MUDRO

POUNO

Reci, Allah je stvoritelj svega Kuran 13/16

Savrenstvo ovjeka
Danas ljudski rod zivi u vremenu naucno tehnoloskog napretka, a prije svega racunarske industrije. Zadivljujuce djeluje
slusati o brzini i broju informacija koje posljednje generacije racunara obradjuju. Medjutim, nas cilj nisu racunari, vec autor
tih zadivljujucih uredjaja covjek. Mi zelimo nesto reci o gradji covjeka, stvorenja koje je uspjelo proizvesti komjutere kojima
se divimo, kako bi razmislili o velicini i moci Onoga koji je samog covjeka stvorio. Velicina djela ukazuje na velicinu njegovog
autora racunari kao ljudski proizvod ukazuju na velicinu ljudskog razuma, pameti i inteligiencije, koja ga uzdize visoko iznad
svih ostalih stvorenja. Takodjer, sljedeci podaci o gradji i bioloskim procesima u ljudskom tijelu ukazuju na velicinu i moc
Stvoritelja samog covjeka Uzvisenog Allaha.
Pluca Odrastao covjek pri normalnom mirnom disanju dnevno udahne preko 8.500 litara vazduha, a za jednu godinu preko
3 miliona litara. Ukupan broj alveola u oba plucna krila je oko 300 miliona, precnika 0,25mm. Povrsina respiratorne
membrane u plucima za izmjenu gasa je oko 70 m, sto bi odgovaralo povrsini pod prostorije dugacke 10, a sirokoe 7
metara. Ukupna kolicina krvi koja treba da prekrije tu povrsinu je 60-140 ml. Da bi shvatili koliko je to tanak sloj tecnosti
zamislite da se pola case vode raslije tako da prekrije prethodno spomenutu prostoriju 10 x 7 metara.
Bubreg Svakog minuta kroz bubrege protice oko 1,2 litra krvi, pa dnevni protok iznosi preko 1.700 litara krvi. Bubrezi
dnevno izluce oko 180 litara tzv. Primarne mokrace koja se na svom putu ka spoljasnoj sredini ponovo vfraca u krvotok, tako
da se dnevno izluci do 1,5 litara definitvne mokrace.
Mozak Ljudski mozak ima oko 100 milijardi nervnih stanica (neurona), a svaka ostvaruje funkcionalne kontakte sa oko
stotinu susjednih. Brzina prenosa impulsa u nastavcima pojedinih nervnih stanica je cak oko 120 metara u sekundi ili 432
kilometra na sat. Kora malog mozga je ustvari velika naborana povrsina, oko 15 cm siroka i 120 cm dugacka.
Celija U covjecijem tijelu ima oko 100 biliona celija (bilion = milion miliona), razlicitih oblika i velicina, vidljivih tek pomocu
mikroskopa. Celijsko jezgro, koje je nekoliko puta manje od celija u sebi sadrzi 23 para hromozona sa preko 40 hiljada
genski paraova, gradjenih od DNK. DNK u hromosomima zbijena je u savijena i naborana tvorba duzine nekoliko
mikrometara, koja bi, kada bis e linearno prikazala bila duga citavih 6 cm, ili deset hiljada puta vise. To je isto kada bi uspjeli
konac duzine 100 metara saviti i sabiti u tvorbu duzine 1 cm/
Srce i krvotok Srce odrasloga covjeka koji miruje pumpa svake minute oko 5 litara krvi, tako da dnevno ta kolicina iznosi
nevjerovatnih 7.200 litara, s tim da se pri teskom misicnom radu minutni volumen povecava 4-6 puta. Gotovo da je i
nemoguce napisati brojku koja bi pokazala koliko ljudsko srce izpumpa krvi za vrijeme jednog zivotnog vijeka od recimo 70
godina. Ljudski organizam sadrzi oko 10 milijardi kapilara, ukupne povrsine oko 500-700 m, sto otprilike odgovara povrsini
fudbalskog igralista.
Oko U unutrasnjoj ocnoj ovojnici, mreznici, ima oko 100 miliona stapica i oko 3 miliona cunica, fotoreceptora za boje i
svjetlost, a svaki od nih sadrzi i do 100 ploca nastalih pregibanjem njihove celijske membrane.
Crijeva Rasorptivan povrsina tankog crijeva povecana je postojanjem kruznih nabora sa milionima crijevnih resica, cije
stanice sadrze na stotine mikrorasica, tako da ukupna povrsina tankog crijeva iznosi oko 250 m. Sa te povrsine se
svakodnevno apsorbuje oko 7 litara tecnosti, nastale od izlucenih probavnih sokova i unesene tecnosti.
Maternica Maternica se u toku trudnoce uveca oko 20 puta. Prije trudnoce teska je oko 40-50 gr, da bi pred kraj trudnoce
dosegla tezinu od oko 1000 gr. Van trudnoce dugacka je 6)7 cm, a njena unutrasnjost duboka prosijecno 5,5 cm. Uz tezinu
proporcionalno se povecava i zapremina, kako bis e unutar nje mogao smjestiti plod tezine 3200 gr i duzine 52 cm, sto su
prosijecne vrijednosti novorodjenceta. Svoju prvobitnu velicinu koju je imala prije trudnoce, maternica ponovo dosegne pri
kraju babinja.
Zaista su divljenja vrijedni ovi primjeri gradje i funkcije pojedinih dijelova ljudskog organizma, pa nevjerovatno zvuci cuti kako
sve ovo moze nastati slucajno, bez svog tvorca. Zamislite samo da ljudi izadju sa tvrdnjom da je racunar nastoa slucajno,
sam od sebe, sa svim svojim mogucnostima. Nema sumnje da bi ga ismijavali na svakom koraku.Primjer covjeka je
velicanstveni od primjera racunara, obzirom da je u covjeku zivot, sposoban je da govori, razmislja, voli i mrzi, bez potreba
da se prikljuci na neki izvor energije.Takodjer bi bilo vrlo neozbiljno tvrditi da je covjek, bez obzira na ogroman trud koji je

ulozio, proizveo racunar bez cilja, da nema svoje svrhe. Analogno tome apsurdna je tvrdnja da je covjek stovren bez svrhe i
cilja.
Kaze uzviseni Allah: Zar ste mislili da smo vas uzalud stovorili i da Nam se necete povratiti. (40 : 115) Zar covjek misli da
ce sam sebi prepusten biti, da nece odgovarati? Zar nije bio kap sjemena koje se ubaci, zatim ugrusak kome On razmjer
odredi I skladnim mu lik ucini, I od njega onda dvije vrste, muskarca I zenu, stvori, I zar Taj nije kadar mrtve da izivi? (75 :
36-40) Mi cemo im pruziti dokaze Nase u svemirskim prostranstvima, a I u njima samima, dok im ne bude sasvim jasno da
je Kuran istina (41 : 53) a pouku samo razumom obdarenim primaju. (13 : 19)
Obzirom da covjek raspolaze razumom duznost mu je I obaveza spoznati svoga Tvorca i svrhu svoga postojanja.

Pria o slijepom djeaku

(Krasna, istinita, pouna, nevjerovatna i krajnje dirljiva pria o slijepom djeaku
koji je pomogao ocu da se vrati islamu)
Jo nisam bio napunio trideset godina kada mi je supruga rodila prvog sina. Ta no
mi je jo u sjeanju. Sa druinom sam ostao sve do zore u jednom od mjesta
lagodnosti. Veernja sjedeljka je bila puna praznih pria i besmislena govora. Puna
traeva, ogovaranja, zabranjenih opaski i haram komentara. Ja sam bio taj koji je
prednjaio u nasmijavanju, ruganju i ogovaranju ljudi. Drugi su se, uglavnom,
smijali i zabavljali. Te noi sam, dakle, uveliko uveseljavao svoju druinu. Bio
sam nadaren nevjerovatnim smislom za imitiranje. U stanju sam mijenjati
intonaciju glasa i uiniti ga slinim glasom osobe kojoj se rugam. A rugao sam se
ovome i onome. Niko nije bio poteen, pa ni moji prijatelji. Neki od njih su me
ve izbjegavali, da bi bili mirni od mog jezika. Sjeam se da sam se te noi rugao
jednom slijepcu koji je prosio na trgu. Najstranije je to to sam mu namjerno
podmetnuo nogu, a on se spotakao i pao. Udario se i nije znao ta bunca. Moj
smijeh je odzvanjao trgom. Kao po obiaju, kui sam se vratio kasno. Naao sam
suprugu da me jo eka. Bila je uplakana i podrhtavajuim glasom upitala:
Raide, gdje si bio? Sa prijateljima, naravno, odgovorio sam podrugljivo.
Tragovi umora su bili primjetni na njoj. Raide, vrlo sam umorna, vrijeme da se
porodim se pribliilo, a suza joj se skotrljala niz obraz. Osjetio sam da sam
zanemario suprugu. Trebao sam se brinuti za nju i smanjiti nono bdijenje izvan
kue, a naroito sada, u devetom mjesecu njezine trudnoe. Brzo sam je odvezao u
bolnicu na poroajni odjel. Teki poroajni bolovi su trajali satima. S
nestrpljenjem sam oekivao poroaj koji je bio teak i komplikovan. Umorio sam
se od dugog ekanja, ostavio broj telefona bolnikom osoblju da mi jave radosne
vijesti, i otiao kui. Nakon jednog sata nazvali su me da mi saope vijest o
roenju sina Salima. Odmah sam otiao u bolnicu. Vidjevi da pitam za sobu u
kojoj se nalazi moja supruga, od mene su traili da se vidim s doktoricom koja je
4

nadzirala poroaj moje supruge. Proderao sam se: Koja doktorica?!, vano je da
vidim svog sina Salima. Oni rekoe: Prvo se obrati doktorici. Uao sam kod
doktorice, koja mi je poela govoriti o nesreama i zadovoljstvu sa Boijim
odreenjem, a zatim rekla: Tvoje dijete ima ozbiljnu deformaciju oiju i,
najvjerovatnije, nema vida (slijepo je)!! Oborio sam glavu, preputajui se
razmiljanju i izvlaenju pouka. Sjetio sam se onoga slijepog prosjaka kojemu sam
na trgu nogu podapeo, pa se spotakao i pao, a narod se smijao. Subhanallah! Kako
postupa prema drugima, tako e i prema tebi biti postupano. Allahu ekber!
Potom sam se sjetio svoje supruge i djeteta. Zahvalio sam se doktorici na
ljubaznosti i otiao da vidim suprugu. Moja supruga nije bila tuna jer je vrsto
vjerovala i zadovoljna bila sa Allahovim odreenjem. Uvijek me savjetovala da
prestanem ogovarati druge osobe. Izali smo iz bolnice, a i Salim s nama. Nisam
mu poklanjao nikakvu panju. Zapravo, smatrao sam kao da se i ne nalazi u kui.
Kada bi plakao, odlazio bih da spavam u dnevnoj sobi. Supruga mu je, pak,
poklanjala veliku panju i puno ga je voljela. Osobno ga nisam prezirao, ali ga
nisam ni volio!
Salim je rastao i poeo puzati. No, puzanje mu je bilo udno. Kada je napunio
skoro godinu, pokuao je hodati. Otkrili smo da je hrom. Postao mi je u dui jo
tei. Nakon Salima, supruga mi je rodila Omera i Halida. Prolazile su godine, a
Salim je sa svoja dva brata porastao. U kui se nisam volio zadravati. Uvijek sam
bio s drugovima. Ustvari, bio sam kao igraka u njihovim rukama.Moja supruga
nije gubila nadu u to da u se popraviti. Uvijek je upuivala dove da me Allah
uputi na Pravi put.
Nije se ljutila zbog mojih lakomislenih postupaka, ali se mnogo alostila kada je
vidjela da zanemarujem Salima a posveujem panju samo Omeru i Halidu.
Kako je Salim rastao i moje brige bile su vee. Nisam se suprotstavljao
supruzinom zahtjevu da ga upiemo u specijalnu kolu za djecu sa posebnim
potrebama. Ni primijetio nisam kako prolaze godine. Dani su bili nekako svi isti:
rad, spavanje, jelo i veernje zabave (sjedeljke). Jednoga petka, probudio sam se u
jedanaest sati, prije dume-namaza. Za mene je to bilo vrlo rano. Bio sam pozvan
na neku svadbenu gozbu. Nagizdao sam se, namirisao i krenuo da izaem.
Prolazei kroz dnevnu sobu, zaustavio sam se na prizor Salima, koji je bio sav
uplakan. Po prvi put sam primijetio Salimov pla jo od vremena njegovog
djetinjstva. Ve deset godina je prolo otkako mu panju nisam posvetio. Pokuao
sam da ga ignoriem, ali nisam mogao podnijeti. uo sam ga kako doziva majku, a
ja sam bio u sobi. Obazro sam se i pribliio mu se. Upitao sam: Salime, zato
5

plae? Kada je uo moj glas, prestao je plakati. Osjetivi da se nalazim u

njegovoj blizini, sa svojim malenim rukama poeo je da opipava oko sebe. ta mu
je, ta li eli?! Shvatio sam da eli da se distancira od mene!! Kao da eli rei: Tek
sada me primjeuje, gdje si ve deset godina?! Slijedio sam ga, a on je uao u
svoju sobu. U poetku je odbio da mi kae zato plae. Pokuao sam da budem
ljubazan prema njemu. Tek tada je Salim poeo objanjavati razlog njegovog
plaa. Sluao sam ga tresui se.
Znate li koji je razlog njegovog plaa?! Njegov brat Omer, koji ga je obino vodio
u damiju, zakasnio je. A i zato to je bila duma-namaz. Bojao se Salim da ne
nae mjesto u prvom safu. (Allahu ekber! Ma a Allah!) Dozivao je brata Omera i
dozivao je svoju majku, ali se niko nije odazivao, pa je plakao.Zagledao sam se u
suze koje su lile iz njegovih slijepih oiju. Nisam mogao podnijeti preostali dio
njegova govora, stavio sam svoje dlanove na njegova usta i rekao: Zato si plakao,
o Salime?! Da, odgovorio je. (Allahu ekber! Divna li djeteta!)Zaboravio sam
svoje prijatelje i svadbenu gozbu, te rekao: Salime, ne alosti se! ta misli ko e
s tobom danas ii u damiju? Omer, naravno, odgovorio je, ali on uvijek
kasni. Rekao sam: Ne, ve u ja s tobom ii. Salim se zaudio i zbunio, i nije
vjerovao. Pomislio je da ga ismijavam. Rastuio se i ponovo zaplakao. Obrisao
sam mu suze svojom rukom i uzeo ga za ruku. elio sam da ga do damije
odvezem autom, ali je Salim odbio, rekavi da se damija nalazi u blizini kue.
elim da koraam do damije. Da, tako mi Allaha, sve to mi je rekao moj sin
Salim.Ne sjeam se kada sam posljednji put uao u damiju, ali po prvi put sam
osjetio strah i kajanje zbog svega to sam propustio minulih godina. Damija je
bila krcata klanjaima, ali sam Salimu uspio pronai mjesto u prvom safu.
Sasluali smo dumansku hutbu i Salim je klanjao pored mene. Ustvari, ja sam
klanjao pored njega.
Po okonanju namaza, Salim je od mene zatraio Kur'an. Zaudio sam se!! Kako
e uiti, a on je slijep?! Pomislio sam da ignoriram njegov zahtjev, ali sam prema
njemu bio ljubazan, bojei se da mu ne povrijedim osjeanja. Dodao sam mu
Kur'an, a on zatraio da mu otvorim mjesto na kojem se nalazi sure el-Kehf.
Gledao sam u sadraj i poeo prevrtati stranice dok ga nisam pronaao. Od mene je
uzeo Kur'an, stavio ga preda se i poeo uiti suru el-Kehf zatvorenih oiju. Allahu
ekber! Subhanallah! On zna cijelu suru napamet. (Sura el-Kehf ima preko 11
stranica i 110 ajeta) Stidio sam se samoga sebe. Dohvatio sam Kur'an. Osjetio sam
da mi zglobovi podrhtavaju. Uio sam i uio. Molio sam Uzvienog Allaha da mi
oprosti i uputi me na Pravi put. Vie nisam mogao podnijeti, pa sam poput djece
poeo plakati. Neki ljudi su jo uvijek klanjali sunnete u damiji. Bilo me ih je stid
6

pa sam pokuao pla sakriti. No, pla se pretvorio u jecanje i ridanje.Na mojem
licu sam osjetio malenu ruku kako mi brie suze. Bio je to Salim. Privio sam ga na
svoje grudi i posmatrao ga. Rekao sam u sebi: Nisi ti slijep, moj Salime, ve sam
ja slijep, dok sam se povodio za grijenicima koji su me vodili u Dehennem.
Vratili smo se kui. Moja supruga je bila vrlo uplaena zbog Salima, no njezin
strah se pretvorio u sreu i suze radosnice kada je saznala da sam i ja klanjao
dumu-namaz sa Salimom.Od toga dana sam sve namaze klanjao u dematu, i to u
damiji. Napustio sam loe drugove, a priklonio sam se skupini dobrih, koje sam
upoznao u damiji. Sa njima sam okusio slast imana-vjere. Od njih sam nauio
stvari koje sam ranije zanemario zbog dunjaluka. Niti jedno mjesto gdje se
spominje i velia ime Uzvienog Allaha nisam propustio, kao ni vitr-namaz. Po
nekoliko puta sam prouio cijeli Kur'an u mjesecu. Jezik sam stalno vlaio zikrom
(spominjanjem imena Uzvienog), da bi mi Allah, delle anuhu, oprostio
ogovaranje i ruganje ljudima. Osjetio sam da sam sada bio puno blii porodici.
Pogledi ispunjeni strahom i bojazni iz oiju moje supruge su sada nestali, a
osmijeh nije naputao lice moga sina Salima. Ko bi ga pogledao, pomislio bi da je
Salim vlasnik dunjaluka i svega na njemu. Mnogo sam zahvaljivao Allahu, delle
anuhu, na Njegovim blagodatima. Jednoga dana, moji dobri i estiti drugovi
donijeli su odluku da otputuju u jednu od dalekih oblasti radi da've (opominjanja i
pozivanja ljudi na Allahov put). Kolebao sam se po pitanju odlaska. Klanjao sam
istihare-namaz (molio Allaha da donesem ispravnu odluku) i konsultovao se sa
suprugom. Oekivao sam da nee prihvatiti, ali desilo se suprotno! Ona me ak
hrabrila i podsticala. Ranije me vidjela da odlazim na put grijeha i razvrata bez
konsultacije sa njom.Okrenuo sam se Salimu i rekao mu da kanim na put, a on me
zagrlio svojim malim rukama, kao znak meusobnog oprosta na rastanku. Od kue
sam odsustvovao tri i po mjeseca. U tom periodu sam zvao suprugu kad god mi se
ukazala prilika, a da bih razgovarao i sa sinovima. Bio sam ih puno poelio. Uh, a
to sam tek bio poelio Salima!! Tako sam elio uti njegov glas. Jedino se s njim
nisam uo od dana odlaska. U momentu kada sam ih zvao, on je uvijek bio ili u
koli ili u damiji. Kad god sam govorio supruzi o mojoj eznji za njim, ona se
veselila i od radosti smijala, osim posljednji put kad sam je zvao telefonom. Nisam
uo njezinog oekivanog smijanja, a i glas joj se promijenio. Rekao sam joj:
Prenesi moje selame Salimu, a ona je odgovorila: In a Allah (ako Bog da), i
uutjela. Konano, vratio sam se kui. Pokucao sam na vrata sa eljom da mi ih
Salim otvori. Ali, iznenadio me je moj sin Halid, koji jo nije bio napunio etiri
godine. Uzeo sam ga u naruje, a on je vikao: baba, baba! Ne znam zato mi se
steglo u grudima kada sam uao u kuu. Zatraio sam utoite kod Allaha, delle
anuhu, od prokletog ejtana (prouio euzubillu). Pribliio sam se supruzi.
7

