PILOTI

PILOT STUP U TLU

PRIJENOS SILA

M
Q
H

QS

QS
WP

QB

H = horizontalna sila
Q = vertikalna sila
M = moment
Wp = teina tijela pilota
Qs = otpor po plastu
Qb = otpor na bazi pilota

TIPOVI PILOTA
a. Drveni piloti
b. Armirano betonski
b.1. zabijeni prefabricirani (obino armirani,
prednapregnuti)
b.2. nabijeni
b.3 bueni
c. elini (zabijeni)
Postoji i niz drugih tehnika kao to su mikropiloti (piloti malog promjera).

ZABIJENI I NABIJENI PILOTI

- Danas se zabijeni piloti izvode u gotovo
svim dimenzijama od profila 25 cm
do vie od 2,0 m.

Tipini izgled ureaja za zabijanje pilota i

manipulacija sa elementom

ZABIJENI PILOTI
UREAJI ZA ZABIJANJE (1)

ZABIJENI PILOTI
UREAJI ZA ZABIJANJE - utiskivanje(2)

Tipini presjeci i detalji prefabriciranih AB pilota

Tipina armatura prefabriciranog AB pilota

Detalji nastavaka armirano-betonskih zabijenih

pilota

Stijenski iljak zabijenog pilota

SKRAIVANJE SJEENJE PREFABRICIRANOG AB

PILOTA
-prvo se odbijaju uglovi, zatim se sijee armatura itd.-

Posljedice prejake energije zabijanja u

tvrdo tlo

Nabijeni piloti (1)

1.. Jaka elia kolona
sa jakim nastavkom
za zabijanje (cipela)
se zabija u tlo do
traene dubine
2. Ulaganje armature i
poetak zapunjavanja
betonom

Nabijeni piloti (2)

3..Kolona se izvlai
uz primjenu vibracije.
Beton uvijek mora
bitina traenoj visini
za vrijeme cijele
operacije.
4.. Tijelo pilota je ire
od promjera kolone
jer se pri izvlaenju
vibriranjem popunjava
betonom otvor u tlu.

Nabijeni klasini piloti

Vibracije uslijed zabijanja pilota

Zbog velikih
vibracija zabijanje
pilota u gradu je u
principu
zabranjeno.
Vibracije mogu
ozbiljno otetiti
graevine, naroito
kada se radi s
velikim dizel
ekiima.
Problem
nesnoljive buke je
naglaen.

BUENI PILOTI

Ureaji za buenje

Bueni piloti uvodna kolona

Uvodna kolona se
postavlja u
sluaju primjene
isplake kao
zatite protiv
uruavanja
iskopnog okna.
Ona titi protiv
uruavanja
gornjeg dijela
iskopa.

Bueni piloti tehnike iskopa (1)

Bueni piloti tehnike iskopa (2)

Bueni piloti tehnike iskopa (3)

Berjaya Central Park Project u Kuala Lumpuru

prvi Malezijski bueni piloti promjera 3.0 m

Berjaya Central Park Project u Kuala Lumpuru

prvi Malezijski bueni piloti promjera 3.0 m

 Redoslijed izvedbe pojedinanog pilota

Redoslijed izvedbe buenog pilota (1)

-sluaj izvedbe uz zatitu kolonom i isplakom Vibro-glavom
(ekiem)utiskujemo
uvodnu kolonu

Redoslijed izvedbe buenog pilota (2)

-sluaj izvedbe uz zatitu kolonom i isplakom Svrdlo kopa i izbacuje
tlo iz zone kolone koja
se utiskuje
napredovanjem
buotina uz lagano
polurotiranje
U sluaju vee dubine
iskop se titi od
uruavanja isplakom

Isplaka

Strana
tla

Buotina isplaka
kola
(cake)

Isplaka je
mjeavina vode
i bentonita
(mineral gline
montmorilonit
sa kemijskim
dodacima).
Uobiajeno je
koristiti 6% do
10% bentonita u
suspenziji.

