Plovidba u podruju leda i ledenih bregova

Plovidba podrujem leda i ledenih bregova izrazito je opasna plovidba i naelno je treba
izbjegavati. Posebno su opasni ledeni bregovi jer je samo 1/10 njihovog volumena vidljiva. Ako se
brod ipak zatekne u ovom podruju potrebno je ploviti uz maksimalne mjere opreza (sigurnosna
brzina, maksimalno izvianje, upotreba radara, itd.), na nain da se trai najblii i najsigurniji izlaz
iz opasnog podruja. Takoer, vrlo je vano pratiti radio oglase. Podruja opasna zbog leda i ledenih
bregova redovito su pod nadzorom nadlenih slubi obalnih zemalja koje, preko radio navigacijskih
obavijesti, upozoravaju brodove na mogue opasnosti. Kod planiranja plovidbe potrebno je
osigurati primitak ovih obavijesti i informacija, detaljno prouiti raspoloive publikacije o podruju
plovidbe, te planirati putovanje da se podruja leda i ledenih bregova izbjegne. U Jadranskom moru
nema ledenih bregova, a zaleivanje mora, takoer je rijetka pojava (mogua je za hladnih zima i u
plitkim vodama gdje se mijea slatka i morska voda)
Plovidba kroz kanale i tjesnace
Prilikom priprema za plovidbu kroz kanale i tjesnace treba iscrpno prouiti dotino podruje i upute
(propise) kojih se treba drati za vrijeme plovidbe. Izmeu ostalog, potrebno je iscrpno prouiti
signale, pomorske oznake, struje, struje morskih mjena (vrijeme, smjer, brzinu), visinu vode pri
prolazu kanalom, itd. Ako sve poduzete mjere ne pruaju dovoljno garancije za sigurnu plovidbu
potrebno je ukrcati peljara (ukoliko ve ne postoji obveza peljarenja). U irim kanalima, naelno,
treba uvijek ploviti desnom stranom, sa sidrom spremnim za obaranje. U uim i pliim kanalima
treba ploviti sredinom kanala, jer je sniavanje razine vode na tom mjestu jednako i najmanje. Kad
god je mogue, treba ploviti u kursu koji vodi na odreeni pokriven smjer odnosno spojnicu ili
makar na jedan objekt prema pramcu. Ako na dotinom podruju vladaju bone struje, treba ploviti
prema kompasu (odreenim kompasnim kursom uzimajui u obzir zanos), a ne pramcem na
odreeni objekt. Brzinu vonje treba podesiti prema irini i dubini kanala i gazu broda. To je vano
zbog toga to brod u vonji stvara i tjera pred pramcem vei val, a za krmom vue stalno udubljenje
(pramac se uzdie, a krma tone). Ako brod plovi brzo moe istisnuti previe vode i udariti o dno ili
se nasukati, iako je na karti zabiljeena povoljna dubina. Toj pojavi prethodi sputanje razine vode
uz obalu kanala kao kompenzacija valu koji se stvara pred pramcem broda. Takoer, u plitkim
vodama se javlja i shvat (dodatni uron zbog stvaranja podtlaka - raste s porastom brzine broda).
Prilikom okreta treba voditi rauna o veliini krunice okretanja. Bolje je okret zapoeti prije, s
manjim kutom kormila, nego kasnije s veim kutom otklona kormila. Opasno je prolaziti blizu rtova
i pliina. Treba ploviti uvijek po osi prolaza. U nekim sluajevima plovidbeni put je oznaen
iskljuivo plutaama, naroito kad je obala niska, na primjer, na uima rijeka. Plovi se od plutae
do plutae prema propisanim uputama za plovidbu tim podrujem.