Promijenila se u licu i kao da je pokuala odglumiti radost. Zagledao sam se dobro

u nju i upitao je: ta ti je? Nita, odgovorila je. Sjetivi se Salima, upitao sam:
Gdje je Salim? Oborila je glavu ne rekavi nita. Vrele suze su joj navirale na oi
i lile niz obraze. Dreknuo sam: Salim!, gdje je Salim? Nakon toga sam uo samo
glas sina Halida koji je svojim nainom govora rekao: Salim je otiao u Dennet,
otiao je Allahu. (Allahu ekber! Allahu ekber! Allahu ekber! La ilahe illellah,
Muhammed resulullah)Moja supruga nije podnijela prizor. Suzdravala se da ne
zaplae. Samo to se nije srozala na pod. Izala je iz sobe. Kasnije sam saznao da
je Salim dobio goznicu dvije sedmice prije mog povratka. Supruga ga je odvela u
bolnicu, no groznica je bivala sve jaa i nije ga naputala dok mu dua nije
napustila tijelo. (La ilahe illellah, Muhammedun resulullah. Allahu ekber, ve
lillahil-hamd!) Kada zemlja postane tijesna, i pored njezinog prostranstva, i kada se
stegne u grudima, zavapi: O, Allahu (ja Allah)! Kada nestane moi, kada se
stijesne putevi, kada se izgubi nada i kada se pokidaju spone, zavapi: O,
Allahu!Uzvieni Allah je htio da uputi Salimova oca na Pravi put pomou Salima,
prije nego to Salim preseli na Ahiret! Subhanallah! Allahu ekber! Doista si ti
Allahu bio milostiv prema Salimu i njegovu ocu, pa Te skrueno molimo da se
smiluje i nama. Hvala Ti Allahu za najveu blagodat imana, i pomozi nam neka
svaki otkucaj naih srca bude neujni eho nae trajne zahvalnosti za sve Tvoje
blagodati koje si nam podario.

MUDROSTI
Gotovo nikad nije kasno priznati da ste pogrijeili.
Bog je dao ljudima mozak da se njime slue.
Ako su vam zvijezde naklonjene nemojte ih razoarati.
Pravi pobjednik mora nekad doivjeti i poraz da bi znao cijeniti pobjedu.
Ljubav je neto unutra koje se iskazuje prema vani.
Prije velikih rtava treba uvijek duboko promiljanje.
Razlika izmeu hrabrih i kukavica je u broju pokuaja.
Razliiti ljudi ele sluati razliite stvari.

Samo su pobjednici dovoljno hrabri izazivati sreu.

Nemogue je udovoljiti svima te uvijek treba odrediti prioritete.
Hrabrost je stanje srca, a ne uma.
Bolji mamac, bolji ulov.
Prejako svjetlo isto teti ba kao i najcrnja tama.
Tatina nije isto to i ponos i ne moe se time opravdavati.
Nain na koji postieti stvari odaje vae pravo ja.
Ponekad i najvea kukavica moe postati junak dana.
Nekada je od ume nemogue vidjeti drvee.
Nikad nemojte odjednom koristiti sve dostupne adute, uvijek je dobro imati
rezervnu varijantu u rukavu.
Budunost nikad ne moe ukljuivati samo vas, potrebno je ukljuiti i druge.
Strah je dobar prijatelj potovanja.
Najgore je kad vam se neto tako blizu ini tako daleko.
Biti glup nije uvijek tako loa stvar.
Ukoliko znate to traite vee su anse da ete to neto i nai.
Svaka budala moe unititi, samo pametni mogu stvarati.
Protiv nekih stvari ne moete se boriti nego samo odluiti prepustiti se ili odustati
od svega.
Pobjednici nisu uvijek i najpopularniji, stoga je ponekad dobro i izgubiti.
Nervoza vas nikad nee daleko dovesti.
Da bi iskusili ivot trebate imati vlastiti stil.
Kia je potrebna kako bi znali cijeniti sunce.
9

Ponekad i sitnica moe predstavljati razliku izmeu uspjeha i propasti.

Snaga je samo nekad va saveznik, mudrost je vjeni prijatelj.
Sanjati snove moe svako, ivjeti u snovima mogu samo posebni.
Da bi vjerovali drugima, trebate prvo vjerovati sebi.
Prva bitka esto je i najvanija.
Kad se izgubite na putu, dobro razmislite kuda ete skrenuti.
I najslaa ljubav uvijek treba jo malo eera.
Previe se truditi ne znai uvijek i uspjeti.
Nekad je rei oprosti najtea stvar na svijetu.
Bolje je rei oprosti nego sve odjednom izgubiti. U velikoj bitci sitnice su obino
te koje odluuju pobjednika.
Prvo uvijek pomogni samom sebi, ipak si ti najvaniji samom sebi.
ivot ne moe postojati bez smrti.
Onaj koji plae nije uvijek i gubitnik.
Mata je veoma bitan faktor uspjeha.
Srea e vas odvesti na neka mjesta gdje logika i razum ne mogu.
Sutra ne moe umrijeti, a juer moe vjeno trajati.
Sluajui druge moete nauiti puno i o samom sebi.
Samo onaj koji cijeni druge moe biti i sam cijenjen.
Ljubav, iako snana nije uvijek vjena.
Da bi ljubav bila zaista topla, potrebno je uvijek iznova paliti vatru.
Nema takve krpe koja nije u stanju nai svoju zakrpu.

10

Dobro je vjerovati u vlastite snage, ali nekad one nisu dovoljne bez pomoi
drugih.
Ljubav se ne moe kupiti, ali moe biti prodana.
Prijateljstvo je uvijek jako vano za uspjeh na svim poljima.
Nekad velike promjene nisu najpoeljnije za rjeavanje problema.
Vai nazori su ogledalo vae osobnosti.
Nije pametno odavati tajne svakome.
Samo ti zna to je ustvari najbolje za tebe.
Dobar prijatelj je ono emu bi svi morali teiti.
ak i ako neto ima dobar ukus ne znai da je sastavljeno od najboljih sastojaka.
Ponekad ak i sreu treba malo pogurnuti.
Da bi se nekoga razumjelo, valja se staviti u njegovu poziciju.
Iako je ivot jedna duga cesta, to ne znai da nekad treba istraiti i stranputice.
Nekad morate odsupiti od vlastite rutine i prilagoditi se drugima.
Ljubav se reflektira na sva podruja ljudskog ivota.
Razmiljaj mozgom, osjeaj srcem.
Sve se uvijek ini bolje kad nekoga volite.
Ponekad je potrebno uiniti i neto nerazumno da plan uspije.
Da bi mogli izgovoriti rije ljubav, prvo je potrebno dobro sluati.
Prolost esto odreuje i samu budunost, ali je ne odrava.
Komplicirana rjeenja nisu previe draga srei.

11

A raun od Allaha?
ovjek koji je doivio 70 godina dobio je bolest koja mu je onemoguavala da urinira
(mokri). Doktori su mu rekli da je potrabna operacija kako bi ozdravio. On se sloio da se
uradi operaciju jer je bol bio prisutan ve nekoliko dana. Kada je operacija bila gotova
doktor mu je uruio raun koji je sadravao sve trokove tretmana. Nakon to je
pogledao raun ovjek je poeo plakati. Kada je ovo vidio doktor je rekao: "Ako je cijena
prevelika, mogli bi smo napraviti sporazum sa vama." ovjek je na to odgovorio: "Ne
plaem ja zbog novca; plaem zbog toga to mi je Allah omoguio da uriniram
(mokrim) ve 70 godina i nikada mi nije poslao raun."
"I daje vam od svega onoga to od Njega itete, i ako biste Allahove blagodati brojali, ne
biste ih nabrojali. ovjek je, uistinu, nepravedan i nezahvalan." (Ibrahim, 34)
O robe Moj, zar Me se ne stidis?! Kada ti dodje pismo od nekog tvoga prijatelja, dok si na putu, ti
skreces sa puta, sjedas radi njega, da bi citao i razmisljao o svakom slovu pazeci da ti sta ne
promakne. A ova Moja Knjiga (Kur'an) tebi je objavljena. Pogledaj koliko Sam tebi u njoj opsirno
govorio i koliko Sam ti puta ponovio da razmisljas o njenoj sirini i dubini, a ti okreces ledja. Zar sam
ti Ja bezznacajniji od nekog tvog prijatelja???"

RAZGOVOR SA MUDRACEM
Usnio sam san, da razgovaram s mudracem.
"Dakle, ti bi zelio razgovarati sa mnom?" rece mudrac. "Ako imas vremena"
rekoh.
Mudrac se nasmijesi. "Moje vrijeme bas u to najradije koristim.
Sto si me kanio pitati?"
"Sto te najvise iznenadjuje kod ljudi?"
Mudrac odgovori:
"Sto im je djetinjstvo dosadno. Zure da odrastu, a potom bi zeljeli ponovo biti
12

djeca.
Sto trose zdravlje da bi stekli novac, pa potom trose novac da bi vratili zdravlje."
Sto razmisljaju tjeskobno o buducnosti, zaboravljajuci sadasnjost.
Na taj nacin ne zive ni u sadasnjosti ni u buducnosti.
Sto zive kao da nikada nece umrijeti, a onda umiru kao da nikada nisu zivjeli."
Mudrac me primi za ruku Ostadosmo na trenutak u tisini.
Tada upitah:
"Kao roditelj, koje bi zivotne pouke zelio da tvoja djeca nauce?"
Osmjehujuci se, mudrac odgovori:
"Da nauce da nikoga ne mogu prisiliti da ih voli. Mogu samo voljeti.
Da nauce da nije najvrijednije ono sto posjeduju, nego tko su u svom zivotu.
Da nauce kako se nije dobro usporedjivati s drugima...
Da nauce kako nije bogat onaj covjek koji najvise ima, nego onaj kojem najmanje
treba.
Da nauce kako je dovoljno samo nekoliko sekundi da se duboko povrijedi voljeno
bice, a potom su potrebne godine da se izlijeci.
Da nauce oprastati tako da sami oprastaju.
Da spoznaju kako postoje osobe koje ih njezno vole, ali to ne znaju izreci niti
pokazati.
Da nauce da se novcem moze kupiti sve, osim srece i zadovoljstva.
Da nauce da dvije osobe mogu promatrati istu stvar, a vidjet je razlicito.
Da nauce da je pravi prijatelj onaj koji zna sve o njima..., a ipak ih voli.
Da nauce kako nije uvijek dovoljno da im drugi oproste,moraju i sami sebi
oprastati."
Ljudi ce zaboraviti sto si rekao.
Ljudi ce zaboraviti sto si ucinio.
Ali nikada nece zaboraviti kakve si osjecaje u njima pobudio!
Na pitanje ''TO RADI? '' odgovaram sa ''IVIM''.
to je to ivjeti?
Tumarati zemljom kroz nekoliko godina sa suputnicima koji su se slucajno nali na
istom brodu vremena i prostora.
IVJETI-znaci rasti iznutra, rasti iz sebe.
Rasti citav,u razumjevanju,u osjecanju,u stvaralatvu...
Covjek raste izgrdadjujuci sebe.
ivot je stalno izgradjivanje.
Postoje razni ivoti, ubitacni i dosadni, poletni i snani.
ivot koji se odrekao rasta nije ivot. To je tobonji ivot,paraivot ili ivotarenje.
13

Tko je postavio granice svom duevnom rastu i nece ici dalje od njih, reskira da
ivotari.
Tko misli da je dosta narastao da se vie ne treba razvijati taj se udaljuje od ivota.
Tako i onaj koji naputa kreativnost i ogranicava se na reproduktivnost ide u
smjeru protivnom od ivota.
Tko raste ne zna za dosadu i tko izgradjuje ne pozna monotoniju.
Dok je u tjelesnom smislu rast zakljucen s dobi, duhovni rast nije njome omedjen...
Covjek moe rasti dok ivi i obrnuto: neivi dok raste, stvaralacki rast!!!
Neivot je postavljati na ivot takve zahtjeve da smo uvijek nezadovoljni ivotom.
Neivot je kada necemo sadanju dionicu ivota primiti kao ivot, kad ne ubrajamo
svoje dane, tjeskobu i radosti u ivotni sta, vec se stalno spremamo za ivot; kad
smo stalno pripravnici za ivot.
Neivot je ako ne umijemo voljeti sebe i druge...
Uivati ivot znaci koristiti se ivotom,upotrebljavajuci ivot,uivati u sebi
(ne uivati zatvoren u sebe),radovati se svojem i tudjem ivotu.
Ljubav je davanje ivota, sebi i crugima.
Davati svoj ivot tako da se time promice rast i ivot drugoga to znaci davati ivot
iz dana u dan. Kao to se i ivi iz dana u dan.
Stoga, umrijeti sutra, isto je tako dobro kao i umrijeti bilo kojeg drugog dana.
Svaki je dan bio za ivot, ili za naputanje svijeta.
"Budite radosni kad god vam se za to prua mogucnost, i kad god za to nalazite
snage u sebi, jer trenutci ciste radosti vrijede vie nego citavi meseci naeg ivota
provedeni u mutnoj igri naih sitnih ili krupnih strasti i prohtjeva.
(Njihova propinjanja su cudljiva i nezdrava, njihova nezadovoljenja nesigurna i
kratkotrajna, sam sebi cilj i svrha!)
A minut ciste radosti ostaje u nama zauvjek, kao sjaj koji nita ne moe zamraciti.
to ne boli - to nije ivot, to ne prolazi - to nije sreca."
Ovoga dana, kada me je moj Gospodar, Allah, vidio, a uvijek me vidi i cuje,
zamislio sam da me pita:
"Moj slabasni robe, koja je tvoja danasnja najveca zelja ? " .
Odgovorio sam:
"Moj Allahu, uvaj osobu koja ovo ita i onoga koji ovo slusa, i njegovu porodicu i
njegove prijatelje. Oni to zasluzuju i ja ih jako volim".
14

Bozja ljubav je kao okean, vidis joj poetak, ali ne i kraj.

Meleki postoje, ali ponekad ih, ne vidimo, posto svi nemaju krila,
a zovemo ih PRIJATELJI.
Raduj se svakom svojem danu, zivi kreativan zivot u njemu i dijeli rado svoje
dnevne radosti sa prijateljima, oni to zasluzuje.

OAZA MUDROSTI
Vjera, iman, odagnava sve brige i nemire. Ona je najdraa stvar vjernika i radost
iskrenim robovima.
to je bilo bilo je. to je prolo, prolo je. Stoga, o prolom ne razmiljaj jer je to
zavrena stvar.
Budi zadovoljan odredjenjem, opskrbom koja ti je data, jer sve je propisano, pa se
kloni galame i bijesa.
Spominjanje Allaha donosi smiraj srcu, brie grijehe, odagnava nevolje i ima za
rezultat Allahovo zadovoljstvo.
Ne oekuj nagradu ni od koga. Dovoljna ti je nagrada od Gospodara.
Kada osvane, ne oekuj no, ivi u granicama jednog dana i svu svoju snagu
usmjeri na injenje dobra u tom danu.
Pusti budunost da dodje, da se desi i ne brini se za ono to e biti sutra. Ako ovaj
dan uini dobrim, i sutra e biti dobro.
Svoje srce oisti od zavisti i mrnje. Iz njega protjeraj svaku zlu pomisao i
nevaljatinu.
Drui se samo s dobrim ljudima, kloni se loih. Posveti se svome domu i svojim
poslovima i ne mijeaj se previe s ljudima.
Knjiga ti je prijatelj najbolji. Stoga, uvijek budi uz nju, trai nauku i ini dobro.
15

 Svemir je sav u skladu, pa i ti uredi svoj ivot poev od odijela, preko kue, ureda i
poslova.
Izidji u prirodu, promatraj raskone vrtove i uivaj u divnom stvaranju Boijem.
etaj, bavi se sportom i zauvijek uniti lijenost. Nipoto ne budi besposlen i
nemaran.
itaj povijest, razmiljaj o udesnim dogadjajima, uivaj u raznim kazivanjima i
izvuci pouke iz svega toga.
Obnovi svoj ivot, unosi inovacije u njega i ne upadaj ni u kakve rutine i koloteine.
Neka ti odijelo stalno bude isto, budi namirisan, uredan i koristi misvak.
Ne itaj knjige koje su pesimistine, pune oaja i benadja.
Sjeaj se kako tvoj Gospodar mnogo prata, prima pokajanja, oprata robovima i
zbog dobrih djela brie grijehe.
Budi zahvalan Allahu na blagodati vjere, pameti, zdravlja, sluha, vida, nafake,
porodice i drugog.
Zar ne zna koliko ljudi nije dobrog zdravlja, nema pameti? Koliko je samo
paralizovanih, invalida i teko iskuanih ljudi?
ivo s Kur'anom, ui ga napamet, itaj, sluaj ga jer je to najbolji lijek protiv tuge i
briga.
U Allaha se pouzdaj i Njemu sve svoje stvari povjeri. Budi zadovoljan Njegovim
odredjenjem, na Njega se osloni i neka ti On utoite bude, jer ti je On uistinu
dovoljan.
Oprosti onome ko ti je nepravdu uinio. Pomiri se s onim ko se s tobom posvadjao.
Daj onome ko je tebi uskratio, i budi blag prema onom ko se prema tebi loe ponio, i
doivjet e istinsku sigurnost i radost.
Ponavljaj rijei: "La havle la kuvvete illa billah", jer one donose smiraj umu i dui.
Izgovarajui ove rijei najtee e stvari izdrati, i odredjenjem Velianstvenoga,
16

zadovoljan biti.
Mnogo trai oprosta od allaha, jer On daje opskrbu, spas, porodicu, znanje,
olakanje, i samo On grijehe prata.
Budi zadovoljan svojim izgledom, glasom, plaom, porodicom i kuom, osjetit e
istinsku sreu i rahatluk.
Znaj da iza svake nevolje dodje spas. Poslije tame ukae se svjetlo. Nijedna
situacija nije vjena jer su dani prevrtljivi.
Budi optimistian i ne predaji se oaju i beznadju. ovjek ne zna ta je za njega
dobro, moda mu je neka teka situacija bolje od blagostanja i raskoi.
Ti u sebi nosi brojne blagodati, riznice dobra i sklonosti koje ti je darovao Allah.
Lijepo se s ljudima ophodi, ini im dobro, i bit e jako sretan. Obidji bolesnog,
daruj siromaha i smiluj se jetimu.
Odagnaj loe misli, kloni se iluzija, lanih matarija, fantazija i bolesnih misli.
Znaj da nisi jedini iskuan nesreom. Kunja i nesrea nikog ne zaobilaze.
Znaj da je dunjaluk kua kunji, ispita i nedaa. Stoga, prihvati ivot onakvim kakav
jeste i od Allaha pomo trai.
Razmiljaj o ljudima koji su prije tebe staze ivota preli, o njihovim nedaama,
zatvaranjima, ubijeanjima i patnjama.
Svaka tuga, briga, bolest, glad i oskudica koja te zadesila bit e upisana kod Allaha,
i On e ti za nju oprost dati.
Ne prizivaj nesree i ne oekuj zlo. Ne vjeruj lanim uzbunama i glasinama.
Dobro znaj da se u tekim situacijama srce osjea ivljim, poletnijim, da se dua
osjea smjelijom te nagrada poveava.
Veina stvari od kojih strahuje ne desi se. Dovoljan ti je Allah, On te pazi i pomo
daje.
17

