Upute za pisanje diplomskog rada

Opseg rada ogranien je na 20-30 stranica teksta (prve tri stranice tj. naslovna,
sadraj, te stranica sa saecima se ne raunaju u taj opseg). Pri tome
operacionalizacija stranice teksta i nekih karakteristika teksta su:

margine: sve 3 cm (lijevo, desno, gore, dolje)

font: veliina 12, Times New Roman
prored: 1,5
stranice moraju biti oznaene rednim brojem, po sredini stranice
tekst je pisan s poravnatom desnom marginom
glavni naslovi se trebaju pisati podebljanim slovima (bold) a podnaslovi
italikom bez brojanog oznaavanja
sve dijelove teksta koji se ele istaknuti valja pisati italikom (kurzivom) (ne
bold ili podcrtano)

Formalni izgled prve, naslovne stranice je propisan (vidi ispod) i na njoj nema oznake
broja stranice.
Druga stranica je sadraj, isto tako nema broja stranice.
Trea stranica sadrava naslov, saetak, kljune rijei na hrvatskom i engleskom
jeziku, bez oznake broja stranice. Saetak treba biti opsega izmeu 200 i 300 rijei.
Saetak treba sadravati cilj istraivanja, metodologiju i najvanije dobivene
rezultate.
Treba navesti 3-5 kljunih rijei.
Formalno ureenje teksta treba biti sukladno APA standardima (standardi za pisanje
znanstvenih radova American Psychological Association). U knjinici Odsjeka za
psihologiju postoji prirunik za takvo ureenje teksta, no s obzirom da APA-in
prirunik ima 400 stranica i niz detalja za koje je malo vjerojatno da e ih studenti biti
u prilici koristiti, priredili smo kratak saetak najvanijih naputaka. Za sve nejasnoe i
specifinosti treba konzultirati spomenuti prirunik.

Forma teksta je i dalje onakva kakva je uobiajena za pisanje znanstvenog rada, a

sadri ove osnovne element: uvod, cilj, problem, postupak, rezultati, rasprava,
zakljuak, literatura, (prilozi ali bez naruavanja opsega teksta).

Izgled Prve, naslovne stranice

Sveuilite u Zagrebu
Filozofski fakultet
Odsjek za psihologiju
(centrirano)

NASLOV RADNJE
(centrirano, velikim tiskanim slovima, bold)
Diplomski rad

Ime i prezime studenta/ice (centrirano)

Mentor: Titula, Ime i prezime (centrirano)

primjeri znanstvenih i nastavnih titula
Mr. sc.
Dr. sc.
Doc. dr.
Prof. dr.

Zagreb, godina obrane (centrirano)

2 stranica
Sadraj, u kojem se nalaze stranice glavnih naslova i podnaslova. Ne smije biti
opsega veeg od jedne stranice

3 stranica

Naslov rada na hrvatskom i engleskom jeziku

Ime i prezime studenta
Saetak na hrvatskom jeziku od 200 do 300 rijei (prored 1)
kljune rijei 3-5 (hrvatski jezik)

Saetak na engleskom jeziku (prored 1)

kljune rijei 3-5 (engleski jezik)
sve u okviru jedne stranice

Kratke upute za oblikovanje teksta diplomskog rada

Psiholozi (u cijelom svijetu) danas najee koriste naine pisanja tekstova prema
preporukama APA-e (American Psychological Association). Ovdje je kratki prikaz
uputa koje e se najee koristiti pri pisanju diplomskih radova. Za detaljnije
upuivanje u ovo podruje treba vidjeti u: Publication Manual of the American
Psychological Association (2001).
I. Nekoliko temeljnih naela navoenja literature
Sastavni dio tih preporuka jest i citiranje literature. U ovim kratkim uputama djelomino su
pokrivena dva aspekta tog podruja: navoenje autora u tekstu, te popis referenci na kraju teksta.

1. Navoenje autora u tekstu

Kada se navode ili komentiraju neki rezultati prijanjih istraivanja koje su neki drugi istraivai
objavili, potrebno je navesti o kojim se istraivaima radi i koje godine su rezultate objavili.
Evo nekoliko primjera:
Bujas (1981) navodi kako je potrebno oko pola sata da bi se oko u potpunosti rekuperiralo u tami.
Babi (2001) je dobio rezultat koji pokazuje da je podraajni kontekst vaan imbenik u procjeni intenziteta
boli.
U nekoliko istraivanja u podruju elektrino izazvanih osjeta (Bujas, 1984; Ajdukovi, 1983, 1984),
pokazalo se da veliina podraene povrine jest znaajan imbenik intenziteta osjeta.
Jedan od najvanijh imbenika u ouvanju perceptivne konstantnosti veliina jest tona percepcija dubine
(Levine i Schefner, 1991).
Kako je pokazano u veem broju istraivanja, izbor metode u ispitivanju osjetljivosti moe biti od presudne
vanosti za valjanost mjerenja (Gescheider, 1997, 1992; Ellermeier i Westphal, 1991).