Plovidba podrujem opasnim zbog mina i ratnim podrujem
Plovidba podrujem opasnim zbog mina moe se obavljati kroz tono odreena i poznata opasna
podruja ili kad granice opasnih podruja nisu poznate. Kad postoje toni podaci, tada se plovi po
odreenoj plovidbenoj ruti, ali zbog mjera opreza potrebno je: - prouiti odgovarajue prirunike i
upute o za plovidbu, a u plovidbi osigurati prijem radio-obavijesti, - primjenjivati sve metode za
sigurnost plovidbe i postojea elektronika sredstva radi tonijeg voenja broda i otkrivanja
minskih zapreka, - organizirati dobro motrenje (svim raspoloivim sredstvima). Kad sigurni podaci
o opasnim podrujima nisu poznati niti dostupni, a brod ne moe izbjei plovidbu tim podrujem,
tada se plovi po slobodnoj ruti, uz sljedee mjere opreza: - rutu treba polagati tako da to due vodi
kroz kontrolirane vode, odnosno izvan nekontroliranih uskih prolaza i kanala i podruja gdje se
mine ne mogu polagati ili je vjerojatnost za to manja, - organizirati motrenje, sluati radio-obavijesti
i poduzeti mjere opreza. Ploviti podrujem opasnim zbog mina moe se sa ili bez peljara, ali bez
obzira na peljara treba prouiti prirunike koji daju podatke o opasnim podrujima i upute za

plovidbu. Sigurnost se plovidbe poveava ako se poznaju znaajke mina i prikupljaju podaci o
minama svima moguim raspoloivim sredstvima. Kad god ima i najmanje vjerojatnosti da e naii
minske zapreke, treba ploviti s ukljuenim ureajem za demagnetizaciju (degaussing) ako ga brod
ima. Pri tome treba paziti na promjenu devijacije magnetskog kompasa i sluiti se odgovarajuom
tablicom devijacija i u svakom kursu kontrolirati devijaciju. Minolovce koji razminiraju minske
zapreke treba obilaziti najmanje 500 m bono, a po krmi 1000 m. Ne smije se prolaziti izmeu
sastava minolovaca. Plovidbu minskim poljima, odnosno podrujem gdje postoji opasnost nailaska
na mine treba izbjegavati, ako se to podruje moe izbjei. U Jadranu jo uvijek postoji opasnost od
nailaska na zalutale mine iz bivih minskih polja ispred obala Albanije. Podaci o sigurnim
plovidbenim rutama publicirana su prirunicima (Peljar). Plovidbu unutar podruja u kojem postoje
ratna i slina djelovanja, takoer treba izbjegavati, ako se moe izbjei. Ako se ne moe, svakako
treba imati na umu da bilo kakva aktivnost, za jednu od zaraenih strana, drugoj strani znai
neprijateljsko djelovanje. Ako je u pitanju tranzitna plovidba kroz podruje u kojima postoji ratnih
djelovanja za oekivati je odreena ogranienja plovidbe od strane zaraenih zemalja (strogo
definirane rute, obveza najave putovanja i javljanja za vrijeme plovidbe, pregled broda i sl.).
Uestala ogranienja plovidbe, a koja se mogu smatrati ratnim djelovanjima, nastaju zbog vojnih
vjebi. Meutim, podaci o vojnim vjebama i eventualnim ogranienjima plovidbe unaprijed se
najavljuju i oglaavaju preko oglasa za pomorce, odnosno sustava radio-navigacijskih obavijesti i
upozorenja. Pored ratnih djelovanja u nekim podrujima svijeta uestali su piratski napadi na
brodove. Mjere zatite kod ovih napada ukljuuju: pojaano osmatranje, zatvaranje svih prostora na
brodu, pojaano radio bdijenje, spremnost svih komunikacijskih sustava za slanje alarma, i sl.
Fiziki otpor prilikom samog napada ne bi se smio pruati. Veliku opasnost danas predstavljaju i
mogui napadi na brodove u cilju njihovog iskoritavanja za teroristike i sline napada. Upravo u
cilju zatite od ovih napada doneen je ISPS Code (International Ship and Port Facility Security
Code - Meunarodni pravilnik o sigurnosnoj zatiti luka i lukih podruja), kojim se posebno
reguliraju mjere koje trebaju poduzeti posade brodova, brodari i obalne zemlje.
Plovidba pri smanjenoj vidljivosti
Ograniena vidljivost je vidljivost koja je manja od one kaja bi trebalo da bude s obzirom na visinu
oka. To ogranienje vidljivosti u praksi uzrokuje prvenstveno magla ili gusta kia, a iznimno i
morski dim. I pored navigacijskih instrumenata i pomonih sredstava za navigaciju, plovidba je u
takvim prilikama prilino teka, a katkada i opasna odnosno nemogua. Brod se moe lako nasukati
i sudariti sa drugim brodom, a u visokim irinama i s ledenim brijegom. Najnepovoljniji je sluaj
kad se sve te opasnosti pojave zajedno. Prilikom priprema za plovidbu treba prouiti obiljeja svih
signala za maglu i radio-signala, pored ostalih elemenata koji dolaze u obzir kad je vidljivost dobra.
