Polytechnic & Design Vol 2 No 2

Polytechnic
& Design
Vol. 2, No. 2, 2014.
POLYTECHNIC & DESIGN
Vol. 2, No. 2, 2014.
Polytechnic & Design

Vol. 2, No. 2, 2014.
Izdava
Programski odbor
Tehniko veleuilite u Zagrebu

Vrbik 8, 10 000 Zagreb
Petar Adamovi
Darko Agi
Boris Baljkas
Hugo Birolla
Toni Bjai
Damir Boras
Stjepan Car
Ivo ala
Zorislav Despot
Ante Elez
Petar Jandri
Ognjen Kuljaa
Igor Kuzle
Ivan Legac
Zdravko Linari
Sonja Lozi
Dario Matika
Mladen Mauher
Nenad Mikuli
Vjeran Mlinari
arko Noica
Klaudio Pap
Mladen Petriec
Sonja Zentner Pilinsky
Tomislav Plavi
Ivica Pogari
Damir Poloki
Dubravko Saboli
Miroslav Slami
Branko Somek
Sejid Tenjak
Zvonimir Valkovi
Predrag Valoi
Jana iljak Vuji
Heinrich Werner
Mladen Zeljko
Za izdavaa
Slavica osovi Baji
Glavni urednik
Vilko iljak
Urednitvo
Vilko iljak
Sonja Zlatovi
Vesna Ali Kostei
Kreimir Metrovi
Pomonica urednika
Aleksandra Bernaek
Savjet asopisa
Slavica osovi Baji
Kreimir Metrovi
Petar Adamovi
Jana iljak Vuji
Vesna Ali Kostei
Vedran Mornar
Mladen Franz
Borivoj Modlic
Damir Boras
Vladimir Mateljan
Meunarodni ureivaki savjet

Rajendrakumar Anayath (Indija)
Anastasios Polis (Grka)
Jevgenij Paenko (Ukrajina)
Werner Sobotka (Austrija)
Borut Zalik (Slovenija)
Dafer Kudumovi (Bosna i Hercegovina)
Saa Stojkovi (Republika Srbija)
Atilla Ansal (Turska)
Pisit Kuntiwattanakul (Tajland)
Rolando P. Orense (Novi Zeland)
Shamsher Prakash (Sjedinjene Amerike Drave)
Yoshimichi Tsukamoto (Japan)
Mitsutoshi Yoshimine (Japan)
II
Ervin Zenter
Vol. 2, No. 2, 2014.
Vol. 2, No. 2, 2014.
Lektori i prevoditelji
Lidija Tepe Golubi
Biljana Stojakovi
Vida Senci
Grafika redakcija
Sandra Koprivnjak
Naslovnica
Ulla Liner Maksan
Kontakt Contact
Adresa Address
Polytechnic and Design
Vrbik 8
10 000 Zagreb
Craotia
E-mail
pd@tvz.hr
Web
http://polytechnicanddesign.tvz.hr
Elektroniko (HR, ENG) i tiskano izdanje (HR).
Izlazi 3 puta godinje.
III
Vol. 2, No. 2, 2014.
Sadraj
1. Appliance of twins as a way for achieving secure hidden image
in infrared technology
143
Darko Agi, Ivana iljak Stanimirovi, Ana Agi
2. Pronalaenje skrivene informacije u infracrvenom spektru na slikama

u Samostanu kameliana u Remetama i u privatnoj zbirci u Zagrebu
153
Dijana Nazor
3. Vizualni i infracrveni spektar za bojila digitalnog tiska
163
Aleksandra Bernaek, Jana iljak Vuji, Vesna Ugljei
4. Modeliranje sustava obnove kinetike energije bolida Formule 1
169
Marko Majceni, Toni Bjai
5. Izrada kabinetske varijante primarnog i sekundarnog motrilakog radara
178
Mirko Jukl
6. Osvrt na ulogu obrazovnih institucija i aktualne potrebe za ICT

strunjacima u Hrvatskoj
186
Sanja Braun
7. Inenjersko modeliranje uzemljivaa krunom metalnom ploom
197
Zdenko Bala
8. Using smart grid technology in energy distribution systems
205
Goran Kian, Silvi Kolari, Zoran Baus, Dubravko igman,

Krunoslav Rukavina, Tihomir ar
9. Pokreti i animacija u Solidworksu
213
Andrija Bernik, Zvonimir Sabati, Mihael Ladi
10. Analiza uinka hrvatskih i svjetskih znanstvenih institucija u virtualnoj

promociji novog znanja
223
Impact assessment of Croatian and global scientific institutions

on the virtual promotion of new knowledge
Mile oli, Ivan Duner
11. Premotenje pilje u tunelu Vrata
231
Jure Gali
12. Suvremene bespilotne ronilice (podvodna vozila)

Dario Matika, Ivan Liovi
IV
237
Vol. 2, No. 2, 2014.
13. Obnova stambenog fonda i saniranje posljedica katastrofalne poplave

na podruju Vukovarsko - srijemske upanije
249
Housing stock reconstruction and remediation of consequences

of the disastrous flood in the territory of Vukovar-srijem county
Borka Bobovec, Ruica Mandi
RADOVI
uz suradnju sa studentima
14. Automatska distribucija poziva sa redovima ekanja
u pozivnim centrima
257
Franjo Briski, Stipe Predani, Dubravko igman
15. Upravljanje protokom podataka putem MPLS-a
265
Sebastijan Havrlian, Valter Perinovi, Dubravko igman
16. Ureaji za analizu i kontrolu mrenog prometa
270
Mladen Maksimovi, Valter Perinovi, Dubravko igman
17. Virtualne lokalne raunalne mree
275
Damir Mehi, Dubravko igman, Danijela Pongrac
18. Podeavanje beine mree uz autorizaciju preko radius servera
281
Dario Pintari, Zvonimir Begi, Dubravko igman
Vol. 2, No. 2, 2014.
Rije dekanice Tehnikog veleuilita u Zagrebu

Na poetku novog mandata mogu sa zadovoljstvom istai da su u svim
segmentima rada postignuti izvrsni rezultati.
Kljuni elementi kojima se moe osigurati unapreenje postojeeg te
implementacija novih ideja su izvrsnost i kvaliteta: kadra, studijskih
programa, prostora i opreme, pravovremene informacije o potrebama i
zahtjevima svih sudionika.
Postupak akreditacije rezultirao je akreditacijskom preporukom
link

http://www2.tvz.hr/wp-content/uploads/downloads/2014/09/Akreditacijska-preporuka-2014.pdf te potvrdom za
obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja
link

http://www2.tvz.hr/wp-content/uploads/downloads/2014/09/4049016-Potvrda-za-obavljanje- djelatnosti-visokog-
obrazovanja-TVZG4473202.pdf
Stalno ulaganje u ove odrednice i pravi balans izmeu njih da e rezultat kojim emo svi biti zadovoljni.
Nai zavreni inenjeri i specijalisti traeni su na tritu rada po kvaliteti i znanjima.
Provedbom programa u poveanoj konkurenciji otvorenih trita izobrazbe TVZ e osigurati vodeu
poziciju u budunosti.
Dekanica Tehnikog veleuilita u Zagrebu
Slavica osovi Baji
Rije glavnog urednika asopisa Polytechnic and Design

U ovom broju asopisa Politecnic & Design objavljeno je 18 radova iz razliitih
znanstvenih podruja. Na TVZ-u je instaliran spekroskopski ureaj iz podruja
forenzike. Prvi testovi za infracrvenu spektroskopiju iznose u lanku koji je
polazite za najavljene radove asistentica na doktorskom studiju. U novom broju
P&D prezentirani su rezultati eksperimenata nastalih u 3D animaciji s programom
Solidwork. Za grupu autora je to polazite prema erozionim modelima koji e se
realizirati u unutranjosti staklene kocke. asopis P&D je irokog spektra.
Rad o infracrvenom svojstvu umjetnikih slika obuhvaa podruje znanosti i umjetnosti.
Autorica je uvela postupak snimanje sa ZRGB kamerama u muzejima i galerijama stvorivi bazu
informacija o slikarstvo na posve nov nain. Otkrila je preslikane slojeve to prvi puta objavljuje.
U asopisu su teme iz razliitih podruja tehnike. Sami naslovi pokazuju irinu asopisa: ... obnove
kinetike energije bolida formule 1, ... Suvremene bespilotne letjelice, .. kabinetske varijante ..
motrilakog radara. Tipine teme profesora su edukacija: ...virtualna promocija novog znanja..,
kao i aktualna tema: ... saniranje posljedica katastrofalne poplave na podruju Vukovarsko
srijemske upnije.
U drugom dijelu asopisa, na 28 stranica su lanci nastalim pod mentorstvom Mr.sc. Dubravka igmana
s njegovim studenatima. Prezentirano je pet istraivanja, a naslovi govore o orjentaciji istraivanja:
virtualne lokalne raunalne mree, upravljanje protokom dataka putem MPLS-a; na primjer.
Radove su recenzirali profesori iz Hrvatske i inozemstva. Posebno se zahvaljujem prof Anastasiosu
E. Politisu iz Atene koji je pregledao nekoliko radova i o njima dao visoku, pozitivnu preporuku
za objavljivanje.
Glavni urednik asopisa Polytechnic and Design
Vilko iljak
VI
Vol. 2, No. 2, 2014.
APPLIANCE OF TWINS AS A WAY FOR ACHIEVING SECURE

HIDDEN IMAGE IN INFRARED TECHNOLOGY
Darko Agi1, Ivana iljak Stanimirovi2, Ana Agi2
Croatian Academy of Engineering
Faculty of Graphic Arts
1
2
Summary
Utilizing the situation that except image in
visual part of the spectrum can be broadened
to near infra red domain that is observed
instrumentally, near infra red technology stated
its principles. Visual color management leads
and controls both domains applying standard
reproduction materials. CMYKIR separation
principles allow attacking the secondary
monochrome image to visual colored one,
implementing achromatic principles. As the
same color visual output can be performed
on various ways, besides mathematical
calculations, for accurate reproduction twin
colors system is practiced.
Key words: visual domain, near Infrared domain,
color management, under color reduction,
CMYKIR separation
1. Introduction
Commercial graphic reproduction and its
output devices use subtractive color system.
As opposed to color film that uses three single
subtractive primaries, graphic reproduction for
achieving better quality applies the forth color,
black [1][2], usually carbon black [3].
That includes the graphic system of four
separations, screening, angles and other graphic
arts features [4][5][6]. All that components
are adjusted to visual domain, where image
editing and manipulating tools/apps apply color
management, that customizes (profiles) color and
reproduction specifications to target output
system [7][8]. As CMYKIR technology [9][10]
uses only standard inks and materials, the whole
process should be managed and controlled by
common means. Input sources can be analog
and digital, but for this purposes are usually
prepared as digital systems, introducing RGB
images of any kind, profiled as input source for
visual domain. Secondary image, that will be
as extended visible instrumentally only in NIR

domain, is defined as gray scale. It must be stated
that secondary image is not in a separate channel,
already is incorporated in black channel.
Infrared technology systems can be applied in
various application fields, not only printing and
document valuables, currency, already leather,
textiles, ceramic, art painting and all possible
fields [11][12][13].
2. Transformations
There are several transformations and transfer
functions that have to be accepted and applied
in real reproduction process [14]. As the graphic
production system is based on subtractive basic
colors and black, a variety of colors (color
responses) can be achieved on various ways.
Let us assume some principal situations:
a grey can be arranged from three basic primaries,
transmission curves presented on Fig.1.
However, more or less of primaries amount will
produce more or less intensity gray (N darker
or lighter). As printing system use screening
elements coverage, shown as CMY coverages,
common area of cyan, magenta and yellow presents
a neutral response and as a further step this common
neutral area can be reduced with black ink coverage
[15][16][17]. Broadening this case secondary,
secondary colors red, blue and green (patches)
when combined with their complementary primary
components, form third, neutral (N) gray or black, if
used as black, denoted as tertiar (K) color.
According to graphic color mixing principles this
achromatic, and intensity modulating part, can
be substituted with black. This principle can be
broadened to a variety of colors when achieving
different intensities. Basically a color changes to
lower intensity, without changing hue (getting
darker), adding its complementary component.
The common part can also be replaced with black.
Red, green and blue combination, as secondary
143
Fig. 1: forming a neutral response using three basic

CMY primaries
Vol. 2, No. 2, 2014.
Fig.3: changing property of red color lightness by a

complementary color
for b are presented in table 1. All possible

combinations should, theoretically, remain same
colorimetric properties. Point c is build from
100% M, Y and C, and could be entirely or partially
substituted with black (K). Common tertiar
combination can be substituted by achromatic, Fig 3.
3. Black ink conversions
Fig. 2: basic CMY forming visual neutral response, and

possible replacing with black domain.
color, get saturation increasing coverage, but

adding complementary color (cyan for red, etc.)
changes intensity. Red can be altered to red-black
transition changing lightness (intensity) with
complementary color. Hue should remain intact.
Each place, spot, pixel of the image, remaining
three primaries can be substituted with related
black amount. This substitution allows multiple
combinations, from maximal to possible minimal
reduction amount. Starting point a is build
from 100% M, 100% Y and 0% C coverage,
and no reduction is possible. Point b consists
approximately from 100% M, 100%Y and 60%C
coverage. Some possible reduction combinations
Table 1: some possible reduction combinations
C%
M%
Y%
K%
Combination rate
100
100
60
Basic
40
40
60
Max. reduction
70
70
30
30
medium reduction
144
Further important situation are responses of

standard dyes in visual and NIR spectral domain.
In visual CMY color responses vary according the
reflection properties of the chemical and physical
characteristics of a colored dye usually described
through profile [18][19][20]. In NIR domain
they are mostly rather high, similar as standard
substrate. Carbon black (K) renders rather low
reflection properties in both spectral domains, fig 4.
These responses are preserving the overall
visual functionality of the system. Images as
RGB or CMY(K) system, theoretically, should
have the same appearance. Standard visual
reproduction quality is guided through color
management in the visual domain, and in NIR
spectral domain chromatic colors appear near to
substrate, and the black component according to
Z-parameter [21] denotes secondary image that
can be visualized instrumentally [22]. If system
is balanced these two images do not interfere,
secondary image is hidden for visual, and first,
visual image cant be observed instrumentally.
Further step when implementing images is
RGB to CMY(K) transformation. Input system
perform an RGB image, mostly profiled,
that has to be rendered to output system
requirements. Basic PS RGB to CMY(K) (eq.
1) transformations are not directly acceptable
Vol. 2, No. 2, 2014.
as they do not support specific reproduction

parameters (profiles). Most separation systems,
scanners and image manipulating apps generate
black channel or black printer due to separate
channel or superposing and combining existing
separation channels.
C=1-R
M = 1 - G
(1);
Y=1-B
K printer value, or black channel principally

is defined through existing CMY values along
supplementary modulation of transfer curves,
coverages etc.
K=f (min(C,M,Y))
Fig. 4: spectral responses of cyan (C), magenta (M),
yellow (Y), carbon black (K) inks, and white substrate (W)
in visual domain
RGB image (screen)
RGB image separation
(2);
They are managed through CMM modules

supported by ICC specifications, incorporated
in image editing app [23]. Mostly a custom,
CMYK image (print)
CMY image separation
CMY+K image separation
Fig. 5: image separations presented as RGB, CMY and CMYK color system
145
dedicated profile has to be performed. As double

achromatic substitution is unacceptable while
attaching the second image while system black
areas can remain, first step is defining pure or
basic CMY system (eq. 2), that by attack can be
transformed with black (K)
Cyan = Min(1, Cyan*(1-Black)+Black)
Magenta = Min(1, Magenta*(1-Black)+Black)
Yellow = Min(1, Yellow*(1-Black)+Black)
(3);
4. Dedicated separation
As stated, subtractive reproduction system
(model) is used in graphic reproduction and
color photography. As opposed to color
photography, graphic reproduction uses
additional, forth color (channel) black, for
improving the quality of the printed picture.
According to subtractive principles three
primaries combination form neutral
visual response. This means, theoretically,
that C, M and Y color filters of 0.3 density will
produce achromatic response of D = 0.3 N
(neutral), but also the some colored combination
will decrease intensity of some color for that
amount, practically two times. That principle
adopted to graphic reproduction exposed as
coverage () is widely used in various situations.
For these considerations it is interested to
modulate opposite or complementary color by
changing intensity with black, and the possibility
to change any tertiary subtractive combination
with black. This reduces ink amount, improves
picture quality and stability, expressing shapes
better, and facilitates the situation that huge
variety if tones and color can be expressed in
various combinations, reproduced, but achieving
the same visual response. Situation of Fig. 2
presents a full tone or 100% tint coverage
situation but it can be, theoretical, presented as
any equal situation.
Fig. 5 presents a RGB to CMY conversion.
These are two different modes and
colorimetric systems. Equations [1], [2] and [3]
are theoretical PS equations, but unfortunately
most transformations and transfer functions in
real reproduction are not linear, but their attributes
and features must be defined and accepted.
This covers wide range od characteristics
interconnected to reproduction system, input and
146
Vol. 2, No. 2, 2014.
output devices, substrate, ink, supplementary and

additive materials, described as device profiles.
Part of them, especially for print production,
are defined as ICC profiles and ICC regulations,
but some systems do not support them correctly,
and variety of substrates are not covered with
ICC, and some inks properties also do not fit the
regulations (ICC).
According to stated facts an image can be treated
as pixel matrix, where each picture element has its
colorimetric values.
Pixels in basic mode should be analyzed. As
example, it can be seen that A row could reduce
low K component value, B row could produce
higher amount, as shown on table 2. This indicates
situation that each place of the image is not suitable
for placing second hidden image.
This indicates that in K channel (as well K
printer) these three observed pixels could be
reproduced as K ink and be observed, Fig.9
It has to be stated that image is prepared in a
dedicated way. The CMYKIR separation module
[24] treats image in generic CMY mode. If there
were any K values, they would be displayed as
gray or dark pixels. It is evident the secondary
image can not be placed anywhere, but on pixel
places that allow reduction. On other side
Fig. 7: NIR responses of white substrate W, magenta M,

cyan C and yellow Y ink, and carbon black K
possible reduction pixel rate evidently varies from

pixel to another. Color output in reduced stage
must not differ from non-reduced one. This leads
to profile usage. Standard ISO profiles often are
not suitable when using different output systems
using non recommended materials. It manifests that
also highly custom profiles often do not fit exactly,
specially in dedicated situations with particular
tones and hues. Second, image manipulation apps
color reduction treat as low, medium and high, and
one option has to be chosen. As every pixel can
have different color amount, that points out that
secondary image could not be stable, and equable
what harms second image quality. Neither standard
profile tuning nor reproduction curves modulating
improves that situation.
Vol. 2, No. 2, 2014.
Table 2: selected coverage CMY pixel values of selected rows
values
11 22 19
17 28 20
14 27 18
46 65 59
60 65 61
72 68 64
Image 8 presents cyan reproduction curve

slope, in addition that magenta and yellow have
different slope values, what is adversely for
calculation. Solvation led to specific solving of
the conversion system and performing regression
analysis of reproduction CMY reproduction
curves for achieving conversion values [25]
The specific problem, varying reduction
amount that can occur between neighboring
pixels while rendering was a specific task in
CMYKIR separation module, and acceptable
solution is found as fixed amount rate for all
changeable pixels.
Fig. 9: possible reproduction of B row pixels, visual, and as

K values, and/or captured with Z camera
Calculated trend line for cyan

y = -0,0084x2 - 0,6697x + 47,314
R = 0,99943
Fig. 10: cyan ink trend line for selected dedicated separation
reproduction system
5. Twin pairs formation
Fig. 8: part of the image at pixel size in CMY mode
In double image managing a situation could

occur that conversed (reduced) and no-conversed
color hue or intensity do not fit exactly on
reproduction profile. That can produce various
unwanted consequences, just to mention ghost
image situation [26][27]. Dedicated configured
147
profile sometimes also needs fine tuning. In case

of outside captured image, standard color atlas
fig. 11, would partially suit, but often be a
complete, detailed, dedicated color atlas
will be needed, that in practical situations often
is not acceptable. In such situation only some
specific or highly interesting colors could be
separately treated. In a image that all colors are
customized (fig. 12) practically each color has
to be determined. Investigations showed that for
high sensitive situations twins principle is needed.
This includes the path from known or measured
values of a color, its regression rendering and
dedicated profile forming, and realization.
Vol. 2, No. 2, 2014.
Fig. 12: example of highly defined image color selection:

camouflage colors,
Fig. 11: C, M, Y30, K40 combinations in the standard

color atlas
Due to certain non - accuracy to profiles of

some output systems used, twin pairs have to
be created. They attempt to perform stabile
combinations of color patches of single CMY
and reduced combinations with K, that are
going to be basic for secondary - hidden image.
It is important that their uniformity is high,
expressed in colorimetric values, significantly
under E=3. That in practice contemporaneously
ensures visual equality. Some primary defined
twin pairs for selected output are shown on
Fig. 11. Each twin pair is dedicated, separately
chosen and recalculated for equality. Pairs rows
are arranged due to some colorimetric parameter,
hue, saturation or lightness [28].
In the process of adjusting pairs, as often in
reproduction procedures, one of primary steps is
checking the gray balance. That step is important
for separation while he directly influences
148
Fig. 13: selected twin pairs series
Fig. 14: gray intensity with K combinations
Greenish
Bluish
Vol. 2, No. 2, 2014.
reddish
magenta
Fig. 16: changing hue values from middle to corners in a

slight increment
Fig. 19: spectrophotometric curves of two defined (bordo

red series 1 CMY, series 2 reduced version) colors of the
similar response
properties of secondary hidden image, when portion

of CMY is changed or compensated with black,
region where observers visually are very sensitive.
These combinations are very sensitive while
increments are rather small, 2 or 3 % coverage.
This is a reproduction challenge, but stabile output
devices can perform this, and measurements can
be carried out secure. Some additional test can
eventually be made for some specially sensitive
situations, as shown on fig. 13, where target color
is in the middle of the test, and possible tolerance
variations in up-down and left right direction in a
small increment.
Fig. 17. possible fine tuning of a target color in saturation

and/or lightness change
Result of tuning for two bordo red colors in

CMY and reduced mode is shown on Fig. 14,
where series 1 is CMY combination and series
2 reduced combination. Colorimetric delta
value is 1.7. Optically they perform the nearly
the same optical response Fig 18. and measured
curves almost overlap, Fig 19.
6. Conclusion
Fig. 18. Generic (left) and reduced patch of bordo 56
CMYKIR separation and performing a

secondary hidden image is very sensitive process.
Practically each color or colored pixel must
exist in two stages, basic CMY and a converted
combination with K. Both basic combinations
visually must have the same visual response.
As the whole process starts in visual, and visual
149
color management controls both domains, visual

and NIR, dedicated settings in most cases have
to be performed. Black channel and under-color
settings are the carriers of the hidden image, and
only black component (K) according to Z value
principles will the second image enable to
be detected. Adjusting color cast, specially
custom colors involves custom profiles
calculation, measurements, and visual validation.
In some cases numerous additional tests have
to be performed. The separation output module
Vol. 2, No. 2, 2014.
is specially developed and adjusted for such

complex purpose.
Regardless to complexity of the process,
this method developed extended separation
principles, expands overall functionality of color
management, and opens the wide possibilities to
designers [29], engineers [30], and innovators
[31] in a variety of fields to create new products,
security applications [32][33], individual art
items [34], and products and processes in
unlimited ways.
7. References
[1]
Yule, J.A.C, Principles of Color Reproduction GATF Press, Pittsburgh, 2000, 29-41
[2]
Koirala P., Hauta Kasari M., Martinkauppi B., Hiltunen J.: Color Mixing and Color
Separation of Pigments, Color Research
and Application 33(6):461-469, 2008
[3]
Bradley M, Izzia F: Carbon Black Analisys, Application note 50829, www.

thermo.com/e Thermo/CMA/PDFs/Articles/articles File, Thermo Fisher Scientific
Inc, acc. 2008.
[4]
Kipphan, H: Handbook of Print Media,

Springer Verlag, Heidelberg 2001.
[5]
Hunt R, William G: The Reproduction of

Color in Photography, Printing and Television. 4th ed. Tolworth, England: Fountain,
1987. 640 pp. Index, bibl., B/W illus., color
illus. ISBN 0-86343-088-0
[6]
Walde H, Blum D: An Introduction to

Screening Technology: Expert Guide
05-2002, Heidelberger Druckmashinen,
Kurfuersten Anlage, Heidelberg, 2002
[7]
Fraser B, Murphy C.: Real World Color

Management, Peachpit Press, 1249 Eight
Streer, Berkeley CA 94710, ISBN 0-342126722-2, 79-111
[8]
King J, Adobe Systems Inc: Why

Color Management, ColorMgmtTutorial_010622, AIC Conference Rochester
NY 2002. www. color.org/whycolormanagement.pdf, acc. 2000.
[9]
150
Pap K, iljak I,,iljak-Vuji J; Image Reproduction for Near Infrared Spectrum and the
Infraredesign Theory. // Journal of Imaging
Science and Technology, ISSN 1062-3701,

54, (2010) pp 10502 -1-10502-9 (CC, SCI,
SCI-Expanded, INSPEC, IF 0.513)
[10] iljak V, Pap K, iljak I: CMYKIR Security
Graphics Separation in The Infrared Area,
Infrared Physics and Technology Vol.52.
No.2-3, ISSN 1350-4495, Elsevier B.V.
DOI:10.1016/j.infrared.2009.01.001, p: 6269, (2009) (CC, SCI, SCI-Expanded) http://
dx.doi.org/10.1016/j.infrared.2009.01.001
[11] iljak V; Akalovi J, iljak-Vuji J:
Upravljanje bojilima na koi u vizualnom
I infracrvenom spektru // TEKSTIL. 60
(2012), 8; 355-363 (article, scientific).
[12] iljak I, Agi D, iljak V, Pap K, iljakVuji J: Infracrveno podruje u dizajnu i
sigurnosnom tisku. // CRO-print, Trade
Journal for Graphic Arts and Printing Industry. 3 (2008), 1; 50-51
[13] Barii M, Pap K, iljak-Stanimirovi I,
iljak V: Double Image Design in Newspaper Production. // Acta Graphica. 21
(2010), 1-2; 27-33
[14] Yoshi O: CIE Fundamentals for Color
Measurements IS&T NIP16 Conference,
Vancouver, Canada, Oct. 2000; (1-6): 16-20.
[15] Enoksson, E.: Compensation by Black: a
new Separation, KTH publication, www.
scientificcommons.org/44629123, accessed 2008.
[16] Agi D. Strgar Kurei M, Mandi L, Pap
K: Black separation strategies in color
reproduction. // DAAAM International
Scientific Book 2009. 8 (2009); 001-008
(journal article).
[17] Agi D at all: Case Study Carbon Black

Separation Extended Features // Proceedings - The Sixth International Symposium
GRID 2012 / Novakovi, D (ur.)., editor(s).
Novi Sad: Faculty of Technical Science,
Department of Graphic Engineering and
Design, 2012. 187-194 (lecture, international peer-review, published, scientific).
[18] Dawn Wallner: Building ICC Profiles - theMechanics and Engineering (dawn.wallner@
eng.sun.com) Version Alpha, 11/7/98 Corresponds to ICC Specification Version 3.4
www.color.org/icc-book1.pdf, acc. 2002..
[19] Tomasz J. Cholewo: Conversion between
CMYK spaces preserving black separation
Lexmark International, Inc. Lexington,
KY, USA ci.uofl.edu/tom/papers/Cholewo00cic-titled.pdf
[20] Dugay F, Farup I, Hardeberg JY: Evaluation Mapping Algorithms of Color
Gamut; Color Research and Application,
2008,33(6): 470-476.
[21] iljak V, Pap K, iljak-Stanimirovi
I, iljak-Vuji J: Managing dual color
properties with the Z-parameter in the
visual and NIR spectrum. // Infrared Physics & Technology. 55 (2012), 4; 326-336
(lanak, znanstveni).
[22] iljak V, Pap K, iljak-Stanimirovi I:
Development of a Prototype for ZRGB
Infraredesign Device. // Technical Gazette.
18 (2011), 2; 153-159 (article, scientific).
[23] International Color Consortium Specification ICC.1:1998-09 File Format for
Color Profiles, Spec. ICC.1:1998-09, ICC
1899, Preston White Drive Reston VA
20191, ww w.color.org, acc. 2002., 17-22.
[24] iljak I, iljak-Vuji J, Pap K: Design of
Security Graphics with Infrared Colors //
International Circular of Graphic Education
and Research Journal (ISSN 1868-0712) 2
(2009); pp 24-31, The International Circle
of Educational Institutes for Graphic Arts:
Technology and Management, Editor: W.
Faigle, Moscow State University of Printing
Arts, Moscow, (2009)
[25] Expanding Double Hidden Information with
Infrared Dyes Jana iljak-Vuji, Ana Agi,
Darko Agi, Croatia, Anastasios E. Politis,
Greece, 46 Annual International confer-
Vol. 2, No. 2, 2014.
ence on graphic Arts and media Technology

Management and Education, Edit. Dr. A. E.
Politis, 25 29 May, Athens, Greece
[26] 1. Agi D, Stanimirovi iljak I, Agi A,
Stani Loknar: Degradation of Dual Image
for Visual and near Infrared Spectrum at
repeated CMYK/RGB Rendering. // J. OF
Graphic Engineering and Design. 4 (2013),
1; 13-16 (article, scientific)
[27] iljak Stanimirovi I, Agi D, iljak Vuji
J: Hidden infrared image in a uniform
CMYK separation hue: Journal of Graphic
Engineering and Design, edit. Dr. D. Novakovic, Volume 3 (2012), Nr. 2, 8-11.
[28] Agic D, Agic A, Bernadsek A: Blizanci
bojila za proirenje infra informacijske
tehnologije, Polytechnic and design, Vol.1,
No 1, 2013: Tehnicko veleuciliste Zagreb,
ISSN 1849-1995, 27-33; http://polytechnicanddesign.tvz.hr/?page_id=202
[29] I. iljak Stanimirovi, R. Anayath, T.
Bogovi, The Infraredesign with Individualised Screening, International Design
Conference, Design Graphics with security
elements, Volume 4, (ed. iljak V, Mili
D), (2010), pp. 1863-1868, ISBN: 978953-7738-08-2
[30] iljak I, Pap K, iljak Vuji J: The Print of
the Double Picture and Infraredesign in the
Space of the Security Graphics; Proceedings of the 36th International Research
Conference of IARIGAI, Advances in
Printing and media technology, Stockholm Publikacija: Advances in Printing
and Media Technology (ed. Nils, Enlund,
Lovreek, Mladen). (2009), pp. 445-448.
[31] iljak Stanimirovi I: A Bar-Code System
Invisible To The Eye, But Readable In The
Infrared Spectar Meunarodna konferencija Tiskarstvo 2012. pp. printed and electronic web issue: http://www.tiskarstvo.net/
tiskarstvo2012
[32] iljak I: Alternative Infrared Solutions for
Security Graphics with Digital Print, The
8th International Conference on Security
Printing & Alternative Solutions in Central
and Eastern Europe and Russia, lecture,
PIRA, Ljubljana, (2008).
[33] iljak Stanimirovi I, Pap K: invited lecture:
Infraredesign Security Graphics On Dif-
151
ferent Printed Materials, Paper And Textile, PIRA Security Printing & Alternative
Solutions in Central & Eastern Europe and
Russia, 26-27 January 2011, Zagreb, Croatia
Vol. 2, No. 2, 2014.
[34] Hlevnjak B, iljak N: InfraredART

- Dvostruke slike / akrilik na platnu,
monografija Fotosoft, ur. J. . Vuji, ISBN,
9789537064174, CIP 799196
AUTORI
Dr. sc. Ivana iljak Stanimirovi nepromjenjena biografija nalazi se u asopisu
Polytechnic & Design Vol. 2, No. 1, 2014.
Dr. sc Darko Agi - nepromjenjena biografija
nalazi se u asopisu Polytechnic & Design
Vol. 1, No. 1, 2013.
152
Ana Agi - nepromjenjena biografija nalazi

se u asopisu Polytechnic & Design
Vol. 1, No. 1, 2013.
Vol. 2, No. 2, 2014.
PRONALAENJE SKRIVENE INFORMACIJE U INFRACRVENOM

SPEKTRU NA SLIKAMA U SAMOSTANU KAMELIANA
U REMETAMA I U PRIVATNOJ ZBIRCI U ZAGREBU
Dijana Nazor
Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb
Saetak
U ovom su radu izdvojene dvije slike u
vizualnom i bliskom infracrvenom podruju od
1426 fotografiranih u sedam muzeja, tri zbirke,
deset povremenih izlobi i pet privatnih zbirki
u Zagrebu. Na slikama koje se prikazuju otkrivena
je u cijelosti preslikana slika i preslikani sloj, to
je tema ovog rada. Umjetnike slike imaju dva
odvojena stanja slike u razliitim spektralnim
podrujima. U lanku e biti prikazane razlike
izmeu tih dviju slika prilikom snimanja u dva
spektralna podruja RGB kamerama.
Pri istraivanju je koritena ZRGB kamera koja
snima u vizualnom i u bliskom infracrvenom
(NIR) spektru na Z vrijednosti [1]. Cilj istraivanja
bio je utvrditi stanje slike u bliskom IR podruju
kako bi se uoili preslikani podaci u sloju ispod
vidljive slike koji su nevidljivi golim okom.
Prijedlog je da konzervatorsko-restauratorski
postupci respektiraju dva stanja slike i da se slike
fotografiraju u bliskom IR-u i nakon radova.
Rezultati provedenih istraivanja dio su doktorske
disertacije na temu Slike u infracrvenom podruju
odlaganje vidljivog.
Kljune rijei: vizualni i infracrveni spektar
(NIR), slike u infracrvenom podruju, preslikani
sloj, ZRGB kamera
Abstract
In this work, two paintings photographed in
visual and near infrared (NIR) area are selected
among 1426 photographs taken in seven museums,
three collections, ten temporary exhibitions and
five private collections in Zagreb, Croatia.
The topic of this work is the paintings discovered
underneath these two paintings. Therefore, the
paintings have two separate conditions in different
spectral areas. The article shows the differences
between these two images in these spectral areas
using RGB cameras. Here, a ZRGB camera was
used, which records visual and NIR spectra on Z

value [1]. The aim of this research is to determine
the conditions of the paintings in NIR spectrum to
find the overlapping data in the layer underneath
the visible painting, which are not visible to
the naked eye. It has been proposed that the
conservation and restoration procedures take into
consideration these two conditions of the image,
and that the paintings be photographed in NIR
after the restoration. The results of the research are
part of the doctorate thesis on the topic: Paintings
in the infrared area postponing the visible.
Key words: visual and infrared (NIR) spectra,
images in the infrared area, painted layer,
ZRGB camera
1. Uvod
IR svjetlost rasprostire se od 700 do 30000 nm
i dijeli se na nekoliko podruja. U hrvatskom
jeziku koriste se definirane kratice IR
(engl. infrared) i IC (infracrveno). Termin koji
se koristi u konzervatorsko-restauratorskoj
struci pri snimanju umjetnina naziva se
IR reflektografija. U ovom radu oznaeno je
kraticom NIR (bliski infracrveni spektar ili
near infrared), a zauzima raspon od 700 do
1400 nm. Koristimo NIR podruje zato to su
u tom dijelu napravljene digitalne kamere ope
namjene s CCD senzorima. Unutar ovog bliskog
infracrvenog spektra istraivalo se podruje
na 1000 nm. Toku na toj odreenoj valnoj
duljini zovemo Z [2]. Ispod povrine slike Pabla
Picassa Plava soba iz 1901. IR reflektografijom
pronaena je, u lipnju ove godine u Washingtonu,
skrivena slika Portret nepoznatog mukarca.
Povjesniari umjetnosti i strunjaci bave se
otkrivanjem tajne tko je tajanstveni lik ispod
povrine slike, zato ga je umjetnik preslikao
153
i na koji je nain bio povezan s Picassom [3].

Ovaj nedavni primjer dokazuje koliko su
znaajna istraivanja u NIR podruju.
U ovom radu dokumentirane su slike u bliskom
IR-u te su time uvrtene u bazu snimljenih
slika, u sluaju da jednog dana doe u pitanje
originalnost pojedine umjetnine. Smisao i prvi
razlog ovakvog naina fotografiranja je da se
stvori baza stanja slika u dva spektralna podruja.
Time e se preciznije deifrirati skriveni podaci
te e se umjetnina lake tititi od krivotvorenja.
Drugi je razlog otkrivanje; je li bilo ispitivanja
na tim slikama i kriju li pojedine slike zanimljiva
otkria u donjem sloju. Trei je razlog da se
fotografiranjem zabiljee promjene koje nastaju
s vremenom i mogua budua oteenja.
Kolekcijom snimljenih slika u dva stanja
opravdan je broj snimljenih slika. Infracrvene
fotografije pokazuju svojstvene informacije
koje se ne mogu vidjeti u originalu slike u boji.
Zahvaljujui tim snimkama doli smo do novih
informacijama o slikama. U javnosti nema
dovoljno izvjetaja koji bi opisivali informacije
dobivene snimanjem u bliskom IR-u u cilju
razlikovnosti prema vizualnom spektru.
Ispod dviju slika opisanih u ovom tekstu
postoje skrivene slike u donjem sloju, nevidljive
golim okom. Jedna slika je dijelom preslikana,
skrivajui prikaz glave lika na slici koji u
nekim detaljima probija i u vizualnom spektru.
Na drugoj je slici vidljiva potpuno druga
slika u infracrvenom podruju. Iz znanstvenih
istraivanja konzervatorsko-restauratorske struke
poznato je da su mnogi slikari tijekom povijesti
preslikavali vlastite radove. Ipak, kod prikazanih
slika najvjerojatnije su to preslici drugih
autora to se moe zakljuiti po informacijama
vidljivnim u NIR-u.
2. Snimanje slika nedestruktivnom

metodom u NIR podruju
IR reflektografija je nedestruktivna
optika tehnika koja se koristi za analiziranje
umjetnikih djela u svrhu otkrivanja pojedinosti
skrivenih ljudskom oku ispod vidljive povrine
slikanog sloja. Snimanje slika u infracrvenom
(NIR) podruju u veini muzeja u Hrvatskoj
i Hrvatskom restauratorskom zavodu kao
sredinjoj dravnoj slubi za konzerviranje
i restauriranje umjetnina i drugih kulturnih
154
Vol. 2, No. 2, 2014.
dobara, nije obavezno kod svih slika ve preteno

kod odabranih slika vee povijesne ili umjetnike
vrijednosti. Fotografiranje slika na razliitim
nosiocima u vizualnom i bliskom infracrvenom
spektru na 1000 nm ostvareno je u stalnim
postavama sedam muzeja: Modernoj galeriji,
Muzeju grada Zagreba, Muzeju suvremene
umjetnosti Zagreb, Muzeju Mimara, Muzeju
za umjetnost i obrt, Hrvatskom muzeju naivne
umjetnosti i Strossmayerovoj galeriji starih
majstora HAZU u Zagrebu te takoer u tri
zbirke: Zbirci Anke Gvozdanovi, Memorijalnoj
zbirci dr. Ivana Ribara i Cate Dujin-Ribar i
Memorijalnoj zbirci i stanu arhitekta
Viktora Kovaia.
Slike su snimljene i na deset privremenih izlobi
u muzejskim i galerijskim prostorima: Modernoj
galeriji, Muzeju grada Zagreba, Muzeju suvremene
umjetnosti, Strossmayerovoj galeriji starih majstora
HAZU, Galeriji Klovievi dvori, Hrvatskom
drutvu likovnih umjetnika i Umjetnikom
paviljonu. Takoer su pregledane i snimljene slike
iz pet privatnih zbirki. U bliskom IR-u ukupno
je u Zagrebu pregledano 1830, a snimljeno 1426
umjetnikih slika. S obzirom da su sve slike
istovremeno snimane u vidljivom svjetlu (VIS) i
bliskom infracrvenom (NIR) podruju, snimljene
su i obraene po dvije fotografije za svaku sliku;
stoga je sveukupno pregledano 3660 fotografija
slika, a snimljeno 2852.
Tehnika otkrivanja tanjih, donjih slojeva
bazirana je tako da infracrveno zraenje prolazi
kroz slikani sloj te se reflektira na nosiocu ili
na preparaciji, ili to zraenje apsorbira crte.
IR zraenje najvie apsorbiraju materijali koji
sadre ugljik, kao crni pigmenti i bojila [4].
Klasina infracrvena reflektografija imala je vrlo
dobru prodornost kroz tanje slojeve u bliskom
infracrvenom dijelu spektra. Ta je metoda vana i
u otkrivanju krivotvorenih slika i rjeavanju nekih
atributivnih pitanja. U sluajevima kada je sloj
boje predebeo za IR reflektografiju, rendgenska
fotografija (RTG) je standardna metoda za
istraivanje slojeva slike.
3. Snimanje likovnoumjetnikih djela

ZRGB kamerom
U ovom bliskom infracrvenom istraivanju
snimano je dvama prilagoenim digitalnim
fotoaparatima: Casio EXILIM Zoom EX-Z150,

8.1 MP i Canon EOS 350D/Digital Rebel XT,
8.0 MP. Oba fotoaparata prilagoena su za
blisko infracrveno snimanje na 1000 nm. Kod
fotoaparata Casio EXILIM Zoom EX-Z150
mjerne su veliine odreene kao Z veliina.
Ovim fotoaparatom moe se snimati po danu
jer filtrira veliinu Z iz Suneva spektra.
Reflektirano podruje je svjetlost koja dolazi
iz IR izvora, djelomino se apsorbira, a ostatak
se reflektira, tj. odbija se od materije [5]. Sve
slike su razliite u vizualnom i infracrvenom
podruju. Snimane su istovremeno u oba spektra
(NIR i VIS) u istim uvjetima.
Pri istraivanju je koritena ZRGB kamera
koja snima u vizualnom i bliskom infracrvenom
spektru na Z vrijednosti. Badarenje je
provedeno preko izjednaavanja s forenzinim
skenerom Projektinom na 1000 nm, koji
je posluio za badarenje ZRGB kamere.
Numerika varijabla imenom Z opisuje snagu
apsorpcije NIR svjetla na 1000 nm. Projektina
je vodea svjetska tvrtka u proizvodnji i razvoju
forenzinih instrumenata, osnovana 1946. u
vicarskoj. Veliki izbor njihovih proizvoda
omoguuje forenzinim strunjacima diljem
svijeta osigurati dokaze i ispitati dokumente
na visokoj razini uinkovitosti i pouzdanosti
[6]. Takav ureaj kod nas posjeduje Hrvatska
narodna banka kao sredinja banka i Centar za
forenzina ispitivanja, istraivanja i vjetaenja
Ivan Vueti Ravnateljstva policije Ministarstva
unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Centar
je jedinstvena forenzina ustanova u Republici
Hrvatskoj koja obavlja kriminalistiko-tehnike
poslove i vjetaenja [7].
U NIR spektru modificiran je fotoaparat Canon
EOS 350D na nain da je uklonjen IR blokirajui
filtar (hot mirror removal) koji se postavlja ispred
CCD ili CMOS senzora. Postavljen je IR pass
filtar na nain da je posebno navojni Heliopan
RG filtar od 1000 nm izrezan na dimenzije 22
x 28 mm i postavljen umjesto IR block filtra.
IR blokirajui filtar u fotoaparatu omoguuje
snimanje fotografije koju oko vidi. Kad nema
tog filtra, senzor biljei IR reflektografije (NIR
spektar), tj. i ono to oko ne vidi.
U vizualnom spektru slike u stalnom
postavu muzeja snimljene su dvama digitalnim
Vol. 2, No. 2, 2014.
fotoaparatima: Canon EOS 400D, 10.1 MP i

Olympus FE-360, 8.0 MP.
4. Rezultati istraivanja na slikama

u NIR spektru
Preslik je u pregledanim muzejima uoen
na sedam slika: Eneja i Didona Guida Renija,
poetak 17. st.; Plava bajka Nives Kavuri
Kurtovi, 1993., Muzej za umjetnost i obrt;
Panorama Vukovara Oskara Hermana, sredina
20. st., Strossmayerova galerija; Portret Marije
Radoaj-Pintar Vjekoslava Karasa, sredina
19. st.; Sai Baba* Cate Dujin-Ribar, 1982.,
Memorijalna zbirka dr. Ivana Ribara i Cate
Dujin-Ribar; Majka Boja Remetska nepoznatog
autora iz 1717., izloba Na nemirnim temeljima
Arheologija i 725 godina svetita u Remetama
u Muzeju grada Zagreba te U Boki Kotorskoj
Tivat Naste Rojc, oko 1927., izloba Kritika
retrospektiva u Umjetnikom paviljonu.
U ovom su radu odabrane dvije slike u tehnici
ulja na platnu na kojima su vidljive promjene u
sloju ispod vidljivog, zato to su na tim slikama
utvreni skriveni podaci u donjem sloju.
U ateljeu slikara Marijana Richtera utvreno
je od 20 pregledanih 12 slika s vidljivim
preslicima potpuno drugih motiva u bliskom
IR-u, iz njegova ciklusa Slikarska poricanja
i odricanja. U privatnoj zagrebakoj zbirci
otkrivena je preslikana slika umjetnika Fabia
Fabbija (*) ispod vidljive slike Dunava Rendia
(*), splitski slikarski krug, 4. desetljee
20. stoljea. * Pretpostavka je da se radi o
navedenim autorima.
Rezultati istraivanja pokazali su da, od
spomenutih pregledanih slika u razdoblju
od 6. (*) do 20. stoljea u muzejima i na
privremenim izlobama, pet slika ima vidljivi
pomak ili pentimento u bliskom IR-u. To su slike
Vera Vladimira Becia, 1926.; Odaliska Milivoja
Uzelca, 1934., Moderna galerija; Eneja i Didona
Guida Renija, poetak 17. st., Muzej za umjetnost
i obrt; Antun Bedekovi Komorski nepoznatog
autora, oko 1750., Muzej grada Zagreba te slika
Simbolistiki autoportret Naste Rojc, 1914., s
izlobe Kritika retrospektiva koja je odrana u
Umjetnikom paviljonu 2014. godine.
155
Vol. 2, No. 2, 2014.
U vizualnom i NIR spektru na 1000 nm

pregledano je osam slika, a snimljene su dvije.
S obzirom na sakralno i povijesno znaenje,
snimljena je slika Majka Boja Remetska koja se
stalno nalazi u posjedu samostana karmeliana
u Remetama. Slika potjee iz pavlinskog vremena.
Bila je postavljena u crkvi ispred retabla gdje se
nalazio udotvorni kip Majke Boje iz 1490., iz

razdoblja kasne gotike njemakog majstora. 1706.
kip je postavljen na novi oltar. Slika Majka Boja
Remetska uklanjala se podizanjem i sputanjem
za velike marijanske blagdane, Boi, Uskrs
i protenja te je skrivala i otkrivala kip Majke
Boje. Taj nain prekrivanja kipa koristio se
do 1786. kada je car Josip II. ukinuo pavlinski
red [8]. Nakon to se slika vie nije koristila za
prekrivanje kipa, postavljena je na podokvir,
premda na njoj nisu u potpunosti izvreni
restauratorski radovi. Na prvi pogled u bliskom
infracrvenom podruju nije bio vidljiv preslik,
kao ni prijanji konzervatorsko-restauratorski
postupci. Meutim, nakon paljivijeg gledanja
i uveanjem NIR snimke vidljiv je obris glave
nekog lika po sredini u donjem dijelu plata,
ispod kria. Vjerojatno se radi o anelu ili
nekom svecu koji je preslikom skriven u platu
Bogorodice. U donjem dijelu plata, dijelom
i u vizualnom spektru, izbijaju isprepleteni
motivi grana s listovima i viticama. Po samom
smjetaju preslika moe se zakljuiti da je slika
vjerojatno izrezana s nekog veeg oslikanog
Slika 1: V
Slika 1: Z
4.1. Preslikani sloj na slici iz Samostana

karmeliana u Remetama
Muzej grada Zagreba izlobom Na nemirnim
temeljima Arheologija i 725 godina svetita
u Remetama, nakon vie godina studioznog
istraivanja, izloio je rezultate na izlobi 2013.
godine. Arheoloki nalazi s lokaliteta uz crkvu
Blaene Djevice Marije u Remetama istraivani
su od 2007. do 2009. godine, na inicijativu
Gradskog zavoda za zatitu spomenika kulture i
prirode u Zagrebu. Na izlobi prikaz zapoinje
1288. godinom, a zavrava svetkovanjem
Uznesenja Blaene Djevice Marije koja je
neraskidivo vezana uz duhovni ivot stanovnika
s podruja dananjeg Zagreba. Pavlinski su
redovnici posebno tovali i irili kult Bogorodice.
Slika 1: Majka Boja Remetska, nepoznati autor, 1717., ulje na platnu, slika u VIS i NIR spektru na 1000 nm koji otkriva
preslik na platu nevidljiv golim okom
156
Slika 2: V
Vol. 2, No. 2, 2014.
Slika 2: Z
Slika 2: Detalj slike u VIS i NIR spektru na kojem se vidi oker boja razliitih sastava
Slika 3: V
Slika 3: Z
Slika 3: Detalj preslikanog obrisa glave i grane s listovima koji je postao vidljiv tek uveanjem fotografije u NIR podruju
157
Vol. 2, No. 2, 2014.
Slika 4: V
Slika 4: Z
Slika 4: Razlika u vidljivosti oker boje u natpisu i ukrasima plata u VIS i NIR podruju
platna. Neoekivano je uta boja na platu Majke

Boje bijela jer se oker esto vidi u bliskom IR-u
tamnijeg intenziteta. Natpis naslikan oker bojom pri
dnu plata vidljiv je u NIR-u jer je slikar koristio
drugi sastav boje.Oekivano je da e crvena boja u
bliskom infracrvenom podruju biti bijela, kao na
platu svetice s lijeve strane pozadine slike. Vidljiva
su i oteenja slike, posebno uz rubove platna.
Pretpostavlja se da je kosa Bogorodice prethodno
bila podloena crnom bojom, a potom naslikana
okerom. Na detaljima plata je transparenta oker
boja u NIR-u, premda je tim istim tonom naslikana
i kosa koja je tamna u bliskom IR-u to je tipino
Slika 5: V
za crnu boju. Slikar je na razliite naine postizao

ton oker boje. Po tome zakljuujemo da je proces
slikanja slika trajao due vrijeme.
Na rubu plata na latinskom pie natpis: Mater
Amabilis et Admirabilis Remetensis Protege
Nos, 1717. (Majko ljubljena i udesna Remetska,
titi nas). Slova se vide u NIR-u, to znai da su
naknadno dodana oker bojom koja apsorbira
IR svjetlost.
4.2. Preslikna slika iz privatne zbirke

Slika Dunav Rendi (*) je iz privatne zbirke,
u vlasnitvu je Natae Lenoir iz Zagreba.
Slika 5: Z
Slika 5: Trabakul (*), Dunav Rendi (*), 4. desetljee 20. st., ulje na platnu, slika u VIS i NIR spektru na 1000 nm
158
Slika 6: V
Vol. 2, No. 2, 2014.
Slika 6: Z
Slika 6: Detalj na kojem je vidljivo doraivanje slike i razlike u sastavu zelene boje
Slika 7: V
Slika 7: Z
Slika 7: Detalj na kojem je vidljiv preslik u VIS spektru, a u NIR podruju se ne vidi jer su boje jednake u apsorpciji IR svjetla
Slika 8: V
Slika 8: Z
Slika 8: Detalj preslikane slike u VIS i NIR spektru u kojem je vidljiv detalj okvira
Slika je vrlo tajnovita jer na poleini ima otisnut

natpis tiskanim slovima: N. DANZA NELL
HAREM (F. Fabbi). Fabio Fabbi (1861. 1946.)
roen je u Bologni u Italiji. Slovi kao najvaniji
talijanski slikar orijentalnih slika. Kao mladi upisao
se na Accademia di Belle Arti u Firenzi,
a studirao je kiparstvo i slikarstvo. Nakon studija
otputovao je u Pariz, Mnchen i Egipat [9].
U prijevodu, naslov Ples u haremu odgovara

sadraju orijentalnih motiva koje je slikao Fabbi.
Na slici je naslikan motiv broda, to ne odgovara
otisnutom natpisu. Slika je snimljena u vizualnom
i infracrvenom spektru na 1000 nm. Umjetnik koji
je preslikao sliku koristio je razliit sastav bojila
na slici, a to se otkriva na IR snimci. Tako se dva
ista tona zelene boje u vizualnom spektru sasvim
159
Slika 9: V
Vol. 2, No. 2, 2014.
Slika 9: Z
Slika 9: Detalj preslikane slike u VIS i NIR spektru u kojem je vidljiv polukruni oblik
Slika 10: V
Slika 10: Z
Slika 10 a: Z
Slika 10 c: V
Slika 10 b: V
Slika 10 d: Z
Slika 10: V a, c; slika 10: Z b, d Uveani detalji plavog neba u VIS i NIR podruju na kojem su vidljivi preslikani detalji
u donjem sloju motiva medvjedia* i cvijeta. Prvi je detalj nevidljiv u NIR podruju, a drugi je vidljiv u vizualnom i bliskom
IR spektru.
drugaije ponaaju u bliskom IR spektru jer su

razliitih sastava. Na ovoj slici zelena boja koja se
pojavljuje na mnogim mjestima je svijetlosiva, dok
je, nasuprot tome, tamnozelena tamna jer je potpuno
razliitog sastava. Na slici br. 6 ispod zelene boje
nalazi se crna linija vidljiva u IR-u, to znai da je
slikar mijenjao poetne poteze i doraivao sliku.
Svijetlozelena boja je na kraju dodana, ispod nje su
potez i linija koji se vide samo u NIR-u.
160
Na detalju slike br.7, Dunav Rendi u

vizualnom podruju prekrivene su vertikalne
tamnocrvene i crne pruge preslikane slike Fabia
Fabbia koje jasnije otkriva IR fotografija. Ploni
potezi su razmazani vie puta pa se u tom slikanju
pojavila i pozadina donje slike koja je preslikana.
U svjeim dijelovima nema naknadnih
intervencija kistom na kojem su mijeana
bojila. Na osnovi ovakvog gledanja moglo bi se
Slika 11:
Vol. 2, No. 2, 2014.
V Slika 11: Z
Detalj otisnutog broja, naziva slike i naziva autora u VIS i NIR spektru iznad kojeg se uz rub vidi original crvene
boje preslikane slike F. Fabbija (*)
zakljuiti da je slikar doraivao pojedine detalje

slike. Na slici u vizualnom spektru ima svjee
slikanih dijelova slike u jednom potezu, ali isto
tako i doraenih. Na slici br. 8, na preslikanoj slici
u infracrvenom spektru, slika je sasvim drugog
sadraja, to se vidi po okviru koji prodire na IR
snimci. Vidljiva slika je nastala na preslikanoj
slici Fabbija (*), to potvruju detalji snimaka u
bliskom IR-u.
5. Zakljuak
Iz ovog pregleda proizlazi da su za ovo
istraivanje ispod vidljivog sloja slika
najzanimljivije one slike koje imaju preslike ili u
cijelosti preslikane slike. U ovom radu zanimalo nas
je istraiti na kojim su slikama vidljivi preslikani
slojevi ispod vidljive slike, te koliko su te promjene
vidljive ZRGB kamerom na 1000 nm. Budui da je
takvih slika iz jelokupnog istraivanja izdvojeno 33,
ispunjena su oekivanja ovog istraivanja.
Cilj nije bio idealnim tehnikim mogunostima
snimiti i obraditi sve slike u NIR podruju, ve
istraiti, pronai i potvrditi da su u muzejima
u stalnom postavu izloene slike s preslicima,
pentimentima, podslicima, vidljivim fazama
rada, podcrtavanjima i drugim promjenama u
nevidljivom donjem sloju. Takoer, nastojalo se
potvrditi poznato
iz literature [10] ili otkriti slike koje imaju
neke svoje tajne, a koje se u bliskom IR spektru
mogu otkriti.
Sama koliina svjetlosnog izvora utjee na
otrinu fotografija slika u NIR-u. U svim je
muzejima bila dovoljna koliina svjetla da se
ZRGB kamerom na 1000 nm direktno vidi ima li
preslika ili nekih drugih veih promjena zanimljivih
za ovo istraivanje u tom podruju, ali ipak bez
stalnog izvora IR zraenja. Zakljuujemo da su, bez
obzira na otrinu snimljenih fotografija, u danim

okolnostima uspjeno pregledane slike za potrebe
ovog rada.
Ovi postupci i naini snimanja ostaju
dokumentirani za budunost. Fotografije u
dva spektralna podruja, u VIS i NIR spektru,
osiguravaju zatitu te iste slike kako od
krivotvorina, tako i od promjena koje nastaju
s vremenom i buduih moguih oteenja.
Zahvaljujui takvim snimkama konzervatori
-restauratori znaju u kojem je stanju bila slika,
ovisno o vremenu kada je snimljena. I dananji
umjetnici koji ele zatititi svoja vanija ili sva djela
mogu to uiniti na nain da snimaju slike
u dva stanja.
Autorica ovog teksta snima vlastite slike
zbog sigurnosti da se pri eventualnim buduim
konzervatorsko-restauratorskim postupcima
mogu vidjeti u izvornom spektralnom podruju.
Time se ujedno osigurava i njihova autentinost.
Preporuka je da se sva umjetnika djela u
muzejima snime u razliitim spektralnim dijelovima
svjetla. Za sada nije mogue izraditi krivotvorinu
istovjetnu originalu u svim valnim podrujima. Ako
se fotografiraju uz normalno i koso osvjetljenje
i u UVF ultraljubiastoj fluorescenciji, IR
infracrvenoj reflektografiji, RTG rendgenogramu
i nekim drugim posebnim fotografskim postupcima
[10], umjetnike se slike mogu viestruko zatititi
od krivotvorenja. Tako bi u najirem smislu
ostale sauvane fotografije originala slike u svim
tim svjetlosnim podrujima. Na osnovi toga se
u budunosti lako mogu prepoznati i razlikovati
originalne slike od krivotvorina. Meutim, valja
naglasiti da se autentinost djela moe osigurati i
primjenom jedne odgovarajue metode snimanja
kao to je, primjerice, blisko infracrveno podruje
ili IR reflektografija.
161
Vol. 2, No. 2, 2014.
6. Reference
[1]
iljak, V., Pap, K., iljak-Stanimirovi,

I., Development of a prototype for ZRGB
infraredesign device// Technical Gazette.
18 (2011), 2; 153-159, IF 0, 601.
[2 ]
iljak, V., Pap, K., iljak-Stanimirovi,

I., iljak-Vuji, J., Managing dual color
properties with the Z-parameter in the
visual and NIR spectrum //Infrared physics & technology, Elsevier B.V., Volume
55, Issue 4, July 2012, pp. 326-336, ISSN:
1350-4495.
[3]
[4]
http://www.jutarnji.hr/tko-se-to-krije-ispodslike--plava-soba--pabla-picassa-/1200648/;
http://www.urbancult.hr/22319.aspx (pristupljeno: 18. lipnja 2014.)
http://aai.ktf-split.hr/zak/Seminarski_radovi/instrumentna_bellini.pdf (pristupljeno: 18. svibnja 2014.)
[5]
Pap, K., iljak, I., iljak Vuji, J. 54.