Dakle, prezime(na) autora mogu se staviti i na poetak reenice, po sredini ili na kraj, ve kako je
onome tko pie tekst zgodnije sa stajalite stila izraavanja. Ukoliko se autor(i) stavljaju po sredini
reenice ili na kraj reenice onda se i prezime(na) i godina stavljaju u zagradu.
Ukoliko autori imaju isto prezime, onda se dodaje i inicijal imena, npr. (Bujas, R. 1935; Bujas, Z.
1978).

Ukoliko se iz nekog objavljenog izvora doslovno prepisuje dio teksta (citat) onda taj citat treba staviti u
navodnike i napisati na kojoj stranici izvornika se nalazi. Npr.:
"injenica da okolno svjetlo mijenja doivljenu svjetlinu nekog ciljnog objekta, sugerira da je na djelu neka
vrsta prostorne interakcije" (Coren, Ward i Enns, 2003; str. 109).

Kada se navodi neko istraivanje koje nije pronaeno u originalu, ve posredno iz neke druge
publikacije, onda treba navesti ime autora koji je prvi naveo neke rezultate a onda i autora u ijoj je
publikaciji ta informacija pronaena. Npr.:
Livingstone i Hubel (1984; prema Pinel, 2002) pronali su da dualno oponentne stanice nisu jednako
rasporeene u vidnom korteksu.

U popisu referenci na kraju teksta za ovakav sluaj treba navesti posrednu publikaciju (Pinel, 2002).

Ukoliko se eli specifinije naglasiti neka informacija, npr. stranica na kojoj je neto pronaeno, ta se
informacija moe navesti (npr. prethodni primjer; prema Pinel, 2002, str. 191, ili pak spomenuti
poglavlje).
Ukoliko se u tekstu spominje istraivanje veeg broja autora (do 5) onda kod prvog navoenja treba
napisati prezimena svih autora, a u sljedeim navoenima samo prvog autora te dodatak i sur.
Ukoliko ima vie od pet autora onda se i pri prvom a i pri kasnijim navoenjima navodi samo prezime
prvog autora + sur.
Zarevski i sur. (1998) su pokazali da razina traenja uzbuenja ima veze s biranjem riskantnih sportova s
kojim e se neki pojedinac baviti.

Pravilo je da svako spominjanje autora u tekstu mora biti praeno i navoenjem u popisu referenci na
kraju teksta, odnosno, sve reference s popisa moraju biti spomenute i u tekstu.

2. Popis referenci (na kraju teksta)

Redoslijed referenci treba pisati abecednim redom bez rednih brojeva, prema prezimenu
prvog autora. Ukoliko isti autor ima vie referenci, prvo se piu one koje su novijeg datuma.
Ovisno o vrsti izvora, struktura pisanja pojedine reference poneto je drugaija. Dolje su
navedeni primjeri iz najee upotrebljavanih kategorija referenci. Isticanje nekih informacija treba
initi italic stilom (kosa slova). U donjim primjerima je to ve uinjeno gdje treba, ovi primjeri mogu
posluiti kao ogled kako valja isticati pojedine vrste informacija.

1. Izvorni znanstveni lanci u asopisu

Bujas, Z. (1987). Vremenske konstante podraljivosti osjetnih sistema. Primijenjena psihologija, 8, 3-23.
Ellermeier, W. i Westphal, W. (1991). On the absoluteness of category and magnitude scales of pain.
Perception & Psychophysics, 49, 159-166.

Dakle, pie se:

Prezime autora, inicijal imena, u zagradi godina izdavanja. Naslov rada. Naslov asopisa, volumen
asopisa, stranice.

2. Knjige
Bujas, Z. (1981). Uvod u metode eksperimentalne psihologije. Zagreb: kolska knjiga.
Pinel, J. (2001). Bioloka psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Dakle, pie se:

Prezime(na) autora, inicijal imena, u zagradi godina izdavanja. Naslov knjige. Grad izdavanja: Ime
izdavaa.

3. Doktorske disertacije, magisteriji, diplomski radovi

Szabo, S. (1971). Neki metodoloki problemi Stevensove psihofizike. Neobjavljeni magistarski rad. Zagreb: Odsjek za
psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Babi, D. (2001). Utjecaj podraajnog konteksta na doivljaj boli izazvan elektrinom strujom. Neobjavljeni
diplomski rad. Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Dakle, pie se:

Prezime autora, inicijal imena, u zagradi godina obrane. Naslov rada. Mjesto i institucija obrane.
Ukoliko rad nije objavljen, potrebno je napisati i: Neobjavljeni doktorski/magistarski/diplomski rad.

