UVOD....................................................................................................

.......................3
1.POJAM I ULOGA KREDITA.....................................................................
..4
2.NAMJENA KREDITA..............................................................................
.....5
3.VRSTE KREDITA..................................................................................
........5
3.1.Krediti pravnim licima......................................................................
.6
3.2.Krediti fizikim licima......................................................................
11
4.OTPLATA KREDITA...............................................................................
..12
5.KAMATA.............................................................................................
.........13
5.1.Razlog nastanka kamate...................................................................
13
6.KAMATNE STOPE.................................................................................
...14
ZAKLJUAK...........................................................................................
................16
LITERATURA..........................................................................................
................17

UVOD
Danas ne moemo ni jedan vei projekat zapoeti bez finansiranja iz kredita.
Kredit je postao svakidanjica u dananjem vremenu, i veina ljudi danas vraa
ak i vie od jednog kredita. elimo kupiti stan, kuu, novi automobil, zapoeti
mali biznis,
prvoto radimo jeste traenje sredstava za finansiranje, a njih veinom nalazino u
bankama uzimajui kredit, koji emo kasnije uz naknadu ( kamatu ) vraati
u jednakim mjesenim ratama.Da bi dobili kredit, potrebno je i odreeno
osiguranje da emo mi taj kredit i vratiti,najee se kao osguranje javlja
hipoteka i irant.Za uzeti kredit plaamo odreenu kamatu, tj cijenu pozajmljenog
novca. Kamatnastopa varira od kredita do kredita i zavisi od roka vraanja, iznosa
i namjene kredita.u ovom radu emo detaljnije obraditi pojam i vrste kredita i
upoznati se sa pojmomkamaten stope

1. POJAM I ULOGA KREDITA

Pojam kredita kao oblika finansijskih ulaganja vezuje se za povjerenje koje predst
avlja jedan od najvanijih momenata pri zasnivanju kreditnog odnosa. Nazivkredit
potie od latinske rijei creditum,to znai kredit ili zajam ,odnosno od
rijeicredo,credere,to znai vjerovati.U irem smislu rijei, pojam kredita se
vezuje za pojam uivati kredit u smisluuivanja poslovnog ugleda u jednoj sredini.
Meutim, za svaki oblik kredita bitno jeda se utvrdi da li je uivalac kredita od
povjerenja. Ukoliko jeste onda to znai da jenovac uloen na sigurno mjesto i da
e on biti na vrijeme doplativ po dospijeu. Sobzirom da se kredit najee
izraava u novcu, u teoriji i praksi finansiranja ovedvije kategorije se najvie
povezuju i posmatraju. Kreditni odnos se zasniva izmeu povjerioca(davaoca
kredita) i dunika (traioca kredita) u uslovima kada povjerilaceli svoja
raspoloiva sredstva najcjelishodnije iskoristiti, a dunik ima potrebu
zasredstvima da bi finansirao odreenu privrednu aktivnost.U literaturi se esto
moe susresti umjesto pojam kredita pojam zajma.Treba rei ,da i jedan i drugi
termin u praksi imaju isto znaenje. Meutim, sateorijskog gledita :Kredit
predstavlja imovinsko-pravni odnos izmeu povjerioca idunika u kome povjerilac
svoja novana sredstva ustupa duniku na odreenvremenski period i pod
odreenim uslovima. Zajam sa teorijskog gledita predstavlja pogodbu po kojoj
jedna ugovorna strana spremna ustupiti drugoj ugovornoj strani uvlasnitvo
odreeni iznos novanih
sredstava.Korisnik zajma se obavezuje da e u ugovorenom roku vratiti odreen
iznossredstava u odreenu kamatu.