 Ne drui se sa zavidnicima, propalim ljudima i nevaljalcima. Oni truju srce, ubijaju

duu i donose tugu u ivot vjernika.
Dobro pazi na namaz u dematu i ibadete s vjernicima jer se u tome krije veliko
veselje i radost za duu.
Nikako ne pomiljaj na grijeenje jer je to izvor svake brige i tuge. Nadalje ono vodi
u propast i daljnje krize.
Lijei svoju duu rijeima: "La ilahe illa ente subhaneke inni kuntu minez-zalimin",
posebno prilikom nedaa i tekih iskuenja.
Neka te ne pogode rune rijei i zao govor o tebi. To treba da brine onoga ko ga je
kazao, a ne tebe.
Klevete tvojih neprijatelja i grdnje zlih ljudi samo govore o tvojoj vrijednosti i
vanosti.
Znaj da ko te ogovara ini ti veliko dobro, brie tvoje grijehe i ini te poznatim.
Ne preteruj u ibadetu. Budi umjeren i kloni se svakog pretjerivanja.
Iskreno svoju vjeru posveti samo Allahu, osjetit e olakanje u dui, mir u grudima
i sreu u ivotu.
Budi hrabar, jakog srca, postojane due, jer ti ima uzvienu misliju. Stoga, neka te
ne pokolebaju glasine i neprijatelji.
Budi io i vesela lica, ljudi e te zavoljeti. Budi blag u govoru i skroman, potovat e
te.
Dobrim na zlo uzvrati, budi njean, ugasit e vatru neprijateljsku i izlijeiti svoje
dumane.
Jedan od najvanijih uzroka sree jeste dova roditelja za tebe. Stoga, ini im dobro i
dobro ih pazi.
Prihvati ljude onakvim kakvi jesu i budi velikoduan. To je Allahov zakon u ivotu i
18

medju ljudima.
ivi jednostavno i skromno, kloni se svake raskoi i pretjerivanja. Kad god se
povea tijelo, smanji se duh.
Ui zikr u svakoj prilici jer on je zatita, uputa i spas.
Rasporedi svoje poslove i ne ini ih odjednom.
Pogledaj i razmiljaj o onima koji nisu u istoj situaciji kao i ti, koji nemaju zdravlje,
kuu, porodicu i imetak, vidjet e kako te je Allah uzvisio nad hiljadama ljudi.
Znaj da svako s kim se drui ima neku mahanu i nije savren, i duu svoju
pripremi za razliite situacije.
Iskoristi sklonosti koje ti je Allah podario, nauku koju si savladao i koju voli,
opskrbu koju ima i posao koji ti se svidja.
Dobro uvaj jezik od klevetanja osoba jer to ima za rezultt kaznu veliku.
Strpljenje ti je tit, dobroinstvo brie grijehe, a plemenitost je odora koja te uva
od svih nevolja i boli.
Odredi jedan sahat u kojem e isplanirati svoje planove, preispitati se, razmiljati o
ahiretu kako bi svoj ivot uinio boljim.
Tvoj ured ili dom jeste tvoj raskoni vrt, pa u taj vrt uvedi mudre ljude, uenjake,
pjesnike i knjievnike.
Trai halal-opskrbu i dobro se uvaj harama. Od ljudi ne trai nita. Trgovina je
najbolji posao. Budi umjeren u svome ivotu.
Ponekad putuj kako bi obnovio svoj ivot, razgledaj svjetska znamenja, gradove i
drave, jer je putovanje poseban doivljaj.
Odijevaj se skromno, a ne raskono i pretjerano. Ne izdvajaj se svojom odjeom i
pokuaj biti kao i ostali ljudi.
Ne ljuti se jer srdba donosi nemir, tugu i razdor. Ona ubija ljubav i razdvaja ljude.
19

 Imaj uvijek notes u kojem e zapisivati svoje obaveze. Budi paljiv kada je u
pitanju vrijeme i sastanci. Uvijek vodi zabiljeke.
Drui se s ljudima, doekuj ih nasmijana lica i trudi se da stekne njihovu naklonost
kako bi im posato blizak i drag.
uvaj se stalnog odgadjanja poslova i nadanja kako e sve u budunosti postii
jer to vodi propasti i nevoljama.
Ne budi neodluan kada donosi odluke, ve smiren, odvaan i nepokolebljiv.
Ne upropatavaj svoj ivot stalnim mijenjanjem poslova i zanimanja jer to govori
kako nisi vezan ni za ta.
Raduj se stvarima koje briu grijehe poput dobrih djela, nevolja, pokajanja, dove
brata muslimana, Boije milosti i Poslanikova efaata.
Daji sadaku, makar ona i neznatna bila. Ona brie loa djela, uveseljava srce,
odagnava brige i poveava nafaku.
Neka ti uzor u svemu bude Poslanik s.a.v.s. On je pravi vodja ka srei i uspjehu.
Posjeti bolnicu kako bi shvatio blagodat zdravlja. Otidji do zatvora kako bi cijenio
slobodu. Vidjet e kolikim si blagodatima okruen, a ti ih ne prepoznaje.
Ne predaji se nevanim stvarima i besmislicama, ne preuveliavaj stvari i uvaj se
kako potcjenjivanja, tako i preuveliavanja.
Budi irokogrudan, trai oprosta od onoga kome si uinio kakvu nepravdu ili zlo,
ivjet e mirnije. Nikako ne planiraj osvetu.
Nemoj svojom ljutnjom uveseljavati svoje dumane. Oni te ele raalostiti, pa ako
bude takav, samo e njima udovoljiti, a nee ti nita lake biti.
Nikad u svojim prsima ne potpali ar mrnje, zavisti i neprijateljstva jer tad tek
nastupa prava patnja.

20

Pod vrelim suncem Basre

U dananjem vaktu dovoljno je samo otvoriti novine ili nakratko posluati
neku informativnu emisiju na radiju ili televiziji i, eto ti glavobolje. Pljaka,
lopovluk, mito korupcija, ubistvo, fiziki napadi, silovanje, pedofilija, tua,
pijanka... Sve gore od goreg. Insan bi rek'o da se nita dobro ne deava.
No, hajmo mi, ovog puta, u malo drugaijem smjeru! Sigurno ste nekada
imali priliku uti za ovjeka koji se zvao Malik ibn Dinar. Rijetke su knjige
koje spominju velikane islama a da bar poneku rije nisu posvetile i njemu.
Slijedea pria je izuzetno lijepa i korisna. uo sam je, sada ve davne
1994.godine pa elim njenu ljepotu i mudrost podijeliti i s vama. Zato,
krenimo skupa ka Basri da vidimo ta se to tamo prije skoro 1300 godina
desilo ovom ovjeku!
Dijete k'o dijete!?
Dok je etao gradom za oko mu zapade lijepa enska prilika u dvoritu
jedne ugledne kue. Ali, zar i on nije bio ugledan? Malo ko u gradu nije uo
za Malika ibn Dinara, nadaleko poznatog po svojim trgovakim poslovima.
Vjeri nije bio bogzna kako priklonjen. Istina, put bi ga ponekad doveo i u
damiju, ali je, iznad svega, uivao u piu. Stajao je polupijan i gledao onu
enu koja ga je, naprosto oparala. ''Blagi Boe!'', uzdisao je Malik
gledajui vitko tijelo neznane ene. Brzo se raspitao o njoj. Bila je robinja.
Noima bi mu izlazila na san. Toliko je mislio o njoj da je i trgovinu
zapostavljao. Bilo mu je jasno da se ovako vie nije moglo, otiao je do
vlasnika robinje i otkupio je. Isti dan je napravio veliku i bogatu svadbu, a
ko god bi pogledao u njega vidio bi jednog drugog, sasvim novog Malika.
Nije to vie bio onaj zamiljeni i uvijek ozbiljni ovjek. Kao da se neka
druga ehra preko noi nastanila na njegovu licu. Malik ibn Dinar je,
jednostavno, blistao.
Kroz nekoliko mjeseci njegova draga ostade nosea. Allahovom voljom, na
svijet je donijela prelijepu djevojicu. Malikovoj srei nije bilo kraja. Kada bi,
poslom, ostao due u gradu, im prije bi pohitao kui kako bi se uvjerio da
je njegova mala princeza dobro. Nikada nije doao kui a da joj nije donio
skupocjenu hediju. Vrijeme je brzo prolazilo a djevojica je plijenila sve
vie panje. Ali, kada bi Malik okupio svoje drutvo, natoivi im po koju
aicu, djevojica bi prila stolu i prosula alkohol. ''Dijete k'o dijete'', izvlaio
bi se pred prijateljima. No, kako se to ponovilo nekoliko puta, odluio je
21

''iskuati'' kerkicu te umjesto alkohola u flau nasu vode. Djevojica tog

dana nije ni pogledala ka hastalu. ''Man jarabi, ta je ovo?'', mislio je u sebi
Malik. Dok su ga prijatelji zajedljivo zadirkivali kako bi se trebao kaniti
harama on se samo kiselo smjekao. Njegove krupne, plave oi opet su
poprimile onaj stari, zamiljeni izgled. Pijuckajui iz svoje aice esto bi
mislio o tome, i ne slutei kakve ga muke i iskuenja tek ekaju.
Zato me Allah ovako kanjava?
Iako se toga dana sve inilo obinim, Malik je osjeao da neto nije uredu.
urio je kui obuzet nekim udnim osjeajem koji ga je cijeli dan proganjao.
Kapija bijae otvorena, to ga dodatno uzruja. Uavi u kuu zatee
uplakanu suprugu. Nije je estito ni pogledao a oi mu odlutae ka krevetu
na kome je leala njegova princeza. Ne razumjevi ta se deava gledao
je, as u djevojicu, as u enu. Primakao se kerkici, poljubivi je u elo.
Hladna. Otkud da joj elo bude tako hladno? Pa, i obrazi joj hladni!
Prislonio se uz njenu glavu i ostao skamenjen. Nije disala. ''Moja princeza
ne die. Ma, ne! To nije mogue. Mora da je zaspala pa mi se priinjava!'',
vikao je gledajui ka supruzi koja je samo odmahivala rukama. No, to je
vie vikao bivalo mu je sve jasnije da uzaludno pokuava slagati samom
sebi. Bilo mu je jasno da bjei od neeg od ega se pobjei ne moe.
Njegove princeze vie nema. Drao je njeno nepomino tijelo. U momentu
je osjetio kako mu se svijet sruio. Sve ono za to je ivio, trudio se,
mukotrpno radio; toga vie nije bilo. Tek tada shvati koliko je sebian i prie
bolom ophrvanoj supruzi. ''Moramo osaburiti, ovo je Allahovo iskuenje!'',
kroz suze procijedi ena. ''Allah? Hm!'', mislio je u sebi Malik, no, ne ree
nita.
Od tada svi upoznae, opet, novog, ali sad treeg Malika ibn Dinara. Ako
mu prije, s vremena na vrijeme, nije bilo mrsko popiti koju aicu, sada je
bilo posve drugaije. Sada se od ae nije odvajao. Svu svoju bol gasio je
haramom a utjehu traio u loem drutvu. Bio je to Malik koga niko nije
poznavao i koga se rijetko moglo vidjeti trijeznog.
Nou bi dugo ostajao budan. Razmiljao je o svemu; ivotu, enidbi, kerki,
alkoholu, obuzetosti trgovinom, prijateljima koji mu odjednom okrenue
lea... Mislio je o svemu, sve dok ne bi doao do jednog imena. Allah!? ta
je on Allahu toliko zgrijeio da ga tako okrutno kazni? Da li mu je Allah
preko kerke slao nekakve iarete? Mora da jest, jer, kako to da mu je
22

uvijek prosipala alkohol!? Glavom mu se rojilo bezbroj pitanja, ali odgovora

ne bijae ni na vidiku, ili ih on nije znao vidjeti.
San ili opomena?
Dok je jedne noi uobiajeno dumao, ukrade ga san, ali ne obian nego
posve udan san. Nastupio Sudnji dan. Ljudi izbezumljeni tre. Galama.
Vika. Svak se o sebi zabavio. A on, Malik, na nekoj poljani kojoj kraja ne
vidi. Mimo ostalog naroda tri nekuda. Sav u goloj vodi. Bjei od nekakve
velike nemani. Kud god da okrene a ona za njim. Bjeei tako naie na
nekakva starca koji se jedva drao o tapu.
''Pomagaj ako Boga znade!'', zavapi mu Malik.''Zar ne vidi, iv bio'',
odvrati mu starac, ''da sam oronuli starac? Da mogu sebi bih pomogao,
nego otii do onog brda, pa, moda tamo nae kakva selameta!''.
Malik poslua starca i, bjeei od nemani, ode do brda. No, kad se pope na
njega sve to ugleda bijae usplamsala vatra od ije huke i tutnja se ledila
krv u venama. Vidje da tu selameta nema te nastavi bjeati. Nemalo nakon
toga ponovo srete istog onog starca i opet ga zamoli:
''Pomagaj dobri ovjee, vidi kakva me nevolja snae!''.
Starac mu ree da mu ne moe pomoi nego ga uputi ka drugom brdu, ali
Malik i tamo nae isti prizor. ''Ama, ta mi se ovo deava?'', mislio je u sebi
dok je pokuavao doi do daha. Povremeno bi se osvrnuo, no, sve to bi
vidio bila bi krupna neman koja ga je u stopu pratila. Naie tako i trei put
na onog starca i opet zatrai pomo.
''Otii do onog brda i ako ti tamo ne bude selameta meni se vie ne
obraaj, vidi da ne znam ni ta u sa sobom!'', odgovori mu starac.
Noge kao da su mu bile od olova, ali nije smio stati. Nekako se odvukao do
brda ka kome ga je uputio starac. Ve se pripremao na prizor koji e ga
doekati. ''Zar opet vatra i kakva je to vatra uopte, za Boga miloga?'', pitao
je sam sebe. Ipak, negdje u dubini due nadao se spasu. Prizor koga
ugleda kada stie na brdo ostavi ga bez daha. Na trenutak je zaboravio i
onu neman za sobom i starca isvoje olovne noge i svu ovu frtutmu u kojoj
se nekako naao. Divio se prizoru koji se prostirao pred njegovim oima.

23

Zelenilo, rijeke, predivni dvorci... Primicao se polahko i ne primjetivi kako

ga neman vie ne prati. Pred jednim dvorcem primjetio je oveu skupinu
djece. Dok im se primicao, mislio je o svojoj princezi, no od silnog umora
nije mu se dalo ni zaplakati. Stajao je na kapiji dvorca i promatrao veselu
djeiju igru. Jedna djevojica iznenada se izdvoji i prie kapiji. Malik je
nepomino stajao ne vjerujui svojim sopstvenim oima. Je li to ona? Da!
To je upravo ona. Njegova mala princeza. Gledala ga je nekako ispitivaki,
kao da se ba i ne raduje ovom nenadnom susretu s ocem.
''Oe, ta je to s tobom?'', upita ga princeza neoekivano.''Ne razumijem na
ta misli.'', proguna Malik.
''Ti nikako da se opameti'', nastavi djevojica. ''Jo dok sam bila s tobom
Allah Uzvieni te opominjao a ti opet po svome. Zar ne razumije ta su
onaj oronuli starac i ogromna neman?''.
Malik je utio, kao da je na suenju.
''Onaj starac, to su tvoja dobra djela koja su tako slaba i neznatna da se
jedva o tapu dre. Da si, kojim sluajem radio vie dobra, ne bi tamo sreo
starca nego mladia koji bi te lahko zatitio od nemani. A to se tie
ogromne nemani, o oe, to su ti loa djela kojih, kako si vidio, ima
podosta. Razmisli, oe, o tome. Jer, zar nije vrijeme...''.
Ezan. uo je ezan. Ali, otkud sada to? Osvrtao se oko sebe ali njegove
princeze nije bilo. Nije bilo ni one djece, ni one ljepote, ni dvoraca, rijeka,
zelenila... Leao je u svojoj postelji i tek tad mu bi jasno da je sanjao i da
ga iz sna prenuo sabahski ezan. ''Zar nije vrijeme...?''. Pa da. To je to.
''Hajja ales-salah, Hajja alel-felah'', odzvanjalo je napolju.
Malik se abdestio i zaputio ka damiji. Supruga je mirno posmatrala pravei
se da nita ne primjeuje ali se u dubini sebe radovala kao malo dijete.
Damija je bila skoro puna. Neki su bili na kijamu, neki na seddi, dok su
neki uili Kur'an. ''Zar je mogue da prije nisam znao za ovu ljepotu a bila
mi je pred nosom?'', mislio je u sebi Malik ibn Dinar.
Mujezin je ikametio te su stali da klanjaju farz. Malik je prvi put osjetio kako
die punim pluima. Prvi put se istinski osjetio sretnim.
24

''Zar nije vrijeme da se srca vjernika ispune skruenou...'', uio je, izmeu
ostalog, imam na drugom rekjatu.
''Vrijeme je, vrijeme je!'', mislio je u sebi Malik. Na seddi je dugo molio
Allaha da ga uputi, te da mu grijehe oprosti.
To je bio Malik ibn Dinar koga generacije poslije njega upamtie po dobru.
Radio je mnogo na irenju nae vjere i bio jedan od najzasluniji za
dolazak islama u Indiju. Prvu damiju u Indiji sagradi upravo on, Malik ibn
Dinar.

