POVIJEST SOCIJALNOG RADA IKAKA

KOLA
SEMINARSKI RAD

Sadra

1. Uvod................................................................................................................... 1
2. IKAKA KOLA.................................................................................................. 2
2.1 ikaka kola arhitektura.............................................................................. 3
2.2 ikaka kola ekonomija............................................................................... 4
3. IKAKA SOCIOLOKA KOLA............................................................................. 5
4. POVIJEST SOCIJALNOG RADA I IKAKE KOLE..................................................6
5. ODNOS IKAKE AKADEMSKE ZAJEDNICE PREMA SOCIJALNOM RADU................8
5.1 Hull House.................................................................................................... 9
6. SIMBOLIKI INTERAKCIONIZAM IKAKE KOLE SOCIJALNOG RADA.................10
7. EKOLOKO-SISTEMSKA TEORIJA U RADU IKAKIH SOCIJALNIH RADNICA I
SOCIJALNOM RADU UOPE................................................................................... 11
ZAKLJUAK........................................................................................................... 12
Literatura.......................................................................................................... 13

1. Uvod
Teorije nam mogu dosta rei o naem aktualnom trenutku, o znanju kojim raspolaemo i
vjetinama kojima vladamo. S velikom lakoom starije teorijske pristupe smatramo
povijesnim injenicama, u uvjerenju da vrijede samo neki suvremeni teorijski postulati, a da
starije teorije govore samo o starijim vremenima i rjeenjima.
ikaka socioloka kola je imala veliki utjecajem na socijalni rad i to ne samo u vremenu u
kojemu se odvijala njezina najintenzivnija djelatnost, nego i refleksijama tih postignua u
sadanjoj struci socijalnog rada i suvremenom svijetu.
Osim prikaza teorijskih dosega, zbog naravi kole trebalo je prikazati i neke najvanije
dogaaje povezane s razvojem kole, kao i najvanije osobe, nositelje ideja i one koju su te
ideje pretoili u metodike postupke. kola je proizvela ogroman broj teorijskih radova,
obrazovala tisue sociologa i socijalnih radnika (Kneevi, 2009.).
Aktivizam i drutveno djelovanje pripadnika ikake socioloke kole bili su znaajna oznaka
njihove djelatnosti. Izveden je niz istraivanja koja su bila duboko povezana sa svakodnevnim
problemima stanovnika Chicaga, brzorastueg grada, a posebno onih njegovih dijelova u
kojima je ivjelo duboko deprivilegirano stanovnitvo.
Jedan od najznaajnijih primjera aktivne suradnje ikakih sociologa sa socijalnim radnicama
i sociologinjama koje su djelovale u skupini Jane Adams jest rad na tehnici mapiranja.
Mapiranje je bilo u dugom razdoblju djelovanja ikakih sociologa vrlo vana istraivaka
tehnika i Mowrer je ustvrdio da u je dvadesetim godinama bilo jedva mogue doktorirati
sociologiju u Chicagu, a da se ne upotrijebi tehnika mapiranja (Kneevi, 2009.).

2. IKAKA KOLA

ikaka kola podrazumijeva odreena gledita i filozofije u vezi sa nekim programom ili
katedri na Sveuilitu u Chicagu, iako su se pojedini lanovi tih katedri povijesno razilazili u
svojim intelektualnim orijentacijama.
Otvaranje ikakog fakulteta 1892. godine bio je najznaajniji dogaaj kasnog devetnaestog
vijeka, revolucija u amerikom visokokolskom obrazovanju otkako je promovirana John
Hopkins visoka kola 1876. godine (Coats 1963. prema Marinkovi, 2012.).
Moe se rei da se tek sa osnivanjem ikakog sveuilita visokokolsko obrazovanje u
Sjedinjenim Dravama izborilo za autonomiju i relativno nezavisno reproduciranje znanosti,
znanstvenika i visokoobrazovane elite. Sve do tada, reprodukcija visokokolskog obrazovanja
u Sjedinjenim Dravama morala se oslanjati na europske, prvenstveno njemake fakultete.
Naravno, taj njemaki utjecaj nije nestao krajem devetnaestog stoljea sa uspostavljanjem
nezavisnih amerikih fakulteta. Upravo suprotno, utjecaj klasinog njemakog sistema
obrazovanja posluio je kao model po kojem treba ustrojiti nove amerike fakultete bar u
formalnom i organizacijskom smislu. Takoer, ovdje se nije radilo o jednostavnom
preslikavanju modela, niti je to bilo mogue zbog drutvenih, politikih, povijesnih i kulturnih
razlika (Marinkovi, 2012.).

