Ono to ni jedan lokalni medij nije napisao jest kako je slavonsko-brodsko

predstavljanje Leksikona brodskih pisaca bilo organizirano na najvioj razini,

sadrajno i prezentacijski, kako je velika dvorana Gradske knjinice bila puna
zainteresirane publike, kako su, osim autor, Leksikon predstavili i njegovi
recezenti, ugledni znanstvenici hrvatski akademici (porijeklom Broani) Dubravko
Jeli i Dubravka Orai Toli. Takoer nitko nije spomenuo kako je izlobu Portreti
brodskih pisaca nedavno preminulog slikara Predraga Golla otvorio zamjenik
Gradonaelnika Hrvoje Andri a o izlobi da je govorio profesor Zlatko Kozina. Iz
vijesti su izostavljeni i enski vokalni sastav Ad astra koji je otpjevao nekoliko
slavonskih i nekoliko boinih napjeva, te eljko avi Slamnati, koji je uz gitaru,
otpjevao Baladu o ravnici Duka Trifunovia i Ranka Bobana. Kad sve ovo
znamo, znamo i da nisu mogli prenijeti nita od onoga to su predstavljai tijekom
brodskog predstavljanja rekli. Budui da je puno toga reeno i da su sama
izlaganja ukupno dugo trajala, izvukao sam samo meni najvanije naglaske pa
tako:
Akademkinja Dubravka Orai Toli: Ovo je doista remek djelo geo-kulturolokoknjievne povijesti. Kada mi je gospodin Stipi dao knjigu na recenziju, ja sam se
doista iznenadila i vidjela sam da se promijenilo nae shvaanje knjievne
povijesti i da sada nastaje neto novo...
Akademik Jeli: Kada sam od kolege Stipia dobio knjigu na recenziju, moram
priznati da sam se iznenadio jer grad Slavonski Brod, zahvaljujui ovoj ekipi iz
Gradske knjinice, koliko znam, prvi je grad u Hrvatskoj koji je dobio ovakav
leksikon. (....) Kolikogod sam, godinama, razgovarao s ljudima, uvijek sam imao
dojam kako oni Slavonski Brod percipiraju kao grad bez kulturnoga identiteta.
Brod je za njih bio nepoznanica na zemljopisnoj karti hrvatske knjievnosti. I
doista gotovo da i nije udo u Brodu je ivjelo mnogo pisaca, ali se to nije
nigdje posebno registriralo, a ono to nije zapisano, to znate kao da i ne postoji.
Meutim, ovaj leksikon pokazuje da je Slavonski Brod grad u kojem je kultura i
knjievnost ivjela godinama. ak bi se reklo i stoljeima. U ovom gradu, odnosno
u njegovoj blizini, nije roen samo Dragutin Tadijanovi (to su mnogi znali, a
mnogi i nisu pa ni danas ne znaju jer neki dan sam, itajui, naiao na krivi
podatak o Tadiji). A da je ovdje ivjela Ivana Brli Maurani znali su samo oni koji
su itali njezine knjige u svome djetinjstvu. Dakle, Brod je ovom knjigom oivio na
kulturnom planu, oivio je u povijesti hrvatske knjievnosti jer doprinos pisaca iz
brodskoga kraja, koji su ovdje registrirani, cjelini hrvatske knjievnosti je doista
znaajan. Kolegica je govorila o modernim i post-modernim piscima ovdje je to
provedeno u praksi. Podsjeam vas na Ujevia, velikoga Tina, koji je napisao
jedan esej pod naslovom Cijenim male pisce. Vjerujem da e ovaj leksikon biti
poticaj mnogim gradovima, ne samo u Slavoniji, nego u cijeloj Hrvatskoj, da takvu
knjigu naprave. Osijek, Vinkovci, Vukovar... mogu napraviti ovakvu knjigu i
iznenaditi nas nekim imenima. I sam sam bio iznenaen nekim imenima koja sam
susreo u ovoj knjizi. Knjiga je, dakle, viestruko vrijedna, viestruko znaajna za
ovaj grad i viestruko poticajna za cijelu hrvatsku knjievnost.
Ivan Stipi: Projekt Leksikona brodskih pisaca ima dvojaki korijen: Nesreenost
izvora podataka o ljudima i djelima koja su obiljeila brodsku lokalnu zajednicu za
kvalitetno i reprezentativno formiranje Zaviajne zbirke u naoj Knjinici. Kako su
zaviajne zbirke ogledala svake narodne knjinice, a zbog loe ko0notacije u
bivoj dravi o zaviaju, zaviajnosti, naciji, ili bilo emu to je moglo upuivati na
drugost i drugaijost, o hrvatskim zaviajnim zbirkama nije voena sustavna

