Instalacije PDF

Instalacije Dio 1.
- Vodovod
Predavanje br. 3 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda
Instalacije Dio 1. - Vodovod

Str. 2
Predmet: Instalacije, fond sati: 30+30, ECTS: 5

Dvosat
Generalna
Tema
Ua tema
Tema dvosata
Opi dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Vodovod
(hladna i topla
voda)
3
4
5
6
Opi dio, Sanitarni ureaji i predmeti

Kanalizacija
8
9
Zajedniki dio
11
13
14
15
Sanitarni ureaji i predmeti, Cijevi i pribor

Sustavi i sheme, izvoenje i zatita kanalizacije
Proraun kune kanalizacije, Specijalna postrojenja
10
12
Specijalna postrojenja (poarni vodovod, bazeni, fontane,

voda za klimatizaciju)
Topla voda, Grijai tople vode
Vodovod i
Kanalizacija
Izvoenje vodovoda, Proraun vodovoda
HVAC
Elektro
instalacije
Sanitarne prostorije, Projektiranje ViK

Kvarovi i njihovo otklanjanje, Pregled trita

Str. 3
IZVOENJE KUNOG VODOVODA - OPENITO

Kako je ve naglaeno, cijevi u kunom vodovodu se uvijek postavljaju
pravocrtno, a granaju i savijaju pod pravim kutom. Na mjestima prolaza kroz
zidove, cijev mora biti uvijek okomita na zid i ne smije se nastavljati.
Vodovi se postavljaju ili horizontalno ili vertikalno. Pod horizontalnim se
uvijek podrazumijeva blagi nagib (2-5 %). Ovaj se nagib izvodi da bi se
sprijeilo skupljanje zraka u cijevima i da bi se omoguilo pranjenje mree.
Vodovodne cijevi se ne smiju postavljati u dimovodne instalacije (dimnjake)
i ventilacijske kanale. Vodovi kune vodovodne mree u dvoritu i prikljuni
vod polau se u rovovima iskopanim u zemlji, kao i ulini.
Razvodni vodovi u zgradi se mogu postavljati po zidovima i stropu
podruma, a izuzetno ispod podrumskog poda. Vertikale mogu biti vidljive
(na zidu/stropu) ili u instalacijskom kanalu, rijetko ugraene u zid (ne
preporua se). Grane i ogranci su obino ugraene u zid.

Str. 4
VODOVI U ZEMLJI
Dvorini i prikljuni vodovi postavljaju se uvijek u prethodno iskopane
iskope, na dubini ispod zone smrzavanja, ime su zatieni od promjene
temperature i mehanikog oteenja.
Iskopi su obino irine 0.7-0.8 m, a dubine 1.2-1.5 m. Ovisno o kategoriji
zemljita rov je potrebno razupirati. Cijevi se polae na dnu iskopa, obino
na posteljicu od pijeska ili sitnog tucanika. Zatrpavanje treba izvesti paljivo
da ne doe do oteenja cijevi.
Pocinane i eline
cijevi koje se
polau u zemlju
treba prije
polaganja zatititi
od korozije
(bitumen, plastini
zavoj i sl.).

Str. 5
OKNA U ZEMLJI VODOMJERNO OKNO

Pravilo je da pristup vodovodnom mjerilu mora biti omoguen u bilo kojem
trenutku. Stoga se vodomjerna mjerila najee postavljaju u oknima u
dvoritu pred zgradom. U posljednje vrijeme prisutno je i postavljanje na
samoj zgradi u zatienom ormariu (slino kao mjerila za struju).
Vodomjerno okno
se moe izraditi iz
betona ili kupiti kao
gotov proizvod
(beton, elik,
PEHD).

Str. 6
VODOVI U ZGRADI - VERTIKALE

Vodovi u zgradama mogu se postavljati
otvoreno: po zidovima ili stropovima i
zatvoreno: u ljebovima i kanalima. Oba
naina imaju dobra i loa svojstva.
Pri postavljanju na zidove/stropove
postavljanje je jeftinije, laka je kontrola, ali
su cijevi manje zatiene i nije estetski.
Najbolje je kombinirati oba naina (prema
namjeni prostorije) ili cijevi postavljati u lako
dohvatne ljebove/kanale.

