u vaem ivotu?
ta je glavni problem koji fim dotie?
ta je to nasilje? ta je to zlostavljanje (bulling)?
Da li je ovakav scenarij realan za svakodnevni ivot, jeli ovakav kraj realan? Zato?
Kakav je scenarij vjerovatniji?
Koje su posljedice po sve koji su umijeani u takve situacije?
Kako se suprotstaviti vrnjakom nasilju?
Distribuirati prilog: Zlostavljanje (Bullying)
[188]
[194]
Zakljuak:
Zakljuak:
Vrnjako
Vrnjakonasilje
nasiljejejeizuzetno
izuzetnorasprostranjena
rasprostranjenapojava
pojavairom
iromsvijeta
svijetai naroito
i naroito
sese
esto
esto
deava
deava
unutar
unutarkole.
kole.
Uvijek
Uvijekkada
kadase
seuukoli
kolipojavi
pojavisluaj
sluajzlostavljanja,
zlostavljanja,sva
svasu
sudjeca,
djeca,ukljuujui
ukljuujuipasivne
pasivneposmatrae,
posmatrae,
izloena
stie
znanje
postaje
izloenanegativnom
negativnomi itetnom
tetnomdjelovanju
djelovanjunasilja.
nasilja.Okruenje
Okruenjeu ukojem
kojemsese
stie
znanje
postaje
zaraeno
vano
napomenuti
da se
pogorava
onda onda
zaraenozlostavljanjem.
zlostavljanjem.Posebno
Posebnoje je
vano
napomenuti
dasituacija
se situacija
pogorava
kada
kadanema
nemareakcija
reakcijai idjelotvornih
djelotvornihpostupaka
postupakazazazaustavljanje
zaustavljanjetakvih
takvihponaanja.
ponaanja.Tada
Tadapostaje
postaje
vrlo
vide
nasilniko
ponaanje
zakljuiti
da da
nema
vrlovjerovatno
vjerovatnoda
daeeodreeni
odreenibroj
brojdjece
djecekoja
koja
vide
nasilniko
ponaanje
zakljuiti
nema
negativnih
ee
i sama
poeti
primjenjivati
agresivno
ponaanje
negativnihposljedica
posljedicazazazlostavljaa
zlostavljaatete
i sama
poeti
primjenjivati
agresivno
ponaanje
kao
kaoodgovor
odgovorna
naneke
nekesituacije
situacijeiiodnose
odnosessvrnjacima.
vrnjacima.
Posljedice
za za
svasva
tri sudionika
nasilja:
za rtvu,
za nasilnika
i za
Posljedicezlostavljanja
zlostavljanjaozbiljne
ozbiljnesusu
tri sudionika
nasilja:
za rtvu,
za nasilnika
i za
svjedoke.
svjedoke.Nema
Nemapoteenih.
poteenih.
Scenarij
teko
ostvarivo
u realnom
ivotu,
Scenarijkakav
kakavjejeprikazan
prikazanfilmom,
filmom,odnosno
odnosnorazrjeenje
razrjeenjeje je
teko
ostvarivo
u realnom
ivotu,
ali
strane
u konkretnoj
situaciji
umijea,
aline
nei inemogue.
nemogue.Strah
Strahod
odtoga
togadadaukoliko
ukolikoseseneko
nekosasa
strane
u konkretnoj
situaciji
umijea,
da
se nasilnici
okrenuti njemu/njoj
je uglavnom dominantni
razlogdominantni
da
dae e
se nasilnici
okrenuti njemu/njoj
je uglavnom
razlog da
posmatrai/posmatraice
Osim
straha
tu sutui neznanje,
neinformiranost,
posmatrai/posmatraicebudu
budupasivni.
pasivni.
Osim
straha
su i neznanje,
neinformiranost,
nepostojanje
toto
takoer
igraigra
vanu
ulogu,
kao kao
i niska,
slabaslaba
ili ili
nepostojanjesvijesti
svijestiooproblemu