(2010). Image Reproduction for Near
Infrared Spectrum and the Infraredesign
Theory. The Journal of Imaging Science
and Technology.1; 10502-1-10502-9.
[6]
http://www.projectina.ch/ (pristupljeno:
18. svibnja 2014.)
[7]
http://www.forenzika.hr/DefaultCKV.aspx
(pristupljeno: 18. svibnja 2014.)
[8]
Otac Mihetec V., karmelianin, upravitelj

remetskog svetita, usmeno priopenje
[9]
https://www.bonhams.com/auctions/18180/
lot/99/ (pristupljeno: 1. rujna 2014.)
[10] Meder, F., ur. (1986). Tajnovite slike Josipa

Raia i Miroslava Kraljevia: istraivanje
slika fizikalnim i kemijskim metodama:
Zagreb, Zavod za restairanje umjetnina,
Moderna galerija.
AUTORICA
Dijana Nazor
Dijana Nazor roena je
1971. godine u Splitu.
Godine 1995. diplomirala je
na Fakultetu prirodoslovnomatematikih znanosti
i odgojnih podruja u
Splitu (danas Umjetnika
akademija) i stekla zvanje profesora likovne
kulture-restauratora. Iste je godine dobila
Dekanovu nagradu Fakulteta za izvanredan
uspjeh. Doktorandica je na poslijediplomskom
studiju slikarstva na Akademiji likovnih
umjetnosti Sveuilita u Zagrebu. Od 1999.
do 2004. radila je u osnovnim kolama kao
uiteljica likovne kulture i u XI. gimnaziji kao
profesorica likovne umjetnosti. Sudjelovala je
162
na pet europskih i svjetskih InSEA kongresa

(Meunarodnog obrazovanja putem umjetnosti)
gdje joj je objavljeno pet tekstova iz podruja
likovne kulture. Od 2004. radi u Hrvatskom
restauratorskom zavodu na Odjelu za tafelajno
slikarstvo kao vii konzervator-restaurator. Od
1995. godine imala je 28 samostalnih izlobi
u Hrvatskoj, Belgiji i Australiji. Sudjelovala je
na preko 100 iriranih skupnih izlobi u zemlji
i inozemstvu. Dobitnica je Dravne godinje
Nagrade Ivan Filipovi (2012.), odlikovanja
Reda Danice hrvatske s likom Antuna Radia
(2013.) i Pohvale Nagrade Grigor Vitez (2014.).
Nositeljica je poasnog zvanja AFIAP (Artiste
FIAP) Meunarodne federacije fotografskih
umjetnosti od 2013.
Vol. 2, No. 2, 2014.
VIZUALNI I INFRACRVENI SPEKTAR ZA BOJILA

DIGITALNOG TISKA
Aleksandra Bernaek, Jana iljak Vuji, Vesna Ugljei
Tehniko Veleuilite u Zagrebu
Saetak
INFRAREDESIGN tehnologija koristi bojila
na dva naina: kao spot bojila te kao procesni
sastav koji je nastao s CMYKIR separacijom.
Objavljeni radovi koristili su spektroskopiju u
istraivanju bojila samo u vizualnom spektru.
Z vrijednost bila je zadana i mjerena ZRGB
kamerama. Numeriki prikaz apsorpcije svjetla u
rasponu od 700 do 900 nm nije se mogao utvrditi.
S novim ureajem, Projectina Docucenter 4500,
koji je postavljen na Tehnikom veleuilitu u
Zagrebu, istraivanja su znatno napredovala.
Prvi rezultati su spektar pojedinanih procesnih
bojila ute, magente i cijana. Eksperimentalno
je utvreno djelovanje karbon crnog bojila na
procesna bojila kao numerika osnova za daljnja
istraivanja dvostrukih informacija u vizualnom
i infracrvenom spektru. Dati su vrhovi apsorpcije
svjetla pojedinanih procesnih bojila ime se
smanjuje broj iteracija u traenju izjednaavanja
spektra vizualnih bojila s bojilima koja e
se izdvojiti tek u Z toki bliskog infracrvenog
spektra. Premda je Projectina forenziki
instrument, u ovom radu Projectina se koristi za
sreivanje znanja u manipulaciji mijeanja bojila
na podruju dizajniranja dvostrukih informacija.
Istovremeno se istrauje kontinuirana
apsorpcija svjetla te stanja dvostruke slike preko
skeniranja u desetak barijera. Potpuno nov pristup
izuavanja bojila preko spektralnih krivulja
apsorpcije i refleksije svjetla ima cilj postavljanja
sistematizacije u mijeanju bojila prema teoriji
INFRAREDESIGN.
Kljune rijei: infraredesign,
spektrofotometrijska mjerenja
Abstract
INFRAREDESIGN technology uses dyes
in two ways: as a spot dye and as a processing
structure formed by CMYKIR separation.
In the dye studies, previously published articles
have only used spectroscopy in the visual
spectrum. Z value was assigned and measured

by ZRGB cameras. Numeric display of light
absorption in the 700 to 900 nm range could
not be determined. With Projectina Docucenter
4500, a new device set at Polytechnic of Zagreb,
research has progressed significantly. The first
results show the spectrum of single process
dyes of yellow, magenta and cyan. The effect
of carbon black ink on the process of dyes as
a numerical basis for further research of dual
information in the visual and infrared spectrum
was experimentally determined.
The peaks of the light absorption of the
individual process dyes are given which
reduces the number of iterations in the search of
equalizing the spectrum of visual dyes with
dyes that will extract only the Z point of near
infrared spectrum. Although Projectina is a
forensic instrument, Projectina is here used for
assortment of knowledge in manipulation of the
mixed dyes in the area of dual information design.
At the same time we explore the continuous
absorption of light and the state of dual images
through scanning in ten barriers. A completely
new approach to the ink through the spectral
curve of the absorption and reflection of light is
aimed to set the systematization of mixing the
dyes according to the INFRAREDESIGN theory.
Key words: Infraredesign,
spectrophotometric measurements
1. Uvod
Boja je doivljaj u ljudskom oku pa su se
apsorpcija i refleksija svjetla s bojila istraivala
za vizualno (V) podruje. Otkad je otvorena
tehnologija INFRAREDESIGN-a s mnogim
primjerima izrade dvostrukih informacija, bojila
i njihova svojstva apsorpcije svjetla intenzivno se
prouavaju u infracrvenom spektru [2, 3].
Bilo je to rezervirano podruje za sigurnosne
papire, dokumente, novanice.
163
Vol. 2, No. 2, 2014.
Slika 1. Y, M, YM mjeavina, YMK40 mjeavina, spektar

izveden Projectinom
Slika 2. C, CK40 mjeavina
Bojila su razliita u temi o apsorpciji svjetla u

ultraljubiastom i infracrvenom spektru.
Neka imaju samo kratki prostor apsorpcije svjetla,
ogranien samo na vizualni dio koji se numeriki
izraava kao podruje od 400 do 700 nanometara.
Neka bojila imaju irinu koja se protee izvan
vizualnog dijela u NIR dio (near infrared blisko
infracrveni spektar od 700 do 1300 nm). To je
od velike koristi u razdvajanju bojila na ona koja
se ne vide niti Z kamerom (apsorpcija svjetla na
1000 nm) od onih bojila koja se vide samo
Z kamerom. Projekti mijeanja bojila usmjereni su
na postizanje vidljivog i nevidljivog u pojedinim
spektralnim podrujima: UV, V i NIR. Na taj
nain stvara se dvostruka slika [1].
promatra instrumentalno. Izmeu je prostor od

700 do 800 nm koji mijea ostatke vizualnog i
infracrvenog spektra.
2. Spektri procesnih bojila

U ovom radu definira se V spektar i Z spektar.
Izmeu je prostor koji preskaemo. Tu je mijeanje
dviju slika od kojih se svaka mora vidjeti u
planiranom, zadanom spektru.
Na slici 1. dat je prikaz grupe bojila u kojima
prevladavaju uta i magenta. Po IRD teoriji,
dodavanjem karbon crnog bojila apsorpcija
svjetla protee se u nevidljiv prostor do 900 nm.
Z kamera prepoznaje tu apsorpciju kojom
moemo upravljati. Bojila uta (Y) i magenta (M)
zauzimaju lijevi vizualni dio spektra. Isto je i s
njihovim mjeavinama. Dodavanjem karbon K
crnog bojila ulazi se u NIR prostor koji se
164
Bojilo cijan je na desnom rubu vizualnog

spektra i prelazi u NIR prostor. Gubi se potpuno
na 800 nm. Na 900 nm razdvojili su se cijan i K.
Kamera za registraciju infracrvenog spektra
izdvaja sliku koja nastaje s mjeavinama koje
imaju u sebi karbon crno bojilo. Na slikama 1. i 2.
C, M, Y su date u 100% pokrivenosti, a K je dat
sa 40% pokrivenosti.
3. Koncept Projectine 4500

Projectina Docucenter 4500 koristi se u
svrhu provjere dokumenata i vrijednosnica, nudi
optimalne mogunosti primjene u znanstvenoj
forenzici te u istraivanju sigurnosne grafike.
Performanse ovog ureaja daleko su naprednije
od konvencionalnih ureaja za forenziku u ovoj
grani grafike industrije. Ureaj ima vidno polje
180 x 135 mm, 10 integriranih izvora svjetlosti,
modul filtara s 84 pozicije filtara te motoriziran
odabir filtara valne duljine od 380 do 720 nm
i propusnosti (bandwidth) od 5 do 340 nm.
Takoer, ima digitalnu kameru rezolucije 1280
x 1024 piksela, optiki modul za poveanje
u rangu od 2,2x do 80x, forenziki skener i
sistem za spektralnu analizu kojim se utvruje
ultraljubiasto, vizualno i infracrveno stanje
dokumenta. Ultraljubiasto podruje selektivno
Vol. 2, No. 2, 2014.
Slika 3. Za spektar sa slike 1 i 2
se detektira na 365, 313 i 254 nanometra.

Infracrveni spektar motorizirano se filtrira na
715, 735, 780, 830, 850 i 1000 nm. U vizualnom
spektru izdvaja se stanje predloka na 350-680,
610, 630, 645, 665 i 695 nm [4, 5].
Novo podruje izuavanja i nov pristup
vrijednosnicama i dokumentima omoguuje se
odreivanjem spektralne analize. Projectina
ima spektroskopski modul za 6,4 nm optiku
rezoluciju, 360 do 1100 nm spektralni talon
za bijeli balans. Modul SP-2000-USB
omoguuje badarenja instrumenata koji se
izgrauju na TVZ-u [4].
Dio cijelog forenzikog sustava je i
software PIA-7000 za slikovnu interpretaciju s
funkcijama za procesiranje slike koji omoguuje
stvaranje i pretraivanje slikovne baze podataka.
Software takoer slui za istraivanje spektralne
analize s razliitim vrstama spektralnih prikaza

koje generira spektroskopski modul SP-2000.
Komparacije spektralnih mjerenja odvijaju se
upravo preko tog programa [6].
Ovakav forenziki instrument sredite je
u predmetima koji sadre teme izgradnje
raunarskih modula, projektiranja inovacija
i razumijevanja slike u irem spektru izvan
dometa ljudskog oka. Forenzike teme su i na
specijalistikim seminarima.
Do danas nije bilo mogunosti da se
napravi spektrogram u UV, VS i IR podruju,
a koji je uvjet za dokazivanje autentinosti
dokumenta. Ovakav instrument unaprjeuje
struni i znanstveni rad jer su tvrdnje u
radovima za objavljivanje zasnovane na
mjerenjima fizikalnih vrijednosti na
kvalitetan nain.
Tablica 1. Izvori svjetlosti integrirani na ureaju Projectina Docucenter 4500 [4]
FILTAR BG38
BARIJERNI FILTRI
Svjetlo vizualnog
spektra (REMI)
EKSCITACIJSKI
FILTRI
da
niti jedan
neutralni
UV 365 nm
da
niti jedan
niti jedan
UV 254 nm
da
niti jedan
niti jedan
UV 313 nm
da
niti jedan
niti jedan
DIA IR
da / ne
niti jedan ili

715 1000 nm
niti jedan
DIA UV
da
niti jedan
niti jedan
RETRO
da
ne
ne
EPI
(IR apsorpcija)
LUMI
(IR luminiscencija)
REMI
(IR apsorpcija)
IR 980 nm
niti jedan ili

715 1000 nm
630 1000 nm
(630 715 nm)
DOCU ili
daljnji filtri
ne
715 1000 nm
niti jedan
da
niti jedan
niti jedan
da / ne
ne
niti jedan
165
Postoji vie vrsta osvjetljenja kojima moemo

promatrati razliite uzorke, uz pravilno podeene
postavke. Za svaki uzorak posebno su definirani
uvjeti osvjetljavanja, kako bi dobili to preciznije
i tonije rezultate. U tablici 1. definirani su
zadani uvjeti za svaki svjetlosni izvor.
BG38 je standardni filtar koji slui za
blokiranje vika crvenog tona iz IR spektra te
dobivanje vjernije reprodukcije boja u vizualnom
spektru. Takoer, pomae postizanju boljeg
kontrasta kod UV osvjetljenja te pojaava
vidljivost zasebnih fluorescentnih boja [6].
Vol. 2, No. 2, 2014.
5. Dodatak: Rjenik, kratice i pojmovi

u radu
RGB boje: crvena, zelena, plava
CMY boje i bojila: cijan, magenta, uta
V ton je ton boje u cijelom vidnom spektru od
400 do 700 nm, RGB boje. CMY boje i bojila
koja nastaju od njihovog sastava odazivaju se
izvan V spektra do 750 nm. Njihove informacije
ne razmatramo. Preskaemo spektar od 700 do
850 nm. Tretiramo taj prostor kao mijeanje V i Z
svojstva bojila.
DOCU je irokopojasni ekscitirajui filtar

koji pokriva podruje od otprilike 380 do 570
nm te se standardno koristi pri ispitivanju
luminiscentnih sigurnosnih oznaka na
dokumentima, razlika izmeu tragova razliitih
tinti ili tragova obinih olovaka, kemijskih i
mehanikih brisanja, adheziva, rezidualnih
tragova itd.
Z spektar je NIR podruje u okolini 1000 nm, od

850 do 1100 nm. Ne ulazi podruje od 700 do 850
nm koje nosi informacije iz proirenog V spektra.
NIR detekcijske kamere podeavamo prema Z
toki od 1000 nm.
4. Zakljuak
ZRGB kamera biljei dvije slike: RGB i Z sliku

na 1000 nm.
Spektar u prvom dijelu NIR-a omoguuje

razumijevanje kreiranja dvostruke slike
numerikim metodama. Popravljanje vrijednosti
pokrivenosti bojila na papiru, platnu ili plastici
usmjereno je na relativnu udaljenost pikova
istih procesnih bojila. Ovaj rad je referentan
za planiranje mijeanja bojila u postizanju
jednakosti dva bojila u vizualnom spektru.
Iterativni postupak skraivat e se za zadanu
vrijednost K od 40% ta vrijednost je referentna
za odazivanje skrivene slike u NIR spektru.
Zbog toga se prikazala toka Z i vrijednosti
apsorpcije svih procesnih boja. Mali prostor
izmeu 700 i 800 nm uvijek je bio sporan,
nerazjanjen, forenziki interesantan. U ovom
radu prikazano je to podruje gdje se razdvajaju
spektri bojila: bojila koja se prouavaju samo za
vizualni spektar naega oka od onih bojila koja
imaju apsorpciju i u NIR-u.
Ureajem Projectinom skenirane su
slike procesnih bojila i njihovih mjeavina
s barijerama od 570 do 1000 nm. istoa
snimljenih slika i razdvajanje u NIR-u pokazuje
se tek iznad 850 nm. Prostor izmeu 700 i 800
nm tipian je za utvrivanje sastava bojila, za
forenziko ispitivanje materijala to s e postie
skeniranjem u barijerama toga podruja.
166
V bojilo: V bojila apsorbiraju svjetlo samo u V

spektru. Vrijednost Z za V bojila jednaka je nuli.
V kamera biljei RGB vrijednosti.
Z kamera biljei vrijednost Z s materije,

reflektiranu NIR svjetlost na 1000 nm.
5.1. Opis pojmova u radu

Luminiscencija je emisija elektromagnetskog
zraenja, preteito svjetlosti, ali i ultraljubiastog
i infracrvenog zraenja, koje nije pobueno
termikim procesom i povienom temperaturom
tvari ve nastaje kao posljedica primanja energije
u nekom drugom obliku, ide od UV zraenja,
preko vidljivog pa sve do IR spektra zraenja.
Materijal luminiscira kada se primanjem energije
elektroni u atomu prvo pobude u vie energetsko
stanje, a nakon toga se emisijom dijela ili ukupne
dobivene energije vraaju u obliku zraenja u
prvobitno, osnovno stanje. Ako se luminiscencija
javlja za vrijeme trajanja pobude ili 10-8 sekundi
poslije, radi se o fluorescenciji; opaa li se nakon
to pobuda stane, radi se o fosforescenciji.
Fluorescencija je pojava kada neke stvari svijetle
obasjane zraenjem nie energije (npr. UV).
Spektar luminiscentnog zraenja karakteristian
je za svaku pojedinu tvar pa se uspjeno koristi za
detekciju odreene tvari u uzorku. Luminiscencija
se primjenjuje u razliitim izvorima svjetlosti, a
najvie za fluorescentnu rasvjetu [7].
Refleksija svjetlosti je promjena smjera

irenja svjetlosne zrake (vala), tj. odbijanje
zrake svjetla od nekog objekta ime mijenja
smjer svog irenja. Promjena smjera opisuje se
pomou upadnog kuta i kuta refleksije, tonije,
upadni kut jednak je kutu refleksije. Poto veina
realnih tijela nema savreno glatku povrinu,
normale na povrinu biti e razliite za
pojedine upadne zrake svjetlosti dok su upadni
kutovi uvijek isti, odnosno, na grubljim
povrinama reflektirane zrake bit e rasprene u
razliitim smjerovima. Zato refleksiju dijelimo
na zrcalnu i difuznu [7].
Apsorpcija svjetlosti (zraenja) je
prijenos energije valova na materiju prilikom
prolaza vala kroz nju; upijanje razliitih vrsta
elektromagnetskog zraenja (UV i IR zraenje,
svjetlost, toplinsko, rendgensko, radiovalovi
i gama zraenje) koje se pritom pretvara
u toplinu ili neki drugi oblik energije.
Iznos apsorpcije ovisi o tvari koja upija i
njezinoj debljini. Tvari selektivno upijaju
odreene vrste zraenja, npr. uto staklo
(filtar) proputa zeleni i crveni dio spektra,
a apsorbira plavi [7].
Vol. 2, No. 2, 2014.
Transmisija svjetlosti je prenoenje svjetla

kroz medij bez promjene valne duljine.
Ovisno o fizikalnim svojstvima materijala, dio
spektra e se reflektirati i/ili apsorbirati, a ostatak
e biti transmitiran.
Spektroskopijom prouavamo interakciju
elektromagnetskog zraenja i materije.
Spektrograf je instrument za analizu spektra
elektromagnetskog zraenja, sastoji se od optike
prizme ili optike reetke koji slue za rastavljanje
elektromagnetskog zraenja na spektar.
Spektrografi se koriste za analizu vidljivog,
infracrvenog ili ultraljubiastog zraenja.
Spektrometar je ureaj za mjerenje
intenziteta komponente elektromagnetskog
zraenja odreene valne duljine. Sastoji se
od izvora zraenja, monokroma i detektora
(fotomultiplikatori, fotoosjetljive diode ili
CCD ip vidljivo i ultraljubiasto podruje
zraenja, te termoosjetljivi otpornici ili
bolometri u IR podruju). Spektrometar e
izmjeriti intenzitet odreene valne duljine
elektromagnetskog zraenja koji je uzorak
emitirao, apsorbirao ili reflektirao.
6. Reference
[1]
[2]
[3]
iljak, Vilko; Pap, Klaudio; iljakStanimirovi, Ivana; iljak-Vuji, Jana;

Managing dual color properties with the
Z-parameter in the visual and nir spectrum // Infrared physics & technology. 55
(2012); 326-336 (CC, SCI, SCI Expanded,
IF 0.932). http://dx.doi. org/10.1016/j.infrared.2012.02.009
Agi, Darko; Agi, Ana; Bernaek,
Aleksandra; Blizanci bojila za proirenje
Infra informacijske tehnologije; Po
litechnic & Design; Vol. I, No. I, 2013.
p: 27-32; ISSN 1849 - 1995; http://poly
technicanddesign.tvz.hr/?page_id=202
iljak Vuji, Jana; Rajkovi, Ivan; iljak
Stanimirovi, Ivana; Simultano video
snimanje u vizualnom i infracrvenom

spektru proirene V/Z stvarnosti Po
litechnic & Design; Vol. II, No. I, 2014. p:
73-79; ISSN 1849 - 1995; http://polytechnicanddesign.tvz.hr/vol-ii-no-i-2014/
[4]
Projectina Docucenter 4500, Operation

manual, Projectina AG, Switzerland
[5]
PIA 7000 manual, Projectina AG,

Switzerland
[6]
http://www.forensictechnology.com/
projectina/
[7]
Billmeyer and Saltzmans, Principles of

color technology, Third edition, Roy S.
Berns, ISBN 0-471-19459-X
167
Vol. 2, No. 2, 2014.
AUTORI
Aleksandra Bernaek, dipl. ing. graf. teh. nepromjenjena biografija nalazi se u asopisu
Polytechnic & Design Vol. 1, No. 1, 2013.
Doc. dr. sc. Jana iljak Vuji - nepromjenjena
biografija nalazi se u asopisu Polytechnic &
Design Vol. 2, No. 1, 2014.
168
Vesna Ugljei, dipl.dizajner - nepromjenjena

Vol. 2, No. 2, 2014.
MODELIRANJE SUSTAVA OBNOVE KINETIKE ENERGIJE

BOLIDA FORMULE 1
Marko Majceni, Toni Bjai
Saetak
U radu su objanjeni principi rada i parametri
elektromotora u bolidu Formule 1 potrebni
za modeliranje, te je ukratko objanjeno kako
se upravlja elektromotorom. Napravljen je
model elektromotora na temelju prijenosnih
funkcija elektromotora. Model je izraen u
skladu sa danim tehnikim specifikacijama
bolida Formule 1. Nadalje, napravljen je i model
elektromotora s baterijom na temelju jednadbi
stanja elektromotora, model koji se koristi za
prikazivanje utjecaja baterije na rad elektromotora
i utjecaja sklapanja na armaturnu struju.
Prikazana je energija koju koristi elektromotor.
Simulacije su napravljene u programskom paketu
Matlab-Simulink.
Kljune rijei: Sustav obnove kinetike
energije, istosmjerni stroj, prijenosna funkcija
elektromotora, Theveninova baterija, energija
elektromotora.
Abstract
Principles of operation and parameters of
Formula 1 racing car electric motor required for
modeling are given in this thesis and furthermore,
how to control such an electric motor is
explained. Based on the electric motor transfer
functions, a model of electric motor is created.
Model was created in accordance to previously
defined technical regulations of Formula 1 racing
car. Furthermore, an electric motor with a battery
model is created, based on state equations of
electric motor. This model is used to demonstrate
the influence of the battery on the electric motor
operation and influence of the switching on
armature current. An energy used by the electric
motor is presented. The simulations are carried
out in program package Matlab -Simulink.
Key words: Kinetic energy recovery system,
DC electric motor, transfer function of electric
motor, Thevenin battery, energy of electric motor.
1. Uvod
Ovaj rad obuhvaa temeljne pojmove i principe
rada neophodne za razumijevanje funkcionalnosti
sustava obnove kinetike energije (engl. Kinetic
Energy Recovery System KERS), kako bi se
modeliranje takvog sustava i upravljanje istim
moglo izvesti. Takvi sustavi su sve popularniji
zbog uteda energija koje omoguuju, odnosno
povoljnih ekolokih svojstava koja su veoma
cijenjena u drutvu koje se brine za okoli. Budui
da je FIA svojevremeno izjavila da podupire
odgovorna rjeenja na zahtjeve svjetskog okolia,
odobrila je koritenje sustava obnove kinetike
energije za sezonu 2009., u kojoj je bolid sa
KERS-om ostvario i prvu pobjedu. U sezoni
2014., KERS je sadran u MGU-K (Motor
Generator Unit Kinetic) komponenti sustava
obnove energije (ERS). Kako se takvi sustavi
zasad koriste samo u Formuli 1 (F1), parametri
koji se koriste u ovom radu su odabrani na temelju
FIA tehnikih specifikacija. Elektromotor koji
je koriten u modeliranju je istosmjerni motor s
nezavisnom uzbudom. Iako se takvi elektromotori
ne koriste u F1, svi se drugi modeli elektromotora
mogu aproksimirati sa istosmjernim modelom,
samo to onda parametri modela imaju drugaije
znaenje. Principi rada neophodni za modeliranje
sustava i odreivanje odreenih parametara
potrebnih za dotino modeliranje su prikazani
u poglavlju 2, gdje je takoer i pojanjeno koji
se problem javlja pri regenerativnom koenju
i ukratko je pojanjeno kako se upravlja
elektromotorom. Samo modeliranje je objanjeno
u poglavlju 3, gdje se koriste prijenosne funkcije
dinamikih karakteristika i prikazana je simulacija
dotinog modela gdje se vidi odziv armaturne
struje i kutne brzine elektromotora prilikom rada
na stazi, te se pritom vidi i potronja energije. U
etvrtom poglavlju je objanjeno kako se izrauje
model s baterijom, kako bi se vidio utjecaj
baterije. Ovaj model se koristi i za prikaz utjecaja
sklapanja tranzistorskih sklopki.
169
Tehnologije poput ERS-a poinju se

primjenjivati u svakodnevnim, obinim
automobilima [8], te je vrlo vjerojatno da
takve tehnologije u veem obimu prodru i na
komercijalno trite u budunosti. Inovacije,
posebno ekoloke naravi, kako se to esto pokae,
iz F1 brzo nau svoje mjesto u svakodnevnom
ivotu. I upravo iz tog razloga, bitno je za budue
inenjere da razumiju takvu tehnologiju.
2. Opis sustava obnove energije

Sustav obnove energije, u bolidu Formule 1
se sastoji od dva dijela, gdje prvi, toplinski dio
pretvara toplinsku energiju ispunih plinova
u elektrinu energiju, pomou turbopuhala
(MGU-H, Motor Generator Unit- Heat). Drugi
dio kinetiku energiju tijekom koenja pretvara u
elektrinu. U radu je detaljno obraen drugi dio
ERS-a, koji se moe zvati KERS (Kinetic Energy
Recovery System) ili Motor Generator UnitKinetic (MGU-K). FIA regulacije [1] odreuju
koliko energije smije protei kroz ERS sustav
tokom ubrzavanja ili koenja, te su te regulacije
grafiki prikazane na slici 1 [1].
Modeliranje elektromotora u KERS-u je
objanjeno na primjeru istosmjernog stroja, iako
se takav elektromotor najvjerojatnije ne koristi u
bolidima. Izvjesno je da se koriste elektromotori
pogonjeni izmjeninom strujom, poput
sinkronih motora s permanentnim magnetima ili
elektroniki komutiranih istosmjernih motora.
No model za izmjenine strojeve je isti kao i
za istosmjerne, samo parametri modela imaju
drugaije znaenje [2].
Vol. 2, No. 2, 2014.
Principi rada istosmjernog motora su dobro

poznati [3], no bitno je napomenuti da prilikom
regenerativnog koenja postoji poveana
opasnost od iskrenja, koje moe otetiti etkice.
Do iskrenja dolazi zbog promjene smjera
djelovanja magnetskog polja armature u reimu
regenerativnog koenja, promjene koja uzrokuje
pomicanje neutralne zone u kojoj se nalaze
etkice.
Za modeliranje istosmjernog motora s
nezavisnom i konstantnom uzbudom je bilo
potrebno odrediti nazivnu, ujedno i maksimalnu,
struju armature na temelju pretpostavljenih
parametara oitanih iz FIA regulacija [1] (slika 1):
uinkovitost, = 0,95,
maksimalna snaga, Pn = 120 kW,
maksimalni moment, Mn = 200 Nm.
Takoer je bilo potrebno pretpostaviti da je:

otpor armature, Ra = 0,1 ,
napon armature, Uan = 800 V
induktivitet armature, La=1 mH
snaga uzbudnog kruga, Pun = 0,015Pn.
Armaturna struja je izraunata iz izraza za

uinkovitost motora, uz pretpostavku da je snaga
uzbudnog kruga 1,5% nazivne snage [3]:
Slika 1. Tok i
ogranienja energije
u pogonskom sustavu
[1].
170
Struja praznog hoda je izraunata prema izrazu
Vol. 2, No. 2, 2014.
Tablica 1. Popis parametara.
Parametar
Vrijednost
M0
2,79 Nm
Kch
80 V/V
Tch
25 s
Ki
0,0642 V/A
Ti
1,3 ms
0,0167 Vs/rad
Konstanta motora se rauna prema izrazu [3]:
5 ms
Elektromotorom se upravlja koristei

tranzistorsko pojaalo snage [4] (engl. chopper),
odnosno istosmjerni pretvara koji moe
biti uzlazni ili silazni, ovisno o reimu rada.
U motorskom reimu rada se koristi silazni
pretvara, te armaturna struja pada dok sustav
nije spojen na izvor napajanja. U generatorskom
reimu se koristi uzlazni, te armaturna struja
raste u apsolutnom iznosu. Sklopkama choppera
se upravlja pulsno-irinskom modulacijom.
Potrebno je napomenuti da se u sluaju koritenja
istosmjernog motora s nezavisnom uzbudom
napon uzbude ne mora drati konstantnim, nego
se moe koristiti kao svojevrstan mjenja [10].
Smanjivanjem napona uzbude se u tom sluaju
moe podii krajnja brzina bolida.
Ka
10 A/V
Ta
10 ms
1,3 kgm2
1,3074 Nm/A
Bt
0,0012 Mns/rad
Kd
0,0194
[3]:
Koeficijent Kd obuhvaa sve parametre koji

utjeu na djelovanje aerodinamikog trenja, te se za
simulaciju smatraju stalnima, poput gustoe zraka
(=1,225 kg/m3), koeficijenta sile otpora tijela
(Cx = 0,7), povrine presjeka (S = 1,71 m2). Udio
snage elektromotora u pogonskom dijelu bolida
iznosi 0,21. Koeficijent Kd se onda rauna [9]:
3. Modeliranje istosmjernog stroja

Model istosmjernog stroja je izraen prema
dinamikim karakteristikama stroja, postupkom u
kojem se koriste prijenosne funkcije dinamikih
karakteristika [5], uz to da su nazivni moment
i armaturna struja ujedno i maksimalni, te da
model prikazan na slici 2 kao optereenje sadri
i aerodinamiko trenje, radi realnijeg simuliranja
ponaanja na trkaoj stazi.
Popis parametara za dotini model dan je u
tablici 1.
Aerodinamiko trenje je trenje iji je smjer
suprotan kretanju nekog objekta kroz fluid kojim
prolazi. Za razliku od sile trenja, aerodinamika
sila otpora ovisi o brzini kojom prolazi kroz fluid,
te se rauna prema izrazu [9]:
Takoer, model prikazan na slici 2 sadri

viskozno i Coulombovo trenje kao optereenje.
Coulombovo trenje je statiko trenje iji je
moment jednak momentu praznog hoda M0, te se
rauna prema jednadbi [3]:
Koeficijent odreuje udio pojedinog trenja

u elektromotoru te iznosi 0,8. Viskozno trenje je
trenje koje nastaje zbog mijeanja slojeva zraka
u elektromotoru, te se ukupno trenje linearno
poveava sa koeficijentom koji je jednak iznosu
viskoznog trenja Bt, dan izrazom [3]:
171
Vol. 2, No. 2, 2014.
Slika 2 Simulink
model istosmjernog
motora
Na slici 3 je prikazan model trenja gdje se vidi

ovisnost trenja unutar elektromotora o kutnoj
brzini elektromotora, odnosno vidi se da moment
nastao viskoznim trenjem linearno poveava od
momenta nastalog Coulombovim trenjem, Mc.
Slika 3. Model trenja unutar elektromotora
Model prikazan na slici 2 je podsustav DC

motor modela na slici 4, koji sadri projektirane
senzore i regulatore armaturne struje i brzine.
Regulator armaturne struje je projektiran koristei
tehniki optimum, a regulator brzine pomou
simetrinih frekvencijskih karakteristika [6].
Radi postizanja optimalnog odziva s obzirom
na referentnu i poremeajnu veliinu, model
uz optimalno projektirane PI regulatore sadri
i PT1 filtar u grani referentne vrijednosti
(slika 4). Dotini model takoer sadri i
aproksimaciju choppera PT1 elementom. Budui
da je upravljaki napon Ur u rasponu od 0 do
10 V, a napon armature do 800 V, koeficijent
172
pojaanja PT1 aproksimacije choppera iznosi 80.

Frekvencija sklapanja je 20 kHz, prema emu je
vremenska konstanta Tch=25 s.
PI regulatori koriteni u modelu su modelirani
kao podsustavi sa antiwindup efektom koji
diskretno provjerava iznos izlaza iz regulatora
i ograniava ga, te prestaje s integriranjem kad
je izlaz iz regulatora u zasienju. Podsustav
kao parametre prihvaa koeficijent pojaanja
regulatora, integralnu vremensku konstantu,
vrijeme diskretizacije, te maksimalni i minimalni
iznos referentnog napona (u ovom sluaju 10,
odnosno -10 V), te je prikazan na slici 5.
Simulacija predstavlja ubrzanje bolida do
100 m/s za 10 s, pri emu je kutna brzina
elektromotora 600 rad/s, te zatim koenje kroz
2.4 s na petinu steene brzine, odnosno 20 m/s
je onda brzina bolida ili 120 rad/s kutna brzina
elektromotora. Usporedbom sa statistikim
ubrzanjima i usporavanjima bolida na stazi se
zakljuuje da je takva simulacija realna, te je
prikazana na slici 6.
Na slici 7. prikazana je promjena utroene
energije elektromotora koja odgovara uvjetima
simulacije iji su rezultati prikazani na slici 65.
Pri tome je prilikom ubrzavanja potroeno 3.33
MJ, a tokom usporavanja je regenerirano otprilike
150 kJ, to je oitano sa prikaza promjene energije
u elektromotoru.
Potrebno je dodati odreeni tekst kojim se
prelazi u sljedeu toku. Nije uobiajeno da se
zavri samo sa slikom
Vol. 2, No. 2, 2014.
Slika 4. Simulink
model reguliranog
istosmjernog motora
Slika 5. Simulink
podsustav PI
regulatora s antiwindup efektom
Slika 6. Rezultat simulacije rada na stazi
4. Model s baterijom
Za modeliranje istosmjernog stroja s
nezavisnom uzbudom i baterijom, koja je u
biti spremnik energije (ES) prikazan na slici 1,
odabrana je Theveninova baterija, te je elektrina
Slika 7 Prikaz promjene energije u elektromotoru
shema s Theveninovom baterijom prikazana na

slici 8.
Otpor Rb1 na slici 8 predstavlja otpor
polarizaciji, otpor Rb2 je unutranji otpor baterije,
a kondenzator Cb se koristi kako bi se opisale
prijelazne pojave u bateriji. Napon na
173
Vol. 2, No. 2, 2014.
Aproksimacija choppera PT1 elementom

prethodnog modela je zamijenjena blokovima
prikazanima na slici 9.
Slika 8. Osnovna elektrina shema istosmjernog stroja s
baterijom
kondenzatoru je Ub, te je u rasponu od 0 do

400 V, a napon Udc je konstantni izvor napajanja
od 400 V.
Matlab-Simulink [7] model koji implementira

jednadbe od 4.2 do 4.7 je prikazan na slici 10, te
dotini model zamjenjuje podsustav DC motor
u prethodnom modelu, gdje je napon Ub=400 V,
odnosno baterija je puna.
Otpor Rb1 iznosi 100 k , a otpor Rb2 10

m . Kapacitet kondenzatora Cb je odreen
ogranienjem energije iz MGU-K (slika 1), prema
izrazu :
Jednadbe stanja koje opisuju elektrinu shemu

na slici 8 se mijenjaju u ovisnosti u prikljuenosti
na izvor napajanja, odnosno o tome koje su
sklopke tranzistorskog pojaala ukljuene.
Slika 9. Upravljanje sklopkom
Kada je sustav spojen na konstantni

izvor napajanja, vrijede sljedee jednadbe
Kirchoffovih zakona:
Kada sustav nije spojen na konstantni izvor

napajanja, jednadbe su :
174
Slika 10. Model istosmjernog motora s baterijom
Model s baterijom se koristi za prikazivanje

pranjenja baterije u motorskom reimu rada
Vol. 2, No. 2, 2014.
(slika 11) i punjenje u generatorskom reimu rada

(slika 12).
Slika 11. Pranjenje baterije
Slika 13. Efekt sklapanja u motorskom reimu rada
Slika 12. Punjenje baterije
Model s baterijom se takoer koristi za

prikazivanje efekta sklapanja.
Na slici 13, snimljeno za motorski reim rada,
se vidi da armaturna struja pada dok sustav nije
spojen na izvor napajanja.
Na slici 14, snimljeno za generatorski
reim rada, se vidi da armaturna struja raste u
apsolutnom iznosu dok sustav nije spojen na izvor
napajanja.
Ne uobiajeno da zvri samo sa slikom ve
tekstom koji slui za prijelaz na zakljuakIz
rezultata simulacije vidljivo je oekivano
ponaanje varijabli stanja sustava pri motorskom i
generatorskom reimu rada. Potrebno je naglasiti
da se prilikom simuliranja efekta sklapanja
tranzistorskih sklopki ne moe odsimulirati
znaajniji vremenski interval (kao kod
usrednjenog modela u prvom dijelu lanka) zbog
Slika 14. Efekt sklapanja u generatorskom reimu rada
potrebnog jako malog koraka integracije, odnosno

velikog zahtjeva za memorijskim resursima.
175
5. Zakljuak
U lanku je prikazan proces modeliranja
sustava obnove kinetike energije u Formuli 1 za
dvije vrste modela, te su oba modela modelirana
u skladu sa prethodno objanjenim tehnikim
specifikacijama, to je prikazano simulacijama.
Kroz simulacije je prikazano ubrzavanje bolida
do 100 m/s, emu je ekvivalentna brzina vrtnje
elektromotora od 600 rad/s, zatim odravanje
dotine brzine do 30 sekunde od poetka
simulacije (ubrzavanje na ravnoj stazi), te potom
usporavanje na 20 m/s, pri emu je brzina vrtnje
elektromotora 120 rad/s (koenje u zavojima).
U prvom poglavlju su prikazane tehnike
specifikacije i parametri izvedeni iz tehnikih
specifikacija, koji ine modeliranje elektromotora
koritenog u bolidu drugaijim od standardnih
Vol. 2, No. 2, 2014.
modela istosmjernog motora. Opisane su

potencijalne potekoe prilikom regenerativnog
koenja i ukratko je opisan nain upravljanja
elektromotorom. U modelu istosmjernog stroja
uzeto je u obzir i aerodinamiko trenje. Pri tome
je odreena potronja energije, te su odzivi
dobiveni simulacijom konzistentni sa tehnikim
specifikacijama.
Dan je i modeli baterije, s procesom pranjenja
ili punjenja baterije.
Regenerativno koenje moe skratiti ivotni
vijek baterije, te tako mogue i ponititi pozitivne
energetske i ekoloke uinke sustava. Stoga e
budui rad autora biti fokusiran na pronalaenje
topologije pretvaraa i spremnika energije, koji
e omoguiti sigurno regenerativno koenje i pri
tome zadrati pozitivne ekoloke uinke takvog
sustava.
6. Literatura
[1]
[2]
[3]
[4]
[5]
176
FIA. 2014 FORMULA ONE TECHNICAL

REGULATIONS. FIA internet stranice,
zadnji pristup 29.9.2014.
Marija Dragojevi. Izvedba algoritma
upravljanja i regenerativnog koenja sinkronog motora s permanentnim magnetima.
Diplomski rad, 2012. Fakultet elektrotehnike i raunarstva.
Petar Crnoija, Toni Bjai. Statike i
dinamike karakteristike istosmjernih strojeva. Biljeke predavanja iz predmeta Elektromotorni pogoni u mehatronici, 2012.
Toni Bjai. Laboratorijske vjebe iz predmeta ELEMENTI AUTOMATIZACIJE.
Laboratorijske vjebe, 2013.
Petar Crnoija, Toni Bjai. Osnove automatike i. dio: Analiza i sinteza kontinuiranih
sustava - teorija i primjena, 2011., ISBN

978-953-197-683-1, Stranice 190-198
[6]
Marko Majceni. Modeliranje sustava

obnove kinetike energije bolida Formule
1, Zavrni rad, Tehniko veleuilite u
Zagrebu, Preddiplomski struni studij mehatronike, 2014.
[7]
www.mathworks.com/products/matlab;
zadnji pristup 29.9.2014.
[8]
http://articles.sae.org/11845/, zadnji pristup

29.9.2014.
[9]
http://hr.wikipedia.org/wiki/
Aerodinami%C4%8Dka_sila_otpora, zadnji pristup 30.9.2014.
[10] S. Colton, A Simple Series Battery/Ultracapacitor Drive System for Light Vehicles
and Educational Demonstration, Ecologic
Vehicles - Renewable Energy, 2009.
Vol. 2, No. 2, 2014.
AUTORI
Marko Majceni
Marko Majceni roen
je 19. kolovoza 1992. u
Zagrebu. Osnovnu kolu
je zavrio u Zagrebu, kao
i srednju tehniku kolu,
gdje je stekao status
tehniara mehatronike.
Sve razrede zavrio je s vrlo dobrim uspjehom.