Redoslijed izvedbe buenog pilota (3)

-sluaj izvedbe uz zatitu kolonom i isplakom Izrada
armaturnog
koa.
Primijeti da
je tip koa
bez
unutranjih
ukruta
podoban za
krae
koeve

Sputanje armature u buotinu velikog promjera

Primijeti jake
unutranje
ukrute, koje
su
neophodne
kod velikih
dimenzija
armaturnog
koa

Redoslijed izvedbe buenog pilota (4)

-sluaj izvedbe uz zatitu kolonom i isplakom Ulaganje armaturnog
koa

Redoslijed izvedbe buenog pilota (5)

-sluaj izvedbe uz zatitu kolonom i isplakom Betoniranje sistemom
podvodnog
betoniranja (tremi
postupak).

Redoslijed izvedbe buenog pilota (6)

-sluaj izvedbe uz zatitu kolonom i isplakom Izvlaenje eline
kolone uz primjenu
vibro glave

Izrada zida od pilota

IZGLED ZIDA OD PILOTA

Upornjak mosta izveden tehnikom Zid od pilota 1

Upornjak mosta izveden tehnikom Zid od pilota 2

Tipovi zidova od pilota

Zid od pilota koji se dotiu ili su razmaknuti

- redoslijed rada kao kod pojedinanih pilota

ZID OD NIZA PILOTA

DOTIU SE ILI SU RAZMAKNUTI
Osovinski razmak tipino D + 100 do 200 mm

SHEMATSKI PRIKAZ IZVEDBE ZIDA OD PILOTA

- razmaknuti ili se dotiu -

Zid od zasjeenih pilota

ZID OD NIZA ZASJEENIH PILOTA

Plavom bojom su oznaeni primarni piloti (obino
nearmirani), dok su sekundarni armirani

SHEMATSKI PRIKAZ IZVEDBE ZIDA OD

ZASJEENIH PILOTA

ZID OD ZASJEENIH PILOTA (1)

Izrada vodilice

Izvoenje uvodnog kanala

ZID OD ZASJEENIH PILOTA (2)

Primarni pilot
Postavljanje
uvodne kolone
uz primjenu
vibro-ekia

ZID OD ZASJEENIH PILOTA (3)

Buenje
primarnog pilota
pod zatitom
eline kolone
odnosno
bentonitne isplake
u slueju vee
dubine

ZID OD ZASJEENIH PILOTA (4)

Betoniranje
primarnog pilota
metodom
podvodnog (tremi)
betoniranja uz
sinhronizirano
izvlaenje kolone
uz pomo vibroglave

ZID OD ZASJEENIH PILOTA (5)

Zasjecanje
sekundarnog
pilota

ZID OD ZASJEENIH PILOTA (6)

Ulaganje armature
sekundarnog
pilota

ZID OD ZASJEENIH PILOTA (7)

Betoniranje
sekundarnog
pilota

ZID OD ZASJEENIH PILOTA (8)

Ponavljanje
procesa dok se
ne dovri zid

RAZMAKNUTI PILOTI
- meuprostori popunjeni injektiranjem (danas
uobiajeno mlazno injektiranje)-ako nema podzemne vode mogue raditi
konstrukciju koja je u stvari Berlinski zid-