4. Radovi u zbornicima, ureivanim knjigama

Bujas, Z. (1971). Psihofizika nekad i danas. U Kongresni odbor (Ur.), Psiholoke rasprave. Izvjetaj s IV. kongresa
psihologa SFRJ (str. 16-29). Bled: Drutvo psihologov Slovenije.
Algom, D. (1992). Psychophysical analysis of pain: A functional perspective. U: H. G. Geissler, S. W. Link i J. T.
Townsend (Ur.), Cognition, information processing, and psychophysics: basic issues (str. 267-291).
Hillsdale: Lawrence Erlbaum Associates.

Dakle, pie se:

Prezime autora, inicijali imena, u zagradi godina izdavanja. Naslov lanka ili poglavlja u knjizi.
Urednik(ici) ukoliko postoje (Ur.), naslov knjige ili zbornika, stranice teksta koji se citira. Grad
izdavanja: izdava.

5. Tekst na Web stranicama

U novije vrijeme sve je ei sluaj navoenja podataka koji se nalaze ili se mogu nai putem
Interneta. Pri takvom navoenju potrebno je dati to precizniju informaciju kako o samom tekstu tako i
o adresi na kojoj se moe nai.
verko, B. (2000). Vodi kroz zanimanja - elektroniko izdanje: prilozi vrednovanju profesionalnog usmjeravanja
putem Interneta. http://knjiznice.ffzg.hr/info.html#psiho.

Dakle, pie se:

Prezime autora (ovdje urednika), inicijal imena, u zagradi godina izdavanja. Naslov teksta. Internetska
adresa na kojoj se tekst moe pronai (to preciznija). Ukoliko se neki tekst ne vee uz autora,
potrebno je navesti to precizniju adresu.

Izgled popisa referenci

Ukoliko je referenca dua od jednog reda, tekst u ostalim redovima se uvlai (opcija visee (hang) u
Wordu) za 1 cm. Prored unutar pojedine reference je 1, a izmeu referenci treba ostaviti razmak.

Npr.
Algom, D. (1992). Psychophysical analysis of pain: A functional perspective. U: H. G. Geissler, S. W. Link i J. T.
Townsend (Ur.), Cognition, information processing, and psychophysics: basic issues (str. 267-291).
Hillsdale: Lawrence Erlbaum Associates.
Babi, D. (2001). Utjecaj podraajnog konteksta na doivljaj boli izazvan elektrinom strujom. Neobjavljeni
diplomski rad. Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Bujas, Z. (1971). Psihofizika nekad i danas. U Kongresni odbor (Ur.), Psiholoke rasprave. Izvjetaj s IV. kongresa
psihologa SFRJ (str. 16-29). Bled: Drutvo psihologov Slovenije.
Ellermeier, W., i Westphal, W. (1991). On the absoluteness of category and magnitude scales of pain.
Perception & Psychophysics, 49, 159-166.
Pinel, J. (2001). Bioloka psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Szabo, S. (1971). Neki metodoloki problemi Stevensove psihofizike. Neobjavljeni magistarski rad. Zagreb: Odsjek za
psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

II. Nekoliko temeljnih naela tablinog i grafikog prikazivanja

nema previe smisla prikazivati iste podatke i tablino i grafiki

1. Tablice

a) Svaka tablica mora imati redni broj i naslov. Naslov mora biti kratak i jasan. Vrlo su esti
naslovi iz kojih se ne moe shvatiti koji se podaci u tablici nalaze. Ne moe se oekivati da
e italac to saznati iz teksta.
b) Naslov tablice nalazi se iznad tablice, centriran. Tekst Tablica s brojem u italic stilu,
centrirano u zasebnom redu. Iza broja tablice ne dolazi toka (vidi primjer ispod). Naslov
tablice pie se normalno, ne u italiku. Prored teksta u naslovu tablice je 1 (ne 1,5 kao u
ostalom tekstu). Veliina slova je 11 (ne 12 kao u ostalom tekstu).
c) Treba izbjegavati okomite crte u tablicama, a vodoravnim treba odvajati tek zaglavlje tablice
od ostalog dijela, ili pak neke cjeline tablice meusobno
d) Vrijednosti u redovima ili pak stupcima treba logiki poredati (npr. logino je da se najprije
prikae aritmetika sredina, pa onda standardna devijacija, a ne obrnuto)
e) Ukoliko se neki podatak iz tablice eli istaknuti, to se moe uiniti zvjezdicom (npr.
statistika znaajnost)
f)

Navoenje tablice u tekstu radi se preko rednog broja (npr. vidi tablicu 3; ili u tablici 3
nalaze se rezultati...)

g) Tablica treba biti centrirana na stranici

Primjer tablice organizirane prema gornjim naputcima

Tablica 3
Aritmetike sredine i standardne devijacije rezultata na tri razliite skale straha od uspjeha kod studenata i
studentica I. i IV. godine psihologije, te znaajnost razlike izmeu studenata I. i IV. godine (mukih i enskih
zajedno) po pojedinoj skali.