Nakon maturiranja odluio se za studiranje na
Tehnikom veleuilitu u Zagrebu, na strunom
studiju mehatronike koji je upisao 2011. godine.
Tokom studiranja osvojio je dvije nagrade
proelnice za istaknuti uspjeh u studiju. Struni
studij je zavrio 2014. godine.
Toni Bjai
Toni Bjai (1980)
diplomirao je 2004.
i doktorirao 2010. na
Fakultetu elektrotehnike i
raunarstva, Sveuilita u
Zagrebu. Od 2004. do 2012.
radio je kao asistent i vii asistent na Fakultetu
elektrotehnike i raunarstva, a od 2012. radi
na Tehnikom veleuilitu u Zagrebu kao vii

predava. Bavi se znanstvenim istraivanjem na
podrujima optimalnog i adaptivnog upravljanja
procesima, posebno elektromotornim pogonima,
zatim naprednim upravljanjem sustavima s
obnovljivim izvorima energije i elektrinim
energetskim pretvaraima.
177
Vol. 2, No. 2, 2014.
IZRADA KABINETSKE VARIJANTE PRIMARNOG I SEKUNDARNOG

MOTRILAKOG RADARA
Mirko Jukl
Saetak
U ovom lanku (radu) dan je kratki opis
integriranog motrilakog radarskog sustava,
koji se sastoji od primarnog (PSR - Primary
Surveillance Radar), oznake LP 23 M2 i
sekundarnog motrilakog monoimpulsnog radara
(SSR - Secondary Surveillance Radar), oznake
RSM 970, a koji je do kraja 2012. godine bio u
operativnoj uporabi u HKZP (Hrvatska kontrola
zrane plovidbe). Od navedenog radarskog sustava
na TVZ-u (Tehniko veleuilite u Zagrebu) u
2013. godini izraena je kabinetska varijanta
motrilakog radara za potrebe odravanja
laboratorijskih vjebi iz predmeta Radarski
sklopovi i Radarski sustavi te za dodatno
obrazovanje svih onih koji rade ili ele raditi
na uporabi ili na odravanju radarskih sustava
koji se koriste u OS RH, MUP-u, HKZP-u,
DHMZ-u (Dravnom hidrometeorolokom
zavodu) i trgovakoj mornarici. Radarski kabinet
je prilagoen za provedbu nastavnog procesa i
omoguuje proirivanje mogunosti nadogradnjom
novih podsustava.
Kljune rijei: kabinetska varijanta motrilakog
radara, PSR, SSR, laboratorijske vjebe
Abstract
In this paper (work) is a short description
of the integrated surveillance radar system,
which consists of a primary (PSR - Primary
Surveillance Radar) radar with markings LP 23
M2 and a secondary single impulse radar (SSR
- Secondary Surveillance Radar) with markings
RSM 970, which by the end of 2012 was in
service in the Croatian air traffic control. The
above mentioned radar system was used in 2013
to build an academic variant of the surveillance
radar in polytechnic of Zagreb for holding
laboratory exercises and additional education
for those that operate, will operate or maintain
radar systems in Armed Forces of Croatia,
Ministry of Internal Affairs, the Croatian air
178
traffic control, Meteorological and Hydrological

Services or merchant navy. The radar cabinet is
suited for holding classes and is expandable by
upgrading subsystems.
1. Uvod
U HKZP do kraja 2012. godine u 24 - satnoj
operativnoj uporabi na radarskom poloaju (RP)
Kurilovec (Velika Gorica) bio je integrirani
motrilaki radarski sustav, koji su inili primarni
i sekundarni radar. Oba radara nabavljena su
od francuske tvrtke Thomson CSF i tijekom
uporabe nekoliko puta modernizirani.
Navedeni radari su kao duo sustav (dva PSR i
dva SSR), bili integrirani u zajedniki motrilaki
radarski sustav, a podatke o detektiranim s PSR
i identificiranim s SSR ciljevima automatski
su prenosili u operativno sredite HKZP-a.
Na temelju podataka o ciljevima dobivenim
od ovog i ostalih radarskih sustava na drugim
lokacijama u Republici Hrvatskoj u operativnom
sreditu HKZP-a (ATC Automatic trafic center)
formiran je jedinstveni trag za svaki detektirani i
praeni cilj. U Tablici 1 dani su osnovni tehniki
podaci radarskog sustava.
Na slici 1 prikazane su antene radarskog
sustava na RP Kurilovec i dane su
pojednostavljene blok sheme PSR-a i SSR-a.
Kao to je prikazano na slici 1 PSR koristi
dva odailjaa i dva prijemnika. Svaki odailja
preko T/R (transmitter/receiver) skretnice i
antene s vremenskim pomakom i na razliitim
frekvencijama, istim vremenom trajanja i s
odreenom impulsnom frekvencijom unutar
dijagrama zraenja osvjetljava radarske ciljeve u
prostoru motrenja. Prednosti ovakve izvedbe su
poveani maksimalni domet, smanjeni gubici zbog
fluktuacije signala od ciljeva i uvjeta propagacije
za razliite frekvencije te smanjene mogunosti
od nenamjernog i namjernog ometanja. Osim toga
na ovaj nain osiguran je redudantni rad tako da u
Vol. 2, No. 2, 2014.
Tablica 1. Osnovni tehniki podaci motrilakog radarskog sustava LP 23M2 i RSM 970
Redni
broj
1.
2.
Tehniki podaci
LP 23M2 (PSR)
RSM 970 (SSR)
Maksimalni domet u slobodnom prostoru

Frekvencija
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Antena
irina dijagrama antene po azimutu
irina dijagrama antene po elevaciji
Pojaanje antene
Brzina rotacije antene
Impulsna snaga predajnika
Vrsta predajnika
irina predajnog impulsa
210 Nm
13 00 MHz, L- band
1345 MHz
parabolina
1,4
37
30 dB
5 okr./min
2,2 MW
magnetronski
3,2 s
11.
Rezolucija
- azimut 1,4
12.
13.
14.
15.
Impulsna frekvencija
Osjetljivost prijemnika
Meufrekvencija
Propusno podruje prijemnika
(300 400) Hz
do - 108 dBm
30MHz
- lin 1,6 MHz
- log (1,3 -1,9) MHz
210 Nm
1030 MHz - predaja
1090 MHz - prijem
vei broj dipola
2,45
41
27dB, kanal sume
5 okr./min
1,7 kW
poluvodiki
Modovi rada:
1,2,3/A,B,C,D
(0,8 30,25) s
- azimut 0,6,
- visina 360 ft
(300 400)Hz
do 80 dBm
60MHz
+/- 8 MHz
sluaju kvara jednog od odailjaa ili prijemnika

radarski sustav moe nastaviti rad, ali uz neto
smanenje tehnike znaajke.
Interogator SSR-a generira kodirani signal
upita i preko svojeg odailaa i antene upuuje
ga u prostor motrenja. Transponder, koji se nalazi
na letjelici prima i deifrira primljeni upit te
na drugoj radnoj frekvenciji upuuje kodirani

signal odgovora koji prima prijemnik SSR-a,
detektira daljinu i azimut cilja, a visinu cilja i
druge vane podatke proita iz kodirane poruke
koja je definirana odreenim modom rada.
Svakom kooperativnom cilju (cilj opremljen s
transponderom), koji je detektiran s PSR-om
Slika 1.
Pojednostavljene
blok sheme radarskog
sustava na RP
Kurilovec
179
pridodaje se odgovor od SSR-a ime se postie

velika vjerojatnost detekcije ciljeva i sigurnost
nadzora zranog prostora.
Budui da HKZP vie ne koristi gore opisani
radarski sustav, TVZ (Tehniko veleuilite u
Zagrebu) je u 2013. godini zatrailo od HKZP
da doniraju odreene podsustave PSR-a i SSR-a,
mjerne instrumente i opremu, kako bi se izradila
kabinetska varijante primarnog i sekundarnog
motrilakog radara. Tijekom 2013. vanjski
suradnici TVZ su uz minimalne trokove za TVZ
izradili kabinetsku varijantu radara za potrebe
podizanja kvalitete nastavnog procesa iz podruja
VF i radarske tehnike.
3. Ciljevi i faze izrade kabinetske varijante

Cilj izrade kabinetske varijante radara je
podignuti kvalitetu nastavnog procesa iz predmeta
Radarski sklopovi na strunom studiju KIRT-a
(komunikacijsko informacijsko raunalna
tehnologija) i iz predmeta Radarski sustavi
na specijalistikom studiju elektrotehnikog
smjera TVZ-a, kao i stvoriti mogunosti za
dodatno kolovanje tehnikog i operativnog
osoblja, koje radi ili eli raditi na tehnikom
odravanju ili operativnoj uporabi radarskih
Vol. 2, No. 2, 2014.
sustava. (npr. sve grane Hrvatske vojske; HKZP;

DHMZ - Dravni hidrometeoroloki zavod;
MUP i trgovaka mornarica). Za postizanje
postavljenog cilja bilo je potrebno od podsustava
motrilakog radara LP 23 M2 i sekundarnog
monoimpulsnog motrilakog radara RSM 970,
koji su prije bili u operativnoj uporabi u HKZP-u,
izraditi kabinetsku varijantu motrilakog radara
za potrebe provedbe laboratorijskih vjebi na
stvarnom radarskom sustavu. Kroz realizaciju
kabinetske varijante radara bilo je nuno
provesti potrebne modifikacije na odreenim
radarskim podsustavima radi pojednostavljenja
uporabe, tehnikog odravanja i provedbe
laboratorijskih vjebi s raspoloivim i u
budunosti nabavljenim mjernim instrumentima i
mjernom opremom, te radi stvaranja mogunosti
za buduu nadogradnju i modernizaciju s novim
podsustavima. Pored provedbi laboratorijskih
vjebi kabinetska varijanta radara omoguuje
prikaz realnih signala na radarskom prijemniku
PSR-a i primo-predajniku SSR-a to se moe
koristiti kao demo prikazi tijekom provedbe
predavanja odreenih tematskih cijelina iz
navedenih predmeta ili u budunosti dodatnom
kolovanju (obrazovanju). Na slici 2 prikazana je
kabinetska varijanta radara.
Slika 2. Kabinetska
varijanta motrilakog
radara
180
Vol. 2, No. 2, 2014.
Slika 3. Mikrovalne
komponente za
mjerenja
Slika 4. Priuvni
blokovi, sklopovi i TD
za radarski sustav
Slika 5. Sklopovi
izraeni za potrebe
kabinetske varijante
radara
Do sada su realizirane etiri od sedam

planiranih faza realizacije: 1. faza - nabava,
transport i postavljanje radarskih podsustava i
opreme u VF kabinet TVZ-a broj 1207;
2. faza - integracija radarskog prijemnika
RR 800 LM i digitalne obrade radarskih
signala TVD 900; 3. faza - integracija
sekundarnog motrilakog radara RMS 970 i

4. faza -integracija podsustava za prikaz
radarskih podataka ING-1010R. Planiraju se jo
sljedee faze: 5. faza - integracija ekstraktora
ciljeva; 6. faza - izrada simulatora radarskog
odailjaa za PSR i 7. faza - izrada simulatora
radarskih ciljeva.
181
Vol. 2, No. 2, 2014.
Na slici 3 prikazane su mikrovalne komponente,

koje se koriste za mjerenja, a na slici 4 priuvni
blokovi i sklopovi i tehnika dokumentacija (TD)
za radarski sustav.
Za mjerenje snage, radne frekvencije,
frekvencijskog spektra, stvarnog izgleda i
irine predajnih impulsa izraen je sklop za
zakljuivanje odailjaa SSR-a na ekvivalentno
optereenje antene preko usmjerenog sprenika
(coupler). Preko coupler-a oslabljeni za 20dB
signal odailjaa vodi se na mjernu plou, koja je
posebno izraena za kabinetsku varijantu radara.
Na slici 5 prikazani su sklop za zakljuivanje
odailjaa na ekvivalentno optereenje
antene, mjerna ploa na kojoj su izvedeni svi
najvaniji signali koji se mjere na SSR-u i
sklop za simulaciju vrtnje antene kako bi se
mogao prikazati prostor motrenja na radarskom
pokazivau u polarnom koordinatnom sustavu
(prikaz daljine i azimuta ciljeva).
4. Mogunosti mjerenja na kabinetskoj

varijanti motrilakog radara
Sadanja izvedba kabinetske varijante
PSR-a ima podsustav radarskog prijemnika i
podsustav digitalne obrade radarskih signala.
Podsustav prijemnika ima zajedniko ulazno
VF pojaalo, lokalni oscilator, balansni mjea i
meufrekvencijsko (MF) predpojaalo iza kojeg
se MF signal vodi na kanal amplitudne i kanal
fazne obrade signala (za selekciju pokretnih
ciljeva iz primljenog eho signala). U kanalu
za amplitudnu obradu MF signal se pojaava
u logaritamskom MF pojaalu, detektira
amplitudnim detektorom i nakon video pojaala
odvodi u podsustav za digitalnu obradu signala.
Kanal fazne obrade ima dva linearna MF pojaala
(I i Q kanal) za kvadraturnu obradu signala i
Slika 7. Mjerenja sinkro impulsa na TVD 900 i na mjernoj

ploi prijemnika TB1404
koherentni oscilator koji pamti fazu poslanog

impulsa odailjaa u svakom impulsnom periodu.
Fazna razlika izmeu primljenog eho signala
i faze signala odailjaa detektira se u faznim
detektorima I i Q kanala prijemnika. Nakon
video pojaala I i Q signali vode se na podsustav
za digitalnu obradu video signala PSR-a.
Digitalnom obradom poboljava se detekcija
ciljeva u prisutnosti fiksnih i pokretnih smetnji te
izdvajanje stvarnih pokretnih cljeva. Navedena
zadaa se ostvaruje kroz: A/D konverziju sirovog
radarskog video signala; MTD (moving target
detection) filtriranje signala koritenjem veeg
broja filtera za razliite brzine smetnji i stvarnih
ciljeva; CFAR (Costant-False-Alarm-Rate)
detekcije prisutnosti; korelaciju i ekstarkciju
ciljeva; video integraciju i generiranje signala
adaptivnog STC-a (Sensitive time control)
za upravljanje slabljenjem PIN atenuatora na
ulazu u VF pojaalo. Osim navedenih funkcija
podsustav za digitalnu obradu generira sinkro
impulse koji slue za sinkronizaciju rada svih
podsustava PSR-a.
Slika 6. Mjerenja na
lokalnom oscilatoru i
mjerenja test signala
182
Slika 8. Mjerenje osjetljivosti prijemnika i signala na izlazu

I i Q signala
Vol. 2, No. 2, 2014.
Slika 9. Studenti mjere na laboratorijskim vjebama u

zimskom semestru 2013/14
Slika 10 Mjerenje
srednje snage
odailjaa SSR-a
Slika 11. Mjerenje

irine impulsa,
vremenskog
rasporeda i
frekvencijskog
spektra impulsa za
3/A mod rada
183
Vol. 2, No. 2, 2014.
Slika 12. Mjerenje

test signala na
prijemnicima SSR-a
i markera prolaska
antene kroz sjever
PSR u svom sastavu ima blok za generiranje

fiksnog i pokretnog cilja na odreenoj daljini, koji
se dovodi na ulaz VF pojaala i slui za stalnu
provjeru ispravnosti rada prijemnika i digitalne
obrade, koja upravlja s radom test jedinice po
unaprijem zadanim paramerima (samo fiksni
cilj; fiksni i pokretni zajedno; pokretni; jedan ili
16 pokretnih ciljeva). Osim toga ima i blok test
jedinice koja omoguuje: mjerenje koeficijenta
uma i propusnog podruja prijemnika; mjerenje
snage i stabilnosti frekvencije odailjaa.
Na PSR-u se mogu mjeriti i snimati: parametri
svih impulsa za sinkronizaciju; sinali za upravljanje
s STC-om; parameri signala lokalnog oscilatora;
osjetljivost, dinamika, propusno podruje i
koeficijent uma logaritamskog i linearnog
prijemnika. Nakon izrade simulatora odailjaa
bit e mogue mjeriti: frekvenciju; frekvencijski
spektar; irinu VF impulsa simulatora odailjaa;
impulsni period; podruje rada podsustava za
automatsku regulaciju frekvencije, faziranje
koherentnog oscilatora i mjerenje Dopplerove
frekvencije na I i Q kanalu prijemnika.Na
slikama 6 do 9 su prikazana neka mjerenja i slike
snimljenih signala na PSR-u.
184
SSR ima odailja (interogator) i

monoimpulsni prijemnik tako da se mogu
provesti mjerenja svih parametara odailjaa
za razliite modove rada i parametri radarskog
prijemnika. Na slikama 10 do 12 su prikazana
neka mjerenja i slike snimljenih signala
na SSR-u.
5. Zakljuak
Od profesionalnog i skupog motrilakog
radarskog sustava, koji je bio do konca 2012.
godine u operativnoj uporabi u HKZP, uz
provedbu odreenih modifikacija usjeno je
izraena kabinetska varijanta motrilakog radara.
Na kabinetskoj varijanti radara ve je u zimskom
semestru ak. 2013/14 sa studentima odrano
nekoliko laboratorijskih vjebi iz predmeta
Radarski sklopovi i Radarski sustavi. Nakon
realizacije preostale tri faze, koje su navedene u
2. toki ovog lanka, proiriti e se mogunosti
za provedbu dodatnih laboratorijskih vjebi i
stvoriti mogunosti za dopunsko osposobljavanje
osoblja koje ve radi ili eli raditi na odravanju
ili uporabi razliitih radarskih sustava.
Vol. 2, No. 2, 2014.
6. Preporuena literatura

Tehnika dokumentacija za uporabu i

odravanje PSR-a (LP 23M2)
Tehnika dokumentacija za uporabu i

odravanje SSR-a (RSM 970)
AUTOR
Mirko Jukl
Roen je u Dolcima, opina
Orahovica, Republika
Hrvatska. Osnovnu kolu
zavrio je u Orahovici, a
srednju elektro-tehniku u
Osijeku. Diplomirao je 1980.
godine naTehnikoj vojnoj
akademiji u Zagrebu i stekao zvanje diplomirani
inenjer elektrotehnike za specijalistiko podruje
voenih raketnih sustava. U 1985. godine zavrio
je poslijediplomski studij - specijalizaciju za
radarsko-raunarsku tehniku. Do domovinskog
rata radio je na odravanju radarskih sustava u
samovoznom raketnom sustavu za protuzranu
obranu KUB- M i u Centru vojnotehnikih kola u
Zagrebu. Od 2013. godine umirovljeni je brigadir
Oruanih snaga Republike Hrvatske (OS RH), koji
je od poetka Domovinskog rata (1991. godine)
radio u razliitim ustrojbenim cjelinama MORH-a
vezanim za razvoj, praenje proizvodnje i
ispitivanje borbenih i trenanih raketnih i radarskih

sustava, sredstava i opreme za potrebe opremanja
OS RH. Navodimo samo neke projekte kao to su:
razvoj i proizvodnja samovoznog raketnog sustava
PZO S-10 CRO; razvoj radarskog daljinomjera
za S-10 CRO; razvoj motrilakog radara MAR
M93. Bio je elnik Povjerenstva za zavrna
testiranja (SAT Site Acceptance test) amerikog
radarskog sustava Enhanced Peregrine iz
projekta MORE i elnik Povjerenstva za zavrna
testiranja amerikog radarskog sutava FPS-117
iz projekta NEBO (od 2003. do 2007. izrada
Programa SAT za svaku radarsku lokaciju,
provedba testiranja i ocjena sustava). Od 2008.
godine bio je voditelj Projektnog tima NEBO i
zamjenik voditelja Projektnog tima NATINADS
(NATO Integrated Air Defense System), te lan
mnogih projektnih timova i strunih skupina. Kao
vanjski suradnik i predava radi na TVZ-u od
1995. godine.
185
Vol. 2, No. 2, 2014.
OSVRT NA ULOGU OBRAZOVNIH INSTITUCIJA I AKTUALNE

POTREBE ZA ICT STRUNJACIMA U HRVATSKOJ
Sanja Braun
Saetak
Partneri europske inicijative eSkills for Jobs
(Visoko uilite Algebra, kao nositelj istraivanja
i nacionalni kontakt centar ove europske
inicijative, Hrvatska udruga poslodavaca
Udruga informatike i komunikacijske
djelatnosti, Hrvatska gospodarska komora
udruga IT i Udruga nezavisnih izvoznika
softvera, CISEx) i u 2014. proveli su godinje
istraivanje o potrebama i mogunostima
zapoljavanja ICT strunjaka u Hrvatskoj.
Cilj ovog istraivanja je procijeniti potrebe
hrvatskog gospodarstva za ICT strunjacima.
Prema dobivenim rezultatima, najtraeniji e
biti softverski razvojni inenjeri i IT analitiari
za razvoj poslovnih rjeenja. S druge strane,
industrijska strategija u Hrvatskoj predvia
otvaranje novih 5.000 ICT radnih mjesta do 2020.
godine saetak je to javne objave istraivanja
dane poetkom svibnja 2014. Da li je ovaj potencijal
realan te koju ulogu u tom izazovu u produkciji
gotovih profila ICT kadrova trebaju imati obrazovne
institucije openito, tema je ovog lanka.
Kljune rijei: ICT strunjaci, Visoko uilite
Algebra, Hrvatska udruga poslodavaca, Udruga
informatike i komunikacijske djelatnosti.
Abstract
Partners of the European initiative eSkills for
Jobs (Algebra College, as the leader of a national
research and contact centre of this European
initiative, Croatian employers Association,
Association of IT and communications activities,
Croatian Chamber of Economy - IT Association
and the Association of Independent software
exporters, CISEx) in 2014 conducted annual
survey of the needs and opportunities of ICT
experts in Croatia. The purpose of this research
is to assess the requirements of Croatian economy
with respect to ICT experts.
186
According to obtained results, software

development engineers and business solutions
IT analysts will be in the highest demand. In
parallel, within the scope of Croatian industrial
strategy, it has been planned to open 5,000 new
ICT workplaces till 2020 as indicated in a
research summary released for the public at the
beginning of May 2014. Whether this potential is
realistic or not and how educational institutions
in general should position themselves towards
the challenges in the production of ICT profiles
ready for the labour market these are the topics
elaborated in this review.
Key words: ICT experts, Algebra College,
Croatian Employers Association, Association
of IT and communications activities.
1. Uvod
Ve esto za redom istraivanje potreba
poslodavaca za zapoljavanje u ICT sektoru
odvijalo se tijekom travnja 2014, na uzorku od
450 pravnih subjekata, koji su ujedno i najvei
poslodavci informatikih strunjaka u Hrvatskoj [1].
Ovogodinji rezultati istraivanja u Hrvatskoj
jo su snanije ukljueni u europsku inicijativu
eSkills for Jobs kako bi se naglasila velika
potreba na cjelokupnom europskom tritu upravo
za strunjacima za raunarstvo. Na prezentaciji
ovogodinjih rezultata istraivanja potreba
poslodavaca za zapoljavanje u ICT sektoru
[1], iznesen je gotovo nevjerojatan podatak o
potencijalnom nedostatku i do 900.000 strunjaka
ovog profila u zemljama Europske unije do 2020.
godine. U sveope i konstantno prisutnom trendu
rasta stope nezaposlenosti kao vodeeg problema
veine europskih zemalja, ova atraktivna radna
mjesta mogla bi ostati nepopunjena ukoliko se
ubrzo ne prepozna vanost edukacije tih kadrova
prvenstveno na obrazovnim institucijama.
Jedna od vanih uloga obrazovnih institucija je

praenje aktualnih potreba za ICT strunjacima
te praenje trendova i potreba specijaliziranih IT
strunjaka te njihovo usklaivanje s postojeim
obrazovnim programima, slino kao to je to
postavljeno u misiji1 Tehnikog veleuilita u
Zagrebu, koja glasi: obrazovati i osposobiti
mlade ljude u kompetentne strunjake na
podruju tehnikih djelatnosti kako bi mogli
suvereno konkurirati na tritu rada.
2. Osvrt na formulaciju problema

provedenog istraivanja
Industrijska strategija u Hrvatskoj (bazirana na
naelima koja u potpunosti uvaavaju postignua
suvremene industrijske politike u Europskoj
uniji, ali i onih koja su sadrana u ve usvojenim
razvojnim dokumentima Republike Hrvatske),
predvia otvaranje novih 5.000 ICT radnih
mjesta do 2020 [3].
Da li je to realna potreba hrvatskog trita te
kako se u to uklapaju obrazovne institucije koje
mogu osigurati dio tih potrebnih ICT strunjaka?
Stvarna slika hrvatskog gospodarstva, usvojene
strategije razvoja te kontinuirano prisutan
problem strukturne neusklaenosti nezaposlenih
(obrazovni sustav ne producira brzo zapoljivu
radnu snagu) ovu projekciju od potrebnih 5.000
ICT strunjaka do 2020. ini pomalo nerealnom.
Ope je prihvaena injenica da osnovu
za ostvarivanje konkurentne prednosti
poduzea, industrije pa i gospodarstva openito
predstavljaju znanja, vjetine i sposobnosti
ljudskih resursa. Ova teoretska pretpostavka
upravo naglaava da se osnova za privlaenje
bilo kakvih investicija, uz stabilno politiko i
makroekonomsko okruenje, prvenstveno nalazi
u dostupnosti obrazovane radne snage.
U tom smislu, najvei doprinos razvoju
industrije i gospodarstva drava moe dati
upravo kvalitetan sustav obrazovanja. S obzirom
na brze i uestale promjene koje se dogaaju
u okruenju te time stvaraju kontinuiranu
potrebu za novim znanjima vjetinama, izuzetno
je vano da i obrazovni sustav kontinuirano
prikuplja informacije iz tog okruenja i
industrije te prilagoava obrazovni sustav novim
Definicija misije Tehnikog Veleuilita u Zagrebu
preuzeta iz [2].
Vol. 2, No. 2, 2014.
potrebama za znanjem. Sve to sa ciljem da se

kroz nova znanja potakne i novo zapoljavanje.
Prema Statistikom biltenu [4] Stopa
anketne nezaposlenosti, u razdoblju 2004. 2008. imala je opadajui trend (sa 13,8% na
8,4%). Od 2009. trend se mijenja te ostaje
rastui sve do danas. Stopa registrirane anketne
nezaposlenosti u travnju 2014. (kada bi njihov
udio trebao biti najmanji zbog sezonskog
zapoljavanja) iznosila je visokih 21,1%.
Dodatni uteg ovog problema ini izuzetno visok
udio mladih do 34 godine ivota koji u ukupnoj
nezaposlenosti iznosi ak 42%.
Visoka nezaposlenost mladih povlai
za sobom cijeli niz dodatnih sociolokih,
ekonomskih, drutvenih i drugih problema.
Na taj nain, upitna postaje ne samo motiviranost
za kolovanje, ve se poveava devijantno
ponaanje, pada stopa nataliteta, sve vie dolazi
do iseljavanja mladih i slino. No, tek kad
usporedimo status u Hrvatske sa onim u nama
slinim susjednim zemljama, u cijelosti moemo
sagledati svu veliinu ovog problema.
Andrej Hanzir u svom lanku istie: [5]
Stopa nezaposlenosti mladih u Sloveniji iznosi
23%, u Rumunjskoj 22%, u Bugarskoj 29%, dok
je Hrvatskoj (42%) najblia Slovaka s 35%.
Svi ovi podaci postaju jo vie zabrinjavajui
kada se usporede sa zemljama poput Njemake,
gdje stopa nezaposlenosti mladih kontinuirano
pada (lani je iznosila svega 8%), ili primjerice
s Islandom i Norvekom gdje je stopa
nezaposlenosti mladih bila niskih 10%.
Sukladno tome, jo je razvidnija vanost
uloge obrazovnih institucija i ukljuivanja svih
raspoloivih ljudskih potencijala u procese uenja.
Prepoznavanje tih trendova i njihovo ukljuivanje
u obrazovni sustav, kljuna su poluga svakog
gospodarskog razvoja pa tako i hrvatskog. Doprinos
u prepoznavanju trendova na hrvatskom ICT
tritu kao i prijedloga kako bi im se obrazovne
institucije trebale prilagoditi ima i ovaj osvrt na
provedeno istraivanje o potrebama i mogunostima
zapoljavanja ICT strunjaka u Hrvatskoj.
3. Osvrt na rezultate istraivanja

Prema dobivenim rezultatima ovogodinjeg
istraivanja, ICT sektor u Hrvatskoj ima razloga
za optimizam i zadovoljstvo.
187
Vol. 2, No. 2, 2014.
Graf 1. - [1]
Rezultat istraivanja:
Godinje istraivanje
o potrebama i
mogunostima
zapoljavanja ICT
strunjaka u Hrvatskoj, svibanj 2014.
Ve treu godinu za redom, u porastu je

odgovor na glavno, kljuno pitanje unutar
istraivanja: Imate li potrebu zapoljavati nove
IT kadrove? (Graf 1 - [1])
Tri godine za redom nazire se optimizam
na hrvatskom ICT tritu. Ove je godine 71%
ispitanih tvrtki, potvrdno odgovorilo na ovo
pitanje ime je nadmaena prologodinja
razina (63%), iako jo uvijek nije dosegnuta
ona iz 2009. (prije gospodarske krize), kada
je 78% tvrtki iskazalo potrebu za novim ICT
strunjacima.
Da doista dolazi do blagog oporavka ICT
trita, dodatno potvruju i podaci s portala
MojPosao.net (Graf 2 - [1]), koji govore kako je
broj oglasa u kategoriji ICT i telekomunikacije

u 2013. u odnosu na prethodnu godinu porastao za
skoro 50% te zasad, u 2014. i dalje ostvaruje rast.
Prema dobivenim rezultatima (Graf 3 [1]), potrebe zapoljavanja ICT strunjaka
vee su kod specijaliziranih informatikih
srednje velikih tvrtki (76%), dok su IT odjeli
korisnikih tvrtki neto oprezniji prilikom
planiranja zapoljavanja novih ljudi (tek 29%
njih razmilja o novom zapoljavanju).
Kao to se potencijal potreba za ICT
strunjacima razlikuje obzirom na osnovnu
djelatnost tvrtke, postoje razlike tog potencijala i
obzirom na veliinu tvrtke ali i obzirom na profil
kadrova koji se najvie trae (Graf 4 - [1]).
Graf 2. - [1]
Godinje istraivanje
o potrebama i
mogunostima
zapoljavanja ICT
188
Vol. 2, No. 2, 2014.
Graf 3. - [1]
Godinje istraivanje
o potrebama i
mogunostima
zapoljavanja ICT
Graf 4. - [1] Rezultat istraivanja: Godinje istraivanje o

potrebama i mogunostima zapoljavanja ICT strunjaka u
Hrvatskoj, svibanj 2014.

Graf 6. - [1] Rezultat istraivanja:

Godinje istraivanje
o potrebama i
mogunostima
zapoljavanja ICT
189
Vol. 2, No. 2, 2014.
Velike tvrtke (Graf 5 - [1]), kod kojih

se ponovno nazire zamah u zapoljavanju
kvalificiranih kadrova, trae programere, poslovne
analitiare i konzultante za segment poslovne
primjene ICT rjeenja, dok je kod malih i srednje
velikih tvrtki najvidljivija potreba za softverskim
inenjerima i programerima.
Rezultati iz grafikona 4. i 5. ukazuju da je
najvei porast interesa tvrtki za zapoljavanjem:
programera (s 44% na 61%),
poslovnih analitiara i strunjaka za primjenu
ICT rjeenja (s 13% na 16%) te
konzultanata za poslovna rjeenja u velikim
sustavima (s 5% na 8%).
Kada se pak govori o tehnologijama (Graf

6 - [1])., najvei interes poslodavaca u 2014.
izraen je za:
Javu (24%)
Microsoft (21%)
Oracle baze podataka (11%).
Za sve ostale tehnologije postoji znatno

manji interes.
Nakon niza pozitivnih trendova, rezultati
ovogodinjeg istraivanja hrvatskog ICT
trita, ukazuju i na jedan negativan trend koji
se oitovao kroz odgovor na pitanje: Jeste li
spremni zaposliti pripravnika?, a iji odgovor je
vidljiv u grafikonu (Graf 7 - [1]).
Prologodinji rezultat od ak 88% tvrtki
koje bi rado zaposlile pripravnika, ove je godine
znaajno pao, i to na svega 66%.
Kako interpretirati ovaj rezultat prema
kojem tvrtke ne ele zaposliti pripravnike (koje
producira obrazovni sustav), a istovremeno
iskazuju trinu potrebu za strunjacima tog
profila? Da li takve tvrtke:
planiraju pronai ICT strunjake van Hrvatske, ili
se iz ovog rezultata moe izmeu redova iitati
njihovo nezadovoljstvo znanjem i strunou
pripravnika koji izlaze iz sadanjih obrazovnih
institucija?
Naa je pretpostavka, da je ovaj negativan trend,

posljedica stava veine tvrtki kako u ovim kriznim
gospodarskim vremenima trebaju zapoljavati
gotove visokostrune kadrove, jer nemaju
vremena dodatno ulagati u njihovo osposobljavanje
i ekati na osamostaljivanje pripravnika.
190

U uvjetima gospodarskog rasta, tvrtke

slobodnije ulau u struno usavravanje svojih
zaposlenika. Posve suprotno, dogaa se u
uvjetima gospodarske krize kada se u sveopem
trendu sniavanja trokova znatno smanjuju i
ulaganja u kompetencije zaposlenike.
Da je uloga obrazovnog sustava izuzetno
znaajna i odgovorna u svim gospodarskim
uvjetima, a pogotovu sada u ekonomskoj krizi,
govori i slijedei rezultat ovog istraivanja
(Graf 8 - [1]), prema kojem ispitanici u tvrtkama
iznose svoje miljenje da je poveanje interesa
za ICT zanimanja kod mladih ljudi, prvenstveno
u nadlenosti obrazovnih institucija.
Kroz ovaj rezultat prvenstveno se ogleda
direktno prenoenje dijela svoje odgovornosti
(zbog ogranienih vlastitih sredstava) na
obrazovni sustav. Prema miljenju ispitanika
(a i naem), sve treba poeti jo u osnovnoj
i srednjoj koli, uz jaanje kompetencija i
motivaciju nastavnika. Od visoko obrazovnih
institucija oekuje se pak transformacija
nastavnih programa iz teoretskih u praktine
to logino slijedi kao rezultat snane suradnje
tvrtki sa obrazovnim sustavom.
Samo gospodarstvo i obrazovni sustav
zajedno mogu aktivno promovirati nova
zanimljiva radna mjesta i ukazati na izazove
koje nudi rastue ICT trite, te tako poticati
mlade ljude na usmjeravanje prema ICT
zanimanjima. Opi gospodarski razvoj te
mogunost cjeloivotnog obrazovanja tog
profila dodatno mogu pomoi u promociji
ICT zanimanja.
Vol. 2, No. 2, 2014.
Graf 8. - [1]
Godinje istraivanje
o potrebama i
mogunostima
zapoljavanja ICT


Obrazovne institucije, uz aktualnu gospodarsku

klimu ne mogu posve samostalno poticati vei
interes mladih za ICT zanimanja.
Iako za neka zanimanja (Graf 10 - [1]) unutar

ICT sektora nije bitna struna sprema, veina
ispitanika (njih 71%) i dalje smatra da je via i
visoka struna sprema preduvjet za kvalitetnog
ICT strunjaka.
Da po miljenju poslodavaca (Graf 9 - [1])

doista postoji znaajan problem u znanju i
strunosti njihovih potencijalnih zaposlenika
govori i rezultat prema kojem ak 91% ispitanika
izjavljuje kako hrvatskom tritu rada nedostaje
kvalitetnog kadra.
Povezujui dva prethodna rezultata

istraivanja (grafikon 9. i 10.), moe se
zakljuiti kako je prema miljenju ispitanika
vie obrazovanje, ali jo znaajnije, i visoko
191
obrazovanje podbacilo u produkciji kvalitetnog

ICT kadra. Inzistiranje na teoretskom znanju
bez adekvatnog povezivanja sa praktinim
primjerima iz prakse oit je nedostatak kojeg
tvrtke zamjeraju obrazovnim institucijama.
Usporedimo li ove rezultate sa prologodinjima
(prema kojima je tek za 2% ispitanika bila
nebitna struna sprema, a ove godine ak 27%)
dobivamo dodatni argument u tvrdnji da se
izvor nezadovoljstva tvrtki znanjem i strunosti
njihovih potencijalnih zaposlenika nalazi upravo
u obrazovnom sustavu.
Komentirajui dobivene rezultate na
prezentaciji provedenog istraivanja, g. Hrvoje
Balen je istaknuo [6]: Anketa je ove godine
pokazala napredak u optimizmu koji se oituje
u otvaranju novih ICT radnih mjesta, to je
dokaz aktivnosti ovog sektora. Iznenadio nas je
podatak strukture radnih mjesta koja se trae
te da se primarno trae softverski inenjeri na
Java i Microsoft .NET platformi. Istraivanje
je takoer pokazalo negativan trend kod
zapoljavanja pripravnika, to je alarmantno i
po tom pitanju treba napraviti pomak na naem
tritu. Poslodavci su takoer pokazali sklonost
zapoljavanja strunjaka s viim stupnjem
strune spreme.
Na panelu koji je uslijedio nakon prezentacije
dobivenih rezultata istraivanja, g. Tomislav
Pokaz iz Ministarstva gospodarstva RH istaknuo
je kako [7]: industrijska strategija koja
svrstava ICT sektor u jedan od est stratekih
industrija Republike Hrvatske planira do 2020.
godine otvoriti novih 5.000 ICT radnih mjesta.
Panel je zakljuio g. Adrian Jeina, elnik
u HUP-u [8]. Ne sumnjam da e se dogoditi
odljev mozgova u inozemstvo, ali za razliku od
lijenika i drugih struka, programeri mogu raditi
i iz Hrvatske i treba vidjeti kako im moemo
stvoriti okvir u kojemu mogu uspjeno ostati i
uspjeno razvijati karijeru. Moramo omoguiti
okruenje i povoljnu poduzetniku klimu u kojoj
e se smanjiti pravna nesigurnost; a napisane
se strategije zaista moraju i provoditi. Drava
ne smije mijenjati strategije svakih pola godine
budui da je tako izuzetno teko poslovati i da
se u tako nestabilnom sustavu ne mogu pokretati
poslovi i investicije.
192
Vol. 2, No. 2, 2014.
4. Osvrt na strukturu nezaposlenih s

obzirom na nivo obrazovanja
U ve citiranom nacrtu hrvatske Industrijske
strategije [3], jedan od glavnih stratekih ciljeva je
poveati iskoritenost ljudskog potencijala.
Kada je rije o ljudskom potencijalu, potrebno
je dodatno analizirati djelatnosti u kojima je
prisutna najvea koncentracija kadrova koji
imaju sposobnost razvoja znanja te analizirati
tehnoloku razinu tih djelatnosti. Hrvatska ima
relativno mali udio djelatnosti koje se smatraju
visoko-tehnolokim. Prema [9] Eurostatu to su:
proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i
farmaceutskih pripravaka,
proizvodnja raunala te elektronikih i optikih
proizvoda te
proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava
(proizvodnja eljeznikih lokomotiva i tranih
vozila te proizvodnja vojnih borbenih vozila).
Prema podacima Statistikog zavoda, u

Hrvatskoj je u tim djelatnostima 2013. godine bilu
zaposleno oko 30.000 osoba to predstavlja svega
3% od ukupnog broja zaposlenih [10].
To nas dovodi do jo jednog pitanja da li je
stvarno realno da ovako mali udio zaposlenih nosi
tako veliki teret gospodarskog razvoja Hrvatske?
Kako je broj nezaposlenih trajno vei od
potranje, poslodavci pretpostavljaju da su im
potrebni kadrovi uvijek raspoloivi. Istovremeno,
u cilju sniavanja ukupnih trokova nisu
spremni na ulaganja u dodatno obrazovanje i
specijalizaciju svojih zaposlenika.
Kroz anketu poslodavaca [11], koju kontinuirano
provodi Hrvatski zavod za zapoljavanje, uoeno
je postojanje strukturne neusklaenosti, iji
rezultati ukazuju na nedostatak odreenih kadrova,
postojanje deficitarnih zanimanja te nepostojanje
odreene skupine sposobnosti kod onih koji se
javljaju za obavljanje odreenih poslova.
Iz analize ove ankete, proizlazi kako se najbrojniji
ljudski potencijali nalaze u uslunim, a ne
proizvodnim djelatnostima.
Takoer je uoen stav poslodavaca [11],
prema kojem obrazovni sustav, posebno u dijelu
strukovnih programa ne prati dovoljno uinkovito
potrebe trita rada, to dovodi do neusklaenosti,
posebno kod praktinih znanja i vjetina.
Vol. 2, No. 2, 2014.
Tablica 1. - [12] Dravni zavod za statistiku. Dostupno na: www.dzs.hr [11.7.2013.]

Prosjean broj nezaposlenih osoba prema razini obrazovanja 2008. 2012., administrativna nezaposlenost
Osnovna
kola
S za
zanimanja u
trajanju do tri
godine i kola
za kv i vkv
radnike
S za
zanimanja
u trajanju
od etiri i
vie godina i
gimnazija
Prvi stupanj
fakulteta,
struni
studij i via
kola
Fakultet,
akademija,
magisterij,
doktorat
17.011
59.909
81.471
61.357
7.568
9.425
263.174
17.477
64.246
90.421
70.330
9.259
11.441
2010.
302.425
18.068
70.852
104.103
82.772
11.593
15.037
2011.
305.333
17.443
68.575
104.924
84.394
12.664
17.333
2012.
324.324
18.136
68.829
110.986
90.646
15.271
20.456
Promjena
08. - 12.
87.583
1.125
8.920
29.515
29.289
7.703
11.031
37,00%
6,61%
14,89%
36,23%
47,74%
101,78%
117,04%
Ukupno
Bez kole
i zavrena
osnovna
kola
2008.
236.741
2009.
To najvie pogaa mlade ljude koji imaju

tekoa s ukljuivanjem na trite rada. Sustav
obrazovanja odraslih, koji bi trebao biti najbri u
procjeni potreba gospodarstva i prilagodbi svoje
ponude, prema rezultatima ove ankete nema
dovoljno financijske potpore niti se zadovoljavaju
definirani standardi kvalitete.
Da je tome doista tako (Tablica 1 [12]), govori
i injenica da je do najveeg poveanja broja
nezaposlenih od 2008. do 2012. godine dolo upravo
kod osoba sa zavrenim visokim obrazovanjem.
Njihov se broj poveao za 117%. Slijede osobe sa
zavrenim prvim stupnjem fakulteta, s poveanjem
broja nezaposlenih za 102%.
Iako visoki postotak visokoobrazovanih treba
jamiti inovativnost drutva, mi se kontinuirano
borimo sa dva problema. Prvi je struktura
visokoobrazovanih (gdje najvei udio ine
studenti iz drutveno-humanistikih znanosti
za kojima ne postoji dovoljna potranja), dok
je drugi problem to obrazovne institucije kad
i mogu generirati vei broj visokoobrazovanih
drugih usmjerenja, ostaje pitanje gdje e se oni
zaposliti ako im gospodarstvo ne osigura radna
mjesta. Vrtimo se u zaaranom krugu.
Unutar ICT industrije, uloga obrazovnog
sustava jo je znaajnija. Pogotovu onih
obrazovnih institucija koje produciraju mlade

strunjake sa praktinim znanjima i vjetinama jer
svi se slau oko injenice da je jedno od osnovnih
obiljeja ICT industrije visoka inovativnost i
ovisnost o stalnom tehnolokom napretku.
Da se hrvatsko ICT trite po svojim osnovnim
obiljejima ne razlikuje puno od svjetskog ICT
trita, govori u prilog objavljeni podatak unutar
godinjeg izvjea HAKOM-a, [13] prema
kojem je u 2012. od 1.535.635 kuanstava,
njih 1.216.659 (79%) imalo pristup Internetu.
Kako bismo ovaj podatak mogli interpretirati
kao pozitivno obiljeje, potrebno je znati da je
istovremeno, tek 41% svjetskog stanovnitva u
2012. imalo prikljuak na Internet. Polovica njih
bila je u zemljama u razvoju gdje je penetracija
Interneta dosegla jedva 28%. Istovremeno, u
razvijenim zemljama, penetracija Interneta iznosi
81%. Gledano (samo) iz ovog ugla, Hrvatska
se moe posve ravnopravno svrstati u grupu
razvijenih ICT zemalja.
[13] Od 1 milijarde stanovnika koji 2012. nisu
imali mogunost prikljuka na Internet, njih 90%
nalazi se u ekonomski nerazvijenim zemljama.
Zemlje Europske unije imaju najviu razinu
prodora Interneta (81%) dok penetracija Interneta
u zemljama Afrike iznosi svega 7%.
193
Prema navedenom izvjeu HAKOM-a

[13], unutar Europske unije, dvije djelatnosti
prevladavaju ICT industrijom:
raunalno programiranje i savjetovanje te
telekomunikacije.
Vol. 2, No. 2, 2014.
s poslodavcima (nositeljima ICT razvoja) i

Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, gdje
emo zajedniki:
nastojati poveati motivaciju radno sposobnog
stanovnitva,
Ove dvije djelatnosti, unutar Europske unije,

generirale su blizu tri etvrtine dodane vrijednosti
ICT industrije te su zapoljavale skoro dvije
treine ukupnog broja zaposlenih u industriji.
paljivije definirati obrazovne programe i upisne

kvote u skladu s gospodarskim potrebama,
Kada se osvrnemo na podatke Dravnog

zavoda za statistiku za 2012. [10], gdje
je objavljen podatak kako u djelatnosti
Informacije i komunikacije, egzistira 4.215
poduzea, Hrvatska odjednom vie nema
dostatne argumente koje je svrstavaju u niz
razvijenih europskih ICT zemalja.
osigurati studentima mogunost praktine

nastave te
Za rast ICT trita oito imamo potencijal,

no neadekvatno ga realiziramo. Da je tome
tako, potvruje i broj zaposlenih u ICT sektoru,
objavljen u godinjem izvjeu Dravnog
zavoda za statistiku [10], koji u razdoblju od
2010. do 2012. stagnira na 30.000 djelatnika
to je svega 3% ukupno zaposlenih u Hrvatskoj,
u odnosu na 66% ukupno zaposlenih u ICT
sektoru Europske unije.
5. Zakljuak
Veina dobivenih rezultata ovogodinjeg
istraivanja o potrebama i mogunostima
zapoljavanja ICT strunjaka u Hrvatskoj [1], ima
pozitivne trendove koji ukazuju na optimizam.
Uoeni negativni trendovi odnose se na
kvalitetu raspoloivog kadra i ulogu obrazovnih
institucija u njihovu formiranju.
Nakon to ak 91% ispitanika iskae svoje
miljenje da hrvatskom ICT tritu nedostaje
kvalitetnog kadra, moe li se dovesti u sumnju
vanost uloge obrazovnih institucija i kvalitete
njihovih nastavnih programa u svrhu osiguranja
adekvatnih kadrova?
Nastavno, za svaku visoko kolsku obrazovnu
instituciju postavlja se dodatni cilj kako se
u takvoj sveopoj klimi izdvojiti i nametnuti
kao obrazovna institucija iji zavreni studenti
raspolau ne samo konkretnim znanjima i
vjetinama ve i oekivanim kompetencijama?
Odgovor moemo pronai jedino u suradnji i
koordiniranim aktivnostima obrazovnih institucija
194
kontinuirano prilagoavati nastavni program

trendovima i potrebama na ICT tritu,
osigurati preduvjete za cjeloivotno uenje i

razvoj karijere ime se omoguava profesionalna
fleksibilnost i daljnje napredovanje.
Obrazovni sustav ne moe nositi iskljuivu

odgovornost niti za stanje, ali niti za
osiguravanje preduvjeta za daljnji rast ICT
trita. Poslodavci im u tome trebaju biti
kvalitetan partner.
Ope su poznate odrednice uspjenoga
poslovanja stalno ulaganje u razvoj,
razumijevanje globalnih trendova i
meunarodnih trita, tehnoloka izvrsnost,
visoko obrazovanje i okolina koja potie
inovativnost.
Upravo iz tog razloga, krajnje je neprihvatljiv
uoeni inertan stav poslodavaca ne samo prema
zapoljavanju pripravnika, ve i prema dodatnom
usavravanju svojih zaposlenika.
Izvor tog nezadovoljstva poslodavaca znanjem
i strunou pripravnika, zasigurno ima korijene
i u opem nezadovoljstvu naim obrazovnim
sustavom koji se ne bavi poticanjem cjelovitog
razvoja osobe ve se temelji na pasivnom
usvajanju znanja, te ih tako odvaja od stvarnih
kretanja i nedostatno potie razvoj kreativnosti,
inovativnosti i sposobnosti rjeavanja problema.
Istovremeno, nije nimalo nebitna aktualna
injenica da Hrvatska jo uvijek nema usvojenu
Strategiju znanosti i obrazovanja (poetkom srpnja
2014, prijedlog je upuen u saborsku proceduru).
Bez nacionalnog konsenzusa oko strategije
znanosti i obrazovanja, kojoj e za realizaciju
biti osigurana dostatna promotivna sredstva ali i
podrka gospodarstva, obrazovne institucije nisu
u mogunosti posve samostalno obaviti ovako
vanu zadau.
Pri tome se nikako ne smijemo ograniiti samo

na formalno srednjokolsko i visoko obrazovanje,
ve se dodatno treba orijentirati i na neformalno
obrazovanje kroz cjeloivotno uenje.
Ukljui li se u proces zapoljavanja
potencijalnih 5.000 novih ICT radnih mjesta
do 2020. godine i demografski aspekt prema
kojem se broj novoroene djece kontinuirano
smanjuje, osiguravanje uvjeta za cjeloivotno
uenje te dodatno informatiko opismenjavanje,
prekvalifikacija i dokolovanje za zanimanja iz
ICT struke postaje nunost.
U tom smislu, obrazovne institucije u
produkciji kadrova za ICT trite, ve dui
niz godina nastoje sudjelovati u integraciji
cjeloivotnog uenja i formalnog obrazovanja
te tako poticati primjenu informacijskokomunikacijskih tehnologija i to ne samo u
obrazovnom procesu svojih vlastitih studenata
ve i svih ostalih zainteresiranih za stjecanje
novih vjetina i znanja. Na taj nain, kontinuirano
Vol. 2, No. 2, 2014.
se unapreuju vlastiti studijski programi i

kompetencije studenata nakon zavrenog
obrazovanja. Povrh toga, ostalim sudionicima
kroz programe cjeloivotnog uenja osiguravaju
se preduvjeti za unapreenje, proirenje i
usavravanje na njihovom radnom mjestu.
U suradnji sa inovativnim poslodavcima
(generatorima rasta ICT trita) ne samo
kroz studijske programe ve i kroz programe
cjeloivotnog uenja, obrazovne institucije mogu
poticati i omoguiti interakciju i transfer znanja
unutar ICT sektora, te daljnje osmiljavanje
drutveno korisnih specijalizacija i s njima
povezanog tehnolokog razvoja.
Uz poslodavce kao ravnopravnog partnera
te potporu kontinuiranih i prepoznatljivih
promotivnih aktivnosti, postojee obrazovne
institucije imaju potencijal postati aktivan
sudionik u kreiranju rjeenja rastuih potreba za
kvalitetnim kadrom na ICT tritu, i to ne samo u
Hrvatskoj nego i ire.
1. Reference
[1]
[2]
[3]
[7]
Statut Tehnikog veleuilita u Zagrebu,

27. sijeanj 2011. (http://www2.tvz.hr/
wp-content/uploads/downloads/2012/04/
Statut-27.01.2011.pdf)
Citat g. Tomislava Pokaza iz Ministarstva

gospodarstva RH, na prezentaciji rezultata analize zapoljavanja u ICT sektoru
za 2014. godinu, 9.5.2014., http://eskills.
hr/?p=2140
[8]
Citat g. Adriana Jeine, elnika u HUP-a na

prezentaciji rezultata analize zapoljavanja
u ICT sektoru za 2014. godinu, 9.5.2014.,
http://eskills.hr/?p=2140
[9]
Podaci Eurostata, za 2013. http://epp.eurostat.ec.europa.eu
Nacrt Industrijske strategije Republike

Hrvatske, sijeanj 2014. (http://www.
poslovne-zone.hr/clanak/PredstavljenNacrt-Industrijske-strategije-RepublikeHrvatske-2014-2020-635.aspx
[4]
Mjeseni statistiki bilten HZZ-a, travanj

2014. (http://www.hzz.hr/UserDocsImages/
VZ_stat_bilten_4_2014.pdf )
[5]
Andrej Hanzir: Nezaposlenost mladih

u Hrvatskoj, Manager Magazin, travanj
2014.( http://www.manager-magazine.com/
index.php/gospodarstvo/150-nezaposlenost-mladih-u-hrvatskoj)
[6]
za 2014. godinu, 9.5.2014., http://eskills.

hr/?p=2140
Rezultati analize zapoljavanja u ICT

sektoru za 2014. godinu, g. Hrvoje Balen,
svibanj 2014.( http://eskills.hr/wp-content/
uploads/2014/05/Rezultati-analizezapo%C5%A1ljavanja-u-ICT-sektoruza-2014.pdf)
Citat g. Hrvoja Balena na prezentaciji rezultata analize zapoljavanja u ICT sektoru
[10] Dravni zavod za statistiku, statistiki

godinjak za 2012., str.10. http://www.hzz.
hr/UserDocsImages/GS_Godisnjak_2012.
pdf
[11] Anketa poslodavaca, HZZ, za 2013. (http://
www.hzz.hr/UserDocsImages/ANKETA%20POSLODAVACA%202013.pdf )
[12] Dravni zavod za statistiku, Strukturno
poslovni pokazatelji poduzea u 2012.
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/15-01-02_01_2014.htm
195
[13] Godinje izvjee HAKOMa za 2012.,

IV kvartal 2013. (http://www.hakom.hr/
UserDocsImages/2013/izvjesca_i_planovi/
Vol. 2, No. 2, 2014.
Godinje%20izvjee%20o%20radu%20
HAKOM-a%20za%202012.pdf)
AUTORICA
Sanja Braun
mr.sc. Sanja Braun, roena
je u Zagrebu, 27.6.1965 gdje
je 1989. diplomirala te 1992.
magistrirala na Sveuilitu
u Zagrebu, na Ekonomskom
fakultetu. Nakon 26 godina
rada u privredi (u Plivi i
HT-u) te aktivnom sudjelovanju na mnogobrojnim
196
projektima, od 2013. godine radi na Tehnikom

veleuilitu u Zagrebu kao voditelj ureda Odjela
za cjeloivotno obrazovanje. Ubrzo postaje lan
tima za uvoenje ISO 9001 te asistent na kolegiju
Gospodarenje imovinom. Kao nastavak svog
znanstveno-istraivakog rada 2014. upisuje
doktorski studij Poduzetnitvo i inovativnost na
Ekonomskom fakultetu u Osijeku.
Vol. 2, No. 2, 2014.
INENJERSKO MODELIRANJE UZEMLJIVAA KRUNOM

METALNOM PLOOM
THE ENGINEERING MODELING OF GROUDING METAL PLATE
Zdenko Bala
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu
Saetak
U radu je prezentiran dio problematike u
pripremljenoj Doktorskoj disertaciji autora
pod naslovom: Elektromagnetski model za
izraun raspodjele struje zemljospoja. Odabir
elektromagnetskog modela za razliku od svi
dosada razvijenih analitikih i numerikih modela
poznatih autoru, je potreba da se u raun uvede
cjelovita elektromagnetska sprega izmeu svih
sastavnica, koja podrazumijeva induktivnu,
kapacitivnu i konduktivnu spregu.
Razvijeni elektromagnetski model utemeljen
je na hibridnom elektromagnetskom modelu,
(kombinacija elektromagnetskog modela i modela
prijenosnih vodova), zasnovanom na primjeni
tehnike konanih elemenata i numerikom modelu
koji je zasnovan na metodi potencijala vorova.
U elektroenergetskim sustavima, potrebno
je uzeti u raun mnotvo utjecajnih imbenika kao
to su: uzemljivai razmatrane transformatorske
stanice, susjednih transformatorskih stanica,
s transformatorima, metalni stupovi i njihovi
uzemljivai s pripadnim elektroenergetskim
vodovima i zatitnim uadima, kabelski vodova
s njihovim ekranima i golim vodiima poloenim
iznad njih i svi ostali vodljivi dijelovi. Inenjersko
modeliranje za navedene svrhe koristi mnotvo
matematikih alata, metoda i baza znanja koja
ukazuju na univerzalnost primjene. U ovom
odabranom dijelu prikazano je modeliranje
uzemljivaa metalnom ploom.
Kljune rijei: elektromagnetski, model,
inenjersko, modeliranje, uzemljivaka metalna
ploa, konduktivna sprega
Abstract
The paper presents a part of the problem
in a prepared doctoral dissertation entitled
An electromagnetic model for computation
of fault current distribution. The choice of
electromagnetic models, unlike all previously

developed analytical and numerical models
of famous authors, is the need to introduce
a computation the complete electromagnetic
coupling between all components, which includes
inductive, capacitive and conductive coupling.
Developed electromagnetic model is based on
a hybrid electromagnetic model (a combination of
the electromagnetic model and the transmission
lines model), based on the application of the finite
element technique and the numerical model,
which is based on the method of potential nodes.
In power systems, it is necessary to take
into computation a multitude of factors such as
grounding electrodes considered substations,
other substations with transformers, metal poles
and their grounding electrodes with associated
power lines and earth wires, cable lines with their
screens and bare conductors passed above them
and all other conductive parts. The engineering
modeling for the purposes specified uses a
multitude of mathematical tools, methods and
knowledge base indicating the universality of
application. In this part is selected modeling of
grounding metal plate.
Key words: electromagnetic model, engineering
modeling, grounding metal plate, conductive
coupling
1. Uvod
Istraivanjem je utvreno kako su proraunima,
kao to je raspodjela struje zemljospoja drastino
pojednostavljene elektromagnetske sprege izmeu
vodljivih dijelova elektroenergetskih postrojenja
[1]. Postoje metode koje uzimaju u raun samo
induktivnu spregu i to u skladu s aktualnom
legislativom. Norma IEEE Std. 80-2000, preporua
da se raspodjela struje zemljospoja vrlo grubo
197
Vol. 2, No. 2, 2014.
procijeni koritenjem grafova koji su dobiveni

numerikim izraunom. Normativni dokument
HRN HD i EN, na koji ukazuje Pravilnik o
tehnikim zahtjevima za elektroenergetska
postrojenja, raspodjelu struje zemljospoja
preporua raunati priblino koritenjem
jednostavnih analitikih izraza.
U komercijalnom programskom paketu
CDEGS, raspodjela struje zemljospoja rauna se
pomou modula SPLITS, ija je teorijska podloga
nadogradnja metoda s redukcijskim faktorima
nadzemnih vodova koja priblino uzima u raun
induktivna sprega. Induktivna se sprega esto
procjenjuje koritenjem Carsonovih formula, gdje
se trostruka nulta struja po fazi nadzemnog voda
koristi kao podatak iz prorauna kratkog spoja.
Iz tih se razloga pristupilo cjelovito rijeiti
tu vanu problematiku elektroenergetskih
sustava postavljajui hipotezu doktorske
disertacije o univerzalnom rjeavanju primjenom
elektromagnetskog modela [1] kojem je prethodio
hibridni model [2]. Obrada problematike je
obuhvatila inenjerske pristupe modeliranja
tehnikom konanih elemenata, za cilindrine
vodie [3], za transformatore [4-5], a ovim radom
se obrauju modeli ukopanih metalnih ploa [6-7].
Sve je to podloga za izraun vlastitih i meusobnih
impedancija sastavnica elektromagnetskog modela
koji u obzir uzima induktivnu, kapacitivnu i
konduktivnu spregu, a postupak modeliranja se
promatra kao projektiranje prototipa.
Slika 1 Presjek ekvipotencijalna kruna metalna ploa u

homogenom neogranienom sredstvu
Izvorni izraz za kvazistatiku raspodjelu

potencijala nadopunjen je priguno-faznim
faktorom koji se u ovom sluaju moe
aproksimirati izrazom:
gdje je RC udaljenost izmeu centra metalne
(3)
(4)
(5)
(6)
ploe i toke promatranja.
Izraz (1) moe se preinaiti u jednostavniji oblik:
2. Skalarni potencijal ekvipotencijalne

metalne ploe
(7)
(1)
Skalarni elektrini potencijal ekvipotencijalne
metalne ploe u homogenom neogranienom
linearnom izotropnom sredstvu (slika 1), opisan
je izrazom:
gdje je
fazor jakosti struje koju ploa isputa
u okolno sredstvo, a je polumjer ploe,
je
kompleksna provodnost sredstva, dok su r i z
koordonate cilindrinog koordinatnog sustava.
(2)
198
gdje je:
U posebnom sluaju za r = 0 raspodjela
(8)
potencijala du osi z opisana je izrazom:
dok je u sluaju z = 0, r a raspodjela potencijala
du osi r opisana izrazom:
Vol. 2, No. 2, 2014.
gdje je koeficijent kvazistatike refleksije

,a
priguno-fazni faktor u ovom sluaju, opisan je
Slika 2 Presjek krune metalne ploe ukopane u homogeno

tlo paralelno povrini tla
Ako je metalna ploa ukopana u homogeno tlo

paralelno povrini tla na dubinu h (slika 2) izrazi
za raspodjelu potencijala u tlu i u zraku mogu se
dobiti pomou metode odslikavanja.
Slika 4 Kvazistatika slika krune metalne ploe koja

uzrokuje potencijal u zraku
izrazom:
Raspodjelu potencijala u zraku uzrokuje struja
(11)
kvazistatike slike razmatrane metalne ploe, koja
se preklapa sa stvarnom ploom (slika 4),
pa izraz koji opisuje raspodjelu potencijala
(12)
Slika 3 Presjek krune metalne ploe i njene kvazistatike

slike za raspodjelu potencijala u tlu
Za metalnu plou ukopana u homogeno tlo,

raspodjeli potencijala u tlu doprinose struja koju
ploa isputa u tlo i struja kvazistatike slike
(9)
ploe (slika 3).
Tada izraz koji opisuje raspodjelu potencijala
u tlu glasi:
(10)
u zraku glasi:
gdje je faktor kvazistatike transmisije
, dok
je, u ovom sluaju, prigino-fazni faktor opisan
izrazom:
Prema dosad uvedenim pretpostavka,
metalne ploe koje nadomjetaju uzemljivae
tranformatorskih stanica jesu ekvipotencijalne,
a to znai da one nemaju uzdune komponente
struje. To znai da ekvipotencijalne metalne
ploe ne stvaraju vektorski magnetski potencijal,
ve samo skalarni elektrini potencijal.
3. Poprena impedancija krunih

metalnih ploa
3.1. Poprene impedancije ploa u
neogranienom sredstvu
Vlastita poprena impedancija p-te
ekvipotencijalne krune metalne ploe,
199
Vol. 2, No. 2, 2014.
(13)
(16)
Lako se dobije da je meusobna impedancija
(17)
ploa u homogenom neogranienom sredstvu po
Galjerkin-Bubnovovoj metodi opisana izrazom:
Slika 5 Ekvipotencijalna kruna metalna ploa u homogenom
neogranienom sredstvu kompleksne provodnosti
polumjera ap u homogenom neogranienom

sredstvu kompleksne provodnosti
(slika 1)
opisana je izrazom:
(14)
Gustoa struje koju ploa s obje strane isputa
u okolno homogeno i neogranieno sredstvo
opisana je izrazom:
(15)
gdje je:
(18)
dok je veliina opisana izrazom (4), N izrazom
(15), a priguno-fazni faktor opisuje izraz:
gdje je RC udaljenost izmeu sredita razmatranih
ploa.
Za potrebe 2D numeriko-analitike
integracije po povrini p-te ploe povrine Sp,
polovica p-te ploe podijeljena je na 25
dijelova u polarnom koordinatnom sustavu
(, ), a svakom od tih dijelova pridruena je
po jedna integracijska toka tako da du osi
i osi ima po 5 integracijskih toaka. Dakle,
gdje je, prema nazivlju metode konanih

elemenata za plou postavljenu u cilindrini
koordinatni sustav oblikovna funkcija:
Neka su dvije krune meusobno paralelne
metalne ploe p i q, razliitih polumjera ap i aq,
smjetene u homogenom i neogranienom
Slika 7 Podjela p-te ploe za potrebe 2D numerikoanalitike integracije

Slika 6 Presjek paralelno ukopanih krunih metalnih ploa u
homogenom neogranienom sredstvu
sredstvu kompleksne provodnosti , iji su centri

horizontalno udaljeni za RC i vertikalno udaljeni
za zC (slika 6).
200
integracijske toke su (i, j) i = 1, 2,..., 5;

(19)
(20)
j = 1, 2,..., 5 (slika 7).
Vol. 2, No. 2, 2014.
Dane su koordinate Gaussovih integracijskih

toaka uj i njima pripadne teinske funkcije Hj za j
Vrijedi da je:
gdje su ui i uj, i = 1, 2,..., 5; j = 1, 2,..., 5
koordinate Gaussovih integracijskih toaka u
lokalnom 1D koordinatnom sustavu, (tablica 1).
Tablica 1 Koordinate Gaussovih integracijskih toaka i njima

pripadne teinske funkcije
(21)
Horizontalna udaljenost pojedine integracijske
toke (i, j) ploe p od sredita ploe q (slika 8)
Slika 8 Horizontalna udaljenost integracijske toke p-te

ploe od sredita q-te ploe
opisana je izrazom:
gdje je rC horizontalna udaljenost sredita ploa.
=1, 2, , 5 za lokalni 1D koordinatni

sustav, (tablica 1).
Prema izrazu (22), kvazistatika
meusobna impedancija krunih metalnih
ploa u homogenom i neogranienom sredstvu
(22)
Koritenjem numeriko-analitike integracije,
izraz (16) poprima oblik:
(23)
(27)
opisana je izrazom:
3.2. Poprene impedancije ploa u

dvoslojnom sredstvu
Neka je p-ta ekvipotencijalna kruna
metalna ploa polumjera ap ukopana u tlo
gdje je P opisan izrazom (17), dok je:

(24)
(25)
gdje su granice integrala:
(26)
Analitikom integracijom izraza (23) dobije se

sljedei izraz:
Slika 9. Ekvipotencijalna kruna metalna ploa ukopana u tlo

dvoslojnog sredstva
201
Vol. 2, No. 2, 2014.
na dubini hp (slika 9).

