SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET

ZAVRNI RAD

Osijek, 15. srpanj 2016.

Martina orua

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET

ZAVRNI RAD
TEMA: PRIMJENA TORANJSKIH DIZALICA NA GRADILITIMA
VISOKOGRADNJE

Osijek, 15. srpanj 2016.

______________
Martina orua

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET
ZNANSTVENO PODRUJE:

TEHNIKE ZNANOSTI

ZNANSTVENO POLJE:

GRAEVINARSTVO

ZNANSTVENA GRANA:

ORGANIZACIJA RADA I PROIZVODNJE

TEMA:

PRIMJENA TORANJSKIH DIZALICA NA

GRADILITIMA VISOKOGRADNJE

PRISTUPNIK:

MARTINA ORUA

NAZIV STUDIJA:

PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ

Tekst zadatka:
U radu je potrebno opisati primjenu toranjskih dizalica na graevinama visokogradnje.
Potrebno je opisati vrste toranjskih dizalica, njihove prednosti i nedostatke, naine
montae i demontae, tehnika obiljeja i potrebne sigurnosne mjere na gradilitu. U
radu e se opisati nain odreivanja nosivosti i postupak prorauna uinka toranjskih
dizalica
Rad treba predati u 3 primjerka (original + 2 kopije), spiralno uvezan u A4 formatu i
cjelovitu elektroniku datoteku na CD-u.

Osijek, 15. srpnja 2016.

Mentor:

Predsjednica Odbora za
zavrne i diplomske ispite:

____________________________

_____________________________

doc.dr.sc. Hrvoje Krsti, dip.ing.gra.

izv.prof.dr.sc. Mirjana Bonjak-Kleina

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Primjena toranjskih dizalica na gradilitima

visokogradnje

SADRAJ
1. SAETAK .............................................................................................................................. 1
2. UVOD ...................................................................................................................................... 2
2.1.

Openito o dizalicama ...................................................................................................... 2

2.2.

Toranjske dizalice kao sredstva za prijenos i dizanje ....................................................... 3

2. ELEMENTI TORANJSKIH DIZALICA............................................................................. 4

2.1. Elementi i karakteristike toranjske dizalice ......................................................................... 5
3. PODJELA (KLASIFIKACIJA) TORANJSKIH DIZALICA ............................................ 6
3.1. Podjela toranjskih dizalica prema razliitim kriterijima ...................................................... 6
3.2. Dizalice sa horizontalnom strijelom ..................................................................................... 9
3.3. Dizalice sa kosom strijelom ............................................................................................... 10
3.4. Usporedba pojedinih tipova toranjskih dizalica ................................................................. 11
4. TEHNIKA OBILJEJA TORANJSKIH DIZALICA ................................................... 14
4.1. Brzine toranjskih dizalica ................................................................................................... 15
4.2. Primjeri toranjskih dizalica sa tehnikim podacima .......................................................... 16
4.2. Nosivost toranjskih dizalica ............................................................................................... 19
4.3. Podjela toranjskih dizalica prema nosivosti ....................................................................... 20
5. MONTAA I DEMONTAA TORANJSKIH DIZALICA ............................................. 22
5.1. Trajanje procesa montae i demontae dizalica ................................................................. 22
5.2. Montaa tornja.................................................................................................................... 24
5.3. Brzomontane dizalice ...................................................................................................... 26
6. PRORAUN UINKA TORANJSKE DIZALICE .......................................................... 27
6.1. Postupak prorauna uinka toranjske dizalice ................................................................... 28
7. SIGURNOSNE MJERE ZA RAD S TORANJSKIM DIZALICAMA ............................ 32
7.1. Godinji pregledi ................................................................................................................ 33
7.2.Namjetanje graninih prekidaa make ......................................................................... 33
7.3. Prilagoavanje dizalice djelovanju vjetra .......................................................................... 33
8. ZAKLJUAK ....................................................................................................................... 34
9. LITERATURA ...................................................................................................................... 35

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Primjena toranjskih dizalica na gradilitima

visokogradnje

1. SAETAK
Toranjske dizalice ine posebnu vrstu strojeva za dizanje i prijenos. Temeljna im je
znaajka visok toranj i ruka koja se okree oko okomite osi tornja prenosei terete s jednog
mjesta na drugo, zbog ega se i esto nazivaju okretnim dizalicama.
Osnovni cilj ovog rada je opis rada toranjskih dizalica, kao kljunih transportnih
sredstava unutranjeg gradilinog transporta u visokogradnji. U radu su prikazani glavni
dijelovi toranjske dizalice. Prikazana je njihova podjela, razlike i slinosti te prednosti i mane.
Kroz primjere i ilustracije opisana su glavna tehnika obiljeja dizalica, te postupak montae i
demontae. U radu su prikazani i sigurnosne mjere za rad sa dizalicama. Takoer je prikazan i
nain odreivanja nosivosti i postupak prorauna uinka toranjskih dizalica.

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Primjena toranjskih dizalica na gradilitima

visokogradnje

2. UVOD
2.1. Openito o dizalicama

Dizanje, prijenos tereta kao i potreba dopremanja odreenog pozicioniranog tereta

na gradilitu predstavljaju veoma vanu ulogu pri realiziranju graditeljske zamisli. U tu
svrhu se koriste dizalice, koju svoju ulogu pronalaze u visokogradnji, niskogradnji i
hidrogradnji. Na dananjim gradilitima visokogradnje od ukupno angairane mehanizacije
na toranjske dizalice otpada preko 80% vrijednosti te mehanizacije. One prenose i do 97%
od ukupne mase objekta. Polet graditeljstva, osobito izgradnje crkava i dvoraca, potaknuo je
koritenje naprava za dizanje i vuu. Smatra se da je prvi kran napravljen jo 3000 godina
prije nove ere. Prve graevinske dizalice su izmislili stari Grci i bile su pokretane ljudskom
snagom, a kasnije i ivotinjama. Danas proizvodnja dizalica predstavlja vanu i profitabilnu
granu privrede u svijetu. Podizanje tereta se obavlja preko sustava koturaa, omoguena je
zamjena oteenih sklopova na industrijski nain, a usavrena je i tehnologija proizvodnje
dizalica.
Dizalice mogu biti fiksirane u tlu, montirane na specijalnim vozilima i plovee
dizalice koje se uglavnom koriste u lukama i mostogradnji. Upravljanje dizalicom obavlja se
iz upravljake kabine ili sa distance putem daljinskih upravljaa. Dizanje i prijenos tereta
moe se kvalitetno obaviti slijedeim mehaniziranim sredstvima:
mosne dizalice
portalne dizalice
auto-dizalice
toranjske dizalice
kabl-kranovi i mnoga druga dizalna i prijenosna sredstva mehanizacije
.