Str. 7
VODOVI U ZGRADI GRANE I OGRANCI

Grane i ogranci se takoer mogu postavljati otvoreno: po zidovima ili
stropovima i zatvoreno: u ljebovima i kanalima ili podbukno.
Otvoreno postavljanje se koristi kod zgrada gdje estetika nije primarna
vanost, a znatno je vanija kontrola instalacija. U stambenim i javnim
zgradama obino se koristi zatvoreno postavljanje. I ovdje je uputnije cijevi
sprovoditi kroz ljebove i kanale, a ne ih vrsto uzidati.

Str. 8
PRIVRIVANJE VODOVA
Bez obzira da li su na vidnom mjestu ili u kanalu, cijevi se moraju privrstiti
za konstrukciju pomou draa cijevi. Draa ima raznih, prema podlozi na
koju se cijev privruje i vrsti cijevi.
Razmak na koji se drai postavljaju takoer ovisi o vrsti cijevi i dan je u
uputama proizvoaa.

Str. 9
TERMIKI RAD CIJEVI

Ako se cijevi, posebice iz umjetnih materijala (PP i PEHD) postavljaju
nadbukno, potrebno je osigurati mogunost za termiki rad cijevi. PP cijevi
imaju termiki koeficijent oko 0.03 mm/mK, to kod slobodno poloenih duih
cijevi moe dovesti do znaajne promjene duljine (rastezanja/stezanja).
Ovaj problem se rjeava
ugradnjom
kompenzacijskih koljena
(kod promjene smjera
cijevi) ili kompenzacijskim
lukom (lirom) kod
Kompenzacijsko koljeno
voenja cijevi u pravcu.
Ugradnja ovih sustava
vri se na duljim cijevima:
dulje horizontale ili
vertikale.
Kompenzacijski luk

Str. 10
ISPITIVANJE VODOVODA
Nakon montae, a svakako prije nego se izvri izoliranje, cjelokupnu vodovodnu
mreu je potrebno ispitati na nepropusnost i ispravno funkcioniranje. Ispitivanje
treba izvriti za to nadlena organizacija u prisutnosti organa komunalnog
poduzea, nadzornog organa i izvoaa instalacija, te o rezultatima ispitivanja treba
sastaviti zapisnik.
Ispitivanje se vri na nain da se prvo cjelokupna mrea napuni vodom. U tu svrhu
potrebno je prikljuiti vodenu pumpu na zaporni ventil iza vodomjera. Da bi se
istisnuo sav zrak iz mree potrebno je ostaviti otvorene sve slavine, te ih zatvoriti
tek kada voda pone u jednolikom mlazu tei kroz njih. Tlak vode je potrebno
podesiti na 1.5 puta vei od maksimalnog radnog, tj. u iznosu ne manjem od 10
bara. Vrijeme ispitivanja (vrijeme punog tlanog optereenja cijele vertikale) treba
biti najmanje 30 min. U tom vremenu ne smije doi do opadanja tlakova. Ako tlakovi
opadnu (to se oitava na manometru), potrebno je prekinuti ispitivanje i popraviti
mreu.
Tek nakon to se ustanovi da je mrea nepropusna smije se poeti s izoliranjem
vodova, zatvaranjem ljebova kanala i okana, zatrpavanje rovova i ostalim
zavrnim radovima na dovoenju instalacije u funkciju.

Str. 11
ZATITA VODOVODNIH INSTALACIJA

Cijevi koje se nalaze u zemlji (prikljuni vodovi) potrebno je zatititi od korozije
(eline cijevi), tj od mehanikih udara i sl. (sve cijevi).
Za cijevi u zgradi (ovjeene o strop podruma, u instalacijskoj ahti ili u zidane u zid)
treba paziti da ne dou u dodir s vlanim gipsom, ljakom i pepelom eline cijevi,
tj. u dodir s acetonom, eterom, benzinom plastine, PEHD i PP cijevi.
Ako je mogue, vodovodnu mreu bi trebalo odijeliti od kanalizacijske.
Ako je mogue, vodovodne cijevi se ne bi smjele postavljati u vanjske i druge
hladne zidove. Vodovodne cijevi koje se nalaze u negrijanim prostorima treba
zatititi od smrzavanja.
Kad vodovodne cijevi s hladnom vodom dolaze u dodir s toplim zrakom na njima se
javlja oroavanje (kondenzacija). Ova pojava sama po sebi nije tetna, osim kod
elinih cijevi koje mogu korodirati, pa ih je potrebno zatititi.
Prije prvog putanja vodovodne mree u upotrebu cijevi i armature je potrebno
dobro isprati. Takoer treba paziti da se prilikom koritenja vodovodna mrea ne
zagadi.