ZID OD NIZA RAZMAKNUTIH PILOTA

- meuprostori od zemnog betona izvedenog tehnikom
mlaznog injektiranja -

ZID OD NIZA RAZMAKNUTIH PILOTA

- meuprostori od zemnog betona izvedenog tehnikom
mlaznog injektiranja -

Druge tehnologije za izvedbu vertikalnog

stupa pilota
Elementi dijafragme (barette)
Utisnuti piloti
Mikro-piloti

PILOTI OD ELEMENATA ARMIRANO

BETONSKE DIJAFRAGME

KLCC temeljenje
tornjeva

Piloti izvedeni tehnikom AB dijafragme

Utisnuti piloti od segmenata

Utisnuti elini cjevasti piloti

- prednost u zonama gdje nisu dozvoljene vibracije-

Mikro - piloti
Tipini presjeci:
Puna armaturna ipka
Cjevasta armatura

Od lijeva na desno: poetak buenja zatitna kolona, buenje do

dubine, vaenje buaeg pribora, postavljanje armature i betoniranje
tremi postupkom, izvlaenje kolone i inektiranje pod pritiskom, zavrni
rad kolona moe biti ostavljena u kompresibilnom sloju.

Detalj naknadnog
injektiranja

Pogled na tipine armature

CTS TITAN cjevasta armatura

Presjek izvaenog TITAN / IBO pilota

 Uz primjenu cjevaste
armature mogue je
naknadno
prednaprezanje
armature ubacivanjem
kablova za napinjanje u
centralnu upljinu.

Primjena naknadno prednapregnutih pilota u svrhu

ojaanja temelja mosta za sluaj potresa

Antikorozivna zatita
- toplo galvaniziranje
- epoksi premaz
- dvostruka antikorozivna zatita (DCP) samo za
punu armaturu

Iskustvena dubina u nosivi sloj kohezivna tla

- Ostermayer iz prospekta za Dywidag GEWI pilot

Iskustvena dubina u nosivi sloj nekohezivna tla

- Ostermayer - iz prospekta za Dywidag GEWI pilot

Mikro piloti
-vrlo pogodno rjeenje u skuenom prostoru -

PRORAUN VERTIKALNE NOSIVOSTI

PILOTA

Analiza nosivosti pilota bazirana na svojstvima tla

Najgrublja podjela tla:
a) nekohezivno tlo
b) kohezivno tlo
Tipino nekohezivno tlo je isti pijesak
Tipino kohezivno tlo je saturirana glina
Dakle treba prvo odrediti vrstu tla a zatim odabrati
odgovarajuu metodu.
To je esto teko uiniti kao napr. u sluaju
pjeskovite gline. Stoga su ove metode manje
pouzdane u takvim tlima.

 Granina nosivost pilota definirana je kao:

Qu = Qb + Qs
Qb = nosivost baze pilota
Qs = nosivost po platu

A+B
A+D

QS

Nosivost Q

Ukupna nosivost
A

B+C

Nosivost po platu

Nosivost po bazi
QP

Pomak

B
C

Nosivost po bazi
Nekohezivna (granularna) tla

Nekohezivna (granularna) tla

Nekohezivna tla - tipino je da porni pritisci koji nastaju
uslijed instalacije pilota brzo disipiraju pa je mjerodavna
drenirana analiza.
U literaturi kao i u vaeem Pravilniku o tehnikim
normativima za temeljenje graevinskih objekata (1990)
nastoji se nosivost po bazi pilota odrediti koritenjem
formula koje su u osnovi istog tipa kao i one za proraun
nosivosti plitkih temelja.
Pogledamo li Terzaghi-evu formulu za kruni temelj:
qu = 1,3 c Nc + (Nq 1) D + 0,3 N
D= D

D= dubina od povrine tla

 Kako se radi o materijalu gdje je c = 0, otpada prvi

lan.
Drugi lan postaje dominantan, jer je D veliko a B
relativno malo.
Veliina Nq ovisi o pretpostavci oblika slomne plohe
ispod baze (dna) pilota.
Na iduem slajdu prikazan je sumarni dijagram raznih
vrijednosti Nq. Primijeti da je raspon vrijednosti za
= 400 od cca 20 do preko 1000.
Dakle vrijednost granine nosivosti na bazu moe varirati
do 50 puta ovisno o pretpostavci.
Primijeti takoer da su vrijednosti po Meyerhofu na vioj
strani. To je bitno uoiti jer su te (ili vrlo bliske) vrijednosti
uvrtene u na pravilnik!