O ikakoj koli se moe govoriti u razliitim oblastima, kao na primjer:

ikaka kola (arhitektura)

ikaka kola (ekonomija)

ikaka kola (knjievna kritika)

ikaka kola (matematika analiza)

ikaka kola (sociologija)1

2.1 ikaka kola arhitektura

Izrastanje Chicaga, je njegovo prerastanje iz malog naselja s poetka 19. stoljea u velegrad.
Njegovo izrastanje je zorno svjedoanstvo osebujnosti amerike arhitektonske tradicije.

http://www.scribd.com/doc/198853719/%C4%8Cika%C5%A1ka-%C5%A1kola#scribd

Kako je taj grad u drugoj polovici 19. stoljea postao glavnim sreditem amerikog Srednjeg
zapada, mjestom koje je povezivalo razvijeni Istok SAD-a s golemim prostranstvima Zapada i
njihovim novootkrivenim bogatstvima; tako je metaforiki postao mjestom gdje se mit o
uspostavi zajednice pretvarao u drutvenu zbilju.

Predstavnici znamenite ikake kole su dosljednom primjenom i daljnjom provedbom ve

stvorenih zakonitosti, proetih osebujnim postupcima, znatno unaprijedili arhitektonski jezik
ne samo amerikoga podruja.

Uinkovitost je njihova pristupa bila takva da je Chicagu omoguen neprestan i posve stabilan
razvoj, u kojem je samo sredite grada obilovalo novoizgraenim neboderima ikake kole,
dok je predgrae oblikovano primjenom izgradnje obiteljskih kua, koje su jo odraavale
tenju obnovi stilova prolosti.

I upravo je u okrilju te kole, pod pokroviteljstvom glasovitoga Louisa Sullivana i njegova

bliskog suradnika Dankmara Adlera, potkraj 1880-ih svoj rad zapoeo i Frank Lloyd Wright
(egir, 2003).

2.2 ikaka kola ekonomija

ikaka ekonomska kola je pokrenuta kao stoer revolucionarnih ideja i intelektualaca

toga doba. Ona i danas predstavlja jedan od najutjecajnijih pravaca svjetske ekonomske misli,
ija su osnovna naela: sloboda pojedinca, privatno poduzetnitvo, ograniena vlada i stroga
kontrola ponude novca u cilju suzbijanja inflacije.

Ranu ikaku kolu karakteriziraju shvaanja da je ekonomija vrijednosno neutralna znanost,

da se ekonomija metodoloki treba razvijati po uzoru na prirodne znanosti, da neoklasicistika
teorija cijena u uvjetima savrene informacije i konkurencije nudi valjan model toga kako
funkcioniraju trita; davanju prednosti profitu sa trita.

Uspjeh ikake kole u primjeni se ogledao u njihovoj interpretaciji antimonopolkih zakona

gdje se Vrhovni sud 1977. godine pozivao u komentaru ikake kole koji kae da je
ekonomska analiza dobra osnova za rjeavanje antimonopolskog problema.

Vanost antimonopolkih zakona je globalna, to je veliki poduhvat za ikaku ekonomsku

analizu baziranu na slobodnom tritu i privatnom vlasnitvu koji su doprinijeli ekonomskom
obrazovanju i razvoju.