problemunasilja
nasilja
takoer
vanu
ulogu,
i niska,
nikakva
nikakvareakcija
reakcijaod
odstrane
straneodgovornih
odgovornihpredstavnika
predstavnikainstitucija
institucija(kole)
(kole)zbog
zbogtoga
togato
tosesenema
nema
strategije,
strategije,vjetine
vjetineiiznanja
znanjakako
kakose
seboriti
boritiprotiv
protivvrnjakog
vrnjakogmaltretiranja.
maltretiranja.
Bullyng
problem
koji trai
koordinirane
sistemske mjere.
Ali, kao
Bullyngje je
problem
koji dugorone,
trai dugorone,
koordinirane
sistemske
mjere. Ali, kao
uenici/uenice
uenici/uenicesvakako
svakakomoete
moetenapraviti
napravitipuno
punotoga.
toga.Najgore
Najgorejejeako
akose
sene
nereaguje
reagujena
nanasilje.
nasilje.
esto
dovoljno
pokazati
da da
vam
nijenije
svejedno
to to
estose
semo
monasilnika
nasilnikaprecjenjuje.
precjenjuje.Ponekad
Ponekadje je
dovoljno
pokazati
vam
svejedno
neku
odgovornim,
nekuosobu
osobumaltretiraju.
maltretiraju.Ukoliko
Ukolikone
nemoete
moetedirektno
direktnoreagirati,
reagirati,prijavite
prijavitenasilje
nasilje
odgovornim,
razgovarajte
utanje
o problemu
je najgore
rjeenje.
Prijavite
razgovarajtesa
sartvom.
rtvom.Ukoliko
Ukolikoste
stertva,
rtva,
utanje
o problemu
je najgore
rjeenje.
Prijavite
odgovornim,
odgovornim,razgovarajte
razgovarajtesa
saroditeljima.
roditeljima.
Organizirajte
uenika/uenica
kojakoja
e se e
baviti
sukoba,
Organizirajtegrupu
grupu
uenika/uenica
semirnim
baviti razrjeenjem
mirnim razrjeenjem
sukoba,
volonterskim
nasilja,
naroitonaroito
na odmorima,
kolskog
volonterskimdetektiranjem
detektiranjem
nasilja,
na pozovite
odmorima,
pozovite kolskog
pedagoga/psihologa
pedagoga/psihologailiilinastavnike/nastavnice
nastavnike/nastavniceda
davam
vampomognu.
pomognu.Takve
Takvegrupe
grupesususesepokazale
pokazale
vrlo
vrlouspjenim
uspjenimuumnogim
mnogimkolama
kolamadiljem
diljemsvjeta.
svjeta.
Zumiraj: 30-40
Formiraju se male grupe s najmanje 5 sudionika/sudionica. Svaka grupa dobije radni list za
sudionike/sudionice: Ispod mirne vode. Edukator/edukatorica postavlja svima pitanja kako bi
pojasnili u kakvoj vezi su bullyng i ivotinje sa pripisanim osobinama na radnom listu. Kad
osigura da je svima jasno, daje uputu da imaju oko 10 minuta da se dogovore kako e glumiti
scenu vrnjakog maltretiranja, a da pri tome paze da u sceni imaju bar po jednu osobu koja
ima osobine ajkule, arana, rakovi i delfina. Kad zavre pripremu, pokazuju ostalima.
Sudionici/sudionice iz ostalih grupa mogu zatraiti da se scena ponovi, a da se jedan ili
nekoliko njih ukljui ili zamijeni neko od glumaca kako bi ponudili bolje, konstruktivnije,
manje nasilno rjeenje nasilne situacije.
[189]
[195]
Diskusija:
ta mislite zato se radni list zove Ispod mirne vode?