Primjena toranjskih dizalica na gradilitima

visokogradnje

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

2.2. Toranjske dizalice kao sredstva za prijenos i dizanje

Toranjske dizalice (engl. Towercranes) su posljednjih godina u sve veoj primjeni.
One predstavljaju znaajnu racionalizaciju rada na prijenosu i dizanju tereta te su u
visokogradnji nezamjenjive za prijenos oplata, betonskog eljeza i svjeeg betona. Tu im u
zadnje vrijeme sve vie konkuriraju pumpe za beton i uz njih specijalni kranovi za
raspodjelu betona. U tablici 1.1. napravljena je usporedba kvalitativne procjene mogunosti i
ogranienja raznih sredstava za prijenos i dizanje na gradilitima, gdje se moe vidjeti da su
toranjski kranovi sredstva s obiljejima prostorne pokretljivosti s teretom, neselektivnou
prema vrstama tereta i dobrom vidljivou pri manipulaciji teretom.
Tablica 1.1. Usporedni pregled kvalitativnih procjena bitnih obiljeja sredstava za unutarnji
transport na gradilitima
Obiljeja:
Sredstva za
prijenos i dizanje

Pokretljivost sa teretom
Jedno dimenzi
onalna

Dvo dimen
zional
na

Tro dimenz
ionalna

Probirljivost
tereta

Da

Pokretne trake

Liftovi

iare, eljeznice

Pumpe (za beton, vodu)

Ne

Slaba

Viljukari

(*)

Kabel-kranovi

(*)

Dobra

(*)
*

Teretna vozila

(*)
(*)
*

*
*

Betonske pumpe za
toranjske prikolice

Mobilne dizalice

Toranjske dizalice

Portalni kranovi

(*) uvjetna kvalifikacija

Preglednost u
radu

*
(*)

* pouzdana kvalifikacija

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Primjena toranjskih dizalica na gradilitima

visokogradnje

S razvojem mehanizacije i tehnologije, proizale su nove vrste dizalica u ijem se

konstruktivnim rjeenjima ogleda veliki dio dananjeg tehnolokog napretka, posebno
osobina kao to su:

Mobilnost dizalica, koja je znatno je poveana. Dananje brzomontane dizalice (

Schnelleinsatzkrane), postavljaju se u vremenu od nekoliko sati.

Monost toranjskih dizalica svih vrsta znatno je porasla u svim pogledima.

Proizvedene su dizalice sa visinom tornja i do 300 m (BPR, LIEBHERR).
Godine 2013. na Meunarodnom aerodromu u Los Angels-u jedna od isporuenih
dizalica firme Liebherr bila je dizalica 550 EC-H 20 sa maksimalnom nosivou
od 20.000 kg i visinom dohvata 81,5 m. [4]

Modularni prilaz ostvaren je u svim pogledima koncipiranja dizalice kao cjeline

(prijenos snage, elektronika, odravanje i dr.).

Radni uvjeti kod dizalica znatno su se poboljali. Kabine su klimatizirane, zvuno

izolirane, opremljene su posebno prilagodljivim sjeditima i suvremenim
upravljakim pultovima na kojima se u digitalnom obliku moe vidjeti pregled o
teretu, udaljenosti, visini kuke, jaini vjetra itd. Danas se za pristojnu kabinu troi i
do 10% kotanja dizalice (klase 500-1000 kNm).

Odravanje i servis znatno su pojednostavljeni i prorijeeni upotrebom kvalitetnijih

materijala i primjenom jednostavnijih i pristupanijih rjeenja. Poboljan je sustav
signalizacije kvarova.

2. ELEMENTI TORANJSKIH DIZALICA

Svaka toranjska dizalica sastoji se od dva osnovna elementa: tornja i strijele (ruke,
grane). Oni se nalaze na okretnom i po potrebi na tranicama pokretnog tornja s opremom za
dizanje tereta pomou uadi. Na gradilitima visokogradnje najvie se upotrebljavaju
toranjske dizalice sa horizontalnom rukom.

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Primjena toranjskih dizalica na gradilitima

visokogradnje

2.1. Elementi i karakteristike toranjske dizalice

Krak dizalice moe biti vodoravna grana (po njemu putuje oprema za dizanje) ili
kosa strijela okretna u uspravnom smislu (oprema za dizanje ima hvatite na kraju kraka).
Balast, svojom teinom pravi ravnoteu sa terenom koji se prenosi kranom. Toranj, svojom
visinom omoguava vertikalni transport materijala. Kod manjih dizalica obre se i cijeli
toranj sa kranom, dok se kod teih dizalica najee obre samo gornji dio tornja sa kranom.
Komanda kabina se najee nalazi na vrhu tornja, neposredno ispod strijele. Ona se obre
zajedno sa strijelom, te se tako postie najbolja preglednost rada dizalice. Meutim, postoje i
rjeenja sa daljinskim upravljanjem, to je pogodno u onim sluajevima kada kranista ne
moe vidjeti mjesto istovara, kao to je sluaj kod montanih radova. Konstrukcija postolja,
omoguava prijenos teine krana i tereta koji se prenosi na tlo. U ovisnosti o kretanju
dizalice, konstruiraju se postolja za kretanje po kolosijeku, na pneumaticima i na
gusjenicama. Postoje i nepokretne (stacionarne) dizalice na betonskim temeljima. Na slici
2.1. prikazani su glavni elementi toranjske dizalice.