Skale

Pappoina

Goodova

Cohenina

Spol
ispitanika

studenti I. godine

studenti IV. godine

SD

SD

76.5

14.44

81.4

16.45

84.3

14.85

82.1

16.77

svi

83.1

15.22

81.9

16.77

61.7

12.96

65.3

15.57

64.7

12.91

62.1

14.11

svi

64.3

19.96

63.0

14.61

86.6

15.17

90.3

15.36

96.7

16.19

90.2

16.04

svi

95.1

16.44

90.2

16.44

t-test
I-IV god.

1.23

0.34

1.13

0.42

2.87

0.03*

2. Grafiki prikazi
a) Svaki grafiki prikaz (svaka ilustracija koja nije tablica) mora imati redni broj i naslov te po
potrebi i legendu. Svaki grafiki prikaz mora biti sam za sebe jasan. Naziv grafikog prikaza je
slika.
b) Redni broj i naslov grafikog prikaza (slike) nalazi se ispod grafikog prikaza.
c) Navoenje grafikog prikaza u tekstu ini se preko rednog broja slike (npr. vidi sliku 1)
d) Tekst Slika i pripadajui redni broj treba biti u italik stilu. Nakon rednog broja dolazi toka.
Sadrajni dio opisa slike ne pisati u italik stilu. Veliina slova i prored naslova grafikog
prikaza isti je kao i kod tablica (prored 1, veliina slova 11). Vidi primjer dolje.
e) Grafiki prikaz treba biti centriran na stranici

Primjer grafikog prikaza

Prosjeni intenzitet el. struje (mA)

3,5

bolno podraivanje + stroop

samo bolno podraivanje

3,47
3,29

3
2,5

2,24
2,08

2
1,5
1
0,5
0
prag boli

tolerancija boli

Slika 1. Prosjene vrijednosti intenziteta el. struje za doivljaj praga i razinu tolerancije boli u dvije
situacije bolnog podraivanja kada je el. (bolno) podraivanje bilo istovremeno s rjeavanjem Stroop
zadatka i kada je podraivanje bilo bez pridodanog zadatka.

III. Statistiki simboli i statistike vrijednosti u tekstu

a) svi statistiki simboli, kako u tablicama tako i u tekstu piu se kosim slovima (italik), osim
grkih slova
b) ukoliko se statistiki simboli koriste u tekstu, moraju sadravati toliko informacija da itatelji u
potpunosti mogu razumjeti tekst. Npr. uz simbole koji oznaavaju statistiku znaajnost razlike
trebaju se napisati i pripadajui stupnjevi slobode i razina znaajnosti, tj. vjerojatnost sluajne
pojave:

npr. ukoliko se u tekstu spominju rezultati statistikih analiza, onda treba napisati:

1.

kod analize varijance: F(2,40) = 9,45; p<.01;

(2 i 40 su stupnjevi slobode)

2. ili za t-test: t(68) = 1.54; p > .05; (68 su stupnjevi slobode)

3. ili za Pearsonov koeficijent korelacije: r(101) = -.65; p< .01 (101 su stupnjevi slobode)
4. kod hi-kvadrat testa treba navesti i stupnjeve slobode i ukupni broj opaanja
(npr. 2(5, N=150) = 9.76; p< .01) (5 su stupnjevi slobode a 150 veliina uzorka)

c) Kod pisanja decimalnih vrijednosti, ne treba pisati nulu prije decimalnog zareza ukoliko
vrijednost ne moe biti vea od 1 (npr. kod koeficijenata korelacije, kod razine znaajnosti).
Kod vrijednosti koje mogu biti vee od 1 treba koristiti i nulu ukoliko je dobivena vrijednost
manja od jedan. Kao decimalni zarez treba koristiti toku.
Npr. p=.017; r(202) =.23; ali primjerice M=0.29 cm.

Simboli nekih najee koritenih statitikih vrijednosti

Simbol

znaenje

Simbol

znaenje

aritmetika sredina

ukupni broj ispitanika

SD

standardna devijacija

broj ispitanika u subuzorku

df

stupnjevi slobode

z - vrijednost

Pearsonov koeficijent korelacije

koeficijent multiple korelacije

F-omjer kod analize varijance

hi kvadrat test

t - test

zbroj

vjerojatnost

rs

Spearmanov (rang) k. korelacije

Standardizirani koeficijent u
multiploj regresiji

Cronbachov indeks int. konzistencije

10