Ako se primijeni metoda kvazistatikog
odslikavanja (slika 10), vlastita poprena
impedancija p-te ploe koja se nalazi u tlu
(31)
(32)
(28)
(33)
dvoslojnog sredstva opisana je izrazom:

gdje je:
gdje je:
I u ovom su sluaju, koordinate Gaussovih

integracijskih toaka uj i njima pripadne teinske
funkcije Hj (tablica 1).
kvazistatika vlastita poprena

impedancija p-te ploe u homogenom
neogranienom sredstvu kompleksne
provodnosti tla 1,
Neka su dvije metalne ploe ukopane u
kvazistatika meusobna poprena

impedancija p-te ploe i njene refleksijske
slike u homogenom neogranienom
sredstvu kompleksne provnosti tla 1,
Slika 11. Krune metalne ploe ukopane u homogenom tlu
homogeno tlo te neka su ploe paralelne u odnosu

na povrinu tla (slika 11).
(34)
(35)
Neka je Cp centar (sredite) ploe p, a Cq centar
(sredite) ploe q:
Slika 10. Ekvipotencijalna kruna metalna ploa ukopana
u tlo dvoslojnog sredstva i njezina kvazistatika refleksijska
slika
Meusobna impedancija ploa u homogenom

tlu lako se dobije iz izraza za meusobnu
faktor kvazistatike refleksije.
Meutim, u ovom sluaju, zbog simetrinog

poloaja slike ploe, u odnosu na plou,
vrijedi jednostavniji izraz za meusobnu
kvazistatiku poprenu impedanciju ploe
(29)
i njene refleksijske slike:
(30)
202
Slika 12. Odslikavanje q-te krune metalne ploe ukopane u

homogenom tlu
Vol. 2, No. 2, 2014.
impedanciju dviju ploa u homogenom i

neogranienom sredstvu, uz koritenje metode
odslikavanja (slika 12).
(36)
Konani izraz za meusobnu impedanciju
ploa u homogenom tlu glasi:
gdje je:
kvazistatika meusobna impedancija
krunih metalnih ploa u homogenom
i neogrenienom sredstvu
kvazistatika meusobna impedancija
p-te krune metalne ploe i refleksijske
slike q-te metalne ploe u homogenom
i neogrenienom sredstvu
(37)
faktor kvazistatike refleksije.
Slika 13. Naelni prikaz sastavnica elektromagnetskog

modela TS 110/35/10(20) kV Drni za proraun raspodjele
struje zemljospoja
(38)
Priguno-fazni faktor opisan je izrazom
gdje je:
meusobna udaljenost izmeu sredita ploa.
4. Primjer modela
Model je razvijen tako da se koriste za
uzemljivae trafostanica i stupova kruni ploasti
uzemljivai. Za kabele, segmenti jednoilnih
kabela. Vodii dalekovoda kao i zatitnu uad,
modeliraju se segmentima nadzemnih cilindrinih
vodia. Uzemljivaka uad se modeliraju
segmentima ukopanih cilindrinih vodia.
Ovisno o veliini modela uvode se nadomjesne
jednovorne impedancije, te trofazni naponski
izvori i zadani nulti potencijali. Navedene
sastavnice predstavljaju ulazne podatke za razvijeni
programski alat u pripremljenoj doktorskoj
disertaciji kojim je obraeno distribucijsko
podruje uz transformatorsku stanicu TS
110/35/10(20) kV Drni, koje je naelnim prikazom
svedeno na jednopolnu shemu s ucrtanim krunim
metalnim ploama (slika 13).
Ovaj elektromagnetski model je izgraen s 1957
sastavnica i ima 868 globalnih vorova i isto toliko
linearnih jednadbi. Sve skupa ima zadanih 8001

ulazni podatak.
Elektromagnetski model nadomjeta,
(predstavlja u stvarnosti), 560 elektroenergetskih
objekata, na podruju jednog dijela Operatora
distribucijskog sustava HEP-a, ija je povrina
3.031 kvadratni kilometar i ima oko 83.368
kupaca. Nakon izrauna za tu namjenu originalno
razvijenim raunalnim programom, u prilogu [1]
dobiveno je ukupno 3136 izlaznih podataka.
Elektromagnetski model, ali drugim
raunalnim programom je prethodno provjeren
i u studiji za potrebe Operatora prijenosnog
sustava HEP-a, gdje je obraen 231 primjer
pogonskih stanja, kvarova i radova na 35kV,
110kV i 220kV zranim vodovima, kabelskim
vodovima i podmorskim kabelima [8].
5. Zakljuak
Razvijeni elektromagnetski model i prorauni
provedeni razvijenim originalnim programom
rezultiraju zakljucima koji upuuju na primjene
u elektroenergetskim sustavima za koje je
mogue donijeti odluke o pogonu rjeavanjem
slinih problema. Opaanja i razumijevanja
predmetne problematike slina su onima
203
Vol. 2, No. 2, 2014.
iz ekspertnog raunalnog sustava, (sadri

mehanizam zakljuivanja, bazu podataka i
bazu znanja), a koji se moe promatrati kao
projektantsko pomagala. Prezentacijski materijal
obrade, naroito u [8] grafiki prikazuje zorno
konkretna pogonska stanja, ali je njegova baza
podataka raspoloiva za sve druge obrade koje
ukljuuju analize i sinteze slinih primjera jer se
parametri mogu mijenjati.
primjene jer moe biti modeliran bilo koji

novi ili postojei eloektroenergetskih objekt,
ali i njihova elektromagnetska stanja u
cijelom sustavu. Modeliranje se moe smatrati
projektiranjem sustava koji se svodi na prototip
kada se u sustav ubacuju realne ili simulirane
elektroenergetske komponente za bilo koji reim
rada. Kao takav izvrstan je alat za testiranje ili
planiranje odravanja na velikim sustavima.
Iako projektiranje nije izum a niti otkrie,

prezentirani proces modeliranja koji se shvaen
kao projektiranje s konkretnim rezultatima
originalno je djelo. Dokazana je univerzalnost
Iako s odlinim rezultatima, na temelju

steenih iskustava otvorena su pitanja novih
smjernica legislative i intelektualnog vlasnitva
nad ovakvim ekspertnim raunalnim procesima projektantskim pomagalima.
6. Reference
[1]
[2]
[3]
[4]
[5]
Bala Z.; Elektromagnetski model za

izraun raspodjele struje zemljospoja;
Sveuilite u Splitu; Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje - FESB
Split; Doktorski studij elektrotehnike i
informacijske tehnologije; Doktorska disertacija pripremljena za predaju, 2014.
Vujevi S.; Bala Z.; Modri T.; Sarajev
P.; Hybrid Model for Analysis of Ground
Fault Current Distribution; International
Review of Electrical Engineering (IREE);
Vol. 7; No. 3; pp. 4035-4045; 2012.
Bala Z.; Inenjerske metode elektromagnetskog modeliranja; Tehniko veleuilite
u Zagrebu; Rad pripremljen za Zbornik
radova Elektrotehnikog odjela TVZ-a;
Rad br. 1, predan za objavu, svibanj 2014.
Luci R.; Juri-Grgi I.; Bala Z.; Grounding Grid Transient Analysis Using the
Impruved Transmission Line Model Based
on the Finite Element Method; European
Transactions on Electrical Power (ETEP
2011.); DOI: 10. 1002/etep 664; 2011.
Vujevi S.; Lovri D.; Bala Z.; Gaurina S.;
Time-Harmonic Modelling of Two-Wind-
AUTOR
Zdenko Bala - nepromjenjena biografija nalazi
se u asopisu Polytechnic & Design
Vol. 2, No. 1, 2014.
204
ing Transformers Using the Finite

Element Technique; International
Review on Modelling and Simulations
(IREMOS); No. 6 6; Part B; pp
1922-1927; 2013.
[6]
Vujevi S.; Bala Z.; Lovri D.; Ground

impedance of Cylindrical Metal Plate
Buried in Homogeneous Earth; ISTET'11,
University of Klagenfurt, Austria;
25.-27. July, 2011.
[7]
Vujevi S.; Lovri D.; Bala Z.;

Self and mutual ground impedances
of cylindrical metal plates buried in homogeneous earth; International journal
of numerical modelling- electronic networks devices and fields; Rad prihvaen
za objavljivanje u CC asopisu; 2014.
[8]
Vujevi S.; Luci R.; Juri-Grgi I.;

Lovri D.; Modri T.; Bala Z.;
Izrada pravila i mjera sigurnosti za
osiguranje mjesta rada na elektroenergetskim vodovima; Sveuilite u Splitu;
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje - FESB Split; Studija,
veljae 2013.
Vol. 2, No. 2, 2014.
USING SMART GRID TECHNOLOGY IN ENERGY

DISTRIBUTION SYSTEMS
Goran Kian1, Silvi Kolari2, Zoran Baus3, Dubravko igman4, Krunoslav Rukavina5,
Tihomir ar6
Systems Engineer, IN Time d.o.o. - TNT Global Express
Senior Network Engineer, EagleBurgmann Germany GmbH & Co. KG
3
Elektrotehniki fakultet Osijek
4
Tehniko veleuilite u Zagrebu / NetAkademija
5
Senior Security Analyst, ING Management Services s.r.o.
6
Networking Consultant & Engineer, Spartacus rjeenja j.d.o.o.
1
Abstract
1. Introduction
Using smart grid technology in today

energy distribution systems will reduce cost,
reach manageability, provide safety of energy
supply chain to end customer and provide new
innovative energy service delivery.
Term smart grid can be explained with
following words intelligent, self-sustained,
with management based on IP (Internet
Protocol) telecommunication network for
transportation of critical data in real-time from
customer site (smart meters, smart homes, smart
buildings) and distributed power plants to central
management station (energy service provider
operations). Main function of the central
management station is to acquire and evaluate
stored data in real time and based on this stored
and evaluated data, in case of emergency, power
outage on some subsystem or increased need for
power on specific location, to apply necessary
steps in real-time. Therefore data conformity and
security in smart grid technology is an important
function concept to implement. Nevertheless
primary goal of smart grid technology is to
improve the efficiency, reliability and safety
of power delivery by modernizing both the
transmission and the distribution grids.
This article has a goal to provide a high-end
top-level view of a modern telecommunication
infrastructure needed to implement a smart grid
technology into an energy transmission and
distribution grid.
Smart grid technology is based on IP

transmission network technology (IEEE 802.3,
Ethernet, Metro-Ethernet). Such network design
solution is based on the principle of service
oriented network architecture (SONA) and top
-down network design as a hierarchical model.
In order to meet above specified preconditions of
service oriented network infrastructure, typical
network topology design will be based on star
or ring topology. Which topology to choose has
to be based mainly on cost and other here none
specified factors. Technological features of such
network are scalability, availability, performance
(capacity and speed), manageability, efficiency
and security. [1] [2] [3]
Key words: energy distribution systems,

smart grid, IP telecommunication networks,
real time monitoring and control, data
conformity and security
This modern technology will use in his access,

distribution and core network infrastructure wired
(copper and fibre optics) and/or wireless (3.5G
and 4G UMTS, LTE) solutions. In todays
terminology smart grid networks are representing
a platform based on IP technology which function
is to interconnect smart homes, smart connected
buildings, utility operations and power plants. To
control, measure, monitor and act in real
-time there is a substantial computing (server
systems) and network infrastructure to build up.
We will start with short explanation of server
infrastructure and continue with some sentences
about network infrastructure. [2]
2. Server network infrastructure for

smart grid networks
To control and monitor thousands of smart
home energy sensors (based on IP technology),
to store and control real-time data from this
205
in-house sensors is from a computing view

heavy-duty task. Under the terms store, control
and monitoring is to understand an execution
of specialized real-time application programs.
This specialized real-time application programs
are producing specific data which is saved in
databases on storage system infrastructure
(billing, accounting). Application servers are
using virtual environment operating systems
solutions (i.e. Hyper-V or VMware) for high
-availability and redundancy in active-active or
active-passive clustering configuration.
To reduce high working load of virtualized
servers there is a need for implementation of
load balancing systems. [2]
3. Network infrastructure and

layered system IP topologies:
core, distribution, access
3.1 Core Network Layer
The function of network core layer is to
provide scalability, high availability and fast
convergence. The core layer is the backbone
for network connectivity and is the connection
point for distribution layer and server application
network infrastructure. The core devices
implement scalable protocols and technologies,
alternate paths, and load balancing. The core layer
is designed for scalability and future network
Vol. 2, No. 2, 2014.
growth. Network core is a high-speed Layer 3

routing environment for fast convergence in case
of network link or node failure if this scenario
could occurs. Network core uses redundant pointto-point Layer 3 interconnections because of the
fact of fast convergence. Without a core layer, the
distribution layer network elements need to be
fully meshed. This type of design can be difficult
to scale, and increases the cabling requirements,
because each new distribution network element
needs full-mesh connectivity to all the distribution
network elements. [2], [3]
3.2. Distribution Network Layer

The distribution layer aggregates traffic from
all network nodes and uplinks from the access
layer. Quality of Service (QoS), load balancing
and high availability are the important functions
for this layer. High availability is provided
through dual paths from distribution layer to the
core and from the access layer to the distribution
layer. Distribution layer uses a combination of
Layer 2 and multilayer switching to segment
network regions and isolate network problems
inside of them, by preventing the local regional
problems to impact the core layer. Distribution
layer may be used to terminate VLANs from
access layer switches, also distribution layer
connects network services to the access layer and
implements QoS, security, traffic loading, and
routing policies. At last distribution layer can
Fig.1 Example of
ring network topology
with implementation
of optical ring
(DWDM)
206
provide default gateway redundancy by using

router redundancy protocols (i.e. Gateway Load
Balancing Protocol, GLBP or Virtual Router
Redundancy Protocol, VRRP). [2], [3]
3.3 Access Network Layer

Access layer aggregates IP access devices and
provides uplinks to the distribution layer.
The access layer should support multiple features
such as high availability, security and quality of
service (QoS). At the access layer, high availability
is supported through various hardware and
software functions. With hardware, system-level
redundancy can be provided using redundant
power supplies and redundant uplinks. It can also
be provided by default gateway redundancy using
dual connections from access switches to redundant
distribution layer switches. With software, high
availability is supported through the use of firsthop routing protocols, such as Virtual Router
Redundancy Protocol (VRRP), and Gateway
Load Balancing Protocol (GLBP). Access layer
provides services for additional security against
unauthorized access to the network through the use
of tools such as IEEE 802.1x, port security, DHCP
snooping, Dynamic ARP Inspection (DAI), and IP
Source Guard. Access layer allows prioritization
of mission-critical network traffic using traffic
classification and queuing as close to the ingress of
the network as possible. It supports the use of the
QoS trust boundary. [2], [3]
Vol. 2, No. 2, 2014.
4. Network Management
To apply network management strategies there
will be two directions reactive and proactive
management strategy. Reactive management
is reactive in process, meaning that network
administrator/engineer is reacting on specific
fault or network event. Proactive management
means that that network administrator/engineer
proactively checking the health of the network
during normal operation to recognize potential
problems, optimize performance, and plan
upgrades in real-time. Proactive network
management is desirable but can require that
network management tools and processes be more
sophisticated and imply more costs than with
reactive network management. [2], [4]
4.1 Types of Network Management

International Organization for Standardization
(ISO) defines five types of network management
processes (FCAPS): [4]
Fault management,
Configuration management,
Accounting management,
Performance management,
Security management.
Fault management refers to detecting, isolating,

diagnosing, and correcting network problems, it
also includes processes for reporting problems to
end users and managers.
Fig. 2 - Example
of star network
topologies with
subsystems
207
Accounting management facilitates usage-based

billing and to track unexpected traffic growth is so
that the traffic can be considered during the next
capacity-planning phase.
Configuration management helps a network
administrator/engineer keep track of network
devices and maintain information on how
devices are configured and also provides change
management.
Performance management includes examining
network application and protocol behaviour,
analysing reachability, measuring response
time, and recording network route changes.
Performance management facilitates optimizing
a network, meeting service-level agreements
(SLA), and planning for expansion. Monitoring
performance involves collecting data, processing
some or all of the data, displaying the processed
data, and archiving some or all of the data. [5]
Security management lets a network
administrator/engineer maintain and distribute
passwords and other authentication and
authorization information. Security management
also includes processes for generating,
distributing, and storing encryption keys. It
can also include tools and reports to analyse a
group of router and switch configurations for
compliance with site security standards. [5]
4.2 Network Management Architecture

Typical network management system
architecture consists of managed devices, agents,
and NMSs (Network-Management-Systems)
computing appliances. There is a two way

approach to effective network management:
in-band and out-of-band monitoring.
In-band monitoring, network management
data travels across network topology using the
same paths as data traffic. This makes the network
management architecture easy to develop but
results in the dilemma that network management
data is impacted by problems on the network,
making it harder to troubleshoot the problems. [5]
Out-of-band monitoring makes the network
design more complex and expensive, because of
the fact that there are two deployed networks.
Another trade-off with out-of-band monitoring is
that there are security risks associated with adding
extra links between NMSs and agents. [5]
To ensure high network availability,
management tools should support numerous
features which can be used for performance,
fault, configuration, security, and accounting
management. Ideally, the system should also
incorporate intelligence to identify trends that
can predict a potential failure so that a network
administrator/engineer can take action before
a fault condition occurs. Monitoring tools are
often based on following protocols and standards:
Simple Network Management Protocol (SNMP),
Remote Monitoring (RMON), Net Flow and
Management Information Bases (MIB). [1]
Simple Network Management
Protocol (SNMP)
SNMP is supported by most commercial NMSs
and many networking devices, including switches,
Fig. 3 Using Smart Grid Technology in Energy Distribution Systems
208
Vol. 2, No. 2, 2014.
routers, servers, and workstations. SNMP has

gained widespread popularity because of its
simplicity and because it is easy to implement,
install, and use. Also, when used with care,
SNMP does not over utilize the network.
Interoperability between SNMP implementations
from different vendors can be achieved with
minimal effort because SNMP is simple.
SNMPv3 will replace SNMP versions 1 and 2
because of security features implementation
including authentication, to protect against
modification of information, and secure set
operations for the remote configuration of
SNMP-managed devices.
Remote Monitoring (RMON)
IETF developed the RMON MIB to provide
Ethernet traffic statistics and fault diagnosis.
RMON agents gather statistics on cyclic
redundancy check (CRC) errors, Ethernet
collisions, packet-size distribution, the number
of packets in and out, and the rate of broadcast
packets. The RMON alarm group lets a network
administrator/engineer set thresholds for network
parameters and configure agents to automatically
deliver alerts to NMSs. RMON also supports
capturing packets (with filters if desired) and
sending the captured packets to an NMS for
protocol analysis. [1]
Net Flow
Collecting Net Flow data helps a network
administrator/engineer to visualize traffic
patterns so that proactive problem detection
is possible, it also allows implementation
of resource utilization (accounting).
Recommendation is to carefully plan Net Flow
deployment, with Net Flow services activated on
strategically located routers, usually routers on
the edge of a network. Although Net Flow has
a performance impact on routers, the impact is
minimal and is less than the impact of RMON.
The benefits of Net Flow information gathering,
when compared to SNMP and RMON, include the
greater detail of data collected, the time stamping
of data, support for different data being gathered
on different interfaces, and greater scalability.
Management Information Bases (MIB)
A MIB stores information gathered by the
local management agent (computing process)
on a managed device. Each object in a MIB has
Vol. 2, No. 2, 2014.
a unique identifier and network management

applications use the identifier to retrieve a value
of specific object. [1]
5. Network Security
Security design is one of the most
important aspects of a network implementation.
Increased threats from inside and outside the
network require the most up-to-date security
rules and technologies. Security implementation
goal should be that security problems should not
disrupt the ability to provide business services,
in this particular case transport of real-time data
to manage smart grid network. Network design
should offer a solution against attacks on
real-time business data and other network
elements to be damaged or accessed
inappropriately.
Developing an effective security strategy
and implementing this strategy to also effective
security policy is a complex task. Security
implementations can add to the cost of deploying
and operating a real-time data transportation
network. Strict security policies can also affect
the productivity, especially if some ease of use
must be sacrificed to protect resources and data.
Security can also affect the redundancy of a
network design if all traffic must pass through
encryption devices, for example.
Common practice is to build systems with
just enough security to bring potential losses
from a security breach down to a desired level.
A practical goal should be that the cost to
implement security features does not exceed
the cost to recover from security incidents. [5]
5.1 Identifying Network Assets

First step in security design is identifying the
assets that must be protected, their value and
the expected cost associated with losing these
assets if a security breach occurs. Network
assets include hardware, software, applications
and data. Additional to that, assets also include
intellectual property, trade secrets, and a company
reputation (imagine security breach to NSA
IT infrastructure). Some of the most important
network assets are the networking devices
themselves, including servers, switches and
routers, and especially the firewalls and intrusion
detection systems (IDS) that provide security
209
services to network users. These devices are

attractive targets to hackers and must be hardened
(strengthened) against possible attacks. [5]
5.2 Security Risks

Security risk analysis, consequent building of
a security policy and secure network design is a
continuous process, because of the fact that risks
change in their severity on a regular basis. [3], [5]
Following security risk examples can arise if
information security is breached:
Data flowing through the network can be
intercepted, analysed, altered, or deleted,
compromising integrity and confidentiality;
Related network services, which rely on trust
among network devices, can be compromised,
i.e., bad routing data or incorrect authentication
information could be injected into the network;
User passwords can be compromised and used
for attacks other networks.
The configuration of the device can be altered to
allow connections that shouldnt be allowed or to
disallow connections that should be allowed. [8]
5.3 Reconnaissance Attacks (IP scans)

Reconnaissance attack provides information
about potential targets and their weaknesses
and is usually carried out in preparation for a
more focused attack against a particular target.
Reconnaissance attackers use tools (nmap,
Nessus) to discover the reachability of hosts,
subnets, services, and applications. In some cases
the tools are relatively sophisticated and can break
through firewalls. [4]
5.4 Denial-of-Service Attacks

Denial-of-service (DoS) attacks target the
service availability of a network, host, or
application, making it impossible for
legitimate requests to gain access to service.
DoS attacks can easily interrupt business
processes and are relatively simple to conduct,
even by an unskilled attacker. DoS attacks
include the flooding of public servers with
enormous numbers of connection requests,
rendering the server unresponsive to legitimate
users, and flooding of network connections with
random traffic, in an attempt to consume as
much bandwidth as possible.
210
Vol. 2, No. 2, 2014.
Distributed denial-of-service (DDoS) attacks

are even worse than DoS attacks because the
attacker targets multiple hosts, from various
networks, to attack the target.
DoS attacks also take advantage of a hosts
or applications failure to handle unexpected
conditions, such as maliciously formatted input
data or a buffer overflow. DoS attacks are one
of the most significant risks that a company must
recognize and manage, because they have the
capability to cause significant downtime. [5], [8]
6. Conclusion
With implementation of smart grid technologies,
the power industry and energy service providers
will undergo through the biggest change in near
history. Smart grid technology will require the
deployment of millions of electronic devices in a
home environment, buildings and industry
installations. [7]
Over the next period of time energy service
provider companies will need to:
Select end point devices meters and sensors;
Build a reliable communication infrastructure to
connect and manage them;
Integrate numerous head end systems (smart
devices aggregation);
Deploy data storage and management solutions
to handle the vast amount of data;
Implement sophisticated decision support
systems to optimize the grid operation and
deliver the smart grid benefits;
Implement with cost efficiency, reliably and
reliably [6], [7]
To success in this endeavour following points

should be in tightly view of project authority:
Implementation of comprehensive strategy
that considers business, technical and regulatory
requirements;
Robust IP telecommunication system
architecture with function of connecting all
endpoints to the central systems (as described
here in this article);
Gaining operational knowledge with field pilot
programs that is well integrated with IT
and field operations;
Organizational change strategy to address the
impact this massive technological change.
Smart grid technology is here and now,

energy service provider companies should
Vol. 2, No. 2, 2014.
adapt to this new technology scenario and

implement it.
7. Reference
[1]
RFC - http://www.ietf.org/rfc.html
[6]
[2]
Priscilla Oppenheimer Top-Down

Network Design, Third Edition, Cisco
Press
CiscoEXPO2011 Pametne elektrine

mree i pametna brojila za kuanstva
budunosti
[7]
Keith Hutton, Mark Schofield, Diane

Teare Designing Cisco Network Service
Architectures, Second Edition, Cisco Press
CiscoEXPO2011 Kako do energetskog

certifikata; Upravljanje energijom kao
mrena usluga
[8]
Article from Internet, Smart Grid & Cybersecurity NEMA http://www.nema.org/

gov/energy/smartgrid/upload/Smart_Grid_
Today-04-14-09.pdf
[3]
[4]
Andy Sholomon, Tom Kunath Enterprise

Network Testing, Cisco Press
[5]
Omar Santos - End-to-End Network

Security Defense-in-Depth, Cisco Press
AUTORI
Goran Kian
Goran Kian, ing. el. i
struni specijalist inenjer
informacijskih tehnologija
diplomirao je 2014 g.
na specijalistikom
diplomskom strunom
studiju informatike,
Tehnikog veleuilita u Zagrebu (TVZ).
Tijekom preddiplomskog strunog studija
elektrotehnike u veljai 2009 g. pokree i razvija
ICT Management, servis za pruanje internetskih

usluga.U svibnju 2013 g. osnivaSPARTACUS
RJEENJA j.d.o.o. za raunalne djelatnosti
i usluge. Od lipnja 2013. zaposlen je u
meunarodnoj prijevoznikoj i pediterskoj
slubi In Time d.o.o. - TNT Global Express na
poziciji sistemskog inenjera gdje je zaduen
za odravanje mrene i raunalne infrastrukture
koja ukljuuje 5 poslovnica i 160+ djelatnikana
Hrvatskom tritu.
Silvi Kolari
Silvi Kolari, dipl. ing. el.,
diplomirao je Elektrotehniku
1996 g., smjer Automatizacija
- Infomacijska Tehnika na
Visokoj Tehnikoj koli u
Darmstadtu (Hochschule
in Darmstadt, University
of Applied Sciences) s naknadnim postupkom
nostrifikacije diplome 1997 g. na Fakultetu
elektrotehnike i raunarstva (FER) u Zagrebu.

Zaposlen je u firmi EagleBurgmann GmbH &
Co. KG (EBG), Wolfratshausen kao inenjer
mrea i raunalne sigurnosti u odjelu Group
IT Infrastruktura gdje je zaduen za planiranje,
administraciju te voenje projekata za lokalnu
i globalnu mrenu i raunalnu infrastrukturu
koncerna EagleBurgmann (Wolfratshausen, Pune,
Frankfurt, Huston, Tokyo).
211
Vol. 2, No. 2, 2014.
Zoran Baus
Prof.dr.sc.Zoran Bausroen
je 1951., diplomirao
1975.,magistrirao 1987.,
doktorirao 2004.god. na
raunarstva (FER) u Zagrebu.
Glavno podruje njegovog
znanstvenog istraivanja je inteligentno upravljanje
i optimizacija procesa u elektroenergetskom
sustavu. Dobitnik pet meunarodnih stipendija,
kao doktorsku specijalizaciju na amerikom
MIT-u (Massachusetts Institute of Technology).

Na temelju meunarodnog natjeaja za dodjelu
financiranih projekata iz predpristupnih fondova
Europske Unije iz Bruxelles-a, dodijeljen mu
je 2004. god. projekt pod nazivom Wireless
Sensors., iz fonda ITEA 1 (Information
Technology for European Advsncement). Sljedee
godine, 2005. dodijeljen mu je novi projekt iz
fonda ITEA 2, pod nazivom 4D Graphics and
Animations. Zaposlen je kao izvanredni profesor
na elektrotehnikom fakultetu u Osijeku (ETFOS).
Mr. sc. Dubravko igman- nepromjenjena

Krunoslav Rukavina
Krunoslav Rukavina
diplomirao je na TVZ-u
u Zagrebu 2008 g. na
preddiplomskom strunom
studiju informatike. Nositelj
je nekoliko priznatih
industrijskih certifikata
CCNA, CCNP, CCDA, CCNA Security, Comptia
Security+, IBM - QRadar i McAfee te takoer
pie za IT Security asopis [Hack]in(Sight). Punih
pet godina radnog staa proveo je na poziciji

voditelja IT odjelaumeunarodnoj prijevoznikoj
i pediterskoj slubi In Time d.o.o. - TNT Global
Express.Karijeru u podruju informatike
sigurnosti nastavlja u firmi The Herjavec Group
na poziciji Junior Security Analyst gdje je
zaduen sa sigurnosna pitanja stranaka iz Kanade,
Amerike i UK. Danas je zaposlen u firmi ING
Management Services s.r.o. na poziciji Senior
Security Analyst sa prebivalitem u Pragu.
Tihomir Car
Tihomir Car, ing. el. i struni
specijalist inenjer IT-a,
diplomirao je na TVZ-u u
Zagrebu 2013. Uz to stekao je
certifikate iz podruja mrenih
tehnologija i to CCNA,
CCNP Routing & Switching
212
te CCNA Security. Svoju karijeru zapoeo je u

podruju optikih telekomunikacijskih sistema
radei za Markoja d.o.o., nakon ega radi kao
sistemski administrator u Hrvatskom Crvenom
kriu u Novoj Gradici te mreni konzultant i
inenjer za tvrtku SPARTACUS RJEENJA
j.d.o.o.s kojom surauje i danas.
Vol. 2, No. 2, 2014.
POKRETI I ANIMACIJA U SOLIDWORKSU

Andrija Bernik1, Zvonimir Sabati2, Mihael Ladi3
Sveuilite Sjever, Sveuilini centar Varadin
Fakultet organizacije i informatike Varadin
3
Centrometal d.o.o.
1
Saetak
1. Uvod
Za prodaju proizvoda, uz kvalitetu koja

je kljuna za uspjeh, vrlo je bitno i njegovo
predstavljanje kako bi se privukao kupac. U radu
je objanjen nain stvaranja 3D videoanimacije
u programu Solidworks za predstavljanje
konkretnog proizvoda. Animacija prikazuje
stvaran proizvod, njegovu unutranjost i
pomine dijelove. Za svaki pojedini dio video
animacije koristi se najprikladnija vrsta
animiranja. Za animiranje kamere koja prikazuje
proizvod, koristi se slobodni nain animiranja, a
za prikaz fizikalnih pojava koriste se raunalne
simulacije pokreta. Za svaki dio animacije
napravljen je jedan isjeak, a pomou programa
Adobe After Effects napravljena je konana
cjelina sa svim potrebnim efektima kako bi se
prikazao rad proizvoda.
Kako bi se proizvod prodao, uz kvalitetu

proizvoda koji je kljuan za uspjeh, vrlo je bitno i
njegovo predstavljanje kako bi se privukao kupac.
Svaki kupac eli znati to kupuje, te to e dobiti
kupnjom nekog proizvoda. Kod predstavljanja
nekog proizvoda esto se koristi videotehnologija
kako bi se prikazala funkcija proizvoda.
Videotehnologija omoguuje prikaz tog proizvoda
u stvarnom radu, ali taj prikaz je ogranien na
vanjski dio, ono to se vidi izvana, dok se zapravo
najee kljuni dijelovi funkcioniranja ne mogu
vidjeti izvana i ne mogu biti zabiljeeni kamerom.
Tu se krije klju uspjeha 3D videoanimacije.
Pomou raunalnog programa moe se kreirati
video koji prikazuje samo sredite proizvoda, mogu
se vidjeti svi elementi, nain rada itd. Solidworks
je danas jedan od najrairenijih 3D CAD programa
koji uz modeliranje i razvijanje proizvoda, nudi i
izradu videoanimacije i simulacije proizvoda. Iako
mnogi misle da je animacija i simulacija isti pojam,
zapravo postoji bitna razlika koja e se najbolje
vidjeti u konkretnom primjeru. Za dobivanje
konanog videa biti e potrebna kombinacija
simulacije i animacije.
Kljune rijei: 3D, Animacija, Cjelina, Proizvod,

Simulacija
Abstract
To sell a product with its own quality that
is essential for success, it is very important
to have a visual presentation that will attract
the customers. This paper explains how to
create 3D video animation and represent a
particular product with the use of Solidworks
software. The animation shows actual product,
its interior and moving parts. For each part
of the video animation, it is chosen the most
suitable technique for animating. A method of
free movement animation is used to animate
the camera that shows the product, and for the
physical movements of the product, precalculed
simulations were used. One clip was made for
each part of theanimation and the final cut that
shows all necessary elements of the product was
made with the use of Adobe After Effects.
Key words: 3D, Animation, Final animation,
Product, Simulation
U programu Solidworks postoji tri naina

izrade animacije. Slobodno animiranje, automatsko
generiranje pokreta i raunalne simulacije pokreta
(eng. point by point, motion study, motion
analysis). Slobodno znai da se objekt mie iz
jednog mjesta u drugo bez ikakvih utjecaja okoline,
drugog objekta, sile tee pa ak i ako taj put znai
da e biti u dodiru s drugim objektom, jednostavno
e proi kroz taj drugi objekt. Kod slobodne izrade
animacije postavljaju se kljune toke u kojima
neki objekt mijenja svoju poziciju.
Automatski generirani pokreti se baziraju na
spojevima i odnosima izmeu objekata. Objekt se
moe pomaknuti ako mu se promijeni masa tijela
ili je u koliziji s drugim tijelom, te automatski to
tijelo silom djeluje na drugo tijelo itd.
213
Kod raunalnih simulacija pokreta objekti

nemaju fiksne pozicije jedni izmeu drugih,
nego se njihova pozicija mijenja s obzirom na
njihovu masu, vanjske utjecaje, silu tee, njihovih
meusobnih kolizija itd.
Vol. 2, No. 2, 2014.
Tablica 1 Upravitelj animacije
Kad se radi bilo koji dio konane animacije,

treba procijeniti koji od ove tri vrste animiranja
e se koristiti. U ovom radu e konana animacija
sadravati sve tri vrste animiranja. [1]
2. Vremenski slijed, traka i

upravitelj animacije
Vremenski slijed (eng. timeline) je vremensko
suelje za animaciju. Prikazuje vrijeme i vrste
pokreta i promjena u studiju za animiranje.
Kada se postavi vremenski pokazatelj na eljeno
vrijeme, u grafikom prozoru moe se napraviti
eljena promjena u tom vremenu, i u vremenskom
slijedu e se automatski stvoriti kljune toke i
kljuni okviri koji grafiki prikazuju promjenu.
Kljune toke i kljuni okviri razvrstani su
po bojama kako bi se lake identificirala vrsta
promjene koja se dogaa u animaciji. Na slici 1
je prikazan jedan vremenski slijed koji ima vie
vrsta promjena u animaciji, duljina animacije je
prema slici 14,5 sekundi.
Vremenska traka (eng. time bar) nalazi se iznad
vremenskog slijeda i prikazuje vrijeme u kojem se
nalazi vremenski slijed. Za odreivanje vremena na
koje se odnosi vremenski slijed moramo pritisnuti
dio na vremenskoj traci, a siva vertikalna linija
koja prolazi sve do vremenskog slijeda prikazuje u
kojem se trenutno vremenu nalazimo.
Upravitelj animacije je skup alata koji nam
omoguuju brzi pregled onoga to smo animirali.
U svakom trenutku moe se vidjeti to e se

deavati u animaciji. U tablici 1 su prikazani svi
alati upravitelja animacije i njihovo znaenje.
3. Veze i alati animiranja

U tablici 2 prikazani su alati koji omoguuju
automatsko generiranje kljunih toaka prema
nekim uvjetima. Slobodno animiranje podrava
jedino motor kao jedina stavka generiranog
animiranja u tom nainu rada.
Motor je alat koji automatski generira
pokrete koji se deavaju u razliitim vrstama
stvarnih motornih pogona. Postoje tri razliite
vrste motora: rotacijski, linearni te motor prema
zadanoj krivulji (mogue samo u raunalnim
analizama pokreta). Motoru se mogu mijenjati
razna svojstva, smjer, brzina vrtnje, ubrzanja, itd.
Moe se postaviti konstantna brzina ili pak zadane
oscilacije. Takoer, moe se postaviti i odreeni
Tablica 2 Alati animiranja
Slika 1 Vremenski slijed i vremenska traka
Slika 2 Vremenska traka je postavljena na 6 sekundi
214
broj vrtnji, tj. udaljenost ili da nakon zadane

vrijednosti motor stane itd.
Opruga (eng. spring) je alat koji se koristi
kako bi se simuliralo ponaanje opruge. Postoji
niz atributa koje je potrebno zadati kako bi se
simulirao rad opruge. Kako bi se dobila realistina
opruga koja se u animaciji ponaa slino kao u
stvarnosti, potrebno je poznavati fizike zakone te
prema tome zadati postavke opruge.
Amortizer (eng. damper) simulira sustav za
priguivanje osciliranja izmeu dva objekta.
Namijenjen je kako bi to prije vratio sustav u
ravnoteu bez osciliranja.
Sila (eng. force) omoguuje nekom objektu
pojavu koja ga vue prema drugom objektu ili
odreenom smjeru to ovisi o postavkama koje se
mogu mijenjati. Moe se postaviti mnogo naina
prema kojima e sila djelovati. Sila moe biti
frekventna, konstantna, obrtna itd. U ekstremnim
sluajevima, sila se moe zadati pomou
nacrtanog vremenskog grafa.
Kontakt (eng. contact) simulira doticaj izmeu
dva objekta kad im se susretnu toke kretanja.
Kontakt se moe simulirati samo kada su tijela
kruta (eng. solid bodies). U postavkama kontakta
postavlja se materijal za oba objekta te njihovi
dodatni parametri koji su bitni za to realniju
simulaciju kontakta. Mogu se postaviti parametri
poput trenja, ljepljivosti, elastinosti itd.
Veze (eng. mates) su geometrijski odnosi
izmeu dvije montane komponente. Kada se
doda neka veza, definira se preostali slobodan
smjer kretnje. Naprimjer, dva objekta mogu imati
vezu zajednike osi te se oni mogu micati po toj
Vol. 2, No. 2, 2014.
osi, ali se ne mogu odvojiti od te zadane osi zbog

definirane veze.
Postoji vie vrsta veza, a u ovom radu su bitne
standardne veze (eng. standard mates) koje e
se u ovom radu i koristiti, te ukljuuju sljedee
pojmove koji se nee dodatno objanjavati:
Poklapanje (veza koja dvjema povrinama ne
doputa da se razdvoje)
Koncentrino podudaranje (objekti dobivaju
zajedniku os po kojoj se moraju kretati)
Udaljenost izmeu objekata
Zakljuavanje trenutnog poloaja (poloaj objekta
prema nekom drugom objektu)
Paralelno podudaranje
Okomitost (dodaje se veza koja e uvijek
elemente drati okomitima) i
Tangente (jedan e objekt uvijek dodirivati drugi)
4. Izrada praktinog rada

4.1 Animiranje kamere
Najee se slobodno animiranje (eng. key by
key) koristi kod objekata koji nemaju nikakve
utjecaje kao npr. kamera. Iako se u videoanimaciji
kamera ne vidi, ona je takoer objekt koji se moe
kretati kao i svaki drugi, no kamera se nikad nee
vidjeti u animaciji.
Za animiranje kamere koristi se vizualni prikaz
i runo unoenje parametara prema kojima e
kamera snimati animaciju.
Kad se otvori polje za animiranje kamere,
automatski se otvore dva prozora, u lijevom
prozoru vidi se cijeli model i kamera koja
ga okruuje (moe biti i vie kamera), u tom
Slika 3 Lijevi i
desni prozor kod
postavljanja kamere
215
Vol. 2, No. 2, 2014.
prozoru kameri se mogu mijenjati parametri ili

se moe pomicati miem. U desnom ekranu vidi
se tono to ta kamera vidi, tj. tono ono to e
se vidjeti u animaciji.
4.2. Dodavanje transparentnosti i prikaz

interijera
U toki 4.1 kamera je postavljena da se
kree osam sekundi. Toliko e trajati animacija.
Kako bi se pokazali peleti u spremniku,
prednjoj stranici spremnika potrebno je dodati
transparentnost, tj. prozirnost. Potrebno je
na vremenskoj zadati vrijeme na kojem e
se postaviti transparentnost, ukljuiti tipku
Autokey i u glavnom prozoru doi miem na
prednju stranicu spremnika, zatim kliknuti desni
klik i klik na ikonu Change transparency.
U vremenskoj traci stvorit e se dvije kljune
toke i kljuni okvir. Prva kljuna toka bit e
postavljena na nultu sekundu, a druga kljuna
toka bit e postavljena na drugu sekundu
jer je tako bilo zadano prije nego se dodala
transparentnost. Na slici e se transparentnost
izvriti unutar vremena oznaenog kljunim
okvirom. Prema slici 5 postepeno e se dodavati
transparentnost kako vrijeme prolazi. U nultoj
sekundi nee biti transparentnosti, a u drugoj
sekundi e biti maksimalna transparentnost.
Ako se eli postii da se ne pone izvravati
transparentnost odmah od nulte sekunde, treba
Slika 5 Kljuni okvir koji se generira dodavanjem

transparentnosti
Slika 6 Odgaanje izvravanje transparentnosti na 1 sekundu
miem povui nultu kljunu toku i postaviti

je na eljenu sekundu. Prema slici 6 najprije
e spremnik jednu sekundu biti neproziran,
a od prve do druge sekunde e se postepeno
izvriti transparentnost i tako e ostati do kraja
animacije, ukoliko nekim kljunim tokama nije
drugaije zadano.
4.3. Automaska dobava peleta u loite

Kako bi se izradio ovaj dio koriste se raunalne
simulacije pokreta, potrebno je najvie vremena i
ovo je najzahtjevniji dio. Nakon to se postave svi
parametri raunalo e za svaku pojedinu sliicu
izraunavati gdje e se i kako ponaati pojedini
objekt. Jedna sekunda animacije ima 25 sliica,
a za prikazivanje dobave peleta u loite bit e
potrebno oko 30 sekundi, to znai da raunalo
mora obraditi 750 sliica. Za ovaj zadatak,
prosjenom kunom raunalu potrebno je neto
vie od pet sati izraunavanja pokreta.
Slika 4 Dodavanje transparentnosti
216
Iz tog razloga je vrlo vano ispravno postaviti

sve parametre jer ako se neki parametar izostavi,
izraun moe otii u pogrenom smjeru i
simulacija e biti neupotrebljiva.U izborniku za
vrstu animiranja odabere se Motion analysis.
Vol. 2, No. 2, 2014.
rotacijski motor. Da bi ukljuili motor, potrebno

je pritisnuti ikonu motora, zatim se pojavi prozor
s postavkama, izabere se objekt koji se rotira (u
ovom sluaju zavojnica transportera) te drugi
objekt koji zadaje smjer. Mogu se postaviti i
ostali parametri poput naina i vrste rotiranja,
brzine itd.
Slika 7 Odabir naina animiranja
Prije nego to pokrenemo raunalne simulacije

pokreta, potrebno je jo dodati kontakte izmeu
objekata. Ukoliko se ne bi dodali kontakti, objekti
bi neprestano prolazi jedni kroz druge poput
duhova. Peleti koji putuju kroz cijev moraju imati
kontakt sa zavojnicom i sa cijevi dobave kako bi
se kretali prema loitu. Za sve kontakte koriste se
kruta tijela (eng. solid bodies).
4.4. Automatsko ienje reetke loita
Slika 8 Dodavanje gravitacije
Kada se odabere vrsta animiranja potrebno

je dati sve uvjete, elemente, sile, itd. prije
izraunavanja. Najprije dodajemo gravitaciju
svim objektima koji se nalaze u animaciji.
Nije potrebno posebno oznaavati objekte, ve se
jednostavno dodaje gravitacija te izabere eljeni
smjer gravitacijske sile.
Kako bi se motor pua okretao potrebno mu
je dodati posebnu silu. Moe se dodati moment,
ali u Solidworsku postoji alat koji simulira
Kako bi se prikazalo automatsko ienje

reetke loita koristit e se odnosi izmeu
objekata (eng. mates). Ako se pomakne zupasta
staza pomou motora, treba se pomaknuti i
reetka loita. Potrebno je dodati vezu izmeu
reetke loita i zupaste staze. Kad je vremenska
traka postavljena na nultu sekundu, pritisne se
ikona mate i izaberu se dva ili vie objekta
izmeu kojih se dodaje odnos.
Za prikaz ienja reetke loita najbolji
rezultat e se dobiti ako se zakljua (eng. lock)
odnos izmeu reetke loita i zupaste staze
motora. Kad se jedan od ta dva objekta pomakne,
drugi e se prilagoditi prvom tako da uvijek
Slika 9 Dodavanje
rotacijskog motora
217
Vol. 2, No. 2, 2014.
Postavi se pokaziva na vremenskom

slijedu na vrijeme u kojem se eli dodati
transparentnost, pritisne se desni klik na
eljenom objektu (u ovom sluaju prednjim
vratima) i zatim naredba change transpareny.
Opcija autokey mora biti ukljuena.
Slika 10 Dodavanje veza izmeu objekata
4.5. Vaenje kutija za pepeo

Za prikaz vaenja kutija za pepeo koristi se
slobodno animiranje jer e u ovom sluaju to biti
najbri nain. Za otvaranje vrata koristit e rotiranje
oko odreene pozicije. Izabere se slobodno
animiranje i zatim se izabere eljeno vrijeme u
vremenskoj traci. Zatim je potrebno oznaiti cijela
prednja vrata koja e se otvarati i izabrati naredbu
Rotate U postavkama za rotiranje potrebno je
izabrati nain rotate by entity i zatim oznaiti
poziciju oko koje e vrata rotirati.
Slika 11 Reetka loita i zupasta staza
njihova meusobna udaljenost, kut i poloaj budu

kao na poetku. Animiranjem pokreta dobije se
dojam da je to zapravo jedan objekt.
Kako bi se vidjela unutranjost sve do reetke
loita, svim objektima koji su ispred treba
dodati transparentnost ili ih maknuti ukoliko
nije potrebno njihovo prikazivanje. Poto e se
transparentnost animirati, potrebno je raditi u
vremenskom slijedu.
Ako je naredba Autokey ukljuena,

potrebno je potezom mia rotirati vrata tako
da se otvore i definirati e se kljuni okvir koji
oznaava otvaranje vratiju. Na isti nain se
animiraju i donja vrata i vaenje kutija za pepeo,
samo to se za vaenje kutija za pepeo koristi
naredba move. Kamera se animira na isti nain
kao i do sada.
Slika 13 Rotiranje Objekta
4.6. Spremanje animacije
Slika 12 Dodavanje transparentnosti vratima u prvoj sekundi

animacije
218
Spremat e se vie kratkih animacija iz

Solidworksa i zatim e se one spojiti u zavrnu
kompoziciju u programu Adobe After Effects.
Kada se postavi pojedina animacija potrebno
je pritisnuti ikonu Save animation. Pojavit e
se prozor u kojem se zadaju izlazni parametri
Vol. 2, No. 2, 2014.
animacije, mjesto na koje e se spremiti

animacija, veliina i irina i broj sliica u sekundi.
Vrlo je vano da se u svakoj pojedinoj animaciji
izabere isti broj sliica u sekundi i ista rezolucija
tako da u zavrnoj kompoziciji ne bi dolo do
odstupanja izmeu pojedinih isjeaka. Moe se
spremiti cijela ili samo dio animacije. Ako se eli
spremiti samo dio animacije, tada je potrebno
izabrati vremenski raspon (eng. time range) to
odreuje koji dio animacije e se spremiti.
4.7. Izrada zavren kompozicije u

programu Adobe After Effects CS5
Kako bi se prikazao rad nekog kompletnog
proizvoda potrebno je vie video isjeaka spojiti
u jedan. Solidworks omoguuje kvalitetnu izradu
animacija ali da bi dobili kvalitetnu cjelinu
potrebno je koristiti program koji prua vie
mogunosti oko kompozicije.
Kako bi se stvorila nova kompozicija potrebno
je pritisnuti kraticu ctrl+n. Otvori se novi prozor
u kojem se postavljaju postavke puput duljine
trajanja kompozicije, rezolucije, imena itd.
Kako bi se dodali svi video isjeci koji su bili
renderirani u Solidworksu potrebno je pritisnuti
file > import > file i zatim odabrati datoteke
koje su potrebne. Osim videoisjeaka mogu se
dodavati i slike, glazba itd.
Kvadratii grupirani po bojama oznauju vrstu
isjeka koji se stavlja u kompoziciju. Zeleni
isjeak oznaava zvuni ili videozapis. Crveni
isjeak oznaava tekst a ljubiasti oznaava
slikovni zapis. Svaki posebni isjeak tj. kvadrati
oznaava jedan sloj (eng. layer). Sloj koji se nalazi
najvie uvijek e se pokazivati prvi a svaki sljedei
layer e biti prikazan jedan nie, tj. ispod. Kako
bi se slojevi izmjenjivali u vremenu mora najvii
Slika 15 Postavke renderiranja
sloj zavriti i zatim se pojaviti drugi sloj. Tekst se

dodaje u kompoziju tako da se pritisne layer > new
> text. Stvorit e se novi sloj u koji se moe upisati
i vizualno obraditi tekst i zatim na vremenskoj
traci jednostavnim povlaenjem postaviti duljina i
mjesto na kojem e se tekst pojaviti.
Kada se doda tekst i postavi njegovo mjesto
i trajanje, tekst e se u zadano vrijeme samo
pojaviti i nakon nekog vremena nestati. To ne
izgleda ba jako dobro pa se esto dodaju neki
efekti. Tekstu se moe promijeniti nain na koji
se pojavi u kompoziciji, njegova brzina, smjer,
vrtnja, transparentnost itd.
U kompoziciji e se postaviti efekt
tipkanja teksta. Taj efekt se izrauje pomou
Slika 14 Vremenski slijed
219
transparentnosti (eng. opacity). Nakon to se

stvori novi tekst u layeru je potrebno pritisnuti
text > animate > opacity.
Zatim se u layeru postavi poetna
transparentnost na 0, jer se na poetku tekst nee
vidjeti. Offset se takoer postavi na vrijednost
nula u poetnoj poziciji i pritisne se ikona za
postavljanje kljune toke. Nakon toga se pomou
pokazivaa vremena doe na zavrnu toku teksta
i offset se postavi na 100. Ako se pritisne tipka za
pregled kompozicije vidi se da se tekst postepeno
ispisuje na ekranu. Kako bi se dobio dojam
tipkanja, potrebno je umetnuti i zvuni efekt koji
je prethodno umetnut u kompoziciju.
Kad se zavri s izradom kompozicije, potrebno
je stvoriti videoformat koji e biti itljiv na svakom
raunalu. Pritisne se na tipku composition>add
to render queue.Na donjem dijelu programa
pojavi se novi prozor u kojem se mogu mijenjati
postavke izgleda, rezolucije, kvalitete, vrsta izlazne
videodatoteke itd. Kako bi se dolo u postavke
pritisne se Output Module, a kako bi se odabralo
mjesto na koje e se spremiti video datoteka
pritisne se tipka Output to:
U postavkama se izabere eljeni format,
rezolucija, kvaliteta i sve ostale opcije koje bi
mogle biti vane za bolji rezultat. Obavezno
treba oznaiti polje Audio Output jer ako se
ovo polje zaboravi ukljuiti, videodatoteka nee
sadravati nikakav zvuk bez obzira to je on
postavljen u programu. Nakon to se postave sve
postavke pritisne se tipka Render. Vizualnim
prikazom moe se vidjeti koliko je jo ostalo
za renderiranje, a kratki zvuk oznaava da je
renderiranje zavrilo.
5. Zakljuak
Solidworks je jedan od najkoritenijih CAD
programa na svijetu. Iako je animiranje dodano
u posljednjim verzijama, sve se vie panje
posveuje upravo toj mogunosti programa.
220
Vol. 2, No. 2, 2014.
Prije nekoliko godina bilo je potrebno svaki

model posebno spremiti u nekom drugom
formatu kako bi se u nekom specijaliziranom
programu za animiranje mogla napraviti
animacija. esto bi prilikom takvih konverzija
objekt izgubio mnoga svojstva te bi trebalo
puno vremena i znanja kako bi se dobio neki
konkretan rezultat.
U praktinom zadatku se vidi koliko je vano
izabrati nain animiranja pojedinih dijelova. Da
se animirala dobava peleta pomou slobodnog
naina animiranja, trebalo bi svaki pelet pomicati
svaku sekundu i pretpostaviti kako e se ponaati
kad se dotaknu sa nekim drugim objektom. Tu se
najvie vidi razlika izmeu slobodnog animiranja
i raunalnih simulacija pokreta. Kod postavljanja
parametara za raunalnu simulaciju pokreta,
potrebno je unaprijed pretpostaviti kakvi e se
pokreti formirati i kakav rezultat emo dobiti.
Trebalo je uvijek unaprijed znati to se u animaciji
mora vidjeti. Iako je u stvarnosti spremnik pun
drvenih peleta, u ovom radu bilo bi jako teko
zadati uvjete i odnose za svaki pojedini pelet jer
u stvarnom spremniku postoji vie tisua peleta
i prosjeno kuno raunalo ne bi moglo izvesti
tako teak zadatak. Zato se koristilo nekoliko
desetaka peleta i to je bilo dovoljno da se prikae
putovanje peleta kroz puni transporter, dok
se za prikaz peleta u spremniku koristila samo
naljepnica sa slikom peleta koja je dala dojam
punog spremnika.
Kod prikaza ienja reetke loita takoer
je bila potrebna improvizacija i snalaljivost.
Solidworks je CAD program i ne prua toliko
mogunosti kao to pruaju specijalni programi za
3D video animaciju. Nije mogue u Solidworksu
dodati dim, vatru itd. Zato je vrlo vano pripremiti
animaciju na nain da je kasnije u nekom drugom
programu lake dodati specijalne efekte, odnosno
treba misliti unaprijed. esto se dogodilo da
se spremi animacija koja se kasnije nije mogla
iskoristiti jer je bilo nemogue dodati specijalne
efekte koji bi uinili animaciju realistinom.
Vol. 2, No. 2, 2014.