Slika 2.1. Elementi toranjske dizalice

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Primjena toranjskih dizalica na gradilitima

visokogradnje

3. PODJELA (KLASIFIKACIJA) TORANJSKIH DIZALICA

Izbori i vrste toranjskih dizalica su raznolike, te ih je shodno tome teko sve

obuhvatiti. Sa razvojem tehnologije graenja, postignuti su novi nivoi i izgraeni pravci
razvoja industrije koja je proizvodila dizalice. Nije svaka toranjska dizalica dobra za svako
gradilite i za svaku vrstu radova. Iz tog razloga postoji velika raznolikost u ponudi razliitih
tipova i klasa toranjskih dizalica.

3.1. Podjela toranjskih dizalica prema razliitim kriterijima

Prema pokretljivosti tornja, dizalice moemo podijeliti u dvije velike grupe:

1.

Toranjske dizalice za pokretnim tornjem - na inama, na gusjenicama, na

pneumaticima i mobilne dizalice. (Slika. 3.1.)

Slika 3.1. Mobilne dizalice

6

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

2.

Primjena toranjskih dizalica na gradilitima

visokogradnje

Toranjske dizalice sa nepokretnim tornjem

dizalice sa tornjem van objekta, obino uz objekt (Slika 3.2.), sa mogunou
privrenja za njega
dizalice u objektu sa mogunou penjanja (rasta, puzanja) zajedno sa rastom
objekta (Kletter-kran)

Slika 3.2. Dizalica uz objekt

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Primjena toranjskih dizalica na gradilitima

visokogradnje

Prema nainu produenja tornja postoje dizalice:

1.

Sa produenjem tornja teleskopiranjem.

2.

Sa produenjem tornja ubacivanjem raznih presjeka, ali uglavnom oblika L ili

.

3.

Sa poveanjem visine tornja penjanjem po objektu (Kletter dizalice ija visina

raste zajedno sa rastom objekta).

Prema nainu obrtanja dizalice mogu biti:

1.

Sa tornjem obrtnim dolje.

2.

Sa neobrtnim tornjem.

Prema nainu oslanjanja na tlo postoje:

1.

Dizalice na kolosijeku.

2.

Dizalice bez kolosijeka (pneumatski nain oslanjanja, gusjenini nain oslanjanja).

3.

Fiksirane dizalice (na betonskim temeljima, na montanim temeljima).

Prema konstrukciji strijele, razlikujemo:

1.

Dizalice sa horizontalnom strijelom.

2.

Dizalice sa kosom strijelom.

3.

Dizalice sa lomljivom strijelom.

4.

Dizalice sa univerzalnom strijelom.

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Primjena toranjskih dizalica na gradilitima

visokogradnje

3.2. Dizalice sa horizontalnom strijelom

Toranjska dizalica sa horizontalnom rukom (Slika 3.4.) sastoji se od postolja sa

elinim kotaima, poloenog na eline tranice (koje omoguuju pomicanje), okomitoga
elinoga reetkastog tornja, vodoravne ruke kojoj je pri vrhu tornja omogueno okretanje
za 360. Ruka je sastavljena od kraeg dijela s protuutegom od betonske kocke te ostalim
pogonskim motorima i sklopovima za dizanje i duljeg dijela po kojemu se kreu kolica s
uetom za dizanje (tzv. makom). Slobodna stojea toranjska dizalica s vodoravnom
rukom, s postoljem optereenim betonskim kockama (blokovima), dosee visinu do 55 m.
Meutim, kako se toranj ne okree, ve se okree vodoravna ruka pri vrhu tornja oko
njegove osovine, mogue je toranj dizalice sidriti uz izraeni uspravni zid objekta i tako
postii visinu od 100 m. (vea se visina zbog djelovanja vjetra ne prakticira). Taj tip
toranjske dizalice ima prednost u odnosu na dizalicu s kosom rukom zbog dosega i
preglednosti pri radu.

Slika 3.4. Toranjska dizalica sa horizontalnom rukom

9

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Primjena toranjskih dizalica na gradilitima

visokogradnje

3.3. Dizalice sa kosom strijelom

Sklop za dizanje i prijenos tereta je na vrhu (pici) strijele (Slika 3.5.). Cjelokupni
toranj se ili okree na postolju ili se okree gornji dio (s kosom strijelom).Visina dizanja
toranjskom dizalicom sa kosom rukom je 25 do 65 m, ali ima i takvih dizalica koje s
nastavcima doseu visinu i preko 100 m. Vodoravni doseg dizalice je 30 do 40 m, a nosivost
1,3 do 2 kN ovisno o udaljenosti dosega. Dizalicom se upravlja s tla, gdje su na postolju
dizalice smjetena i vitla ili s kabine smjetene pri vrhu tornja.

Slika 3.5. Toranjska dizalica sa kosom rukom

10

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Primjena toranjskih dizalica na gradilitima

visokogradnje

3.4. Usporedba pojedinih tipova toranjskih dizalica

Svaka vrsta dizalice ima svoje specifinosti koje joj daju prednosti pri izvravanju
nekih zadataka, a koje mogu biti slabosti u izvravanju drugaijih zadataka. Specifinosti
mogu biti konstruktivno-tehnike prirode i vrijednosno-ekonomske prirode. Za odluivanje
o izboru odgovarajue dizalice na konkretnom zadatku, oba aspekta, i tehniki i
vrijednosni, moraju se uzimati u obzir.
1.

Dizalice sa horizontalnom strijelom i neokretnim tornjem

Prednosti ovih dizalica su:

precizniji je i sigurniji rad sa manjim osciliranjem tereta, po horizontali
moe se postii vrlo velika visina kada se toranj vee za objekt
lako se prilagoavaju visini objekta uz dodavanje dijelova tornja
mogu je blii poloaj tereta prema tornju kao i tornja prema objektu
prijenos dizalica mogu je u dijelovima
bri je prijenos materijala zbog mogue vee brzine kretanja tereta po
horizontali, a manje po horizontali jer se strijela ne mora pomjerati po vertikali
Nedostaci ovih dizalica su:
otean je ili nemogu rad u uskim prostorima izmeu visokih objekata
skuplje su nego dizalice sa kosom strijelom istog kapaciteta
nepovoljnije je podizanje tornja ukoliko se radi o manjim visinama

2.

