10/2/2011

Osnovi informatike
Informatika je jedna od najmlaih ali i najsloenijih disciplina.
Razvila se kao samostalna naunih disciplina ezdesetih godina ovog
vijeka u SAD i Velikoj Britaniji. Nastala je kao objedinjenje
dostignua iz veeg broja nauka: formalna logika, matematika, teorija
informacija, elektronika i drugih, to je ini kompleksnom. Poto je
informatika relativno mlada nauka, sve prisutnija u djelatnosti
ovjeka u vrlo raznolikim sistemima, vano je spoznati njenu definiciju
i podruje djelovanja. Openito, sistem definiraju sljedea tri obiljeja:

Sistem je tvorevina prirodna, drutvena, tehnika ili mjeovita, koja u

zadanom okoliu djeluje samostalno s odreenom svrhom.
Tvorevina je skup elemenata koji stoje u takvom uzajamnom odnosu
da ne postoji izdvojenih podskupova.
iva bia i njihove zajednice primjeri su prirodnih sistema. Zajednice
ljudi su drutveni sistemi (obrazovni sistem). Elektrana je primjer
tehnikog sistema. Postoje i mjeoviti sistemi.
Dakle, sistem je skup meusobno povezanih elemenata-tvorevina, koji
djeluju u svrhu ostvarivanja uloge sistema.

Osnovi informatike
Informatika je nauna disciplina koja prouava zakonitosti i
djelovanja mjeovitog sistema i to prvenstveno: ovjek-raunar. Bavi
se prouavanjem, razvojem i upotrebom postupaka i ureaja za
obradu podataka. Informatika i informacija nikako nisu isti pojmovi i
treba ih razdvojiti. U sutini mogu se sagledati kao dvije razliite
cjeline.
1.

Informatiki sistem je skup informatikih i komunikacijskih ureaja

(kao raunar) i tehnologija (kao operativni sistem) povezanih u
jedinstvenu funkcionalnu cjelinu (umreavanje na primjer). To
podrazumijeva fizike prostorne, raunarske i komunikacijske
resurse. Navedene resurse potrebno je projektirati, ostanoviti i
odravati. Prema navedenom opisu to je tehniki sistem koji treba
nauiti koristiti, to znai da je potrebna nekakva informatika
pismenost ; sposobnost koritenja raunara i raunarskih programa.

10/2/2011

Osnovi informatike
2.

Informatika tehnologija sama za sebe nije dovoljna. Organizacijski

ureen i svrhovit, odnosno sistematiziran skup aktivnosti, postupaka,
metoda i tehnologija za prikupljanje, obradu, uvanje i distribuciju
podataka i informacija ini informacijski sistem, kao to je financijski
informacijski sistem, biblioteki informacijski sistem i drugi. Gore
navedenom je pretpostavaka informacijska pismenost ; posjedovanje
znanja o tome kako nai, procijeniti i iskoristiti najbolje i najnovije
informacije koje su na raspolaganju kako bi se rijeio odreeni
problem ili donijela odluka o aktivnostima koje trebaju uslijediti.
Disciplina, koja se zove Raunarstvo je nauka koja se bavi
prouavanjem raunara i postupaka koji se primjenjuju na
raunarima. Odnosi se na osnovnu grau i principe rada elektronskih
raunara, te njegovu primjenu; matematika logika, teorija raunanja,
algoritmi, strukture podataka, programski jezici, programsko
inenjerstvo, arhitektura raunara, komunikacija i drugo.

Osnovi informatike
Brojne su definicije informatike i jo uvijek nema neke opepriznate
definicije koja bi obuhvatila sva podruja koja informatika obuhvaa.
Informatika je nauna disciplina koja prouava strukturu i svojstva (ali
ne i sadraj) INFORMACIJA, te zakonitosti informatike djelatnosti,
njenu teoriju, historiju, metodologiju, organizaciju i djelotvornost.
Izraz 'Informatika' koristi se u razliitim zemljama s razliitim
tumaenjem te otuda i arolike definicije.
Potie od francuskih rijei INFORMATION i AUTOMATIQUE, kao
sinonim za automatsku obradu podataka (AOP). Povezana su dva pojma:
informacija i automatski strojevi (raunari).
U sutini predmet bavljenja informatike je razrada optimalnih metoda i
sredstava primanja, pohranjivanja, prenosa, obrade, pronalaenja i
upotrebe informacija.