Dassault Systemes SolidWorks Corp.:

CREATING ANIMATIONS USING
SOLIDWORKS,Waltham,SAD,2012.
Dassault Systemes: Key Frames and Key

Points, 2013., dostupno na: http://help.
solidworks.com/2012/English/SolidWorks/
motionstudies/Key_Frames_and_Key_
Points.htm, pristupano: 10.3.2014)
Chika Asistent: Motion study u solidworks-u, 2013., dostupno na: http://www.

chikaasistent.com/index.php?option=com_
content&view=article&id=536:moti
on-study&catid=105&Itemid=555, pristupano: 13.3.2014
Jose Inzunza: Solidworks Animation, 2014.

dostupno na: http://www.pinterest.com/
jinzunza08/solidworks-animation/, pristupano: 24.4.2014
Chris Meyer,Trish Meyer: Creating Motion

Graphics with After Effects. Elsevier,
SAD, 2010
Chika Asistent: Fly by animacije u solidworks-u, 2013., dostupno na: http://www.

chikaasistent.com/index.php?option=com_
content&view=article&id=540:flyby-animacija-u-solidworks-u2&catid=105&Itemid=555, pristupano:
2.5.2014

Dassault Systemes: Grouping Components

in Contact, 2013., dostupno na:http://help.
solidworks.com/2012/English/SolidWorks/
motionstudies/t_contact_groups_Grouping_Components_in_Contact.htm, pristupano: 10.5.2014
McadCafe: Solidwors Motion: Part 3

Motor, 2014., dostupno na: http://www10.
mcadcafe.com/video/SolidWorks-SolidWorks-Motion-Part-3-Motors/43740/media.html, pristupano: 10.5.2014
Solidworks Apac: Gravity Simulation

Ball in Bowl for FIRST Robotics, 2012.,
dostupno na: http://www.solidworks-apac.
com/2009/01/12/gravity-simulationball-in-bowl-for-first-robotics/, pristupano:10.5.2014
Wix: Assembliesadvanced-mates, 2014.,

dostupno na: http://www.solidworkslessons.info/#!__assemblies-advanced-mates,
pristupano: 20.5.2014
AUTORI
Andrija Bernik
Andrija Bernik je roen 24.
oujka 1985. u Karlovcu.
Zavrio je srednju Tehniku
kolu - smjer Elektrotehnika
u Karlovcu. Diplomirao je
na Fakultetu organizacije i
informatike 2009. godine
s diplomskim radom Autodesk Maya.
Izdana mu je potvrda o Top 10% diplomanata
2009. uz vrlo dobar prosjek ocjena. Dobitnik
je dvije dekanove nagrade za izvrsnosti i

trud. Sudjelovao i pobjeivao na brojnim
natjecanjima u podruju 3D modeliranja i
animacije. Zavretkom studija stekao je visoku
strunu spremu i struno zvanje diplomirani
informatiar. 2010. Zavrava Pedagoko
psiholoko izobrazbu, Uiteljskog fakulteta
u Zagrebu, te iste godine upisuje doktorski
studij informacijskih znanosti na Fakultetu
organizacije i informatike.
Zvonimir Sabati
Roen 25. sijenja 1957.
godine u Knegincu Donjem,
gdje i sada ivi u roditeljskoj
obiteljskoj kui s kerkom
Tihanom, zetom Vladimirom
i majkom Franciskom.
Zavrio je 1980. godine
elektrotehniki fakultet u Zagrebu, magistrirao

1988. raunalske znanosti na istom fakultetu, a
doktorirao iz podruja informacijskih znanosti na
Fakultetu organizacije i informatike u Varadinu
1992. godine. Radio je 9 godina u Varteksu. U
Elektronikom raunskom centru 3,5 godina i 5,5
godina u Tiskari Varteks, na radnom mjestu efa
221
Fotosloga, da bi se poetkom 1990. zaposlio na

FOI Varadin, prvo kao asistent, a od 1993. kao
docent na dva kolegija: Obrada teksta i slike i
Informacijski sustavi u uredskom poslovanju, koje
jo i danas predaje, uz Ured i uredsko poslovanje
koje predaje na studiju PITUP. Posebno
podruje znanstvenog i poslovnog interesa je 3D
modeliranje i obrada trodimenzionalnih modela za
lasersko graviranje unutar kristalnog stakla. U tri
Vol. 2, No. 2, 2014.
razliita mandata (1993-1995, 2001.-2005., 2008.2009.) obnaao dunost upana Varadinske

upanije, a dunost saborskog zastupnika u
Hrvatskom saboru obnaao u tri uzastopna
mandata od 1997.-2008. Vijenik Skuptine
Varadinske upanije u svim mandatima
od 1993. godine do danas. Bio predsjednik
NO Narodne novine od 2000. 2003., a lan
NO HEP od 2010.-2011.
Mihael Ladi
Srednja kola: Tehnika
kola akovec 2006-2010
(Tehniar za raunalstvo);
Fakultet: Sveuilite Sjever,
Varadin 2010-2014 (Struni
prvostupnik inenjer
multimedijske i grafike
tehnologije) Dolazim iz malenog i mirnog mjesta u
Meimurju. Po zanimanju sam struni prvostupnik
inenjer multimedijske i grafike tehnologije.
Tijekom kolovanja polazio sam na mnoge
222
radionice i natjecanja, gdje se mogu pohvaliti

dravnim natjecanjima u tehnikim zanimanjima
te dravnoj smotri Lidrano. U slobodno vrijeme
najvie se bavim sportom jer smatram da je sport
pokreta svijeta. Najvie volim nogomet koji
igram amaterski u lokalnom nogometnom klubu,
te tenis koji igram rekreativno. Radim u jednoj
poznatoj Meimurskoj tvrtki u kojoj se bavim
multimedijalnim poslovima poput obrade slika,
izrade promotivnih materijala, izrade i odravanje
web stranice i drugo.
Vol. 2, No. 2, 2014.
ANALIZA UINKA HRVATSKIH I SVJETSKIH ZNANSTVENIH

INSTITUCIJA U VIRTUALNOJ PROMOCIJI NOVOG ZNANJA
IMPACT ASSESSMENT OF CROATIAN AND GLOBAL
SCIENTIFIC INSTITUTIONS ON THE VIRTUAL PROMOTION
OF NEW KNOWLEDGE
Mile oli, Ivan Duner
Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
Saetak
Gospodarski razvoj svakog drutva ovisan je
o upravljanju novim znanjem, tj. o upravljanju
idejama, inovacijama i izumima, a pretpostavka
uspjenog ekonomskog razvoja temelji se
na efikasnom upravljanju novim znanjem.
Znanstvene institucije diljem svijeta trebaju biti
znaajan izvor novog znanja te dati doprinos
u kreiranju i promociji novih proizvoda, ija
bi komercijalizacija omoguila gospodarski
rast i razvoj. Takva promocija sve vie postaje
virtualna, i to zahvaljujui novim informacijskim
tehnologijama. Na temelju istraivanja koja su
izvrena sadrajnom analizom na dva istovrsna
prezentacijska portala novog znanja, hrvatskom
i kanadskom, uoeno je da hrvatske znanstvene
institucije virtualno ne promoviraju novo znanje,
dok su znanstvene institucije razvijenih zemalja
iznimno uinkovite u virtualnoj promociji. Ovim
znanstvenim radom uspostavljena je i korelacija
izmeu virtualne promocije novog znanja te
stupnja gospodarske razvijenosti.
Kljune rijei: novo znanje, znanstvene
institucije, virtualna promocija novog znanja,
internetski portali, informacijske znanosti
Abstract
Economic development of all societies
depends on new knowledge management, i.e.
on the management of ideas, innovations and
inventions, whereas the hypothesis of successful
economic development is based on efficient new
knowledge management. Scientific institutions
throughout the world need to be a significant
source of new knowledge and contribute to the
creation and promotion of new products, which
commercialisation would enable economic growth
and development. Such promotion becomes
increasingly virtual, due to new information

technologies. Based on the research, which was
conducted on two presentation portals of new
knowledge, one Croatian and one Canadian,
both identical in type, it was noted that Croatian
scientific institutions do not promote virtually
new knowledge, whereas scientific institutions
of developed countries virtually promote in a
particularly efficient way. This research paper
also establishes a correlation between the virtual
promotion of new knowledge and the level of
economic development.
Key words: new knowledge, scientific institutions,
virtual promotion of new knowledge, internet
portals, information sciences
1. Uvod i teorijska rasprava

Ekonomski rast i razvoj drutva danas je
iznimno ovisan o znanju, vjetinama i strunoj
osposobljenosti radno-sposobnog stanovnitva, a
drutva koja efikasno upravljaju novim znanjem
upravljaju i globalnim ekonomskim procesima[1].
Upravljati novim znanjem predstavlja
proces upravljanja idejama, inovacijama i
izumima, a njihovom primjenom, razvojem i
realizacijomnastaju novi proizvodi [2].
S obzirom da takvi proizvodi jo nemaju
trinu prepoznatljivost i korisnike, treba ih
adekvatno promovirati. Jedan od moguih naina
promocije novog znanja, jest virtualna promocija
koja koristi nove informacijsko-komunikacijske
tehnologije i nove medije, prvenstveno internet
i specijalizirane internetske portale s ciljem
uinkovitog upravljanja novim znanjem te
postizanja znaajnih marketinkih rezultata[2].
Naime, virtualna promocija na internetu dodaje
223
brojne nove znaajke u odnosu na tradicionalne

kanale promocije, kao to su interaktivnost,
multimedijalnost, drutvena konvergencija,
dostupnost, a pri tome je aurna i dostupna po
povoljnim cijenama (esto i besplatna).
Dananje potroako drutvo je u stalnoj
potrazi za novim proizvodima koji nude garanciju
praktine ili zanimljive upotrebe, a tvrtke
koje pravovremeno uspijevaju proizvesti nove
proizvode postaju globalni gospodarski lideri [3].
Prema [4], znanost prua vaan doprinos jaanju
ekonomije utemeljene na znanju, a znanstvena
istraivanja dovode do novih spoznaja i
tehnolokih rjeenja. Sposobnost da se znanstveni
rezultat pretvori u uspjean komercijalni proizvod
od kljune je vanosti za budui gospodarski
razvoj zemlje.
Razvijena drutva strategiju razvoja temelje
prvenstveno na znanju, odnosno upravljanju
znanjem, a trinu pobjedu odnose tvrtke
koje kontinuirano kreiraju nove inovacije.
Prema [5], upravljanje znanjem obuhvaa sve
aktivnosti i procese koje stvaraju okruenje u
kojem dolazi do kreiranja i koritenja osobnog i
organizacijskog znanja. Ideje,inovacije i izumi
kljuni su u procesu kreiranja novih proizvoda,
a intelektualno vlasnitvo postaje generator
fizikog kapitala. Intelektualno vlasnitvo
odreuje procese na tritu, a tvrtke s najvie
inovacija i patenata postaju najprofitabilnije
i najperspektivnije. Prema [6], intelektualno
vlasnitvo u Sjedinjenim Amerikim Dravama,
vodeoj zemlji u stvaranju informacijskog
drutva, najbitniji je izvozni proizvod.
Vol. 2, No. 2, 2014.
ulau u znanje i istraivanje u budunosti e jaati

poloaj na tritu, a inovacije e im osigurati
prednost pred konkurencijom. Primjerice,
kompanija Bayer svoja izdvajanja za istraivanje
i razvoj u 2013. godini planirala je poveati na
ukupno 3.2 milijarde [8].
Razvoj informacijskih tehnologija dinamizirao
je proces globalizacijete omoguio upravljivo
nametanje tehnolokih rjeenja i kulturolokih
osobina razvijenih nad manje razvijenim
drutvima, koja su se nala pod ugrozom identiteta
i suverenosti. Naime, prema [9], globalne
mree bogatstva, moi i informacija zaobilaze
modernu dravu-naciju i ona gubi znatan
dio svoje suverenosti. Prema [10], procesom
globalizacije mnogim poduzeima postaje jasno
da vodee industrijske nacije mogu ostati trajno
konkurentnima samo ako bolje iskoriste znanje
kao proizvodni imbenik.
Procesi globalizacije i tehnoloke dominacije
zahvatili su i hrvatsko drutvo, koje nema
dovoljno snage, vizije niti znanja da postane
partner u kreiranju nove svjetske ekonomije, ve
je pasivni konzument stranih proizvoda. Hrvatsko
novo znanje obino se pretvara u strane nove
proizvode. Drugim rijeima, hrvatski kreatori
novog znanja vrlo esto odlaze u strane drave
kako bi realizirali svoje kreativne ideje [2].
Veina dananjih uspjenih kompanija svoj

razvoj temelji na efikasnom upravljanju znanjem,
a to znanje i intelektualni kapital predstavljaju
sve znaajnijevrijednosti jednog gospodarskog
subjekta. Dananja ekonomija temelji se
prvenstveno na uinkovitom upravljanju novim
znanjima, informacijama i mrenoj organizaciji
poslovanja, a nove informacijske tehnologije
omoguile su brz i interaktivan prijenos
informacija te pokrenule dinamino umreavanje
gospodarskog poslovanja na globalnoj razini.
Takvo stanje je rezultat upravljanja hrvatskim

drutvom izvana i iznutra. Izvana se
istodobno pojavljuju osmiljene ili nametnute
drutvene devijacije koje vie ili manje
usporavaju, kontroliraju i ugroavaju razvoj
i implementaciju znanosti, struke, tehnike i
tehnologije u cjelovit i ravnomjeran napredak
neke regije ili dijela svijeta [11]. Iznutra,
uzroci takve stvarnosti lee izmeu ostalog i u
neprepoznavanju i ignoriranju hrvatskih kreatora
novog znanja, koji imaju potencijale stvoriti nove
vrijednosti, odnosno nove proizvode. Naime,
imbenici rasta temeljeni na znanju u Republici
Hrvatskoj nisu prepoznati kao pokretai razvoja, a
nedostatak vizionarske politike u svrhu strukturne
prilagodbe gospodarstvu znanja pokazuje se
bitnim imbenikom usporavanja rasta [12].
Prema [7], prilagodba poduzea svjetskim

trendovima posebice u primjeni informacijske
tehnologije, postaje pitanje nunosti i preduvjet
opstanka na globaliziranom tritu, a ne samo
pitanje izbora poslovne strategije. Kompanije koje
Republika Hrvatska naelno prua potporu

znanstvenim institucijama pa se shodno tome u
znanost ulau i odreena sredstva: od 2007. do
2013. godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja
i porta financiralo je oko 2300 projekata na
224
kojima je radilo 2500 znanstvenih novaka. Uz

navedene projekte, Hrvatska zaklada za znanost
financirala je u istom razdoblju oko 450 projekata
koji su bili koncipirani na drukiji nain i u
kojima je naglasak bio na jaanju meunarodne
kompetitivnosti [13]. Na temelju gore navedenih
podataka, koje je objavilo Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i porta realno je oekivati i nove
vrijednosti na tritu kojima su kreatori hrvatski
znanstvenici. Istraivaki dio ovoga rada ispitat
e upravo razinu virtualne promocije trine
realizacije znanstvenih projekata.
2. Cilj i hipoteza istraivanja

Cilj ovoga rada jest na temelju istraivanja
na dva relevantna prezentacijska portala za
virtualnu promociju novog znanja, tj. ideja,
inovacija i izuma (hrvatskom i kanadskom)
utvrditi uinak hrvatskih i svjetskih znanstvenih
institucija u virtualnoj promociji novog
znanja, odnosno proizvoda, tj. ispitati njihovu
zastupljenost meu objavljenima na portalima.
Nadalje, cilj jest utvrditi iz kojih drava
autori-promotorinovih proizvoda dolaze, tj.
koje drave prednjae u kreativnom stvaranju i
virtualnoj promociji novog znanja. Takoer valja
utvrditi koja su znanstvena podruja brojano
najzastupljenija na prezentacijskim portalima za
virtualnu promociju novog znanja.
Osnovna hipoteza ovog istraivanja jest da
gospodarski uspjeh svakog drutva ovisi i o
kreativnom stvaranju njenih znanstvenika te
promociji novog znanja. Pretpostavka jest da
su znanstvene institucijeu stranim razvijenim
drutvima iznimno produktivne i da kvalitetnom
virtualnom promocijom novog znanja pozitivno
utjeu na rast i razvoj gospodarstva, dok hrvatske
znanstvene institucije nisu dovoljno efikasne
u virtualnom promoviranju novog znanja.
Nadalje, smi istraivaki rezultati mogu biti od
koristi onima koji odluuju o nainu raspodjele
sredstava namijenjenih kreativnom stvaranju i
promociji novog znanja.
3. Znanstvene metode i varijable

istraivanja
Istraivanja e se provesti kvantitativnom i
kvalitativnom metodom analize sadraja na dva
istovrsna prezentacijska portala za nove ideje,
Vol. 2, No. 2, 2014.
inovacije i izume (hrvatskom i kanadskom),

odnosno na hrvatskom internetskom portalu
Genius - Croatia (http://genius-croatia.
com/svi-projekti/#all/1/list) te kanadskom
internetskom portalu IdeaConnection (http://www.
ideaconnection.com/new-inventions/). Hrvatski
portal nastao je 2013. godine u Rijeci, a kanadski
2007. godine. Sadrajno su vrlo slino koncipirani.
Genius- Croatia jedini je hrvatski prezentacijski
portal, dok je kanadski odabran s obzirom da je
u trenutku provoenja istraivanja, u sijenju
2014. godine bio najbolje rangiran na internetskim
trailicama prilikom unosa kljunih rijei ideas,
inventions and innovations.
Glavna istraivaka varijabla bit eAutor
-promotornovog znanja, tj. utvrdit e se u kojem
omjeru su autori-promotori novog znanja tvrtke,
fizike osobe i drugi, a u kojem omjeru znanstvene
institucije. Takoer e biti istraeni etnika
pripadnost autora-promotora novih proizvoda te
kategorije (znanstvena podruja) novih proizvoda.
Istraivanja na hrvatskom portalu bit e
provedena na ukupnoj populaciji, tj. bit e
obraeni svi novi proizvodi (ukupno 37), koji su u
trenutku provoenja istraivanja, u sijenju 2014.
godine, virtualno promovirani na portalu.
Istraivanja na kanadskom portalu bit e
provedena na uzorku od 0.67%, a to predstavlja
takoer 37 novih proizvoda, od ukupno 5519
koliko ih se u trenutku provoenja istraivanja,
u sijenju 2014. godine, virtualno promoviralo na
portalu. Istraen je svaki 149. novi proizvod i to
slijedno s obzirom na datum objave.
Iako e istraivanja biti provedena na relativno
malenom uzorku, ona e jasno ukazati na trendove
i profile inovatora koji virtualno upravljaju novim
znanjem. A pored toga, veliina uzorka ionako nije
garancija reprezentativnosti.
4. Rezultati istraivanja i pojanjenje

rezultata
Istraivanja na portalima Genius - Croatia
i IdeaConnection izvrena su kvantitativnom
i kvalitativnom metodom analize sadraja u
sijenju 2014. godine, a dobiveni rezultati
prikazani su u nastavku.
Autori-promotori novih proizvoda na portalu
Genius - Croatia (grafikon 1) preteno su fizike
osobe zastupljene s 65%, a slijede ih udruge
225
Vol. 2, No. 2, 2014.
pojedinci (udruge), dok hrvatske znanstvene

institucije nisu prepoznale vanost virtualne
promocije novog znanja. U nastavku (tablica 2)
prikazana je etnika pripadnost autora-promotora
na portalu Genius - Croatia.
Grafikon 1. Autori-promotori novih proizvoda na hrvatskom

prezentacijskom portalu Genius -Croatia.
Graph 1. Authors-promoters of new products on the Croatian
presentation portal Genius - Croatia.
s 19% te tvrtke (16%). Znanstvene institucije

virtualno ne promoviraju niti jedan novi proizvod
(0%). Na temelju ovog dijela istraivanja moe se
utvrditi da pojedinci, tj. fizike osobe dominiraju
u kreativnom stvaranju i virtualnoj promociji
novog znanja u Hrvatskoj, dok znanstvene
institucije nisu zastupljene meu novim
proizvodima na portalu Genius - Croatia. Takoer
je vidljivo da hrvatske tvrtke kao temeljni nositelji
gospodarskog razvoja svake drave sudjeluju u
promociji novih proizvoda tek s 16%.
Pozitivno iznenaenje predstavljaju udruge
koje se nalaze na drugom mjestu s 19% te
zajedno s fizikim osobama dominiraju hrvatskim
prezentacijskim portalom za virtualnu promociju
novog znanja s 84%. Iz ovoga proizlazi, da se
u virtualnoj promociji hrvatske kreativnosti i
inovativnosti ponajvie istiu pojedinci i udrueni
Tablica 1. Etnika pripadnost autora-promotora novih
proizvoda na hrvatskom prezentacijskom portalu
Genius - Croatia.
Table 1. Ethnicity of authors-promoters of new products on
the Croatian presentation portal Genius - Croatia.
RBr.
Etnika pripadnost
autora-promotora
novih proizvoda
Ukupno
Udio
(u %)
Hrvatska
28
75.67
Srbija
18.91
Bosna i Hercegovina
2.70
Slovenija
2.70
Izvor: vlastito istraivanje (sijeanj 2014.)
226
Hrvatskim portalom dominiraju autoripromotori iz Hrvatske s cca. 76%, a ostali

autori-promotori dolaze iz susjednih zemalja
iste jezine skupine. Na drugom mjestu s cca.
19% su autori-promotori iz Srbije, svi redom iz
Subotice. Hrvatski portal Genius - Croatia sadri
149 puta manje novih proizvoda u odnosu na
kanadski portal IdeaConnection, a promotori
iz visokorazvijenih drava nisu prisutni na
hrvatskom portalu.
Na kanadskom portalu za virtualnu promociju
novog znanja IdeaConnection (grafikon 2), autoripromotori novih proizvoda su u 70% sluajeva
tvrtke, a u 30% sluajeva znanstvene institucije.
Iz ovoga proizlazi da su tvrtke temeljni nositelji
kreativnog stvaranja i virtualne promocije novog
znanja na kanadskom portalu. Zastupljenim
tvrtkama je oito vrlo vano da svojim imenom
i brandom stanu iza novih proizvoda, jer im to
omoguuje trinu prepoznatljivost i uspjeh.
Meutim, ovdje valja istaknuti kako fizike
osobe, tj. pojedinci vrlo vjerojatno sudjeluju u
procesu stvaranja novih proizvoda, tj. mogu biti
nositelji patentnih prava, ali na tritu iza novih
proizvoda imenom stoje tvrtke koje su proizvod
komercijalno realizirale.
Za istraivaku tematiku ovoga rada, iznimno
je bitan podatak da na ovom portalu znanstvene
institucije sudjeluju u virtualnoj promociji novih
proizvoda s ak visokih 30%, to govori o snazi
i stupnju razvijenosti zemlje u kojoj znanstvene
institucije stvaraju, a za pretpostaviti je da su
mnogi novi proizvodi koje virtualno afirmiraju
tvrtke, izravno proizale izmeu ostalog i iz novih
znanstvenih otkria sa znanstvenih institucija.
Na temelju prikazanih rezultata moe se
utvrditi da je dobitna formula za napredak i
gospodarski razvoj naprednih drutava sadrana
u zajednikom svrsishodnom djelovanju tvrtki i
znanstvenih institucija.
Kanadskim prezentacijskim portalom
dominiraju autori-promotori novih proizvoda iz
Sjedinjenih Amerikih Drava (SAD-a) s 48.64%,
bez obzira to portal nije registriran u SAD-u.
Grafikon 2 Autori-promotori novih proizvoda na kanadskom

prezentacijskom portalu IdeaConnection.
Graph 2 Authors-promoters of new products on the Canadian
presentation portal IdeaConnection.
Promotori novih proizvoda iz drave u kojoj

je registriran portal IdeaConnection (Kanada)
prisutni su tek u 2.7% sluajeva te zajedno
s jo devet drugih drava zauzimaju peto
mjesto (tablica 2). Na drugom mjestu nalazi se
Njemaka s cca. 14%, a slijede Kina i Japan
s po 5.4%.
Tablica 2 Etnika pripadnost autora-promotora novih
proizvoda na kanadskom prezentacijskom portalu
IdeaConnection.
Table 2 Ethnicity of authors-promoters of new products on
the Canadian presentation portal IdeaConnection.
2
3
4
Etnika pripadnost
autora-promotora
novih proizvoda
Sjedinjene Amerike
Drave
Njemaka
Japan
Kina
Australija
2.70
5
5
5
5
5
5
5
Austrija
Kanada
Finska
Francuska
Italija
Nizozemska
panjolska
1
1
1
1
1
1
1
2.70
2.70
2.70
2.70
2.70
2.70
2.70
Ujedinjeni Arapski
Emirati
2.70
Velika Britanija
2.70
RBr.
1
Ukupno
Udio
(u %)
18
48.64
5
2
2
13.51
5.40
5.40
Izvor: vlastito istraivanje (sijeanj 2014.)
Vol. 2, No. 2, 2014.
Tablica 3 prikazuje 12 najrazvijenijih drava

svijeta te rangira ostale drave s obzirom na ljudski
razvojni indeks (HDI, eng. Human Development
Index) i indikator je opeg stupnja razvijenosti
jedne drave [14]. Sjedinjene Amerike Drave
prema podacima za 2013. godinu zauzimaju tree
mjesto, Nizozemska etvrto, Njemaka je na petom
mjestu, a Japan na desetom mjestu. Meu prvih 20
najrazvijenijih drava svijeta, 8 ih je zastupljeno
novim proizvodima na kanadskom portalu
IdeaConnection.
Rezultati istraivanja prikazani u tablicu 2 nisu
nimalo iznenaujui. Naime, Sjedinjene Amerike
Drave ve desetljeima podupiru inovativnost.
Primjerice, prema [6], 2000. godineu SAD-u je
osnovana tvrtka IntellectualVentures, iji je osniva
znanstvenik i bivi glavni tehnolog Microsofta,
NathanMyhrvold, a bavi se proizvodnjom,
kupnjom i prodajom novih ideja, inovacija i
patenata. Tvrtka je u nekoliko godina svojeg
postojanja kupila oko tisuu patenata i inovacija te
ih prodala ili dala u zakup drugim tvrtkama, koje su
njihovom primjenom poveale godinje profite za
vie od milijardu dolara.
Kao to je ve spomenuto, na kanadskom
portalu znanstvene institucije su autori-promotori
novih proizvoda u 30% sluajeva, meutim,
dublja analiza podataka pokazuje da portalom
IdeaConnection dominiraju znanstvene institucije
iz Sjedinjenih Amerikih Drava (72.72%), dok
su znanstvene institucije iz Austrije, panjolske i
Velike Britanije zastupljene s po 9.09%. Iz ovoga
proizlazi da su znanstvene institucije iz Sjedinjenih
Amerikih Drava vodei virtualni afirmatori
i promotori novog znanja. Hrvatska i susjedne
drave nisu zastupljene na kanadskom portalu
za virtualnu promociju novog znanja. Drugim
rijeima, najrazvijenije drave svijeta imaju i
uinkovitije virtualno upravljanje novim znanjem
u usporedbi s manje razvijenim dravama.
Grafikon 3 prikazuje rezultat analize kategorija
(znanstvena podruja) novih proizvoda, koje
promoviraju znanstvene institucije.
Novi proizvodi iz podruja medicine,
biomedicine i farmaceutike su najbrojniji
s udjelom u iznosu od 54.54%, na drugom
mjestu su proizvodi iz podruja elektronike i
elektrotehnikes 27.27%, a slijede proizvodi iz
podruja energije, okolia i materijala s 9.09%
te novi proizvodi iz podruja strojarstva i
227
Vol. 2, No. 2, 2014.
Tablica 3 Najrazvijenije drave svijeta prema ljudskom

razvojnom indeksu (HDI).
Table 3 Most developed countries in the world according
to the Human Development Index (HDI).
RBr.
Drava
Ljudski
razvojni
indeks
(HDI)
Norveka
0.955
Australija
0.938
Sjedinjene Amerike Drave
0.937
Nizozemska
0.921
Njemaka
0.920
Novi Zeland
0.019
Irska
0.916
vedska
0.916
vicarska
0.913
10
Japan
0.912
11
Kanada
0.911
12
Juna Koreja
0.909
18
Austrija
0.895
20
Francuska
0.893
21
Finska
0.892
21
Slovenija
0.892
23
panjolska
0.885
25
Italija
0.881
26
Velika Britanija
0.875
42
Ujedinjeni Arapski Emirati
0.818
47
Hrvatska
0.805
64
Srbija
0.769
81
Bosna i Hercegovina
0.735
101
Kina
0.699
Izvor: vlastito istraivanje, podaci preuzeti sa

StatisticalTablesfromthe 2013 Human Development
Report (https://data.undp.org/dataset/Table-2-HumanDevelopment-Index-trends/efc4-gjvq) te obraeni
sadrajnom analizom (sijeanj 2014.)
228
Grafikon 3 Prikaz znanstvenih institucija prema

najzastupljenijim kategorijama novih proizvoda na
kanadskom prezentacijskom portalu IdeaConnection.
Graph 3 Illustration of scientific institutions according to the
most frequent categories of new products on the Canadian
presentation portal IdeaConnection.
brodogradnje takoer s 9.09% (vidi grafikon 3).

Vidljivo je da znanstvene institucije ponajvie
virtualno promoviraju novo znanje povezano
s medicinom i farmaceutikom, a potom
elektronikom i elektrotehnikom.
5. Zakljuak
Novo znanje predstavlja prvenstveno nove ideje,
izume i inovacije, a njihovom realizacijom nastaju
novi proizvodi. Pri tome valja naglasiti, kako
kvalitetno upravljanje novim znanjem osigurava
i dinamizira razvoj i napredak drutva. Meutim,
da bi novo znanje, odnosno novi proizvodi postali
vidljiva informacija u oima krajnjih korisnika,
pored klasinih marketinkih metoda danas se
primjenjuju i novi mediji za virtualnu promociju.
Istraivanja u ovom radu provedena su pomou
kvantitativne i kvalitativne metode analize
sadraja na dva istovrsna internetska portala,
jednom hrvatskom, Genius - Croatia te jednom
kanadskom, IdeaConnection.
Na hrvatskom portalu pokazalo se, da kao
autori-promotori u virtualnoj afirmaciji novih
proizvoda, fizike osobe (pojedinci) sudjeluju
s 65%, a slijede ih udruge s neto manje od
20% te tvrtke s 16%. Iznenaujue, znanstvene
institucije virtualno ne promoviraju niti jedan
novi proizvod na spomenutom portalu. Portalom
Genius - Croatia prevladavaju autori-promotori iz
Hrvatske (3/4) i Srbije (cca. 19%), a zastupljene
su i druge susjedne zemlje. Ovi podaci mogu biti
od znaaja i onima koji odluuju o raspodjeli
sredstava namijenjenih kreatorima i virtualnim

promotorima novog znanja.
Na kanadskom portalu kao autoripromotorinovog znanja sudjeluju tvrtke s ak
70%, te znanstvene institucije s visokih 30%.
Portalom dominiraju Sjedinjene Amerike Drave
s cca. 49%, a slijede Njemaka s 13.51%, Japan,
Kina i druge drave. Znanstvene institucije
koje su kao promotori novog znanja prisutne na
portalu, takoer su preteno iz SAD-a (72.72%),
a slijede europske drave: Austrija, panjolska
te Velika Britanija s po 9.09%. Brojano
najzastupljenije kategorije novih proizvoda
koje promoviraju znanstvene institucije su
medicina, biomedicine i farmaceutika s cca. 55%,
elektronika i elektrotehnika s 27.27%, te s po
9.09% kategorije energija, okoli i materijali,
te strojarstvo i brodogradnja.
Vol. 2, No. 2, 2014.
Stupanj razvijenosti drava (HDI) iji su

autori-promotori, s obzirom na broj novih
proizvoda najzastupljeniji, iznimno je visok.
Naime, prema toj mjeri Sjedinjene Amerike
Drave zauzimaju tree mjesto, Njemaka peto,
Japan deseto itd. Oigledno je, da su Sjedinjene
Amerike Drave, ije su znanstvene institucije
kreirale te zatim promovirale brojano najvie
novih proizvoda, ujednoi gospodarski najmonija
drava na svijetu. Ostale zastupljene drave
takoer imaju iznimno razvijena gospodarstva.
Istraivaki rezultati potvruju osnovnu
hipotezu ovog rada,tj. da je gospodarski uspjeh
svakog drutva ovisan o kreativnom stvaranju
njenih znanstvenika i promociji novog znanja,
te da hrvatske znanstvene institucije, u usporedbi
s razvijenim zemljama svijeta nisu dovoljno
efikasne u virtualnoj promociji novog znanja.
6. Reference
[1]
[3]
Vuji, V.; Ivani, M.; Boji, B.; Utjecaj

globalne krize i novih izazova na ljudski
razvoj;Fakultet za menadment u turizmu i
ugostiteljstvu; p. 108.; Opatija, 2001.
[2] Duner, I.; oli. M.;New Knowledge
Management in Croatia andAnalysisof
Croatian InnovationRealization; International ScientificConference On Printing&
Design 2014, ed. iljak Vuji J., ISBN 978953-706-420-4; Tuheljske Toplice, 2014.
oli, M.; Duner, I.; Lugovi, S.; Comparative Research on Croatian and Global
Information Systems for Virtual New
Knowledge Management; International
ScientificConference On Printing& Design
2014, ed. iljak Vuji J.,ISBN 978-953706-420-4; Tuheljske Toplice, 2014.
[4]
http://www.bicro.hr/docdokumenti/
bicro_gi2011_finweb.pdf; 12.2.2014.,
Marijanovi, D.
[5]
iber Makar, K.; Metode i sustavi upravljanja znanjem u gospodarstvu i konkurentska prednost / magistarski rad. Zagreb:
Ekonomski fakultet, 2006, 3 str.
[6]
Mesari, M.;XXI stoljee, doba sudbonosnih izazova;Prometej; p. 29; Zagreb, 2008.
[7]
Jujnovi, I.; Utjecaj informacijske tehnologije na integraciju logistikih procesa;

Printed Grafika d.o.o.; p. 306; Osijek, 2011.
[8]
http://www.bayer.hr/scripts/pages/en/vijesti96.php; 15.3.2014., Dekkers, Marijn.
[9]
Castels, M.; Mo identiteta; Golden marketing; Zagreb, 2002.
[10] North, K.;Upravljanje znanjem, voenje

poduzea usmjereno prema znanju; Naklada Slap; p. 1; Jastrebarsko, 2008.
[11] iki, A.; Znanost, tehnika, tehnologije,
gospodarstvo idu li u istom smjeru; Visoka
tehnika kola u Bjelovaru; Bjelovar, 2010.
[12] Glava, J.; Uloga znanja u generiranju
konkurentske prednosti / doktorska disertacija.
Osijek: Ekonomski fakultet, 2012, 164 str.
[13] http://public.mzos.hr/Default.
aspx?art=12719; 21.3.2014; Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i sporta
[14] Konrad, E.; National Culturesand Human
Development Indeks; Psihologijske teme,
Vol. 21, No. 3; pp. 549-556; 2012.
229
Vol. 2, No. 2, 2014.
AUTORI
Mile oli
Mile oli, diplomirani
inenjer telekomunikacijskog
prometa i inenjer
elektrostrojarstva. Radi
kao strunjak u Sektoru
za informatiku potporu
poslovnih procesa u tvrtci Croatia Osiguranje d.d.
u Zagrebu. Doktorand je na Poslijediplomskom
doktorskom studiju informacijskih i
komunikacijskih znanosti
na Filozofskom fakultetu Sveuilita
u Zagrebu. Podruje znanstvenog interesa su
mu prvenstveno informacijski sustavi za
upravljanje novim znanjem. Objavio je nekoliko
znanstvenih i strunih radova iz podruja
upravljanja novim znanjem. Govori njemaki i
ruski te se slui engleskim jezikom. Oenjen je
i otac troje djece.
Ivan Duner
Ivan Duner, mag. inf.,
inenjer je informacijske
tehnologije i doktorand na
Odsjeku za informacijske
i komunikacijske znanosti
pri Filozofskom fakultetu
Sveuilita u Zagrebu. Znanstveno-istraivaki
je angairan na podruju obrade prirodnog
jezika, strojnog prevoenja i evaluacije,
jezinih i govornih tehnologija, upravljanja
znanjem te modeliranja i razvoja informacijskih
230
sustava. Izlagao je na brojnim meunarodnim

konferencijama s meunarodnom recenzijom te se
znanstveno i struno usavravao na seminarima,
certificiranim programima edukacije, javnim
tribinama i izlaganjima, okruglim stolovima,
na konferencijama i radionicama u Hrvatskoj i
inozemstvu. Objavio je dvadesetak znanstvenih
radova te sudjelovao u vie znanstvenoistraivakih projekata. Aktivno participira u
radu znanstvenih i strunih udruenja te govori
njemaki, engleski i francuski jezik.
Vol. 2, No. 2, 2014.
PREMOTENJE PILJE U TUNELU VRATA

Jure Gali
Sedra graenje d.o.o.
Saetak
Prikazuje se projekt premotenja pilje u tunelu
Vrata na Autocesti Rijeka-Zagreb u sklopu
nadopune na puni profil autoceste. Kako ovakvi
prirodni objekti predstavljaju nepremostivu
zapreku projektiranom nainu gradnje tunela
bilo je potrebno pristupiti projektiranju tehnikog
rjeenja za premotenje pilje. Kod projektiranja
novog objekta najprikladnije rjeenje traeno
je obzirom na skuene uvjete tunela, nosivost
konstruktivnih elemenata budui da tunelska
obloga predstavlja iznimno veliko optereenje,
te uklapanje ravnih prednapetih elemenata
konstrukcije u horizontalnu krivinu u kojoj je
postavljena geometrija ceste.
Kljune rijei: kr, tunel, pilja, most
Abstract
Design is shown for bridging the cave found
in the Vrata tunnel, on the Rijeka Zagreb
highway. This was unsolvable problem for the
accepted tunnelling method, the most appropriate
solution was searched for taking care of the very
small tunnel space, bearing capacity of structural
elements as tunnel formwork is extremely heavy,
and the needed fitting of the straight prestressed
girders into the horizontal curve in which the
highway is placed.
Key words: karst, tunnel, cave, bridge
1. Uvod
Trasa autoceste Rijeka Zagreb, dionica
Otrovica-Vrata, prolazi izrazito tekim brdskim
terenom. U II. fazi dopuni na puni profil
autoceste, duina desne tunelske cijevi tunela
Vrata iznosi L=262,00 m od stac. u km
31+168,00 do stac. u km 31+430,00 (stacionae
su po osi desnog kolnika). Tijekom probijanja
cijevi nailo se na pilju koja se protee ispod i
kroz projektiranu tunelsku cijev priblino od stac.
u km 31+260 do priblino stac. u km 31+305, te
predstavlja nepremostivu zapreku projektiranom
nainu gradnje tunela.
Projektom su predviene sljedee faze radova:

1. Stabilizacija stijenki pilje prema geotehnikom
projektu;
2. Izrada nasipa u pilji koji bi sluio kao podloga
na kojoj e se betonirati nosai tunelske obloge i
nosai kolnika;
3. Izrada temeljne grede upornjaka na koju se
oslanjaju nosai;
4. Izrada nosaa i kolnike konstrukcije;
5. Izrada tunelske obloge.
U nastavku je opisano tehniko rjeenje kojime

je omogueno premotenje spomenute pilje.
Rasponsku konstrukciju mosta kroz tunel
Vrata sainjavaju rubni nosai na koje je
oslonjena tunelska obloga, te nosai kolnika
na kojima je kolnika ploa i nenosivi slojevi
kolnike konstrukcije. Konstrukcija tipa proste
grede ima statiki raspon od 46,0 m, dok je
ukupna duina nosaa 47,5 m. Nosai se nakon
betoniranja prednapinju kablovima u jednoj fazi.
Nakon izrade nosaa i napinjanja kabela,
izbetonirani su popreni nosai i kolnika
ploa, te se pristupilo izvedbi slojeva kolnike
konstrukcije i elemenata odvodnje kolnika kako
je predvieno glavnim projektom tunela. Opisani
tijek radova prikazan je na Slici 5.
Navedeno rjeenje odabrano je uzimajui
u obzir dimenzije i oblik pilje koje su zorno
prikazane na Slikama 1. i 2. Isto tako, budui je
pilja novootkrivena i nepoznati su hidroloki
uvjeti koji u njoj vladaju potrebno je osigurati
otvor za komunikaciju radi istraivanja same
pilje i kontrolnih pregleda konstruktivnih
elemenata mosta.
Konstrukcija u potpunosti prati projektirane
elemente trase tunela, tj. uzduni nagib autoceste
koji iznosi 0,833 %, a smjetena je u horizontalnoj
krivini radijusa 700,00 m.
U poprenoj dispoziciji smjetene su kao i u
tunelu dvije prometne trake irine 3,85 + 3,85
231
Vol. 2, No. 2, 2014.
Slika 1: Uzduni profil kaverne i poloaj mosta
sa poprenim nagibom 5%, te dva uzdignuta

prolaza irine po 1,00 m. Visina uzdignutog
rubnjaka je 20 cm, a slobodna visina u sredini
kolnika iznosi 6,85 m. Geometrija intradosa
tunelske obloge iznad nosaa istovjetna je
geometriji intradosa u tunelu.
Oba upornjaka U1 i U2 izvedeni su kao
klasini upornjaci koji se preko sloja podlonog
betona oslanjaju direktno na stijenu. Kako je
projektom predvieno, prvo je izvedena leajna
greda na koju se oslanjaju nosai, a nakon
prednapinjanja nosaa betonira se u drugoj fazi
prsni zid upornjaka. Leajna greda oba upornjaka
iroka jest 220, a visoka 200 cm. Ukupna visina
upornjaka U1 iznosi 509 cm, a upornjaka U2 512
cm. Na leajnu gredu smjeteni su neoprenski

leajevi dimenzija prema statikom proraunu,
te su direktno na njih betonirani nosai obloge i
nosai kolnika. Upornjaci su izvedeni betonom
klase C30/37, i armirani mekom armaturom B500.
2. Karakteristike poprenog presjeka

Rubni nosai tunelske obloge i nosai kolnika
izvedeni su od betona razreda vrstoe C 50/60,
a dobetonirani popreni nosai i kolnika ploa
C 30/37, i armirani se mekom armaturom B500.
Nosai tunelske obloge su prednapeti sa po
devet (9) kabela, a nosai kolnika sa po etiri (4)
kabela. Prednapinjanje se nije smijelo izvoditi
prije nego beton dostigne vrstou od 45 MPa
radi osiguranja preuzimanja naprezanja u poetnoj
fazi. Tunelska obloga na mostu izvedena je od
betona klase C25/30 kao i obloga u tunelu.
Rasponski sklop prikazan na Slici 3 formiran je
od slijedeih elemenata:
nosai tunelske obloge
nosai kolnika
kolnika ploa (betonirana povrh nosaa kolnika)
popreni nosai nad leajem (debljine 150 cm)
popreni nosai u polju na raznaku od 5,75 m
(debljine 40 cm)
Slika 2: 3D prikaz pilje i premotenja
232
Betoniranjem ploe povrh nosaa kolnika

ostvaruje se zajedniko djelovanje svih nosaa
Vol. 2, No. 2, 2014.
u poprenom presjeku. Sprezanje nosaa i ploe

ostvaruje se armaturom koja je ostavljena da viri
iz gornje povrine nosaa, te trenjem betona pa
je gornja ploha nosaa ostavljena neobraena.
Zahtjevani popreni nagib kolnika ostvaren
je tamponskim slojem na koji se nadovezuju
slojevi asfalta. Zajedniko djelovanje kolnike
ploe i nosaa obloge ostvareno je povezivanjem
armaturom koja je ostavljena da viri iz bone
stranice nosaa obloge.
Iznad upornjaka U1 i U2 ugraene su prijelazne

naprave koje imaju mogunost dilatiranja 50
mm, a posebna panja posveena je kvalitetnom
detaljiranju izrade hidroizolacije u podruju
prijelaznih naprava, te na mjestima spoja tunelske
obloge mosta i samog tunela te osiguranju njezine
sveukupne funkcionalnosti, kako je prikazano na
detaljima sa Slike 7.
Konstrukciju kolnika u tunelima nije

mogue izvoditi u etapama, to znai da se
mora dimenzionirati i izvesti za ukupno
projektno razdoblje. Kolniku konstrukciju
ine slijedei slojevi:
Kako je vidljivo iz poprenog presjeka

prikazanog na Slici 3, geometrija intradosa obloge
jednaka je u tunelu i na mostu. Iz tog razloga
vertikalna tangenta na oblogu tunela poklapa se
sa unutranjim rubom nosaa obloge. Sami nosai
oblikovani su sa istakama prema vanjskoj strani
tako da omoguuju komunikaciju i transport
radnika tijekom izvedbe obloge. Isto tako,
funkcija istake jest i u tome da omogui uklapanje
tunelske obloge koja je u horizontalnoj krivini
radijusa 700,00 m i njeno kvalitetno sidrenje u
nosae postavljene pravocrtno. Visina nosaa
habajui sloj debljine 3,5 cm SMA 11

vezni sloj debljine 5 cm VS 16
nosivi sloj debljine 10 cm - BNS 32s A
nosivi sloj debljine 50 cm od zrnatog kamenog
materijala 0/63 mm, Ms100 MN/m2
AB ploa kolnika
3. Konstruiranje i detalji
Slika 3: Popreni
presjek mosta sa
tunelskom oblogom
233
Vol. 2, No. 2, 2014.
Slika 4: Tlocrt mosta
definirana je potrebnim razmakom za smjetanje

prednapetih kabela.
popreni nosai izvode na licu mjesta nakon

to su izbetonirani nosai obloge i kolnika,
Budui da iz tehnolokih razloga prednapeti

nosai moraju biti ravni, potrebno je u njihovu
geometriju uklopiti horizontalno zakrivljenu
tunelsku oblogu. To se postie istakama sa
vanjske strane nosaa, a princip uklapanja vidljiv
je iz tlocrtnog prikaza mosta (Slika 4).
Tlocrtno uklapanje rezultiralo je poveanjem
irine energetskog kanalia sa jedne strane,
odnosno smanjenjem irine sa druge strane, no
ostavljeno je dovoljno prostora za smjetaj svih
predvienih instalacija. Unutranji rub nosaa
obloge fiksno definira rub energetskog kanalia.
Budui da je potrebno osigurati
vodonepropusnost tunelske obloge, posebna
panja posveena je rjeavanju detalja spoja
tunelske obloge na mostu sa tunelskom oblogom
samog tunela. Na mjestu spoja postavlja se
dilatacijska traka za brtvljenje od vulkanizirane
gume. Traka je odabrana tako da moe podnijeti
deformacije konstrukcije uslijed skupljanja i
puzanja, te eventualnih temperaturnih promjena,
iako je u proraunskom modelu pretpostavljeno
sa se konstrukcija nalazi u uvjetima konstantne
temperature okolia. Dodatno osiguranje
dilatacijske trake postie se prevlaenjem
hidroizolacije tunela za cca 50 cm prema mostu,
na sanirani dio svoda pilje.
Slika 5: Izvedeni glavni i sekundarni uzduni nosai.
Isto tako, velika pozornost posveena je

konstruiranju poprenih nosaa, budui da
oslanjanje tunelske obloge daje reakciju ija
horizontalna komponenta nije zanemariva,
posebno zbrojena sa laganim eksentricitetom
nosaa obloge koji nastaje uslijed izvedbe konzola
sa vanjske strane. Shematski prikaz navedenih
Slika 6: Reakcije obloge i podgrade kao optereenje nosaa
optereenja dat je na Slici 6. Budui da se
234
Vol. 2, No. 2, 2014.
Slika 7: Detalj
dilatacione brtve
detalji voenja i preklapanja armature posebno

su obraeni da se osigura potreban prostor za
kretanje radnika.
Optereenje tunelskom oblogom i podgradnim
sklopom zadano je kao stalni teret, s time
da je razdvojeno u horizontalnu i vertikalnu
komponentu prema slijedeoj skici. Tunelska
obloga debljine je 25 cm, a podgrada 10 cm.
Izmeu podgrade i tunelske obloge lijepi se sloj
hidroizolacije debljine 2 cm.
Budui su dimenzije nosaa iznimno velike,
a time i njihova teina, tehnologija izvoenja
predvia betoniranje nosaa na licu mjesta. Prije
izrade nosaa bilo je potrebno izvesti nasip od dna
kaverne do projektirane kote dna nosaa. Nasip
za betoniranje nosaa izveden je sa pokosom
1:1,5 prema pravilima za izvoenje nasipa, kako
bi se postiglo to manje slijeganje tla. Nasip je
izveden ranije u odnosu na gornji ustroj (nosae,
plou i oblogu) da bi se minimizirao tetni utjecaj
konsolidacije tla. Nasip je zbijan u slojevima do
30 - 50 cm debljine uz stalno vlaenje da bi se
pri vrhu nasipa postigla zbijenost MS80 MPa.
Karakteristini detalj tijekom izvoenja radova
prikazan je na Slici 5.
Da se osigura hidrogeoloka funkcija pilje,
te da se omogui otjecanje eventualno prisutnih
oborinskih voda u samoj pilji u dno nasipa se

ugraene su betonske cijevi 100 cm.
Kao pripremu za izvoenje tunelske obloge,
potrebno je bilo prije toga izbetonirati izgubljenu
betonsku oplatu, prema istim principima kao i
za izvoenje tunelske podgrade. Podgrada se
izvela na nain da su elini reetkasti nosai
postavljeni na razmaku 1,00 m, te je na njih
postavljena elina mrea Q221 u dvije zone.
elini reetkasti nosai sidreni se u nosae
obloge na nain da su zavareni za metalnu plou
ubetoniranu u vrh nosaa. Nakon postavljanja
armature, sa vanjske strane postavljen je sloj
filca, te se betonirala izgubljena betonska oplata
sa mlaznim betonom klase vrstoe C25/30 kako
je prikazano na slici 5. Slijedei korak bilo je
betoniranje tunelske obloge po kampadama koje
odgovaraju duini segmenta tunelske oplate.
Betoniranje se izvodilo u slojevima visine 70
cm da se sprijei eventualno izboavanje, a time
i poputanje izgubljene betonske oplate. Radi
osiguranja periodikih pregleda konstrukcije,
kontrole i eventualne zamjene elastomernih
leajeva, te specijalistikih pregleda same pilje i
podzemlja, predvieni su otvori u tunelskoj oblozi
neposredno prije upornjaka koji osiguravaju
pristup osoblju navedenim elementima.
235
Vol. 2, No. 2, 2014.