Sumarni
dijagram
Nq za razne
pretpostavke
oblika
slomnih ploha
ispod baze
pilota.

Drugi nedostaci formula

Najvaniji nedostatak ovog pristupa je da se uope ne
moe uzeti u obzir utjecaj tehnologije izvoenja pilota na
svojstva tla nakon poremeenja izazvanog izvoenjem.
Tip i oblik sloma tla ispod baze pilota je vrlo kompleksan
i ovisi o vie faktora - vrstoa i deformabilnost a ne
samo o vrstoi.
Kako se u sluaju napona ispod baze pilota radi o
relativno visokim naponima za oekivati je da e
efektivni biti manji do znatno manji nego onaj koga
smo dobili istraivanjim za rang manjih napona ( sjeti se
oblika Mohr-ove anvelope sloma).
Brojna mjerenja na instrumentiranim probnim
pilotima potvruju gore obrazloeno tj. formule su
nepouzdane!

Empiriki pristup
Coyle i Castello (1981) su na bazi ispitivanja
instrumentiranih test pilota definirali graninu nosivost na
bazi kao onu koja izaziva slijeganje od 10% dijametra
baze.
Stvarni pomaci baze time bi se drali u dopustivim
granicanma, jer dopustivo optereenje na bazu iznosi
obino jednu treinu ili manje od graninog optereenja
(faktor sigurnosti).
Metoda ne uzima u obzir utjezaj podzemne vode.
Za praktine ocjene ne treba koristiti qe ( pazi isto to i
qb) vee od 15 MPa.

 Coyle i
Castello
dijagram za
odreivanje
granine
nosivosti po
bazi

Nosivost po platu
Nekohezivna (granularna) tla

 Granino trenje po platu fs se javlja kada

prekoraimo posminu vrstou tla u kontaktu tlo-pilot.
Za aktiviranje fs potreban je relativan pomak izmeu tla
i pilota od 5 do 10 mm.
fs = h tan s
h = horizontalni efektivni napon
s = kut trenja na granici izmeu pilota i tla
Obino se taj kut trenja odreuje kao s = gdje je
kut unutranjeg trnja tla.

Tipine vrijednosti koeficijenta

(na bazi rada Kulhawy i dr. 1983)

Tlo / materijal pilota

Pijesak / gruba betonska
povrina (bueni piloti)

1,0

Pijesak / glatki beton

(prefabricirani piloti)

0,8 do 1,0

Pijesak / glatki elik

0,7 do 0,9

Pijesak / drvo

0,8 do 0,9

Odreivanje horizontalnog efektivnog napona

(1)
Po definiciji imamo da je h = k0 v , gdje je k0
koeficijent mirovanja.
Uslijed tehnologije izvoenja je k = k0.
Vrijednosti za mogu se ocijeniti prema Kulhawy i
dr. 1983 (vidi donju tabelu)
Metoda rada i vrsta
pilota
Bueni pilot
Zabijeni malih
dimenzija
Zabijeni velikih
dimenzija

0,7 do 1,0
0,75 do 1,25
1,0 do 2,0

Odreivanje horizontalnog efektivnog napona

(2)
Odreivanje faktora k0 je vrlo nepouzdano. Uobiajeni
izraz prema Jaky-u k0 = 1 sin je nedovoljno toan
za ove vrste analiza.
Stoga je uobiajenije koritenje izraza prema Burland-u
(1973)
fs = v
Uobiajeno je da se vrijednosti odreuju iz
instrumentiranih pilota ili na osnovu literature.
Bhushan (1982) predlae:
= 0,18 + 0,65 Dr
gdje je Dr = relativna gustoa

-Metoda (Pijesak)
Za pilota velikog promjera te N6015,
ONeill & Reese (1999)

= 1.5 0.245 z

0.25 1.20

Najvea doputena vrijednost je 190 kPa.

