Professional Documents
Culture Documents
Prezivljavanje U Prirodi
Prezivljavanje U Prirodi
(Prirunik za preivljavanje)
by
1. Re autora, uvod
2. Kako i ta poneti
3. Kampovanje
4. Vreme
5. Orijentacija
6. Vatra
7. Hrana
8. Voda
9. Zimski uslovi
10. Zmije
11. Trovanja
12. Sitnice koje to i nisu
13. Literatura
UVOD
Da bismo napravili kuicu ili da bismo jednostavno neto vezali i osigurali potrebno je
znati i kako to uraditi. Evo nekoliko najee korienih vorova koji vam mogu biti
od velike pomoi:
VREME
Pri bilo kom duem boravku u prirodi, vie je nego korisno da znate kakvo vas vreme
oekuje. Kada polazite od kue to ete lako saznati pratei prognozu, ali ako ste ve
u prirodi ta onda?! Noenje tranzistora moe (delimino) reiti va problem, ali ipak
evo nekoliko proverenih i praktinih metoda po kojima moete da saznate kakvo vas
vreme oekuje u narednih nekoliko sati ili dana
Kada je vedro a Mesec oko sebe ima senku (obru) sutra e duvati vetar. uto-crveni
zalazak sunca sa horizontom na kome se naziru niski oblaci bez oblika i forme takoe
predskazuje lo sutranji dan. Loe vreme predskazuje i treperenje zvezda, dalek
vidik, prenoenje odjeka, komeanje raznih vrsta oblaka, podizanje magle na
planinama, izostajanje jutarnje rose, zapadni i juni vetrovi. Ako vam vetar duva,
recimo sa istoka a na istoku se nalaze niski sivi oblaci (nimbostratusi) ili se nebom
valjaju neki crni i mrki oblaci (kumulonimbusi) budite uvereni da e uskoro biti kie i
nepogode.
Posmatrajte ivotinje... Visoka divlja (jelen, srnda) ranije (pre mraka) izlazi na
pau ako e uskoro nepogoda. Hrane se brzo, vrlo su nervozni, stalno oslukuju,
podiu glavu i gledaju da se to pre sklone. Na sat-dva pre pljuska, ptice lete veoma
nisko lovei tako bubice koje je pritisak vazduha naterao da budu blie zemlji. Ako se
pak na visini vidi neka ptica, onda je njen let veoma brz, uplaen i sa znacima
oigledne urbe da nae sklonite.
Pogledajte i malo oko sebe. Ako primetite dim iz dimnjaka ili vatru - posmatrajte.
Predznak loeg vremena je rasipanje dima odmah po izlasku iz dimnjaka ili sa
ognjita. Kada se dim lepo, pravolinijski izdie uvis, budite uvereni da narednih 24
asa nee padati kia. Sitni, lepo formirani oblaci koji su vrlo visoko (cirusi i
cirostratusi) sigurni su predznak lepog vremena. Oblaci "prognozeri" mogu biti i
neto vei (cirokumulusi), ali su obavezno svetli ili kao sneg beli.
Za one koji imaju mogunosti ili uslova, pomenuu i kako se pomou barometra
moe jako sigurno predvideti stabilnost vremena. Ravnomerno lagano poveanje
pritiska tokom itavog dana obeava dui period lepog vremena. Poveanje za 4-6
mm tokom 6 sati oznaava kratko prolepanje. Brzo opadanje pritiska znai
pogoravanje vremena. Lagano opadanje tokom 24 asa prouzrokovano je
poveanim zagrevanjem vazduha i ne znai pogoravanje vremena. Ponavljanje pada
i poveanja pritiska, pokazuje nestabilno vreme.
Pre planiranja bilo kakvog odlaska u prirodu, obavezno se informiite kakvo vas
vreme oekuje narednih dana, jer ete u zavisnosti od toga znati i ta da oekujete i
ta od opreme ili odee da ponesete.
ORIJENTACIJA U PRIRODI
Svakako jedna od najvanijih stvari. Poznavanje orijentacije nekada zaista moe
predstavljati granicu izmeu ivota i smrti. Sigurno je da ste uli prie o ljudima koji
su zalutali u divljini i zato to nisu umeli da se orijentiu i odrede pravac kretanja,
vie se nikada nisu vratili. U prirodi se vrlo lako zaluta, naroito ako su nepovoljne
vremenske prilike: magla, kia, mrak Nemojte misliti da se to deava samo
poetnicima ili neiskusnima - i vrlo iskusnim poznavaocima se deava da se izgube,
ali to nije nita strano ako znate kako da se orijentiete. Zato emo sada neto
nauiti o orijentaciji i to na vie primera, pa e svako koristiti metod koji mu je
najlaki ili koji je mogu u datim okolnostima.
Planine su omiljena odredita ljubitelja prirode. Brda su esto obrasla umom pa vam
je vidokrug obino prilino smanjen. Pronai pravi put zna biti prilian izazov ali je
mogue ukoliko vladate sobom i ostanete prisebni u suprotnom, hvata vas panika i
pravite greke. Prvi savet je: ostanite koncentrisani i pokuajte da otkrijete gde ste.
Jedna od najjednostavnijih metoda je da se popnete na vrh brda ili na najvie drvo i
osmotrite okolinu. Zapazite neku dominantnu taku koja e vam biti orijentir izvesno
vreme (usamljeno drvo, neka stena, proplanak, kua, elektrini stub) - bilo ta ka
emu ete ii i to neete isputati iz vida dok se pribliavate. Vano je da idete to
vie pravolinijski. Pravac se odrava izabiranjem orijentira. Na taj nain ete sigurno
negde izai, pre ili kasnije. Stari iskusni planinci kau: ak i loe izabrani pravac je
bolji nego nikakav. ala je ali i istina.
Kada odredimo pravac u kojem se treba kretati, dalje nam mogu pomoi oblaci.
Naime, smer kretanja oblaka moe da ostane nepromenjen i vie asova pa kao
pravac kretanja moemo uzeti ba pravac kretanja oblaka, suprotan pravac ili pak
popreno (levo ili desno) u odnosu na smer kretanja oblaka. Posebno dobro moe da
poslui u umi ili ikari, kada je teko nai pogodan orijentir. Oblaci ako se vide,
mogu da pomognu i nou.
Ukoliko se kreete planinskim stazama, ona su najee obeleena jer ih planinari
esto koriste. Oznaavaju se crvenim prstenom sa belim krugom u sreditu.