Str. 12
PRORAUN VODOVODNE MREE

Ispravna vodovodna mrea mora osigurati da se na svakom izljevnom
mjestu, u svakom trenutku ostvari dovoljna koliina i tlak vode.
Proraun gradske/uline cijevne mree vri se prema povrini naselja,
prema broju stanovnika, oekivanom prirastu i sl.
Dimenzioniranje kune cijevne mree
vri se uvijek prema potronim
(izljevnim) mjestima, odnosno
sanitarnim predmetima.
Na dimenzije cijevi utie vie imbenika,
a naroito:
- koliina vode na izljevnom mjestu,
- tlak vode u cijevnoj mrei,
- brzina vode u cijevima.

Str. 13
PROJEKTIRANJE KUNE
VODOVODNE MREE
Projektiranje kune vodovodne mree uvijek
je jednostavnije nego kune kanalizacije, jer
su cijevi manje i teenje je pod tlakom.
Osnovni princip je da vodu treba najkraim
putem dovesti do potroaa, a vodove voditi
tako da ih se, u sluaju njihova puknua,
moe lako popraviti/zamijeniti.
Stoga, grane i ogranci moraju biti to krae.
Vertikale se u pravilu postavljaju skupa s
kanalizacijskim, u istom lijebu, iako bi ih bilo
dobro razdvojiti.
U svakom sluaju, u svakom trenutku i na
svakom mjestu (ispustu) u kunoj mrei
mora postojati dovoljan tlak i dovoljna
koliina vode.

Str. 14
PRORAUN VODOVODNE
MREE
Toan proraun vodovoda moe
se izvriti principima hidraulike:
teenje u cijevima pod tlakom.
Ovaj proraun se rijetko
upotrebljava kod kunih
vodovodnih mrea. Kod njih se
obino koriste pojednostavljeni
prorauni.
Jedan jednostavan, a za praksu
dovoljno toan proraun je
proraun preko izljevnih jedinica.

Str. 15
KOLIINA VODE NA IZLJEVNOM MJESTU

Koliina vode koja se troi u kui ovisi o broju korisnika te o vrsti i broju
izljevnih mjesta. Ona se utvruje eksperimentalno, prema svrsi, nainu
uporabe i konstrukciji izljeva, a ovisi i o godinjem dobu, stupnju kulture,
navikama, obiajima i drugim imbenicima.
Koliina vode se mijenja i ima tendenciju stalnog porasta, a izraava se na
vie naina:
-
Izljevna koliina je ona koliina koja

istie na izljevu upotrebom ispusnica
i drugih armatura u jedinici vremena,
pri odreenom izljevnom tlaku;
Protok (q) je koliina vode u litrama

koja u sekundi (s) protjee kroz cijev
ili armaturu. Izljevna koliina
jednaka je protoku i mjeri se u l/s.

Str. 16
KOLIINA VODE NA IZLJEVNOM MJESTU

Trajanje ukljuenja armatura je u odnosu na pauze vrlo kratko. Kako se sva
izljevna mjesta ne ukljuuju istovremeno, uzima se u obzir vjerojatnost
istovremeno upotrijebljenih izljevnih mjesta. Ovo se radi uvoenjem faktora
istovremenosti . Ovaj faktor se moe proraunati, ali se obino usvaja na
osnovu iskustva i izvrenih mjerenja. Prema ovom obrascu, raunski protok se
dobiva tako da se stvarni protok pomnoi s faktorom istovremenosti: Q = q.
Izljevne jedinice (IJ) (nazivaju se i jedinice optereenja - JO) uvode se da bi se
pojednostavnio raun. Izljevnom jedinicom ovdje se smatra koliina vode na
potronom mjestu koju daje ispusnica dijametra 10 mm pri punom mlazu, a
pri izljevnom tlaku od 5 mVS (metara vodnog stupca = 0.5 bara). Izljevne
jedinice su stvar standarda zemlje, pa tako imamo:
1 IJ = 0.25 l/s DIN standard (Njemaka) koristi se i u Hrvatskoj
1 IJ = 0.47 l/s SAD
1 IJ = 0.30 l/s vedska