10/2/2011

Osnovi informatike
Djelotvorno djelovanje informatike vrsto je spregnuto s raunarom kao
znaajnom komponentom u obradi informacija, te nije ni udo da je naziv
'Informatika' esto sinonim za nauku o raunarima i njihovoj upotrebi,
premda se raunar kao djelotvorno informatiko sredstvo koristi nepune
dvije decenije. Rezultat razvoja i primjene naprednih tehnologija i
elektronike ini raunar dostupnim i djelotvornim informatikim
sredstvom.
Razvoj elektronike, posebno u tehnologiji izrade integriranih sklopova,
omoguio je jeftinu izradu raunarskih strojeva (svakim danom sve vie),
koji osim to raunaju, obavljaju itav niz logikih radnji radi
omoguavanja rjeavanja sloenih zadataka. Osim navedenog, viestuko
je porasla pouzdanost raunaskih sistema, a dimenzije su se smanjile na
mjeru prisupanu radnom stolu, to raunar ini prihvatljivim za osobnu
uporabu, privredu i drutvo u cjelini. Mogunost upravljanja procesima,
simulacije i robotika nove su stranice ovjekove budunosti omoguene
informatikom i njenim dostignuima.

Osnovi informatike
Osnovni element raunarske tehnologije u svakodnevnoj praksi je
MIKROPROCESOR, skup vie miliona tranzistora integriranih u malom
kuitu, okosnica mikroraunarskog sistema, koji se moe
PROGRAMIRATI da izvri zadatke prema eljama korisnika. Procesor u
sutini vri obradu PODATAKA, prema zadanom programu, te se na
osnovu saznanja u postojeim podacima stiu nova saznanja kao proizvod
njihove obrade.
Podatak je u osnovi PORUKA koja moe i ne mora iskoristiti. Ako postoji
i najmanja vjerojatnost da se poruka jednoznano i tano iskoristi, te
predstavlja neoborivu injenicu, tada predstavlja INFORMACIJU.
Dakle, svaka poruka moe i ne mora sadravati informaciju.
Potrebno je da raunar rezultat obrade podataka prikae ili poalje
korisniku te podatke za obradu primi na odgovarajui nain, odnosno
treba ostvariti KOMUNIKACIJU i izvri razmjenu informacija. Stanje ili
proces materijalnog sistema koji prenosi informaciju (poruku) od izvora
prema odreditu u obliku pogodnom za prijenos naziva se SIGNAL
(akustiki, elektrini, svjetlosni itd.), a medij kroz koji signal prolazi
naziva se PRIJENOSNI PUT.

10/2/2011

Osnovi informatike
Pod pojmom informacija podrazumijevamo PODATAK o rezultatu nekog
dogaaja koji se treba dogoditi ili se je ve dogodio, ali iji ishod nije bio
poznat. Informacija uklanja neizvjesnost.
Podatak je gotova injenica, a informacija je znaenje pripisano podatku.
Informacija je mjerljiva veliina, a neposredno je vezana uz vjerojatnost
nastanka dogaaja o kojem nas obavjetava.
Tako se kae da neka obavijest nosi veu koliinu informacija, ako je
manja vjerojatnost nastanka dogaaja o kojem nas obavjetava. Signal
sam po sebi nije ujedno i informacija.
Signalima se informacije prenose. Pismo ili neki drugi nain
komuniciranja sastavljen od znakova koje razumiju oba uesnika, moe
se nazvati signalima kao nositeljem informacije.

Osnovi informatike
Primjer
Prilikom bacanja kocke i kuglice ruleta, bacai su gledateljima saopili
slijedee poruke:
A.) kocka je pokazala jedan od est brojeva,
B.) kocka je pokazala broj tri,
C.) kocka je pokazala broj sedam,
D.) kuglica je stala na jedan od brojeva,
E.) kuglica je stala na broj sedam.