Postavljaju se du puteva po stablima, kamenim blokovima i stenama a ispisuju se
obino uljanim bojama. Staze se mogu oznaavati i belim ili crvenim strelicama i
brojevima koja znae potrebno vreme da se, hodajui, taj put proe. Ukoliko naletite
na ove oznake samo ih pratite i sigurno ete izai na neki vei put ili, jo bolje, stii
do nekog planinarskog doma.
Meutim, ukoliko ipak znate odakle ste poli i kuda treba da stignete onda ete se
vrlo lako orijentisati odreujui strane sveta. Ostaje problem kako ih odrediti ukoliko
nemate kompas?!
valja okretati sve dok senka ne pokrije malu kazaljku asovnika. Potom ugao izmeu
pravca male kazaljke (to je sada pravac senke) i brojke 12 prepolovite zamiljenom
linijom i ona e u produetku pokazivati pravac severa. Treba znati da e taj pravac
pre podne biti desno od pravca kazaljke, a popodne e biti levo od njih.
Orijentacija nou
Nou se orijentiemo pomou zvezda i meseca. Pun mesec ima suprotan poloaj u
odnosu na sunce. Zato jugu (gde se sunce nalazi u podne) odgovara sever, koji pun
mesec zauzima u pono. Ujutro je je mesec na zapadu, a uvee na istoku.
Strane sveta po asovniku i punom mesecu mogu da se odrede kao i pomou
asovnika i sunca. Samo se ovde umesto juga, prvo pronae sever.
Prolena trava je vea, gua i zelenija s june strane velikog kamenja, drvea,
ume. Obratno je kada je dugotrajna sua: tada je trava due zelena sa severne
strane.
Ako naiete na potok, krenite nizvodno. Potok vodi u dolinu, prema reici, a tu ete
pre ili kasnije naii na ljude.
Kako da se doe do naselja ili do konica na rubu ume, mogu da pokau pele.
Treba samo da se obrati panja na njihov let: pela sa nektarom i polenom nastoji
da se vrati najkraim putem u konicu.
Orijentacija je mogua i pomou crkava i grobalja. Kod pravoslavnih crkava oltar je
na istoku a ulaz na zapadu, kod katolikih crkava je obrnuto. Krst na kupoli, kod svih
crkava, je postavljen u pravcu sever-jug. Hrianski grobovi imaju nadgrobno
obeleje (spomenik) na zapadnoj strani, znai grob zauzima pravac istok-zapad.
Muslimanski grobovi imaju pravac sever-jug. Spomenik se nalazi na junoj strani
groba.
Ako posedujemo tranzistor, moemo i to da iskoristimo. Okrenemo li se zajedno s
njim prema najjaem signalu neke radio-stanice, onda smo usmereni prema
odailjau te radio-stanice. Npr. ako je odailja Radio-Beograda na severu onda smo
i mi (tranzistor) usmereni prema severu.
Svi ovi naini odreivanja strana sveta, izuzev pomou sunca i asovnika, nisu uvek
pouzdani. Zato se treba orijentisati oprezno, rezultate proveravati i ne pouzdati se
samo u jedan pokazatelj.
VATRA U PRIRODI
Vatra u prirodi je svima draga, naroito ako dani nisu ba topli ili ako imamo potrebu
da spremimo hranu. Meutim vatre u prirodi su i vrlo opasne, i na mnogim mestima
je zabranjeno paliti ih!
Zato, ako ve palimo vatru, treba da to radimo oprezno i da pre svega pripremimo
mesto na kome planiramo da je zapalimo. Ukoliko se jednom mestu neemo zadrati
vie dana, onda je dovoljno da od lia, trave i sl. oistimo povrinu od 1m2, tako da
dobijemo "golu" zemlju. Moemo okolo poreati i vee kamenje (jo bolje ako je
ploasto) koje e spreiti da vetar prenese plamen ili iskrice na okolinu. Kamen e
delovati i kao "reflektor toplote" - zraie toplotu i dugo posle gaenja vatre. Ukoliko
na datom mestu ostajemo malo due onda je najbolje da iskopamo malu rupu u
zemlji (20-30cm dubine e biti sasvim dovoljno). Rupa moe biti okrugla ili
kvadratna, svejedno.
Nekoliko stvari uvek imajte na umu:
1. Nikada se nemojte udaljavati od vatre i ostavljati je da gori bez nadzora.
2. Nikada vatru nemojte paliti usred ume, jer se vrlo lako zapali stablo ili kronja.
3. Ako odlazimo ili ako nam vatra vie nije potrebna obavezno je treba temeljno
ugasiti:
rasturite ar, grane, panjeve, dobro polijte mesto vodom, pospite ga peskom ili
zatrpajte. Budite apsolutno sigurni da ar nije ostao i da se nita ne dimi!!!
Evo nekih jednostavnih, prirunih ognjita koje svako moe napraviti u prirodi:
suve granice jele, bora ili aria (smolasto drvo koje se vrlo lako pali).
Dovoljno je poneti par tapia duine desetak cm.
plastino staklo tj. "plestik glas", od koga se naprave ploice duine 10cm i
irine 3cm. Ove ploice se ba lako ne pale, ali zato dugo bezdimno gore (oko
5min) i ne moe ih ugasiti vetar ili slaba kia.
unutranja guma (od bicikla ili automobila). Takoe se naprave trake slinih
dimenzija kao pomenute ploice. Kad se upale gore dugo, a plamen je
otporan na vetar i kiu. Moete ih baciti i u sneg - i dalje e goreti bez ikakvih
problema. ak i ako se pokvase nije problem upaliti ih ibicom ili upaljaem.
Upaljenu gumenu traku ili plastinu ploicu bacite na sveanj spremljenih drva, i
upaliete logorsku vatru i po vetru, i po kii, i po snegu
Za potpalu jo moete koristiti liajeve, suve vlati trave, naputena ptija gnezda,
suvu balegu, brezovu kora, smola, vuneni konac Za loenje vatre koristimo cepano
drvo jer bolje gori od celih oblica sa korom. Korenje drveta daje jaku toplotu. Ne
upotrebljavajte grane koje su leale ispod opalog lia jer su one ve trule i loe
gore. Suvo drvo i suve grane, naravno, najbolje gore. Drva koja lako gore su: javor,
breza, hrast, grab, crvena bukva, zimzelen i beli glog. Da plamen ne bi bio veliki i da
ne biste esto loili vatru, najbolje je u nju stavljati debele balvane ili panjeve.