2. NAMJENA KREDITA

Budet je svakako stavka zbog koje vrlo esto stavljamo prst na elo i zapitamo
sekoliko smo ispravnu odluku donijeli, da li utedjeti za ovo ili za ono? E, a onda
sunam u "pomo" doli krediti. U dananje vrijeme prava je rijetkost da vee
investicije prolaze bez kredita neke vrste. Mnogi od nas upravo zahvaljujui
kreditima posedujustambene prostore, kola i slino. A koliko je mudro uputati se
u kredit, na kolikovremena je optereenje kunog budeta optimalno i da li sada
podizati kredit ilisaekati jo neto, pitanja su koja dobro pokazuju koliko
podrobno moramo da seraspitamo o svakoj stavci prije nego to se upustimo u
kreditiranje.Ukoliko elimo da kupujemo neto ija je cena vea od vaih
mesenih primanja,kredit moe da vam pomogne. Kredit je odreeni novani
iznos koji nam bankaustupljuje na korienje na odreeno vrijeme, pod
odreenim uslovima i uz plaanjenaknade - kamate, kao cijene korienja tih
sredstava. Krediti mogu biti nenamjenskiili gotovinski, tzv. ke" krediti i
namjenski kao to su: potroaki, stambeni ilikrediti za obrtna sredstva.Poslije
odluke da su vam potrebna dodatna sredstva u vidu kredita, trebali bismo
da prikupimo informacije o uslovima odobravanja kredita od vie banaka i
procijenimokoja banka nam prua najpovoljnije uslove shodno naem sadanjem i
buduemfinansijskom stanju. Krediti se, osim po sopstvenim karakteristikama,
razlikuju i uzavisnosti od banke u kojoj ih podiemo.

3. VRSTE KREDITA
Kredite moemo podijeliti prema razliitim kriterijima:
1. prema materijalnom obliku
trgovaki krediti (odobravaju ih dobavljai u obliku robe)
novani krediti (u obliku novca)
2. prema subjektu koji ih odobrava
bankarski krediti (odobravaju ih banke)
komercijalni krediti (odobravaju ih ostale financijske institucije npr. tednokreditne zadruge ili proizvoai robe)
3. prema roku otplate
kratkoroni (do 1 god.)
srednjoroni (3-5 god.)
5

dugoroni (rok dulji od 5 god.)

4. prema namjeni
proizvoaki krediti (slue za financiranje kratkotrajne ili dugotrajneimovine)
potroaki krediti (namijenjeni kupnji potronih dobara)
5. prema osiguranju
otvoreni krediti (odobravaju se uz jamstvo osoba)
zatvoreni (osigurani) krediti (odobravaju se uz zalog pokretnine ilinekretnine)
6. prema obliku potpore
namjenski ili selektivni (s dravnom potporom)
nenamjenski ili obini (bez ikakve potpore)
7. prema podrijetlu davatelja
tuzemni krediti (odobravaju ih domai kreditori)
inozemni krediti (odobravaju ih inozemni kreditori)

3.1. Krediti pravnim licima

Vidjeli smo da se krediti dijele prema razliitim kriterijima:
predmetu kreditiranja na robne i novane,
subjektima na komercijalne i bankarske,
svrsi na proizvoake i potroake, prema namjeni na kredite za obrtnasredstva
i investicijske,
osiguranju na otvorene i pokrivene, itd.. Najea je podjela prema roku
dospijea i ekonomskoj funkciji na kratkorone,srednjorone i dugorone.
Kratkoroni krediti
imaju rok dospijea do jedne godine. Slue za financiranjetekue poslovne
djelatnosti, potronje, odnosno za premoenje tekue nelikvidnosti.U tu
kategoriju ulaze;
kontokorentni, eskontni, lombardni, akceptni, rambursni iavalni kredit

Kontokorentni kredit

-kratkoroan je kredit to ga banka odobrava u korist tekuegarauna komitenta.

Sredstva odobrenoga kredita komitent moe koristiti za promet i plaanje,
odnosno izdavati naloge za plaanje iznad vlastitih sredstava na raunu.Iako
se kredit odobrava do iznosa najviega utvrenoga kreditnog
limita, komitentmoe koristiti kredit i u manjem iznosu od ugovorenoga. Pritom
komitent plaakamate samo na iskoriteni dio takve otvorene kreditne linije, a
na neiskoritenidio plaa proviziju banci. Kontokorentni kredit vrlo je rairen oblik
kratkoronogakreditnoga kreditiranja, koji komitentu omoguuje jednostavnije pre
moenjekratkorone nelikvidnosti, elastinu i racionalnu upotrebu kredita, smanj
uje blagajniko poslovanje, itd.. Njegova se pogodnost oituje prilikom otvaranjaa
kreditiva, plaanja peditera, kod pretfinanciranja i meufinanciranja, prilikomkup
ovine veih koliina robe uz popust za gotovinu i sl.. Iako je formalnokratkoroni
oblik zaduivanja s rokom dospijea do jedne godine u praktinom poslovanju,
zbog viekratnoga produenja ugovora, on dobiva dugoroan znaaj.Kamatne
stope na kontokorentne kredite u pravilu su vie nego na ostale vrste kredita jer
promjenljivi obujam njegova koritenja namee banci potrebu odravanja
viegstupnja likvidnosti.