Str. 17
Odnos izmeu protoka i izljevnih jedinica moe se prikazati izrazom:

q = 0.25 IJ
pri emu se faktor istovremenosti nalazi ba u tome to se IJ ne uzimaju

linearno ve kao korijen. Ovo vrijedi za stambene, administrativne i druge
zgrade slinog reima potronje vode.
Izljevne jedinice dane su u literaturi, a ovdje se navode samo neke.
Oznaka
Z
B
P
U
K
T
S
Vrsta izljeva
Zahodska koljka s vodokotliem
Bide
Perilica rublja ili sua
Umivaonik
Kada
T u kada
Sudoper
Izljevne jedinice
0.25
0.25
1.50
0.50
1.50
1.50
0.50

Str. 18
TLAKOVI U CJEVNOJ MREI

Da bi se mogla osigurati potrebna koliina vode svim kuanstvima, a isto tako i
na svim troilima u kui, potrebno je osigurati minimalne tlakove u cijevnoj
mrei. Openito, javno komunalno poduzee je duno osigurati minimalni tlak
od 2.5 bara (25 mVS) na prikljuku za svaku kuu. Normalni radni tlak je 5
bara (50 mVS), a maksimalni tlak koji se doputa je 6 bara (60 mVS).
U sluaju nedostatka tlaka mora se ugraditi postrojenje za podizanje tlaka
(hidrofor, pumpa, rezervoar), a u sluaju prevelikog tlaka mora se ugraditi
redukcijski ventil.
Javno komunalno poduzee (za
podruje Splita to je Vodovod i
Kanalizacija Split) daje podatak
o iznosu tlaka na prikljuku.
U sluaju da taj podatak ne
postoji, u proraunu se koristi
minimalni tlak.

Str. 19
BRZINA VODE U CIJEVIMA

Velika brzina vode u cijevima uzrokuje velike gubitke (gubici rastu s kvadratom
brzine), te umove i buku (preko 3 m/s). Mala brzina vode (ispod 0.5 m/s)
uzrokuje veliko taloenje netopivih tvari te postupno suavanje cijevi.
Preporuljiva brzina vode u kunim ograncima je od 1.0 do 2.5 m/s.
Preporuljive brzine vode dane su u tablici:
Vrsta voda
Kuni prikljuci
Razvodni vodovi
Vertikale
Grane i ogranci
Vertikale i grane u bolnicama, hotelima i sl.
T opla voda-cirkulacijski vodovi
Brzina vode (m/s)

1.0 - 2.5
1.0 - 2.0
1.0 - 2.0
1.0 - 2.5
0.5 - 0.7
0.2 - 0.4

Str. 20
GUBICI LINIJSKI GUBICI

Gubici tlaka u kunom vodovodu mogu se podijeliti na linijske gubitke koji
nastaju zbog trenja (ht) i na lokalne gubitke koji nastaju na armaturama,
ravama, koljenima i sl. (hl). Oba ova gubitka se iskazuju kao gubici visine
vodnog stupca. Linijski gubici se mogu iskazati formulom:
l v2
ht =
d 2g
pri emu je:

koeficijent trenja, prema Colebrooku:
Re Reynoldsov broj
Re =
vd
k d
2.51
= 2.0 log
+
3.71 Re
d promjer cijevi
kin. viskoznost vode ( = 0.00000131 m2/s)
k hrapavost (vidjeti tablicu)
g ubrzanje zemljine sile tee (g=9.81 m/s2)
v brzina vode
specifina teina vode (=1.0 t/m3)

Str. 21
Hrapavost za pojedine vrste cijevi je dana u tablici:
Materijal cijevi
Hrapavost k (mm)
eline pocinane cijevi

Bakarne, mjedene i staklene cijevi
Cijevi od lijevanog eljeza
Polietilenske (PEHD) i Polipropilenske (PP) cijevi (nakon 20 god.)
Azbestcementne cijevi
Drenane glinene cijevi
Betonske cijevi, glatke
Betonske cijevi, hrapave
0.15
0.0015
0.125
0.020
0.06
0.7
0.5
2.0

Str. 22
LOKALNI GUBICI
Lokalni gubici, kako je ve reeno, nastaju na mjestima naglih promjena
pravaca, nagiba, promjera, na zapornicama i raznim armaturama.
v2
Lokalni gubici se obino izraavaju formulom: hl =
2g
gdje je koeficijent lokalnog otpora i zavisi o vrsti otpora, a odreuje se

eksperimentalno. Koeficijent , za dan je u tablici:
Element
Rava T oblika - odvajanje
Rava T oblika - spajanje
Luna rava - odvajanje
Luna rava - spajanje
Izljev
Koeficijent
1.50
1.00
1.00
0.50
1.00
Element
Rava X oblika - prolaz
Rava X oblika - skretanje
Prijelaznica - poveanje
Prijelaznica - smanjenje
Koeficijent
2.00
3.00
1.00
0.50