PRIJATELJSTVO JE VRIJEDNO, CUVAJ GA!

Bio jedan mali djecak koji je imao je losu narav. Otac mu je dao vrecu punu eksera
i rekao mu da svaki put kad pobjesni i izgubi kontrolu nad sobom, zabije jedan
ekser u ogradu. Prvoga je dana djecak ukucao mnogo eksera. Tijekom slijedecih
nekoliko mjeseci on je naucio kontrolirati svoj bijes i broj ukucanih eksera se
smanjivao. Otkrio je da je lakse kontrolirati svoju narav, nego ukucavati eksere u
ogradu. Napokon je osvanuo dan u kojem djecak nije niti jedan ekser ukucao u
ogradu. Otisao je ocu i rekao mu kako toga dana nije pobjesnio.
Otac mu je tada rekao:
Svakoga dana kada uspijes kontrolirati svoje ponasanje iz ograde iscupaj po jedan
ekser.
Dani su prolazili i jednoga je dana djecak bio u stanju kazati svom ocu da je
izvadio sve eksere. Otac je uzeo sina za ruku i odveo ga do ograde. Tada mu je
rekao:
Dobro si to uradio, sine moj, ali pogledaj sve te rupe u ogradi.
Ograda vise nikad nece biti ista. Kada u bijesu kazes neke stvari, one ostavljaju
oziljak, kao sto su ove rupe u ogradi.
Mozes covjeka povrijediti fizicki ili jezikom i poslije toga nije vazno koliko puta
kazes da ti je zao, rane ostaju.
Verbalna rana je isto toliko bolna kao i fizicka.
Prijatelji su zaista vrlo rijedak dragulj, oni cine da se smijesis, ohrabruju te da
uspijes u necemu, oni su spremni da te saslusaju da podijele tvoju bol, imaju lijepe
rijeci za tebe i uvijek im je srce otvoreno za tebe.
Kazi, TI SI MOJ PRIJATELJ I JA SAM TIME POCASCEN.
25

Molim te, oprosti mi ako sam ikada napravio ranu na tvojoj ogradi, dusi.
Jedna lijepa stvar u prijateljstvu je spoznaja kome mozes povjeriti tajnu.

JABUKOVO STABLO
( RODITELJI I DJECA )
Nekada davno postojalo je jedno ogromno jabukovo stablo. Jedan malehni djeak volio
je da se svakodnevno igra oko ovog stabla. Verao se do vrha njegovih grana, jeo
jabuke i kunjao u njegovoj hladovini. Djeak je volio to stablo, a i stablo je voljelo da se
igra sa njim.
Vrijeme je prolazilo, a djeak je odrastao. Nije se vie svakodnevno igrao oko ovog
stabla. Jednoga dana vrati se djeak stablu tuan. Stablo ree djeaku: Doi i igraj se
sa mnom. Djeak odgovori: Ja nisam vie malehan da se igram s tobom. elim
igrake i potreban mi je novac da ih kupim. Stablo ree: ao mi je, ali ja nemam
novca! No, ti moe otrgati moje jabuke, prodati ih i zaraditi novac koji eli. Djeak je
bio vrlo radostan, popeo se na stablo, obrao sve jabuke i otiao zadovoljan. Nakon
toga, djeak se nije vraao stablu, pa je ono bilo vrlo tuno.
Jednoga dana vrati se ovaj djeak jabukovom starom stablu, ali sada kao odrastao
ovjek. Stablo se obradovalo njegovom dolasku i reklo: Doi i igraj se sa mnom!
Djeak, sada odrastao ovjek, rekao je: Nemam vie vremena za igru sa
tobom, odrastao sam i odgovoran sam za svoju porodicu. Potrebna nam je kua da
se u njoj skrasimo, pa moe li nam pomoi u tome? ao mi je, odgovori stablo, ali ti
moe odsjei sve moje grane (stubove) da od njih sagradi sebi kuu. Tako je
ovjek poodsijecao sve grane i napustio stablo radostan. Staro jabukovo stablo
se radovalo njegovoj srei, ali ovjek se vie nije vraao. Stablo je ponovo bilo
usamljeno i tuno.
Jednog toplog ljetnog dana vrati se ovjek a stablo se ponovo obraduje njegovom
dolasku. Stablo ree: Doi i igraj se sa mnom. ovjek mu ree: Vrlo sam umoran, a
poeo sam i stariti. Htio bih negdje otploviti da se malo odmorim. Moe li mi dati
amac? Stablo odgovori: Od mog debla (trupa) moe napraviti amac i s njim ploviti
gdje eli i radostan biti. I tako, ovjek odsjee jabukovo deblo i od njeg napravi amac.
Otplovio je i dugo se nije vraao.
26

Konano, ovjek se vratio nakon nekoliko dugih godina. ao mi je, dijete moje
drago, ali vie nita nemam da ti dam, ree stablo. Nema vie jabuka, ree stablo.
ovjek ree: Nije vano, ionako vie nemam zubi da ih grizem. Nema ni debla da
se uz njeg penje, anema ni grana da na njima sjedi, ree stablo. ovjek ree: Za to
sam ionako suvie star.
Stablo ree: Ja, doista, nemam vie nita da ti dam. Jo su ostale samo moje uvehle
ile, ree stablo sa suzama u oima. ovjek ree: Sada mi ne treba nita, potrebno
mi je samo mjesto da se odmorim. Vrlo sam umoran nakon svih ovih godina. Staro
stablo ree: Dobro! ile staroga stabla su najbolje da se na njih nasloni i na njima
odmori. Doi sjedi pokraj mene i odmori se. ovjek se primae, sjede, a staro stablo s
osmijehom proli suze radosnice. Zna li ko je ovo staro jabukovo stablo, a ko ovaj
ovjek? ovjek si ti, a stablo tvoji roditelji.

Najbolje je, ali i najtee kad se postigne ravnotea izmeu srca i mozga.
Da bi neto uspjelo, nije dovoljno samo eljeti i ekati da se to dogodi.
Jedan poljubac moe rijeiti puno problema.
Pla i smijeh nisu uvijek na suprotnim stranama.
Prvo morate isprobati i loa rjeenja da bi znali koje je najbolje.
im dua bitka, to je slaa pobjeda.
arolija se nikad ne moe osjetiti logikom, ve samo osjeajima.
Nekad biti prvi na redu je neto najgore to ti se moe dogoditi.
Srea nema ni doma ni domovine.
Neprijatelj uvijek ima i prednosti i slabosti, na vama je da ih otkrijete.
Oklijevanje je prvi znak slabosti.
Samo budala radi sve stvari u isto vrijeme.
27

Druga prilika je vrlo esto i zadnja prilika.

Kad osjetite ivot znat ete da postojite.
Ne trai ako se boji nai, ne prisvajaj ono to nije trebalo biti naeno.
Bolje je doivjeti neuspjeh, nego se gristi to niste pokuali.
Dosada moe unititi i najkreativnije ljude.
Uei nove svari usavravate stara znanja.
Mozak bez srca je kao nebo bez sunca.
Budale ne znaju kada prestati, pametni znaju.
Dobar prijatelj nekad nije ono emu se srce nada.
Ako ete cijeli ivot traiti istinu, onda ste vi ti koji ele ivjeti u lai.
Neki ljudi vas nikad nee voljeti bez obzira koliko se trudili.
Nekome je raj neto to je drugome pakao.
Oi esto vide ono to se usta boje izgovoriti.
Nije ljubav ako matate o nekom drugom.
Kukavice prve bjee kad pone bitka.
ivjeti znai odabirati.
Pokuaj je ono to dijeli pobjednike od gubitnika, hrabre od kukavica.
Jedino oni koji ne ive punim pluima imaju uvijek dosta vremena.
Va um je vae najjae oruje koje uvijek mora biti spremno na borbu.
28

Na kraju ete si ipak morati sami pomoi.

Radite li dovoljno dugo za ljude oko vas i oni e se truditi uiniti neto i za vas.
Da bi uspjeli potrebno je prvo samopouzdanje.
Rat je nekad nuno zlo za budui mir.
Sumnjati znai misliti.
Hrabar ovjek radi to mudar ovjek promisli.
Sluaj samo one koji sluaju tebe.
Oi ovjeka mogu rei jako puno ako se dobro gleda u njih..
Loa startna pozicija zahtijeva puno vie truda.
Ne udarajte neto to uzvraa udarac.
Pravi voa mora oekivati i neoekivano.
Ljubav je jedina stvar koja nikog ne ostavlja ravnodunim.
Neke stvari treba uvijek drati duboko skrivenima.
Ponekad je potrebno okirati kako bi te drugi doivjeli..
Teki problemi se nikad ne mogu uspjeno sakriti.
to veu jamu iskopate, treba vie truda da je sakrijete.
Nemojte pitati ukoliko ne elite uti odgovor.
Da bi znali to zaista hoete potrebno je duboko zaviriti u vlastitu duu.
Priznanje nee uvijek biti nagraeno.
Hrabrost odreuje vau pravu snagu.
29

Uinite neto za sebe da osjetite da ste ivi.

Dobre pripreme znatno olakavaju stvari.
Ne moete se sakriti od prolosti bjeanjem u budunost.
U svakoj lai se moe nai istina.
Nemojte se rtvovati ba za svakoga.
Ne treba se sramiti romantike i osjeaja.
Nemogue je nai onog tko ne eli biti naen.
Logika rjeenja nisu ponekad i najbolja.
Uvijek nastojte imati kompas u svojoj glavi.

DOBRO ZAPISI I PAMTI, LOSE BRISI I ZABORAVI !

Jednom su dva prijatelja hodala pustinjom. Tokom putovanja neto se
posvaae te jedan prijatelj i oamari drugoga. Ovoga to zabolje, no, ne
ree nita, uze tap i napisa u pijesku: Danas me je moj prijatelj udario!
Nastavie kretati se te dospjee do neke oaze u kojoj se odluie okupati.
Onaj prijatelj koji dobi amar, zape u blatu i poe polahko tonuti u vodu i
guiti se. Ali, spasi ga njegov prijatelj. Nakon to doe sebi, zapisa na
kamen: Danas me je moj prijatelj spasio! Ovaj drugi, koji ga prethodno
udari a sada spasi, iznenaeno upita: Nakon to te udarih, pisao si po
pjesku, a sada, nakon to te spasih, pie po kamenu ta to znai?
Prijatelj mu odgovori: Kada nas neko povrijedi, sjeanje na to trebamo
zapisati na pijesku da bi vjetar oprosta mogao taj tren izbrisati.
Meutim, kada nam neko uini kakvo dobro, sjeanje na to moramo
ugravirati u kamen, stijenu, kako taj dogaaj nikada ne bi bio
zaboravljen. Valja nam nauiti bol zapisivati u pijesku, a lijepe stvari
otiskivati na kamen!

30

SVIJET JE CUDNOVATAN
Jednog dana , krenuo je Nasrudin hodza na posao, jasuci magarca, a
njegov sin je isao za njim pjesice. Kada ih ljudi ugledase tako, optuzise
Nasrudin hodzu da nema milosti prema svome sinu i da je osora srca. On
na to uze sina i stavi ga iza sebe na magarca. Na putu naidjose na neke
ljude koji, kad ih vidjese, optuzise da su nemilosrdni prema jednoj zivotinji,
jer nema smisla da njih dvojica jasu na jednom magarcu. I Nasrudin hodza
odmah sidje sa magarca, ostavljajuci sina samog da jase. Ljudi povikase
kako je njegov sin nevaspitan, jase, a njegov babo, umoran, ide za njim
pjesice i optuzise Nasrudin hodzu da ne umije vaspitati dijete. Spusti
Nasrudin hodza i sina i tako njih dvojica krenuse dalje, iduci za
magarcem. Kad ih ljudi vidjese, pocese im se rugati i govoriti im da su glupi
ljudi, idu za magarcem, a on je od Boga dat da se jase. I ne nadje Nasrudin
hodza nacina da zadovolji ljude, vec zaveza se magarca i ponese ga
svojim ledjima.Tada Nasrudin hodza rece: Ljudima nikako ne mozes
ugoditi, nije se rodio ko je ljudima ugodio.

Pouke i poruke:
-Samilost prema zivotinjama
-Saosjecanje prema mladjem
-Dobrocinstvo prema roditeljima
-Ne treba slusati sve sto ljudi govore , jer ljude nista ne moze zadovoljiti.
PITALI SREU...?

Gdje prebiva? U SRCIMA ZADOVOLJNIH, odgovori sreca.

ime se hrani? SNAGOM NJIHOVE VJERE.
Kako postaje dugovjena? POMOU LIJEPOG PLANIRANJA.
Kako se da pridobiti? VRSTOM VJEROM DUE DA JOJ SE NEE
DESITI NITA SEM ONOGA TO JOJ JE ALLAH PROPISAO.
A sta te tjera da ode? GRAMZIVOST I POHLEPA NAKON
UMJERENOSTI, KRTOST NAKON DARELJIVOSTI, ZABRINUTOST
NAKON ZADOVOLJSTVA, SUMNJA NAKON VRSTOG VJEROVANJA.
31

PLA ZBOG GRIJEHA

Jednog dana zaplakao sam zbog mnotva grijeha. Suza koja kanu iz moga oka ree mi:
"ta ti je, o Allahov robe?" "Ko si ti?", upitao sam. "Ja sam tvoja suza", odgovori mi. "ta
je uzrokovalo da potee?", upitah je."Temperatura tvoga srca!'', odgovori suza.
"Temperatura moga srca!'', konstatovao sam zaueno. "Ko je zapalio vatru u mome srcu?'
"Tvoji grijesi i nepokornost", odgovorila je.
"A zar grijesi utjeu na temperaturu u srcu?", upitao sam je.
"Svakako. Zar ne ita Poslanikovu, sallallahu alejhi ve sellem, dovu: 'Gospodaru moj!
Operi me od mojih grijeha vodom,snijegom i hladnoom.' Grijesi koje rob uini potpaljuju
vatru u srcu, a vatra se moe ugasiti samo hladnom vodom i snijegom", odgovorila je.
"Zaista ja osjeam brigu i tjeskobu", poalio sam se.
"To je zbog grijeha koji su nesrea za njihovog vlasnika. Pokaj se Allahu, o Allahov robe",
ree mi.
"Tvrdoa je u mome srcu, pa kako si kanula iz moga oka?", upitao sam je.
"To je poziv zdrave ljudske prirode, o Allahov robe", odgovorila je suza.
"ta je prouzrokovalo tvrdou u mom srcu?", upitao sam.
"Ljubav prema dunjaluku i ovisnost o njemu, jer ta ljubav je kao zmija zadivi te njena
njenost, a njen otrov te ubije. Ljudi se naslauju njenom njenou, a ne gledaju u njen
ubojiti otrov", odgovorila je.
"A ta se podrazumijeva pod dunjalukim otrovom, o moja suzo", upitao sam.
"Zabranjene strasti, grijesi, nepokornost, slijeenje ejtana a onaj ko okusi dunjaluki
otrov, njegovo srce je umrlo", odgovorila je.
"Kako da oistimo svoja srca od tih otrova?", upitao sam.

32

"Neprestanim pokajanjem Allahu, subhanehu ve te`ala... koje se ini iskrenim pokajanjemistigfarom.

SVE RADITI SA LJUBAVLJU
Sulejman a.s. se putujui naao na nekom zabaenom mjestu uz mravinjak. Svi se mravi
pribliie da ga pozdrave. Ubrzo ih bi na hiljade. Samo jedan mrav ne poe u susret
Sulejmanu, jer je ispred svoga gnijezda imao brdace pijeska. Brojao je zrnca jedno po
jedno kako bi brdace nestalo. Kad to vidje, Sulejman ga dade pozvati i upita: O, mravu,
ini se da nema mnogo ni izdrljivosti ni snage, pa ak ni s Nuhovom izdrzljivoscu, nikada
ne bi mogao privesti kraju svoj pothvat. On nije po mjeri tvoje snage. Ti nikada ne bi mogao
sravniti to brdace pijeska. Mrav odgovori mudrom Sulejmanu: O veliki kralju, na ovom putu
ne moe se napredovati bez velikodunosti! Jedna se mravica od mene skrila nakon to me
je uhvatila u zamku svoje ljubavi rekavi mi: Razori li ovu hrpu pijeska i
oslobodi put, maknut u veliku zapreku koja nas dijeli i prihvatiti tvoju ljubav. Tako sam
prionuo tom zadatku ne mislei ni na to drugo do na premjetanje pijeska.Uspijem li da
ovog pijeska nestane, mogu se nadati sjedinjenju s voljenom. Pa ako u ispunjavanju toga
djela trebam i ivot izgubiti, neu biti ni hvalisavac ni laljivac.
Prijatelju, naui od mrava to je snaga ljubavi, naui od slijepca tajnu vienja.

ALLAH SAMO SVE ZNA

Nekada davno u nekom nepoznatom mjestu i zemanu zivio je mudri starac
sa svojim sinom. Od imovine su imali jedino konja sa kojim je sin radio i
prehranjiva svu trojicu. No, jednoga dana konj pobjegne u sumu i citavo
selo je uglas kazalo: "Gle nesrece." Mudri starac je smireno rekao: "Dali
sreca ili nesreca samo Allah znade." Proslo je neko vrijeme kad iz sume
dodje odbjegli konj i sa sobom dovede krdo divljih konja.Svi seljani uglas
33

kazase: "Goleme srece!", a mudri starac nanovo rece: "Dali sreca ili
nesreca samo Allah znade." Mladic je jedanput pokusao da se popne na
divljeg konja koji ga je zbacio te je slomio nogu. Ponovo su svi kazali:
"Velike li nesrece!" a mudri starac ponovo iste rijeci: "Dali sreca ili nesreca
samo Allah znade." Naisla je vojska kroz selo i sve zdrave momke povede u
rat samo onoga sa slomljenom nogom ostavi kod njegove kuce.Prica se
ovdje samo formalno zavrsava ali ona tece i dalje jer iza svakog dogadjaja
koji nas zadesi u zivotu mozemo reci istovijetne rijeci koje je uputio i
spomenuti starac: "Dali sreca ili nesreca samo Allah znade." Zapamti: da
bez obzira kakva situacija bila sa njom rukovodi Allah dz.s. te
njihov konacan ishod zna samo On.