PRIPREMANJE HRANE
Kada smo uspeno zaloili vatru i napravili ognjite, moemo i da spremimo neto za
hranu. Spremanje hrane u prirodi najee zahteva improvizaciju kao i izuzetno
dobro poznavanje jestivih vrsta: kako biljaka tako i ivotinja.! Zato je ova oblast
sama po sebi previe obimna i prelazi namenu ovog prirunika, ali u ovde dati neke
opte napomene kao i neke korisne savete koji vam mogu pomoi u sluaju nude.
Od oko 300 000 vrsta divljih biljaka, vie od polovine se moe jesti. Koliine divljih
biljaka i ivotinja koje se mogu nai, kako po vremenu tako i po vrstama, veoma su
razliite. Otuda potreba da se esto spremaju jela kombinovana od nekoliko razliitih
vrsta. Za kulinarske potrebe uzimaju se iste koliine divljih jestivih biljaka kao i kada
se jelo sprema od gajenih vrtnih biljaka.
Veoma je znaajno da su divlje povrne biljke i salate ak i bogatije u vitaminima
nego kultivisane biljke. Poto bilje tokom starenja postaje sve bogatije celulozom
(otuda i manje svarljivo) i sve vie gorko, za ishranu treba upotrebljavati
prvenstveno mlade biljke. Najsonije i najjestivije je mlado bilje u prolee, ili novi
izbojci koji izbijaju u jesen. U leto mlado bilje treba traiti po vlanim i senovitim
mestima. Gorina se donekle uklanja tako to se tokom kuvanja odbacuje prva voda.
Neke biljke mogu da se jedu i sirove (salate, voe), ime se obezbeuje vie
vitamina i minerala. Meutim bilje je po pravilu meke, svarljivije i ukusnije kada se
kuva.
Vreme kuvanja zavisi od toga da li je upotrebljeno samo mlado lie, odnosno biljke,
ili isto to u poodmakloj vegitaciji. U drugom sluaju kuvanje je neto due i probom
treba ustanoviti da li je zavreno. Kuvanje povra obino traje oko 15-30min. Kada
se kuva povre prva voda se obino odbacuje. Kada je bilje gorko, odbacuju se i dve
vode. Imajte na umu da je meso divljih ivotinja tvre od mesa domaih ivotinja.
Najjednostavnija jela koja moe svako spremiti su razne supe, orbe, salate Za to
su vam potrebni listovi jestivih biljaka ili njihove bobice (kopriva, paprat, ipak,
kupina). Naberete, iseckate, stavite u vrelu vodu i skuvate. Po potrebi dodajte neku
zainsku biljku ili malo soli.
ta sve moete jesti u prirodi? Zaista puno toga, a evo ta se najee koristi:
jestive biljke, peurke, potoni rakovi, puevi, abe, ribe, koljke, zmije, guteri,
kornjae, skakavci, ptice, ptija jaja, sve vrste divljai U krajnjoj nudi moete
koristiti mravlja jaja a takoe i crve koje naete pod korom drveta. U mnogim
zemljama (naroito na Dalekom istoku) se mnoge od ovih stvari rado jedu i smatraju
za specijalitete. Vrlo se jednostavno spremaju: operete ih od mehanikih neistoa
(zemlje), lepo ocedite od vode, i prite u ulju ili masti. Skakavci se spremaju na isti
nain.
Zbog izuzetnog znaaja i zbog mogunosti jednostavne i lake pripreme, dau i par
uputstava za spremanje aja i hleba.
Priprema aja
Za pripremanje aja za jednu osobu potrebno je oko 50g svee (zelene) ili 5-10g
suene ajne sirovine i 0,5l vode. Svea ajna sirovina se stavi u vodu koja vri
(kljua), sud se poklopi i skine sa vatre, pa ostavi da stoji 5-10min i na kraju
procedi.
Sasuena ajna sirovina se stavi u kljualu vodu, kuva oko 5min i tek onda skine sa
vatre i procedi. ipak i drugi voni plodovi se kuvaju do 10min (malo due). aj od
ipka e vam biti bogatiji vitaminom C ako se posle kuvanja ostavi da stoji jo 3060min pa tek onda ocedi.
aj se zaslauje eerom, marmeladom, vonim sirupom, saharinom itd. Ako toga
nemate pri ruci jako je korisno piti i gorak aj.
Koje su to ajne sirovine tj. ajne biljke? Spisak je sledei: kleka, uta zeja soca,
kupina, umska jagoda, gusja trava, petrovac, divlje rue, jaglika, matinjak,
vranilova trava, majina duica, nana, movarni kaun.
Vitaminski napici
U prirodi su nam ba zbog oskudne ishrane ovakvi napici vie nego potrebni.
Pripremaju se od ajnih sirovina, u vidu ajeva.
Kad se aj pusti da odstoji pre ceenja, sadrae vie vitamina C. Ne preporuuje se
ipak da stoji due od jednog sata, jer se posle tog vremena usled razgraivanja
smanjuje sadraj vitamina. Imajte u vidu da neke ajne sirovine pri duem stajanju
daju veoma jake i gorke ajeve, pa nisu za pripremu vitaminskih napitaka.
Veoma bogati i dobri vitaminski napici se spremaju od iglica etinara. Iglice mladih
izdanaka treba otkinuti sa granica i staviti u kljualu vodu na 2-3min da bi se skinuli
votani sloj i smolaste materije. Zatim se izvade, isitne i stave u sud sa tri puta
veom koliinom hladne vode. Ostave da stoje 1-2 asa i onda ocede (kroz gazu i
sl.). Napitak se zasladi. Jedna aa ovog napitka obezbeuje dnevnu potrebu za
vitaminom C. Napitak se u dobro poklopljenom i tamnom sudu moe uvati do 2
dana.
Moe se napraviti i koncentrat vitaminskog napitka: tu jednoj istoj vodi ekstrahuju se
tri partije iglica, ekstrat stavi u sud sa uim otvorom (manji pristup kiseonika) i
zagrevanjem upari do konzistencije sirupa, pa se ohladi. Da bi se izbistrio,
ohlaenom koncentratu treba dodati belance (1 komad na 3-4l ekstrata), dobro ga
izmeati, zagrejati da se belance zgrua, a zatim ostaviti da spadne talog. Bistru
tenost odliti i procediti kroz platno. Bistar koncentrat se onda upari u sudu sa uskim
otvorom do konzistencije gueg sirupa. Ovako pripremljen koncentrat se moe
uvati i do godinu dana u tamnoj i dobro zatvorenoj posudi. Dovoljno je uzeti jednu
kafenu kaiicu dnevno da bi se obezbedile dnevne potrebe za vitaminom C. Ovakvi
koncentrati prave se od ekstrata dobijenog 24-asovnim stajanjem u zakiseljenoj
vodi lia lipe, breze, lucerke i sl.