Str. 23
LOKALNI GUBICI
Za pojedine elemente lokalni gubici ovise o profilu cijevi. U donjoj tablici
navedeni su neki elementi i njihovi lokalni gubici.
Element
Koljeno, 90, r=1d
Luk, 90, r=3d
Zatvara/Ventil
Zapornica
Kosa zapornica
Kutna zapornica
Odbojni ventil
Navrtnica
10, 15
2.0
1.5
1.0
10.0
3.5
6.0
16.0
2.0
Koeficijent za profil cijevi (mm)

20, 25 32, 40
50
65
80
1.5
1.0
1.0
1.0
1.0
1.0
0.5
0.5
0.5
0.5
0.5
0.3
0.3
0.3
0.3
8.5
6.0
5.0
5.0
5.0
3.0
2.5
2.0
2.0
2.0
5.5
5.0
4.0
4.0
4.0
12.0
11.0
11.0
11.0
11.0
3.5
3.0
2.7
2.4
2.2
100
1.0
0.5
0.3
5.0
2.0
4.0
11.0
2.0

Str. 24
GUBICI NA VODOMJERU
Gubici tlaka na vodomjeru mijenja se prema
protoku. Gubitak tlaka na vodomjeru obino
je do 1 mVS, a u svakom sluaju potrebno
je da bude manji od 2 mVS.
Gubitak na vodomjeru obino daju
proizvoai vodomjera u tablici ili preko
dijagrama.

Str. 25
PRORAUN MREE
Proraun kune vodovodne mree vri se na osnovu izraenih nacrta
vodovodne mree i pretpostavljenih dimenzija vodova.
Za kunu mreu mogu se usvojiti sljedee inicijalne dimenzije vodova:
VOD
Ogranci
Grane
Razvodi (vertikale)
Dovodni vod
Orijentacijska dimenzija DN
15 - 20 mm (1/2" - 3/4")
20 - 25 mm (3/4" - 1")
25 - 32 mm (1" - 1 1/4")
32 - 90 mm (1 1/4" - 3 1/2")

Str. 26
OZNAKE U NACRTIMA
U svijetu postoji niz naina oznaavanja pojedinih vodovodnih armatura
(troila). U tablici su navedeni neke najee koritene oznake.

Str. 27
PRIBLINO DIMENZIONIRANJE CIJEVI

Priblino dimenzioniranje cijevi moe se sprovesti preko tablice u nastavku.
Valja napomenuti da je ovakav nain odreivanja dimenzija cijevi vrlo
neprecizan.
Promjer cijevi
(mm)
10
15
20
25
32
40
50
65
80
100
1.0
0.1
0.5
2
6
17
34
85
250
450
1350
Izljevne jedinice (IJ)

Brzina vode (m/s)
1.5
0.5
1.5
5
13
38
65
175
500
950
2800
2.0
1
2.5
8.5
22
65
125
325
900
1750
4900

Str. 28
PRIBLINO DIMENZIONIRANJE CIJEVI

Jo jedan primjer
tablice za dimez.
PP cijevi.

Str. 29
DIMENZIONIRANJE
VODOVODNE
MREE
Princip projektiranja i prorauna

vodovoda prikazan je na jednom
jednostavnom primjeru.
Promotrimo jedan sanitarni vor u
nekom stanu.

Str. 30
Temeljni razvod je pravocrtan i
duljine je 8.20 m.

Str. 31
Uzmimo da se sanitarni vor nalazi na
4. etai nekog viestambenog objekta,
tj. grane se nalaze na 9.66 m vie od
nivoa vodomjerila.

Str. 32
Vertikala je postavljena u instalacijski
aht, a prikljuak za sanitarni vor je
izveden probojem kroz nosivi zid.
Pretpostavimo inicijalno da je vertikala
25.
Na poetku prikljuka postavljen je
glavni ventil.

Str. 33
Horizontalna grana se
postavlja na 50 cm od kote
gotovog poda (oko 60 cm od
kote vrha betonske ploe) i
vodi kroz zid.

Str. 34
Ogranci se sputaju na
potrebnu visinu za svako
pojedino troilo.

Str. 35
Te se ispusnice (hladna voda)

svakog troila mogu ucrtati na
tlocrtu.