-Metoda (ljunak)
Rollins, Clayton i Mitchell (1997)
Za 50% i vie estica ljunka

= 3.4 e 0.085 z

0.25 3.00

Za 25-50% estica ljunka

= 2.0 0.15 z

0.75

0.25 1.80

Empiriki pristup

Coyle i
Castello
(1981) su na
bazi
ispitivanja
instrumentiran
ih test pilota
definirali
granino
trenje po
platu

NETIPINA TLA
Veina metoda prorauna nosivosti pilota bazirana je na
testovima u tz. silicijskim pijescima.
Stoga treba biti oprezan sa drugim vrstama tala,
posebno onima nastalim u drugim klimatskim uvjetima.
Napr. vapnenaki pijesak moe biti jak u
laboratorijuali u prirodi daje puno manju nosivost po bazi
i platu nego silicijski pijesak sa istim kutom
unutranjeg trenja.
Tz. cementirani pijesak treba analizirati s oprezom.

Nosivost u kohezivnom tlima

Nosivost baze
pilota
Uobiajeno je
koristiti
nedreniranu
vrstou.
qb = Nc cu ,
uobiajeno je
koristiti Nc= 9

Nosivost po platu
Uobiajeno je koristiti metodu:
Fs = cu
Brojni faktori utjeu na kao to
su pregnjeenje i konsolidacija
gline, tonost odreivanja cu, tip
dijametar i duina pilota itd.
Obino se koristi API, 1974
preporuka

-Metoda (fs= su)

API Funkcija
Za cu <25 kPa

= 1.0

Za 25 kPa < cu <75kPa

su 500 psf
= 1.0 0.5
1000 psf
Za cu > 75 kPa

= 0.5

-Metoda (fs= su); Piloti malog promjera

Kulhawy i Jackson 1989

-Metoda (fs= su); Bueni piloti

-Method (Silts and Clays)

Fellenius, (1999)
For normally consolidated silts and clays

= 0.27 - 0.50 ( prah)

= 0.25 - 0.35

( glina)

Nosivost po platu - alternativno

- metoda predloena od Kraft i dr. 1981 je kombinirana
drenirano nedrenirana analiza.

f s = ( v + 2 cu )

Gdje su:
fs = prosjeno trenje po platu
= bezdimenzionalno koeficijent trenja po platu
v = prosjeni vertikalni efektivni napon
cu = prosjena nedrenirana vrstoa du plata
pilota

Eksperimentalne vrijednosti
Kraft i dr. 1981

Analize vertikalne nosivosti pilota na bazi

pokusa in-situ

SPT (standardni penetracioni test)

Prijedlog Meyerhof-a (1976)
Nosivost po bazi
Pijesak i ljunak

qb = 400 N60

Neplastini prah

qb = 300 N60

Nosivost po platu

fs = ( 1 do 2 ) N60

LCPC metoda
(Laboratoire Central des Ponts et Chaussees, Francuska)
Osnova metode je koritenje rezultata CPT (cone
penetration test) pokusa. Rezultati ovog testa smatraju
se jednim od najboljih in-situ podataka o tlu.
Metoda se osniva na radovima Bustamante i Gianeselli
(1982) i Briaud i Miran (1991)
Nosivost po bazi je definirana kao

qb = qca kc
gdje je: qca =ekvivalentan otpor iljku CPT-a u zoni baze
pilota,
kc = faktor

Vrijednosti

Tip tla

kc

Bueni piloti

Zabijeni piloti

Gline i prahovi

0,375

0,600

Pijesak i ljunak

0,150

0,375

 Postupak
odreivanja
mjerodavnog qca

LCPC odreivanje trenja po platu

1. Na osnovi prve tabele treba odabrati jedan od 17 ponuenih naina (tipova )
izvedbe pilota.
2. U drugoj tabeli mogu je izbor adekvtne krivulje (Curve 1 do 5) u relaciji
prema tipu izvedbe i pilota (Tabela 1) i vrsti tla odnosno nainu rada

Dijagram za
odreivanje trenja
po platu za
glinovita i
prahovita tla.
Tip krivulje od 1
do 5 odreuje se
kako je gore
reeno.