Pripremanje hleba
Svi znamo da se hleba sprema od peninog brana, ali ukoliko nemamo dovoljne
koliine moe se upotrebiti raeno, jemeno i kukuruzno brano, krompir, ir, divlje
kruke, mekinje, zlatan i druge hlebne sirovine. Uobiajeno je da se peninom
branu dodaje oko 10% ovih sirovina, a u sluaju oskudice i vie.
Pogau moete spremiti na sledei nain: u prosejano brano se doda posoljena voda
i zamesi testo. Srazmera meanja je u odnosu 100:60, zavisno od vrste i kvaliteta
brana. Pri meanju treba dodati malo kvasca, ako ga ima. Umeeno testo stoji 1530 minuta, pa se pogaa izvadi, ostavi da stoji oko 15min i potom opet pee jo 4550min.
Za peenje hleba u prirodi koriste se poljske hlebne pei koje se izrauju od kolja,
gline, zemlje i cigle ali one se ovde nee razmatrati. Meutim, ma kako smeno
zvualo, hleb moete ispei i bez penice. Dau vam nekoliko primera, pa iskoristite
onaj koji vam najvie odgovara.
Prvi problem sa kojim se moete susresti je: gde zamesiti brano ako nemate
odgovarajuu posudu?! Moda ste zaboravili da u rancu imate ist pekir? Na pekir
treba sipati gomilu brana u obliku kupe, napraviti u njoj udubljenje i tamo sipati so i
vodu. Polagano zamesite testo. Od testa napravite tanke dugake vekne, obavijte ih
spiralno oko tapova sa kojih ste skinuli koru. tapove pobodite oko pripremljenog
ara, povremeno okreite i saekajte da se testo ispee.
Hleb moe da se ispee i na ravnom kamenu. U tom sluaju imajte na umu da vekna
mora biti spljotena. Vano je i da kamen bude to tanji. Testo moete oblikovati i u
vidu pogaica. Sirove pogaice se naniu na pogodan tap i onda peku.
Praktini saveti
Kako brzo razluiti jestivo od nejestivog bilja?! Ako biljka lui mleastu tenost
(izuzetak su koprive i maslaak) i nagriza kou, nije za jelo, kao ni biljke jakog
mirisa. Gricnite malo list ili stabljiku. Ukoliko "skupljaju usta" - nisu za jelo. Moete
jesti bilje koje jedu i ptice i ivotinje, jer ono nije otrovno.
Kada elite neto da ispeete (meso, ribu i sl), uvijte hranu u alu-foliju i pecite u
vrelom pepelu ili aru. Tako ete ribu ispei za 15min (po 7-8min sa svake strane) a
meso za oko 40min. Ako nemate nikakvu posudu, posluite se alu-folijom i napravite
sud kakav elite.
Ribu (pile, zec i sl) obavijte mokrom glinom i stavite u ar. Posle pola sata ispeena
glina se raspukne i jelo je gotovo. Najvei deo krljuti ili perja ostaje u glini. Meso
moe da se obavije slojem vlanog papira (ne novinskog) i pokrije sa puno ara tako
da do njega ne dopire vazduh. Posle kraeg vremena peenje je gotovo.
Sve to peete pecite na aru, nikako na vatri. Na pripremljenim tapovima moete
nanizati kobasicu, slaninu, papriku, luk, i pei. Na povei raanj moete (takoe na
aru) pei i kokoku, zeca, ribu, pticu Na samom aru jako lepo moete ispei
krompir ili mlade klipove kukuruza.
Izdubljena polovina krompira moe da poslui kao posuda za kuvanje jaja. Kora od
hleba na jako zagrejanom kamenu moe da poslui kao tiganj za peenje jaja na
oko.
uvanje hrane
Da bi se hrana mogla koristiti due vremena, treba je nekako sauvati. To se
najee i najjednostavnije postie razliitim nainima suenja.
Biljke se uvaju suenjem na vazduhu (promaji). Sunce tetni, ali i to je bolje nego
nikako. Peurke se prvenstveno sue na suncu. Mogu se suiti na vazduhu, kao i u
sunicama. Tada se izlau samo toplom vazduhu a ne i dimu. Osuene peurke se
stavljaju u korpe, sanduke i vree, i uvaju na provetrenom i suvom mestu.
Meso se najprostije uva suenjem na vazduhu. Karakteristino je to da se meso
onda mora oistiti od kosti, isei na tanke listove debljine do 2cm, posoliti sa obe
strane i obesiti na dobro provetravanom mestu. Ovako osueno meso moe da se
uva krae vreme. Meso se sigurnije i trajnije konzervie dimljenjem u punicama,
uz prethodno salamurenje (uvanjem u slanoj vodi).
Vodite rauna da vam je hrana dobro zatvorena (tegle, flae, kutije), da ne odaje
mirise. Otpatke bacajte dalje od logora, na jednom mestu. Najbolje je da iskopate
rupu i da je kasnije zatrpate. Nerazgradive materijale (staklo, gumu, plastiku,
najlon...) ne bacajte u prirodu i ne ostavljajte ih za sobom!
Zmije pogotovu lako osete mlene proizvode (mleko, sir, jaja) i opsedae vas
neplanirano. Zato vodite rauna ne samo kako uvate hranu ve i gde bacate
ostatke.
Kako ohladiti?
Ko ne bi poeleo da u vrelom danu negde u prirodi ohladi vodu, lubenicu ili neto
slino? Evo kako ete napraviti najjednostavniji prirodni friider: iskopajte rupu u
zemlji (efekat je vei ako je jo obloite ploastim kamenom) i poklopite je
granicama i liem, kao to je prikazano na slici.
Jo jedan zanimljiv nain: iskopajte rupu u zemlji i tu stavite ono to elite da
ohladite. Potom rupu prekrijte zemljom u sloju debljine 20-30cm, ali ne pravite
krtinjak nego natrpani sloj poravnajte sa terenom. Iznad zakopane, recimo
lubenice, naloite vatru. Ne treba da bude jaka, ve samo da tiho tinja. Za sat-dva
razgrnite vatru i iskopajte vau lubenicu. Poznavaoci fizike znae da objasne zato se
lubenica tako lepo ohladila
Kao prirodni hladnjak vam mogu posluiti hladni potoci ili bunari, ali sa napomenom
da ono to hladite nikada ne moe biti hladnije od temperature vode u koju potapate
namirnice.