Gali, Jure, Glavni projekt Tunel Vrata

- most od st. 31.257,88 do st. 31.303,88,
IPZ d.d., 2007.,
EUROCODE 8: Design Provisions for

Earthquake Resistance of Structures Part 2:
Bridges
Gali, Jure,Izvedbeni projekt Tunel Vrata most od st. 31.257,88 do st. 31.303,88,,
IPZ d.d., 2007.,
SOFISTIK, Allgemeiner Programm fr

statische und dynamische Analyse und
Dimensionierung von Stahl-, Beton- und
Verbundquerschnitten
AUTOR
Jure Gali
Mr.sc. Jure Gali, dipl.
ing.gra., diplomirao na
Graevinskom fakultetu
Sveuilita u Zagrebu 2001.
godine, gdje je radio kao
znanstveni novak na Zavodu
za materijale: drao vjebe,
radio na tehnikoj dokumentaciji. (betonski
kolnici, montani elementi od lakog betona,
mikro armirani, polimerom modificirani betoni,
itd.). Magistrirao 2005. godine. Kao odgovorni
projektant radio na tehnikoj dokumentaciji i
statikim proraunima armiranog i prednapetog
236
betona (adheziono i kabelsko prednapinjanje),

projektatnski nadzor, tehnoloki nadzor kontrole
kvalitete betona, te uhodao do certificiranja
proizvodni pogon u Jastrebarskom. Brinuo
za kvalitetu i ispravnu primjenu materijala i
tehnologija (mijeanje, transporti ugradnja
specijalnih betona). Stalni sudski vjetak za
graditeljstvo, izradio niz elaborata procjena
vrijednosti nekretnina, i osiguranja dokaza u
sudskim postupcima. 2009- 2014. direktor VG
Vodoopskrba d.o.o., kasnije Predsjednik Uprave.
Uvrten u popis najuspjenijih poduzetnika za 2010.
i 2011. godinu prema portalu www.poslovna.hr.
Vol. 2, No. 2, 2014.
SUVREMENE BESPILOTNE RONILICE (PODVODNA VOZILA)

Dario Matika1, Ivan Liovi
MORH - Institut za istraivanje i razvoj obrambenih sustava
Saetak
U lanak se daje pregled suvremenih
bespilotnih ronilica (podvodnih vozila) koje
se koriste u komercijalne svrhe za potrebe
pretraivanja, inspekcije i nadzora kao i
podvodne radove u podmorju, morskom dnu, na
podvodnim objktima i infrastrukturi, branama,
cjevovodima, platformama i sl. graevinama
gospodarske namjene, ali istraivanja morske
flore i faune, ekolokih zagaenja i oneienja,
kao i migracije riba i drugih podvodnih
ivotinja.Prezentiraju se konkretni primjeri
dviju temeljnih kategorije ronilica i to: daljinski
upravljivih ronilica i autonomnih ronilica, te
navodi se njihov povjesni razvoj i sadanje
stanje, kao i njihove mogunosti u neposrednoj
operativnoj primjeni. U zavrnom djelu lanka
prezentiraju se konkreni rezultati istraivanja
na primjeru mapiranja sumnjivih objekata na
morskom dnu, njihove detekcije i identifikacije,
mapiranja stanja na morskom dnu, kao i
odreivanja fizikih i biolokih karaktaeristika
akvatorija primjenom odgovarajuih
specijaliziranih senzora. U teorijskom smislu
lanak predstavlja doprinosi istraivanju i
daljnjem razvoju podvodne mobilne robotike.
Kljune rijei: ronilica, podvodno vozilo,
daljinski upravljana ronilica, autonomna ronilica
1. Uvod
Nova tehnologija i sve vea potreba za
istraivanjem podmorja i morskog dna, uvjetovala
je i potrebu za razvojem tehnikog sustava koji
e moi izvoditi podvodne zadae i istraivati
podmorje odnosno morske dubine koje su
nedostupne ovjeku iz fizikih i sigurnosnih
razloga. Tako na primjer u drugoj polovici
dvadesetog stoljea, razvojem elektronike,
raunarstva i telekomunikacija nastaju prve
bespilotne ronilice koje se mogu samostalno
kretati kroz vodu uz pomo vlastitog pogona i
upravljakih sastavnica. Zahvaljujui upravo novoj
tehnologiji i razvoju bespilotnih ronilica, danas se
provode razna oceanografska mjerenja na irokim

prostorima, nadziru se morske povrine i podmorja,
obavljaju se istraivanja nad potonulim plovilima
na velikim dubinama, izvode se ispitivanja
postojeih, kao i analize za postavljanje novih
podvodnih kablova odnosno naftnih i plinskih
cjevovoda, i druga istraivanja podvodne flore i
faune, kao i slina komercijalna istraivanja.
ovjekova sklonost istraivanju vodenih
povrina stara je vjerojatno koliko i povijest
ljudskog drutva. Razlozi tome su uglavnom bili
znatielja, potraga za hranom i raznim sirovinama,
te namjera da se iznenadi neprijatelj. To dokazuju
i biseri naeni u nekim egipatskim piramidama,
starim preko 6500 godina, do kojih se moglo
doi iskljuivo ronei. Osim fizikog prisustva
u podmorju, ovjek koristi i razne alate poput
mrea, udica, vra, te raznih konopa kojima mjeri
dubinu i sakuplja hranu iz podmorja. Razvojem
tehnologije razvijaju se i novi podvodni instrumenti
i alati, a ureaji koji ih koriste postaju sve manji
i imaju viestruku namjenu. Rezultat prije
spomenutih nastojanja za osvajanje morskih dubina
bila je prva podmornica, uvrtena u mornaricu
SAD-a 1900. godine. Pojavom sonara i slinih
detekcijskih ureaja poveava se brzina i tonost
mjerenja dubine, udaljenosti i prepoznavanja
podvodnih objekata. Osim toga napreduje i razvoj
elektronikih komponenata, elektromotornih
pogona, telekomunikacija, te automatskog
upravljanja. Poinju se primjenjivati prva
digitalna raunala u stvarnom vremenu i umjetna
inteligencija, to je uvelike pogodovalu razvoju
suvremenih bespilotnih ronilica (podvodnih vozila
bez posade) kao mobilnih podvodnih robota.
Prvu daljinski upravljivu ronilicu bez posade,
naziva Poodle, izumio je Dimitri Rebikoff
1953. godine i sluila je uglavnom kao pomo
pri arheolokim istraivanjima. Ve 1960.
godine amerika mornarica razvija ronilicu
pod nazivom CURV (engl. Cable-Controlled
Underwater Recovery Vehicle). Pomou nje 1966.
237
godine izvlae izgubljenu nuklearnu bombu

iz Mediteranskog mora s 869 metara dubine.
Upotrebu ronilica prepoznaje i bogata naftna
industrija, koja ih koristi na dubinama nedostinim
ljudskoj posadi. Prva komercijalna daljinski
upravljana ronilica bila je ronilica RCV-225(engl.
Remotely Controlled Vehicle) proizvoaa Hydro
Products. Projektirana je 70-tih godina prolog
stoljea, a prvi prototip ronilice isporuen je 1974.
godine tvrtki Stolt-Nielsen Seaway Diving, nakon
ega poinje sve ea izgradnja i primjena istih
za potrebe civilne industrije raznih namjena.
Osim daljinski upravljivih podvodnih ronilica
(vozila) bez posade, razvijaju se i ona autonomna.
Prethodnik takvih ronilica bio je torpedo, koji
je 1864. godine osmislio Giovanni Biagio
Luppis von Rammer i proizvedno je u Rijeci.
U laboratoriju sveuilita u Washingtonu 1957.
godine nastaje prvo autonomno podvodno vozilo
naziva SPURV (engl. Special Purpose Underwater
Research Vehicle). Mogao je postii dubinu od
3000 metara i brzinu do 5 vorova, a 70-ih godina
prolog stoljea seriju slinih ronilica razvija
ameriko sveuilite MIT, te Sovjetski Savez. ira
primjena i serijska proizvodnja javlja se tek 90-ih
godina prolog stoljea.
Slijedom dosad navedenog, podvodne
bespilotne ronilice odnosno podvodna bespilotna
vozila (engl. Unmanned Underwater Vehicles,
UUW), u osnovi se mogu podijeliti na dvije klase:
daljinski upravljane ronilice (engl. Remotely
Opereted Vehicles, ROV) i autonomne ronilice
(engl. Autonomous Underwater Vehicles, AUV).
U ovom e se lanku dati osnovi pregled
suvremenih bespilotnih ronilica i osvrt na njihovu
primjenu u komerijalne svrhe, prije svega za
pretraivanje, inspekciju i nadzor podmorja i
morskog dna, kao i radove u takvoj sredini, kao i
konkretni istraivaki rezultati.
Vol. 2, No. 2, 2014.
Sl.2.1 Ronilica CURV II (Izvor: www.fas.org/irp/program/

collect/curv2.jpg); (Izvor: www.fas.org/irp/program/collect/
curv2.jpg)
Sl.2.2 Ronilice RCV 225 i RCV 150 [4]
Vehicle). Sestrinska ronilica CURVII prikazana

je na slici 2.1.
Na slici 2.2 prikazana je prva komercijalna
daljinski upravljana ronilica tipa RCV 225 i RCV
150 proizvoaa Hydro Products.
2. Glavni tipovi bespilotnih daljinski

upravljivih ronilica
Daljinski upravljive ronilice ROV (engl.

Remotely Operated Underwater Vehicle) u
komercijalnoj su uporabi, kako je naglaeno i u
uvodu, jo od 70-tih godina prolog stoljea. [1]
Kako je u uvodu naglaeno, prvu daljinski

upravljivu ronilicu bez posade, naziva Poodle,
izumio je Dimitri Rebikoff 1953. godine i
sluila je uglavnom kao pomo pri arheolokim
istraivanjima, dok je 1960. godine amerika
mornarica razvija ronilicu pod nazivom CURV
(engl. Cable-Controlled Underwater Recovery
Ronilica je povezana veznim kablom,

takozvanom pupkovinom (engl. Umbilical), s
matinim brodom na kojem se nalazi ureaj za
upravljanje ronilicom. Putem spomenutog veznog
kabla (pupkovine) prikljueno je na napajanje
za potrebe kretanja (rada propulzora) i rada
alata koje ronilica koristi, te prima instrukcije
238
sl. 2.3 Tipine OCROV ronilice [4]
Vol. 2, No. 2, 2014.
(upravljake naredbe) od strane operatera.

Istim se kablom alje i povratna informacija na
mjesto upravljanja, poput slike s video kamere
ili oitanja raznih senzora. Kod pojedinih
ronilica, najee onih u vojne svrhe, vezni
kabel sainjava samo tanki optiki kabel.
Takava ronilica ima vlastito napajanje, stoga je
i trajanje rada ronilice (autonomija) ogranieno.
Jo jedan od nedostataka spomenutih ronilice
je ogranienost manevarskog prostora zbog
duine samog veznog kabla i optereanja koje
ono proizvodi prilikom gibanja ronilice. Deblji
kablovi stvaraju veliki otpor pri kretanju i zateu
ronilicu prilikom ljuljanja matinog broda, a u
izuzetnim sluajevima mogu biti dugi i preko
3 km. U takvim sluajevima nuno je imati
poseban ureaj koji dri kabel zategnutim i
sprjeava njegovo zaplitanje. Kod fizikog
prekida kabla, dolazi do gubitka prijenosa
signala i gubi se upravljaka sposobnost nad
ronilicom, to moe rezultirati gubitkom ronilice.
Veza izmeu upravljakog pulta i ronilice i dalje
nije mogua odnosno nije pouzdana bez veznog
kabla (pupkovine) zbog fizikih osobina vode
kao medija kroz koji se upravljaki (akustiki)
signal iriti.
Sve do poetka 80-tih godina prolog stoljea
daljinski upravljane ronilice bile su relativno
masivne, a tek se poslije 80-tih godina, zbog
napretka podvodne tehnologije, pojavljuju male
jeftine daljinski upravljane komercijalne ronilice.
Kako bi zadovoljile kriterij Low-Cost ROVs
(LCROV) njihova je nabavna cijena morao biti
ispod 50.000 $.
Danas je podvodnatehnologija toliko razvjena
da su takve ronilice postale ne samojo jeftinije,
ve pouzdane i sposobne za misije pretraivanja,
inspekcije i nadzora (npr. brana, cjevovoda,
podvodnih parkova i sl.). Takav tip malih
ronilica nazivaju se [4] motrilake ronilice (engl.
Obseravtion Class ROVs - OCROVs), a tipini
primjeri ovih ronilica prikazani su na slici 2.3.
Tvrtka VideoRay lansirao je na trite 1999.
godine novu mini ronilicu [4] istoimenog naziva
prikazanu na slici 2.4
Sl. 2.4 Mini ronicila VidoRay [4]
Ronilica je imala teinu svega 5 kg i

mogla je dostii dubinu od 305 m, a prodajna
cijena ronilice bila je ispod 6.000$. To je bila
najprodavanija komercijalna ronilica tipa
OCROV u svijetu.
239
2.1. Motrilaki ROV

Daljinski upravljive ronilice mogu se
podijeliti na vie tipova, ovisno o namjeni i svrsi
njihove uporabe. Jedan od tipova su svakako
prije spomenute motrilake ronilice (engl.
Observation ROVs), koje su i najmnogobrojnije i
najrasprostranjenije usvojoj operativnoj uporabi.
Njima se, osim morskih dubina, esto pregledavaju
razliiti rezervoari i cjevovodi, brane i podvodni
tuneli, i sl. graevine ispod razine mora, stoga
su najee manjih dimenzija i mase: duine
oko 0,5m i teine svega 10-ak kg poradi lakeg
pristupa i kretanja u skuenim prostorima. Zbog
svoje veliine, od raspoloivih alata, veinom su
opremljeni video kamerom i podvodnom svjetlom,
a primjer takve ronilice prikazan na slici 2.5.
Vol. 2, No. 2, 2014.
Radne ronilice imaju i veliku nosivost, kako

bi njima bilo mogue izvravati i vee podvodne
radove, te obavljati ispitivanja i inspekcije u
najteim uvjetima pri dubinama i od nekoliko
tisua metara. Takoer, ove ronilice imaju i veliku
gospodarsku vrijednost, jer su najzastupljenije u
komercijalnoj upotrebi, a njihova je cijena izmeu
2.000.000 i 5.000.000$. Primjer jedna takve radne
ronilice ija je teina vea od 3 tone i moe dostii
dubinu od 3.000 m prikazana je na slici 2.6.
Sl. 2.6 - Radni ROV

(Izvor:www.hellopro.co.uk/images/produit-2/2/1/4/dutywork-class-rov-triton-mrv-52412.jpg)
2.3.Vuni ROV
sl. 2.5 Mini motrilaka ronilica

(Izvor:www.benmarine.fr/photos/produits/ROV-Observer.jpg
2.2. Radni ROV

Drugi tip daljinski upravljivih ronilica jesu radne
ronilice (engl. Work ROVs). One su puno veih
dimenzija i mase od motrilakih, prosjeno su
teke vie od 3 tone i imaju preko 2 metra gabarita.
Velike dimenzije potrebne su kako bi na ronilicu
mogao biti montiran vei broj alata potrebnih za
izvrenje raznih zadaa. Dodatni se alat relativno
jednostavno montira s donje strane ronilice, ispod
tzv. saonica, koje su isto tako zamjenjive. Osim
dodatne opreme ovakve mobilne robote (ronilice)
odlikuju elektrini i hidrauliki podsustavi,
propulzori, razni senzori i vrsta mehanika
konstrukcija. Hidrauliki sustavi za kretanje i
manevriranje u novije se vrijeme zamjenjuju
elektrinim, radi lakeg odravanja, vee
energetske uinkovitosti i preciznijeg upravljanja.
240
Jo jedan od tipva ronilica (vozila) su vune

ronilice (engl. Towed Vehicles). Kao to sam
naziv govori, ovakve ronilice (vozila) za sobom
povlae plovila razliitih namjena. Najee se
koriste za razna mjerenja i pretraivanja morskog
Sl. 2.7 Vuni ROV (Izvor: www.sustainableguernsey.

info/blog/wp-content/uploads/2011/12/2011-M12-towedunderwater-Marine-Institute-Plymouth-University-ROVSGB-em.jpg)
akvatorija, aprimjer takve ronilice (vozila)

prikazan je na slici 2.7
Relativna jednostavnost ovakvih ronilica
(vozila) znaajno smanjuje njihovu cijenu u
odnosu na prije prikazane radne ronilice.
2.4. Pridneni ROV

Fiziki najvee daljinski upravljive ronilice su
pridnena vozila ili kopai kanala (engl. Trencher
Vehicles), koja slue za postavljanje podvodnih
kablova i cjevovoda. Pridneni ROV se najee
kree pomou gusjenica ili pomonih kotaa.
S prednje ili stranje strane imaju postavljene
dvije poluge pomou kojih otkapaju, odnosno
zakapaju pijesak, nakon to cijev ili kabel
biva poloen. Dubina rova prosjeno iznosi 3
m. Masivnost jedne takve ronilice i njezinih
plugova prikazana je na slici 2.8.
Vol. 2, No. 2, 2014.
metara i brzinu do 5 vorova. Tada je i Sovjetski

Savez razvijao autonomne podvodne ronilice,
te je na slici 3.1 prikazano sovjetsko vozilo tipa
Skat-Gea iz 1976. godine.
Za razliku od prethodne skupine ronilica,
autonomne ronilice, skraeno AUV (engl.
Autonomous Underwater Vehicle), nemaju
vezni kabel izmeu same ronilice i upravljake
jedinice. Iz tog razloga ova vrsta podvodnog
mobilnog robota mora imati vlastiti izvor energije
i tehnologiju koja ukljuuje umjetnu inteligenciju.
Za sada, njihova primjena je iskljuivo
orijentirana na pretraivanje terena, sakupljanje
podataka prilikom razliitih mjerenja i eventualno
sakupljanje uzoraka.
Njihov znaajniji razvoj zapoeo je 90-ih
godina prolog stoljea i to veinom u vojne ili
znanstvene svrhe (bez komercijalne vrijednosti),
a ozbiljnu komercijalnu vrijednost dobivaju tek
poetkom ovog stoljea.
Sl. 3.1 Autonomno vozilo Skat-Gea

(Izvor:www.imtp.febras.ru/images/stories/anpa-skat-geo.jpg)
3.1. Krstaree autonomne ronilice

Sl. 2.8 Pridneni ROV
(Izvor:http://okeanos-engineers.com/images/3m%20
Pipeline%20Jetter%20Conversion.jpg)
3. Glavni tipovi autonomnih ronilica

Kako je u uvodu naglaeno, u laboratoriju
sveuilita u Washingtonu 1957. godine
nastaje prva autonomna ronilica odnosno prvo
autonomno podvodno vozilo naziva SPURV
(engl. Special Purpose Underwater Research
Vehicle), a moglo je dostii dubinu od 3000
Prvu skupinu autonomnih ronilica ine

krstaree ronilice (engl. Cruising Vehicles).
Glavna namjena ovih ronilica je pretraivanje
podmorja i sakupljanje podataka od raznih
mjerenja putem senzora koji su ugraeni na
ronilicu. Operativno manevriranje ovih ronilica
najee je svedeno na minimum odnosno njihove
putanje su veinom pravocrtne te su predviene za
plovljnje po kursu bez promjene smjera i brzine.
Tijelo im je najee torpednog oblikazbog to
manjeg otpora prilikom podvodne plovidbe, a
primjer takve ronilice prikazana je na slici 3.3.
241
Vol. 2, No. 2, 2014.
3.2.1. Univerzalne i specijalizirane

autonomne ronilice
Sl. 3.2 Krstarea AUV

(Izvor: http://ekamar.com/images/static/auv.jpg)
3.2. Lebdee ronilice

Neto sloenija i skuplja izvedba autonomnih
ronilica su lebdee ronilice (engl. Hovering
Vehicles). One su predviene za preciznije
poslove podvodne inspekcije i nadzore, te
odgovarajue vrste podvodnih radova. Lebdee
ronilice obino nisu konstruirane za prelazak
veih udaljenosti, ali zato moraju imati precizne
manevarske sposobnosti i mogunost sidrenja.
Takoer, na njih se mogu dodatno ugraivati
posebni alati ovisno o namjeni i potrebama.
Jedna takva ronilica prikazana je na slici 3.3,
ali je bitno ukazati da su takve ronilice jo u fazi
razvoja i njihov je broj u operativnoj uporabi
vrlo mali.
Sl. 3.3 - Lebdei AUV

(Izvor: www.perronerobotics.se/Images/Alive1.jpg)
242
Autonomne ronilice mogu se svrstati u dvije

kategorije i to: univerzalne i specijalizirane.
Univerzalne ronilice projektirane su tako da se alati
i instrumenti mogu relativno jednostavno mijenjati,
kako bi se ronilica prilagodila misiji koju je
potrebno izvriti. Za razliku od njih, specijalizirane
ronilice projektirane su za unaprijed odreeni
zadatak koji je najee jasno definiran i esto se
ponavlja. Takve autonomne ronilice izrauju se
po narudbi i mogu biti jeftiniji zbog unaprijed
poznatih alata i instrumenata potrebnih u misiji.
Primjer jedne specijalizirane autonomne ronilice za
mapiranje morskog dna prikazan je na slici 3.4.
Autonomne ronilice mogu biti razliitih
dimenzija. Male ronilice najee su duine od
1.5 do 3 metra i imaju masu do 200 kilograma.
Cijena takvih ronilica najee ne prelazi iznos
od 100.000$. S obzirom na dimenzije, za njihovo
koritenje i odravanje, najee nije potreban
velik broj posluitelja niti specijalizirana
oprema. Mana takvih ronilica je ta to zbog
malih dimenzija mogu nositi samo ogranieni
broj alata i instrumenat, te tako izvriti manji
broj zadataka.
Vee autonomne ronilice najee imaju
duinuod 4 do 7 metara. Zbog veih dimenzija
samo rukovanje ronilicom je izuzetno sloeno i
najee zahtjeva dodatnu opremu poput dizalice.
Zato ukupna cijena takvih autonomnih ronilica moe
prijei i 10 milijuna amerikih dolara. Prednost im
je vei domet, robusnost i veliki broj senzora koji se
mogu montirati za obavljanje razliitih misija.
Sl. 3.4 Specijalizirani AUV

(Izvor: www.mbari.org/news/homepage/2005/
mapping%20auv%20at%20sea_350.jpg
Vol. 2, No. 2, 2014.
Najee se grade za ostvarivanje vojnih

ciljeva, ali isto tako i za komercijalne svrhe,
za naftne kompanije i razna oceanografska
istraivanja. Jedna takva autonomna ronilica
(Echo Ranger) duine 5.5 metara, teine 5.308
kg, maksimalno dozvoljene dubine zarona od
3.050 metara i autonomije 28 sati, prikazan je na
slici 3.5.
Sl. 3.6 SeaCat AUV
Sl. 3.5 Echo Ranger AUV

(Izvor: http://blogs.scientificamerican.com/expeditions/
files/2012/04/BoeingER3.jpg)
Odreeni broj suvremenih tipova autonomnih

ronilica zajedno s pripadajuim parametrima,
a koje se mogu koristiti u komercijalne svrhe
u Jadranskom moru, prikazan je u nastavku.
Na slici 3.6 prikazana je AUV ronilica SeaCat
proizvoaa Atlas Electronic
Proizvoa: Atlas Electronic

Zemlja porijekla: Danska
Namjena: nadzor i pretraivanje
Duina: 2.4 m
irina: 0.3 m
Masa: 160 kg
Maksimalna dubina: 600 m
Brzina: 3-4 vora
Maksimalna brzina: 6 vorova
Pogon: istosmjerni motor
Trajanje baterija: do 10 sati
Osnovna oprema: side-scan sonar, sektor scanning sonar
Na slici 3.7 prikazana je AUV ronilica Alister

3000 proizvoaa
Na slici 3.8 prikazana je AUV ronilica Marlin
proizvoaa Loched Martin
Na slici 3.9 prikazana je ronilica Iver 2
proizvoaa Ocean server.
Na slici 3.10 prikazana je ronilica HAUV
proizvoaa Bluefin robotics
Danas je najea upotreba elektrinih
ronilica koje kao izvor energije imaju standardne
akumulatore. Ovaj nain napajanja je i dalje
najjeftiniji i najjednostavniji, a omoguava
rad od nekoliko sati do jednog dana za vee
ronilice. Bolje rjeenje dobiva se koritenjem
alkalnih baterija, pomou kojih vee ronilice
mogu prijei i do 250 km. Kako se danas stavlja
veliki naglasak na obnovljive izvore energije,
solarno napajanje se i ovdje pojavljuje kao
jedan od moguih izbora. U ovom sluaju,
Sl. 3.7 - Alistar 3000

Proizvoa: Eca Robotics
Zemlja porijekla: Francuska
Namjena: nadzor i pretraivanje
Duina: 5 m
irina: 1.45 m
Visina: 1.68 m
Masa: 2300 kg
Nosivost: 150 kg
Brzina: 0-4 vora
Maksimalna brzina: 4 vora
Propulzori: 4 vodoravna, 2 okomita i 2 lateralna
Trajanje baterija: do 20 sati
Osnovna oprema: side scan sonar, multibeam sonar, sub-bottom
profiler, kamera, lampa
243
Vol. 2, No. 2, 2014.
Sl. 3.10 HAUV

Sl. 3.8 Marlin
Proizvoa: Lockheed Martin
Zemlja porijekla: SAD
Namjena: nadzor podvodnih infrastruktura
Duljina: 3.05 m
irina: 1.52 m
Visina: 1.22 m
Masa: 954 kg
Nosivost: 114 kg
Maksimalna brzina: 4 vora
Propulzori: 2 vodoravna i 2 okomita
Trajanje baterija: 12-24 sati
Osnovna oprema: 3D imaging sonar, HD video kamera, lampe,
forward looking sonar
Proizvoa: Bluefin robotics

Namjena: inspekcija trupa broda
Duljina: 1.07 m
irina: 1 m
Visina: 0.41
Masa: 79 kg
Maksimalna dubina: 30-60 m
Brzina: 0-1.5 vora
Propulzori: 5 propulzora za potisak i upravljanje
Osnovna oprema: imaging sonar
Sl. 3.9 Iver 2

Proizvoa: Ocean server
Namjena: snimanje i nadzor
Duina: 1.25-1.80 m
irina: 0.147 m
Masa: 20-27 kg
Brzina: 1-4 vora
Trajanje baterija: 8-14 sati
ronilica bi preko dana morala plutati po povrini

i puniti baterije, dok bi tijekom noi obavljala
namjenjenu zadau. Primjer takve ronilice
prikazan je na slici 3.11.
Autonomne ronilice svakodnevno se razvijaju
zadnjih godina, a njihov napredak uvjetovan je
daljnim razvojem umjetne inteligencije i novih
rjeenja u energetskoj elektronici.
244
Sl. 3.11 Solarno napajani AUV
(Izvor:www.botjunkie.com/wp-content/
uploads/2007/09/sensor-platform-jj-001.jpg)
3.3. Podvodna slika morskog dna

Skenirajui sonari koriste se za stvaranje slike
morskog dna. Oni neprestano odailjaju zvune
impulse i mjere vrijeme povratka reflektiranog
signala od morskog dna, te dobivenu vrijednost
pohranjuju. Na temelju spremljenih vrijednosti
moe se izraditi podvodna karta morskog dna.
Tipini primjeri sonara koji se koriste na
ronilicama jesu:
Side scan sonar - to je sonar s bonim
pretraivanjem, daje pogled na podruje ispod i
bono od pravca gibanja ronilice. Frekvencija
akustinog signala kree se izmeu 100 i 500

kHz. Vano je napomenuti da vie frekvencije
daju bolju rezoluciju, ali ima krai domet. Ova
vrsta sonara obino se koristi za kartografiju
morskog dna ili za traenje odreenih objekata
na morskom dnu;
Forward scanning sonar to je pramani
sonar, slui za pretraivanje terena ispred
ronilice i koristi ponajprije u navigaciji.
Postavljaju se na prednji dio ronilice, a domet
mu je do 100 metara;
Sl. 3.12a Planiranje trajektorije
Vol. 2, No. 2, 2014.
Multibeam sonar to je vie zrakasti sonar

i veoma precizan nain skeniranja morskog
dna koji se krositi za hidrografska i geodetska
mjerenja, i moe odrediti prirodu morskog dna
odnosno dubinu ispod plovila.
Kako bi se snimila precizna slika morskog dna

potrebna je i precizna navigacija.
Navigacijske metode autonomnih ronilica
mogu se podijeliti na: koranu navigaciju,
akustiku navigaciju i geofizikalnu navigaciju.
Osim toga, autonomne ronilice opremaju se
Sl. 3.12b Rezultati skeniranja
Sl. 3.13 Detekcija i identifikacija sumnjivog objekta na morskom dnu
Sl. 3.14 Podvodni otisak bojnog broda Viribus Unitis u Pulskoj luci
245
sl. 3.15a Barimetrija
sl. 3.15c Slanost mora
GPS-om (engl. Global Positioning System) i

Iridium modulima za navigaciju na povrini.
Detaljnije informacije o navigacijskim
metodama autonomnih ronilica mogu se
pronai u literaturi. [2], [3]
Na slici 3.12a prikazano je planiranje putanje
gibanja autonomne ronilice koja zadani prostor
skenira u dva meusobno okomita smjera,
dok je na su na slici 3.12b prikazani rezultati
skeniranja s upisanim tokama na kojima se
nalaze nepoznati (sumnjivi) objekti. Istraivanje
je provedeno u okviru djelovanja Laboratorija za
podvodne sustave i tehnologije (LAPOST) iji je
voditelj prof.dr.sc. Zoran Vuki
Prema slici 3.12b uoava se kako je
autonomna ronilica u podruju pretraivanja
otkrila ukupno 15 sumnjivih toaka koje su
oznaene zelenom bojom. Sljedei korak je
detaljno prouiti svaku pojedinu toku i utvrditi
o kojem se objektu radi.
Na slic 3.13 prikazan je konkretan primjer
detekcija i identifikacije sumnjivog objekta na
246
Vol. 2, No. 2, 2014.
sl. 3.15b Temperatura
sl. 3.15 d Klorofil
morskom dnu. Radi se o zaostaloj morskoj mini

nakon II. svjetskog rata
Na slici 3.14 prikazana je obraena slika
morskog dna. Konkretno radilo se o poziciji
potonua austro-ugarskog bojnog broda Viribus
Unitis u Pulskoj luci. Na slici se jasno vidi
otisak bojnog broda koji ostao na morskom dnu
nakon njegovog vaenja.
Na slikama 3.15a,b,c i d prikazani su rezulatai
mjeranja fizikih i biolokih karakteristika
morske sredine kad se na autonomnu ronilicu
ugrauju dodatni senzori.
Istraivanje su jednako tako provedena u
okviru djelovanja Laboratorija za podvodne
sustave i tehnologije (LAPOST) iji je voditelj
prof.dr.sc. Zoran Vuki
4. Zakljuak
U posljednjih se dvadeset godina podvodnoj
robotici pridaje sve vea vanost. Razvojem
podvodne tehnologije i sve veom potrebom
za projektiranjem i razvojem komercijalnih
ronilica, postignut je veliki napredak u izgradnji

bespilotnih ronilica (podvodnih vozila) raliite
namjene i svrhe, s vrlo prilagodljivim alatima,
instrumentima i senzorima to pokazuju rezultati
prikazani u ovom lanku.
Trenutno je fokus komercijalnog tritau
najveoj mjeri usmjeren na daljinski upravljane
ronilice pomou kojih operator moe izvoditi
razne podvodne radove koje prije nije mogao
izvoditi jer su bili neprovedivi zbog rizika i
tekih podvodnih uvjeta u kojima su morali
biti izvoeni. Autonomne komercijalne ronilice
uglavnom se proizvode za potrebe pretraivanja,
inspekcije i nadzora, manje u radne svrhe ili za
izvoenje podvodnih radova. No kako u lanku
naglaeno,razvoj autonomnih ronilica napreduje
Vol. 2, No. 2, 2014.
usporedo s razvojem umjetne inteligencije i novih

rjeenja u energetskoj elektronici.
Zbog sve veeg pomicanja granica istraivanja
oceana i mora, eksploatacije prirodnog bogastva
s dana mora na velikim dubinama, ali isto tako
zbog oneienja voda, unitavanja ivota u njima
i zagaenja, ronilice e kao podvodni mobilni
roboti imati sve veu ulogu i znaaj u modernoj
komercijalnoj primjeni. Pomou njih moi e se
nadzirati klimatske promjene, migracije ribe i
podvodni svijet biljaka, to e pomoi u njihovoj
zatiti i odravanju bioloke raznikolisti. Ovim
lankom eljelo se ukazati na vanost prikupljanja
znanja, vjetina i spoznaja o podvodnim
tehnologijamai ronilicama koje e zauzeti vano
mjesto u stoljeu koje je pred nama.
5.1. Reference
[1]
Christ D. R., Wernli L.R.,The ROV Manual: A User Guide for Observation Class
Remotely Operated Vehicles, Elsevier Ltd.,
2007., Oxford
[3]
Koroman V., Sustav upravljanja malog

podvodnog vozila, Doktorska disertacija,
Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, 1997.
[2]
Fossen I. Thor, Guidance and control of

ocean vehicle, John Wiley&Sons, 1994.
[4]
Wernli L. R., Christ D.R. Oseravtion Class

ROCs Come Age, sixt International Symposium on Underwater Tchnology, UT2009,
Wuxi,China
5.2. Preporuena literatura

http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatskivojnik/149-1502007/bpictures/Plunger_1.jpg
www.hrbi.hr/_images/files/izdavastvo_40.doc
http://www.fas.org/irp/program/collect/
curv2.jpg
M12-towed-underwater-Marine-InstitutePlymouth-University-ROV-SGB-em.jpg

http://okeanos-engineers.com/
images/3m%20Pipeline%20Jetter%20Conversion.jpg
http://en.wikipedia.org/wiki/Autonomous_
underwater_vehicle
www.hrbi.hr/_images/files/izdavastvo_40.
doc
http://www.imtp.febras.ru/images/stories/
anpa-skat-geo.jpg
www.hrbi.hr/_images/files/izdavastvo_
38.doc
http://www.mbari.org/news/
homepage/2005/mapping%20auv%20
at%20sea_350.jpg
http://pawaterrescue.org/newequip/rov.JPG
http://blogs.scientificamerican.com/expeditions/files/2012/04/BoeingER3.jpg
http://www.benmarine.fr/photos/produits/
ROV-Observer.jpg
http://ekamar.com/images/static/auv.jpg
http://www.hellopro.co.uk/images/produit-2/2/1/4/duty-work-class-rov-tritonmrv-52412.jpg
http://www.perronerobotics.se/Images/
Alive1.jpg
http://www.hazu.hr/jzavod/2006-RadionovR.ppt
http://www.sustainableguernsey.info/
blog/wp-content/uploads/2011/12/2011-
http://www.whoi.edu/cms/images/REMUS100_700_137233.jpg
247
Vol. 2, No. 2, 2014.
http://proj.ncku.edu.tw/research/articles/e/20110624/
images/110620020219qI8VfF.png
http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/Elesus_02_ES_istosmjerni_1213%5B2%5D.pdf
http://www.olds.com.au/marine/thruster_
pics/300_olds_Propulsion%20System-07.
jpg
http://www.atlas-elektronik.com/fileadmin/
user_upload/documents/products/Unmanned_Vehicles/241_SeaCat.pdf
http://www.seabotix.com/products/images/
btd150/btd150_iso_lrg.jpg
http://www.dtic.mil/dtic/tr/fulltext/u2/
a436027.pdf
http://subseaworldnews.com/wp-content/
uploads/2012/03/Germany-SeaCat-AUVsSuccesfull-Mission-in-Germany.jpg h
http://www.dtic.mil/dtic/tr/fulltext/u2/
a436027.pdf
ttp://www.eca-robotics.com/ftp/ecatalogue/60/ALISTAR_3000_GB.pdf
http://filemaker2-server.cbl.umces.edu/
sensorimages/11586-alistar3000.gif 60
AUTORI
Dario Matika - nepromjenjena biografija nalazi
se u asopisu Polytechnic & Design Vol. 2, No. 1,
2014.
Ivan Liovi
Ivan Liovi roen
je u Puli 26.8.1989.
Nakon srednjokolskog
obrazovanja u Tehnikoj
koli u Puli, 2008. godine
upisuje Tehniki fakultet
Sveuilita u Rijeci, smjer
elektrotehnika. Nakon diplome prvostupnika
inenjera, 2011. godine nastavlja studij upisom
na diplomski studij elektrotehnike (automatike)
248
na istom fakultetu. 2014. godine stjee zvanje

magistar inenjer elektrotehnike. U slobodno
vrijeme bavi se autonomnim ronjenjem, a
sezonski je radio kao voditelj ronjenja u
ronilakom centru u Puli. Diplomski rad
UPRAVLJANJE KRETANJEM AUTONOMNE
RONILICE rezultat je iscrpnog istraivanja,
konzultacija s mentorom prof.dr.sc. Dariom
Matikom i produkt dugogodinjeg zanimanja
prema moru i ronjenju.
Vol. 2, No. 2, 2014.
OBNOVA STAMBENOG FONDA I SANIRANJE POSLJEDICA

KATASTROFALNE POPLAVE NA PODRUJU VUKOVARSKO
- SRIJEMSKE UPANIJE
HOUSING STOCK RECONSTRUCTION AND REMEDIATION OF
CONSEQUENCES OF THE DISASTROUS FLOOD IN THE TERRITORY
OF VUKOVAR-SRIJEM COUNTY
Borka Bobovec, Ruica Mandi
Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureenja
Saetak
U cilju uspostave normalnog ivota
na podruju zahvaenom katastrofalnim
posljedicama poplave u svibnju 2014. godine,
donesen je Program kojim su utvrene mjere
koje se odnose na obnovu stambenih zgrada,
zgrada javne namjene kao i gospodarskih zgrada.
Predvia se organizirana obnova i popravak
oteenih zgrada, zatim isplata novanih
sredstava umjesto popravka, te uklanjanje
konstruktivno nestabilnih zgrada i izgradnja
novih, zamjenskih zgrada prema tipskom
projektu. Postavljene su osnovne smjernice
djelovanja koje su omoguile postupanje svih
nadlenih slubi u lancu koji treba omoguiti
vraanje ivota i ljudi u podruje zahvaeno
katastrofalnom poplavom.
Kljune rijei: program, stambena zgrada,
obnova, sanacija, izgradnja
Abstract
In order to establish normal life in the territory
struck by consequences of the disastrous flood, a
Programme was adopted, establishing measures
related to reconstruction of residential buildings,
public buildings as well as buildings for economic
purposes. Organized reconstruction and repair
of damaged buildings is envisaged, as well as
money payments instead of repairs, and removal
of buildings lacking structural stability as well
as construction of new replacement buildings
according to standardized design.
Basic guidelines for action were set that enabled
action of all competent services in a chain to
ensure the return of life and people to the area
struck by the disastrous flood.
Key words: programme, residential building,

reconstruction, remediation, construction
1. Uvod
Zbog katastrofalnih poplava nakon pucanja
nasipa na rijeci Savi koji se dogodio 17.
svibnja 2014. godine u Vukovarsko-srijemskoj
upaniji, kako ilustrira Slika 1, Sabor Republike
Hrvatske donio je u izuzetno kratkom roku,
20. lipnja 2014. godine Zakon o saniranju
posljedica katastrofe na podruju Vukovarskosrijemske upanije [1]. Zakonom je ureen
nain i postupak donoenja programa, mjera
i aktivnosti koje su u kratkom roku trebale
rijeiti posljedice katastrofe proglaene na
podruju Vukovarsko-srijemske upanije
koje je bilo pogoeno poplavom. Zakon je
takoer odredio nadlena tijela kao i rokove
kako bi se zatitili ivoti i zdravlje ljudi,
njihova imovina te cjelokupni okoli, prirodna,
gospodarska i kulturna dobra. U konanici, cilj
je bio stvoriti uvjete za uspostavu normalnog
ivota na podruju zahvaenom katastrofalnim
posljedicama poplave, to podrazumijeva
obavljanje gospodarskih, obrazovnih i kulturnih
djelatnosti u poplavljenim naseljima koje
obuhvaaju Gunju, Rajevo selo, Stroince,
Rainovce i urie. Zakon je donesen s
ogranienim rokom trajanja, za razdoblje od
godinu dana obzirom da je procijenjeno da
se intenzivnim radom u roku godinu dana
mogu dovesti u prvobitno stanje svi prostori
devastirani tijekom poplave i vratiti ivot
u pogoeno podruje. Nadalje, Zakonom je
propisano da Vlada Republike Hrvatske treba
249
Vol. 2, No. 2, 2014.
2. Izrada programa obnove

stambenih zgrada
Slika 1. Snimak iz zraka, svibanj 2014., Izvor: Hrvatska

komora arhitekata [10].
Slika 2. Pregledna karta poplavom ugroenog podruja od

21.05.2014., Izvor: http://www.mgipu.hr/ od 27.08.2014.
na temelju prijedloga nadlenih sredinjih tijela

dravne uprave, donijeti programe obnove i
saniranja posljedica katastrofe.
Na temelju istog, 3. srpnja 2014. godine
Vlada Republike Hrvatske donijela je Program
obnove i saniranja posljedica katastrofe na
podruju Vukovarsko-srijemske upanije
obnova zgrada [2] koji je priredilo Ministarstvo
graditeljstva i prostornoga ureenja. U trenutku
donoenja Programa na temelju zranih
snimaka kako pokazuje Slika 2 preklopljenih
s katastarskim operatom i prema Izvjeu
o tetama Vukovarsko-srijemske upanije
procijenjeno je da postoje oteenja na 2.689
stambenih zgrada, kao i na 4.713 pomone
i gospodarske zgrade koje su u funkciji
stambenih zgrada, te na 4.234 gospodarske
zgrade i 32 zgrade javne namjene gdje se
pojavljuju kole, vrtii, crkve, dom kulture,
vatrogasni domovi, ambulante, sportska
dvorana i muzeji. Sve zgrade su bile izloene
due vrijeme djelovanju vode, stoga se oekuje
pojava kapilarne vlage, a zbog oteanog i
dugotrajnijeg isuivanja i graevinska oteenja
koja nisu bila vidljiva u trenutku izrade
preliminarnih izvjea.
250
Programom su utvrene mjere obnove koje

se odnose na obnovu stambenih zgrada, zgrada
javne namjene kao i gospodarskih zgrada.
Takoer, kao bitna pretpostavka za realizaciju
kroz Program su definirani i izvori sredstava
za provoenje aktivnosti na nain da su ista
osigurana u Dravnom proraunu Republike
Hrvatske za 2014. godinu. Ministarstvo
graditeljstva i prostornoga ureenja za ovu
namjenu preraspodijelilo je sredstva prikupljena
iz namjenskih prihoda od naknade za zadravanje
nezakonito izgraenih zgrada u prostoru [3],
za dio koji se odnosi na saniranje i izgradnju
oteenih postojeih stambenih, pomonih i
gospodarskih zgrada koje ine funkcionalnu
i gospodarsku cjelinu, dok se ostali dio treba
osigurati iz proraunskih sredstava drugih
ministarstava u ijoj su nadlenosti zgrade koje
se obnavljaju. Kao provedbeno tijelo odreena
je Agencija za pravni promet i posredovanje
nekretninama. Predvieno je da se obnova zgrada
provodi organizirano, nakon prikupljanja svih
potrebnih podataka, a temeljem podloga i snimki
zaprimljenih od Dravne geodetske uprave,
te strunog obilaska terena i procjene stupnja
nastalih graevinskih oteenja od poplava, sve
u skladu s kategorijama utvrenih oteenja.
Takoer, Programom je predvieno i izravno
isplaivanje novanih sredstava osobama koje su
pretrpjele tetu a koje se odlue na samoobnovu,
umjesto organiziranog popravka zgrada. Bitno je
rei da je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga
Slika 3. Sruena stambena zgrada, lipanj 2014. Izvor:

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja
ureenja predvidjelo i financiranje trokova

uklanjanja zgrada koje nisu sigurne za boravak
kao to, na primjer, prikazuje Slika 3.
Kako bi se to kvalitetnije predvidjele potrebne
aktivnosti i razgraniile obveze razliitih dionika
u sustavu, na poetku Programa donesen je
pojmovnik koji je opisao to je koja zgrada, i
emu slui, sve kako bi se to kvalitetnije proveo
sam postupak sanacije i obnove. Tako je stambena
zgrada definirana kao zgrada u kojoj je u vrijeme
nastanka katastrofe stanovao njezin vlasnik,
odnosno srodnik vlasnika ili u kojoj je vlasnik,
odnosno srodnik vlasnika imao prijavljeno
prebivalite ili boravite. Pod pojmom stambene
zgrade u ovom sluaju podrazumijevaju se
i pomone i gospodarske zgrade koje su u
funkciji stambene zgrade, a koje sa stambenom
zgradom ine jednu funkcionalno-gospodarsku
cjelinu. Zgrada javne namjene opisana je kao
zgrada namijenjena obavljanju poslova,
odnosno djelatnosti u podruju drutvenih
djelatnosti (odgoja, obrazovanja, prosvjete,
znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne
skrbi), radu dravnih tijela i organizacija, tijela
i organizacija lokalne i podrune (regionalne)
samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima i
vjerskih zajednica i u kojoj se prua usluge veem
broju ljudi. A gospodarska zgrada opisana je
kao proizvodna graevina na gospodarstvu,
graevine za preradu, skladitenje, doradu i
prodaju poljoprivrednih proizvoda te sve pratee
graevine koje slue odvijanju tehnolokog
procesa na poljoprivrednom gospodarstvu.
3. Mjere obnove
Predvia se organizirana obnova i popravak
oteenih zgrada, zatim isplata novanih sredstava
umjesto popravka, ukoliko korisnik obnove tako
eli, te uklanjanje konstruktivno nestabilnih
zgrada i izgradnja novih, zamjenskih zgrada.
Kako bi se isto moglo precizno odrediti, opisane
su kategorije oteenja, i kroz njih predvieni
i naini rjeavanja. Zbog razmjera oteenja
kao i razliitih tipova zgrada na zahvaenom
podruju, oekuju se razne vrste radova, a
obnova i popravak oteenih zgrada predvien je
uz potivanje naela razraenih kroz Program.
Program je dao okvire, koji su u trenutku izrade
bili mogui obzirom na nedostatne podatke s
terena. Stoga je isti propisao da e se obilaskom
Vol. 2, No. 2, 2014.
terena utvrditi koje je zgrade zbog naruene

stabilnosti potrebno ukloniti, odnosno, koje
su zgrade manje oteene tako da je mogua
obnova i dovoenje u funkcionalno stanje za
koritenje. U poplavom zahvaenim zgradama
oekuju se oteenja koja je potrebno sanirati
kao i uklanjanje i smjetaj do odvoza unitenog
namjetaja i opreme te mulja i poplavom
nanesenog materijala. Zatim uklanjanje i
smjetaj do odvoza oteenih dijelova zgrade
to podrazumijeva podne i zidne obloge,
unutarnje i vanjske buke, vanjsku i unutarnju
stolariju, elektroinstalacije, vodovod i odvodnju,
te krovite. Tu je i isuivanje svih zatvorenih
prostorija, te, nakon isuivanja, ponovna izgradnja
i ugradnja uklonjenih dijelova, to je definirano na
nain da se obnavljaju dijelovi zgrade koji su od
posljedica djelovanja poplave bili oteeni. Isto e
se provoditi odgovarajuim tehnikim rjeenjima
kojima se zamjenjuje izvorni oteeni dio zgrade,
a bitno je rei da je predviena i zamjena dijelova
zgrade koji nisu bili oteeni od djelovanje
poplave, ali je njihova zamjena opravdana zbog
tehnikih, funkcionalnih ili tehnolokih razloga
povezivanja s obnovljenim dijelovima zgrade.
Program razlikuje etiri kategorije oteenja
zgrada koje su odreene temeljem visine vodnog
lica poplave. Prve tri kategorije predviaju
sanaciju i obnovu, kao na primjer zgrada
koju pokazuje Slika 4, dok se IV. kategorijom
oznaavaju zgrade koje su odreene za uklanjanje
i izgradnju nove zgrade. Prema prvim procjenama,
oekivani broj je 500 stambenih zgrada za IV.
kategoriju, pri emu se prepoznaje etiri vrste
gradnje prema osnovnom nosivom materijalu.
Tu su kue izgraene od erpia (nepeena
opeka suena na suncu, a sainjena od gline i
Slika 4. Stambena zgrada predviena za obnovu, lipanj

2014., Izvor: Ministarstvo graditeljstva i prostornoga
ureenja
251
slame ili pljeve), zatim kue graene punom

opekom vezanom blatom, drvene konstrukcije,
te suvremena opeka. Oko 80% zgrada koje su se
same uruile ili su predviene za ruenje bile su
izgraene od erpia. Za I. kategoriju propisana je
visina vodnog lica ispod 0,9 m od poda prizemlja,
za II. kategoriju visina vodnog lica je od 0,9 m do
visine krovne konstrukcije, odnosno krovita, dok
je za III. kategoriju predviena visina vodnog lica
kojom je zahvaeno i krovite. Za svaku od prve
tri kategorije Program predvia za obnovu po
2.300 stambenih zgrada.
4. Obnova oteenih stambenih zgrada

Program predvia da se radovi obnove za I.,
II. i III. kategoriju oteenja izvode u opsegu i
na nain kako je stambena zgrada bila izvedena
prije poplave, odnosno na nain koji najblie
odgovara izvornom stanju. Isto se predvia
prema standardnom trokovniku kojim je
propisan jedinstveni standard opreme i zavrnih
radova. Opisani su oekivani sluajevi prilikom
obnove uz uvjet da se prvenstveno izvode radovi
isuivanja i hidroizolacije. Nakon pregleda,
svi dijelovi, obloge i oprema stambene zgrade
koji su izgubili svoju osnovnu funkciju trebaju
biti uklonjeni, to podrazumijeva uklanjanja
vanjske i unutarnje buke, podova, te ienje
i dezinfekciju povrina. Nakon toga predvia
se isuivanje i zapunjavanje neravnina, te reki
opeka zidova i izvedba hidroizolacija podova
i zidova kako bi se sprijeila pojava vlage u
zatvorenim prostorima. Isto je potrebno da se
omogui isuivanje itave zgrade. Svi zidovi
trebaju biti premazani fungicidnim sredstvima,
a svi popravci trebaju se izvesti materijalima
koji najblie odgovaraju izvornom stanju,
odnosno u kvaliteti koja najblie odgovara
izvornom stanju. Nadalje, svi radovi trebaju se
izvoditi dinamikom koja omoguava isuivanje
vanjskih zidova kroz dulje vremensko razdoblje.
Propisane su slijedee osnovne odrednice koje
treba slijediti:
1. Zavrne podne obloge oteene vodom
zamjenjuju se u suhim prostorijama linoleumom,
a u ulaznom prostoru i u mokrim prostorima
keramikim ploicama.
2.
252
Vanjska stolarija izvodi se kao drvena stolarija s

roletama i ostakljenjem dvostrukim izolirajuim
staklom, a izuzetci u vidu PVC-a mogu se
Vol. 2, No. 2, 2014.
dogoditi samo ukoliko se na tritu ne budu

mogle osigurati dostatne koliine drvene stolarije.
3. Konstrukcija krovita radi se drvena s pokrovom
od glinenog utorenog crijepa. Kod krovita koje
se popravlja, izvodi se tako da najblie odgovara
izvornom stanju.
4. Keramikim ploicama kvalitete I klase oblau
se zidovi izloeni vodi, s tim da je visina obloga
u kupaonici i nuniku do visine vrata, dok je u
kuhinji visine 1,5 m od kote gotovog poda.
5. Oteene elektrine te instalacije vodovoda i
odvodnje obnavljaju se prema prijanjem stanju.
Takoer, za stambene zgrade koje nisu imale

prikljuak na plinsku mreu, Program predvia
izvedbu prikljuka do glavnog ventila prema
uvjetima lokalnog distributera plina, kao i
izvedbu potrebnih radova na instalaciji odvodnje
zakljuno do mjernog okna, bez izvedbe
prikljuka ukoliko je u naselju obnovljena ili
izvedena javna odvodnja, a stambena zgrada
je imala septiku jamu. Isto se odnosi i na
vodovodnu mreu ukoliko je mogu prikljuak u
sluajevima kad je stambena zgrada imala vodu
iz vlastitog zdenca. Ukoliko stambena zgrada
nije imala izgraen sanitarni vor, a ukoliko
postoji odgovarajui prostor unutar kue,
predvia se i izvedba istog. Nadalje, Programom
je predvieno da se pokrov azbestno-cementnim
(salonit) ploama na zgradama koje su na bilo
koji nain oteene poplavom, sanira i pokriva
limenim pokrovom, uz propisno postupanje s
otpadnim azbestno-cementnim salonit ploama.
Za pomone i gospodarske zgrade koje su
u funkciji stambene zgrade radovi obnove
takoer trebaju biti izvedeni na nain koji
najblie odgovara izvornom stanju, sve prema
standardnom trokovniku kojim je propisan
jedinstveni standard.
5. Izgradnja novih stambenih zgrada