Dizalice sa kosom strijelom

Prednosti dizalica sa kosom strijelom i obrtnim tornjem su:

maksimalna brzina dohvata lei znatno iznad vrha tornja

11

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Primjena toranjskih dizalica na gradilitima

visokogradnje

jednostavna konstrukcija daje manju nabavnu cijenu nego za dizalice sa

horizontalnom strijelom istog kapaciteta
lako je preseljiva sa gradilita na gradilite, prevlaenjem cijelih poloenih
konstrukcija
lako su prilagodljive za rad u uskim prostorima oko visokih objekata
Nedostaci ovih dizalica su:
teret pri kretanju ne ide horizontalno, to znatno smanjuje preciznost u radu
svako pomicanje tereta zahtijeva i pomicanje strijele
zbog okretanja postolja mora biti udaljenija od objekta
kod izvedbe sa donjom obrtnom platformom toranj se ne moe vezati za objekt,
te se ne moe primjenjivati za vee visine
poloaj kraniste esto je ispod mjesta rada, te ima smanjenu preglednost
vei je utroak vremena za isti prijenos materijala za 10-30 % nego kod dizalica
sa horizontalnom strijelom

3.

Dizalice sa lomljivom strijelom

Prednosti ovih dizalica su:

maksimalna visina dohvata znatno iznad vrha tornja
lako se prilagoavaju za rad u uskim prostorima oko visokih objekata
precizan je i siguran rad sa manjim osciliranjem tereta
laka je prilagodljivost visine tornja visini objekta
mogu je blii poloaj tornja prema objektu i blii poloaj tereta prema tornju
vezanjem tornja za objekt mogue je dostizati vrlo velike visine (i do 300 m)
povoljan je poloaj operatora i dobra vidljivost
mogu je prijenos dizalice u dijelovima

12

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Primjena toranjskih dizalica na gradilitima

visokogradnje

Nedostaci ovih dizalica su:

skuplje su nego dizalice (1), (2), (4), (5) za isti dohvat i nosivost

4. Dizalice sa kosom strijelom i gornjom okretnom platformom

Prednosti ovih dizalica su:
visina dohvata lei znatno iznad vrha tornja
jednostavna konstrukcija uvjet je relativno niske cijene (skuplje su od dizalica 1,
ali su od ostalih vrsta jeftinije)
lako se prilagoavaju visini objekta uz dodavanje sekcija tornja
mogue je vezivanje za objekt i postizanje velikih visina (do 300 m)
Nedostaci ovih dizalice
pogodne su za rad u uskim prostorima.
preciznost rada

svako horizontalno pomicanje tereta zahtjeva pomicanje i strijele

poloaj tereta moe biti iznad operatora, to smanjuje preglednost
Vei je utroak vremena za prijenos istog tereta nego kod dizalica vrsta (5), (3),
(1).

5.

Dizalice brzomontane sa horizontalnom ili univerzalnom strijelom i okretnim

tornjem

Prednosti ovih dizalica su:

brza i laka montaa i demontaa, to omoguava veliku mobilnost.
mogunost dohvata veih visina nego to je poloaj kabine.
precizan i siguran rad (kao kod dizalica sa horizontalnom strijelom).
operator ima povoljan poloaj i dobru preglednost

13

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Primjena toranjskih dizalica na gradilitima

visokogradnje

Nedostaci ovih dizalica su:

duina tornja je ograniena.
zbog okretanja tornja sa postoljem moraju biti udaljenije od objekta nego npr.
dizalice sa horizontalnom strijelom.
toranj se ne moe vezati za objekt, tako da je visina ograniena.
skuplje su nego dizalice sa horizontalnom strijelom (za isti dohvat i nosivost).

4. TEHNIKA OBILJEJA TORANJSKIH DIZALICA

Temeljna tehniko-tehnoloka i logistika obiljeja toranjskih dizalica su:
visina dizanja (za nepokretno ili pokretno postavljenu dizalicu)
masa sredinjeg balasta ovisno o visini dizanja
duljina kraka ili grane, dohvat
nosivi moment dizalice
najvea nosivost (uz toranj) dizalice, nosivost dizalice na pojedinoj toki dohvata ili
dijela duljine kraka dizalice
najmanja nosivost na najveem dohvatu dizalice
pokretljivost dizalice kao cjeline (razmak kotaa, razmak tranica, najmanji promjer
krivine unutarnje tranice, masa pokretnog postolja dizalice)
brzine (okretanja tornja, kretanja make, kretanja dizalice po tranicama dizanje tereta,
savladavanje krivina)
nain polaganja tranica (ukupni i specifino pritisak dizalice, podvoja i donjeg
postroja-pragova, betonskih ploa na tlo)
nosivost i slijeganja tla ispod dizalice (njihanje dizalice za vrijeme rada)
preglednost dizanja unutar predvienog podruja rada dizalice i unutar graevina u tom
podruju
nain upravljanja dizanjem (na tornju ili daljinskim putem)
14

Primjena toranjskih dizalica na gradilitima

visokogradnje

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

4.1. Brzine toranjskih dizalica

Prikaz brzina toranjskih dizalica prikazan je prema tablici 4.1.

Tablica 4.1. Prikaz brzina toranjskih dizalica

Dimenzije
Brzina dizanja tereta

Brzina okretanja tornja

Brzina kretanja tornja

Brzina kretanja make

vH (m/min)

t (o/min)

vt (m/min)

vk (m/min)

Niska

Srednja

Visoka

1*)

20

40 80

250

2*)

30

55 90

150

3*)

20-70

1*)

0,50

0,80

1,50

2*)

0,60

0,80

1,20

3*)

0,70

1,20

1*)

20

30

40

2*)

16

30

40

3*)

20

40

1*)

10

30

70

2*)

20

30

40

3*)

30

1*) G. Pohle, RWTH Aachen (ScriptumBaumaschinen)

2*) G. Burkhart TU Mnchen (ScriptumBaumaschinen)
3*) B. Trbojevi, GF Beograd (Graevinske maine)

15

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Primjena toranjskih dizalica na gradilitima

visokogradnje

4.2. Primjeri toranjskih dizalica sa tehnikim podacima

U nastavku je prikazano nekoliko primjera toranjskih dizalica te njihova glavna tehnika
obiljeja. [4] [5] [7]