VODA U PRIRODI
Voda je prva i najvanija ovekova potreba. Bez hrane ovek moe izdrati proseno
do 26 dana (ako pri tom troi vodu), a bez vode samo par dana (najvie 7). Voda
sainjava oko 70% nae telesne teine, a gubimo je jako brzo i jako esto
(mokrenjem, izmetom, znojenjem, disanjem). Ukoliko se ovaj gubitak ne
nadoknauje dolazi do dehidracije, isuivanja koe, naglog gubljenja telesne teine i
u krajnjem stadijumu, smrti.
Da bismo to racionalnije troili vodu moramo znati da su ovekove potrebe za njom
razliite u zavisnosti od godinjih doba (temperature) i fizike aktivnosti. to su
spoljanje temperature vee i to je fizika aktivnost vea to su i potrebe za vodom
vee. Lako zakljuujemo da ako sedimo u hladovini, ako mirujemo i ne izlaemo se
fizikim aktivnostima onda su i potrebe za vodom mnogo manje. Ukoliko su u
uslovima nedostatka vode neke fizike aktivnosti neophodne onda ih treba prebaciti
u none sate - danju odmaramo a nou radimo.
Evo optih napomena kako se treba ponaati u uslovima kada nemamo dovoljno
vode na raspolaganju:
vodu piti u periodinim razmacima, u manjim koliinama i polako,
zadravajui je to due u ustima;
smanjiti izluivanje vode iz organizma: izbegavati sunce i fiziku aktivnost
(kretati se i raditi samo nou);
izbegavati hranu bogatu belanevinama (meso i sl.) i jae zainjenu (ljuto,
slano) a uzimati hranu bogatu ugljenim hidratima i sone namirnice (voe);
izbegavati puenje, disanje na usta i razgovor, a izazivati luenje pljuvake
vakanjem nekog predmeta (dugme, ljunak, vakaa guma)
Pronalaenje vode
U prirodi nije tako teko pronai vodu kako bi ste na prvi pogled pomislili. Ukoliko
planirate boravak u prirodi onda e svakako pomoi da se o terenu koji ete posetiti
informiete kod onih koji su na tom mestu ve boravili, sa naglaskom na pitanje "gde
se nalazi voda?". Moete nabaviti i topografske karte sa obeleenim izvorima, a
moete se informisati i na licu mesta od lokalnog stanovnitva. Ukoliko svega ovoga
nema onda vam opet preostaje improvizacija.
U potrazi za vodom imajte sledee na umu:
atmosferske vode (kia, otopljeni sneg) upijaju se u zemljite i usled
nepropusnih slojeva, teku u pravcu nagiba tla i izbija na nekim mestima
pravei izvore. Oni su obino na padinama, jarugama, obodima dolina, tamo
gde ima drvea i bilja koje trai mnogo vlage (vrba, trska, aa), tamo gde
je bilje vie zeleno i gde je vegetacija bujna;
znak podzemnih voda su vlana zemlja, tragovi koji pokazuju da su tu kopale
ivotinje, ili mesto iznad koga lebde muice. Na takvim mestima je sigurno
nedavno bilo vode, ili je pak voda blizu povrine. Voda moe da se nae i u
koritima potoka i reka koje presue u leto, tako to se korito kopa uz ivicu
izboenih okuka.
na krakom terenu vodu treba traiti u peinama, vrtaama i sl.
na planinskom terenu, u uvalama i jarugama okrenutim prema severu i
zatienim od sunca, dugo se moe zadrati sneg;
kinica i sneg mogu odlino posluiti, i znajte da se oni zagade tek kada dou
u dodir sa objektima na zemlji. Izuzetno u sluaju rata i RBH dejstava, mogu
se zagaditi jo u vazduhu.
Pri svemu ovome strogo vodite rauna da voda ne bude higijenski neispravna
(zagaena) jer moe doi do toga da se zarazite i razbolite. Nemojte piti ustajalu
vodu ili mutnu vodu (mada ni bistrina ne garantuje da je voda ispravna za pie).
Neispravnu ili sumnjivu vodu pre upotrebe obavezno dezinfekujte. Evo nekoliko
naina da to uradite:
3.
4.
stavlja jedna tableta na litar vode, a ako je voda obojena odnosno mutna
stavite dve tablete. Voda se dobro promuka, tablete moraju potpuno da se
rastvore, i posle pola asa ovakva voda moe da se pije.
hlornim kreom u odnosu 0,5g na 100l vode. Postupak: hlorni kre se prvo
rastvori pa onda sipa u vodu i dobro promea. Posle pola asa voda se moe
piti ako se pri tom osea miris hlora (dokaz da je dobro dezinfekovana). Ako
mirisa nema, ponavlja se hlorisanje dodavanjem jo 0,5g hlornog krea.
jodnom tinkturom stavljanjem 6-7 kapi na jedan litar vode, koja se zatim
dobro promuka, ostavi da stoji pola asa, pa tek onda pije.
Dobijanje vode
Vodu za pie moemo jednostavno i vrlo lako dobiti od atmosferske vode koja se
javlja u nekoliko oblika. Na bezvodnim terenima i u planinskim predelima mogu se
upotrebiti kinica, sneg i led.
Kinica se na improvizovani nain sakuplja sa rasprotrtih cerada, atorskih krila ili
bilo kog drugog nepromoivog materijala, tako to se odvodi u posude ili iskopanu
jamu ije smo zidove pre toga obloili nepropusnim materijalom (glina, najlon).
Kao sabirna povrina moe nam posluiti i obino platno, jer kada se natopi vodom
kapi klize po njegovoj povrini isto kao da je od nepromoivog materijala.
Sneg je najbolje otopiti i koristiti tako dobijenu vodu. U nedostatku goriva za
topljenje, sneg se moe topiti na suncu ili tako to se stavi u bidon, uturicu, najlon
kesu i onda pod odeu, da bi ga otopila temperatura tela. Ako se e gasi
neotopljenim snegom, bolje je prvo napraviti grudvu jer sirovi sneg ne gasi e ba
efikasno. Uvek prvo skinite gornji sloj (koru) i uzimajte onaj sneg koji se nalazi
ispod. Isto tako pazite da ne uzimate sloj snega koji je na zemlji jer i povrinski i
najnii slojevi mogu da budu zagaeni. Nije preporuljivo da se jede sneg kada smo
zagrejani, umorni ili kada nam je hladno, jer to dodatno sniava telesnu
temperaturu.