POZITIVNO O SEBI, POZITIVNO O DRUGOM, POZITIVNO O

SITUACIJI
Jedna drevna legenda pria o tri mukarca, koji su nosili svaki po dvije
vree.
Ali teret nisu osjeali jednako. Vree su im, jedna sprijeda a druga straga,
visjele objeene na drvenoj motki na ramenu.
Upitali su prvog ovjeka to ima u vreama. Odgovorio je: "Svi moji
uspjesi, sva dobra djela mojih prijatelja, sve ivotne radosti - u vrei su
straga. Skriveni od pogleda, zavreni, prekriveni liem, ne smetaju mi
mnogo. U vrei sprijeda imam sve loe i rune stvari koje su mi se
dogodile. Hodam, zastanem esto, vadim ih, promatram, prouavam,
mozgam to u. Stalno sam s njima, i mislima i osjeajima. Stalno radim na
njima." Taj se ovjek esto zaustavljao, gledao unatrag, muio nad sobom i
napredovao malo i vrlo sporo. I drugog su ovjeka upitali isto. rekao
je: "U vrei sprijeda nosim moja dobra djela, spoznaje o vrlinama. esto ih
gledam, vadim i pokazujem drugima. Vrea na leima sadri greke i moje
slabosti. Ponesem ih sa sobom kamo god krenem, jer one su moje i ne
mogu ih tek tako odloiti na stranu. Usporavaju me, ponekad su veoma
teke." Trei je ovjek odgovorio: "Na prednjoj vrei napisao sam rije
"dobrota". Prepuna je pozitivnih misli, dobrih ljudskih djela, svih dobrih
stvari koje sam imao i uinio u ivotu, misli o mojoj snazi. Ta mi vrea nije
teka. Naprotiv, poput brodskih jedara, pomae mi u kretanju naprijed.
Vrea na leima ima natpis "loa sjeanja" i prazna je, jer samo joj odrezao
34

dno.
O svemu to mi se loe dogodilo, o loim mislima koje kadikad o sebi
imam, o zlu koje od drugih ujem, malo razmislim i bacim ih u tu vreu.
Kroz rupu to ode zauvijek. Ja sam slobodan. Ja nemam tereta koji bi me
usporavao u hodu."

TRI SU POUKE O KOJIMA OVAJ OVJEK GOVORI: POZITIVNO O SEBI,

POZITIVNO O DRUGOM, POZITIVNO O SITUACIJI.
SVI SMO MI ROENI DA SAMI BIRAMO MISLI KOJE E NAM USMJERITI
IVOT.
IZABERIMO ONDA MISLI I DJELA S KOJIMA SE NAJDALJE STIE.

STA JE ZIVOT

Upitao je unuk svoga dedu: Dedo, reci mi sta je zivot?

Zivot je vrijeme izmedju ezana i namaza. odgovorio je dedo unuku.
Medjutim, djecaka odgovor nije zadovoljio pa je dalje pitao:
Kako to? Pa zivot nije tako kratak?!
Dedo mu je na to rekao: Da, da, moje dijete, zivot je zaista tako kratak te je
nastavio govoriti: Postoji ezan bez namaza, a isto tako postoji namaz bez ezana, a
zivot se odvija upravo izmedju toga dvoga.
Ne razumijem... Reci mi dedo sta pod tim podrazumijevas?
Sjecas li se kada smo prosle sedmice tvome novorodjenom rodjaku Aliju proucili
ezan na uho? E to ti je ezan bez namaza.
Ma to znam, uzbudjeno je rekao unuk dedi.
Ali, reci mi sta je namaz bez ezana?
E, to ces saznati kada ti dedo umre.
Zivot je uistinu kratak, pa iskoristimo ga u dobra djela zudeci za Allahovim
35

zadovoljstvom i Njegovom nagradom.

Tri lekcije za pouku u zivotu

Iz svega se moraju izvuci pouke, zivotne lekcije koje pomazu da se bolje razumije
proslost, aktivnije i mudrije ucestvuje u sadasnjosti, a pripremi za izazove u
buducnosti. Tri lekcije za pouku u zivotu.

lekcija broj 1
Sjedi vrana na drvetu i po cio dan ne radi ama bas nista. Kada je mali zeko ugledao
vranu, upita je: mogu li i ja da sjedim kao ti i da po cio dan ne radim nista? Vrana
odgovori: naravno, zasto da ne. I tako zeko sjedne na zemlju ispod vrane da se
odmara i ne radi nista. Nakon nekog vremena, iznenada se pojavi lisica, skoci na
zeca i pojede ga!
Poenta price: da bi sjedio i ne radio nista, moras da sjedis jako, jako visoko!

lekcija broj 2
Razgovaraju curka i bik: voljela bih da mogu da dohvatim vrh drveta, rece curka,
ali nemam dovoljno snage. Pa zasto ti ne bi grickala malo moje baljege, odgovori
bik. Ona je prepuna hranljivih sastojaka. Curka pojede jednu gromuljicu baljege
i shvati da joj je to stvarno dalo dovoljno snage da se popne na prvu granu drveta.
Narednii dan, nakon sto je pojela jos baljege, popela se na drugu granu. Konacno,
nakon dvije nedjelje, ona je ponosno sjedila na vrhu drveta.
Ubrzo ju je ugledao farmer, vjesto je upucao puskom i tako je smaknuo sa drveta.
Poenta price: baljega, djubre, izmet, necist, pokvarenost te mozda moze dovesti do
vrha, ali te ne moze odrzati gore.

lekcija broj 3
Mala ptica je letjela na jug nosena vjetrom. Postalo je jako hladno, pticica se
smrzla i pala na veliko polje. Dok je lezala na zemlji, prisla joj je krava i spustila
36

nesto baljege na nju. Dok je smrznuta pticica lezala u gomili kravlje baljege,
shvatila je kako joj je postalo toplo. Baljega ju je ustvari otkravila! Lezala je tako
topla i srecna, pa je od radosti pocela da pjeva. Prolazeci tuda, macka je cula pticiju
pesmu i prisla da to istrazi. Prateci zvuk, macka je otkrila pticu ispod gomile
kravlje baljege, a zatim ju je spretno izvukla napolje i pojela!
Poenta price:
1. nije svako ko te uvaljuje u baljagu, djubre, necist, nepriliku tvoj neprijatelj.
2. nije svako ko te iz baljage, djubreta, necisti, neprilike vadi tvoj prijatelj.
3. a kada si u velikim baljagama, djubretu, necistocama, neprilikama, drzi jezik za
zubima!

CEMU SE TREBA CUDITI

Prenosi se da je Osman, r.a, za rijei Allaha ...i ispod njega je bilo njihovo blago,
a njihov otac bio je estit, rekao:To je bila zlatna ploa, na kojoj je bilo ispisano
sedam redova, a u jednom od njih pisalo je:
-udim se onom ko zna za smrt, kako se moe smijati?
-udim se onome ko zna da je dunjaluk prolazan, a opet za dunjalukom udi,
-udim se onome ko zna da e polagati raun, a sakuplja imetak,
-udim se onome ko zna za vatru, a smije uiniti grijeh,
-udim se onome ko zna da Allah postoji, a spominje drugoga,
-udim se onome ko zna da dennet sigurno postoji, a zadovoljava se samo
dunjalukom,
-udim se onome ko zna da mu je ejtan otvoreni neprijatelj, a pokorava mu se!

U SVAKOJ NEDACI VIDIO PO TRI DOBRA

Prenosi se da je Omer radijallahu anhu rekao:" Nije me zadesilo nikakvo iskusenje
i musibet a da u njemu nisam pronasao tri koristi ili tri dobra: prvo dobro je u tome
sto to nije iskusenje u vjeri, jer je iskusenje u vjeri najteze; drugo dobro je u tome
sto to nije najvece iskusenje i nedaca, i trece dobro jeste svijest da Allah, s.v.t.,
vjernike obilato nagradjuje za svaku nedacu na dunjaluku", pa je proucio kur'anski
ajet: " Njih ceka oprost od Gospodara njihova i milost; oni su na Pravom putu!"
(El-Bekare, 157.)
37

MOLIM TE, JEDNU KAP VODE!

Dok u kaburima mumina traje dennetski ivor, nevjernici u kandama vjeite
patnje zapomau... Podivljali nevjernik Ebu Leheb je u Bitki na Bedru ostao bez
glave i poslan je u predjele azaba.
Jednog dana, nakon nekoliko godina, Abdullah ibn Omer, r.a., etao je okolinom
Bedra. Odjednom, iz jedne rupe je izaao neki ovjek. Na vratu je imao lanac. Tri
puta je viknuo:
-Abdullah, daj mi vode!
Nije bilo sigurno da li mu je zaista znao ime ili ga je shodno arapskom obiaju tako
oslovio...
U jednom trenutku iz rupe je izaao drugi ovjek. U ruci je drao bi. Rekao je ibn
Omeru:
-Abdullah, ni sluajno mu nemoj dati vode, jer on je nevjernik!
Neto kasnije, udarajui ga biem, vratio ga je u rupu iz koje je izaao.
Abdullah, r.a., odmah je ptrao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.:
-Allahov Poslanie, vidio sam jednog ovjeka na Bedru...
Zatim je ispriao sve to je vidio. Resulullah, s.a.v.s., ga je upitao:
-Jesi li ga zaista vidio?
-Da, Allahov Poslanie!
-To je Allahov neprijatelj Ebu Dehl, a stanje koje si vidio je njegova kazna koju
e ispatati do Dana kijameta... (Taberani)

Sejtanov susret s Ejjubom a.s.

Prenio je Ibn Ebi Hatim r.a. u svom tefsiru od Ibn Abbasa r.a. da je rekao: Sejtan je
rekao: Gospodaru, omoguci mi da zavodim Ejjuba?! Allah s.w.t. je rekao:
Omogucujem ti pristup njegovom imetku i djeci, ali tijelu ne! Iblis se spustio sa
cijelom vojskom i obratio im se: Data mi je moc da napadnem Ejjuba, pokazite mi
sta ste u stanju uciniti! Krenuli su neki na istok neki na zapad brzo poput vatre i
vode. Jednu grupu poslao je da uniste usjeve, drugu grupu deve, trecu krave a
cetvrtu sitnu stoku. Rekao im je: Od vas ce ga sacuvati samo strpljenje, zato
pocnite te nesrece jednu za drugom. Dosao je zaduzenik za usjeve i rekao: Ejjube,
vidje li sta ti uradi tvoj Gospodar? Poslao je na tvoje usjeve vatru i unistio ih.
Poslije njega dosao je zaduzenik za deve i rekao: Ejjube, vidje li sta ti uradi tvoj
Gospodar? Poslao je neprijatelja na tvoje deve i sve su ih odveli. Odmah nakon
njega dosao je i zaduzenik za sitnu stoku i rekao: Ejjube, vidje li sta ti uradi tvoj
38

Gospodar? Poslao je neprijatelja na tvoju sitnu stoku i sve su ih odveli. Sejtan se

licno pozabavio njegovim sinovima, sakupio ih je u kuci najstarijeg sina i dok su
jeli i pili zapuhao je jak vjetar i srusio kucu na njih. Nakon toga sejtan je dosao
Ejjubu a.s. u liku sluge sa halkama u usima i rekao mu: Ejjube, vidje li ti sta ti
uradi tvoj Gospodar? Sakupio ih je u kuci najstarijeg sina i dok su jeli zapuhao je
jak vjetar i srusio kucu na njih. Da si samo vidio taj prizor, kada se njihova krv
pomjesala sa hranom i picem. Ejjub a.s. ga upita: A gdje si bio ti? Rece: Bio sam
sa njima Ejjub a.s. ga ponovo upita: Kako si se spasio? Rece: Eto, spasio sam se.
Ejjub a.s. rece: Ti si sejtan! Potom mu rece:Danas sam kao na dan kad me majka
rodila. Potom je ustao, obrijao glavu i poceo klanjati. Iblis je tada pustio tako
snazan glas da su ga culi svi na nebesima i na Zemlji. Pokucao je na nebeska vrata
i rekao: Gospodaru, sacuvao se od mene, pa mi ponovo daj moc nad njim jer ja to
ne mogu bez Tvoje dozvole. Allah s.w.t. mu rece: Odobravam ti pristup njegovom
tjelu ali ne srcu. Sejtan se spustio, potom puhnuo ispod Ejjubovih a.s. stopala tako
da se sav pretvorio u ranu, od glave do pete. Bacili su ga u pepeo cak mu se vidjela
i unutrica. Njegova zena mu je sluzila i brinula se o njemu, jednom prilikom mu je
rekla: Ejjube, zar ne vidis Allahov kader koji te spopao, siromastvo i bijeda doveli
su nas da sam prodala za komad hljeba svoje pletenice da te nahranim. Moli Allaha
da te izlijeci! On joj rece: Tesko tebi, zivjeli smo u izobilju sedamdeset godina,
strpi se sedamdeset na muci! Njegova nevolja trajala je sedam godina.Prenio je Ibn
Hatim rhm od Jezid ibn Mejsere rhm da je rekao: Ejjub a.s. je uljepsao svoj zikr
kada ga je Allah swt iskusao gubitkom porodice, imetka i djece, nista mu nije
ostalo. Rekao je: Hvalim te Gospodaru svjetova, Tebe koji si mi dobrocinstvo
ucinio. Dao si mi imetak i djecu sto je uslo u svaki dio moga srca. Sve si mi to
uzeo i ispraznio srce, sada se izmedju mene i Tebe nista ne isprecava. Kada bi moj
neprijatelj Iblis znao sta mi se dogodilo pozavidio bi mi. Iblisu je to tesko palo.
Ove predaje spadaju u isralijate koje je dozvoljeno prenositi i za koje je Poslanik
s.a.w.s. rekao:Prenosenje od Israilovih potomaka nije grijeh. A ko na mene
namjerno slaze neka sebi zauzme mjesto u Dzehennemu."

TRI PITANJA
Bio jednom jedan mladi koji je dugo vremema proveo na studijima na zapadu. Kada se
vratio, traio je od svojih roditelja da mu nau religioznog uenjaka ili bilo kojeg strunjaka

39

koji bi mogao odgovoriti na njegova 3 pitanja. Konano, roditelji su mu uspjeli nai jednog
uenjaka.
Mladi:Ko si ti? Moe li ti odgovoriti na moja pitanja?
Uenjak:Ja sam jedan od Bojih robova i uz Njegovu pomo, ja u moi odgovoriti na tvoja
pitanja.
Mladi:Jesi li siguran? Mnogi profesori i strunjaci nisu bili u stanju da daju odgovore na
moja pitanja.
Uenjak:Ja u dati sve od sebe, uz Boiju pomo.
Mladi ree:Imam 3 pitanja:
Pitanje br. 1. Da li Bog postoji? Ako postoji, pokai mi njegov oblik.
Pitanje br. 2. ta je Sudbina?
Pitanje br. 3. Ako je avo stvoren od vatre, zato e na kraju biti baen u pakao koji je
takoe stvoren od vatre. To mu sigurno nee nimalo nakoditi, poto su i avo i pakao
stvoreni od vatre.Da li je Bog mislio o ovome?
Iznenada, uenjak snano oamari mladia po licu.
Mladi osjeti bol: zato ste se naljutili na mene?
Uenjak:Nisam ljut. amar je moj odgovor na tvoja pitanja.
Mladi:Ne razumijem.

40

Uenjak:Kako se osjea nakon to sam te oamario?

Mladi:Naravno, osjeam bol.
Uenjak:Da li onda vjeruje da bol postoji?
Mladi:Da.
Uenjak:Pokai mi oblik bola!
Mladi:Ne mogu.
Uenjak:To je moj odgovor na prvo pitanje. Svi mi osjeamo prisustvo Boga iako ne vidimo
njegov oblik ... Da li si sino sanjao da u te oamariti?
Mladi:Ne.
Uenjak:Da li si ikad pomislio da e danas od mene dobiti amar?
Mladi:Ne.
Uenjak:To je Sudbina, moj odgovor na drugo pitanje.od ega je stvorena moja ruka kojom
sam te oamario?
Mladi:Stvorena je od mesa.
Uenjak:A tvoje lice, od ega je ono stvoreno?
Mladi:Od mesa.
Uenjak:ta osjea nakon to sam te oamario?

41

Mladi:Bol.
Uenjak:Tako je. To je moj odgovor na tree pitanje, iako su i avo i pakao stvoreni od
vatre, ako Bog eli, pakao e postati vrlo bolno mjesto za avola.

BOG POSTOJI
Jedan ovjek je otiao kod frizera da se oia i obrije. Kako je frizer poeo da radi,
poeli su razgovarati. Razgovarali su o mnogo stvari i o razliitim temama, da bi se na
kraju dotakli i teme Boga
Frizer ree: Ja ne vjerujem da Bog postoji.
- Zato to kaete? Upita ga muterija.
- Znate, dovoljno je da izaete na ulicu i shvatite da Bog ne postoji. Recite mi, ako Bog
postoji, da li bi bilo toliko bolesnih ljudi? Da li bi bilo toliko naputene djece? Ako Bog
postoji, ne bi bilo ni patnji ni bola. Ne mogu zamisliti Boga koji bi dozvolio sve ove stvari.
Muterija promisli na momenat, ali ne odgovori nita, ne elei zapoinjati raspravu.
Frizer zavri sa svojim poslom i muterija napusti radnju. Samo to je izaao iz radnje,
vidje na ulici ovjeka sa dugom, nepoeljanom, prljavom kosom i neobrijanom
bradom, izgledao je prljavo i zaputeno.
Muterija se vrati nazad u radnju i ree frizeru: Znate ta? Frizeri ne postoje.
Kako moete to rei? Upita iznenaeni frizer.

42

Ja sam tu, i ja sam frizer, i upravo sam vas iao i brijao!