Eskontni kredit
-kratkoroni je kredit na temelju zaloga (najee robne) mjenice,kojom banka
kupuje odreeno potraivanje prije njegova dospijea uz istodobnunaplatu
eskontna, tj. kamata, provizije i trokova za svoje usluge. Kamata koja se pritom
obraunava odnosi se na razdoblje od dana isplate eskontnoga kredita
do danadospijea mjenice. Eskontiranjem mjenice robni kredit pretvara se u
bankarski kredit,ime se potraivanje prema kupcu pretvara u potraivanje prema
banci. Eskontnikrediti odobravaju se na krae rokove (u pravilu nekoliko mjeseci),
tj. do dospijeamjenice. Kada mjenica dospije, dunik po eskontnom kreditu mora
vratiti banciodobreni iznos kredita. Ako se to ne dogodi, banka e protrestirati
mjenicu i naplatititraeni iznos od bilo kojega mjeninoga dunika. Budui da
eskontiranu mjenicu banka moe reeskontirati kod sredinje banke ili neke druge
komercijalne banke,mjenini kredit, sa stajalita likvidnosti, povoljnije je za
poslovnu banku nego ostalioblici kredita.
Lombardni kredit
-kratkoroni je kredit na temelju zaloga pokretnih stvari ilivrijednosnica (izuzev mj
enice), koje ostaju vlasnitvo zajmoprimca, ali su dotrenutka otplate u posjedu
banka. Predmet lombarda najee se pokretne stvari poput predmeta od
plemenitih kovina, umjetnika djela, vrijednosnica
(obveznica,dionica, blagajnikih zapisa) i sl.. Zaloeni predmeti predstavljaju instr
7

umenteosiguranja vraanja lombardnoga kredita, pa ih banka, ako dunik nije u

stanju vratitikredit banci, ima pravo prodati i na taj nain naplatiti dug. Sa
stajalita korisnikakredita, pogodnost lombarda oituje se u tome to
zajmoprimac moe doi donovanih sredstava potrebnih za tekuu proizvodnju ili
potronju, a da pritom
nemora prodati svoje vrijednosnice ili pokretnine. Lombardni kredit posebice je po
godan kada se odobrava uz zalog uskladitene robe, plovee robe, odnosno robe
na putu, to omoguuje vlasnicima zalonih dobara da dobiju potrebna novana
sredstvai prije nego to konano prodaju. Lombardni kredit odobrava se na rok od
nekolikodana do nekoliko mjeseci.

Akceptni kredit
-vrsta je garantnoga kredita kojim banka stavlja na raspolaganjekomitentu svoj
poslovni ugled. Odobravanjem akceptnoga kredita banka korisnikukredita ne
doznauje novana sredstva u iznosu na koji glasi kredit, nego preuzimana sebe
obvezu isplate mjeninoga duga, ako izdavatelj mjenice ne iskupi mjenicu
onjezinu dospijeu. Akceptom mjenice banka postaje glavni mjenini dunik, to
zbogveega boniteta mjenice omoguuje traitelju bankovnog akcepta lake
dobivanjeeskontnoga kredita kod druge domae ili strane banke, odnosno optjeca
j takvemjenice na novanom tritu.

Rambursni kredit
-akceptni je kredit koji banka otvara uvozniku robe za plaanjeuvoza robe uz
pokrie razliitih dokumenata koji su na nju preneseni. U praksi
jenajee povezan s (neopozivim) dokumentarnim akreditivom. Uvoznik seugovo
rom obvezuje izvozniku da e plaanje izvriti akceptom kod rambursne banke. Iz
voznik akceptiranu mjenisu u rambursnom kreditu moe eskontirati,koristiti ju za
plaanje ili pak prodati na burzi vrijednosnih papira. Akceptiranjemjenice moe
izvriti banka uvoznika, banka izvoznika ili neka trea banka. '