Kako ste se osjeali dok ste glumili situacije?
Jesu li predstave bile realne? Zato?
Jeste li dobili nove ideje kako se suprotstaviti nasilju? Koje? Kako?
Refleksija:
Moe li s nama neko od vas podjeliti najsnaniji doivljaj koji je imao/imala na ovoj
radionici?
ta smo nauili?
[190]
[196]
RADNI LIST ZA SUDIONIKE/SUDIONICE: ISPOD MIRNE VODE

AJKULE
Plivaju pri povrini, na vrhu i gledaju
prema dolje; na sve kao na potencijalne
rtve.
ARANI
Plivaju na dnu, okrenuti glavom prema
dolje, hranei se ostacima i izmetom
drugih. Oni se ne ale, samo plivaju tiho
sa pognutim glavama, prihvatajui takav
ivot.
RAKOVI
mogu vidjeti to se dogaa ali ne mogu
se kretati u stranu nego samo naprijed i
nazad. Zbog toga oni ne mogu zauzeti
stranu.
DELFINI
Mogu plivati na vrhu, na dnu i svuda
izmeu. Oni mogu postati prijatelji sa
aranima, a mogu se i suprotstaviti
ajkulama.
[191]
[197]
RADNI LIST: Zlostavljanje (bullying)

ZLOSTAVLJANJE, BULLYING je oblik agresivnog ponaanja koje traje due vrijeme, ponavlja
se i usmjereno je na istu osobu. Ono je namjerno, svjesno negativno postupanje s namjerom
da se druga osoba povrijedi. ini se s namjerom da se izazove zastraenost uz uvijek prisutnu
nesrazmjernu mo nasilnik uvijek ima veu mo od rtve. To je ponaanje koje se niim ne
moe opravdati.
Zlostavljanje nije:
jednokratni incident koji se nee ponoviti

prijateljska razmirica, svaa ili nesporazum
sluaj ili pogreka
nenamjerno nanoenje boli
prijateljsko zadirkivanje
Vrste zlostavljanja:
verbalno nazivanje pogrdnim imenima, ruganje, omalovaavanje, vrijeanje,

dobacivanje
fiziko udaranje, guranje, obaranje; otimanje i unitavanje stvari
socijalno ogovaranje, izbjegavanje, ignorisanje, izoliranje, irenje lai i glasina
psiholoko prijetei pogledi, grimase, ismijavanje, uhoenje, iznuivanje novca,
ucjenjivanje
rtve zlostavljanja su:
nesretna djeca
pate od straha i tjeskobe
imaju nisko samopotovanje koje ostaje i u ranim mladenakim godinama
pokuavaju izbjegavati kolu i druenja
potitenost im je vea u odnosu na vrnjake
Neke posljedice kroz statistike podatke:
oko 20% rtava izostaje iz kole da bi izbjegle maltretiranje
oko 30% ima problema s koncentracijom
oko 20% osjea simptome fizike bolesti
oko 20% ima problema sa spavanjem
odreeni postotak rtava pokua ili poini samoubistvo
Takoer je vano prepoznati ozbiljne dugorone posljedice koje se tiu onih koji zlostavljaju:
skloni su postati agresivne odrasle osobe

ee su sudski kanjavani od svojih vrnjaka
Trea vana, no esto neopaena grupa djece koja su pogoena zlostavljanjem su ona
djeca koja niti su rtve, niti poinitelji zlostavljanja, ve ona koja vide da se
zlostavljanje dogaa njihovim vrnjacima, tzv. svjedoci ili posmatrai
[198]
tjeskoba ili strah su najee posljedice za posmatrae

Isto tako, postoje djeca koja sama po sebi nee preuzeti inicijativu u pogledu
zlostavljanja, ve e slijediti vou koji je nasilan, pomaui mu prilikom
uznemiravanja ili maltretiranja odreenog uenika u razredu ili koli
Ta grupa uenika osjea se nesigurno i tjeskobno, ali nema snage prekinuti zaarani
krug nasilja u kojem i sama sudjeluje
[199]
[200]

Interaktivna edukacija putem audio-vizuelnih materijala
1. Zumiraj nasilje u porodici
MALA NEVJESTA
Leslaw Dobrucki /Poljska / 2010 / 14
2. Zumiraj diskriminaciju
LETEA ANA
Catherine van Campen / Holandija / 2010 / 21
3. Zumiraj aktivizam
IGRA SE NASTAVLJA
Angeli Andrikopoulou, Argyris Tsepelikas / Grka / 2010 / 22
4. Zumiraj siromatvo
ANA
Ayfer Ergn / Albanija, Holandija / 2010 / 4'
5. Zumiraj digitalne mree
KADA COPYRIGHT KRENE PO ZLU
Ben Clough, Luke Upchurch / SAD/ 15'
6. Zumiraj okoli
PLASTINA KESA
Ramin Bahrani / SAD / 2009 / 18'
7. Zumiraj Medije
MAINA ( MRNJE)
Phil Caron / 2007 / SAD / 4'53
U FOKUSU: FER UPOTREBA NAGRADE
Jacob Caggiano / 2007 / SAD / 2'11
8. Zumiraj Drugost/multikulturalnost
OKVIR ZA DRUGE
Ilja Kok, Willem Timmers / Etiopija, Holandija / 2012 / 25'
9. Zumiraj vrnjako nasilje
U TREN OKA
Karolina Lewicka / Island / 2010 / 7'
[201]
[202]
Ovaj prirunik je nastao kao rezultat pravo ljudski uvjerenja da kolaborativni pristup uenju i radu
jeste najbolji vid djelovanja. U tom smislu, posebnu zahvalnost dugujemo naim novim i starim
prijateljima/cama i partnerima/kama...
Anemon Productions
Artio Films
Ayfer Ergn
Borislav uri
Boria Mraovi
Borna
Centar za ljudska prava
Darko Aleksovski
Denis Mei
DOKUFEST
Dragana Zarevska
Elvis Ljaji
Emil Prutina
Ervin Toki
Gajatri Ajna
Gradska biblioteka, Kakanj
Hanan Atje
I Camera You Productions
Jana Touimska
Jon Gustafsson
Katerina Majdiakova
Makedox
Margita
Media That Matters
Mjeovita srednja kola 308. slavna brdska brigada, Novi Travnik
Nina eremet
Noruz Films
NVO Most
One World Festival
Pamela Ryan
Rob Maas
Sara Nikoli
Saa Madacki
Slobodna zona
Wajda Studio
Willem Timmers
Zuidenwind Filmproductions
...kao i svim nastavnicam/cima i mladim ljudima irom Bosne i Hercegovine bez ijeg povjerenja,
rada i truda naa ustrajnost i djelovanje bi bili uzaludni.
[203]
[204]
[205]