Led je mnogo ekonominiji za dobijanje vode jer se za dobijanje iste koliine vode
troi upola manje goriva. Kao i kod snega vodite rauna koji led uzimate za
topljenje: neka to bude sa onih mesta koja su ista, odnosno neka led bude kristalno
proziran. Led koji je taman, ima prljavu boju i sastojke zemlje ili peska nemojte
koristiti za dobijanje pitke vode.
Rosa u krajnjoj nudi moe da poslui za gaenje ei. Za njeno sakupljanje mogu
da poslue hladne metalne povrine ili hladno kamenje (naslagano u vidu piramide)
na kojima se kondezuje vodena para. Rosu treba skupljati pre izlaska sunca, jer vrlo
brzo ispari.
Morska voda moe posluiti za dobijanje vode za pie. Slanu morsku vodu nikada
nemojte piti jer osim to pojaava e, izaziva i pojaano izluivanje telesnih
tenosti. Pijaa voda se iz morske vode na improvizovani nain dobija obinom
destilacijom: morsku vodu zagrevamo na suncu ili na vatri, a dobijena para se
kondenzuje u vodu oslobienu soli (skupljamo je na neki od ve navedenih naina).
U hladne dane, morsku vodu zahvatimo u sud i ostavimo da smrzne. Slatka voda se
prvo smrzne, a so se koncentrie u sredini kao neka itka masa. Ovu masu
odstranimo, a preostali led otopimo i dobijenu vodu koristimo za pie.
Skoro svake zime kod nas poneko strada zato to nije uspeo da se snae kada je
ostao u snenim nametima, bez mogunosti da se probije do najblieg naseljenog
mesta ili planinske kuice. Veina stradalih je mogla da se spase, samo da su iskopali
zaklon u snegu i saekali da meava prestane.
Vei deo nae zemlje je ispresecan planinama na kojima zima poinje ve u oktobru i
traje do maja (punih 6 meseci). To vreme, prema uslovima boravka u prirodi,
moemo podeliti na tri perioda:
1. Od oktobra do kraja decembra: period kada poinje da pada sneg. A prvi sneg
2.
3.
Kretanje
Zimi u planinama kretanje mora biti lagano, pravilno, tedljivo i odmereno, u
pravilnoj srazmeri sa nagibom zemljita koje treba savladati, i u harmoniji sa
disanjem i radom srca - dakle vae ista pravila kao i za kretanje kada nema snega.
Kod kretanja uzbrdo treba izbegavati preice iako e vam se initi da tako skraujete
put i dobijate u vremenu. Ne smete zaboraviti da je stepen nagiba na konjskim,
kozjim i peakim stazama dobro praraunat i dugim iskustvom prolaznika potvren,
te ih se pri kretanju treba i drati. U protivnom dolazi do brzog i nepotrebnog
premaranja. Pri silaenju nizbrdo, na manjim strmim padinama, korak se moe
ubrzati. Na zemljitu sa mekanim tlom, na snegu i, sitnom ljunku, silazite duim
korakom.
Za kretanje po dubokom snegu koristite krplje jer tako neete propadati u sneg i
rasipati snagu. Ako nemate krplje moete ih i sami napraviti od prua i granja.
Improvizovana sklonita
Zimi je u planinskim predelima klima vrlo surova. Noi su hladne i zato morate da
organizujete neko sklonite, inae preti opasnost od smrzavanja.
Ukoliko niste vini "samogradnji" ili pak nemate dovoljno vremena, moete iskoristiti
planinske kolibe, staje za stoku, ambare, koeve, skrovita za seno Sve su ovo
suva i dovoljno topla mesta, zatiena od vetra i padavina. Planinska sklonita za
ljude i stoku, pojate i baila su graeni od dasaka, oblica, balvana. Da bi ste ih
iskoristili za boravak potrebno je da otvore i upljine zatvorite guvama sena ili
slame i da od istog materijala napravite meku i dobro izolovanu postelju. Moete
iskoristiti atorska krila ili ebad i napraviti od njih dakove koje ete napuniti
slamom i tako dobiti slamaricu na kojima se lepo spava. Prizemne konjunice ili
staje, kada je u njima stoka, predstavljaju dobar izbor jer je u njima toplo.
U ovakvim objektima morate biti jako oprezni: nipoto nije dozvoljena upotreba
otvorenog plamena - koristite samo svetlost lampi.
Ako na raspolaganju nemate ve izgraene objekte, najbolje je da bivak potraite u
poumljenom delu. Drvee titi od vetra, ublaava niske temperature. Granice,
mahovina i suvo lie omoguavaju udobniji boravak; od njih moete da napravite
leite ili uzglavlje ili da ih iskoristite za vatru. Teren diktira uslove prilagoavanja,
pa ako nemate ni umu na raspolaganju pokuajte da naete neka skrovita mesta, u
prvom redu ona koja su zaklonjena od vetra. U tom smislu vam mogu posluiti
jaruge, rupe u zemlji, oborena stabla, peine Izbegavajte vlana podnoja i mesta
neposredno uz planinske potoke ili padine gde postoji mogunost odrona.
Evo nekoliko primera kako moete sami napraviti zaklon odnosno bivak koji moe
posluiti i par dana:
Mere opreza
Opte pravilo je da vam od divljih ivotinja ne preti nikakva opasnost ukoliko ih ne
uznemiravate. Sve divlje ivotinje bee od oveka a napadaju ga samo ukoliko se
oseaju ugroeno! To podrazumeva da ste direktno naleteli na njih, da imaju
mladunce koje e braniti, ili pak da ste na neki drugi nain ugrozili njihov opstanak.
To sve vai i za zmije. One napadaju oveka samo iz straha, i samo i jedino ukoliko
ih nagazite! Zmije su jako opasne i u sezoni parenja ili dok neguju mladunce ali i
tada, ako se povuete bez naglih pokreta, nee vas napasti. Zatita od ujeda
otrovnice na zahteva nikakve posebne mere ve samo oprez! Vodite rauna da po
bespuu i kamenjaru ne idete bosi. Pri podizanju kamena, branju groa, pri radu ili
igri u maslinjaku, polju itd. treba stalno biti oprezan. Najbolja preventiva je da kada
prolazite estarima, kroz visoku travu ili umu pravite galamu: pevajte, glasno
priajte, lupajte tapom, krite granje oko sebe Sve divlje ivotinje, pa i zmije e
se skloniti sa puta kojim idete. Dobro je da imate izme sa debljim zidom koji zmijski
zubi ne mogu da probiju: kone, planinarske, ak i gumene izme mogu odlino da
poslue. Dobro je i da vam pantalone budu od vreg materijala. Ukoliko se zmija
nagazi ona e se instiktivno okrenuti i ujesti za nogu, najee u visini uklja. Ako su
na nogama izme onda nee biti problema.