Avalnikredit
-kratkoroni je bankovni kredit kojim banka daje aval (jamstvo) na
mjenineobveze svojega komitenta do ugovorenoga iznosa avalnog kredita. Na
taj se nain poveava vrijednost i kvaliteta mjenice i ona se moe jednostavnije
eskontirati.Preuzimajui odgovornost za klijenta prema treim osobama, banka
stavlja klijentuna raspolaganje svoj ugled. Avalni kredit nije isplatni kredit u
8

smislu
odobravanjaklasinog bankovnog kredita, ve oblik garantnoga kredita kojim ban
ka daje bezuvjetno i neopozivo jamstvo da e u sluaju neisplate mjenice uiniti
to sama banka kao jamac. S obzirom na uvjetno obeanje plaanja, za banku
avalni kredit predstavlja potencijalnu obvezu. Poseban oblik kratkoronoga
financiranja, koje za banku ima obiljeje srednjoronog ili ak dugoronoga
potraivanja,
predstavljarevolving kredit, u obliku otvorene kreditne linije, tj. kontinuirane mog
unostizaduivanja u varijabilnim iznosima, do visine okvirnog iznosa kredita.

Srednjoroni krediti
-odobravaju se s rokom dospijea (rok otplate) od jedne do petgodina (negdje od
3-5), a slue za financiranje manjih investicija, kupnju trajnih potronih dobara i
sl..

Dugoroni krediti
-imaju rok dospijea dulji od pet godina, a slue za
financiranjeveih investicija. Odobravaju se na temelju dugoronih izvora sredsta
vakomercijalne banke. Zbog dugoga roka na koji se odobravaju (npr. dvadeset i
viegod.), dugoroni su krediti za vjerovnike razmjerno visoko rizian posao, pa
senjihovo odobravanje u pravilu uvjetuje zalonim pravom na nekretnine
(hipotekom),a nerijetko se zahtijevaju i drugi oblici osiguranja kredita poput
solidarnoga jamstva(jedne ili vie osoba), osiguranja nekretnine od razliitih
rizika, polica osiguranjakorisnika kredita od posljedica nesretnoga sluaja
vinkulirane u korist kreditora i sl..

Hipotekarni krediti
-dugoroni je kredit (s rokom dospijea od deset do dvadesetgodina) koji je
osiguran upisom hipoteke, odnosno zalonoga prava na
nekretnini.Hipotekarni vjerovnik (banka ili druge specijalizirane financijske institu
cije)vraanje kredita osigurava tzv. intabulacijom, odnosno pravnim postupkom
uknjibezalonoga prava na nekretnini, temeljem kojega dospjela nenaplaena
potraivanjamoe namiriti iz vrijednosti zaloga. Predmet hipoteke moe biti; stam
beni ili poslovni prostor, zemljite, gospodarske zgrade, skladita i druge
nekretnine nadkojima se zalono pravo stjee upisom u zemljine knjige, ali i
pojedini oblici pokretnina, primjerice brodovi i zrakoplovi, nad kojima se zalono
pravo stjeeupisom u zemljine knjige, ali i pojedini oblici pokretnina, primjerice
brodovi izrakoplovi, nad kojima se zalono pravo stjee upisom u registar brodova
9

i registar zrakoplova. Svoja prava hipotekarni vjerovnici ostvaruju

preko suda, traei dahipotekarni zalog bude izloen javnoj prodaji, tj. drabi. Stje
canjem hipotekevjerovnik nema pravo posjeda zaloga, ve zalono dobro ostaje
na raspolaganju duniku i moe biti predmetom kupoprodaje. Dunik je pritom
obvezan voditi briguo ouvanju vrijednosti zaloene nekretnine. Budui
da sigurnost naplate potraivanjalei u vrijednosti nekretnine, hipotekarni kredit u
pravilu se odobrava u visini do70% promjene ili procijenjene vrijednosti
nekretnine. Odobrava se za izgradnjunovih objekata ili za ope financiranje. Na
hipotekarnom tritu vrlo veliko znaenjeimaju stambene hipoteke.Postoje i
specijalizirani oblici kredita. Tako u pruanju financijske podrke izvozu postoje
krediti kupcu, krediti banke banci i krediti dobavljaa.

Kredit dobavljaa
-kreditni je posao u kojem izvoznik odobrava kredit uzravnokupcu-uvozniku
sukladno ugovoru o isporuci robe uz odgoeno plaanje.