Dijagram za odreivanje trenja po platu za ljunkovita i

prahovita tla.
Tip krivulje od 1 do 5 odreuje se kako je gore reeno.

Hani H. Titi i Murad Y. Farsakh (1999)

DIN 4014 bueni piloti

DIN 4014 je detaljan propis i isto tako se kao i LCPC
uglavnom oslanja na empiriki pristup.
Propis razmatra buene pilote u raznim varijantama
izvoenja odnosno uvjeta i to: zacijevljena buotina,
nezacijevljena buotina, piloti bueni svrdlom,
dijafragma paneli, piloti sa proirenom bazom, piloti koji
nose po platu, piloti koji nose po bazi.

Tabela 4 : Granini otpor plata za pilote u

nekohezivnim tlima

Prosjeni otpor iljka

(CPT),
qc, u MN/m2

Granini otpor plata, mf,

u MN/m2

0
5
10
>15

0
0,04
0,08
0,12

Tabela 5 : Granini otpor plata za pilote u kohezivnim

tlima

Nedrenirana posmina
vrstoa,cu, u MN/m2
0,025
0,1
>0,2

Granin otpor plata, mf,

u MN/m2
0,025
0,04
0,06

Odreivanje cu slijedi iz rezultata krilna sonde cks, koje

treba korigirati uz primjenu donjeg dijagrama

Propis isto tako omoguava odreivanje krivulje odnosa

pomaka i granine nosivosti pilota

 Napominje se da iako DIN 4014 izgleda

kao vrlo jednostavan standard za primjenu
esto dolazi do ozbiljnih greaka kada ga
primjenjuju oni koji nemaju dovoljno
znanja iz mehanike tla.

Dinamike formule i analize

zabijenih pilota

Tipini elementi pri zabijanju pilota

eki / malj

Nakovanj
Uloak
Kapa pilota
Jastuk
Pilot

DINAMIKE FORMULE

Dinamike formule osnivaju se na izjednaenju rada

padajueg malja sa radom reaktivne dinamike sile
otpora pilota i gubitaka energije.

Primjeri dinamikih formula

Hiley-eva formula

Qu

Q h he g eh
=
s + 0 ,5 e

gdje je: Qh = masa ekia / malja

Qp = masa pilota

Qh + k

(Q

+ Q

Q
p

Pomaci glave pilota

e = elastina
deformacija

s = utiskivanje
pilota

Pomaci glave pilota

za vrijeme jednog
ciklusa zabijanja
Klasini postupak da
se zalijepi papir za
prefabricirani element
te se horizontalno
pomie pisaljka.

 Postoji veliki broj dinamikih formula oko sto.

U primjeni su dugi niz godina, jer ne zahtijevaju napor
razumijevanja od ininjera ope prakse.
Karakteristino je da su netone odnosno

nepouzdane.
Osnovni razlog za netonost je injenica da ne
postoji jednostavni odnos izmeu statike i
dinamike vrstoe i deformabilnosti tla.
I danas su dosta popularne Hiley-eva i Janbu-ova
jednadba.

Interpretacija primjenom valne jednadbe

Jednodimenzionalna propagacija naponskog

vala je opisana tz.
jednodimenzionalnom valnom
jednadbom.
2

d u
E d u
=
2
2
dx
dt

Smith-ov diskretni model za rjeavanje valne

jednadbe pilota
a) oznaava fizikalnu
stvarnost
shematski prikazanu
b) prikazuje Smith-ov
model (1951, 1960,
1962)

Smith je modelirao tlo kao

opruge i viskozne priguivae
Opruge koje modelraju tlo su
bilinearne. Otpor raste dok ne
dostigne vrijednost q (engl.
quake) gdje disie maksimalni

otpor Ru nakon ega je

potpuno plastina.
Priguivai su linearno ovisni o
brzini i nazivaju se Smith-ovo
priguenje Js.