Za stambene zgrade koje su se uruile tijekom
poplave, kao i one koje su nakon pregleda
ocijenjene kao nestabilne Programom je
predviena obnova izgradnjom nove stambene
zgrade. Za ovaj nain obnove predviena je
izgradnja nove stambene zgrade prema tipskom
projektu izraenom u skladu s propisanim
kriterijima. Imajui u vidu do sada realizirane
programe i projekte obnove nakon Domovinskog
rata [4] u kojem je bilo uniteno 11% cjelokupnog
stambenog fonda Republike Hrvatske [5], kao

i Program stambenog zbrinjavanja stradalnika
iz Domovinskog rata [6] i Program poticane
stanogradnje [7], za koje su uz Zakone, izraene
i smjernice i minimalni tehniki uvjeti [8, 9]
temeljem kojih su projektirani stanovi i stambene
zgrade [10], Programom je propisana korisna
tlocrtna povrina. Korisna tlocrtna povrina
zatvorenog dijela nove stambene zgrade za
jednu ili dvije osobe predvia se s 55,00 m2,
za tri ili etiri osobe s 70,00 m2, a za pet i vie
osoba s 85,00 m2. Prilikom izrade projektne
dokumentacije doputeno je odstupanje za +/2% ukupne korisne tlocrtne povrine u odnosu
na Programom propisane minimalne veliine
prostorija nove stambene zgrade. Takoer, kao
uvjet propisano je da najmanja zgrada od 55,00 m2
mora obavezno imati jednu spavau sobu. to se
ostalih prostorija tie predvieno je da stambena
zgrada sadri slijedee:
ulazni prostor najmanje korisne tlocrtne
povrine 3,00 m2, najmanje irine 1,90 m
dnevnu sobu ija korisna tlocrtna povrina ne
moe biti manja od 16,00 m2
stambenu kuhinju i blagovaonicu najmanje
korisne tlocrtne povrine 14,00 m2
spavau sobu najmanje korisne tlocrtne
povrine 10,00 m2
spremite izbu najmanje korisne tlocrtne
povrine 4,00 m2
prostor za odravanje osobne higijene s nunikom
najmanje korisne tlocrtne povrine 5,00 m2
ispred glavnog ulaza mogue je predvidjeti
vjetrobran ili ganjak, ukoliko je to tipino za tip
zgrade i tradiciju stanovanja, najmanje korisne
tlocrtne povrine 5,00 m2.
Takoer su propisane i ostale karakteristike

koje se oekuju, od svijetle visine stambene
zgrade od 2,60 m, preko minimalne visine 1,00
m svih ograda balkona, terasa loggia i galerija.
Nevezano na projektirani nain grijanja, svaka
nova stambena zgrada obavezno mora imati
ugraeni dimnjak u stambenoj prostoriji, uz
preporuku da se isti smjesti uz stambenu kuhinju
i dnevnu sobu. Kako se Program formatirao za
saniranje posljedica koje su izazvane poplavom,
to je za tipski projekt odreeno da projektirana
relativna kota +/- prizemlja mora biti via od
kote postojeeg okolnog terena za 100 cm. Ono
Vol. 2, No. 2, 2014.
to je ovaj Program izdvojilo u dijelu koji se tie

buduih uteda i racionalnijeg, a time i jeftinijeg
ivota buduih korisnika, je odredba da sve
nove stambene zgrada trebaju biti projektirane
i izgraene da budu najmanje energetskog
razreda B [11], a ukoliko financijska sredstva
budu dostatna, kada se procjene stvarni razmjeri
katastrofe, mogue je da nova stambena zgrada
moe biti projektirana na nain da potrebna
primarna energija koja ukljuuje grijanje,
hlaenje, pripremu tople vode i ventilaciju ne
prelazi 40 kWh/(m2a) (za podruja kod kojih je
srednja mjesena temperatura vanjskog zraka
najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade t 3
C), a stupanj povrata topline sustava mehanike
ventilacije je minimalno 75%. Na ovaj nain
Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja
poslalo je jasnu poruku na koji nain djeluje u
okviru obveza koje su pred Republiku Hrvatsku
postavljene u odnosu na energetsku uinkovitost.
6. Zakljuak
Imajui u vidu razmjere katastrofe i posljedice
koje u trenutku izrade Programa obnove i
saniranja posljedica katastrofe na podruju
Vukovarsko-srijemske upanije obnova
zgrada nisu u cijelosti bile poznate, ve su
podatci kojima se raspolagalo bili preliminarna
procjena moemo zakljuiti da je Program dao
osnovne smjernice djelovanja koje su omoguile
postupanje svih nadlenih slubi u lancu koji
treba omoguiti vraanje ivota i ljudi u podruje
zahvaeno katastrofalnom poplavom. Nakon
prvih izvida na terenu koje su uz strune slube
u organizaciji Hrvatske komore graevinskih
inenjera obavili na volonterskoj bazi njihovi
lanovi, komora je priredila generiki trokovnik
temeljem kojeg je Agencija za pravni promet i
Slika 5. Natjeajni idejni projekti, Izvor: https://www.google.

hr/#q=hrvatska+komora+arhitekata od 28.06.2014.
253
Vol. 2, No. 2, 2014.
Slika 6. Izvoenje radova, izvana i iznutra, Bana Josipa Jelaia 35., Gunja, kolovoz 2014., Izvor: Agencija za pravni promet i
posredovanje nekretninama
posredovanje nekretninama objavila javni poziv

[12] za prikupljanje ponuda za usluge strunog
nadzora kao i za izvoenje radova na izgradnji,
obnovi i sanaciji posljedica katastrofe na podruju
Vukovarsko-srijemske upanije postojeih
stambenih, pomonih i gospodarskih zgrada koje
ine funkcionalnu i gospodarsku cjelinu te zgrada
javne namjene. Paralelno je Hrvatska komora
arhitekata uputila poziv [13] svojim lanovima
da takoer na volonterskoj bazi izrade idejna
rjeenja za budue tipske projekte za zamjenske
stambene zgrade, temeljem kojeg su odabrani

najprimjereniji projekti kako prikazuje Slika 5 i za
koje je nakon razrade Ministarstvo graditeljstva i
prostornoga ureenja izdalo Rjeenja o tipskom
projektu. Programom su stvoreni preduvjeti, i 21.
srpnja 2014. godine, nepuna dva mjeseca nakon
pucanja nasipa, uvedeni su i prvi izvoai radova
na prvom gradilitu, Osnovnoj koli u Gunji,
dok su radovi na obnovi stambenih zgrada kako
pokazuje Slika 6 zapoeli 24. srpnja 2014.
godine [14].
6.1. Reference
[1]
*** (2014.), Zakon o saniranju posljedica

katastrofe na podruju Vukovarsko-srijemske upanije, Narodne Novine, 77,
26.06.2014.: 2-9, Zagreb;
[2]
*** (2014.), Program obnove i saniranja

posljedica katastrofe na podruju Vukovarsko-srijemske upanije obnova
zgrada, Narodne Novine, 82, 09.07.2014.:
20-26;
[3]
[4]
254
*** (2011.), Zakon o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama, Narodne

Novine, 90, 02.08.2011.: 82-87, Zagreb;
*** (2012.), Zakon o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama, Narodne
Novine, 86, 27.07.2012.: 13-21, Zagreb;
*** (2013.), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito
izgraenim zgradama, Narodne Novine,
143, 02.12.2013.: 34-36, Zagreb***
(1996.), Zakon o obnovi, Narodne Novine, 24, 26.02.1996.: 920-929, Zagreb;
*** (1996.), Zakon o izmjenama Zakona o
obnovi, Narodne Novine, 54, 08.07.1996.;
*** (1996.), Zakon o dopuni Zakona o
obnovi, Narodne Novine, 87, 16.10.1996.;
*** (2000.), Zakon o izmjenama i dop-
unama Zakona o obnovi, Narodne Novine,

57, 09.06.2000.; *** (2009.), Zakon o
izmjenama Zakona o obnovi, Narodne Novine, 38, 27.03.2009.; *** (2011.), Zakon
o izmjenama Zakona o obnovi, Narodne
Novine, 45, 20.04.2011.; *** (2013.),
Zakon o izmjenama Zakona o obnovi,
Narodne Novine, 51A, 30.04.2013.;
[5]
Bobovec, Borka, (2000.), Stambeno

zbrinjavanje stradalnika Domovinskog
rata, Metode voenja velikog investicijskoarhitektonskog projekta, Magistarski rad,
Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, str.2
[6]
*** (1996.), Zakon o pravima hrvatskih

branitelja iz Domovinskog rata i lanova
njihovih obitelji, Narodne novine, 108,
23.12.1996.: 4397-4408, Zagreb; Zakon
o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji
(NN 108/96, 23/01); ***(2004.), Zakon o
pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (NN
94/01, 122/02, 17/04, 48/04); ***(2011.),
Zakon o pravima hrvatskih branitelja
iz Domovinskog rata i lanova njihovih
obitelji (NN 174/04, 92/05, 02/07, 107/07,

65/09, 137/09, 146/10 i 55/11)
[7]
*** (2001.), Zakon o drutveno poticanoj stanogradnji, Narodne novine, 109,

11.12.2001.: 4016-4020, Zagreb; ***
(2004.), Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o drutveno poticanoj stanogradnji, Narodne novine, 82, 17.6.2004.:
2449-2450, Zagreb; *** (2007.), Zakon o
izmjenama i dopunama Zakona o drutveno
poticanoj stanogradnji, Narodne novine,
76, 23.7.2007.: 5672-5673, Zagreb; ***
(2009.), Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o drutveno poticanoj stanogradnji, Narodne novine, 38, 27.3.2009.: 3,
Zagreb; *** (2012.), Zakon o izmjenama
i dopunama Zakona o drutveno poticanoj stanogradnji, Narodne novine, 86,
27.7.2012.: 27-29, Zagreb
[8]
*** (1998.), Smjernice za projektiranje

viestambene izgradnje za zbrinjavanje
stradalnika Domovinskog rata, Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu i
Ministarstvo razvitka i obnove, Zagreb;
*** (2000.), Smjernice za projektiranje
viestambene izgradnje za zbrinjavanje
stradalnika Domovinskog rata, Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu i Ministarstvo razvitka i obnove, Zagreb; (2005.),
***Smjernice minimalnih tehnikih uvjeta
za projektiranje i gradnju stanova iz
Programa za zbrinjavanje stradalnika iz
Vol. 2, No. 2, 2014.
Domovinskog rata, Ministarstvo zatite

okolia, prostornog ureenja i graditeljstva,
Zagreb, 2005.
[9]
*** (2004.), Pravilnik minimalnih

tehnikih uvjeta za projektiranje i gradnju stanova iz programa drutveno
poticane stanogradnje, Narodne novine,
106, 30.7.2004.: 3996-3999, Zagreb; ***
(2006.), Ispravak Pravilnika minimalnih tehnikih uvjeta za projektiranje i
gradnju stanova iz programa drutveno
25, 6.3.2006.: 1664, Zagreb; *** (2011.),
Pravilnik o izmjenama Pravilnika minimalnih tehnikih uvjeta za projektiranje i
gradnju stanova iz Programa drutveno
121, 28.10.2011.: 121, Zagreb
[10] Bobovec, Borka; Mlinar, Ivan, (2013.),

Program drutveno poticane stanogradnje u Hrvatskoj, Prostor, 21(2013),
1(45):140-157, Zagreb
[11] Bobovec, Borka, (2014.), Predgovor,
Slavonija, Izloba idejnih arhitektonskih rjeenja za tipske projekte zamjenskih stambenih zgrada na poplavljenim
podrujima, Hrvatska komora arhitekata,
Zagreb
[12] http://www.apn.hr/ od 10.07.2014.
[13] http://www.arhitekti-hka.hr/ od 10.06.2014.
[14] http://www.mgipu.hr/ od 27.08.2014.
AUTORI
Dr.sc. Borka Bobovec - nepromjenjena biografija
nalazi se u asopisu Polytechnic & Design Vol. 2,
No. 1, 2014.
Ruica Mandi,
Ruica Mandi, dipl.ing.
gra., voditeljica Odjela za
mjere i programe u Slubi
za stanovanje i komunalno
gospodarstvo u Ministarstvu
graditeljstva i prostornoga
ureenja. Radi na poslovima
pripreme i izrade prijedloga Programa obnove i

saniranja posljedica katastrofe na podruju
Vukovarsko-srijemske upanije obnova zgrada,
te na provoenju nadzora nad Agencijom za
pravni promet i posredovanje nekretninama
i Agencijama koje provode POS (Poticanu
stanogradnju).
255
Vol. 2, No. 2, 2014.
RADOVI
uz suradnju sa studentima
Nakon proglaenja katastrofe na podruju Vukovarsko srijemske upanije Hrvatska komora
inenjera graevinarstva u koordinaciji s Ministarstvom graditeljstva i prostornoga ureenja
organizirala je strunu pomo u okviru aktivnosti za ocjenu stanja na poplavljenim podrujima.
Komora je pozvala sve ovlatene inenjere koji to ele da volonterski odrade jedan radni dan na
ocjeni stanja i procjeni teta na poplavljenim podrujima apelirajui istodobno i na poslodavce da im
to dopuste.
Akciji se odazvalo 216 volontera, ovlatenih inenjera koji su na terenu ukupno pregledali 1057 zgrada,
od toga 281 u Stroincima, 132 u uriima, 148 u Posavskim Podgajcima i 496 u Rajevom Selu.
Znaajan doprinos ovoj akciji dali su djelatnici i studenti Graevinskog fakulteta u Zagrebu kao i
studenti Tehnikog veleuilita u Zagrebu - Graditeljski odjel. Program za bazu podataka izradili su
strunjaci sa Zavoda za organizaciju i ekonomiku graenja, a na unosu podataka od 17.06.-30.07.2014.
radilo je ukupno 53 studenta.
(Preneseno sa stranica Hrvatske komore graevinskih inenjera: http://www.hkig.hr/novosti/
arhiva/2014/Zahvala-svim-sudionicima-akcije-Poklonimo-Slavoniji-jedan-svoj-radni-dan/345)
Studenti Tehnikog veleuilita koji su sudjelovali u ovoj akciji i vlastitim radom podrali bru i
kvalitetniju obnovu poplavljenih podruja su
Lana Avdibai,
Ana Luketi,
Maja Bagari,
Luka Luli,
Damir Balai,
Mario Majdandi,
Simon ivljak,
Matija Peri,
Kristina Grubii,
Josipa Pranji,
Ana Julardija,
Tin Vedri,
Valentina Krito,
Kreimir uperba,
a posebno bi trebalo istaknuti doprinos koji su dali studenti ivljak, Vedri i Balai.
Ponosimo se svojim studentima.
256
Vol. 2, No. 2, 2014.
AUTOMATSKA DISTRIBUCIJA POZIVA SA REDOVIMA EKANJA

U POZIVNIM CENTRIMA
Franjo Briski1, Stipe Predani2, Dubravko igman2
Student TVZ-a diplomirao 2014.
1
2
Saetak
Pozivni centri su odjeli ili sektori u tvrtci
kojima je svrha kontakt sa korisnicima putem
telefona. Pozivni centri mogu primati pozive ili
odailjati pozive ili vriti obje funkcije. Oni mogu
imati vie odjela ili pododjela koji zapoljavaju
djelatnike sa razliitim razinama znanja za
razliita podruja. esta je praksa da tvrtka za
kontakt objavi samo jedan telefonski broj iako
zapoljava vie djelatnika. U poecima telefonije,
tvrtke su zapoljavale djelatnike koji su prihvaale
pozive upuene na taj broj i preusmjeravale ih
na eljenu destinaciju (eng. attendant). Pojavom
digitalne telefonije gdje se mogla odvojiti
signalizacija od samog govora, pojavili su se
preduvjeti da se taj posao odradi automatski bez
posredovanja ive osobe. Automatska distribucija
poziva (eng. automatic call distribution - ACD)
je nain da pozivatelj pozivom na jedinstveni
telefonski broj i kasnijim odabirom na tipkovnici
telefona, sluajui snimljene upute, doe do
traene destinacije koja moe biti iva osoba,
automatska sekretarica ili izbornik za unos ili
presluavanje razliitih informacija. Kako se
moe desiti da su svi djelatnici u pozivnom centru
zauzeti razgovorom sa korisnicima, u sluaju da
doe novi poziv, njega je potrebno staviti u red
za ekanje dok se ne oslobodi prvi odgovarajui
djelatnik. U tom sluaju poeljno je da se
pozivatelj obavijesti da je u redu za ekanje i dok
eka da se reproducira glazba na ekanju.
workers with different levels of knowledge in

different areas. A common practice is to contact
the company using one common phone number
even though they employing more workers which
use phones. Not so long ago businesses did
employ attendants which purpose was to accept
calls and redirect them to desired destination.
With the advent of digital telephony which could
separate signaling from the speech, conditions
were createdtodo the that job automatically
without the intervention of a living person.
Automatic Call Distribution (ACD) is technology
when caller by calling a single phone number
and subsequent selection on the phone keypad,
while listening to the recorded instructions,
can reach requested destination, which can be a
living person, an answering machine or a menu
for entering or listening different information. It
could happen that all staff at the call center are
busy talking with customers, so in case of the new
call, it is necessary to put caller in a queue until
someone is free for call. In this case it is advisable
to inform the caller about that and play music on
hold while she is in queue.
Key words: Asterisk, CUCCX, Cisco Unified CCX
Editor, automatic call distribution, call center,
context, application, script
1. Tehnika izvedba
Abstract
U ovom radu je prikazana izvedba ACD-a i

redova ekanja na dva razliita sustava. Jedan
je sustav otvorenog koda Asterisk, a drugi je
komercijalni sustava Cisco Unified Contact
Center Express (CUCCX).
Call centers are departments or sectors which

have the purpose of contact with customers over
the phone. Call centers can receive calls, generate
calls or perform both functions. They can have
multiple departments or subdivisions that employ
Na slici 1. je prikazan dijagam toka koji treba

biti zadovoljen. Kada doe poziv na na objavljeni
broj, govorna poruka treba pozivatelju ponuditi
da odabere jedan za odjel prodaje ili dva za odjel
tehnike podrke. Ukoliko pozivatelj odabere
Kljune rijei: Asterisk, CUCCX, Cisco Unified

CCX Editor, automatska distribucija poziva,
pozivni centar, kontekst, aplikacija, skripta
257
Vol. 2, No. 2, 2014.
Slika 1 Dijagram toka
jedan, sustav provjerava da li postoji slobodan

djelatnik u odjelu prodaje. Ako postoji, poziv
se usmjerava direktno njemu. Ako ne postoji,
pozivatelja se obavjetava da su svi djelatnici
zauzeti i da treba malo priekati. Kada se oslobodi
prvi djelatnik, pozivatelj se usmjerava prema
njemu. Isto se deava u sluaju da je pozivatelj
odabrao dva jedino se on tada usmjerava prema
odjelu tehnike podrke. [1]
strategy=rrmemory
ringinuse=no
timeout=15
wrapuptime=4
maxlen=18
1.1. Izvedba na Asterisk sustavu
[Tehnicki-odjel](StandardQueue)
announce-position=yes
announce-frequency=80
announce-holdtime=no
Za ostvarenje zahtjeva iz dijagrama toka na

Asterisk sustavu, bitne su dvije datoteke koje se
obino nalaze u/etc/asterisk direktoriju.
To su queues.conf i extensions.
conf. Queues.conf je datoteka koja sadri
konfiguraciju redova ekanja. [1]
Primjer 1. Queues.conf
[general]
autofill=yes
shared_lastcall=yes
[StandardQueue](!)
musicclass=default
258
[Prodaja](StandardQueue)
announce-position=yes
announce-frequency=80
announce-holdtime=no
Ona je u ovom sluaju razdijeljena na tri dijela.

To su [general],[StandardQueue](!) i
dio gdje su definirane postavke specifine za
odreeni red. U [general] dijelu su definirane
postavke koje vae za sve redove. Ipak u sluaju
da je ista postavka definirana u predloku ili
direktno u konfiguraciji reda, tada e ta postavka
biti aktualna jer se primjenjuje pravilo vee
specifinosti. autofill=yes znai da e se
pozivi automatski usmjeravati prema slobodnim
djelatnicima. shared_lastcall=yes govori

sustavu da u sluaju ako je djelatnik istovremeno
lan vie od jedno reda, kada on postane slobodan
da uzme u obzir kako je on nedavno imao
aktivni poziv. Ta postavka ima znaenje kada
je nain odabira djelatnika najdue provedeno
vrijeme bez poziva. Nakon opih postavki, slijedi
[StandardQueue](!). To je predloak koji se
moe primjeniti na vie od jednog reda. U sluaju
da vie redova ima neke od postavki iste, one
se mogu staviti u predloak. Na taj nain ako se
mijenjaju, ali isto za svaki red, tada se one trebaju
izmjeniti samo na jednom mjestu, u predloku, a
biti e primjenjene na sve redove koji nasljeuju
postavke iz predloka. musicclass=default
postavlja predefiniranu glazbu na ekanju koja
e biti reproducirana pozivatelju dok eka u
redu. strategy=rrmemory definira strategiju
rasporeivanja poziva. U ovom sluaju se
djelatnici odabiru kruno, ali prilikom svakog
slijedeeg rasporeivanja sustav e zapamtiti
gdje je stao i odabrati e prvog slijedeeg
djelatnika. ringinuse=no govori sustavu da
ne alje pozive djelatnicima iji telefoni trenutno
zvone ili koji ve razgovaraju. Na taj nain se
izbjegava sluaj u kojem djelatnik prima poziv
koji nije doao iz reda ekanja, da ga se ometa
za vrijeme tog poziva. timeout=15 postavlja
limit od petnaest sekundi unutar kojih djelatnik
treba odgovoriti na poziv. U sluaju da unutar tog
vremena on ne odgovori, poziv e se usmjeriti
na prvog slijedeeg djelatnika. wrapuptime=4
postavlja pauzu od etiri sekunde nakon to
djelatnik odradi poziv. U tih etiri sekunde nee
mu se slati novi poziv. maxlen=18 postavlja
limit na osamnaest pozivatelja koji ekaju u redu.
Ako su svi agenti zauzeti i u redu eka osamnaest
pozivatelja, u sluaju da doe slijedei poziv, on
e biti odbijen. Na kraju su definirana dva reda
[Prodaja]i [Tehnicki-odjel]. Oba od
njih naslijeuju postavke iz[general]dijela i
iz [StandardQueue](!) predloka. Uz to,
oni imaju i postake koje su u ovom trenutku iste,
ali pretpostavlja se da bi se mogle mijenjati u
budunosti i to ne na isti nain pa su za svaki red
definirane posebno.announce-position=yes
podeava sustav da pozivatelju najavi poziciju u
redu ekanja. announce-frequency=80 govori
sustavu da svakih osamdeset sekundi ponovi
obavijest pozivatelju o poziciji u redu. Na kraju
je onemoguena najava predvienog vremena
Vol. 2, No. 2, 2014.
ekanja u redu, jer to moe biti dosta neprecizno,

sa postavkom announce-holdtime=no. [1],[2]
Nakon konfiguracije queues.conf slijedi

konfiguracija extensions.conf datoteke.
Ovdje se definiraju tri stvari. Objavljeni broj
telefona koji ujedno i slui za pokretanje ACD,
brojevi telefona djelatnika i brojevi koji slue
da se djelatnici ukljue u rad pozivnog centra ili
da prekinu svoje sudjelovanje u radu pozivnog
centra. [1],[2]
Primjer 2. Extensions.conf
[Kontakt-centar]
include =>Prodaja
include => Tehnicki-odjel
; ####### Agenti kontakt centra #######
exten => 5001,1,Dial(SIP/${EXTEN)
same => n,Hangup()
exten => 5002,1,Dial(SIP/${EXTEN)
same => n,Hangup()
; ####### Brojevi za prijavu i odjavu
agenata#######
exten => *54,1,Verbose(2,Korisnik se

ulogirao u kontakt centar prodaje)
same => n,AddQueueMember(Prodaja)
same => n,Playback(/var/Asterisk-poruke/
Radne/Poruka36)
same => n,Hangup()
odlogirao iz kontakt centra prodaje)
same => n,RemoveQueueMember(Prodaja)
Radne/Poruka37)
same => n,Hangup()
ulogirao u kontakt centar tehnickog
odjela)
same => n,AddQueueMember(Tehnicki-odjel)
Radne/Poruka38)
same => n,Hangup()
odlogirao iz kontakt centra tehnickog
odjela)
same => n,RemoveQueueMember(Tehnickiodjel)
259

Radne/Poruka39
same => n,Hangup()
exten => 5011,1,Answer()
same => n(ponovo),Playback(/var/
Asterisk-poruke/Radne/Poruka1)
same => n,WaitExten(4)
same => n,Goto(ponovo)
same => n,Hangup()
exten =>1,1,Goto(Prodaja,meni,1)
exten =>2,1,Goto(Tehnicki-odjel,meni,1)
[Prodaja]
include => Kontakt-centar
exten => meni,1,Answer()
same => n,GotoIfTime(7:30-15:30,monfri,*,*?red:izvan)
same => n(izvan),Playback(/var/Asteriskporuke/Radne/Poruka15)
same => n,Hangup()
same => n(red),Playback(/var/Asteriskporuke/Radne/Poruka13)
same => n,Queue(Prodaja)
same => n,Hangup()
[Tehnicki-odjel]
include => Kontakt-centar
exten => meni,1,Answer()
same => n,GotoIfTime(7:30-15:30,monfri,*,*?red:izvan)
same => n(izvan),Playback(/var/Asteriskporuke/Radne/Poruka15)
same => n,Hangup()
same => n(red),Playback(/var/Asteriskporuke/Radne/Poruka13)
same => n,Queue(Tehnicki-odjel)
same => n,Hangup()
Na samom poetku definiran je kontekst

[Kontakt-centar] koji slui za odvajanje
brojeva djelatnika, objavljenog broja i
brojeva za ukljuivanje i iskljuivanje iz rada
pozivnog centra od dva konteksta u kojem se
nalaze postavke za preusmjeravanje u redove
ekanja. Ta dva konteksta su [Prodaja] i
[Tehnicki-odjel]. Njima je omoguen
pristup naredbom include. Zatim su
kreirane ekstenzije koje su brojevi dodijeljeni
djelatnicima. U primjeru su prikazane samo
dvije ekstenzije 5001 i 5002. Nain kreiranja
drugih je isti. Kreira se ekstenzija koja koristi
aplikaciju dial koja usmjerava poziv na
260
Vol. 2, No. 2, 2014.
kanal definiran u sip.conf. Nakon toga su

kreirane ekstenzije koje slue djelatnicima da
se ukljue ili iskljue iz rada pozivnog centra.
Tako e djelatnik odabirom *54 prvo pokrenuti
aplikaciju verbose koja e u log ispisati
Korisnik se ulogirao u kontakt centar prodaje.
To slui kako bi se mogli pratiti dogaaji ako
se otklanjaju neke pogreke u sustavu. Nakon
toga se pokree aplikacija AddQueueMember
koja definira djelatnika kao lana reda pod
nazivom Prodaja. Kada se djelatnik postavi
kao lan reda, aplikacija Playback e mu
reproducirati snimljenu poruku ija je apsolutna
putanja /var/Asterisk-poruke/Radne/
Poruka36, a koja govori kako je postao
lan reda Prodaja. Odabirom *56 desiti e se
slina stvar osim to e se pokrenuti aplikacija
RemoveQueueMember, koja e djelatnika
iskljuiti iz rada u redu Prodaja. Isto se deava
za tehniki odjel odabirom *64 i *66. Nakon
toga je definirana ekstenzija 5011 koja je
objavljeni broj pozivnog centra. Kada poziv
doe na broj 5011 prvo e aplikacija Answer
odgovoriti na taj poziv. Nakon to sustav
odgovori na poziv, aplikacija Playback e
pozivatelju reproducirati poruku da odabere
jedan za prodaju ili dva za tehniki odjel.
WaitExten(4)e priekati etiri sekunde da
pozivatelj odabere jedan ili dva. U sluaju da
u te etiri sekunde pozivatelj ne odabere jedan
od izbora, aplikacija goto e poziv vratiti na
oznaku (ponovo) to znai da e se pozivatelju
ponovno reproducirati poruka da odabere jednu
od opcija. Ako je pozivatelj odabrao unutar
predvienog vremena jedan ili dva, poziv
e se uputiti na ekstenziju 1 ili 2. One imaju
samo definirane aplikaciju Goto koja poziv
usmjerava u odreeni kontekst u ekstenziju
meni na prvu poziciju te ekstenzije. Tako, ako
pozivatelj odabere 1, on e biti preusmjeren
u kontekst [Prodaja] na ekstenziju meni.
Ovdje Answer aplikacija odgovara na poziv.
Nakon toga aplikacija GotoIfTime provjerava
da li je poziv u radno vrijeme koje je od
ponedjeljka do petka izmeu 7:30 i 15:30.
Ako je u radno vrijeme, poziv se alje na istu
ekstenziju na oznaku (red) nakon koje slijedi
aplikacija Queue koja poziv usmjerava u red
Prodaja. Ako postoji slobodan djelatnik,
poziv se usmjerava njemu, a ako su svi djelatnici
zauzeti, poziv se stavlja u red za ekanje.
U sluaju da je poziv izvan radnog vremena,
aplikacija Playback pozivatelja obavijetava

da nazove unutar radnog vremena nakon ega
aplikacija Hangup prekida poziv.Ako pozivatelj
odabere dva, on e biti proslijeen u kontekst
[Tehnicki-odjel] koji ima iste postavke
samo za tehniki odjel.[1], [2], [3]
Vol. 2, No. 2, 2014.
1.2. Izvedba na CUCCX sustavu

Na CUCCX-u se logika poziva koji doe na
objavljeni broj konfigurira u Cisco Unified CCX
Editoru. Nako to se izradi skripta, ona se preko
administrativnog web suelja dodaje u aplikaciju
Slika 2. CUCCX
skripta
261
Vol. 2, No. 2, 2014.
kojoj se isto tako dodijeli okida (eng. trigger)

koji je ustvari objavljeni telefonski broj. Primjer
kripte je prikazan na slici 2.
Slika 3. Kreiranje varijable
Slika 4. Konfiguracija aplikacije
Slika 5. Day of Week aplikacija
Svaka skripta mora poeti sa korakom Start.

Nakon njega slijedi Accept koji odgovara
na poziv. Kada je poziv odgovoren aplikacija
Play Prompt reproducira pozdravnu poruku
pod nazivom PrvaPoruka. Ona je definirana
kao varijabla u donjem lijevom dijelu ekrana.
Prilikom kreiranja varijable, treba definirati
tip, ime i vrijednost. Za ovaj primjer se koriste
varijable tipa String, Integer i Prompt. String je
samo rije i moe poprimiti bilo koju vrijednost,
to e biti prikazano posije. Prompt mora
poprimiti tono odreenu vrijednost tj. naziv
snimljene poruke.Ovdje je to 1_welcome.wav
poruka. [2],[3]
Kada je kreirana varijabla i postavljena
aplikacija, desnim klikom i odabirom
Properties se podeavaju postavke te
aplikacije kao na slici 4. Ovdje je u izborniku
Prompt u padajuem izborniku odabrana
varijabla PrvaPoruka. [3]
Zatim slijedi Day of Week aplikacija koja
provjerava da li je radni dan. Ovdje su definirana
dva ishoda, RadniDani i NeradniDani. Desnim
klikom i odabirom properties dobiva se ekran
sa slike 3 gdje se mogu definirati razni dani i
njima dodijeliti dani u tjednu.
U ovom sluaju definirani su radni i
neradni dani. Pod radne dane su stavljeni dani
od ponedjeljka do petka. U Day of Week
aplikaciju je ugnijedena Time of Day
aplikacija. Ona provjerava ako je poziv radnim
danom, da li je on unutar radnog vremena.
Ovdje se moe definirati radno vrijeme pod
bilo kojim nazivom i neradno vrijeme koje ima
predefinirani naziv Rest kao na slici 6. [3], [4]
Slika 6. Definiranje
radnog vremena
262
Vol. 2, No. 2, 2014.
Connected ili Queued. Connected je ako

postoji slobodan djelatnik i poziv je upuen
prema njemu. Queued je u sluaju da su svi
djelatnici zauzeti i poziv mora ii u red za
ekanje tj. Contact Service Queue pod
nazivom CSQ_prodaja. Ovdje slijedi korak Get
Reporting Statistics gdje je pod Field
definirano da se provjeri pozicija u redu CSQ_
prodaja kao na slici 7. [2], [4]
Slika 7. Get Reporting Statistics
Pod radno vrijeme, ugnijedena je aplikacija
goto koja usmjerava poziv na oznaku
Automatsko usmjeravanje poziva. Pod neradno

vrijeme je takoer ugnijedena aplikacija goto,
ali ona usmjerava poziv na oznaku Neradno
vrijeme koja se nalazi pod neradnim danima
unutar Day of Week aplikacije i odavde
se pozivatelju reproducira poruka o radnom
vremenu i nakon ega se poziv usmjerava na
oznaku KRAJ koja je pri samom dnu skripte.
Poslije nje dolazi aplikacija Terminate koja
prekida poziv. Ako je poziv unutar radnog
vremena i kao takav usmjeren na oznaku
Automatsko usmjeravanje poziva, prvo se
pozivatelju reproducira poruka da odabere jedan
za prodaju ili dva za tehniki odjel. Nakon
toga slijedi aplikacija Get Digit String.
Svaka aplikacija Get Digit String ima
predefinirana tri ishoda. Succesful pod
kojim se definira to se deava u sluaju da
je biranje uspjeno, Timeout pod kojim se
definira to se deava u sluaju da pozivatelj nije
odabrao nita unutar predefiniranog vremena
i Unsuccesful pod kojim se defnira to se
deava ako je izbor krivi. Ovdje je definirano
da u sluaju uspjenog biranja dolazi petlja if
pod nazivom IzborOdjela koja provjerava da li
je odabrano jedan. Ako je, pokree se aplikacija
Select Resource koja moe imati ishod
Pod rezultat je stavljena varijabla tipa integer

sa nazivom Pozicija_u_redu. Nakon toga
je postavljeno osamnaest if funkcija koje
usporeuju vrijednost pozicije u redu. Ako je
ona prva, pozivatelju se reproducira poruka da je
prvi u redu i alje se na oznaku Usmjeravanje
na prodaju koja je prije Select Resurce
aplikacije. Nakon to se oslobodi prvi djelatnik,
poziv se usmjerava njemu. Ako je pozicija
druga pozivatelju e biti reproducirana poruka
da je drugi u redu i biti e isto poslan na oznaku
Usmjeravanje na prodaju. Ako je rezultat if
petlje pod nazivom IzborOdjela dva poziv se
usmjerava na tehniki odjel gdje je napravljena
ista logika kao i za odjel prodaje, ali za red
ekanja CSQ_tehnika. [3],[4]
3. Zakljuak
Pozivni centri mogu biti od razliitih
proizvoaa i sa razliitim izvedbama. Niti
jedan od njih nije isti jer se oni prilagoavaju
potrebama korisnika. Jedna od najeih
konfiguracija kod pozivnih centara je automatska
distribucija poziva sa redovima ekanja. Ovdje
su prikazana dva naina izvedbe istog zadatka.
Jedan je sa sustavom Asterisk, a drugi sa
sustavom CUCCX. To naravno nisu jedina dva
sustava dostupna na tritu. Bitno je uoiti da
se iza svake distribucije poziva krije unaprijed
zadana logika koju treba slijediti prilikom
konfiguracije sustava. Za definanje logike je
potrebno i neto programerskog znanja, ali u
ovom sluaju ne radi se nijednom standardnom
programskom jeziku.
263
Vol. 2, No. 2, 2014.
4. Reference
[1]
Russell Bryant, Leif Madsen, and Jim

Van Meggelen Asterisk: The Definitive Guide, 4th edition, OReilly, 2013.
god, 845 str.
[2]
Skupina autora Cisco Unified Contact

Center Express Getting Started with
Scripts, Release 10.0(1), Cisco Systems,
Inc., 2013. god, 644 str.
[3]

Center Express Editor Step Reference
Guide, Release 10.0(1), Cisco Systems,
Inc., 2013. god, 254 str.
[4]

Center Express Expression Language
Reference Guide, Release 10.0(1), Cisco
Systems, Inc., 2013. god, 192 str.
AUTORI
Stipe Predani
Stipe Predani, dipl.ing. roen
1980. godine u ibeniku,
diplomirao je 2005. na
raunarstva u Zagrebu.
Nakon angairanja kao web
developer, od 2006. radi na
Mr. sc. Dubravko igman - nepromjenjena
264
Elektrotehnikom odjelu Tehnikog veleuilita u

Zagrebu. Prvo kao asistent, a kasnije kao predava
iz podruja digitalnih sklopova, programiranja i
ugradbenih raunalnih sustava. Uz to je i instruktor
na NetAkademiji za Cisco CCNA program. U
slobodno vrijeme bavi se radioamaterizmom,
osobito radiogoniometrijom.
Vol. 2, No. 2, 2014.
UPRAVLJANJE PROTOKOM PODATAKA PUTEM MPLS-A

Sebastijan Havrlian1, Valter Perinovi2, Dubravko igman2
SMART NET d.o.o
1
2
Saetak
MPLS (engl. Multi-ProtocolLabelSwitching)
je u samo nekoliko godina evoluirao iz egzotine
tehnologije u glavni alat koji koriste Internet
pruatelji usluga. S vremenom polako poinje
pronalazit svoju primjenu i izvan okruenja
pruatelja usluga te se u dananje vrijeme sve
vie pronalazi u mreama velikih poduzea.
Razlog njegove velike popularnosti prvenstveno
lei u razvoju velikog broja MPLS aplikacija
koje se nastavljaju razvijati i danas. Zahvaljujui
spomenutim aplikacijama, MPLS se moe
koristi za izolaciju korisnikog prometa od
ostatka mree, za emulaciju starijih tehnologija
iznajmljenih vodova, upravljanje prometnim
tokovima sa malim vremenom oporavka sustava
koji se mjeri u desecima milisekundi. Kako je
upravljanje protokom podataka vrlo izazovan
proces za mrene inenjere, nastavak teksta
biti e usmjeren na opise problemakoje su
rijeene putem MPLS u odnosu na tradicionalno
usmjeravanje podataka. Uz navedeno priloeni su
i primjeri sa pojanjenjima konfiguracija koje su
namijenjene za ciscousmjernike.
Kljune rijei: MPLS, RSVP, OSPF, IS-IS, LSP
Abstract
MPLS ( Multi-Protocol Label Switching) in
only few years evolved from an exotic technology
in the main tool used by ISP (Internet Service
Provider). First technology is used by ISP, but
during the time MPLS find his way into large
enterprise networks. Mainly reason why MPLS
is popular plays in the fact that during the
time many MPLS applications are developed.
Applications are used to isolate the user traffic
from the rest of the network, for emulation of
older leased lines technologies, for managing
traffic flows etc. Managing data flows is very
challenging task for network engineers.
This text will focus on the problems that can be
resolved through MPLS over traditional routing.
In addition this text contains explanations and

examples of configurations for Cisco routers.
Key words: MPLS, RSVP, OSPF, IS-IS, LSP
Uvod
Upravljanje protocima podataka u
tradicionalnim IP mreama sve do pojave
MPLS TE (engl. MPLS Traffic Engineering)
je predstavljalo ozbiljan izazov jer postojei
alati nisu bili specijalizirani za predviene
funkcionalnosti. Mogunosti su bile prilino
ograniene jer se je sve svodilo na promjene
metrike usmjernikih protokola, te na PBR (engl.
Policy Based Routing) koji je kao posljedicu imao
znatnu konfiguraciju ureaja koja je s vremenom
te dodavanjem raznih pravila postajala sve
kompleksnija te samim time sve problematinija
za dokumentiranje i odravanje. Kako postojei
protokoli i mogunosti upravljanja protocima
podataka nisu zadovoljavale sve vee zahtjeve
koje su se postavljale pred mrenu opremu,
predloene su i kasnije usvojene nadogradnje
na postojee usmjernike protokole OSPF
(engl. Open Shortest Path First) i IS-IS (eng.
Intermediate System to Intermediate System) koje
su opisane u RFC-u (eng. Request For Comment)
2702 [1]. Osim navedenih nadogradnji izvrena
je i prilagodna do tada ve pomalo zaboravljenog
RSVP (eng. Resource Reservation Protocol)
protokola opisane u RFC-u 3209 [2].
Glavni motiv uvoenja MPLS TE-a je naravno
smanjenje trokova u vidu bolje iskoritenosti
nedovoljno utiliziranih veza, te definiranja
specifinih puteva za klase prometa
koje zahtijevaju to manju latenciju i
varijaciju kanjenja.
1. Tehnika izvedba MPLS TE-a

Prije implementacije MPLS TE-a poeljno
je da ve postoji prekonfiguirana IP/MPLS
265
Vol. 2, No. 2, 2014.
Slika 1: Prikaz RSVP

paketa i njegovih
objekata
mrea koja koristi u OSPF ili IS-IS usmjerniki

protokol za razmjenu informacija o postojeim
mreama. Kako je ve ranije spomenuto,
navedeni protokoli su modificirani na nain da
su uvedene dodatni tipovi iskaznica za OSPF
odnosno dodatna TLV (engl. Type Length Value)
polja za IS-IS protokol u kojemu su pohranjene
informacije poput rezervirane, maksimalne i
preostale propusnosti odreenog linka, metrike
unutar MPLS TE-a, klase, itd.
Kako je jo bilo potrebno imati signalizacijski
mehanizam u samom startu su razmatrana dva
prijedloga. RSVP [3] je bio prvi prijedlog te
su se tvrtke poput Cisca i Junipera zalagale za
njega, dok tvrtke poput Ericssona i Nortela su
se zalagale za CR-LDP [4] protokol. RSVP se
je nametno kao logian izbor jer se ve dugo
vremena koristi u ranim VoIP implementacijama
te za DiffServ model QoS-a (engl. Quality of
Service). Protokol je proiren na nain da je
omoguio kreiranje i odravanje LSP-a (eng.
Label Switch Path) du eksplicitno definirane
putanje te rezervaciju i kontrolu resursa prilikom
kreiranja putanje. Uz navedeno protokol je
proiriv sa definicijama novih objekta koji
se mogu koristiti. Neki od novih objekta koji
su dodani su: LABEL_REQUEST, LABEL,
RECORD_ROUTE, EXPLICIT_ROUTE,
SESSION_ATRIBUTE, itd. Objekti su opisani
u RFC-u 2205 [3] te su neki od njih obavezni
poput LABEL i LABEL_REQUEST objekta,
dok su ostali opcionalni. Slika 1 prikazuje
sadraj jednog RSVP paketa analiziran sa
Wireshark programskim alatom.
266
2. Uspostava LSP-a
Uspostava LSP tunela je inicirana od strane
izvorinog usmjernika, na kojem je definirana
odredina adresa tunela te oznaka tunela i
proirena tunelska oznaka koja je najee lokalna
adresa izvorinog usmjernika. RSVP komponenta
izvorinog usmjernika e signalizirati PATH
poruku prema odredinom ureaju. PATH poruka
moe sadravati razne kontrolne informacije
koje identificiraju kreiranje putanje zajedno sa
informacijama o rezervaciji resursa potrebnih
za samu putanju. Svaki usmjernik koji se nalazi
na put do odredinog ureaja provjerava PATH
poruku, provjerava kontrolne informacije iz nje,
snima stanje puta povezanog sa trenutnom sesijom
te se izdvajaju zatraeni resursi specificirani od
strane izvorinog usmjernika. Kada poruka doe
do odredinog ureaja, poruka se vraa natrag
u obrnutom smjeru te kada doe do izvorinog
ureaja LSP putanja je kreirana. Rezervacija
propusnosti na svakom ureaju se smatra da je
u takozvanom soft stanju, odnosno potrebno
je periodiko osvjeavanje istog putem RESV i
PATH poruka. U sluaju da doe do greke na
bilo kojem od usmjernika, informacija o greki
se propagira kroz cijelu putanju te se uklanjaju
rezervacije propusnosti. [5]
3. Primjer konfiguracije MPLE TE tunela

Nastavak teksta objanjava u nekoliko
koraka implementaciju MPLE TE-a na cisco
usmjernicima. Konfiguracija e se poneto
razlikovati ovisno o verziju softverske podrke
koje se nalazi na usmjernicima te o tipu suelja

koji e se koristiti. Konfiguracija e se temeljiti na
pretpostavci da ve postoji funkcionalna MPLS
mrea te e navedena konfiguracija predstavljati
samo nadogradnju na postojee funkcionalnosti. [6]
1. Korak Konfiguracija Loopback suelja
Tunel je odreen sa nekoliko parametara.
Jedan od njih je i izvorina IP adresa koja e u
kasnijoj konfiguraciji biti preuzeta od loopback
suelja. Na ovaj nain moemo istu IP adresu
koristi kako izvorinu na vie tunela ili moemo
kreirati vie loopback suelja pa za svaki od
tunela koristiti posebnu IP adresu. [6]
PE(config)#interface loopback 0
PE(config-if)# ip address 10.10.10.1
255.255.255.255
2. Korak Aktivacije TE-a na cijelom ureaju

te na sueljima
TE je potrebno prvo aktivirati na globalnoj
razini (1), te ga je nakon toga potrebno aktivirati
i na svakom od suelja koje e biti koriteno
za MPLE TE funkcionalnost. Pretpostavka je
da je MPLE TE funkcionalnost aktivirana i u
konfiguraciji usmjernikog protokola kako bi
isti mogao primati i slati dodatne informacije o
stanju linkova. [6]
PE(config)#mpls traffic-eng tunnels (1)
PE(config)#interface GigabitEthernet
1/0 (2)
PE(config-if)#mpls traffic-eng tunnels
(3)
PE(config-if)#interface
GigabitEthernet 2/0
GigabitEthernet 3/0
GigabitEthernet 4/0
3. Korak Konfiguracija RSVP parametara

Na svim sueljima na kojima je aktivirana
MPLS TE funkcionalnost, potrebno je jo
ukljuiti i RSVP funkcionalnost sa definiranim
maksimalnim vrijednostima rezervirane
propusnosti. U navedenom sluaju, maksimalna
rezerviranja vrijednost je 1Mbps koja je jednaka
maksimalnoj verziji rezervacije po jednom toku
Vol. 2, No. 2, 2014.
podataka. [6]
PE(config)#interface GigabitEthernet
1/0
PE(config-if)# ip rsvp bandwidth
1024 1024 (1)
GigabitEthernet 2/0
1024 1024
GigabitEthernet 3/0
1024 1024
GigabitEthernet 4/0
1024 1024
4. Korak Konfiguracija tunel suelja

Kao odredina adresa je odabrano loopback
suelje odredinog usmjernika (1). Pri
konfiguraciju tunela nuni su parametri poput
prioriteta podizanja i odravanja tunela (2),
rezervirane propusnosti (3) te odabira putanje.
Putanja moe biti dinamiki odreena kako
je navedeno u ovom primjeru (4) ili moe biti
eksplicitno definirana na korak po korak
nain. Pri dinamikom odreivanju putanje
IGP (engl. Interior Gateway Protocol) odreuje
najbolju putanju na osnovu CSPF (eng.
Constrained Shortest Path First) kalkulacije. [6]
PE(config)#interface Tunnel0
PE(config-if)# ip unnumbered
Loopback0
PE(config-if)# tunnel destination
10.10.10.2 (1)
PE(config-if)# tunnel mode mpls
traffic-eng
PE(config-if)# tunnel mpls trafficeng priority 1 1 (2)
PE(config-if)# tunnel mpls trafficeng bandwidth 1000 (3)
PE(config-if)# tunnel mpls trafficeng path-option 1 dynamic (4)
5. Korak Oglaavanje tunela

Nakon to je tunel kreiran i nakon to je postao
aktivan, potrebno je promet preusmjeriti kroz
njega. Nekoliko je mogunosti, od statikog
usmjeravanja, usmjeravanja na osnovu raznih
pravila te na kraju koritenjem posebne
267
funkcionalnosti koja e oglasiti rutu u

IGP (1). [6]
PE(config-if)#tunnel mpls traffic-eng
autoroute announce (1)
6. Korak Eksplicitna putanja

Osim dinamikog odreivanja puta protoka
podataka, najee se koristi barem jedna
eksplicitna putanja. Na taj nain se tono
odreuje kojim putevima e promet biti
preusmjeren (2). [6]
PE(config-if)# ip unnumbered
Loopback0
PE(config-if)# tunnel destination
10.10.10.103
PE(config-if)# tunnel mode mpls
traffic-eng
PE(config-if)# tunnel mpls trafficeng priority 2 2
PE(config-if)# tunnel mpls trafficeng bandwidth 100
PE(config-if)# tunnel mpls trafficeng path-option 1 explicit name LSP
(1)
7. Korak Definiranje eksplicitne putanje

Kod koritenja eksplicitne putanje osim
konfiguracije samog tunela, potrebno je
definirati i toan popis usmjernika kroz koje
promet treba biti preusmjeren. U navedenom
sluaju promet e putovati kroz usmjernike
10.10.10.10, 10.10.10.20 i na kraju zavriti na
usmjerniku 10.10.10.2. [6]
PE(config)#ip explicit-path name LSP
(1)
PE(cfg-ip-expl-path)#next-address
10.10.10.10
268
Vol. 2, No. 2, 2014.
Explicit Path name LSP1:

1: next-address 10.10.10.10
10.10.10.20
10.10.10.2
4. Zakljuak
MPLS TE predstavlja nevjerojatno moan
alat koji je omoguio mrenim inenjerima
usmjeravanje tokova prometa ovisno o tipu
prometa, QoS (engl. Quality Of Service )
parametrima, izvorinoj i odredinoj IP adresi
i mnogim drugima. Zahvaljujui tome mnogi
rezervni linkovi koji do sada nisu bili ili su slabo
bili koriteni, mogu se selektivno iskoristiti za
prijenos prometnih tokova. Samim time znatno
se smanjuju operativni trokovi mree jer se
prijenosne veze mogu puno bolje iskoristi. Kako se
svakodnevno pojavljuje sve vie funkcionalnosti na
usmjernicima, pojavile su se funkcionalnosti poput
automatskih tunela koje usmjernici automatski
kreiraju kako bi zatitili prometne tokove od
ispada linka ili susjednog usmjernika. Jo jedna
od funkcionalnosti je automatska raspodjela
propusnosti, gdje usmjernik cikliki provjerava
te raspodjeljuje definirane parametre propusnosti.
Kako se MPLS i sve pripadajue aplikacije
konstantno razvijaju, za oekivati je da e broj
novih korisnih funkcionalnosti samo rasti, te samim
time initi MPLS jedan od najboljih alata kojeg
danas pruatelji usluga imaju na raspolaganju.
Vol. 2, No. 2, 2014.
5. Reference
[1]
Requirements for TrafficEngineeringOver

MPLS, s Interneta: http://www.ietf.org/rfc/
rfc2702.txt, 11.lipanj, 2014.
[2]
RSVP-TE: Extensions to RSVP for LSP

Tunnels, s Interneta: http://www.ietf.org/
rfc/rfc3209.txt, 11.lipanj, 2014.
[3]
ResourceReSerVationProtocol (RSVP), s
Interneta: http://www.ietf.org/rfc/rfc2205.
txt, 11.lipanj, 2014.
[4]
LSP ModificationUsing CR-LDP, s Interneta: http://www.ietf.org/rfc/rfc3214.txt,

11.lipanj, 2014.
[5]
Configuring MPLS RSVP TE, s Interneta:

http://www.cisco.com/c/en/us/td/docs/
switches/datacenter/sw/5_x/nx-os/mpls/
configuration/guide/mpls_cg/mp_te_RSVP.
pdf, 11.lipanj, 2014.
[6]
MPLS TrafficEngineering, s Interneta:

http://www.ciscopress.com/articles/article.
asp?p=426640&seqNum=4, 11.lipanj, 2014.
AUTORI
Valter Perinovi
Valter Perinovi roen je u
Zadru gdje je zavrio osnovnu
i srednju kolu. Studij
Kineziolokog fakulteta
zavrava 1987. godine. Bio
je viegodinji juniorski i
seniorski reprezentativac
te prvak bive drave u
atletici u skoku motkom, printu i tafeti 4100
m. Od 2004. ivi u Zagrebu a od 2009. godine
uposlen na Tehnikom veleuilitu u Zagrebu u

svojstvu predavaa, mag. kineziologije. U svojoj
meunarodnoj trenerskoj karijeri ostvario je
veliki svjetski uspjeh, ponajvie kao kondicijski
trener velikih svjetskih i europskih pojedinaca
i nacionalnih timova i ima osvojenih 20 odlija
s europskih i svjetskih prvenstava te svjetskih
kupova i olimpijskih natjecanja. Kao predava
sudjelovao je na 7 domaih i meunarodnih
strunih skupova.