Kredit kupcu
-odobrava komercijalna banka (ili specijalizirana dravna agencija zafinanciranje
izvoza) inozemnomu kupcu, ime se osigurava brza naplata domaemizvozniku.
Kod kredita banke banci domaa banka izvoznika ili dravna agencija
zafinanciranje izvoza kreditira inozemna banka za raun kupca-uvoznika
doznaujenovac izvozniku.
Krediti sa ueem ili depozitom.
Banka moe odobriti kredite sa ueem ilidepozitom to moe da utie na visinu
kamate. Ukoliko podiete kredit sa ueem uodreenom iznosu (npr. kupujete
stan za 50.000 evra a 15.000 evra je iznos koji vive imate i dajete kao uee),
iznos glavnice tj. iznos vaeg ukupnog duga, biemanji za iznos tog uee
(dakle, u ovom sluaju od banke vama treba 35.000 evra),a kamata e se
obraunavati samo na onaj deo iznosa koji ste uzeli od banke. Sdruge strane, ako
vam je odobren kredit sa depozitom, iznos glavnice jednak jeiznosu novca koji
dobijate od banke a kamata se obraunava na ukupan iznos kredita.Kod kredita
sa depozitom, takoe, treba obezbediti i sredstva za depozit koji vam sevraa tek
po otplati kredita. Treba imati u vidu da se na dati depozit
obraunavakamata koju, ukoliko je tako ugovoreno, banka nakon otplate kredita i
splaujeklijentu.

10

3.2. Krediti fizikim licima

Gotovinski kredit
znai da mi kao klijent odreene banke podiemo odreenu sumunovca tj.
pozajmljujemo je od banke. U tom sluaju, nije neophodno navesti svrhukupovine
i nama na raspolaganju stoji da novac koji smo podigli potroimo kakoelimo.
Stambeni kredit
je jedan od najpopularnijih na naem podruju i bez njega se rijetkokad i kupuje
neka nekretnina. U zavisnosti od naih primanja i spremnosti da
gaotplaujemo, banke nude razliite uslove korienja ove usluge. Pri realizacijist
ambenog kredita banka "trenutno" postaje vlasnik nekretnine koju smo kupili
iostaje to do momenta dok kredit u cijelosti ne isplatimo. Odnosno, kada
kupujemostan uz pomo kredita, mi formalno postajemo njegov vlasnik ali i u
principu na tajstan stavljamo hipoteku u korist banke koja nam je odobrila kredit.
to znai da banka polae pravo na taj stan ukoliko mi ne isplatimo kredit. Svrha
ovih kreditaosim same kupovine moe da bude i ureenje i/ili adaptacija
stambenog prostora.
Kredit za kupovinu motornog vozila
Kako i sam naziv govori, koristi se zakupovinu motornog vozila. Ukoliko imamo
potrebu za ovom vrstom kredita, kadaizaberemo ta elimo da kupujemo, sa
predraunom odlazimo u banku i tada nam banka odobrava kredit (ukoliko su svi
uslovi ispunjeni). U nekim auto-salonima namdirektno mogu ponuditi ovu vrsu
kreditiranja, koja se u saradnji sa bankom rijeavana jednom mjestu.
Potroaki kredit
je slian gotovinskom kreditu sa tom razlikom to kod potroakog kredita morate
navesti koja mu je namena. To mogu biti kupovinanametaja, bele tehnike,
11