briga te se po istom trebalo neto napraviti. Drugo ishodite vidim u saznanju o

neprepoznatljivosti, nevidljivosti pojedinih Broana i njihove intelektualne i
umjetnike ostavtine koje je nastalo u viegodinjem druenju s Vladimirom
Remom, Striborom Schwendemanom Uzelcom i drugima koji su Brod, moram
priznati, doivljavali brodskije od drugih i koji su, pak, o Brodu i njegovoj povijesti
ipak neto vie znali. Svoje polazite Leksikon brodskih pisaca ima u prethodnim
pojedinanim publikacijama o Broanima, parcijalnog karaktera, te u
nedovrenom projektu biblioteke 'Brodski pisci'.
Darija Matai Agii: Svaka naa natuknica sastoji se od dva dijela biografskog
i bibliografskog. (.........) Budui da smo se u sastavljanju ovog leksikona vodili
naelom ukljuivosti, u Leksikon su uvrteni i autori rubnih knjievnih i knjievnoznanstvenih vrsta tako te u leksikonu postoje i biografi i feljtonisti pa i publicisti,
predstavnici znanosti o knjievnosti, knjievni povjesniari, teatrolozi... jer, iako
oni formalno ponekad ne ulaze u kriterije koje smo bili zadali za uvrtenje u
Leksikon, oni su pokazatelj kulturnog djelovanja u naem gradu, to je bio jedan
od naih ciljeva (zapravo iznai, pokuati objediniti, to je vie mogue, brodsko
zapisano kulturno nasljee, odnosno, na neki nain, 'popisati' ljude koji su svojim
knjievnim i kulturnim radom oblikovali identitet ovog naeg prostora. (.....) Nali
smo se pred dilemom kako uope tumaiti pojam 'pisac'. Iznali smo takvo
rjeenje da smo se poeli zaista voditi tumaenjem postmodernistikim
tumaenjem povjesniara knjievnosti i znanosti po kojima su svi pisci, i 'mali' i
'veliki', vrijedni pozornosti. Pitanje literarne vrijednosti i dalje je ostalo estetiko
pitanje po kojem mi, kao autori, nismo donosili nikakve vrijednosne sudove. (.....)
Odstupanja od kriterija koje smo si sami zadali, a glavni kriterij bio je samostalno
objavljeno knjievno djelo ili djelo unutar kulturne povijesti, bila su svjesna i
namjerna i uglavnom se odnose na stare autore koji su kulturoloki vani za na
zaviaj, a podaci o njima u literaturi nisu nekada dovoljno razjanjeni (primjerice
Antun ami, Tomo Tuzli koji se smatra tvorcem Judite jedine drame pisane u
Slavoniji u 18. stoljeu na hrvatskom jeziku, zatim Antun Andrija Brli, iji ciklus
epskih deseterakih pjesama, u rukopisu, sauvan je u Arhivu obitelji Brli...).
Elektronika verzija ovog tiskanog leksikona sustavno i permanentno e se
nadopunjavati vjerojatno i onima koji su ve sada prepoznati kao pisci, pjesnici,
ali jo uvijek nemaju samostalno objavljeno djelo, poput recimo Antonia Gavrana i
drugih.
Mirna Grubanovi: Kako su nama knjiniarima za opis grae vana sva podruja
autorstva, nastojali smo popisati i sve autorove prijevode, pogovore i predgovore;
nastojali smo zabiljeiti je li neki autor priredio ili uredio neko djelo, i nastojali
smo zapisati literaturu o tim autorima. Tako nam je ovaj bibliografski dio
natuknice postao zapravo odslik cjelokupnog autorovog bavljenja literaturom.
(......) Ovo je, s jedne strane, na knjiniarski prirunik, a s druge strane eljeli
smo sve i popularno prikazati tako da smo podatke o djelima nismo navodili
strogim knjiniarskim pravilima, nego smo zbog namjere ire uporabe leksikona
ta stroga knjiniarska pravila malo pojednostavili. (....) Mislim da smo ili emo
mnoge autore ovim leksikonom potai da srede svoje bibliografije radova. (.....)
Rad na Leksikonu trajao je od prosinca 2012. do, evo, prosinca 2016. pri emu
smo pokuali biti aktualni, ali smo shvatili da tome nema kraja i, jednostavno,
morali smo odluiti stati pa mogu rei da od kada smo zavrili prikupljanje
podataka pa do danas jo su se dogodile neke promjene (npr. iz tiska je izila i
predstavljena publici knjiga Brodske portske prie iz davnine eljka eglaja,

zatim je objavljena knjiga Povratak u stari kraj Ivana Jagnjia; gospoa Katica
Mihaljevi je objavila knjigu Brodski portreti, gospodin Bartek je takoer objavio
i ba u ovom prostoru nedavno predstavio svoju novu knjigu). Drugim rijeima
posao na jednoj ovakvoj knjizi nikada ne zavrava. Ovo je, znai, jedan vrlo
informativan leksikon, u kojem se ogleda na knjiniarski pristup, rad je na
njemu zahtijevao strpljivost, preciznost i ustrajnost. Brojna smo rjeenja morali
nai, brojne nedoumice rijeiti i razliite situacije usustaviti i, jo samo, mogu rei
radili smo u najboljoj namjeri.