3. IKAKA SOCIOLOKA KOLA

ikaka socioloka kola predstavlja, po mnogo emu, jedinstven dogaaj u povijesnom

razvoju cjelokupne sociologije. Usprkost prvobitno postavljenom pitanju da li se uope moe
govoriti o koli, konani odgovor je potvrdan.
Postojala je ikaka socioloka kola. Postojala je jedna jezgra koju su sainjavali ljudi sa
novim idejama; postojala je jedna intelektualna matrica; postojale su generacije mlaih
sociologa na koje su sistematski prenoena znanja i iskustva, sa mladenakom slobodom da se
postojee unapreuje i mijenja (Ohm 1988. prema Marinkovi, 2012.); postojao je
institucionalni i organizaciski okvir The Department Odsjek za sociologiju na ikakom
fakultetu (od 1892. godine); postojale su pratee, ali strateki vane ikake institucije bez
kojih kola, ali i disciplina, ne bi ostvarile svoj nacionalni i globalni utjecaj Ameriko
socioloko drutvo (American Sociological Society), osnovano 1904. godine, kasnije, od
8

1959, preimenovano u Amerika socioloka asocijacija (American Sociological Association);

jedan asopis, Ameriki asopis za sociologiju 1895. godine(The American Journal for
Sociology), izdavaka kua (Chicago University Press), istraivake laboratorije sa tada
prestinom tehnikom opremom (Bulmer 1984. prema Marinkovi, 2012.); Socioloki klub
(Sociology Club) i Udruenje za drutvena istraivanja (Society for Social Research), ljetni
seminari za bive studente (Turner 1988. prema Marinkovi, 2012.), i, svakako ne mali
novac od 35 miliona dolara (za samo dvadeset godina), kao neophodna podrka velikih
fondacija, prije svega Rockfelerove, a kasnije i Carnegieve, za razvoj drutvenih nauka u
Sjedinjenim Dravama bez koje se sociologija ne bi uvrstila u amerikom drutvu
(Kozer, 2012. prema Marinkovi, 2012.).
Postojali su, konano, oni koji su sebe nazivali ikakim sociolozima, svjesni toga da, kao i u
sluaju dirkemovaca u Francuskoj gotovo u isto vrijeme, pripadaju jednoj osebujnoj
intelektualnoj tradiciji, koju duguju svojim prethodnicima .
ikaka kola sociologije, kao i sam ikaki fakultet, bili su proizvodi velikih promjena
koje su se dogaale u Sjedinjenim Dravama na izmaku vijeka, a amerikanizacija stranog, pa
i sociologije, podrazumijevala je prihvaanje dominantnih vrijednosti anglosaksonskog
(bijelog) protestantizma, osobnih i svih drugih kolektivnih sloboda, privatne inicijative, te
spremnost na stalne promjene (Marinkovi, 2012.).

Kao to se ne moe jasno odrediti njen poetak, tako se ne moe jasno oznaiti ni kraj
ikake kole. Iako je njena zlatna era trajala nepunih dvadeset godina, njeno nasljee
ugraeno je u svjetsku sociologiju i trajati e dok traje sociologija. U pravu je Luis Kozer
kada izgovara da ne izgleda kao pretjerivanje kada kaemo da bi tokom nekih dvadeset
godina, od Prvog svetskog rata sve do sredine 1930-ih godina, povijest sociologije mogla biti
napisana kao povijest Odjela za sociologiju na Univerzitetu u ikagu.

Tokom tih godina, ta katedra je odredila opi smjer sociolokih istraivanja, objavila jedini
znaajan asopis o disciplini, te odkolovala veinu sociologa koji su ostavili trag na profesiji,
i koji su postali predsjednicima Amerikog sociolokog drutva. lanovi te katedre napisali su
najutjecajnije monografije i udbenike (Kozer 2010. prema Marinkovi, 2012.).
9

4. POVIJEST SOCIJALNOG RADA I IKAKE KOLE

Socijalni rad je suvremenik i na neki nain pratitelj sociologije kao znanosti, a kliniki bi
sociolozi svakako rekli, i prakse. Nastao je u vrijeme kada je snano porastao interes za
prouavanje drutva i drutvenih fenomena, ali i za razrjeavanje nekih drutvenih problema i
pojava koje su dodue postojale i prije, ali je tek u vrijeme druge polovice 19. stoljea
razvijena svijest o potrebi njihova istraivanja i razrjeavanja.