Kran

630 EC-H 40

Maksimalna nosivost

40.000 kg

Maksimalna nosivost u sredini

5.800 kg

Duljina dohvata

81,5 m

Visina ruke:
Kran 1

36,3 m

Kran 2

37,5 m

Kran 3

43,3 m

Kran 4

60,7 m

Kran 5

66,4 m

16

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Kran

Primjena toranjskih dizalica na gradilitima

visokogradnje

34 K

Maksimalna nosivost

4.000 kg

Maksimalna nosivost u sredini

1.100 kg

Duljina dohvata

33 m

Visina ruke

26 m

Radijus okretanja

2,5 m

17

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Kran

Primjena toranjskih dizalica na gradilitima

visokogradnje

F60-14

Maksimalna nosivost na dohvatu od 13 m

8.000 kg

Nosivost na kraju ruke

1.400 kg

Duljina dohvata

60 m

Visina ruke

57 m

Brzine dizanja
II njiranje

5/30/60 m/min

IV njiranje

2,5/15/30 m/min

Brzina kolica

0 - 60 m/min

Brzina rotacije

0 - 0,9 o/min

Radni napon

0 20 o/min

Upravljaki napon
Instalirana snaga

3 x 380 V; 50 Hz
48 V; 50 Hz, 40kW

18

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Primjena toranjskih dizalica na gradilitima

visokogradnje

4.2. Nosivost toranjskih dizalica

Nosivost toranjskih dizalica povezana je sa udaljenou tereta od tornja. Kapacitet noenja

toranjskih dizalica ogleda se kao:

mogui moment od tereta koji kran moe prihvatiti, a da pritom bude stabilan u
svim fazama i u propisanim okolnostima rada (vjetar)

moguu najveu silu koju kran moe prihvatiti svojim ureajima (kuke, make,
uad, mjenjai, konice)

Iz spomenutih razloga podaci za dizalice se daju dvojako:

koliki najvei teret na najveem kraku mogu da podignu

koliki apsolutno najvei teret mogu da podignu i do koje udaljenosti (dubine) od

tornja da ga nose.

U tablici 4.2. je prikazana podjela toranjskih dizalica prema nosivosti. [1]

Tablica 4.2. Prikaz podjela toranjskih dizalica prema nosivosti
Nosivost

kN

kNm

Visina (m)

Dohvat (m)

mala

0 20

do 300

20 30

15 25

srednja

30 50

do 600

30 50

20 45

velika

> 50

preko 1000

> 50

> 50

19

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Primjena toranjskih dizalica na gradilitima

visokogradnje

4.3. Podjela toranjskih dizalica prema nosivosti

Toranjske dizalice male nosivosti koriste se za prijenos lakih tereta kod manjih
graevina primjerice lakih oplata, manjih koliina betonskog eljeza, svjeeg betona u
posudama do 0,5 m3 i sl.
Dizalice srednje nosivosti koriste se u visokogradnji, u graenju polumontanim
sustavima prefabriciranih elemenata ili u montanom graenju sa lakih prefabriciranim
elementima.
Toranjske dizalice velike nosivosti koriste se u visokogradnji, industrogradnji,
mostogradnji, te hidrogradnji velikih i visokih graevina svih oblika i sustava graenja te
takoer i u montiranju odreenih vrsta opreme i slinih resursa.
Na slici 4.2. prikazan je primjer proizvodnog programa firme Fering ukojem se
nalaze podaci o dohvatu u (m) i nosivost u (kg) mase. [5]

20

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Primjena toranjskih dizalica na gradilitima

visokogradnje

Slika 4.2. Primjer proizvodnog programa firme Fering

21

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Primjena toranjskih dizalica na gradilitima

visokogradnje

5. MONTAA I DEMONTAA TORANJSKIH DIZALICA

Montaa dizalice predstavlja postupak sastavljanja dizalice od dovezenih komponenti

u cjelinu spremnu za rad (prijenos i dizanje), ili postupak uspravljanja dizalice u oblik
spreman za rad. Obrnut postupak ovome predstavlja demontau dizalice, gdje dizalica moe
da radi do rastavljanja u transportabilne komponente, ili povratak dizalice u stanje da se moe
kao cjelina transportirati putovima.
5.1. Trajanje procesa montae i demontae dizalica

Montaa i demontaa dizalice moraju se provoditi tono za svaki tip po uputama

proizvoaa i sa svim sigurnosnim mjerama. Trajanje procesa montae i demontae moe
iznositi nekoliko sati do nekoliko tjedana, ovisno o veliini dizalice, vrsti, proizvoau i
tipu, kao i mogunosti koritenja pomonih sredstava kao to je auto-dizalica( Slika. 5.1.).

Sika. 5.1. Faza montae toranjske dizalice pomou autodizalice

22

Primjena toranjskih dizalica na gradilitima

visokogradnje

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Montaa mobilnih toranjskih dizalica traje cca 1 sat, mada u prospektima stoji i
rekordno vrijeme od 15 min. Vrijeme potrebno za postavljanje 1 m kolosijeka iznosi prema
(74) 2,50 sat/m, a prema (41) 1,50 sat/m.
Prilikom montae i demontae esto postoji mogunost i potreba za angairanjem
mobilnih dizalica (auto-dizalice ili druge) kao ispomoi za bre postavljanje i uklanjanje
toranjskih dizalica na gradilitima.
Priblian odnos trajanja: montaa / demontaa = 60 % / 40 %.
U tablici 5.1. prikazane su potrebe radnih sati za montau i demontau. [1]

Tablica 5.1.. Potrebe radnih sati za montau i demontau za kranove sa kosom strijelom u
zavisnosti od momenta nosivosti (F=Form-nosivost od 200 kNm)
Kapacitet: F

Hoffman Kramer (41)

Platz(74)