Str. 36
Razvod tople vode polazi od

bojlera do svih potroaa koji
zahtijevaju toplu vodu.
Na kraju je potrebno dodati
inicijalne debljine cijevi, te je
time shema vodovodne mree
u tlocrtu gotova.

Str. 37
Duljine cijevi pojedinih grana

mogu se priblino oitati s
tlocrta.

Str. 38
Za projektiranu granu i
ogranke potrebno je nacrtati
shemu razvoda sa svim
duljinama i predvienim
dimenzijama cijevi.
Zelenom bojom su oznaena
troila, crvenom bojom fitinzi,
a utom bojom karakteristine
toke razvoda.
Za proraun mree moemo
formirati tablicu u kojoj emo
pratiti mreu hladne vode po
karakteristinim tokama.
Krenimo od toke c. Iz toke
c do toke d imamo jedan
ispust (slavinu) i jedno
koljeno, te 0.30 m PP cijevi
nazivnog promjera 20 mm.

Str. 39

Str. 40
U toki c imamo ispust za kadu (1.5
IJ), isti profil cijevi 16.2 mm, pa
moemo izraunati brzinu vode:
q = 0.25 IJ = 0.25 1.5 = 0.306 l s
d2 1.622 3.14
A=
=
= 2.06 cm2
4
4
q 0.306 10 3
v= =
= 1.49 m s
A
2.06 10 4
Dionica
1-2
Duina
m
0.3
Izljevne
jedinice
isti profil cijevi
IJ
1.50
mm
16.2
Gubitak tlaka
Brzina
m/s
1.49
Linijski (ht)
po m
ukupni
SUMA:
UKUPNA SUMA:
0.00
Lokalni (hl)
ukupni
0.00
0.00

Str. 41
Hrapavost PP cijevi je 0.020 mm, pa se
prema Colebrooku moe izraunati :
kd
1
2.51
= 2.0 log
+
3.71 Re
v d 1.49 0.0162
Re =
=
= 18370.0
0.00000131
1.
2.
3.
4.
Pretpostavljeno: = 1.0
Izraunato: = 2.2610-2
Pretpostavljeno: = 2.2610-2
Dionica
1-2
2-3
Duina
m
0.3
Linijski gubici (po m cijevi):
l v2
ht =
=
d 2g
= 2.89 10
= 0.20 m m'
1.00
1.49 2
1 .0 =
0.0162 2 9.81
Ukupni linijski gubici su:
h t,u = lc h t = 0.30 0.20 = 0.06 m

Lokalni gubici su gubici na ispusnici (=1.0) i gubici na
koljenu (=1.5), ukupno: =2.5.
v2
1.49 2
hl =
= 2 .5
= 0.28 m
2g
2 9.81
Izljevne
jedinice
isti profil cijevi
IJ
1.50
mm
16.2
Brzina
m/s
1.49
Gubitak tlaka
Linijski (ht)
po m
ukupni
0.20
0.06
Lokalni (hl)
ukupni
2.5
0.28

Str. 42
Dionica d-e je duine 0.80 m, profil
cijevi je: 20 i ima jedno koljeno (iz
toke d, =1.5).
Na dionici d-e nema novih
potroaa, pa broj izljevnih jedinica
ostaje 1.5 (Kada).
Dionica
1-2
2-3
3-4
4-5
5-6
6-7
Duina
m
0.3
0.8
Izljevne
jedinice
isti profil cijevi
IJ
1.50
1.50
mm
16.2
16.2
Gubitak tlaka
Brzina
m/s
1.49
1.49
Linijski (ht)
po m
ukupni
0.20
0.06
0.20
0.16
SUMA:
UKUPNA SUMA:
0.22
Lokalni (hl)
ukupni
2.5
0.28
1.5
0.17
0.45
0.67

Str. 43
Dionica e-f je ukupne duine 2.70
m, profil cijevi je i dalje: 20. Na ovom
dijelu cjevovoda ima jedno koljeno
(=1.5) i etiri Rt rave (=1.5), s
prolazom vode, ukupno uk=7.5.
Na dionici su novi potroai: Bide
(IJ=0.25), Umivaonik (IJ=0.5) i Perilica
rublja (IJ=1.5). Ukupno s kadom,
IJ=3.75.
Vidljivo je da je brzina vode u toki f
na granici 2.35 < 2.50 m/s.
Dionica
1-2
2-3
3-4
4-5
5-6
6-7
Duina
m
0.3
0.8
2.7
Izljevne
jedinice
isti profil cijevi
IJ
1.50
1.50
3.75
mm
16.2
16.2
16.2
Gubitak tlaka
Brzina
m/s
1.49
1.49
2.35
Linijski (ht)
po m
ukupni
0.20
0.06
0.20
0.16
0.46
1.25
SUMA:
UKUPNA SUMA:
1.47
Lokalni (hl)
ukupni
2.5
0.28
1.5
0.17
7.5
2.11
2.56
4.03