Pratei razvoj socioloke misli tog vremena, socijalni se rad razvijao u dva osnovna smjera.
Jedan je pristup pozitivistiki utemeljen na utjecaju najvanijih pozitivistikih mislilaca tog
vremena, i uglavnom povezan s djelovanjem akademske zajednice na New York School of
Philanthropy (kasnije preimenovanoj u Columbia University School of Social Work, imenom
koje i danas nosi).

Drugi je smjer povezan s kompetitivnom kolom, Chicago School of Sociology, unutar koje je
stvoren studij za obrazovanje socijalnih radnika. ikaki sociolozi bili su usmjereni u
metodolokom smislu u kvalitativne naine istraivanja, neto udaljeniji od pozitivistikih
pristupa njihovih njujorkih kolega. Poetak socijalnog rada u Chicagu, duboko povezan s
razvojem ikake sociologije bio je povezan s djelatnou Jane Adams i njezinih suradnica u
Hull-Houseu (Kneevi i dr., 2013.).

Prikaz kole ne bi trebao biti samo prikaz jedne kole koja je neto znaila u povijesti
socijalnog rada nego i poetak postavljanja pitanja o tome to bi nam ta kola mogla rei o
dananjem vremenu i kakve bi nam odgovore iz svoje perspektive, mogla dati na

10

suvremena pitanja.

Najvaniji teorijski doprinosi, u kojima su se vrlo djelatno povezali sociologija i socijalni rad
bili su slijedei:

1. Ekoloka teorija s Robertom Ezrom Parkom i Ernestom Burgessom

2. Teorija socijalne dezorganizacije iji su utemeljitelji bili William Isaac Thomas i Florian
Znaniecki
3.Teorija diferencijalnih asocijacija koju je u ikaku socioloku kolu uveo Edwin H.
Sutherland
4. Teorija kulturnog konflikta s Thorsteenom Sellinom
5. Simboliki interakcionizam George Herberta Meada, Herberta Blumera i Ervinga
Goffmana. (Kneevi, 2009.)

ikaka socioloka kola i njezin utjecaj na razvoj socijalnog rada koncem 19. i poetkom 20.
stoljea izniman je primjer povezanosti akademske djelatnosti na jednom sveuilitu i
praktine djelatnosti. Nikad se takva povezanost, tako duboka uvjetovanost u socijalnom radu
nije ponovila. Vrlo je vjerojatno da je tako uska i djelatna povezanost sveuilita

i aktivnog djelovanja omoguila kreativnost kakvoj nema ravne u povijesti socijalnog rada
(Kneevi, 2009.).

11

5. ODNOS IKAKE AKADEMSKE ZAJEDNICE PREMA

SOCIJALNOM RADU

Ovaj je odnos obiljeavala neobina ambivalentnost, prije svega akademske strukture na

Universityju of Chicago. Iako su u istraivakom radu, u socijalnom aktivizmu, koji je bio
znaajno obiljeje sociologa ikake socioloke kole, bili vrlo bliski, Jane Adam i znaajne
ene koje su je okruivale, nikad nisu stekle pozicije koje su u akademskom ivotu Chicaga
imali mukarci.
ikake socioloke kole bile su usmjerene k povezivanju teorijskih dostignua i u to vrijeme
potrebnih socijalnih reformi. Vodei ikaki sociolozi vidjeli su u vezi izmeu sveuilita i
prakse socijalnih radnica velike mogunosti za razvoj sociolokih istraivanja. Tako je jedan
od vjerojatno najvanijih ljudi te kole, njen osniva Albion Small, izjavio 1923. godine kako
je u sociologiji vrlo vana istraivaka infrastruktura poput operacijskih sala u medicini, jer
tako studenti, sudjelujui u nekim postupcima, mogu nauiti puno vie nego na samim
predavanjima (Bulmer, 1984. prema Kneevi, 2009.). Ovakvi stavovi sociologa doveli su do
toga da se sve vie ulagalo u socioloka istraivanja koja su se odvijala na podruju socijalnog
rada i socijalne zatite. Tako je relativno mala humanitarna organizacija Laura Spelman
Rockefeller Memorial poela pridobivati znaajna sredstva za istraivaki rad na podruju
socijalne zatite u irem smislu (Kneevi. 2009.).
Vjerojatno je ono najvrjednije u djelovanju ikake socioloke kole (prije svega temelj
ekoloke teorije) bilo oslonjeno dobrim dijelom na tu tehniku, prema tvrdnji jednog od
uglednih engleskih sociologa Martina Bulmera, iznesenoj u najcitiranijoj knjizi koja