269
Vol. 2, No. 2, 2014.
UREAJI ZA ANALIZU I KONTROLU MRENOG PROMETA

Mladen Maksimovi1, Valter Perinovi2, Dubravko igman2
1
2
Saetak
1. Uvod
Eksponencijalni rast korisnika Interneta

zajedno s rastuim brojem web-based aplikacija
rezultira velikom potranjom za to veom
propusnou. Meutim, konstantno poveavanje
propusnosti nije mogue, a da bi rijeili mogua
uska grla potrebno je kontrolirati mreni
promet te odrediti skup pravila prioriteta prometa
za dostupni kapacitet.
U radu se opisujuproblemi s kojima se
svakodnevno susreu mreni administratori,
kako ureaj prepoznaje mreni promet, zato
su bolji od implementiranih QoS mehanizama
u usmjernicima i preklopnicima te kako ureaj
za kontrolu mrenog prometa nakon ugradnje
u sustav pomae mrenim administratorima
u prioritizaciji odreenog mrenog prometa i
raspodjeli kapaciteta linka.
U tvrtki ija komunikacijska i mrena

infrastruktura je kompleksna, postoje lokacije gdje
je potrebno analizirati i prioritizirati mreni promet.
Na svakoj lokaciji nalazio bi se ureaj za kontrolu
mrenog prometa s pripadajuim pravilima samo
za taj segment. Problemi s kojima se susreu
mreni administratori su razni. Kod Internet dijela
mree, korisnici aplikacije za video poziv ale
se na trzanje slike i kanjenje zvuka prilikom
video poziva. Distribucija antivirusne aplikacije
ili distribucija sigurnosnih zakrpa za operacijski
sustav na raunala, zauzela je veze prema
podrunicama i poslovnicama te su se zaposlenici
alili na sporost sustava.
Slika 1. prikazuje graf prometa prema udaljenoj
poslovnici kroz jedan dan. Kapacitet linka je 2
Mbit/s to je dovoljno za rad poslovnice.
Kljune rijei: ureaji za kontrolu mrenog

prometa, zaguenje kapaciteta linka,
prioritizacija mrenog prometa
Abstract
The exponential growth of Internet users along
with a growing number of web-based applications
results in high demand for maximum throughput.
However, the constant increase of bandwidth is
not possible, and to resolve possible bottlenecks
it is necessary to control network traffic and
determine a set of priority rules for the available
transport capacity.
Slika 1. Zaguenje veze prema udaljenoj poslovnici
The paper describes the problems network

administrators face every day,how device
identifies network traffic, why they are better
than the implemented QoS mechanisms in routers
and switches, and how device after installing
into system helps network administrators
in prioritizing certain network traffic and
distribution capacity of the link.
Key words: network traffic devices, congestion
link capacity, prioritization of network traffic
270
Slika 2. Zaguenjeveze prema lokalnoj poslovnici
U jednom trenutku dolazi do poveanog prometa

u dolaznom smjeru koji zauzima cijeli link, te
zaposlenici primjeuju iznenadnu sporost sustava i
aplikacija, a IP telefoniranje vie nije mogue.
U ovom sluaju problem je uzrokovala distribucija
antivirusne aplikacije prema jednoj radnoj stanici
unutar poslovnice.
Slika 2. prikazuje slian problem, kapacitet linka
prema lokalnoj poslovnici je 80 Mbit/s. U jednom
trenutku dolazi do poveanog prometa u izlaznom
smjeru koji zauzima cijeli link, te zaposlenici
primjeuju iznenadnu sporost sustava i aplikacija, a
IP telefoniranje vie nije mogue. U ovom sluaju
je radnica u poslovnici poela kopirati sve podatke
pohranjene na svom lokalnom raunalu na mreni
disk koji se nalazi na centralnoj lokaciji tvrtke.
Radilo se o par desetaka gigabajta podataka. [1]
2. Ureaji za analizu i kontrolu

mrenog prometa
U dananje vrijeme mnogi proizvoai
komunikacijske opreme implementirali su u
svoje ureaje mogunost kontrole prometa.
Prioritizacija prometa moe se konfigurirati na
usmjernicima i preklopnicima, ali identifikacija
prometa, kojeg je potrebno prioritizirati, nije
tako detaljna i precizna kao na specijaliziranim
ureajima, npr. identifikacija aplikacija ili servisa
koji koriste port 80. U velikim mrenim sustavima
potrebno je konfigurirati veliki broj pravila koji
zahtijevaju veliku procesorsku snagu usmjernika
ili preklopnika, to je vrlo skupo a zbog velikog
broja pravila na odlaznim sueljima usmjernika
mogunost pogreke se poveava kao i vrijeme
otklona pogreke u pravilima. [1], [2]
Razne informatike tvrtke predstavile su
IP traffic manager, odnosno ureaj ija je
osnovna namjena analiziranje i prioritiziranje
Vol. 2, No. 2, 2014.
prometa na TCP/IP mreama kako bi se to bolje

iskoristio dostupan kapacitet. Ureaji mogu
odreivati na koji nain se dostupan kapacitet
rasporeuje ovisno o korisnicima, ciljanim
raunalima, protokolima i aplikacijama koje se
koriste. Za analizu mrenog prometa koristi se
DPI (engl. Deep Packet Inspection) tehnologija
za dubinsku analizu paketa na mrei, ne ulazei
detaljno u sadraj svakog mrenog paketa.
Obzirom da moderne informatike komunikacije
koriste uglavnom jedan protokol (HTTP) i
esto puta jedan port (80 ili 443) kroz kojeg se
tuneliraju razliite aplikacije, posebna pozornost
je posveena identifikaciji i klasifikaciji mrenih
aplikacija te mogunostima ostvarivanja
boljeg QoS-a, npr. ako broj porta nije dovoljan
za identifikaciju aplikacije, DPI e dodatno
provjeriti zaglavlje paketa [1].
Kada se odredi mjesto u informatikoj
infrastrukturi gdje je potrebno nadzirati mreni
promet, unutranja strana mree spoji se na
unutranje suelje npr. preklopnik, a vanjska
strana se spoji u vanjsko suelje npr. usmjernik.
Svaki ureaj sadri pasivnu komponentu za
premotenje, integriran u postojei ureaj ili kao
zaseban ureaj (slika 4.) Ako se ureaj pokvari,
nestane struje ili se dogodi greka u programu,
komponenta za premotenje osigurava nesmetan
prolazak prometa kroz ureaj.
Sav promet koji prolazi kroz ureaje spada u
nepoznati (engl.fallback) promet. Analizirajui
taj promet saznajemo koja raunala ili serveri
razmjenjuju podatke na unutarnjoj i vanjskoj
strani ureaja. Mreni sistem inenjeri znaju
koji servisi i serveri trebaju imati prioritet, pa se
sukladno tome kreiraju pravila u centraliziranom
sustavu upravljanja ureajima. U aplikaciji se
grafiki prikazuje IP promet koji prolazi kroz
Slika 3. DPI
identifikacija
aplikacije [2]
271
Vol. 2, No. 2, 2014.
Slika 4. Izgled ureaja zajedno sa ureajem za premotenje prometa [2]
Slika 5. Izgled pravila u aplikaciji
ureaj u realnom vremenu ili kroz neki dui

vremenski period ogranien ili prioritiziran
pripadajuim pravilom. [1], [2]
Pravilo u aplikaciji sastoji se od tri
dijela (slika 5.), identifikacije (engl.
Identification), uvjeta (engl. Conditions) i
akcije (engl. Action). [2]
Pod poljem identifikacija nalazi se ime pravila.
Pod poljem uvjeti nalaze se kartice:
Alarm Assignment definiranje slanja
elektronike pote, SMS-a mrenom
administratoru ukoliko nastanu odreeni
problemi, recimo kapacitet za odreeni promet
priblii se maksimumu,
In Use definira da li je pravilo aktivno,
Internal - definiranje prometa koji ulazi u ureaj
prema unutarnjim korisnicima ili serverima.
Opcije su prema bilo kojoj IP adresi (engl.Any),
odreenom skupu i pojedinanoj IP adresi
(IPv4 ili IPv6),
Direction definiranje u kojem smjeru se
primjenjuje pravilo, opcije su u oba smjera,
samo za promet iz unutranje mree prema
vanjskoj mrei, te samo za promet iz vanjske
mree prema unutranjoj mrei,
External definiranje prometa koji izlazi
iz ureaja prema vanjskim korisnicima ili
serverima. Opcije su prema bilo kojoj IP adresi,
odreenom skupu i pojedinanoj IP adresi
(IPv4 ili IPv6),
272
Service definiranje protokola kojeg je potrebno

prioritizirati. Protokol moe biti TCP i UDP tipa
IP, te protokoli tipa IPX, Appletalk i NetBIOS.
TCP i UDP protokoli IP tipa definirani su ovisno
o tipu porta. HTTP protokol ima definicije po
sadraju, npr. specifine Internet stranice ili
URL obrazac. Postoje i predefinirani protokoli
koji su specifini samo za odreene aplikacije,
ukljuujui mrene protokole i transportne
protokole,
Time definira u koje vrijeme e odreeno
pravilo biti primijenjeno, npr. nadogradnja
operacijskog sustava moe u radno vrijeme biti
blokirano, a dozvoljeno poslije radnog vremena,
Interface definira suelja kroz koje prolazi
promet. Npr. ako postoji vie prolaznih suelja,
odreena pravila mogu se definirati tako da
se primjenjuju samo na odreeno suelje
(unutranje i vanjsko). [2]
Pod poljem akcije nalaze se kartice:

Access definira da promet prolazi kroz ureaj.
Ostale opcije su odbijanje (engl.Reject) i
odbacivanje (engl.Drop) prometa,
Quality of Service definira propusnost i
prioritet. Opcije propusnosti su definiranje
maksimalne ili minimalne (garantirane)
propusnosti u dolaznom i/ili odlaznom
smjeru prometa, dok kod prioriteta opcije su
Best Effort, te prioritet od 1 do 4, gdje je 4
maksimalni prioritet,
Vol. 2, No. 2, 2014.
Slika 6. Distribucija antivirusnog programa prema poslovnicama
Slika 7. Prioritizacija prometa prema Internetu
DoS - kontrolira i ograniava broj uspostavljenih

konekcija u sekundi te maksimalan broj
konekcija, ako se jedan od navedenih uvjeta
ostvare promet se odbacuje ili odbija. [2]
3. Rezultati nakon ugradnje

Nakon ugradnje ureaja i kreiranja pravila
prema potrebama za svaki dio mree, mogu se
vidjeti poboljanja u radu osjetljivih aplikacija
kojima je dan prioritet, zaguenja prema
poslovnicama vie nema zbog ogranienosti
linka za distribucije antivirusnog programa i za
kopiranje podataka.
Slika 6. prikazuje kako se pravilo primjenjuje
u radno i neradno vrijeme. U neradno vrijeme od
21:00 do 07:00 ogranienje linka je 3 Mbit/s dok
u radno vrijeme od 07:00 do 21:00 ogranienje
linka je 1 Mbit/s. Graf prikazuje kako distribucija
antivirusnog programa koristi oko 2 Mbit/s linka
u neradnom vremenu, sve do 07:00 sati gdje se
aktivira pravilo od 1 Mbit/s. Zbog ovog pravila
distribucija antivirusnog programa vie ne moe
zaguiti cijeli link prema poslovnici.
Na Internet dijelu mree postoje definirana
tri pravila, sa razliitim prioritetima (slika 7).
Proxy promet generiraju zaposlenici tvrtke
koji pretrauju i pregledavaju sadraj Interneta
Slika 8. Grupiranje razliitih distribucija aplikacija
imaju prioritet 1, mail promet ima prioritet 2, a

poslovni promet ima maksimalni prioritet 4.
Veliina linka je 100 Mbit/s i veinu linka
zauzima Proxy promet. Ako je poslovnom
prometu potrebno vie linka, zbog veeg
prioriteta, poslovni promet bude potiskao Proxy
promet i mail promet. [1], [2]
Zbog postojanja vie razliitih distribucija
aplikacija, mogue je grupirati sve distribucije u
jedan graf, to mrenom administratoru olakava
nadzor (slika 8.).
4. Zakljuak
Tehnologija i komunikacije postiu
eksponencijalan rast svake godine te se oekuje
tijekom sljedeih godina (a ve i danas) da e svi
ureaji u kuanstvu biti umreeni, plaanje rauna
putem Interneta, IP telefoniranje, gledanje HDTV
programa putem Interneta, online igre, itd.
Takav rast Internet aplikacija rezultira velikom
potranjom za to veom propusnou i mrenim
resursima.
U radu su opisani ureaji za analizu i
kontrolu mrenog prometa koji na jednostavan
nain mrenim administratorima omoguavaju
kontroliranje tj. prioritiziranje, nadzor i
ograniavanje mrenog prometa. Nadzor se vri
273
prema grafovima koji se mogu kreirati prema

vlastitim potrebama. Grafovi koji se osvjeavaju
u realnom vremenu pruaju trenutano stanje
optereenosti pojedinih mrea. Bez ureaja,
kada nastupi zaguenje veze, potrebno je
snimati promet te utvrditi koji promet je zaguio
vezu. To zna biti dosta dugotrajan proces, to
je nedopustivo za dananje poslovno kritine
aplikacije i sustave.
Konstantno poveavanje propusnosti nije
mogue, stoga e u budunosti vie doi do
Vol. 2, No. 2, 2014.
izraaja kontrola mrenog prometa, pogotovo

kod Internet pruatelja usluga. Proizvoai
ureaja za kontrolu mrenog prometa konstantno
unapreuju vlastite ureaje, da mogu kvalitetno
i brzo reagirati na potrebe trita. U budunosti
jedan takav ureaj biti e sposoban obavljati vie
razliitih specijaliziranih radnji, npr. inteligentna
obrana od DDoS napada, tarifiranje po korisniku
koji koristi mobilne Internet usluge, te ciljani
marketing prema korisnikim posjetama
Internet stranica.
5. Reference
[1]
Vedran Marki:Deep Packet Inspection

(DPI), IT Pro Rijeka, lipanj 2011.
[2]
Allot Communications:NetEnforcer
AC1400/AC3000 Hardware
Guide,July2013.
AUTORI
Valter Perinovi - biografija se nalazi u ovom
broju asopisa Polytechnic & Design Vol. 2, No.
2, 2014. na stranici 268.
274

Vol. 2, No. 2, 2014.
VIRTUALNE LOKALNE RAUNALNE MREE

Damir Mehi1, Dubravko igman2, Danijela Pongrac2
1
2
Saetak
Ovim lankom prikazuje se implementacija
virtualnih lokalnih raunalnih mrea na dva
preklopnika druge razine i jednom preklopniku
tree razine koji slui kao usmjernik izmeu
virtualnih mrea. Prikazanesu i prednosti
odnosno mane virtualnih lokalnih raunalnih
mrea u odnosu na nevirtualne lokalne
raunalne mree, kao i problemi s kojima se
mreni administrator moe susresti prilikom
implementacije..
Kljune rijei: VLAN, virtualno, mrea,
preklopnik, lokalno
Abstract
This article presensthe implementation of
virtual local computer networks on two layer 2
switches and one layer 3 switch which serves
as a routing device between virtual networks.
This implementation also shows advantage and
disadvantage of virtual local computer networks
comparedto non-virtual local computer networks,
as well as problems that network administrator
will encounter during implementation.
Key words: VLAN, virtual, network, switch, local
1. Uvod
Virtualne mree uzimaju sve vei udio pri
implementaciji unutar razliitih kompanija.
U usporedbi sa nevirtualiziranim lokalnim
mreama kojima je fizika i logika arhitektura
objedinjena, u virtualnim mreama se logika
struktura razlikuje od fizike. Ovo omoguuje
felksibilnost u implementaciji kao i u samoj
izmjeni mree ukoliko se za time ukae
potreba u budunosti. Kod fizike nevirtualne
arhitekture ureaji koji se spajaju na preklopnik
nalaze se u istoj mrei na istom ureaju.
Samim time su fiziki limitirani pri bilo kakvoj
promjeni organizacije unutar arhitekture u
budunosti. U virtualnom obliku ovi ureaji

(primjerice korisnika raunala) su i dalje
spojeni svaki na svoj preklopnik, no pri izmjeni
logike konfiguracije oni mogu biti dodijeljeni
drugim mreama bez potrebe za mijenjanjem
fizike konstrukcije mree. Iz ovoga je jasno
da virtualne mree u svom osnovnom obliku
omoguavaju implementaciju vie mrea na
isti preklopnik. Uzimajui prethodnu tvrdnju
u obzir, te mree ne mogu komunicirati bez
ureaja koji e usmjeravati promet meu
mreama. Iz tog razloga za usmjeravanje se
mora koristiti ureaj tree razine - preklopnik
treeg sloja ili usmjernik. [1]
Cilj je prikazati implementacijuvirtualnih
lokalnih raunalnih mrea, kao i njihove
prednosti i mane u odnosu na nevirtualne
lokalne raunalne mree.
2. Virtualne mree u radu

Ako se zamisli mrena arhitektura neke
kompanije koja ima odjele s radnicima koji
pripadaju razliitim mrenim segmentima i
u kojoj se u svakom odjelu nalazi po jedan
preklopnik (ukupno etiri) vrlo je lako u
virtualnom obliku osmisliti implementaciju ove
organizacijske strukture. Neki radnici unutar
istih odjela pripadat e istim mreama VLAN 1 i
VLAN 2, dok e radnici u nekim drugim odjelima
selektivno pripadati drugim mreama[1]. Mree
VLAN 3 i VLAN 4 tvore po dva preklopnika
kako je prikazano slikom 1.
Pri implementaciji prikazanoj slikom 1
treba voditi rauna o tome da e raunala
unutar VLAN-a 3 i VLAN-a 4 meusobno
komunicirati sporije jer nisu na istom
preklopniku. Podaci e putovati due i kroz
vie ureaja nego to bi to bio sluaj da su sva
raunala spojena na isti preklopnik.[1]
275
Vol. 2, No. 2, 2014.
5. Access i trunk naini komunikacije

Access nain rada konfigurira se na portovima
koji se dodjeljuju eljenim VLAN mreama. Oni
potomo moguavaju preklopniku da ovisno o
VLAN pripadnosti oznai svaki pojedini ethernet
okvir s odgovarajuim VLAN brojem te ga poalje
dalje do odredita (npr. drugog preklopnika s
VLAN-ovima). Prilikom primanja ovakvih okvira
drugi preklopnik e zahvaljujui VLAN 802.1Q
oznaci znati proslijediti okvire odgovarajuem
VLAN-u konfiguriranom na njemu, te e maknuti
VLAN oznake iz okvira i tako neoznaene ih
proslijediti na odgovarajui port.[3]
Slika 1 - Protezanje VLAN mrea preko vie preklopnika
(VLAN 3 i VLAN4)
3. Vrste VLAN mrea

VLAN mree se mogu podijeliti na
referentne, upravljake i nativne. Referentni
VLAN je poetni VLAN 1 u kojem se nalaze
svi portovi. Portovi e uvijek pripadati ovom
VLAN-u sve dok se runo ne prebace u neki
drugi VLAN segment. Upravljaki VLAN
slui za administraciju preklopnika. Preporua
se kreiranje upravljakog VLAN-a razliitog
od 1 iz sigurnosnih razloga. S obzirom da
preklopnici druge razine ne mogu imati
konfigurirane IP adrese, kreiranje virtualnog
upravljakog suelja je jedini nain da im
se pristupi na udaljeni nain, primjerice
preko SSH veze. Nativni VLAN se koristi
pri trunk komunikaciji. Ako neki paket nema
pripadnost VLAN-u, tada se smatra da pripada
nativnomVLAN-u kako bi se mogao dalje
usmjeriti prema odreditu.[2]
4. IEEE 802.1Q
802.1Q standard koristi se pri VLAN
komunikaciji pri emu definira nain
oznaavanja VLAN prometa unutar ethernet
zaglavlja. Prilikom slanja ethernet okvira kroz
mreu, u zaglavlju tog okvira oznaava se
pripadnost VLAN-u iz kojeg je on poslan.
Polje 802.1Q tag sadri ovu vrijednost osim
ukoliko je paket poslan iz standardne LAN
mree. Tada nee imati naznaenu VLAN
pripadnost i pripadat e nativnom odnosno
referentnom VLAN-u [2]
276
Trunk veza se koristi se za komunikaciju

meu preklopnicima ili izmeu preklopnika i
usmjernika kada u komunikaciji sudjeluje promet
s oznaenim i neoznaenim ethernet okvirima.
Ovakva konfiguracija je nuna za komunikaciju
vie VLAN mrea kroz trunk portove
preklopnika. Bez trunk veze bilo bi potrebno
koristiti po najmanje jedan port iz svakog
pojedinog VLAN-a na jednom preklopniku koji
bi se povezao s istim VLAN-om na drugom
preklopniku.[3]
6. Implementacija virtualnih mrea

Pri implementaciji virtualne strukture treba
voditi rauna o sljedeem[4]:
1. Broj potrebnih mrea i predvianje rasta mrea
2. Optimalan broj potrebnih ureaja
3. Optimalan raspored mrea po pojedinom ureaju
U primjeru na slici dva implementirat e se

ukupno pet virtualnih mrea pri emu e jedan
SW1 preklopnik imati dvije mree, a drugi
SW2 preklopnik tri mree. Jedna mrea, VLAN
60, biti e upravljaka mrea i ovaj VLAN
e biti ujedno i nativni za trunk portove. Oba
preklopnika e izmjenjivati informacije preko
sredinjeg S1 preklopnika tree razine koji e
usmjeravati promet.
Za usporedbu, kada bi se koristile LAN
mree (Slika 3) bilo bi potrebno upotrijebiti
pet preklopnika pri emu bi se nepotrebno
poveali trokovi implementacije, zauzimali
bi se nepotrebni portovi na L3 preklopniku S1,
a svi SW preklopnici ne bi bili niti optimalno
iskoriteni jer bi na njima ostalo previe
slobodnih portova.
Vol. 2, No. 2, 2014.
Slika 2 - Raspored
mrenih ureaja
prilikom VLAN
implementacije
Slika 3 - Raspored
mrenih ureaja
prilikom LAN
implementacije
U tablici 1 vidljivo je da se koritenjem

VLAN arhitekure maksimalno iskoritava broj
portova na preklopnicima SW1 i SW2 pri emu
se preklopnik S1 povezuje samo s dva ethernet
kabla. Na slici 3 koristi se ak 5 SW preklopnika
od kojih niti jedan nije optimalno iskoriten, te
se preklopnik S1 dodatno nepotrebno kablira sa
odgovarajuim kablovima pri emu se zauzimaju
dodatni portovi na njemu.
7. Procedura implementacije
VLAN mree 10, 20, 30, 40, 50 e koristiti
adresne segmente 10.1.1.0/24, 10.2.1.0/24,
10.3.1.0/24, 10.4.1.0/24 i 10.5.1.0/24. Adrese
iz mree koja pripada upravljakom i nativnom
VLAN-u 60 biti e dodijeljene iz raspona
10.1.6.0/24. Svaki od PC raunala e biti
sukladno broju u svom imenu u jednoj od gore

navedenih mrea. Da bi se raunalo dodijelilo
u odreeni mreni segment na preklopniku je
potrebno svrstati port na koji je ono spojeno
u odgovarajuu virtualnu mreu. Ovo se radi
kreiranjem potrebnih virtualnih mrea na
preklopnicima, te dodjeljivanjem pripadajuih
portova u svaku pojedinu mreu. Potrebno je i
konfigurirati trunk suelja kako bi preklopnici
mogli meusobno komunicirati.
8. Preklopnik SW1:
//Konfiguriranje trunk suelja Fa0/1//
SW1(config)#interface fa 0/1
SW1(config-if)#switchport mode trunk
SW1(config-if)#switchport trunk native
vlan 60
277
Vol. 2, No. 2, 2014.
9. Preklopnik SW2:
Tablica 1 - usporedba VLAN i LAN implementacije

//Kreiranje virtualne mree 10//
SW1config)#vlan 10
SW1(config-vlan)#name mreza_10
SW1(config-vlan)#vlan 20
//Dodjela portova 2-10 u mreu 10//
SW1(config)#interface ran fa0/2-10
SW1(config-if-range)#switchport mode
access
SW1(config-if-range)#switchport acc vlan
10
SW1(config-if-range)#interface ran fa0/11-24
access
SW1(config-if-range)#switchport acc vlan
20
//Kreiranje virtualnog suelja 60//
SW1(config-if-range)#interface vlan 60
SW1(config-if)#ip address 10.1.6.1
255.255.255.0
//Podeavanje izlazne putanje prema S1//
SW1(config-if)#ip default-gateway
10.1.6.254
278
//Konfiguriranje trunk suelja Fa0/1//

SW2(config)#interface fa 0/1
SW2(config-if)#switchport mode trunk
SW2(config-if)#switchport trunk native
vlan 60
SW2(config)#vlan 30
SW2(config-vlan)#interface ran fa0/2-8
access
SW2(config-if-range)#switchport acc vlan 30
access
SW2(config-if-range)#switchport access
vlan 40
access
SW2(config-if-range)#switchport acc vlan 50
SW2(config-if-range)#interface vlan 60
SW2(config-if)#ip address 10.1.6.2
255.255.255.0
//Podeavanje izlazne putanje prema S1//
SW2(config-if)#ip default-gateway
10.1.6.254
Prethodnim primjerom prikazan je nain

kreiranja virtualnih mrea na SW1 i SW2
preklopnicima, kao i dodjeljivanje ureaja spojenih
na njihove portove u odgovarajuu mreu. Ono to
preostaje je konfiguracija usmjernikog preklopnika
tree razine kako bi virtualne mree mogle
meusobno komunicirati. Istovremeno je potrebno
konfigurirati i trunk suelja Fa0/1 i Fa0/2 kako bi se
ostvarila trunk komunikacija prema SW1 i SW2.
//Konfiguriranje trunk suelja Fa0/1 i

Fa0/2//
S1(config-if-range)#interface range fa0/1-2
S1(config-if-range)#switchport trunk
encapsulation dot1q
S1(config-if-range)#switchport mode trunk
S1(config-if-range)#switchport trunk
native vlan 60
S1(config)#vlan 10
S1(config-vlan)#name mreza_10
S1(config-vlan)#vlan 20
Testira li se komunikacija izmeu raunala PC2

sa adresom 10.1.2.1 i PC1 sa adresom 10.1.1.1,
ona nee biti uspjena. Razlog ovom neuspjehu
je nemogunost preklopnika S1 da odredi rutu
kojom promet mora ii, jer nema upisane rute u
svojoj usmjerivakoj tablici.
PC2>ping 10.1.1.1
Pinging 10.1.5.1 with 32 bytes of data:
Request timed out.
Request timed out.
Request timed out.
Request timed out.
Rjeenje je prebaciti preklopnik S1 u

usmjerivaki mod i kreirati virtualna suelja za
usmjeravanje prometa kako bi promet sa svih
raunala mogao izii iz svojih VLAN mrea i
komunicirati sa preostalim mreama.
//Prebacivanje preklopnika u usmjerivaki
mod//
S1(config)#ip routing
//Konfiguracija virtualnog suelja 10//
S1(config)#interface vlan 10
S1(config-if)#ip address 10.1.1.254
255.255.255.0
Vol. 2, No. 2, 2014.

S1(config-if)#interface vlan 20
255.255.255.0
255.255.255.0
255.255.255.0
255.255.255.0
255.255.255.0
Pogleda li se sada konfiguracija na preklopniku

S1 vidjet e se da je on automatski upisao rute
prema svim mreama u svoju usmjerivaku
tablicu. Prema tim rutama moi e usmjeravati
promet meu svim VLAN mreama. Provjeri li se
sada komunikacija PC2 -> PC1 ustanovit e se da
je uspjena, jer S1 preklopnik moe usmjeravati
promet meu mreama.
S1#show ip route
10.0.0.0/24 is subnetted, 6 subnets
C 10.1.1.0 is directly connected, Vlan10
PC2>ping 10.1.1.1
Pinging 10.1.1.1 with 32 bytes of data:
Reply from 10.1.1.1: bytes=32 time=0ms
TTL=127
TTL=127
TTL=127
TTL=127
10. Zakljuak
Lokalne mree su jednostavne mree i po
funkciji i po implementaciji. Virtualne lokalne
279
mree su s druge strane znatno sloenije, ali

i uinkovitije mree. U lanku je prikazana
implementacija virtualnih mrea na tri mrena
ureaja popraena praktinim primjerom.
Pri VLAN implementaciji u odnosu na klasinu
LAN implementaciju treba paziti na mnoge
faktore poput access i trunk portova, te virtualnih
usmjeravanja, to predstavlja manu prilikom
VLAN implementacija. Vremenski utroak je jo
jedna mana pri implementaciji, no istovremeno
postaje velika prednost pri naknadnoj izmjeni
VLAN arhitekture, jer je mnogo lake izmijeniti
Vol. 2, No. 2, 2014.
postojeu arhitekturu preko komandne linije, nego

razmjetanjem i prespajanjem mrene opreme.
I drugi faktori su na strani VLAN implementacije
poput upotrebe manjeg broja ureaja i manje
potronje energetskih resursa, manjeg zauzea
prostora, manje razine buke i manje temperature.
Samim time trokovi implementacije su nii.
VLAN mree su bez sumnje i sadanjost i
budunost mrenih implementacija, te bi se
daljnja poboljanja trebala usmjeriti na podruje
jednostavnije implementacije i smanjenja
vremena implementacije.
11. Reference
[1]
[2]
Seifert R.; Edwards J..; The All-New Switch

Book-The Complete Guide to LAN Switching Technology - Second edition,Wiley
publishing, Indianapolis, Indiana, 2008.
Smith M.; Virtual LANs, McGraw-Hill,
New York, 1998.
[3]
Deal R.; CCNA Study Guide, McGraw

Hill, New York, 2008.
[4]
Kavanagh K.; Leben J.; Martin J.;Local

Area Networks, 2nd edition, Prentice Hall,
Englewood Cliffs, New Jersey, 1994.
AUTORI
280
Danijela Pongrac - nepromjenjena biografija

nalazi se u asopisu Polytechnic & Design Vol. 2,
No. 1, 2014.
Vol. 2, No. 2, 2014.
PODEAVANJE BEINE MREE UZ AUTORIZACIJU PREKO

RADIUS SERVERA
Dario Pintari1, Zvonimir Begi2, Dubravko igman3
Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu
3
Tehniko veluilite u Zagrebu
1
Saetak
Razvojem aplikacija podranih preko
eksterne-Internet ili interne mree, povealo
se koritenje Radiusa-a kao protokola za
autentifikaciju. Radius posluitelj koji koristi
AAA (Authentication, Authorization and
Accounting) protokol, danas je u irokoj primjeni
u informatici. Svoju je primjenu naao u mnogim
informatikim rjeenjima zbog potrebe za
provjerom identiteta, kontroliranjem tko i to
moe raditi na mrei i prikupljanjem podataka
o koritenju mrenih resursa. Ograniena
dostupnost uslugama i mrenim tehnologijama
i resursima od strane pruatelja takvih usluga,
dovela je do potrebe za kontrolom i evidencijom
tko do koje usluge moe pristupiti i kako e je
koristiti. Takoer accounting svojstva Radius
servera-a iskoritavala su se za izraun naplate
usluge koritenja Interneta. Radius posluitelj je
biljeio kada se odreeni korisnik spoji i odjavi
s mree. Aplikacija koja izraunava tarifu za
koritenje te Internet usluge koristi podatke iz
log datoteka Radius posluitelja. [1]
Kljune rijei: Beino, Implementacija,
Autorizacija, Autentifikacija, Accounting, Radius,
Aleph,C#.
Summary
Application Development supported via
external Internet or internal networks,
increased use of Radius as the authentication
protocol. Radius using AAA (Authentication,
Authorization and Accounting) protocol, is now
widely used in computer science and is one of
the most popular AAA protocols. Its application
is found in many IT solutions because of the
need for verification of identity, controlling the
who and what you can do on the network and
collecting data on the use of network resources.
The limited availability of services and network
technologies and resources by providers of

such services, has led to the need to control and
records to anyone who can access the service and
how it will be used. Also accounting properties
Radius server-exploited and are used to calculate
billing services using the Internet. Radius server
has recorded when a particular user connects
to the network and check-out. An application
that calculates the rate of use and the Internet
service uses data from log files Radius server [1]
Key words: Wireless, Implementation,
Authorization, Accounting, Autentification,
Radius, Aleph, C #.
1. Uvod
U svijetu informacijske tehnologije, sigurnosni
model je siguran kao njegova najslabija
karika. Postoji nekoliko slojeva sigurnosti i
razliite mjere koje se trenutno mogu provesti.
Meutim, bez kontrole i koordinacije, potencijali
naruavanja sigurnosti mogli bi ugroziti mreu.
Beini pristup postaje norma, a korisnici
zahtijevaju komunikaciju u pokretu. Razvojem
aplikacija podranih preko mree, bilo eksterne
ili interne, povealo se koritenje Radius-a kao
protokola za autentifikaciju. Tako se npr. kod
pristupa elektronikoj poti putem web suelja
koristio Radius za autentifikaciju.
Takoer se poeo koristiti i kod nekih drugih
aplikacija kao to su baze podataka, VPN i sl.
i kao protokol pomou kojeg se prenosi i neki
drugi protokol. Primjer za to je enkapsulacija
EAP (EAP-TLS, EAP-TTLS) paketa u Radius
paketima. [1] Individualni pristup korisniku,
aplikacijska rjeenja, Freeradius i Daloradiu
funkcionalnost, kontrola, platni mehanizni
prednosti su instalacije i implementacije
Freeradius posluitelja.
281
2. Formulacija problema
Kada su beine mree dostupne bez upisivanja
lozike ili kada je za sve korisnike lozinka ista,
tada je teko ili nemogue kvalitetno kontrolirati
velik promet podataka u nekoj mrei. Takoer
nemamo mogunost stvaranja grupa korisnika,
pregled izvjetaja i statistike, naprednih pretraga
itd., koju omoguuje instalacija i implementacija
Freeradius posluitelja.
Ukoliko se svakome dodjeli jedinstvena
lozinka, tada se u bazu podataka upisuju podaci o
korisnicima, a log datoteke na serveru i podaci
iz MySql baze podataka omogiti e kontrolu i
upravljanje kontrolu svim korisnicima mrenih ili
internih resursa.
Spajanje korisnika na Internet putem Radius
servera omoguilo je autorizaciju korisnika
na otvorenu beinu mreu bez sigurnosne
zajednike lozinke za sve korisnike. Umjesto
toga svakom korisniku bit e dodijeljeno
korisniko ime i lozinka upisom podataka
o korisniku u knjinini software Aleph, te
sinkronizacijom s Radius posluiteljem koji e
zatim omoguiti spajanje na mreu. Korisnici e
se tako slobodno spajati na AP (pristupnu toku),
meutim spajanje na Internet uvjetuje upis
podataka u knjinini (ili neki drugi) software,
gdje e svaki korisnik zasebno dobiti svoje
podatke za spajanje. Time se svakom korisniku
zasebno moe omoguiti pristup pojedinim
uslugama. Programiranjem desktop ili
webaplikacija koje mogu povezati npr. MySQL
bazu Freeradius posluitelja i u ovom sluaju
Oracle bazu Aleph posluitelja, mogue je dobiti
novu funkcionalnost sustava.
3. Rezultati istraivanja
Implementacija nove beine mree
(VLAN53) uz autorizaciju preko servera
Freeradius na izdvojenoj mrei (VLAN 151),
omoguila je sinkronizaciju podataka, kontrolu
prometa i log datoteka korisnika koji
koriste beini Internet unutar neke ustanove.
Povezivanjem Microsoft i Linux distribucija i
tehnologija, dobivena je nova funkcionalnost
i omoguila nove usluge upravljanja
korisnicima, grupama, Radius klijentima,
pregled korisnike statistike, pregled accounting
izvjetaja i mogunost provjere rada Freeradius
282
Vol. 2, No. 2, 2014.
posluitelja. Funkcionalnost i dostupnost

Radiusa omoguuje implementaciju i razvoj
novih aplikativnih rjeenja.
4. Tehnika izvedba
Podeavanje ovakvog sustava moe se izvriti
na mnogo razliitih naina, postavljajui sustav
u samo jednu mreu (VLAN) ili odvajajui
svaki segment u razliite mree (VLAN-ove)
to poveava kontrolu i sigurnost. U tomo
sluaju kao u ovom primjeru, mree se moraju
oglasiti i podesiti na svim ureajima u mrei
to ukljuuje Firewall Fortigate 200B ureaj,
Cisco preklopnike, Freeradius servere, Domain
Controler-e, usmjernike itd. Kako sav promet u
mreu prolazi kroz Fortigate firewall, potrebno je
kreirati interface koji e povezivati firewall ureaj
sa prvim preklopnikom Cisco 4560. Novu
mreu s gore navedenim adresama kreirat e se u
Firewall 200B kako bi korisnike IP adrese mogle
na kraju biti na raspolaganju korisnicima beine
mree.[28] Podeavanja kao to je otvaranje
interface-a vrit e se putem Firewall web suelja.
Ovisno s koje mree ili VLAN-a se spajamo na
Firewall, odgovarajuu adresu Firewalla potrebno
je upisati u web preglednik te pristupiti grafikom
suelju. Koritenjem Firewall -a olakan je rad u
smislu kontrole nad mreama odnosno VLANovima. [2]
Kako bi ostali ureaji ili hostovi u mrei imali
informacije o novom VLAN-u 53 odnosno novoj
beinoj mrei, ona mora biti oglaena i na
preklopniku C4506 (2). IP adresa interface-a
za VLAN 53 je prva slobodna adresa 10.53.0.1
255.255.248.0. Preklopnik je postavljen kao
VTP server, to znai da e na sve ostale Cisco
preklopnike slati informacije o VLAN-ovima,
ukoliko su ti ostali preklopnici postavljeni kao
VTP client.
Na preklopniku je ve ranije podeen interface
u trunk port koji e oglaavati VLAN-ove sve
do usmjernika Mikrotik. Nakon spajanja ureaja
Cisco i RB951 usmjernika, te podeavanja
VLAN-ova i Virtualnih pristupnih toaka, na
usmjernik je potrebno povezati antenu preko
pigtail konektora. Postavljanje usmjernika
i antene ovisi o prostoru u koji se planiraju
postaviti. Potrebno je paziti na preklapanje
signala, ali isto tako omoguiti dovoljno jak signal
u cijelom prostoru. [4]
Vol. 2, No. 2, 2014.
Slika 1. Nacrt mree
Na slici 1. Prikazan je nacrt segmenta mree

u koju je implementirana nova beina mrea.
Sav promet podataka korisnika koji koriste
pristupnu toku na RB951 usmjerniku, morat e
prolaziti kroz VLAN 53 (VLAN nove beine
mree) i VLAN 151 (VLAN Freeradius-a i Aleph
servera), kako bi uspjeno pristupili Internet-u
ili uslugama omoguenim preko sustava AAA
(Authentication, Authorization and Accounting).
Korisnicima spojenim preko tih protokola moe se
takoer omoguiti spajanje preko VPN-a, sigurno
koritenje e-pote, sustav naplate i sl. Koritenje
log datoteka i zapisa iz Freeradius MySql baze
omoguuje nam kontrolu spajanja korisnika i
prometa koji koriste.
Domain Controler serveri (Microsoft
Windows 2008 server) bit e podeeni za DHCP
i DNS servis. Aleph software u koji se upisuju
podaci o korisnicima e prosljeivati podatke
u Freeradius server. Freeradius serveri vrit e
autorizaciju za spajanje na Internet. Unutar mree
servera (VLAN 151) u kojima se nalazi Aleph
i Freeradius serveri moe se dodati raunalo ili
server koji e biti posrednik izmeu podataka o
korisnicima (Ime i prezime, lanarina,dugovanja
i sl.) koje zaprima Aleph i podataka koje koristi
Freeradius server za konano proputanje
korisnika kroz mreu do Interneta.
Firewall Fortigate 200B ureaj mora sadravati
pravila kojim se omoguuje promet izmeu
svih tih segmenata sve do Internet-a koji nam
omoguuje Internet provider odnosno pruatelj
internet usluge (Carnet ili sl.) Usmjernik RB951 s
MikroTik OS-om, moe se podesiti za distribuciju
vie VLAN-ova ili beinih mrea na koje se
korisnici mogu spajati. Kreiranjem Virtualnih

pristupnih toaka i upotrebom bridge i ostalih
tehnologija na usmjerniku osim nove baine
mree distribuirati e se i Eduroam mrea.[2]
Vano je predvidjeti mogunosti ovakve
implementacije kroz vie razliitih vrsta
software-a i ureaja, koji ne moraju biti isti kao i
u ovom primjeru. Aleph knjinini software moe
biti zamijenjen nekim drugim software-om u koji
e se upisivati podaci o lanstvu, Freeradius server
moe biti zamijenjen Free radius.net, Tek radius,
Electron ili nekim drugim Radius serverom itd.
Kroz deset aktivnosti omoguit e se
autorizacija i sinkronizacija korisnika na
Freeradius posluitelju.
1. Otvaranje novog interfaceVLAN-a 53 na
Firewall-u Fortigate B200
2. Oglaavanje VLANA 53 na glavnom
preklopniku C4506 (VTP server)
3. Instalacija Freeradius posluitelja sa replikom
4. Podeavanje postavki za radius servere na
Firewallu
5. Podeavanje Firewall pravila za VLAN 53
6. DHCP scope na Domaincontroleru i DC
repliciranom serveru
7. Postavljanje portova u VLAN 53 na
preklopniku C2960
8. Spajanje Access Point-a na preklopnik
9. Podeavanje VLAN portova na MikroTik
usmjerniku (AP)
10. Upotreba servera Windows server 2008 R2
za povezivanje Oracle baze podataka Aleph-a s
MySql bazom Radius servera
283
Vol. 2, No. 2, 2014.
Slika 2: skica i
aktivnosti
Koristit e se nekoliko VLAN-ova ili

virtualnih lokalnih mrea. Potreba za nekoliko
VLAN-ova primarno proizlazi iz sigurnosnih
razloga. Poeljno je odvojiti djelatniku mreu od
korisnike, te takoer odvojiti nekoliko mrea za
odsjeke unutar djelatnike mree izmeu ostalog
i radi kontrola prometa po VLAN-ovima. Mrea
Wireless_nova koja e imati pripadajui VLAN
53 na Firewallu, bit e podeena na rasponu od
2046 IP adrese. [4]
VLAN53 Beina mrea Wireless_nova uz
autorizaciju
Adresa mree: 10.53.0.0/21
Prva adresa hosta: 10.53.0.1
Zadnja adresa hosta: 10.53.7.254
Broadcast adresa: 10.53.7.255
Upotrebljivih adresa: 2046
Osim Wireless_nova mree odnosno VLAN-a
53, podeeni su i VLAN-ovi za mreu servera
(VLAN151), te za korisniku beinu mreu

Wireless_lib na kojoj nema autorizacije
(VLAN 5).
VLAN 151 Serveri (radius1, radius2,
Aleph,Aplikacija za usporedbu podataka na
serveru Microsoft Windows 2008)
Adresa mree: 10.0.240.0/23
Prva adresa: 10.0.240.1
Zadnja adresa: 10.0.241.254
VLAN 5 Beina mrea Wireless_lib bez
autorizacije
Adresa mree: 10.1.240.0/21
Prva adresa: 10.1.240.1
Zadnja adresa: 10.1.247.254
Slika 2: Shema
VLAN-ovi
284
Vol. 2, No. 2, 2014.
Instalacija Freeradius posluitelja
i.
Upisati IP adrese za management usmjernika
Osnovu funkcioniranja Freeradius posluitelja

ine njegove konfiguracijske datoteke.
j.
Upisati DNS na usmjerniku
Prilikom procesiranja zahtjeva, posluitelj

usporeuje parametre zahtjeva sa odgovarajuim
podacima iz konfiguracijskih datoteka. [3]
Glavne konfiguracijske datoteke su:
radiusd.conf centralna lokacija za
konfiguriranje Freeradius servera
clients.conf opisuje klijente i sastoji se od
zapisa o podacima klijenta
Neke od aktivnosti instalacije Freeradius

posluitelja na Linux Ubuntu distribuciji:
Podeavanje root password-a
InstalacijaJoe tekst editor
Podeavanje DNS nameservera /etc/resolv.conf
DHCP client-a - knjiga.nsk.hr
Podesiti BOND Interface i IP adresu
Instalacija Ntp Time servisa
Podeavanje Local Host /etc/hosts
Installacija MySQL Server apt-get install
mysql-server
Installacija PhP5 apt-get install php5-gd
php-pear php-db
Postaviti sat
m. Podesiti SNTP client

n. Dodati default usera
Da bi se omoguila funkcionalnost distribucije

vie VLAN-ova koristit e se bridge opcija, te
virtualni access point za svaki VLAN. Time e
se dobiti mogunost odvajanja beinih mrea
razliitim VLAN-ovima, zbog sigurnosnih
razloga, te mogunosti kontrole prometa po
mreama. Na MikroTik RB912 spajanje se
izvodi preko Winbox aplikacije koja upisom IP
adrese usmjernika daje mogunost podeavanja i
kontrole mrea odnosno VLAN-ova.
Upotreba servera Windows server 2008

R2 za povezivanje Oracle baze podataka
Aleph-a s MySql bazom Radius servera
Za ovakvo aplikacijsko rjeenje nije nuno
potreban posluitelj, ve raunalo u mrei ija
je baza podataka spojena na bazu podataka
Freeradius posluitelja. Koriten je Microsoft
Visual basic i C# programski jezik.
PROGRAM KOJI DNEVNO PUNI RADIUS
MySQL BAZU
Instalacija PhPMyAdmin apt-get install

phpmyadmin
1. Podaci iz tablice Aleph baze za podatke RADIUS

MySQL
Instalacija Daloradiusa
ID-KARTICE_BARCODE
Podeavanje MySQL baze podatka
PREZIME_IME
Upisati System identify
b. Kreiranje bridge interface-a za svaki VLAN

c.
l.
Instalacija FreeRADIUS i FreeRADIUS-MySQL

apt-get install freeradius freeradius-mysql
Podeavanje MikroTik usmjernika

a.
k. Upisati default route! za management

usmjernika
Promjena imena za ethernet interface

oznaavanje portova spojenih na druge ureaje
u LAN mrei
d. Kreiranje VLAN-ova za svaki interface

e.
Wireless security Profiles
f.
Podesiti wireless interface za 2 virtualna

AP interface-a
GODINA_ MJESEC_DATUM_ROENJA
EXPIRE _DATE
E-MAIL
OIB
2. Upisati izvaene podatke u RADIUS MYSQL,

uz uvjete
EXPIRE_DATE < NOW (ako je istekla
lanarina) Ne upisuje se u RADIUS
EXPIRE_DATE > "NOW" (nije istekla
lanarina) Provjeri je li ID-KARTICE
postoji u RADIUS BAZI
g. Kreirati virtual access point za svaki vlan na

koji e se spajati korisnici
ID-KARTICE_BARCODE = DA POSTOJI
Ne upisuj u RADIUS
h. Upisati VLAN ove u bridge port-ove i otvoriti

bridge portove na navedenim interface-ima
ID-KATRICE_BARCODE = NE POSTOJI
Generira se PASSWORD = OIB ***
285
OIB = "NULL" (ako nema podatak o OIB-u)

generiraj password od 6 znakova
3. Brisati podatke u RADIUS MySQL

EXPIRE_DATE < NOW (ako je istekla
lanarina)
PREZIME, IME + GODINA, MJESEC,
DATUM ROENJA Viae odijeljenih
ID-KARICE_BARCODE (ako je istom
korisniku dodijeljeno vie ID-KARTICA
(novo izdana, zagubljena, oteena kartica),
izbrisati sve osim najvei ID-KARTICE_
BARCODE koji ima korisnik (zadnja kartica)
Aplikacija je razvijena u C# programskom

jeziku. Vri provjeru podataka u Alephu, te ih
usporeuje s podacima u MySql bazi podataka.
Podaci koji se obrauju su sljedei: Ime i
prezime, OIB, datum prestanka valjanosti kartice
i ID kartice. Aplikacija se pokree sekvencijalno
tri puta dnevno ne windows serveru 2008 R2.
Prilikom provjere podataka u Alephu kontrolira
sevrijeme isteka lanske iskaznice, te ukoliko
su podaci ispravni, upisuju se u MySql Radius
bazu. Aplikacija ili servis za takvu usporedbu
podataka moe se kreirati i u nekom drugom
programskom jeziku.
Vol. 2, No. 2, 2014.
5. Zakljuak
irok spektar mogunosti Freeradius
posluitelja i Daloradius-a pruaju sigurnost i
kvalitetu, kako na lokalnim tako i na beinim
mreama. Kontrolom prometa, odnosno
upotrebom Daloradius, Adminradius ili nekih
drugih aplikacija za upravljanje Freeradius
posluiteljem, poveat e se kvaliteta mree i
razina sigurnosti, te e biti omoguene nove
funkcionalnosti mrene i serverske infrastrukture.
Podeavanjem FirewallFortigate-a (kreiranje
radius grupe, kreiranje pravila za komunikaciju
izmeu VLAN-ova i ureaja), oglaavanjem
VLAN-ova na preklopnicima, postavljanjem
MikroTik usmjernika i instalacijom Freeradius
posluitelja, dobivena je funkcionalnost nekoliko
povezanih ureaja i operativnih sustava, te je time
i poveana uspjenost poslovanja.
Nakon implementacije nove beine mree
uz autorizaciju preko Radius posluitelja budui
ciljevi su proirenje mree, omoguavanje
naplate i iskoristivosti novih usluga kao npr.
elektronske pote, mogunosti rezervacije
najma prostora,kontrolirani pristup resursima
i posluiteljima, mogunost koritenja nekog
ureaja ili aplikacije.
6. Reference
[1]
[2]
M.iki, M.Stanke, Comparisonofthe RADIUS andDiameterProtocols Proceedingof

ITI 2008 pp893-989, 23.06.2008
Engst, Adam C.,GlennFleishman, Beino
umreavanje(praktini prirunik za Wi-Fi
umreavanje), 2004
AUTORI
Mr. sc. Dubravko igman- nepromjenjena
286
[3]
Adelstein Tom, Lubanovic Bill, Administriranje Linux sustava, 2007
[4]
Kuntek, Zlatko.,Raunalne mree II, 2011
Vol. 2, No. 2, 2014.
UPUTE AUTORIMA
Rad se predaje na hrvatskom ili engleskom
jeziku. Saetak rada je na hrvatskom i engleskom
jeziku. Rad se alje u elektronikom obliku.
Saetak sadri 120 do 200 rijei. Saetak

sadri temeljnu hipotezu istraivanja (na
hrvatskom i engleskom).
Rad se alje na dvije meunarodne recenzije.

Autor moe predloiti jednog recenzenta s
meunarodnom reputacijom. Autor moe zatraiti
izuzee recenzenata.
Kljune rijei daju informaciju za

prepoznavanja predmeta istraivanja.
Do pet kljunih rijei za potrebe indeksiranja na
hrvatskom i engleskom jeziku.
Rad se kategorizira
Podjela rada
Izvorni znanstveni rad, sadri rezultate

izvornih znanstvenih istraivanja koja nisu
prethodno objavljena (3000 do 5000 rijei).
Uvod sadri cilj, svrhu istraivanja, bibliografiju,

ocjenu i kritiku dosadanjih istraivanja. Dodatno
se proiruje temeljna hipoteza istraivanja uz
povezuje sa hipotezama u radovima iz bibliografije.
Prethodno priopenje (znanstvena istraivanja

koja trae hitno objavljivanje).
Pregledni lanak (izvorni rad koji daje kritiki
prikaz podruja u kojem djeluje autor, naglaeno
je autorovo mjesto u tom podruju).
Izlaganje sa znanstvenog skupa (proireno
izlaganje po preporuci glavnog urednika
asopisa uz suglasnost voditelja konferencije,
znanstvenog skupa).
Struni lanak (ocjenu daju recenzenti, glavni
urednici, ali mogu i autori dati takav prijedlog).
Autor moe predloiti kategorizaciju.
Konanu odluku o znanstvenoj kategorizaciji
donose recenzenti.
Urednitvo pridrava pravo da obavlja
redakcijsku ispravku rukopisa i da ih prilagodi
propozicijama asopisa.
Autor dobiva na korekturu otisak rukopisa koji
mora korigirati u roku od 7 dana.
Stil lanka: pisanje u treem licu.
Autori prenose autorska prava na asopis
Polytecnic & Design
Redosljed poglavlja
Naslov rada:
Podaci o autorima rada: prezimena i imena,
mjesto istraivanja (institut, uilite, poduzee)
VII
Formulacija problema istraivanja:

Razrade hipoteza, znaaj koji se eli postii
objavljivanjem.
Rezultati istraivanja uz prikaze metoda
su originalno djelo autora. Iznose se zakljuci,
parcijalno i openito. Ovaj dio moe biti
razdijeljen u nekoliko poglavlja s odgovarajuim
podnaslovima. Ne smije biti pisan u stilu
nastavaka prijanjih i buduih radova.
Diskusija sadri dodatno objanjenje rezultata
istraivanja povezujui ih s hipotezom danom u
saetku i uvodu.
Zakljuak je mjesto potvrivanja cilja i svrhe
rada, originalnost te ocjenu pozitivnih i negativnih
rezultata. Moe se dodati nagovjetaj buduih
istraivanja u temi rada.
Reference/Literatura: potrebno je
poistovijetiti brojeve refeneci sa brojevima u radu.
Oznauje se sa [uglatom] zagradom. Brojevi su
povezani od najmanjeg kako se pojavljuju u radu.
Korespondencija: e-mail adresa i potanska
adresa (jednog od autora) na kraju rada.
Svi autori prilau biografiju (do 150 rijei),
znanstveno nastavna titula, naglasak prema temi
istraivanja. Biografija: 150 rijei.
asopis u svom dodatku objavljuje recenzije
knjiga, kratke vijesti, pregled znanstvenih
skupova, sinopsise doktorskih radova.
Vol. 2, No. 2, 2014.
Rukopis
Prikaz rada e biti prelomljen dvostupano.
To radi urednitvo asopisa. Rad se alje
jednostupano u Word formatu.docx.
Numerirane stranice od br. 1. Veliine pisma kod
predaje rada: tekst 12 t., naslov 14 t., podaci
o autorima 12 t. Naslov, naslovi i podnaslovi u
radu su bold istaknuti.
Kratice se piu uz dodatak punog naziva u
prvom pojavljivanju u tekstu. To se ne odnosi
na konvencionalne fizikalne, kemijske ili
matematike kratica.
Slike su date u rezoluciji 300 tpi. Grafikoni
na 600 tpi. Zbog dvostupanog prikaza predlae
se irina slika i tablica na 7 cm. Slike se alju
u.jpg kompresiji. Mogui formati boja su:
RGB, CMYK i sivo. Slike se ugrauju u tekst
s potpisom na hrvatskom i engleskom jeziku.
Numeracija slika je brojana (bez toke) uz
poetak npr: Slika 1 Trodimenzionalni prikaz...
Grafikoni se oznaavaju kao slike. Dodatno se
alju slike i grafikoni, posebno zbog preloma
lanka u redakciji.
Reference se oznauje s brojem u uglatim

zagradama [1]. Numeracija literature je prema
redoslijedu pojavljivanja u tekstu. Podaci koji
oznauju reference su prezime, inicijali imena
autora, naziv lanka, izdava, ISBN podaci
registracije lanka, brojevi stranica, godina.
Web stranice se vremenom mijenjaju pa ih je
potrebno izbjegavati u literaturi:
lanak u asopisu (stranice 100 - 200)
[1]
Knjiga (poziv na stranicu)

[1]
Formule i jednadbe se preporuuju pisati

prema postavkama u programu Word.docx (Insert,
Equation, Symbol) uz numeriku naznaku u
zagradi (1) na kraju retka. Koristi i Math Type
nain pisanja formula.
Tomia M.; Milkovi M.; Grafiki dizajn

i komunikacija; Veleuilite u Varadinu;
ISBN 978-953-7809-19-5; p.109.;
Varadin, 2013.
Konferencija:
[1]
Tablice se naznauje na vrhu tablice na

hrvatskom i engleskom jeziku s poetkom npr:
Tablica 1 Mjerenja otpornosti.....
U tekstu se pozivanje na slike i tablice oznauje
s rednim brojem u zagradi (slika 1) (tablica 1).
Treba izbjegavati iznoenje istih podataka u dva
ili vie oblika: tablica i grafikon.
Mori B.; iljak-Vuji J.; Security printing

with colorant control in the UV, visual and
INFRARED spectrum; Technic Technologies Education Management - TTEM, Vol.
8., No.2/13; ISSN: 1840-1503; e-ISSN:
1986-809X; pp; 480 - 485; 2013.
Pap K.; Plehati S.; Rajkovi I., igman

D.; Designing an infraredesign camera;
DESIGN 2010: 11th Internationam, design
conference, Vol. 4., ed. iljak V., pp:1857
- 1862, ISBN 978-953-7738-08-2; Dubrovnik 2010.
Dokument. Disertacija, znaajni dokument

za lanak
[1]
Strani-Loknar N.; Stohastika tipografija u

sigurnosnoj grafici / doktorska disertacija.
Zagreb: Grafiki fakultet, 2010, 162 str.
Web stranica:
http://www.tiskarstvo.net/Design%202010%20
zbornik.pdf; 09.10.2013., podaci o autoru
VIII
Tisak i uvez
Vol. 2, No. 2, 2014.
Minerva Graphica
G. Ladu, Zagrebaka cesta 89,
10292 enkovec
IX

Polytechnic &amp; Design Vol 2 No 2

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Polytechnic &amp; Design Vol 2 No 2

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Polytechnic

Vol. 2, No. 2, 2014.