Vrijednosti q, Ru i Js treba
eksperimantalno kalibrirati
jer se ne radi o fizikim
svojstvima tla.

 Prethodno iznesene injenice o pretpostavkama

Smith-ovog modela su bitne da se razumije tvrdnja:

rezultati interpretacije mjerenih podataka (PDA)

koritenjem Smith-ovog modela nisu pouzdani

sve dok ne postoji usporedba sa statikim

testom to je u stvari kalibracija na lokalne uvjete u
tlu.

PDA (Pile driving analyzer) postupak ispitivanja

Ispitivanje se vri tijekom zabijanja pilota
Oprema se sastoji od:
para elektro-otpornih tenzometara kao i para
akcelerometara, sve motirano na glavi pilota.
PDA analizatora (raunalo koje prati i interpretira mjerene
podatke)

Neki tipini zapisi prikazani su na iduim

slajdovima.

Elektro/otporni tenzometar I akcelerometar

Zapis sile i brzine estica u relaciji prema vremenu

- pilot koji nosi preko baze -

Zapis sile i brzine estica u relaciji prema vremenu

- pilot koji nosi preko baze i dijelom preko plata-

Zapis sile i brzine estica u relaciji prema vremenu

- pilot koji nosi preko plata-

STATNAMIC testiranje
Numeriki model

 Osnova testa je odizanje tereta (kape), poloene na

glavu pilota, krutim eksplozivom to izaziva
reaktivnu silu prema dolje na pilot (Newton-ov trei
zakon akcija = reakcija).
Zato ga zovu testom brzog optereenja ili test
impulsa dugog trajanja duina impulsa traje oko 5
do 20 puta due nego u sluaju optereenja
padajuim teretom.
Istaknute prednosti u odnosu na dinamiki PDA:
Pouzdano mjerenje sile ( ne ovisi o presjeku i materijalu
pilota)
Ne ovisi o varijacijama presjeka du pilota
Nema tenzije tijekom testa (stalan pritisak)
Sila je centrina na glavu pilota (lako podeavanje)
Odgovor sistema pilot-tlo puno je blii statikom testiranju

Tipini zapis Statnamic testa

Statnamic sistem zatite ljunkom

Tipini presjek
ureaja

Statnamic sistem zatite ljunkom

Postavljanje radnog platoa i instrumenata

Statnamic sistem zatite ljunkom

Postavljanjecilindra

Statnamic sistem zatite ljunkom

Postavljanjekontra tereta

Statnamic sistem zatite ljunkom

Postavljanjekontra tereta (2)

Statnamic sistem zatite ljunkom

Postavljanje zatitne obloge

Statnamic sistem zatite ljunkom

Postavljanje zatitne obloge
pogled prije zasipanja ljunkom

Statnamic sistem zatite ljunkom

Fiksiranje zatitne obloge

Statnamic sistem zatite ljunkom

Prostor izmeu zatitne obloge i tereta zasut
ljunkom

Statnamic sistem zatite ljunkom

Aktiviranje eksploziva
Ovaj sistem titi
konstrukciju jer teret pri
padu bude priguen i
prihvaen ljunkom
unutar oklopa