- Ne! viknu muterija, frizeri ne postoje, jer ako postoje, ne bi bilo ljudi sa prljavom
dugom kosom i neobrijanom bradom, poput ovog ovjeka na ulici.
- Ah, ali frizeri ipak postoje! Te stvari se deavaju jer ljudi ne dolaze k meni.
- Tano, potvrdi muterija. Upravo tako! Bog, takoe, postoji! Loe stvari se deavaju
kad ljudi ne idu k NJEMU i kad od NJEGA ne trae pomo ...
Zbog toga postoji toliko patnji i boli u svijetu".
Mudrost Ebu Hanife
Nije bio rijedak sluaj, u prvim stoljeima islama, da doe do naunih rasprava
izmeu islamskih i neislamskih intelektualaca. Takvu raspravu inicirao je jednom
prilikom i vizantijski vladar, upravo u vremenu imama Ebu Hanife, poslavi svog
najveeg intelektualca sa tri pitanja u Kufu... Tadanji halifa ponudio je islamskim
znamenitim uenjacima da se upuste u raspravu s vizantijskim izaslanikom, ali su
se oni ustruavali da se odvae na taj korak. Jedini koji se na to odvaio bio je Ebu
Hanife.
Inae, rasprave su bile javne i njima su prisustvovali brojni znatieljnici. Kada je
imam Ebu Hanife uao u salu predvienu za dijalog, vidio je da vizantijski uenjak
sjedi na jednoj vrsti minbera, predvienog samo za velikane. Ebu Hanife mu se
pribliio i upitao ga:- Jeste li Vi doli pitati? On je odgovorio:- Da! Tada mu je
Ebu Hanife rekao da sie sa tog mjesta, jer je to mjesto predvieno za one od kojih
se trai rjeenje i odgovor, a ne za one koji pitaju! Vizanijac, bez komentara,
prihvati taj prigovor i kada imam Ebu Hanife sjede na to mjesto, pozove ga da
pone sa prvim pitanjem. - ta je postojalo prije Boga?! glasilo je pitanje
vizantijskog uenjaka. Ebu Hanife ga, umjesto odgovora, upita:
- Da li se Vi razumijete imalo u matematiku?! On odgovori u udu:
- Svakako da se razumijem! Ebu Hanife ga ponovo upita:
- Ima li ijedan broj prije broja jedan? Vizantijac odgovori:
- Ne. On je prvi i prije njega nema nita. Tek tada mu Ebu Hanife odgovori:
- Kada prije broja jedan nema nita, pa kako da bude neto prije Jednog, Jedinog
Allaha! Tada on uputi drugo pitanje:
43

- Gdje se nalazi Bog, na kojem mjestu i na kojoj strani? Ebu Hanife ga ponovo
upita:- Recite mi, kada upalite svijeu, na koju stranu ona baca svjetlost?Vizantijac
odgovori:
- Na sve strane podjednako! Ebu Hanife mu, tada, odgovori:
- Kada u sluaju svijee, koju je napravio neznatan rob Allahov, ne moete
opredijeliti stranu na koju baca svjetlost, kako, onda, to moete uiniti sa
Gospodarom neba, Zemlje i svega to je stvorio?! Nakon toga, vizantijski
predstavnik pree i na tree pitanje, koje je glasilo:
- ta sada radi Bog?Ebu Hanife mu mirno odgovara:
- Skida sa minbera i poniava nevjernike kao to ste Vi, a podie ugled vjernicima,
kao to sam ja.Nakon toga vizantijski uenjak pokupi svoje stvari i poraen se vrati
u svoju domovinu.
Znaajno je napomenuti, kako navodi El-Hatib el-Havarizmi, da je tada Ebu
Hanife bio mladi i da ni blizu nije bio dostigao zrelost i znanje koje e tek kasnije
dostii!

MUDRI SAVJETI I POUKE

-Dvije su vrste strpljenja: strpljenje nad onim to ne voli i
strpljenje nad onim to voli.
-U tuini je imetak domovina, u siromatvu je i domovina tuina.
Imetak je gradivo strasti.
-Onaj koji te opominje je kao onaj koji ti donosi radosne vijesti.
-Jezik je zvijer. Pusti li je odvezanu ujest e.
-Ne stidi se to daje malo, jer je uskraivanje manje od toga.
-Kada se razum upotpuni, govor se umanji.
-Svakim udahom korak si blie smrti. Brini u kakvom e te stanju
zatei.
-ovjek vrijedi onoliko koliko dobra ini.

44

-Polai nadu samo u Allaha, strahuj samo od svoga grijeha, ne

srami se rei ne znam ako si upitan o onome to ne zna, budi
strpljiv, jer strpljivost je vjerovanju ono to je glava tijelu, i kao
to nema dobra u tijelu bez glave, nema ni dobra u vjerovanju bez
strpljivosti.
-Istinski uenjak vjere je onaj koji ne doputa da ljudi izgube
nadu u Boiju milost, koji ih ne ini oajnim spram Boije dobrote,
i koji im ne pribavlja osjeaj sigurnosti pred Boijom kaznom.
-Najuzvienije znanje pojedinca je ono koje se vlastitim
primjerom pokazuje.
-Nikada ne reci: Boe, sauvaj me iskuenja., jer nema nikog
tko nije obuhvaen iskuenjem. Trai zatitu od iskuenja koja
odvode u zabludu, jer Allah d.. kae: I znajte da su vam imeci
vai i djeca vaa samo iskuenje.
-Lijepo je doviti ovako: Boe moj, Ti me doista zna bolje nego
to ja znam sebe, dok ja znam sebe bolje nego to me ljudi znaju.
Boe moj, uini nas boljim od onog to ljudi misle o nama i oprosti
nam ono to ljudi ne znaju o nama.
-Kur'an je more svih mudrosti.
-Svaki problem rjeavaj s predanou Allahu. Manje e se
zamoriti, a bolji e ishod biti.
-Ako eli lijep susret sa svojim Gospodarom, ini dobra djela i ne
pridruuj Mu druga.
-Preispitaj svoj ivot sada, svako odgaanje je kanjenje; vjeruje
li u Allaha, slijedi li Muhammeda a.s. u ahlaku i djelima, jede li
halal hranu i jesi li iskren u svim djelima.
-Nastoj svaki dan svesti raun sa samim sobom; koliko si uinio
dobrih djela, a koliko si mogao; i koliko si uinio loih djela, a
koliko si ih mogao izbjei. Tevbu i traenje halala ne odgaaj za
sljedei dan.
45

-Umrite prije nego umrete! - Drugaije ete gledati na ivot.

Znakovi pametnog su: sabur kod iskuenja, skruenost u
bogatstvu, prihvaanje savjeta od pametnijeg i traenje Vjeitog.
Tko bude na ovom stupnju postii e ast, znanje, ispravno
djelovanje i ugled na dunjaluku i ahiretu.
-Dunjaluk i ahiret su izmeu dvije rijei: razum i vjera.
-Duu uvaj od njenih elja jer one su beskonane.
-Uzoriti ljudi su ponizni, vole druge ljude, pomau im i stavljaju ih
ispred sebe. Oholi su oni koji sami sebe uzdiu, hvale se svojim
porijeklom i misle da e tako ostvariti svoje tenje. Uslijed toga
postaju mali u oima ljudi, izgube i dunjaluk i ahiret i budu
odbaeni od Allaha.
-Budi ponizan, bit e kao zvijezda to svijetli kroz slojeve
nebesa. Ne budi kao dim to uzdie sam sebe i nestane. Najrunije
je kad ovjek sebe vidi velikim. Takav je kod svjetova ponien.
-Treba se bojati otrova, prevare, izdaje, nevjernosti, iznenadnog
nonog napada, oteenih, oajnih, dove potlaenih i plaa
ranjenih.
-U ivotu nastoj biti bolji od drugih po djelu, dobroti i
plemenitosti, jer su u smrti vladari i prosjaci isti.
-ini ono zbog ega e iza tvojih lea dobro govoriti o tebi, jer u
tvom prisustvu inae o tebi dobro govore.
-Nemarni ljudi su mrtvi za ivota, dobroinitelji umiru a lijepo ime
ostaje ivjeti.
-Za svaku blagodat treba iskazati zahvalnost: zahvalnost na
bogatstvu je sadaka, zahvalnost na lagodnom ivotu je
suosjeanje sa sirotinjom, zahvalnost na moi je pomo
nemonima.

46

-Na Kijametskom danu e se svako bojati osim onoga tko se na

dunjaluku Boga boji i pazi da ne povrijedi ljudska srca.
-Vjera se uva znanjem, a vladanje strpljenjem.
-Tko ne postupa po svojim rijeima, nee na druge djelovati.
-Prije svakog posla dobro razmisli, potom se savjetuj s drugim
ljudima, pa kad ti se preovlaujue miljenje uini ispravnim
zaponi posao s Bojim imenom i oslanjajui se na Njega.
-Poslije grijeha se pokaj, ini dobro djelo i podijeli sadaku, pa se
nadaj Bojem oprostu.
-I prema prijatelju i prema neprijatelju slijedi put dobroinstva,
jer e tako kod prijatelja poveati panju i ljubav, a kod
neprijatelja smanjiti zlobu i neprijateljstvo.
-Ono to ne eli da se sazna ne govori ni bliima, jer kolikogod
oni tebi bili iskreni prijatelji tako su i svojim prijateljima iskreni
neprijatelji.
-Povrijedi li srce prijatelja ispunio si cilj neprijatelja.
-Tko ne pomae drugima blagodati mu nee potrajati.
-Ne drui se s ljudima koji pred tobom o drugima govore loe, jer
e i o tebi iza tvojih lea govoriti loe.
-Za svoje nedostatke ne pitaj prijatelja jer e ih on sakriti, ispitaj
to neprijatelji kau.
-Istinski prijatelj je onaj koji ti nedostatak kae u lice, a iza tvojih
lea ga sakrije da ne bi doao na lo glas.
-Ako eli biti sretan, prouavaj sreu. Ako eli biti zdrav,
prouavaj zdravlje. Ako eli biti uspjean, prouavaj uspjeh.
-Uspjeh nije sluajan. Uspjeh je stanje uma. Ako eli uspjeti, sam
sebe poni smatrati uspjenim.
47

-Iznimno uporni ljudi, koji se uhvate neega i ne putaju,

posjeduju presudnu znaajku za uspjeh.
-Nikada se nemoj sramiti zbog toga to si pokuao, a nisi uspio,
jer onaj koji nikad nije pogrijeio, taj nikad nije pokuao.
-Ne ekaj savrene okolnosti. Njih nee doekati. Oekuj
prepreke i potekoe te ih rjeavaj kad se s njima suoi.
-Ideje same po sebi ne donose uspjeh. Ideje dobivaju vrijednost
samo ako ih ostvari.
-Razmiljaj u okvirima sadanjeg trenutka. Sutra, slijedei tjedan,
kasnije i sline rijei esto su istoznanice za rije neuspjeha,
nikad. Budi osoba koja zapoinje odmah.
-Kad vidi da netko vodi uspjean posao, budi siguran da je
jednom donio hrabru odluku.
-Ako danas nita ne promijeni, za godinu dana biti e tono
tamo gdje si i sada.
-Ukoliko svojim djelovanjem inspirira druge da vie ue, rade i
vie dobiju, tada si pravi voa.
-Dobar voa nadahnjuje druge vjerom u sebe, ali odlian voa
nadahnjuje druge vjerom u njih same.
-Oni koji su postigli stvari koje vrijedi imati na ovom svijetu,
marljivo su radili dok su drugi ljenarili, ustrajali su dok su drugi u
oaju odustajali, rano u ivotu su se vjebali u vrijednim
navikama kao to su odricanje, vrijednost i predanost jednom
cilju. Sada uivaju uspjeh kojega esto pogreno nazivamo
sretnim sluajem.
-Samo spoznaja o prolaznosti ivota moe utjecati na njegovu
kvalitetu.

48

-Govori svoju istinu tiho i jasno i sluaj to ti drugi govore, jer ak

i dosadni i neuki imaju svoju priu.
-Izbjegavaj glasne i agresivne osobe - one uznemiruju duu!
-Usporeujui sebe sa drugima moe postati sujetan i ogoren,
jer uvijek e biti gorih i boljih od tebe.
-Vodi rauna o svom zvanju ma kako skromno ono bilo, jer to je
neto stvarno to posjeduje u ovom nemirnom i promjenjivom
vremenu.
-Ne budi sebe sumnjama i negativnim razmiljanjima, previe je
strahova roeno u samoi i premorenosti ivotom.
-Ispod zdrave discipline budi njean prema sebi.

Nasihati
Tvoje rijei, tvoji snovi i tvoje misli imaju mo proizvesti uvjete
tvoga ivota.
Ono o emu govori, do toga moe dovesti.
Govorili uporno da ne podnosi posao koji radi, moe se desiti
da izgubi posao.
Govorili uporno da ti se ne dopada vlastito tijelo, tijelo ti se moe
razboljeti.
Govorili uporno da ti se ne svia tvoje auto, moe se desiti da ti
ga ukradu ili da se jednostavno pokvari.
Govorili uporno da si konstantno bez novca, pogodi ta i hoe
biti konstantno bez novca.
Govorili uporno da nema povjerenja u muko ili ensko, uvijek
e u ivotu nailaziti na nekoga ko e te izdati ili povrijediti.
49

Nastavili govoriti da ne moe pronai posao, uvijek e i ostati

nezaposlen.
Nastavili govoriti kako ne moe pronai nikoga da te voli ili da u
te vjeruje, tvoja razmiljanja konstantno e nailaziti na takvu
vrstu iskustava koja e to i potvrditi.
Usmjeri svoje misli i razgovore ka pozitivnome i osnai ih vjerom,
nadom, ljubavlju i djelom.
Ne plai se vjerovati da uz Allahovu pomo moe postii ono to
eli i zasluuje.
Pazi na svoje MISLI, one postaju RIJEI.
Pazi na svoje RIJEI, one postaju DJELOM.
Pazi na svoja DJELA, ona postaju NAVIKOM.
Pazi na svoje NAVIKE, one postaju KARAKTEROM.
Pazi na svoj KARAKTER, on postaje tvojom SUDBINOM.

ALLAH JE SVE STVORIO U SAVRSENOM OBLIKU

Mi emo im pruiti dokaze Nae u prostranstvima
svemirskim, a i u njima samim, dok im ne bude sasvim
jasno da je Kuran istina. (Sura Fussilet 53)
Allah dz.s. na mnogo mjesta u Kuranu spominje
savrsenost onoga sto je stvorio, pokazujuci nam Svoje
dokaze i moc u tim stvorenjima. Kao poseban primjer
Allahovog stvaranja cesto se puta u Kuranu spominje
stvaranje covjeka i kosmosa. Tako i u predhodno
citiranom ajetu. I jedno i drugo je tako kompleksno, a
skladno uradjeno da covjekova pamet stane, ushicena
Allahovim stvaranjem.

50

Svoju velicinu Svevisnji opisa u jednom hadisi kudsijju,

naime, navodi se da je Allah s.w.t. u jednom hadisikudsijju rekao:
Zemlja i prvo nebo sa svojim sadrzajem su poput zrna
psenice u pustinji u odnosu na drugo nebo. Dok su zemlja i
prvo i drugo nebo zajedno poput zrna psenice u pustinji u
odnosu na trece nebo. A zemlja i prvo i drugo i trece nebo su
poput zrna psenice u pustinji u odnosu na cetvrto nebo.
Cetvrto nebo je poput zrna psenice u pustinji u odnosu na
peto, peto poput zrna psenice u pustinji u odnosu na sesto,
sesto poput zrna psenice u pustinji u odnosu na sedmo. A
zemlja i prvo i drugo i trece i cetvrto i peto i sesto i sedmo
nebo, skupa su, kao zrno psenice u postinji u odnosu na
prijesto Gospodara.
Naucnici su dosli do fascinantnih saznanja, istrazujuci
samo svemirska prostranstva nama najblizeg, Suncevog
sistema. U taj sistem spadaju Sunce, Mjesec i jos osam
velikih planeta, zavisno od udaljenosti od Sunca.
Nedavno su naunici otkrili i objekat Sedna kako orbitira
oko sunca na udaljenosti od oko 13 biliona kilometara, sto
je tri puta dalje od Plutona. Ipak ovo je samo jedan mali
djelic kosmosa u kojem mi zivimo. Ovakvih sistema u
kosmosu ima nekoliko milijardi.
Pa su rekli naucnici: Kad bi se covjek kretao brzinom
svjetlosti trebalo bi mu vise od 50.000 godina da izidje iz
nase galaksije a vise od 2 miliona godina da stigne do praga
prve sljedece. Da bi dosegli vanjsku granicu naseg
univerzuma trebalo bi nam 10 milijardi godina, krecuci se
isto tako brzinom svjetlosti. Kad bi smo htjeli prebrojati
samo jedan kvintilion zvijezda (Kvintilion je 1 sa osamnaest
nula) i brojali ih po jednu u sekundi, dan i noc, trebalo bi
nam 32 milijarde godina, vrijeme koje je starije i od
univerzuma. A toliko bi nam trebalo samo da prebrojimo
jedan dio zvjezda.
51

ALLAH dz.s. je dva mora membranom

rastavio
Vlastita naucna otkrica do kojih su u toku svojih istrazivanja
dolazili bila su razlog mnogim ljudima od nauke da se vrate
islamu. Jedan od njih je i francuski naucnik, poznati morski
istrazivac Jacques Cousteau. Otkrica do kojih je dosao i
cinjenica da su ista nalazila svoje refleksije u Kuranu navela
su ga da primi islam i umre kao musliman.
Istrazujuci dugo godina vode na mjestima ispred Gibraltara
dosao je do fascinantnih cinjenica koje nauka nije mogla
objasniti. Otkrio je dva vodena sloja koji se medjusobno
dodiruju ali se ne mijesaju. Precizno su podijeljeni kao da
izmedju sebe imaju neku fizicku granicu. Oba sloja imaju svoju
zasebnu temperaturu, svoj biljni i zivotinjski svijet koji je
drugaciji od onog drugog.
Ove dvije vode se - prica Jacques - dodiruju ispred Gibraltara
vec hiljadama godina i bilo bi logicno da su se ove velike
kolicine vode trebale davno izmjesati - njihova slanost i
gustoca trebalo bi da su identicne ili makar slicne. Medjutim
cak i na mjestima gdje se medjusobno dodiruju, svaka od tih
voda zadrzava svoja svojstva.
Bio je iznenadjen kad je od francuskog doktora nauka Morisa
Bukaya, koji je prihvatio islam prije njega, cuo da to sto je on
upravo otkrio nije nikakva novost te da isto stoji u Kuranu
zapisano vec vise od 1400 godina. Za Jacquesa je to bilo kao
udar groma iz vedra neba. Nije mogao da vjeruje. Uzeo je
prevod Kurana i otvorio ga samo da se uvjeri. I zaista imao je
sta da vidi.
U 19 i 20 ajetu sure Er-Rahman stajalo je: Pustio je dva
mora da se dodiruju, izmedju njih je pregrada i oni se ne
52

mjesaju - pa koju blagodat Gospodara svoga

poricete?! Kunem se da ovaj Kur an, za kojim moderna
nauka kasni 1400 godina, ne moze biti govor covjeka. To je
zaista govor Svemoguceg.
Nakon toga nije mogao a da ne izgovori najljepse rijeci koje je
ikad iko izgovorio - La ilahe illallah, padne Allahu na sedzdu i
tako postane musliman, neizmjerno zahvalan Onome Koji mu
je otvorio oci da vidi istinu.

Neka je slavljen Sveznajuci, cijem Savrsenstvu sve svjedoci, sto

nas je ucinio sljedbenicima ove casne Knjige. Gospodaru, uzdigni
nas moru Tvoje milosti i ucini nas vjecnim svjedocima da nema
drugog boga osim Tebe.