O zmijama
Zmije su, kao to je poznato gmizavci. One su ili neotrovne i potpuno bezopasne,
ili otrovne i vrlo opasne.
Otrovne zmije se u brzini teko razlikuju od neotrovnih, ali osnovno je to da
otrovnice imaju izraenu trouglastu glavu (kod neotrovnih je ona vie jajolika) i
dosta suen vrat, dok kod neotrovnih to nije sluaj. ive na svim meridijanima ali ih
mnogo vie ima u toplijim krajevima. Najopasnije su otrovnice u tropskim predelima.
U Junoj Americi i naroito u Indiji, od ujeda otrovnih zmija svake godine umre
desetine hiljada ljudi.
Grupu opasnih otrovnih zmija ine: kobra,
istonoindijska naoarka i mnoge druge
zmije Afrike, Australije i june Amerike
kojih u Evropi nema. Ali ne varajte se, u
Evropi ive viperene, kojih opet nema u
tropskim krajevima. Meu ovim
otrovnicama najopasnije su: poskok
(kamenjarka) i arka. Obe vrste ive u
naim krajevima, a jedna od druge se
razlikuju po ari na leima i po glavi.
arka je i dobila ime po tamnoj,
izlomljenoj (cik-cak) ari na leima. Deblja
je i krupnija od poskoka. arke se po
pravilu sreu u umovitim krajevima, dok
se poskok ee nalazi na kamenjaru, u
toplijim krajevima, na moru Poskok je
neto manja i tanja zmija, ali opasnija i
otrovnija od arke. Kao i sve zmije
otrovnice ima jako izraenu trouglastu
glavu (gledano odozgo) i roi na nosu
(to nema ni jedna druga zmija).
Otrovni aparat u svih zmija otrovnica je u osnovi jednak. Sastoji se iz dva otra i
uplja zuba koja su u vezi s dvema otrovnim lezdama. Mesto gde se nalaze otrovne
lezde zavisi od vrste zmije, ali kod veine se nalazi u gornjoj vilici. lezde lue otrov
koji se skuplja u kesicama iznad upljih zuba. Jaina i koliina otrova su razliiti i
zavise od mnogo faktora: ako je zmija sita ili ako je ujedala vie puta uzastopce,
otrov je slab i nema ga dovoljno, a ako je gladna ili ako je dugo na suncu, otrov je
jak i ima ga mnogo.
Dejstvo otrova
Otrovnice su veoma pokretne, nisu plaljive, umeju da plivaju i brzo napadaju. Ujed
je munjevit. Na mestu ujeda se vide dve male ubodne ranice koje ne krvare. Ubrzo
na tom mestu nastane crveni prsten koji postaje plaviast, tj. rana pomodri i javi se
otok. Neto kasnije se na tom delu tela javlja obamrlost. Kad jednom ue u krv,
otrov se raznosi po celom telu. Otrovani osea drhtavicu i slabost, javlja se
vrtoglavica, puls mu se ubrzava a disanje postaje sve tee, bled je, esto povraa i
ima prolive, gubi svest. Kasnije se javljaju grevi i potpuna neosetljivost (koma).
Ukoliko se ne reaguje blagovremeno, nastupa paraliza centra za disanje a malo
zatim i srce prestane da radi.
Prva pomo
Sastoji se u potpunom mirovanju povreenog. Ujedeni ud treba podvezati, umereno
stegnuti poveskom neposredno iznad mesta ujeda, i imobilisati. Povremeno (3-5min)
poputati povesku jer krv mora da cirkulie i kroz otrovani deo tela, odnosno od vena
ka srcu. Na samom mestu ujeda naprave se kroz kou dva unakrsna reza (slovo "H")
u dubini od 3-4mm, i pusti se da rana iskrvari. Tako e sa krvlju izai i vei deo
otrova. Nikako se ne preporuuje isisavanje rane ustima, jer je i najmanja ranica na
ustima ili usnoj duplji, kao i kvaran zub, dovoljna da se otruje i onaj koji pokuava
da pomogne! Rezovi se prave noem, iletom ili drugim otim predmetom ije je
seivo opaljeno na plamenu ili obrisano alkoholom. Unesreenom davati to vie
tenosti: aja, kafe, vonih sokova i drugih napitaka, ali nikako alkohol. Zatim ga
treba to pre preneti do najblie medicinske ustanove gde e primiti serum protiv
zmijskog otrova.
TROVANJA
Prilikom boravka u prirodi nagla trovanja su najee sluajna. Do trovanja dolazi
kada se udiu otrovni gasovi ili pare, ili se se popije odnosno pojede neki otrovni
sastojak. Mogue je otrovati se i hemijskim otrovima ili raznim kiselinama, odnosno
sredstvima koja nagrizaju. S obzirom da je ovo namenski prirunik, rei u vam
samo neto o trovanjima koja su izazvana unoenjem otrova u organizam, a ostale
vrste su za neki drugi prirunik.
Otrovati se moemo jedui otrovne biljke ili ivotinje ili pokvarenu hranu, kao i
lekovima, alkoholnim piima ili pak raznim pesticidima kojima se prska voe i povre.
Biljna hrana
Kada je u pitanju biljna hrana, uzrok trovanja su najee divlje biljne vrste i to pre
svih: otrovne peurke! Preventiva je dobro poznavanje peuraka i razlikovanje
jestivih od otrovnih vrsta.
Vreme pojave optih znakova trovanja zavisi od vrste peurke. Prvi znaci se obino
jave 1-6 asova posle unoenja u organizam, i to su: bolovi u trbuhu, munina,
povraanje, proliv, grevi i bunilo. Temperatura tela je najee normalna. Kod nekih
vrsta peuraka (zelena i bela pupavka) smrtnost nastupa u periodu 2-8 dana
(procent smrtnosti 50-100%), a kod nekih (muhara, panterovka, ludara) moete i
sami ozdraviti posle nekoliko dana uz ispiranje eluca (procenat smrtnosti 2-24%).
Ukoliko primetite prve znake trovanja, odmah treba pristupiti ispiranju eluca. Najpre
se izazove povraanje - guranjem prsta u grlo, draenjem resice, aom slane vode
a nakon toga se ispira eludac. Sredstva za ienje eluca i creva: ricinus, gorka so,
praak ivotinjskog uglja ili bele gline, jaka crna kafa, topli napici. Posle ukazane
prve pomoi, ako postoje uslovi potraiti medicinsku pomo.