graevinskog materijala i mnogo drugih stvari. Slino kaokod kredita za kupovinu

motornih vozila, potrebno je priloiti predraun i tada se naosnovu njega
odobrava kredit.
Poljoprivredni kredit
je vezan samo za ljude koji se bave poljoprivredom i sredstvakoja su im potrebna
moraju biti namenjena iskljuivo toj svrsi. Njihova namjenamoe da bude
kupovina poljoprivrednog zemljita ili mehanizacije, izgradnja ilinadogradnja
poljeprivrednih objekata, kupovina domaih ivotinja....
Studentski kredit
je namijenjen samo i iskljuivo studentima i koristi se zafinansiranje studija ili stu
dentskih potreba poput plaanja smjetaja i hrane ustudentskim domovimaA
ukoliko se odluimo za kredit i nakon nekog vremena prestanemo da budemo
umogunosti da isplaujemo kredit, jedno od moguih rjeenja je i refinansiranje
tihobaveza. Kredit za refinansiranje je kredit koji banka odobrava u svrhu
izmirenjanaih obaveza kod jedne ili vie banaka. Uzimanjem kredita za refinansir
anjedobijamo mogunost da jednim novim kreditom izmirimo obaveze ka drugim
zaduenjima, bez obzira da li su ona dospjela za plaanje ili ne. U ovom
sluajudobro proverimo isplativost samog refinansiranja, jer bez obzira to vam
novi kreditmoe umanjiti visinu mjesene rate, produenjem roka otplate ukupni
trokovi moguda se uveaju.
4. OTPLATA KREDITA
Glavnica je iznos kredita koji nam je banka odobrila, a kamata je cjena koja se
plaaza korienje sredstava banke, a kada je izraena u procentima govorimo o
kamatnojstopi. Nakon odobrenja kredita, mi zapravo banci vraamo glavnicu +
kamatu.Visina kamatne stope zavisi od vrste kredita, roka na koji se sredstva
ustupaju,uslova na tritu i drugih faktora. Uslovi otplaivanja kredita se razlikuju
i meusamim bankama i uglavnom se prilagoavaju naoj platenoj moi i visini
do kojemoemo da isplaujemo mjesene
rate.Anuitet, odnosno rata je redovna, najee mjesena isplata novanog iznos
asastavljenog od dijela glavnice i dijela kamate, koju klijent mora da plati na
ime postepene otplate kredita. Osim mjesene, ona moe biti i tromjesena,
polugodinja,godinja, u zavisnosti od samog dogovora sa bankom. Veoma je
vano da
se podrobno raspitamo o uslovima vraanja kredita i da rate prilagodimo svojimm
ogunostima. U tome nam moe pomoi bankarski slubenik koji e nasobavijesti
ti o svim detaljima i, ukoliko postoji bilo kakva nejasnoa, razrjeimo je prije nego
to potpiimo ugovor.Poek, ili grejs period je period u kome je kredit stavljen na
raspolaganje korisniku,ali nije jo zapoeta otplata kredita. Ukoliko koristite grejs
period, potrebno je da se informiemo da li se u tom periodu plaa ili ne plaa
kamata. Grejs period moe danam pomogne ukoliko momentalno postoji
problem i zbog toga ne moete odmah daotponemo otplatu. Loa strana ove
povlastice je da, ukoliko banka odmah krene sanaplatom kamate, platiemo vei
iznos kamate nego to bismo to inae inili. Pri podizanju kredita od esencijalne je
12

vanosti da se dobro raspitamo i o obavezama iuslovima koje smo duni

da ispunimo.

5. KAMATA
Kamata je, u ekonomiji, cijena koju plaa posuiva onome koji mu
pozajmljujenovac. Drugim rijeima kamata je iznos koji se plaa da bi se
"unajmio" odreeniiznos novca za odreeni period vremena. Iznos novca koji se
posuuje zove seglavnica, a procenat kamate koji se plaa na glavnicu se zove
kamatna stopa.Kamatne stope slue kao kljuni indikator finansijskih trita.
5.1. Razlog nastanka kamate
Postoji nekoliko razloga zato se zahtijeva nadoknada u obliku kamate za
posueninovac.
Vremenska vrijednost novca - ljudi vie vole posjedovati novac sada nego
u budunosti. Ukoliko im se neko obrati traei na zajam novac uz obeanje dae
ga vratiti u budunosti pristat e jedino ako im se za tu posudbu platiodreena
nadoknada.
Alternativne investicije - novac koji neko posjeduje se moe uloiti u
razliite projekte na nain da donosi neki profit. U sluaju posudbe novca taj
profit sene ostvaruje i on predstavlja oportunitetni troak, odnosno proputenu
prilikuza zaradom. Stoga se ta zarada iskazuje u vidu kamate.
Inflatorna oekivanja - zbog inflacije novac gubi na vrijednosti, to znai dase
eventualno ostvaruje gubitak ako se uva bez ulaganja ili posuuje bezkamata
13