Str. 44
Na slian nain moe se popuniti i
ostatak tablice.
Dionica
1-2
2-3
3-4
4-5
5-6
6-7
Duina
m
0.30
0.80
2.70
0.95
9.40
6.70
Izljevne
jedinice
isti profil cijevi
IJ
1.50
1.50
3.75
4.00
4.00
4.00
mm
16.2
16.2
16.2
16.2
20.4
20.4
Brzina
Gubitak tlaka
Linijski (ht)
m/s
po m
ukupni
1.49
0.20
0.06
1.49
0.20
0.16
2.35
0.46
1.25
2.43
0.49
0.47
1.53
0.16
1.48
1.53
0.16
1.06
SUMA:
4.48
UKUPNA SUMA:
Lokalni (hl)
ukupni
2.5
0.28
1.5
0.17
7.5
2.11
4.0
1.20
1.5
0.18
6.5
0.78
4.71
9.19

Str. 45
Varijantno rjeenje je s
cijevima neto veeg profila
(25) na dionicama: e-f i
f-g.
U ovom sluaju gubici su
manji (6.03 u odnosu na
9.19), i brzina vode u
cijevima je ujednaenija.
Dakle, varijanta s cijevima
25 je bolje (i neto skuplje)
rjeenje.
Dionica
1-2
2-3
3-4
4-5
5-6
6-7
Duina
m
0.30
0.80
2.70
0.95
9.40
6.70
Izljevne
jedinice
isti profil cijevi
IJ
1.50
1.50
3.75
4.00
4.00
4.00
mm
16.2
16.2
20.4
20.4
20.4
20.4
Brzina
Gubitak tlaka
Linijski (ht)
m/s
po m
ukupni
1.49
0.20
0.06
1.49
0.20
0.16
1.48
0.15
0.40
1.53
0.16
0.15
1.53
0.16
1.48
1.53
0.16
1.06
SUMA:
3.31
UKUPNA SUMA:
Lokalni (hl)
ukupni
2.5
0.28
1.5
0.17
7.5
0.84
4.0
0.48
1.5
0.18
6.5
0.78
2.72
6.03

Str. 46
Ukupni broj IJ je 4.0. Na osnovu tog
podatka moe se izraunati ukupan
protok:
q = 0.25 IJ = 0.25 4.0 = 0.50 l s
Prema tablici (dole) moe se izabrati

tip vodomjera za nazivni protok i
oitati gubitak na vodomjeru
Qn = 3.0 m3/h = 0.83 l/s

Gubitak tlaka = 0.6 mVS
Qn = 5.0 m3/h = 1.4 l/s
Gubitak tlaka = 0.6 mVS

Str. 47
Dakle, kada se doda i
vodomjer, tablica se moe
konano ispisati:
Dionica
1-2
2-3
3-4
4-5
5-6
6-7
Duina
m
0.30
0.80
2.70
0.95
9.40
6.70
Izljevne
jedinice
isti profil cijevi
IJ
1.50
1.50
3.75
4.00
4.00
4.00
mm
16.2
16.2
20.4
20.4
20.4
20.4
Brzina
Gubitak tlaka
Linijski (ht)
m/s
po m
ukupni
1.49
0.20
0.06
1.49
0.20
0.16
1.48
0.15
0.40
1.53
0.16
0.15
1.53
0.16
1.48
1.53
0.16
1.06
SUMA (mVS):
3.31
VODOMJER (mVS):
UKUPNA SUMA (mVS):
Lokalni (hl)
ukupni
2.5
0.28
1.5
0.17
7.5
0.84
4.0
0.48
1.5
0.18
6.5
0.78
2.72
0.60
6.63

Str. 48
Pretpostavimo da je na prikljuku
osiguran minimalni tlak (2.5 bara = 25
mVS). Najvie izljevno mjesto je 9.66 m
iznad prikljuka, a gubici su 6.63 mVS,
tada ostaje razlika tlaka:
25.0 - 9.66 - 6.63 = 8.71 mVS
to osigurava da e i u sluaju najvee
potronje na prikljuku biti dostatan tlak
i koliina vode.