(kNm)
Sat/kom

Montaa

Demontaa

sati

sati

do F-250

25 - 150

100

50 100

30 - 50

do f-650

90 370

200

105 320

70 260

do f-1200

225 520

300

23

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Primjena toranjskih dizalica na gradilitima

visokogradnje

5.2. Montaa tornja

Prije poetka same montae toranjske dizalice, potrebno je provjeriti stabilnost,
vrstou te ravnost podloge (AB ploe), te po potrebi i geodetski snimak. Toranj se moe
podignuti segmentno ili se moe podii postavljajui dijelove vodoravno i spajati ih u gotov
toranj. Jedan kota pokretnog postolja u mogunosti je da nosi dvije treine ukupnog tereta
dizalice i njenog tereta. Bitan parametar kod toranjskih dizalica je visina tornja, koja ovisi
od maksimalne visine objekta, maksimalne visine montanog elementa, ureaja za
zahvaanje

i minimalne

udaljenosti

kuke od strijele dizalice. Usvajanje minimalne

potrebne visine tornja dizalice ostvaruje se minimalno vrijeme montae dizalice i smanjuju
negativni utjecaji na dizalicu (vjetar i sl.). Velike deformacije mogu prouzrokovati
nestabilnosti kod visokih toranjskih dizalica.
U sluaju montae sa stacionarnim podvoznim kriem osnovni dio tornja se
uvruje se maticama i vijcima koji se zatiuju gumenim kapama. Potrebno je pripaziti na
stranu penjanja kod osnovnog tornja koja mora biti 90 u odnosu na stijenu zgrade, tako da
prilikom montae i demontae ruka bude pozicionirana paralelno na stijenu.
Postoje dva naina povienja tornja: s hidraulikim nastavkom, te s mobilnom
dizalicom. Najei nain je sa mobilnom dizalicom, zbog jednostavnosti i brzine montae
nastavaka. Problem se javlja prilikom postavljanja toranjskog krana na maksimalnu radnu
visinu koja je predviena na gradilitu. Mogua je i montaa na niu radnu visinu od
predviene, ali je tada potrebno izvriti demontau kabine, ruke i centralnog dijela, montirati
produetke tornja na radu visinu te ponovo izvriti montau spomenutih dijelova dizalice.

Na slici 5.2. prikazan je primjer montae i demontae toranjske dizalice Wille

krane u Kielu, gdje visina dizalice iznosi 80 m, dohvat 43 m, a teina dizalice 14 t. [6]

24

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Primjena toranjskih dizalica na gradilitima

visokogradnje

Slika 5.2. Faze montae i demontae toranjske dizalice Willer kran

25

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Primjena toranjskih dizalica na gradilitima

visokogradnje

5.3. Brzomontane dizalice

Osnovni cilj brzomontanih dizalica (Schnelleinzatzkrane) je da se uz manje

investicije po mogunosti zamjene veoma brze i efikasne auto-dizalice u oblasti
visokogradnje. Zbog ograniene mogunosti transporta (u gradskim podrujima) visina
tornja ograniena je po pravilu na 18 do 20 m, uz nosivost od 130 kNm do 1 900 kNm. U
cilju poveanja dometa proizvode se slijedee kombinacije:

Za visine od 30 do 32 m primjenom stubova sa dvojnim teleskopiranjem. Na taj

nain se zadravaju propisane gabaritne mjere za transport.

Da toranj ne bi bio oslabljen izvodi se iz 2 dijela. Domet u visinu je 20 m, i uz

ugraivanje dodatnih dijelova moe puzati do visine 38.
Na taj nain omogueno je da se i kranovi za brzo putanje u pogon transportiraju i

sa duim strijelama. Kranovi mogu da se transportiraju zajedno sa postoljem bilo na

prikolici ili na vozilu ili na vozilu sa sedlom.
Brza montaa ostvaren je primjenom pune automatike (Liebherr kran 21 K). To se
obavlja pomou pogona i jednostavnim pokretanjem komandi. Pomou preklopnog
prekidaa podie se postolje, vri montaa i pogon. Kran sam odvaja elemente tornja i
strijele, vri se teleskopiranje tornja i podizanje strijele. Tokom montae niti jedan dio ne
dodiruje zemlju. Kod veih kranova (1 900 kNm) uz brzi transport, potrebno je rjeenje i
brzog postavljanja na kolosijek. Firma Liebherr razvila je poseban postupak (RapidKinematik) za kran 48.1 K, kojim je omogueno postavljanje krana na kolosijek do visine
640 mm.
Na slici 5.3. prikazan je primjer brzomontane dizalice, firme Liebherr.

26

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Primjena toranjskih dizalica na gradilitima

visokogradnje

Slika 5.3. Brzomontana dizalica

6. PRORAUN UINKA TORANJSKE DIZALICE

Uinak jednog ili vie strojeva moe se definirati kao koliina kvalitetom
zadovoljavajueg rada, odnosno proizvoda, izraena u adekvatnim mjernim jedinicama (m,
m, m, kom, t), koji se obavi u nekoj jedinici vremena (minuta, sat, radna smjena, dan, mjesec
i dr.).
Temeljni imbenici koji utjeu na veliinu uinka:
konstruktivna svojstva stroja snaga motora, brzina rada, veliina zahvatnih tijela
proizvodnja vei/manji obujam radova, nain rada, kvaliteta, svojstva
materijala (tvrdoa, vlanost)
radni uvjeti uvjeti prostora, samostalan rad stroja ili kombinacija s drugim
koritenje radnog vremena strojar, organizacija rada, smjene

27

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Primjena toranjskih dizalica na gradilitima

visokogradnje

Uinci strojeva:
Teorijski uinak, ovisno o nainu rada strojaUt
Planski uinak, proraunava se iz teorijskog njegovom redukcijom Up
Stvarni uinak, utvren mjerenjem Us

6.1. Postupak prorauna uinka toranjske dizalice

Kretanje tereta kod toranjskih dizalica je slijedee:

uspravno kretanje tereta ili dizanjem ili sputanjem kada dizalica miruje,

sloeno kretanje tereta kada se dizalica kree uz dizanjei sputanje i to okretanjem

granedizalice oko tornja ili tornja oko postolja

okretanjem cjelokupne dizalice po tranicama,

okretanjem opreme za prihvat tereta po grani dizalice,

kombinacija svih navedenih kretanja dizalice i dijelovadizalice.