10/2/2011

Osnovi informatike
A.) Poruka ne sadri informaciju jer e baena kocka sigurno pokazati
jedan broj. Dogaaj opisan na navedeni nain 100% je siguran i nije
neizvjestan. Vjerojatnost pokazivanja bilo kojeg broja je:
p=1 (100%)
B.) Poruka sadri informaciju jer otklanja dvojbu oko rezultata bacanja
kocke. Kako kocka ima est jednakih strana, vjerojatnost pokazivanja
navedenog broja je:
p=1/6 (16.66%)
C.) Poruka sadri potpuno nemogu opis. U ovom sluaju radi se o
DEGRADACIJI informacije.
D.) Poruka ne sadri informaciju jer je sigurno da e kuglica stati na polje
s jednim od brojeva. Dogaaj je po opisu istovjetan A.) dogaaju.
E.) Kako rulet ima ukupno 37 polja, znai da je zaustavljanje kuglice na
navedenom broju jedan od 37 moguih rezultata dogaaja. Vjerojatnost
pokazivanja za jedan broj je:
p=1/37 (2.70%)

Osnovi informatike

Digitalni raunarki sistem slui ovjeku kao ispomo u rjeavanju

zadataka i problema u bilo kojem podruju njegove djelatnosti. Brzina i
veliki broj operacija u jedinici vremena omoguava uporabu digitalnog
raunalnog sistema (DRS) u rjeavanju vrlo sloenih zadataka koje bi
ovjek bez usluga raunara vrlo dugo rjeavao.
Od posebnog je znaaja svojstvo DRS da vrlo brzo obavlja matematike
operacije u njemu prilagoenom brojnom sistemu pomou elektronikih
komponenti i ureaja kreiranih upravo za tu svrhu. Stoga se treba
upoznati s osnovama rada navedenih komponenti i brojnim sistemima.

10/2/2011

Osnovi informatike
Dekadni sistem:

Osnovi informatike
Binarni sistem
Brojanje u binarnom brojnom sistemu zapoinje opisom 'nula, jedan,
nula jedan dalje'. Na svaki novi dobiveni binarni broj pribraja se
vrijednost "1".

10/2/2011

Osnovi informatike
Binarni sistem
Pretvaranje dekadnih brojeva 15 i 5 u binarne i osnovne raunske
operacije s njima:

Osnovi informatike
OKTALNI brojni sistem s bazom 8 i koji koristi nazive osam cifara
dekadnog brojnog sistema i to cifre 0,1,2,3,4,5,6 i 7.

xa2 + ya1 +za0

4238= 4*82 + 2*81 + 3*80 = 256 + 16 + 3 = 27510

10/2/2011

Osnovi informatike
Kod heksadekadnog brojnog sistema osnova sistema je 16.

Osnovi informatike
Osnovni i najmanji element u kombinaciji impulsa je mogunost da na
jedno mjesto u kombinaciji impulsa doe pozitivni ili negativni impuls,
odnosno "0" ili "1". Izbor izmeu "0" i "1" predstavlja najmanji mogui
izbor i predstavlja mjeru koliine informacija nazvanu BIT (BInary digiT
= binarna cifra). Po ASCII kodu skup od 8 b (osam bit-a) predstavlja
jedan znak. Prema dogovoru ta je kombinacija nazvana BYTE (BinarY
TErm = binarni izraz).
8 b (bit-a) = 1 B (Byte)
Vee jedinice za mjerenje koliine informacije od navedenih su:
1 kB (kilo Byte) = 1 024 B
1 MB (Mega Byte) = 1 024 kB = 1 048 576 B
1 GB (Giga Byte) = 1 024 MB = 1 048 576 kB = 1 073 741 824 B
1 TB (Tera Byte) = 1 024 GB = 1 048 576 MB = 1 073 741 824 kB = 1 099
511 627 776 B

10/2/2011

Osnovi informatike
Ako kaemo da neki memorijski medij ima KAPACITET od 4 MB,
pojednostavljeno reeno, to znai da je u njega mogue spremiti 4.194.304
B, odnosno znakova, u veliini od 8 b (osam bit-a) svaki.
Multiplikator 1024 rezultat je matematikog izraza:

To je dekadni iznos binarnog broja: 10'000'000'000 B.