Posebnu panju treba obratiti magli odnosno prognoziranju magle. im brod ue u u podruje
magle, odmah se moraju poduzeti mjere opreza: - neprekidno i dobro organizirati slubu motrenja
(vizualno i tehnikim sredstvima), - narediti potpun mir na mostu i palubi i oslukivati s najveom
pozornou, - ploviti sigurnom brzinom, obavijestiti strau u strojarnici i biti spreman za
manevriranje, a po potrebi pravodobno zaustaviti. Brzina se odreuje prema stupnju vidljivosti
(gustoi magle) i frekventnosti prometa, hidrografskim prilikama, manevarskim svojstvima i zaletu
broda, prema opremljenosti broda i obale tehnikim ureajima i sl., - davati signale propisane
Pravilima o izbjegavanju sudara na moru i paziti da se vlastiti zvuni signali ne sinhroniziraju sa
zvunim signalima za navigaciju i signalima ostalih brodova, - aktivirati radar, odnosno radare (od
posebne koristi je ARPA sustav radara), - uestalo utvrivati poziciju broda, uz koritenje svih
raspoloivih sustava i pomagala, - to tonije voditi zbrojenu navigaciju, - pripremiti sidro za
obaranje ako se plovi blizu obale, - zatvoriti sva vodopropusna vrata na pregradama. Osim prije
spomenutih mjera opreza treba paziti na sljedee: - lom i udari valova, stvaranje virova i promjene
boje mora esto su predznak da se brod pribliava kopnu, - kopno vieno u magli ini se udaljenije
nego to je uistinu, Created with novaPDF Printer (www.novaPDF.com) 144 - bijeli objekti gube se
iz vida prije onih koji su obojeni crveno, bijele linije esto se ine crvenkaste, a bijela svjetla

ruiasta, - istaknuti vrhovi strmih brda esto su iznad magle i dobro slue pri orjentaciji (vizualno
ili sluanjem jeke brodske sirene), - zvuni signali koje emitiraju svjetionici ili druge stanice na
kopnu nepouzdani su jer njihova ujnost ovisi od stanja atmosfere. Ako se plovi u blizini obale,
navigacija se u naelu moe voditi na dva osnovna naina: 1) Udaljiti se od obale u kursu koji je
okomit na smjer obale, a zatim ploviti paralelno s obalom na udaljenosti koja vodi izvan opasnosti.
Kad brod doe na poziciju u visini luke dolaska, treba se pribliiti luci u kursu koji vodi okomito na
obalu. Taj nain osigurava plovidbu na veem dijelu rute, ali ako magla i dalje ostane, tee je
pribliiti se luci. 2) Ploviti na znatnoj udaljenosti od obale, ali tako da se mogu mjeriti dubine,
motriti karakteristini objekti i sluati razni akustini signali s obale i druge pojave vezane uz
pribliavanje obali. Taj nain trai prevelike preduvjete, ali je pribliavanje luci uplovljenja manje
opasno. Naelno se primjenjuje kad su kompasi sigurni, kad su struje poznate, kad je zanoenje
poznato i kad se mogu upotrijebiti elektroniki navigacijski ureaji. Pravila o izbjegavanju sudara
na moru moraju se potivati. Ako se uje signal s drugog broda i pri tom procijeni da dolazi iz
pramanih sektora (od pramca do suboice), preporuljivo je stroj zaustaviti, pojaati motrenje i
sluanje i biti spreman izvriti najsvrsishodniji manevar. Opasno je mjenjati kurs broda dok god se
ne pojavi drugi brod ili ne proe opasnost od sudara. Treba imati na umu da je zvuni signal
nesiguran, da moe biti katkada i neujan, a njegov smjer pogrean. Kad se plovi u podruju s
pojaanim prometom, a magla je veoma gusta, u sluaju i najmanje nesigurnosti razumno je usidriti
se izvan plovidbenog puta i ekati dok se prilike ne poboljaju. Ako to nije mogue, najsigurnije je
drati se otvorenog mora i sluiti se brodskom elektronikim ureajima. Za itavo vrijeme plovidbe
u uvjetima smanjene vidljivosti svaki manevar treba zapisivati u odgovarajue brodske dokumente
uz naznaku tonog vremena, to preciznije voditi navigaciju na karti i s oprezom koristiti se
radarom. Ako u podruju postoje preporuene plovidbene rute, odnosno propisani sustavi
usmjeravanja plovidbe, obvezno ih se treba pridravati. Treba nastojati da se u vonji to vie
iskoritavaju povoljni uvjeti (bolja vidljivost, rijei promet i sl.), a nepovoljni smanje (izborom rute,
odreivanje realne brzine i sl.), ali i da se to manje odstupa od planiranog putovanja. Meutim, na
prvom mjestu treba da bude sigurnost broda. Oslukivanjem samo zvunih signala ne moe se
odrediti pozicija broda, oni jedino mogu pomoi orijentaciji. Prema jakosti zvuka procjenjuje se je
li brod blie ili dalje od opasnosti. Ako u predjelu plovidbe ima radiozvunih (radarskih) farova ili
plutaa, pozicija se odreuje od njih. Navigacijske karte novijeg izdanja izraene su sa mnogo vie
podataka o morskom dnu. Ucrtane su izobate ili ih navigator moe djelomino sam ucrtati bez veih
potekoa, hidrografske povrine obojene su raznim nijansama plave boje ovisno o graninoj
izobati, dati su iscrpniji podaci o nanosu morskog dna i sl. Na temelju tih podataka moe se
predoiti reljef morskog dna, a mjerenjem dubina kontrolirati put i poziciju broda. Ako se izobate
proteu paralelno sa obalom, tada se moe izabrati sigurna izobata i po njoj ploviti stalnim
mjerenjem dubina. Ako u plovnom podruju ima predjela s izrazito manjim dubinama ili ako dubine
pribliavanjem obali pravilno i osjetno padaju, tako dobivene izobate na karti veoma su prikladne
da se odredi pozicija odnosno kontrolira zbrojena pozicija broda.