Trovanje biljkama je daleko blae ali ne i manje neprijatno. U otrovno divlje bilje
pored ostalih spadaju: tatula, bunika, emerika, kukuta, urevak, zova Opti znaci
trovanja su gaenje, vrtoglavica, bolni prolivi, poremeaj vida, u teim sluajevima
Za kampovanje
Neophodna oprema za kampovanje podrazumeva: set za prvu pomo, iglu i konac,
ibice, sveu, ica, kanap, najlon, no, lepljivu traku, baterijsku lampu, konzerviranu
hranu, vitaminske tablete i tablete protiv bolova.
Nosila, saonice
Jako su korisni. Mogu posluiti za prenos povreenog ili za prenos opreme. Nosila
moemo jednostavno napraviti od dve jakne: izvrnemo rukave na unutra,
zakopamo jakne i sa unutranje strane (kroz rukave) provuemo dve motke.
Indijanska nosila pravimo tako to dve duge motke postavimo u obliku slova "V". Na
irem delu isprepletemo granje i napravimo povrinu na koju moemo da stavimo
stvari ili povreenog - taj deo se vue po zemlji, a ui deo drimo rukama ispod
pazuha i tako
nosimo.
Oruje
Improvizovano moemo napraviti razna oruja za nunu odbranu. Najjednostavnije
je da napravimo koplje tako to emo na jednom kraju motke mokrim kanapom
uvezati no. Kao to znamo kanap se pri suenju stee, i tako e no biti fiksiran.
Pono
uveni meksikanski pono je deo odee koji svako moe napraviti a svestrano je
upotrebljiv. To je pokriva, ebe ili kabanica sa prorezom za glavu. Dosee do listova
nogu i titi telo i ruksak od kie i vetra, uz to je komotan i dozvoljava provetravanje.
Pono je i nepromoiva podloga za vreu za spavanje, a moe da poslui i kao krov.
Premoavanje reka
Treba biti veoma oprezan kod brzih tokova, kaskada, klizavog kamenja, tesnaca,
naplava i nanosa peska. Gleerske reice treba prei rano ujutro jer one preko dana
mogu da narastu poprilino. Uvek gledati tok reke i paziti na bujicu koja je posle kie
izvesna. Ukoliko se prelaz preko reke esto koristi moe se napraviti mosti od
debelog drveta i par konopa.
Improvizovani mostovi
Ujedi
Kod ujeda divljih ivotinja preti neposredna opasnost od besnila. Kod ujeda insekata
(ili meduza) treba otok hladiti, a ujedeno mesto treba namazati alkoholom,
kamilicom ili jakim siretom. To smanjuje bol i svrab. Ujedi insekata u usta ili drelo
mogu biti opasni po ivot!
Putna lista podsetnik
Podsetnik predmeta koji su nam neophodni za razliite potrebe. Iskusni avanturisti
imaju ve spremljene spiskove pa se oni vrlo brzo pakuju i ne deava im se da neto
u urbi zaborave. Spremite i vi svoj podsetnik za putovanje, za linu opremu, za
lekove
Ranac
Teke predmete stavljati na dno da bi se teite ranca bilo blie teitu tela. iljate
predmete uviti tako da vrh stoji nanie. Teina ranca se odreuje prema konstrukciji
nosaa, ali za dua putovanja ne bi smela da pree 12kg.
Vruina
Najbolji materijal za letnje odevanje je lan, jer ne zadrava toplotu. Pojedine boje:
belo, krem i svetlo sivo odbijaju sunevu toplotu. Crvena boja slabi opasne
ultraljubiaste zrake. Crna boja pak upija sunevu toplotu (zato se njom premazuju
burad u kojime se greje voda). Prilagodite odreene boje svojim potrebama.
Hladnoa
Pri velikoj hladnoi treba nositi to je vie tankih slojeva odee. Nita ne sme da
bude tesno jer lako dolazi do promrzlina. Nikada ne trljati obamrle delove tela. Treba
ih zagrevati postepeno. Uvek koristiti pravilo: ako je dolo brzo do smrzavanja onda i
brzo zagrevanje i obrnuto, ako je dolo do postepenog, laganog smrzavanja - onda i
lagano zagrevanje!
Opekotine
Najbolje sredstvo za ublaavanje malih opekotina je hladna voda, ili jo bolje ledena voda! Opeeno mesto hladite desetak minuta. Sirove krike krompira takoe
rashlauju i spreavaju stvaranje plikova.
Med lei opekotine.
Rotilj
Vei komadi mesa ili ribe se najbolje ispeku
na rotilju. Rotilj se moe lako napraviti od
savitljivih zelenih grana ili ice. Prvo ga
Raanj
Ranjevi, viljuke i rotilji se prave od svee oljutenih listopadnih grana
a najbolje su se pokazale grane leske. Mnoge vrste drveta (grana)
ostavljaju gorak ukus u ustima. Nakvaeni komadi kore drveta tite ruke
od vruine.
Smetaj za nudu
Uz oboreno deblo naslau se grane koje se prekriju mahovinom, paprati i
granicama. Ako vas iznenada zadesi nevreme, kao sklonite mogu da poslue i
pukotine u blokovima stena zatiene od vetra.
Vaenje krpelja
Krpelj pada sa grana na oveka ili ivotinju i zakai se. Prenosnik je mnogih opasnih
bolesti, najee Lajmske. Danas se smatra zasterelom metoda kada se krpelj poliva
naftom, benzinom ili petrolejom (zbog nedostatka kiseonika izlazi sam), zato
probajte sledee: parem konca zaveite vor oko krpelja (na vratu) i uvrite konac
postepeno steui omu. Vrlo brzo kada ga konac uvrne u koi, krpelj ispada napolje
a da ne ostavlja otkinute delove tela (glavu). Crvenilo na koi ostaje jo dan-dva i i
izgubi se, a ako se ne izgubi i crveni rub pone da se iri obavezno potraite lekara.
Vaenje bodlji
Trn u koi (na prstu recimo) se najbolje vadi tako to sipate vrelu vodu u flau, zatim
prstom zatvorite flau i saekajte da para omeka kou. Potom ete iglom lako
izvaditi trn. Ukoliko ste nagazili morskog jea, krupne bodlje izvadite sami a onda
primenite narodni pouzdani lek: pomokrite se na istu krpu i tu vlanu krpu stavite
na taban kao oblogu. Neverovatno, ali za jedan dan e ostaci zabodenih bodlji sami
ispasti.
Zatita od insekata