je

posveena analizi djelovanja i rezultata ove kole (Bulmer, 1984. prema Kneevi, 2009.).
Ono to je istinski paradoks odnosa izmeu ikakih sociologa i njihovih kolegica socijalnih
radnica u Hull House-u, je tvrdnja da su Hull-House Maps and Papers zapravo ubrzale
kretanje sociologa s podruja primijenjene sociologije prema akademskoj sociologiji
(Deegan, 2005. prema Kneevi, 2009.), to je znailo istovremeno i poetak procesa u
kojemu su ikake sociologinje potisnute iz sociologije u socijalni rad. Ovakva
marginalizacija ena, koliko god se inila nepravednom, pridonijela je razvoju socijalnog rada
kao akademske discipline (Kneevi, 2009.).

12

5.1 Hull House

Hull House jedno je od prvih socijalnih naselja u Sjevernoj Americi. Osnovano u Chicagu
1889. godine, kada Jane Addams i Ellen Gates Starr iznajmljuju naputeno prebivalite u
ulici 800 South Halsted, koja je bila izgraena od strane Charles G. Hull u 1856. Dvanaest
velikih zgrada su dodane iz godine u godinu sve dok Hull House nije pokrivao pola gradskog
bloka i ukljuivao oblinje igralite i veliki kamp u Wisconsinu. Dok je putovala po Europi
Addams je posjetila Toynbee Hall, pionirsko naselje koje je osnovao Canon Samuel A.
Barnett u siromanom londonskom East Endu. Ondje je susrela grupu sveuilinih
preddiplomskih studenata koji surauju i rade za drutvene reforme, ona i Starr odluile su
osnovati takvo naselje u slinom okrugu u Chicagu. Nakon prikupljanja dovoljno sredstava za
najam prostora, Addams i Starr krenule su pomoi potrebitim imigrantima u podruju Halsted
ulice. Hull House se otvorio kao vrti, ali ubrzo se proirio i na vrti za brigu o dojenadi. Na
poslijetku

njegove obrazovne ustanove su omoguavale srednjokolske i fakultetske

naobrazbe, kao i veernju kolu o graanskim pravima i graanskim dunostima. Kroz

poveane donacije kupljeno je vie zgrada, a Hull House je postao kompleks koji je
sadravao dvoranu, socijalne i suradnike klubove, trgovine, smjetaj za djecu i igralita.
Addams, Starr i drugi suradnici Hull House-a imali su znaajnu ulogu u donoenju dravnih
zakona o djejem radu i osnivanju sudova za mlade i agencije za zatitu maloljetnika. Osim
toga, oni su pomogli u razvoju lokalnih sindikalnih organizacija, programa socijalne skrbi i
obrazovanja odraslih. Oni su takoer doprinjeli enskom pokretu za prava glasa i
meunarodnom mirovnom pokretu. Objava Hull-House Maps and Papers (1895); 12 knjiga
Jane Addams, ukljuujui dvadeset godina Hull-House-a (1910); i djela takvih uglednih
stanovnika kao to je Alice Hamilton, Florence Kelley, i Julia Lathrop skrenuli su veliku
pozornost na naselje. Na kraju, Hull House je privukao posjetitelje iz svih krajeva svijeta, a
dobio je i meunarodno priznanje. U sijenju 1961. je bilo najavljeno raiavanje tog
podruja za potrebe Sveuilita u Illinoisu. Organizirani su legalni prosvjedi zajednice za
ouvanje Hull Housea i susjedstva.Ti prosvjedi bili su neuspjeni. Godine 1963. su
povjerenici Hull Housea prodali njegovu imovinu i usvojili planove za decentralizaciju
poslova u drugim dijelovima grada. Izvorni Hull House i njegova blagovaonica bili su
poteeni ruenja i postali su muzej.2