Str. 49
DIMENZIONIRANJE GLAVNOG DOVODA

Glavni dovod se dimenzionira prema ukupnoj potrebi za vodom u nekoj graevini. U
prethodno prikazanoj graevini ukupna koliina vode za prikazani sanitarni vor je 4 IJ.
Pretpostavimo da odabrani stan ima jo potronju za sudoper (0.50 IJ) i perilicu sua
(1.50 IJ), dakle ukupnu potronju od 6.0 IJ. Pretpostavimo takoer da zgrada ima 10
identinih stanova. Dakle ukupni zahtjev za koliinom vode je:
Qn = 10 6 = 60 IJ
q = 0.25 IJ = 0.25 60 = 1.94 l s = 0.00194 m3 s
Prema maksimalnoj dozvoljenoj brzini

vode u cijevima moemo izraunati:
v max = 2.0 m s
d2
q
A pot =
=
dpot
4
v max
dpot
4q
v max
4q
4 0.00194
=
=
v max
2.0
= 0.0351 m = 35.1 mm

Str. 50
DIMENZIONIRANJE VODA TOPLE VODE

Vod tople vode dimenzionira se na isti nain kao i vod hladne vode. U
sluaju da je topla voda lokalne namjene (bojler i lokalni razvod) najee
se uzima da je vod tople vode isti kao i vod hladne vode.
DIMENZIONIRANJE CIRKULACIJSKOG VODA
Kako je ranije naglaeno, cirkulacijski vod slui za povratak neiskoritene
tople vode u centralni grija. Dijametar cirkulacijskog voda se odabire
prema usvojenom dijametru voda tople vode, prema tablici:
TV
CV
DN 20-32
DN 15
DN 40-50
DN 20
DN 65-80
DN 25
DN 100
DN 32

Instalacije PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Instalacije PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Instalacije PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Instalacije Dio 1.

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Predmet: Instalacije, fond sati: 30+30, ECTS: 5

Opi dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi

Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Opi dio, Sanitarni ureaji i predmeti

Sanitarni ureaji i predmeti, Cijevi i pribor

Specijalna postrojenja (poarni vodovod, bazeni, fontane,

Izvoenje vodovoda, Proraun vodovoda

Sanitarne prostorije, Projektiranje ViK

Instalacije Dio 1. - Vodovod

IZVOENJE KUNOG VODOVODA - OPENITO

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Instalacije Dio 1. - Vodovod

OKNA U ZEMLJI VODOMJERNO OKNO

Instalacije Dio 1. - Vodovod

VODOVI U ZGRADI - VERTIKALE

Instalacije Dio 1. - Vodovod

VODOVI U ZGRADI GRANE I OGRANCI

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Instalacije Dio 1. - Vodovod

TERMIKI RAD CIJEVI

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Instalacije Dio 1. - Vodovod

ZATITA VODOVODNIH INSTALACIJA

Instalacije Dio 1. - Vodovod

PRORAUN VODOVODNE MREE

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Instalacije Dio 1. - Vodovod

KOLIINA VODE NA IZLJEVNOM MJESTU

Izljevna koliina je ona koliina koja

Protok (q) je koliina vode u litrama

Instalacije Dio 1. - Vodovod

KOLIINA VODE NA IZLJEVNOM MJESTU

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Odnos izmeu protoka i izljevnih jedinica moe se prikazati izrazom:

pri emu se faktor istovremenosti nalazi ba u tome to se IJ ne uzimaju

Instalacije Dio 1. - Vodovod

TLAKOVI U CJEVNOJ MREI

Instalacije Dio 1. - Vodovod

BRZINA VODE U CIJEVIMA

Brzina vode (m/s)

Instalacije Dio 1. - Vodovod

GUBICI LINIJSKI GUBICI

pri emu je:

kin. viskoznost vode ( = 0.00000131 m2/s)

k hrapavost (vidjeti tablicu)

g ubrzanje zemljine sile tee (g=9.81 m/s2)

specifina teina vode (=1.0 t/m3)

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Hrapavost za pojedine vrste cijevi je dana u tablici:

eline pocinane cijevi

Instalacije Dio 1. - Vodovod

gdje je koeficijent lokalnog otpora i zavisi o vrsti otpora, a odreuje se

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Koeficijent za profil cijevi (mm)

Instalacije Dio 1. - Vodovod