Up = ki * Ut(tona/sat )
ki = ko = kog* krv
Ut = nc * Qc(tona/sat)
nc = 60 / tc(ciklusa /sat)
tc = tp + tdt + tot+ tkt + tst + ti + tdp + top + tkp + tsp(minute ili sekunde)

Gdje je:

Up

planski ili radni uinak

ki

korekcijski koeficijent, ki< 1

ko

opi koeficijent. Isti za sve strojeve koji rade u okviru nekog tehnolokog
procesa ili gradilita

kog

koeficijent organizacije gradilita

krv

koeficijent radnog vremena

28

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Primjena toranjskih dizalica na gradilitima

visokogradnje

Ut

teorijski uinak

nc

broj ciklusa po satu

tc

vrijeme ciklusa (s, min, h)

Qc

konstruktivni obujam radnog dijela stroja (m2, m3)

tp

vrijeme punjenja posude sa teretom ili hvatanja tereta

tdt

vrijeme uspravnog dizanja tereta

tot

vrijeme okretanja tereta (okretanje grane ili tornja dizalice sa teretom ili pod
optereenje)

tkt

vrijeme vodoravnog kretanja tereta (kretanje tereta po grani)

tst

vrijeme uspravnog sputanja tereta

ti

vrijeme istovara ili otputanja tereta

tdp

vrijeme povratnog uspravnog dizanja opreme za prihvat tereta ali bez tereta

top

vrijeme povratnog okretanja (okretanje grane ili tornja dizalice)

tkp

vrijeme vodoravnog povratnog kretanja opreme za prihvat tereta ali bez

tereta(kretanja po kraku)

tsp

vrijeme sputanja opreme za prihvattereta ali bez tereta

Vrijeme hvatanja (privezivanja) tereta (tp) ide od 0,65 minute pa do 2 minute, a otputanja
(odvezivanja) od 0,5 minute pa do 1,0 minute.
Vrijeme punjenja posude za beton je od oko 1 minute, pa do 1,5 minute.
Dizalice rade u ciklusu, tj. ponavljaju radnje pri izvoenju odreene vrste radova.
Qc je koliina odnosno masa korisnog teretadizanog ili premjetanog(koritenjem nekog
dijela kraka dizalice) po jednom radnom ciklusu (tc).
Qc = (N / fs) P (t) ili Qcmin = ((Nmin / fs) P) ili Qcmax = ((Nmax / fs) P)
Gdje je :
N

- nosivost dizalice na nekom dijelu njezina kraka (t)

29

Primjena toranjskih dizalica na gradilitima

visokogradnje

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

- sigurnost dizalice u radu glede njezina ukupna kretanja u radu sa teretom:

Fs

fs = 1,05

- dizalica se kao cjelina ne kree u radu sa teretom po tranicamai sl.

fs = 4,00

- dizalica se kao cjelina kree u radu sa teretom po tranicama i sl.

- masa opreme za prihvat tereta (t)

Qcmin

-najmanja

mogua

masa

korisnog

tereta

na

krajnjem

dohvatudizalice (t)
Qcmax

- najvea mogua masa korisnog tereta prihvaenog uz toranjdizalice (t)

Nmin

- najmanja nosivost dizalice na krajnjem dohvatu grane ili

strijeledizalice (t)

Nmax

- najvea nosivost dizalice uz toranj dizalice (t)

Nosivost (N) je kljuno tehniko obiljeje dizalica openito, a kod toranjskih dizalica
proizlazi iz temeljnog tehnikog obiljeja svih vrsta dizalica sa krakom, strijelom ili granom
a to je da one sve imaju tzv. moment nosivosti (Mn) stalan nepromjenjiv po itavoj duljini
grane ili dohvata strijele:Mn = N*l = const.

Iz toga slijedi da je:

N = Mn / l (t)
Nmin = Mn / lmax(t)
Nmax = Mn / lmin(t)

Gdje je:
Mn- nepromjenjivi moment nosivostidizalice (tm)
lmax - najvea duljina dohvata krakadizalice (m)
lmin- najmanja duljina dohvata krakadizalice (m)

30

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Primjena toranjskih dizalica na gradilitima

visokogradnje

Ako se koristi bez ogranienja najvei dohvat na njezinoj grani ili strijeli bio bi:
Up = kog * krv *(60 / tc) *(( Mn / lmax / fs) P ) (t/sat )
Prorauna uinka toranjskih dizalica moe se pretpostaviti oekivani broj ciklusa od
oko 10 do oko 30 na sat ovisno o visini dizanja tereta i duljine dohvata dizalice. Efikasnost
dizalice je velika, tako da se prilikom prorauna i obzirom na koliinu gradiva koje dizalica
dostavlja na graevinu, u izradi, treba raunati da jedna dizalica moe opskrbljivati od 25 do
30 radnika. Poveanjem broja radnika nee se poluiti vei uinak jer nemaju sa ime raditi.
Broj radnika moe se dobiti iz histograma, gantograma, te iz mrenog plana. Kako ne bi
dolo do neeljenih posljedica, vano je paziti na nosivost dizalice, dohvat te kontrolirati sve
parametre kod dizanja i premjetanja tereta. Najee do prevrtanja dolazi kod auto-dizalica,
koje za vrijeme dizanja nisu dobro stabilizirana na podlogu ili kod dizanja tereta i njegovog
horizontalnog okretanja oko vertikalne osi. Toranjske dizalice se mogu prevrnuti u sluaju
velikih visina ako nisu dovoljno sidrene za konstrukciju (toranjski kran smije se bez sidrenja u
graevinu montirati do radne visine od 49,9m) ili kod pojave jakog vjetra ostanu zakoene tako

da ih vjetar ne moe okrenuti u smjeru puhanja tj. niz vjetar.