2 http://www.britannica.com/topic/Hull-House
13

6. SIMBOLIKI INTERAKCIONIZAM IKAKE KOLE

SOCIJALNOG RADA
Simboliki interakcionizam dobro je prihvaen teorijski pristup jer je socijalnim radnicima
tog vremena pruio mogunost razumijevanja ovjeka izvan iskljuivo psiholokih oblika
razumijevanja ovjekova ponaanja (Payne, 1991. prema Kneevi, 2009.).
Simboliki interakcionizam je socijalnim radnicama ikake socioloke kole pruio priliku
da se odmaknu od koncepta bolesti, medicinskog koncepta koji su pripadnici tada vladajueg
Charity Organization Society, predvoeni Mary Richmond, isticali kao svoj credo u odnosu
prema socijalnim problemima amerike populacije tog vremena. Ove e ideje postati kasnije
jo vanije i dublje, kada se pojavi Erving Goffman, moderni simboliki interakcionist i
pripadnik ikake socioloke kole.
Simboliki interakcionizam bio je podloga za mnoge kreativne programe socijalnih radnica
Chicaga. ikake socijalne radnice naglaavale su vanost uenja jezika, jer se upravo kroz
uenje i razumijevanje jezika usvaj simboliki kontekst zajednice (Deegan, 2005. prema
Kneevi, 2009.), pa je uenje stranih jezika bio jedan od vrlo znaajnih programa koji su
pokrenule.
Simboliki interakcionizam je bio teorijska osnova i za cross-kulturalni socijalni rad, visoku
osjetljivost za druge kulture i razvijanje posebnog senzibiliteta profesionalnih socijalnih
radnika u radu sa ljudima, pripadnicima drugih kultura (Park, 2006. prema Kneevi, 2009).

14

7. EKOLOKO-SISTEMSKA TEORIJA U RADU IKAKIH

SOCIJALNIH RADNICA I SOCIJALNOM RADU UOPE

Socijalni rad razvijan u Chicagu u svojem je temelju imao ekoloki pristup. ikake socijalne
radnice, na elu s Jane Adams bile su uvjerene da je ovjekovo ponaanje nita drugo nego
ponaanje osobe u njenoj socijalnoj okolini (Brieland, 1990. prema Kneevi, 2009.).

Ova ideja je u metodolokom smislu bila povezana s akademskim tenjama ikake

socioloke kole, da se istraivaki rad to dublje i to prisnije povee sa zbivanjima u okolini,
u drutvu (Bulmer, 1984. prema Kneevi, 2009.).

Ekoloko-sistemska teorija ikake socioloke kole nije bila izvedena iz ope teorije sustava,
to e se dogoditi tek mnogo kasnije, nakon pojave von Bertallanfyjeve teorije sustava i
njezinih izvedenica.

Ekologija ikakih socijalnih radnika bila je utemeljena na uvjerenju da rezidencionalni status

ovjeka definira mnoge druge aspekte njegova ivota, kao to su kole, parkovi, crkve,
posljedino i zapoljavanje kao kategoriju koja znaajno determinira ovjekov drutveni
poloaj.

ikake socijalne radnice ukazivale su na to kako okolina tadanjeg zapadnog dijela Chicaga,
s raspadajuim drvenim kolibama, ima negativne utjecaje na ivot njihovih stanovnika, i zbog
toga su pregovarale s kuevlasnicima, ali i predstavnicima legislative, kako bi se bitno
popravili stambeni uvjeti (Brieland, 1990. prema Kneevi, 2009.). U tom smislu se pristup
ikakih socijalnih radnica ne odnosi samo na teorijske postulate o prirodi sustava, okoline
15

sustava, procesa koji se u tom sustavima zbivaju, ve na sasvim jasne i konkretne sadraje
drutvenih zbivanja (Kneevi, 2009.).