ALLAH I PITANJE ZLA

Sveuilini profesor postavio je svojim studentima ovo
pitanje:
Je li Bog stvorio sve to postoji? Jedan student mu je
smjelo odgovorio: Da, Bog je stvorio sve to postoji!
Bog je sve stvorio? upita profesor jo jednom. Da,
profesore odgovori student. Profesor e potom: Ako je
Bog stvorio sve, onda je stvorio i zlo. Budui da zlo postoji
a uzevi u obzir princip da nas odreuje ono to radimo,
onda jei Bog zao! Student je ostao utke, a profesor je
pun sebe konstatirao kako je jo jednom dokazao da je
ono to krani vjeruju zapravo mit. Drugi je student
podignuo ruku i pitao profesora smije li ga neto pitati.
Naravno odgovori profesor...... Student ustane i ree:
Profesore, postoji li hladnoa?
Kakvo je to pitanje? Naravno da postoji. Zar ti nikad nije
53

bilo hladno?
Studenti su se zakikotali na kolegino pitanje.
Mladi je odgovorio: Zapravo profesore, hladnoa ne
postoji. Prema zakonima fizike, ono to mi smatramo
hladnoom u stvarnosti je odsustvo topline. Svako tijelo ili
objekt prema prouavanju ima ili prijenosi energiju, a
toplina je ono to ini da tijelo ima ili prijenosi energiju.
Apsolutna nula znai potpunu odsutnost topline, sve stvari
postanu inertne I nesposobne za reakciju na toj
temperaturi. Hladnoa ne postoji. Mi smo stvorili tu rije
da opiemo kako se osjeamo ako nemamo toplinu.
Student nastavi s pitanjem: Profesore, postoji li tama?
Profesor odgovori: Naravno da postoji.
Student e na to: Opet ste u krivu, profesore, ni tama ne
postoji. Tama je u stvarnosti samo odsustvo svjetla.
Svjetlo moemo prouavati, ali tamu ne. Zapravo, moemo
se posluiti Newtonovom prizmom da pretvorimo bijelo
svjetlo u mnoge boje i prouavati razliite duljine
svjetlosnih valova za svaku boju. Ne moemo mjeriti tamu.
Najobinija zraka svjetla moe prodrijeti u svijet tame i
prosvijetliti ju.
Kako moete znati koliko je odreeni prostor mraan?
Mjerite koliinu
prisutnog svjetla. Nije li ovo tono? Tama je pojam koji
ljudi koriste da
opiu to se dogaa kada nema svjetla.
Na kraju, mladi upita: Profesore, postoji li zlo?
Sad ve pomalo nesiguran, profesor odgovori: Naravno,
kao to sam ve rekao. Vidimo zlo svaki dan. Najee u
svakodnevnim primjerima ovjekove neovjenosti prema
drugim ljudima... u zloinima i nasilju diljem svijeta. Ove
manifestacije nisu nita drugo nego zlo.
Na to e student: Profesore, zlo ne postoji, ili barem ne
postoji po sebi.
Zlo je jednostavno odsustvo Boga. Ba kao i tama i
hladnoa, to je pojam
kojeg su ljudi stvorili da opiu odsutnost Boga. Bog nije
54

stvorio zlo. Zlo

nije poput vjere i ljubavi koje postoje ba kao to postoje
svijetlo i
toplina. Zlo je posljedica onog to se dogodi kada u
ovjekovom srcu nije
nazona Boja ljubav. Ba poput hladnoe koju
doivljavamo u odsustvu
topline, ili poput tame koja se dogaa kada nema svjetla.
Profesor je sjeo.
Mladi se zvao Albert Einstein.

Mudre izreke
Kakva bi tiina nastala kad bi ljudi govorili samo ono to
znaju.
Neznalica je onaj koji ne zna danas ono to mi nismo znali
juer.
Prekomjeran ponos oznaka je sitne due.
Samo je jedan kutak svemira koji sigurno moete
popraviti, a to ste vi.
ovjek koji ne mijenja svoje stavove nije ljudsko bie nego
spomenik.
udno je kako je malo potrebno da budemo sretni i jo
udnije kako nam esto ba to malo nedostaje.
Ima mnogo ljudi koji itaju samo zato da ne bi morali
misliti.
Kad ovjek prisee na vjernost do groba, obino ne misli
na svoj grob.

55

Nita ne ostaje iza nas; ovjek je sablast koja luta, ne

ostavljajui ni svoju sjenku.
Od svih muzikih instrumenata najvei utjecaj na povijest
kulture imala je zvidaljka. Policijska.
Posjetioci uvijek donose radost; ako ne pri dolasku, onda
sigurno pri odlasku.

Prioriteti
Profesor filozofije je pred studentima, a ispred sebe ima
nekoliko predmeta. Kada je as poeo, bez rijei uzima u
ruke veliku praznu teglu i poinje je puniti kamenjem
(prenika oko 5 cm). Kada je napunio, pita studente da li je
tegla puna. Sloili su se da jeste. Profesor onda uzima
kutiju sa ljunkom i sipa ga u teglu. Teglu je malo potresao
i, naravno, ljunak je, kotrljajui se, popunio prostor
izmeu kamenja. Profesor ponovo pita studente da li je
tegla puna. Uz smijeh sloili su se da jeste. Profesor sada
uzima kutiju s pijeskom i sipa ga u teglu. Pijesak je
popunio sve ostale upljine A sada kae profesor,
hou da zamislite da je ovo va ivot! Kamenje predstavlja
vau vjeru, vae zdravlje, vau porodicu, branog druga,
djecu, prijatelje sve ono to bi va ivot inilo potpunim i
onda kada bi sve drugo nestalo. ljunak je ono to je
vano toliko koliko je vaan va posao, kua, auto
Pijesak je sve ostalo. Sitnice. Ako u teglu prvo stavite
pijesak, za kamenje i ljunak nee ostati mjesta. Isto tako
je i u ivotu. Ako sve vrijeme troite za nevane stvari,
neete imati prostora za ono to vam je vano. Obratite
panju na ono to je kljuno za vau sreu. Igrajte se s
djecom! Naite vremena da odete kod ljekara na kontrolne
preglede. Priredite svojoj supruzi neko prijatno
iznenaenje. Izvedite je na neko lijepo mjesto ili slino.
Druite se s prijateljima. Za posao ete, ionako, kao i za
56

spremanje kue, popravak auta, odvojiti dio svog vremena.

Pobrinite se prvo za kamenje, za ono to je zaista vano.
Postavite svoje prioritete! Sve ostalo je samo pijesak!

Savjeti hazreti Alije r.a.

Nakon zahvale Allahu i salavata na Muhammeda, s.a.v.s., hazreti Alija
je rekao:

Uzvieni Allah je objavio Kur'an, koji upuuje Istini. U njemu je

objanjeno svako dobro i zlo. Prihvatite se dobra, a klonite se zla.
Kod Allaha veu ast ima musliman od bilo koje islamske svetinje.
U islamu se posebna panja daje iskrenosti i jedinstvu vjernika, a
istinski vjernik je onaj od ijeg jezika i ruku su zatieni svi ljudi.
Budite Allahu iskreno pokorni i ne budite neposluni. Ako dobro
sretnete, prihvatite ga, a od loeg se udaljite.
Ne zaboravite da ste bili manjina, nemoni na Zemlji, pa vas je
Allah uzdigao i mo dao.
O, Allahovi robovi, ne dozvolite da vas ljepote ovoga svijeta
zavedu, jer je ovaj svijet kua belaja, a poznat po svojoj
prolaznosti i opasan varkama svojim.
Onaj ko pusti suzu radi Allaha, Dehennemu e Allah zabraniti
njegovo tijelo.
O, ljudi, ne budite kao oni koji ele vjeni svijet bez djela i oni koji
odgaaju tevbu ivei u pustim nadama i eljama.
Ne budite kao oni koji kad govore o ovome svijetu izgledaju kao
pobonjaci, a svojom praksom su pohlepni umiljenici.
Kad im se dijeli, zasititi se ne mogu, a kad im se uskrauje,
nezadovoljni su. Nareuju dobro, a sami ga ne provode.
Zabranjuju drugima, a sami se toga ne klone.

57

Vole dobre ljude bez elje da se na njih ugledaju. Mrze silnike i

grijenike, a oni su takvi. Kad dou do imetka, nered ire, pri
bolesti su tuni, nakon ozdravljenja nezahvalni. Ako ih iskuenje
snae, strpljivosti nemaju. Ponaaju se kao da prijetnja smrti nije
njima upuena.
O, vi koji ste zaronili u tmine izmeu kojih je zastor te ne izvlaite
pouke, istinu vam govorim. Spasit e se onaj ko spozna sebe. A
ko je u brigama i upropaten, upropastio se svojim rukama.
Uzvieni Allah veli: O, vi koji vjerujete, uvajte sebe i svoju
porodicu od vatre'.
O, ljudi, znajte da su oni prije vas uniteni zbog injenja velikih
grijeha. Odvraajte od zla kako vas ne bi snalo ono to se
dogodilo onima prije vas. Djeca i imetak su plodovi ovog svijeta, a
iskrenost i dobra djela su plodovi vjenog svijeta.
Mnogo je onih kojima Allah dariva blagodat svoju do roka
odreenog, iako oni grijee prema Njemu. Mnogo je onih koji se
zavaravaju zato to Allah prikriva njihova loa djela. I onih koji su
zavedeni govorom lijepim o njima.
O, ovjee, ta te hrabri u grijehu tvome, ta te zavarava u pogledu
Gospodara tvoga? ta uzrokuje da se zadovoljava unitenjem
sebe? Zar nema lijeka tvojoj bolesti, kao to ga ima lijeka
drugima?
Kad vidi nekog izloenog vrelini sunca, pokriva ga sjenom, kad
vidi nekoga pogoenog tugom koja nanosi bol njegovom tijelu,
plae iz saaljenja prema njemu.
A ta te, onda, uini ravnodunim nad tvojom boleu? ta te
uini neosjetljivim u tvojim patnjama? I ta te tjei od plakanja nad
duom tvojom, iako ti je ona najdragocjenija.
Budi pokoran Allahu i voli sjeanje na Njega. Predoi sebi da
bjei od Njega dok ti se On primie, On te zove Svome oprostu i
svojom dobrotom skriva tvoje pogreke.
Opskrbi se za svoje putovanje i motri svjetlo svog izbavljenja i
pripremi brze jahalice.

58

Primjer Ovoga svijeta je kao primjer zmije: doticanje je njezino njeno,

ali joj je otrov poguban. Dri se zato podalje od svega to te privlai
na njemu budui da to kratko ostaje s tobom.
Odbaci od sebe brige radi njega (Dunjaluka), jer si se uvjerio da se
rastanak s njim ne moe izbjei i da su mu stanja promjenjiva. Kad se
osjea najvie privuen njime, tada ga se najvie kloni. Jer, uvijek
kad je neko uvjeren u sreu na njemu, on ga ubacuje u opasnost. Ili
kad se osjea sigurnim u njemu, on mu sigurnost preinauje u strah.
Dri se za ue iz Kur'ana i uputu trai iz njega. Smatraj njegovo
zakonito zakonitim, a njegovo nezakonito nezakonitim. Svjedoi istinu
koja je bila u prolosti. Uzmi pouku iz prolosti radi onoga to je jo
preostalo od svijeta ovoga.
Veliaj ime Allaha tako da Ga spominje samo u istini. esto se sjeaj
smrti i onoga ta je poslije smrti. Nikad ne poeli smrt osim u uvjetima
dostojnim.
Budi oprezan spram djela svakoga koje poinilac njegov voli radi
sebe, a ne voli ga radi muslimana openito. uvaj se djela svakog
uinjenog tajno, a kojeg se stidi javno. Isto tako, uvaj se djela
svakog koje poinilac njegov, kad bude pitan o njemu, osuuje ili se
izvinjava za njega.
Ne pravi od asti svoje metu za rijei ljudi. Ne prenosi ljudima o
svemu to uje, jer to dosee do lai. Ne osporavaj sve to ti ljudi
ispriaju, jer to e znaiti neznanje.
Obuzdaj ljutnju i oprosti kad si moan kazniti. Pokai suzdrljivost u
asu srdbe i oprosti kad ima vlast. Konaan ishod e biti u tvoju
korist.
Trai dobro iz blagodati svake koju ti je Allah dao i ne upropauj
nijednu od blagodati Allahovih nad sobom. I neka se na tebi vidi trag
onoga to ti je Allah podario od blagodati.
Znaj da je vjernik najbolji koji je najdalje odmakao u troenju od sebe,
porodice svoje i imetka svog. Jer, to god poalje dobrog ispred

59

sebe, to e ostati za tebe u zalihi. A dobitak od svega to ostavi iza

sebe, izvui e drugi.
Izbjegavaj drutvo onoga ije je miljenje nepouzdano, a djelo
njegovo odvratno budui da se o ovjeku sudi po drugu njegovu.
uvaj se druenja sa poronim, jer se porok vee za porok.
uvaj se srdbe, jer je to jedna od Iblisovih vojski velikih !

Mudre izreke Hasana El-Basrija

-Plemenit covjek zuri uciniti dobro sto prije,
a pokvarenjak odugovlaci s cinjenjem dobra i od njega bjez
i.
-Cuvaj se Allahovih dz. s. zabrana , bices pobozan!
-Budi zadovoljan sto ti je Allah dz.s. dao, bices bogat!
-Darezljivost i iskrenost najbolja su svojstva!
-Savrsen covjek je onaj, u koga se nadje cetvero:
vjera koja ga upucuje
razum za kojim se povodi
-plemenito porijeklo koje ga cuva i
stid koji mu dostojanstvo stiti.
A u koga se nadje makar jedno od ovoga, on je u svom
narodu medju odabranima....
-Dvoje ne mogu nikada zajedno: zadovoljstvo i zavist.

60

-Dvoje se nikada ne razdvajaju: pohlepa i mrznja.

-Ne idi nikom osim onom cijem dobru se nadas, od cije
vlasti ne strahujes, ciji blagoslov ocekujes i cijim znanjem
ce se moci okititi....
-Nasa vjera je cvrsta, a istina je zaista teska. Covjek je
slab i nemocan; zato neka se zaprti onoliko koliko moze
nositi. Jer ako se pretovari obavezama, strahovati je zbog
mrzovolje i napustanja poslova.
-Ispravno misljenje i poboznost najbolja su djela. Ko svoj
zivot po njima uredi , sigurno je da ce se spasiti.Svako
drugi neka preispita svoje zivljenje. Ispravno misljenje je
kao ogledalo u koje se rastavljaju dobra od hrdjavih
dijela. Ko se osloni na ispravno misljenje, spasice se, a ko
ga zanemari, propasce.
-Trazi slast u trome: u namazu, u ucenju i razumjevanju
Kur'ana i u zikru. Ako u tome nalazis slast, idi i budi
radostan! U protivnom, znaj da su tvoja vrata zatvorena,
pa ih nastoj otvoriti!
-Da nije smrti, bolesti i nemastine, covjek se ne bi nikada
pokorio. Jer, cak i pored ovog troga , on je nestrpljiv.
-Ljudi, mi smo, tako mi Allaha, stvoreni za vjecnost, a ne
za prolaznost. Mi se samo selimo iz kuce u kucu.
-Cuvajte se poboznjaka koji je neznalica i ucenjaka koji je
razvratnik, ta oni su veliko iskusenje za svakog.
-Cudan li je ovaj covjek! Dva cuvara i pratioca ga nikada ne
ostavljaju sama. Njegov jezik im je pero, a pljuvacka
tinta. A on opet govori ono sto ga se ne tice!
-Pametan nastoji i dan i noc da sto vise dobra uradi, jer je
61

u njegovom srcu strah da mu se mozda nee smilovati

Stvoritelj i Gospodar njegov.
-Covjece, ne mozes promjeniti rok odredjenja, niti mozes
izgubiti svoju nafaku, a i uzeti nafaku drugome! Cemu
onda mucno naprezanje i ubijanje duse?!
-Najbolja je zlatna sredina u svemu.
-Covjek je stalno izmedju troga:
iskusenja koje dolazi,
blagodati koja prolazi i
smrti koja sve odnosi.
-Ko nije bio stavljen na kusnju bio je prevaren.
-Ko se borio protiv istine, izgubio je.
-Covjek je stalna meta: iskusenjima, nesrecama ili smrti.
-Wallahi, nijedan covijek nije dobio ovaj svijet a da nije
izgubio dostojanstvo i vjeru.
-Nije pravedan onaj koji trazi da ga postujes, a on ti
uskracuje svoju pomoc.
-Budi dobar susjed bit ces vjernik.
-Voli ljudima ono sto volis sebi, bices pravedan!
-Ne smij se mnogo jer to umrtvljuje tvoje srce i citavo
tijelo!
-Nema vjere onaj ko covjecnosti nema.
62

- Znanje je bolje od nasljedstva; odgoj je najcistiji obraz;

poboznost je najsigurnija opskrba; ibadet je najbolja
zarada; razum je najbolji vodi; lijepo ponasanje najbolji je
drug; blagost je najbolji pomocnik; zadovoljstvo je najvece
bogatstvo; Allahova pomoc je najbolja pomoc; a sjecanje
na smrt najbolji je propovjednik.
-Covjek gospodari razumom, darezljivoscu i blagoscu.
-Bolest cisti tijelo kao sto zekat cisti imetak. Tijelo koje ne
zna za bolest je kao imetak koji se ne cisti zekatom: u
njemu nema napretka.
- Da nema zaborava umnozili bi se fekihi (pravnici).
-Cuvaj se troga sprijecices sejtanu prilaz:
*nikada se ne osamljuj s tudjom zenom pa makar govorio
da je poducavac Kur'anu;
*nikako ne idi vladaru makar govorio da mu naredjujes
ciinjenje dobra, a zabranjujes cinjenje zla;
*ne sjedi sa novatorom u vjeri jer ce ubaciti otrov u tvoje
srce i tako ti pokvariti vjeru.
-Covjece, ne zavaravaj se s tvrdnjom da je covjek s onim
koga voli. Neces biti s dobrociniteljima sve dok ne budes
radio kao oni
- Dosta je propalih jer su pohvaljeni bili.
-Dosta je propalih jer su bili zavarani time sto se prema
njima dobrodusno bilo.
Neko je bio pohvaljen u prisustvu Allahova Poslanika ,
63

s.a.v.s., pa je Poslanik rekao; Upropastili ste ga!Jer da je

pohvalu cuo, nebi se vise nikada spasio.
-Najprece je da budes svoj gospodar, da jezik svoj drzis
svezan i da ne povladjujes pohotama tijela.
-Ko sebe pred svijetom kudi hvali se; a lose je to sto
cini.
-Da nije plemenitih, zemlja bi se prolomila; da nije dobrih ,
stradao bi citav narod; da nije ucenih, ljudi bi bili kao
zivotinje; da nije vlasti, ljudi bi se medjusobno unistili; da
nije blesavih, svijet bi bio razrusen; da nije vjetra, sve bi
se ustajalo i usmrdilo!
-Tri najvece propasti su:
vodja kome se pokoris pa te zavede,
susjed koji siri tvoje zlo,a sakrije tvoje dobro, i
siromastvo koje boli zadaje.
- Ako primijetis u svog djeteta ono sto mrzis, ucini
pokajanje Allahu dz.s i zatrazi njegov oprost, jer je to udio
tvoje naravi, odnosno tvoj grijeh koji si ranije pocinio.
-Kada ljudi budu pokazivali svoje znanje, a izostavljali
svoja djela , kada budu voljeli na jeziku a mrzili u srcu i
kada budu kidali rodbinske veze, Allah dz.s. ce na njih
baciti svoje prokletstvo i uciniti ih i gluhim i slijepim.
-Iskusenje je kazna koju Uzviseni Allah dz.s. salje onda
kada ljudi grijese iz inata.
-Izbjegavati glupa covjeka je cin priblizavanja Uzvisenom
Allahu.
64

-Druzenje s pametnim ucvrscuje covjekovu vjeru.