Zumiraj Prava U Skoli Prirucnik

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Zumiraj Prava U Skoli Prirucnik

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zumiraj Prava U Skoli Prirucnik

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

[1]

ZUMIRAJ PRAVA U KOLI

Slobodno smijete: dijeliti umnoavati, distribuirati

ZUMIRAJ PRAVA U KOLI

Uputa za koritenje prirunika

ZUMIRAJ NASILJE U PORODICI: Mala nevjesta

Pravo Ljudski tim

Drage nae partnerice i dragi nai partneri,

1. ZUMIRAJ STRUKTURU RADIONICA

- osigurava iskustveno prolaenje

- slijedi nakon svake iskustvene aktivnosti

2. ZUMIRAJ INTERAKTIVNE METODE

Pozitivne i negativne strane metoda

1. Podstie razmjenu vie razliitih

1. Prenosi informacije na zanimljiv

1. Nudi specifini uvid u najee

o Vano je da se prie dramatino

o Nikad se ne trai umjetniko djelo

o Trebaju biti kratki, jednostavni i lako

o Trebaju biti dovoljno jasni, kratki i

1. Doprinosi poticanju razvoja svih

o Sudionici/sudionice sami smiljaju

o Najee je potreban prazan prostor,

1. ZUMIRAJ NASILJE U PORODICI

PRIPREMA: NASILJE NAD ENAMA

spol/rod; rodno zasnovano nasilje, nasilje u porodici, rodna

Cilj: Upoznati uesnike i uesnice sa pojavnim oblicima i kontekstom u kojem se nasilje u

Vidjeti prilog: Nasilje u porodici

Otkud rodno zasnovano nasilje?

http://www.unifem.org/gender_issues/violence_against_women/facts_figures.php Pristupljeno 3. jula 2012.

Veoma dugo se u drutvenim sistemima koji se zasnivaju na patrijarhatu i diskriminaciji, a ne na

Vidjeti prilog : Ugovoreni brakovi danas

Kakva je situacija u Bosni i Hercegovini?

biti sistematski rjeavan kroz institucije i obrazovanje. Stoga je u pripremi Istraivanje o

Preporuka za zajedniko djelovanje edukatora i edukatorica te uenika i uenica:

PRILOG 1 : MITOVI I INJENICE O PORODINOM NASILJU

INJENICA: Porodino nasilje je uobiajeno na svim razinama drutva bez obzira na

MIT 2: Alkohol i droge su najvei uzrok porodinog nasilja.

INJENICA: Premda su alkohol i droge esto povezani s porodinim nasiljem, oni ga ne

MIT 3: Da ena u nasilnoj vezi to eli, ona bi otila.

INJENICA: Mnogo je sociolokih, ekonomskih i kulturolokih razloga koji mogu navesti

Mit 4: rtva uzrokuje nasilje. Zlostavljana ena je to traila i to zasluuje.

MIT 6: Nasilje nad enom je porodina stvar.

zlostavljaju partnerice iskljuivo bez prisustva drugih, pazei da ne ostave vidljive

MIT 7: Mukarci su rtve nasilja jednako esto kao i ene.

INJENICA: U 95% sluajeva porodinog nasilja rtve su ene.

PRILOG 2: STATISTIKI PODACI

ene obavljaju 67% svjetskoga rada

ene obavljaju 80% kuanskih poslova, ak i ako su zaposlene izvan kue

PRILOG 3 : PRVI PUT U INDIJI: DJEVOJKA PONITILA UGOVORENI BRAK

POZOR: MALA NEVJESTA ( LITTLE BRIDE )

Radni list za edukatore/edukatorice: Nasilje u porodici (kopija za sve

Projekcija filma: MALA NEVJESTA 14

Kako ste doivjeli film?

ta smo radili danas?

Zavrna aktivnost: 3-5

II SCENARIJ: Dvoas / 90 '/

radni list za sudionike/sudionice: Pria o njoj / pria o njemu