ZAKLJUAK

ikaka socioloka kola nije bila kontekstualizirana samo vremenski, na razmei vijekova;
prostorno u samo jednom gradu. Ona je isto tako bila kontekstualizirana u intelektualnoj
povijesti razvoja sociologije na razmei klasinog i suvremenog (Abbott 1997. prema
Marinkovi, 2012.), na razmei pokuaja da se jedno socioloko putovanje zavri malim
priama o velikom gradu i izrastajuoj dominaciji superteorijske Parsonsove sociologije.

Njen kraj vie je socioloko socioloka saga o dekontekstualizaciji (Abbott 1997. prema
Marinkovi, 2012.), smjenama paradigmi i naglim promjenama same povijesti drutva.

Sa monopolistikih pozicija jedne super teorije to dolazi nakon nje, a koja se izjednaavala
sa sociologijom samom, ikaka kola se vjerovatno i inila neteorijskom i parohijalnom;
lokalnom i empiricistikom.

No upravo one paradigme malog, svakodnevnog, lokalnog i obinog, koje su kasnije u

okvirima obnovljenog mikrointerakcionizma drutvene dramaturgije i etnometodologije
otpoele tiho ruenje velike Parsonsove teorije, duguju svoje najdublje pretpostavke i
infrastrukturu ikakoj sociolokoj koli.

16

Optimizam i sloboda sa kojima je kola stvarana ponudili su sociologiji jednu vanu pouku
da se ona uvijek uspjeno razvijala kada je mogla stvarati alternative starim tradicijama. To je
pouka ikake kole svakoj buduoj sociologiji (Marinkovi, 2012.).

ikaka socioloka kola i s njom povezana kola, ali i praksa socijalnog rada jedinstven su
primjer takve vrste u socijalnom radu, ali i u sociologiji. Sveuilite i praksa zajedno su
stvorili jedni za druge iroke i duboke prostore istraivanja i praktinog djelovanja. Takvo
povezivanje, kako je voeno u Chicagu, najintenzivnije od dvadesetih do tridesetih godina
prolog stoljea, omoguilo je i jednom i drugom sudioniku kreativne dosege kakvi ni prije ni
nakon toga nisu vieni.
Bogatstvo tehnika rada sa drutveno deprivilegiranim osobama socijalni rad nikada u svojoj
povijesti nije zabiljeio. Mnogi od tih pristupa ostali su nam sve do danas, kao nosee tehnike
u socijalnom radu. Neke pristupe, kao to je to na primjer cross-kulturalni socijalni rad, danas
otkrivamo ponovno kao izvrsne primjere visokog profesionalizma, iako su ih ikake
socijalne radnice smatrale samorazumljivima u uvjetima u kojima su radile. Moda ovaj
prilog potakne na neka nova, suvremena povezivanja sveuilita i prakse (Kneevi, 2009.).

Literatura
egir, T. (2003). Ameriki mit. Vijenac, 251
Kneevi, M. (2009). ikaka kola Iskustva socijalnog rada za sociologiju i socioloka
teorija za socijalni rad. Ljetopis socijalnog rada, 16 (1): 5-28.
Kneevi, M., Miljenovi A., Branica, V. (2013). Teorija socijalnog rada. Zagreb : Pravni
fakultet, Studijski centar socijalnog rada, Zavod za socijalni rad
Marinkovi, D. (2012). ikaka kola sociologije: artikulacija disciplinarnog identiteta. U:
D. Marinkovi, ikaka kola soviologije 1920-1940. (209-227). Novi Sad: Vojvoanska
socioloka asocijacija i Mediterran publishing.

http://www.britannica.com/topic/Hull-House
http://www.scribd.com/doc/198853719/%C4%8Cika%C5%A1ka-%C5%A1kola#scribd

17

18