-Vjernika postivati spada u sluzenje Allahu dz.s , a pomoc
Allahova zadobija se borbom protiv razvrata i grijeha.
-Neka ovca ne bude pametnija od tebe: nju tjera povik i
vraca pogled.
-Vjernik se ne zabavlja pa da bude nemaran. On stalno
razmislja pa je zato tuzno zabrinut.
-Koga njegov namaz ne sprijeci od ruznih i hrdjavih djela,
udalji ga od Allaha dz.s i navuce na njega Njegovu srdzbu.
-Ne idi nikom osim onom ijem dobru se nada, od ije
vlasti ne strahuje, iji blagoslov oekujes i ijim znanjem
es se moi okititi.

100 mudrosti i poslovica

1.Proi se prekomjerne prie, stei e mudrost.
2.Nemoj se kaiti sa ljudima, jer ti jo ne zna kakvu ti
zamku moe postaviti blaga osoba, niti kako te moe
iznenaditi pokvarenjak.
3.Najtei ljudi su onaj to mnogo pria i sebinjak u
nazivanju selama.
4.Neka ti smirenost prestie brzinu!
5.Dri se onoga to ti je od koristi, a mani se prie svijeta.
6.uvaj glavu i ono to pamti, i stomak s onim to je
unutra.
7.Izbaci pohlepu iz svog srca odvezao si svoje noge.
8.Propao je ko je prodao vjeno za prolazno.

65

9.Ako hoe da ubijedi mukarca u neto prii mu

razumu, a ako hoe da ubijedi enu u neto prii joj
srcu.
10.Kada se lopovi posvaaju pronae se ukradeno.
11.Kada se popravi ponaanje nekog ovjeka mnogi se
ele pitati s njim, a malo ima neprijatelja; teke stvari mu
postaju lahke, a osora srca prema njemu postaju blaga.
(Maverdi)
12.Ako uje nekog ovjeka kako ti pripisuje dobro koje
nisi uinio, onda nemoj biti siguran da ti nee pripisat i zlo
koje nisi uinio.
13.Kada te napadne pria pomogni se utnjom.
14.Svoje potrebe namiruj utnjom.
15.Puno inite dobra djela, zbog toga to puno grijeite!
16.Najblii su vatri oni koji se lahko pale!
17.Popravi prvo sam sebe, pa e ti se ljudi popraviti.
18.Isputanje prilike je neprilika.
19.Isplati radnika prije nego mu se osui znoj na rukama.
20.Pomogni svog brata pa makar i glasom.
21.Najbolja spoznaja je kada ovjek spozna sam sebe;
najbolje znanje je kada ovjek ne prelazi ono to zna;
najbolja ljudskost je kada ovjek ne mijenja vodu svoga
lica; najbolje djelo je pomoi unesreenog.
22.Najbolji ovjek je onaj koji je ponizan a ugledan je,
koji je skroman a imuan je, koji je pravedan a ima
vlast u svojim rukama. (Abdul-Melik b. Mervan.)
23.Primite opravdanje onome ko se pravda.
24.Najvea je mahana da drugome mahanie ono to je
tvoja mahana.
25.Skrivajte vaa dobra djela isto kao to skrivate i vaa
loa djela.
26.Dijete je svjetiljka kue bez svijetla.
27.Lijepe vijesti hode, dok loe vijesti tre.
66

28.Priznati istinu je lijepo svojstvo.

29.Sigurnost i bezbjednost jednog mjesta potiu od tebe.
30.Dani su stranice zato pazite ta po njima piete.
31.Iman-vjerovanje se dijeli na dvoje: na ono koje te uva
od ulaska u vatru, i na ono koje te uva od vjenog
boravka u vatri.
32.Vedrost lica je osnov muljudskih odnosa.
33.Oholit se nad robovima je niskost.
34.Potreba za dobrim prijateljem je kao potreba za vodom.
35.Zavist ne nestaje osim smru zavidnika ili propadanjem
onoga na emu se zavidilo!
36.Istina je najotrija sablja.
37.Blagost je sredina izmedju srdbe i slabosti.
38.Ahmakluk je kad izgubi ono to jedan pametni ima.
39.Dunjaluk je zatvor za vjernika, a dennet za nevjernika.
40.Pretvaranje je obiljeje licemjera
41.Srean je onaj ko se poui drugim.
42.Nesrean je onaj kojim se pouavaju drugi.
43.Zlo ja lahko; dobro je zahtijevno.
44.Prsa su riznice tajni, usne su brava, dok je jezik klju
stoga neka svako od vas dobro uva klju riznica tajni
svojih. (Omer b. Abdul-Aziz.)
45. Prijatelj kojeg si stekao poklonima isto tako e ti ga
neko drugi stei poklonim.
46.Razuman je onaj koji se udaljio od harama.
47.Uena osoba je ona koja svijet poziva dobru svojim
primjerom.
48.Opomena prije kazne.
49.Pravda je temelj vladavine.
50.Pravda je najjaa vojska.
51.Razum je ono to ti osvjetljava put.

67

52.Ugovor je ono ega se mora drati ne bitno bio

sklopljen s muslimanom ili nemuslimanom.
53.Oi vide sve osim same sebe.
54.Srdba poetak joj je ludilo, a kraj kajanje.
55.Kasapina ne moe zastraiti mnogo ovaca.
56.Kalem je ambasador znanja, poslanik ideje i prevodioc
razmiljanja.
57.Zavidnik nema mira
58. Lijepa rije je sadaka.
59.Ko je umoran legnue na kamen da se odmori, dok se
ljenuga ne moe odmoriti ni na perjanom jastuku.
60.ovjek je onakav kakvim se dri.
61.ovjek je na vjeri svoga druga, stoga pazite s kim se
druite.
62.ovjeka trai ispod njegova jezika.
63.ojstvo je drugo ime za lijepo ponaanje.
64.Ljudi su rudna bogatstva.
65.Nasihat je poput lijeka to goriji to bolji.
66.Obaveza je laka od peruke, a tea od brda.
67.Samoa je bolja od pokvarena druga.
68.Dvije stvari se ne odvajaju od lai: velika obeanja i
velika opravdavanja.
69.I dobar konj ponekada posrne.
70.Grijesi utiu na to da ovjek, pored Allaha, zaboravi
sam sebe.
71.Ako se naslauje grijehom, znaj da slast prolazi, a da
grijeh ostaje.
72.Da bi ruu ubrao, mora ruku zavui u trnje.
73.Allah ti je dao svjetlo, stoga ga ne gasi grijehom.
74.Prvi glas kojeg raspoznaje je majin glas.
75.Ipak je iz male sjemenke izniklo onoliko drvo!

68

76.Najprei oprosta su oni koji su bivali u stanju da

kanjavaju pa su opratali.
77.uvaj se suze jetima, i dove mazluma.78.Vrata
dobroinstva su svima otvorena.
79.Spajaj rodbinsku vezu pa makar i selamom.
80.Jaje danas je bolje od kokoke sutra.
81.Proi se onoga to te se ne tie bie zadovoljan.
82.S trojicom se ne smije priati otvoreno: s vladaromzulumarom, s bolesnom osobom i sa enom.
83.Ako ouva cvijet imae plod.
84.Ne kupi pela sa svakog mjesta med.
85.Kontriraj strastima svojim uspjee.
86.Dri se onoga to vidi, a batali se onoga to uje.
87.Dri se od dunjaluka onoga to ti je dato, i okreni se od
onoga to ti nije dato.
88.Sredina je neto najbolje.
89.uvanje jezika je najbolje svojstvo.
90.Najbolji govor je kratak, lijep, saet i zanimljiv.
91.Najbolji ljudi su oni koji su dobroinitelji, i oni koji
tano mjere.
92.Savladat svoju duu je najbolja borba.
93.Minuta sabra e ti donijeti godine mira.
94.Strah od Allaha je glava mudrosti.
95.Post oka je oborit pogled od harama, i zatvorit ga pred
injenjem razvrata i grijeha.
96.Rana od jezika je dublja od rane koplja.
97.Prema ljudima se ophodi onako kako bi volio da se oni
ophode prema tebi.
98.Posrnue noge je zdravije od posrnua jezika.
99.Zaudit se je onome ko pere noge svoje, a ne pere srce
svoje!

69

100.Razum ene je u ljepoti, dok je ljepota mukarca u

razumu.
Hazreti Omer je rekao:
Ovosvjetska moc se postize imetkom, a onosvjetska velicina dobrim
djelima.
Jedan mudrac je rekao:
Ko bude smatrao da ima boljeg prijatelja od Allaha, dz.s., malo Ga poznaje.
Ko, pak, smatra da ima veceg i ljuceg neprijatelja od samog sebe, taj malo
poznaje sebe samoga.
Hazreti Ebu Bekr es-Siddik je rekao:
U Kur`anu se nalaze rijeci Svevisnjeg Allaha, dz.s.:`Za-herel-fesadu fil-berri
vel-bahri`(koje znace: Pojavila se pokvarenost i na kopnu i na moru). Kopno
je jezik, a more je srce. Kada se pokvari jezik, na njega placu duse ljudi, a
kada se pokvari srce na njega placu meleki.
Prenosi se od hazreti Alije da je rekao:
Od svih dunjaluckih blagodati najbolja ti je islam.
od svih vrsta zanimanja, najbolje je biti u pokornosti Allahu,dz.s.
Smrt ti je najbolja pouka.
Kazuje se da je Abdulah ibni Mes`ud rekao:
-

Izvrsavaj ono sto je Allah, dz.s., ucino farzom, bit ces najpokorniji,

kloni se onoga sto je Allah ucinio haramom, bit ces najpobozniji i

budi zadovoljan onim sto ti je Allah dao, bit ces najbogatiji.

Prenosi se da je Jahja bin Muaz er-Razi rekao:

-

Blago onom koji ostavi dunjaluk prije nego sto dunjaluk ostavi njega,

blago onom koji uredi svoj kabur prije nego sto dode u njega i

blago onom koji stekne Allahovo zadovoljstvo prije nego sto dode pred
Njega.
Prenosi se od hazreti Alije da je rekao:
-

Ako steknes prednost nad nekim, postat ces njegov zapovjednik.

Ako trazis nesto od nekoga, postat ces njegov zarobljenik.

Ako si neovisan od nekoga, ravan si mu.

Prenosi se da je Hamid el-Lefaf, Allah mu se smilovao, rekao da mu je

70

dosao neki covjek i rekao mu:

Nasavjetuj me, na sto mu je Hamid el-Lafaf odgovorio:
Nacini omot za svoju vjeru, kao sto mushaf ima korice
Kada je pitalac trazio definiranje omota, Hamid el-Lafaf mu je rekao da to
znaci:
-

Ostaviti beskoristan govor, osim onoga koji je neophodan,

od dunjaluka imati samo koliko je potrebno za pristojan zivot i

ne mijesati se sa ljudima, osim onoliko koliko je nuzno.

Hamid el-Lefaf je jos rekao i slijedece:

Znaj da su temelji poboznosti:
-

kloniti se zabranjenih stvari, bilo velikih ili malih,

izvrsavati fardove, lahke ili teske i

dunjaluk prepustiti onima kojima pripada, bilo to malo ili mnogo od

njega.
Vehb b.Munebbih el-Jemani, r.a., rekao je: U Tevratu je zapisano:
ko pretjerano zudi za necim on je siromasan, pa makar bio i vladar cijelog
svijeta,
-

a pokoran je bogat, makar bio i rob,

zadovoljni je, makar i gladan, bogat.

Prenosi se da je hazreti Omer rekao: Cetiri su mora:

-

Strast je more grijeha.

Dusa sklona zlu je more strasti.

Smrt je more zivota.

Kabur je more kajanja.

Prenosi se da je Abdulah ibni Mesud, r.a., rekao :

Cetiri stvari pomracuju srce:
- Pun stomak hrane, o kojoj se nevodi racuna da li je dozvoljena ili zabranjena
- Druzenje s nasilnicima,
- zaboravljanje proslih grijeha i
- uzaludno nadanje.
A cetiri stvari rasvjetljavaju srce:
- Gladan stomak, koji se cuva od zabranjene hrane,
71

- druzenje sa dobrim ljudima,

- nezaboravljanje proslih grijeha i
- negajenje nade u dug zivot.
Prenosi se da je hazreti Alija rekao: Cetveroga i kada je malo moze biti
odvise:
-

bolova,

siromastva,

vatre i

neprijateljstva.

Prenosi se da je Abdullah el-Entaki, Allah mu se smilovao, rekao:

Pet radnji lijece srce:
-

druzenje sa dobrim ljudima,

ucenje Kur`ana,

gladovanje,

klanjanje nocnoga namaza i

skruseno ucenje dove u praskozorje.

Prenosi se da je hazreti Omer rekao:

-

vidio sam sve prijatelje, ali mi je najbolji cuvanje jezika,

vidio sam sve vrste odjece, ali mi je najbolja bogobojaznost,

vidio sam sve vrste bogatstva, ali boljeg nema od stednje,

vidio sam sve vrste dobrocinstva, ali boljeg nema od dobra savjeta,

vidio sam i kusao sve vrste jela, ali boljeg i sladeg nema od sabura.

P renosi se da je hazreti Alija rekao:

Sest je Allahovih blagodati:
-

Islam,

Kur`an,

Allahov poslanik Muhammed,

Zdravlje i zivotna snaga,

Bozija zastita i

Neovisnost od drugim ljudima.

Pitali su nekog mudrog i pametnog covjeka:

72

 Da li moze znati covjek kada se pokaje da li mu je tevba primljena ili

odbijena? Mudrac je odgovorio: Necu o tome prosudivati, medutim, postoje
neki znakovi:
-

da vidi vlastitu podloznost grijehu i grijesenju,

da osjeti odsustvo zadovoljstva u svome srcu, a prisustvo tuge,

da se pridruzi ljudima koji cine dobra djela, a da izbjegava lose drustvo,

da dunjalucku malu stvar smatra golemom, a da mnogo uradenih djela

za Ahiret smatra malim i nedovoljnim,
da mu srce bude zauzeto onim za sto je preuzeo odgovornost pred
Allahom, a da nije preokupiran onim sto je Allah zagarantirao Svojim
vjernim pokornicima,
da cuva jezik od nepristojna govora, te da stalno razmislja, brine se i
kaje.
Prenosi se da je Jahja b. Mua`z, Allah mu se smilovao, rekao:
medu najvece zablude spada ustrajavati u grijesima, nadajuci se
oprostu bez pokajanja,
-

ocekivati Allahovu blizinu, bez pokornosti Njemu,

ocekivati dzennetsku zetvu, a sijati dzehennemski usjev,

grijesima traziti kucu pokornih,

traziti i ocekivati nagradu, bez dobrih djela,

uzdati se u Allaha, a biti nemaran.

Prenosi se da je Ebu Bekr es-Siddik, r.a., rekao: Osam stvari su nakit za drugih
osam stvari:
-

Postenje je nakit siromaha,

Zahvalnost je ukrast za blagodati,

Strpljivost je nakit iskusenja,

Blagost je ukras znaja,

Poniznost je nakit onome koji trazi znanje,

Cesto plakanje je ukras bogobojaznih,

Ne prigovarati za ucinjeno dobro je nakit dobrocinstva i

Poniznost u namazu je ukras namaza.

Prenosi se da je hazreti Omer r.a., rekao:

-

ko se kloni suvisnoga govora data mu je mudrost,

73

ko se sustegne nepotrebnoga gledanja data mu je poniznost srca,

ko se kloni pretjerivanja u jelu data mu je slast u cinjenju ibadeta,

ko se cuva od pretjeranoga smijeha dato mu je dostojanstvo,

ko napusti salu postigao je prefinjenost,

ko ostavi ljubav prema ovom svijetu data mu je ljubav prema Ahiretu,

ko ne vodi brigu o tudim nedostacima data mu je mogucnost da

ispravlja vlastite greske,
ko se ne bavi istrazivanjem kod drugih onoga sto samo Allah zna
zagarantirana mu je cistota od licemjerstva.
Onoga koji redovno klanja pet dnevnih namaza u njihovom odredenom
vremenu Allah ce pocastiti sa devet pocasti:
-

Zavoljet ce ga,

Podarit ce mu zdravlje u tijelu,

Cuvat ce ga meleki,

Dat ce mu bereket u kuci,

Lice ce mu biti svijetlo kao u dobrih ljudi,

Dat ce da mu srce omeksa,

Prijeci ce preko Sirat-cuprije munjevitom brzinom,

Sacuvat ce ga od Dzehennema,

Smjestit ce ga u blizini onih koje nece biti straha i onih za koje nece biti
zalosti.
Prenosi se da su Ibrahima bin Edhema,Allah mu se smilovao, pitali o
Allahovim rijecima molite Mene, a Ja cu uslisati vase molbe te kaze: Mi
molimo,ali nam se dova ne uslisava. Na to je Ibrahim ibn Edhem rekao:
Zamrla su vasa srca od deset stvari:
-

spoznali ste Allaha, ali ne izvrsavate duznosti prema Njemu,

citate Allahovu knjigu, ali ne radite po njenin uputama,

tvrdite da vam je sejtan neprijatelj, ali ste ga uzeli za prijatelja,

govorite da volite Poslanika, a napustili ste njegov put,

tvrdite da volite Dzennet, ali ne cinite djela koja vode u njega,

tvrdite da strahujete od vatre Dzehennema, ali ne odustajete od grijeha,

tvrdite da je smrt istina,ali se ne pripremate za nju,

zabavili ste se nedostacima drugih, a svoje ne ispitujete,

74

jedete nafaku koju vam je Allah dao, ali Mu se ne zahvaljujete,

ukopajete vase mrtve, ali iz tog ne uzimate pouku.

75