31

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Primjena toranjskih dizalica na gradilitima

visokogradnje

7. SIGURNOSNE MJERE ZA RAD S TORANJSKIM DIZALICAMA

Upute za rad s toranjskim dizalicama:

struni ispit se provodi jednom godinje i nakon svake montae
operater moe biti strojarski radnik ili radnik s odgovarajuom obukom i iskustvom
uputstvo s protokolom na dizalici mora biti izloeno na jasno vidljivoj lokaciji
struno vjetaenje provodi inenjer za nadzor ili neki drugi strunjak za ureaje za
podizanje tereta
u sluaju postavljanja vie dizalica na gradilitu, one moraju biti postavljene prema
sigurnosnim razmacima (Slika 7.1. )
upravlja toranjskom dizalicom mora biti punoljetan i proi propisnu obuku, te imati
iskustva u radu s toranjskim dizalicama
upravlja dizalicom mora voditi kontrolnu knjigu dizalice i dnevno registrirati popravke i
posebnosti dizalice
potrebno je provoditi nadzor gradilita
toranjska dizalica treba biti opremljena reflektorima koji pomau u nonom radu
svaka dizalica na tranicama mora imati sirenu, koja se oglaava kada dizalica prolazi.
Sirenu kontrolira operator dizalice
markeri polumjera kolica se postavljaju na strijelu dizalice i na taj nain operator ima
relativno tone informacije o polumjeru kuke tereta

Slika 7.1. Dozvoljeni razmaci izmeu dizalica

32

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Primjena toranjskih dizalica na gradilitima

visokogradnje

7.1. Godinji pregledi

Toranjske dizalice je potrebno redovno i detaljno pregledavati. Prilikom rada s

teretom, dizalica se savija prema teretu, a kada nema tereta na dizalici, ona se savija prema
protuutegu. Ovo stalno savijanje moe uzrokovati pukotine zbog zamora materijala.
Pukotine se pojavljuju na spojevima zavara, veoma su mali i vremenom se poveavaju zbog
konstantnog optereenja dizalice. Osim godinjih pregleda koji se sastoje od zamjena ulje i
maziva na leajevima, postoje i pregledi na dnevnoj, tjednom i mjesenom nivou, koji
uglavnom obuhvaaju preglede kao to su pregledi komandnih ureaja, testove zvunog
signala i koenja, te podvezivanja elinih uadi, te pregled krana i make.
7.2.Namjetanje graninih prekidaa make

Namjetanje graninih prekidaa se vri bez tereta, sa kukom na najvioj radnoj

povrini i njihova uloga je da zaustave maku prije udara u krajnji dio glavne strijele.
Svaka toranjska dizalica ima barem jedno granino preoptereenje, a u nekim sluajevima
dva ili vie. Testiranje preoptereenja se vri tako da se teret die 2 m od tla i prekida je
namjeten da dopusti podizanje tereta. Drugi teret je privezana na prvi i granini prekida bi
trebao onemoguiti podizanje dva tereta osim ako je preoptereenje vee od 5%.
7.3. Prilagoavanje dizalice djelovanju vjetra

U periodu kada se dizalica ne koristi, glavna strijela se okree slobodno na vjetru i

postavlja se u smjeru u kojem pue vjetar. Ovo se dogaa iz razloga to je povrina glavne
strijele vea od suprotne. Ukoliko se na kraoj strijeli nalazi velika ploa s natpisom, to
moe poremetiti ravnoteu dizalice i moe uzrokovati slom tijekom snanog vjetra. Provjera
prilagoavanja dizalice djelovanju vjetra se radi na sljedei nain: Pri vjetru brzine 10 20
km/h strijela se okrene prema vjetru i otpusti se spojnica okretnog mehanizma, te se strijela
giba u smjeru vjetra ako je prilagoavanje dobro. U suprotnom potrebno je smanjiti povrinu
reklamne ploe.

33

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Primjena toranjskih dizalica na gradilitima

visokogradnje

8. ZAKLJUAK
Razvojem tehnologije, dolo je i do razvoja i unaprjeenja toranjskih dizalica, koji danas
predstavljaju vanu ulogu u svim granama graevinarstva, osobito u visokogradnji. Posjeduju
konstruktivne i tehnoloke karakteristike koje zadovoljavaju sve zahtjeve suvremene gradnje uz
maksimalnu pouzdanost u radu, sigurnu i brzu montau i demontau na gradilitu. Temeljna im
je znaajka visok toranj i krak koji se okree oko okomite osi tornja prenosei teret s jednog
mjesta na drugi.
Postoji nekoliko podjela toranjskih dizalica, no najznaajnija je podjela prema
konstrukciji, gdje su se izdvajaju dizalice sa kosom i horizontalnom rukom. Dizalice sa
horizontalnom rukom, zbog svojih prednosti kao to su preciznost i sigurnost u radu, te mogua
velika visina tornja, mogu se najee vidjeti na dananjim gradilitima. Ukoliko tereti nisu
velike nosivosti, puno je ekonominije i efikasnije koristiti manju i pokretniju dizalicu, koja
zauzima manji prostor, ima krae vrijeme montae i jeftinija je. Kako ne bi dolo do neeljenih
posljedica, potrebno je paziti na nosivost i dohvat dizalice, te ostalih parametara prilikom
dizanja i premjetanja tereta. Nosivost dizalica, koja je usko povezana sa dohvatom moe
iznositi i preko 1000 kNm,a visina dizanja i preko 50 m.
Jedna od najvanijih mjera vezanih za odravanje dizalice jest podmazivanje njenih
sklopova i elemenata. Bitno je drati se uputstva za montau i demontau toranjskog krana,
pravila vezanih za razmake toranjskih dizalica (minimalno 2 m), provoditi redovite preglede,
otklanjati eventualne kvarove te drati se ostalih sigurnosnih mjera kako bi se omoguilo
ispravan i siguran rad dizalice.

34

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Primjena toranjskih dizalica na gradilitima

visokogradnje

9. LITERATURA

[1]Primjena toranjskih dizalica na gradilitima visokogradnje, Petar Brana, Novi Sad, 1991.
[2] Dizalice, Davor Z. Ostri, Slobodan B. Toi, Beograd, 2005.
[3] Graevinski strojevi, Dinko Mikuli, 1998.
[4]http://www.liebherr.com/external/products/products-assets/251355/liebherr-job-report-ech-krane-auf-dem-los-angeles-international-airport.pdf
[5]http://www.fering.com.ba/f60-14.html
[6]http://www.wille-krane.de/
[7]]http://www.liebherr.com/en/deu/products/construction-machines/tower-cranes/fasterecting-cranes/k-cranes/details/71200.html
[8] Predavanje i vjebe iz predmeta Tehnologija visokogradnje, GFOS

35