Rizik investicije (posudbe) - sasvim je mogue da e posuiva ostati bezizvora

prihoda i nee biti u stanju vratiti posueni novac, to stvara izvjesni
rizik prilikom posudbe. Kamata je jedan vid premije za taj rizik i svojevrstan vid
nagrade onome ko je spreman upustiti se u rizik.
Likvidnost - ljudi obino vie vole da imaju gotov novac pri sebi, u sluaju
daiskrsne neoekivana potreba za njim. Oni koji se odriu te komocije posjedovan
ja rezerve novca smatraju da zasluuju naknadu za to, opet u
vidukamate.Kamatna stopa (engl. interest rate, rate of interest, njem. Zinssatz) je
stoti dioizraene cijene za posueni kapital. Visina je kamatne stope razliita i
ovisi otrajanju osiguranja naplate te o sigurnosti potraivanja. U vremenu
kamatna stopa semijenja pod utjecajem ponude i potranje na tritu kapitala te
je stoga i barometar konjunkturnih kretanja. Temelj je ope kamatne stope
diskontna stopa centralne banke.

6. KAMATNE STOPE
Nominalna kamatna stopa
- predstavlja procenat koji odreuje koliki deo duga plaate na nivou rate i
koristi se za obraun redovne kamate za odreeni kredit. Moe biti fiksna ili
promenljiva.
Konformna kamatna stopa
- je stopa koja vam omoguava da imate isti iznoskamate bez obzira da li se
kamata obraunava jednom na kraju perioda otplate ilivie puta u toku same
otplate kredita.
Proporcionalna kamatna stopa
- je stopa po kojoj se dobija razliiti iznos kamate uzavisnosti od toga da li se
kamata obraunava jednom na kraju perioda otplate ili vie puta u toku same
otplate kredita. Ukoliko je rasparate na nekoliko delova, njeniznos je uglavnom
vei nego da to uinite samo jednom na kraju perioda otplatekredita.
Efektivna kamatna stopa
14

- predstavlja stvarnu cenu kredita. Efektivna kamatnastopa obuhvata nominalnu

kamatnu stopu plus naknade i provizije koje plaamo banci za odobravanje
kredita (s tim da ova stopa ne obuhvata odreene
moguetrokove poput trokove procene vrednosti sredstava za obezbeenje kre
dita,trokove izdavanja uverenja i potvrda koje su vam potrebne za kreditni
zahtev, tropkove Kreditnog biroa i sl.). EKS je merilo cene kredita samo ako se
uporeujezaduivanje u istoj valuti.
Interkalarna kamata
- se koristi tj. obraunava u periodu izmeu odobravanjakredita do momenta
kada pone otplata prve rate. U zavisnosti koja je banka u pitanju, ovaj iznos
moe pa bude pripojen glavnici i da se naplauje preko rata kao
iostatak kredita ili posle otplate celokupnog kredita. Ukoliko banka obraunavaint
erkalarnu kamatu, proverite kada bi bilo najbolje da vam se isplati kredit da
biinterkalarna kamata bila to manja.
Zatezna kamata
se obraunava u sluaju kada se obaveze plaanja ne izmiruju navreme. ta znai
indeksacija kredita?Pod indeksacijom se podrazumeva vezivanje obaveza za rast
cena na malo ili kursneke strane valute za koju je kredit vezan. to znai da kada sklapate ugovor okreditiranju iznos koji treba da vratite nije konstantan ve
zavisi od stavki navedenihu ugovoru, a najee je to rast cena na malo ili
vrednost (kretanje kursa) valute zakoju je otplata vezana. Sa poveanjem ovih
stvaki dolazi do poveanja kamate iglavnice kredita. Ova vrsta kredita sa sobom
nosi i rizik promene iznosa rate koja jeuslovljena promenom datih uslova
kreditiranja, a time se stavlja pod znak pitanja injegova mogunost da kredit
otplatite na vreme. Od ove vrste rizika moete da sezatitite jedino ukoliko su
vai redovni meseni neto prihodi, iz kojih otplaujetekredit (npr. zarada), vezani
za istu valutu u kojoj vam je odobren kredit.
ZAKLJUAK
Ne treba zaboraviti da razmotrimo i paket usluga koji banka nudi uz odreeni
kredit jer i one imaju svoje trokove i mogu da utiu na cijenu otplate kredita a
veoma
jevano da znatmo koliko se zaduujemo. Obratimo panju na ugovor koji potpisuj
emo, ponekad on moe da sadri stavke koje su sklone promjenama a kojenam
moda nee odgovarati.Kreditiranje pored svojih prednosti, brzo pronalaenje
finansijskih sredstava, ima isvoje nedostatke, ukoliko potpiemo ugovor o kreditu
u kojem banka moe da tokom

15

16