Statnamik hidrauliki prihvatni sistem

Postavljanje prihvatnog mehanizma

Statnamik hidrauliki prihvatni sistem

Postavljanje klipa

Statnamik hidrauliki prihvatni sistem

Postavljanje cilindra

Statnamik hidrauliki prihvatni sistem

Postavljanje kontra tereta

Statnamik hidrauliki prihvatni sistem

Postavljanje siguronosnog prstena koji fiksira reaktivni
teret

Statnamik hidrauliki prihvatni sistem

Aktiviranje hidraulikih nogu prije opaljenja

Statnamik hidrauliki prihvatni sistem

Opaljenje eksploziva

Statnamik tipini zapis kompariran sa statikim

testom

STATIKO TESTIRANJE PILOTA

Tipina shema statikog testiranja pilota tlana

proba

Shema vlane probe

Izgled kontra tereta za vei bueni pilot

Detalj hidraulike pree i mikrometra

Tipini idealizirani dijagram sila -slijeganje

Utjecaj vremena na rezultate statikog optereenja,

Axelsson (1998)
- proces konsolidacije u ovom sluaju nije donio
znaajno poveanje nosivosti-

Instrumentirani pilot
- tenzometar (strain gauge) privren na armaturu

Instrumentirani test
pilot
tenzometri
ugraeni na
armaturu

Interpretacija rezultata statikog testa

Velik je broj metoda interpretacije koje se dosta razlikuju
po rezultatu, tj. za istu krivulju P s dobivamo

razliite vrijednosti granine sile.

Fellenius (1980) je koristio 9 metoda za interpretaciju
istog testa optereenja. Kao rezultat dobio je raspon od
362 do 470 kN.
Najei je jednostavan kriterij pri kome je slomna sila
za slijeganje od 2,5 cm.

Davidson ova metoda

Postupak

B = promjer pilota,
Br = referentni promjer = 30 cm,
P = nanesena sila
S = slijeganje glave pilota,
D = dubina temeljenja,
EA = krutost presjeka pilota,

a = 0,012 Br + 0,1 B/Br

Optereenje
Pgr

a
1
D / AE

Slijeganje s

PD / AE

Davisson-ova metoda
Ova metoda daje najbolju ocjenu za tz. brzi MLT, dok
je za spori MLT prekonzervativna.

Proraun unutranjih sila od

horizontalnog i momentnog optereenja
na glavu pilota

Slobodna glava pilota odnosno upeta u temeljnu

konstrukciju

Broms-ovo rjeenje
slobodna glava - kohezivno tlo

Broms-ovo rjeenje
upeta glava - kohezivno tlo

Broms-ovo rjeenje
slobodna glava - nekohezivno tlo

Broms-ovo rjeenje
upeta glava -nekohezivno tlo

Statiki postupak uz primjenu nelinearnih opruga

Qt
Ht

Mt

P-y metoda specificirana

za horizontalne pomake
P

Statiki postupak uz primjenu nelinearnih opruga

 Otpor tla
horizontalnom
pomaku uslijed
kompresije i
smicanja
Obje komponente
zajedno daju p u
p-y krivulji.

Tipine p y krivulje
Krivulja A tipina
je za manje
zbijene
granularne
materijale i
normalno
konsolidirane
gline.
Krivulja B tipina
je za krute gline i
jako zbijene
granularne
materijale

Metoda Evans-a i Duncan-a (1982)

Nomogrami izraeni na osnovi serije prorauna uz razne
p-y krivulje.
Pretpostavke : EI = konstantno du pilota, posmina
vrstoa tla je konstantna po cijeloj dubini pilota, dno
pilota se tretira kao nepomino ( sluaj kada je duina
pilota preko 35 promjera pilota).
Karakteristina horizontalna sila:

p
n
( 50 )
Vc = B E RI
ER I
m

 I karakteristini moment:

Mc
RI =

p
= B E R I
ER
3

( 50 )

1,00 za kruni presjek dok je za kvadratni 1,70

Za nomalno konsolidirane gline i pijesak = 1,00

Za krute gline (prekonsolidirane) = ( 0,14 )n
Pasivni otpor tla p = 4,2 cu (kohezivno tlo)
p = 2 C p B tan2(45+/2) (nekohezivno tlo)
C p= /10

 Zapreminska teina je mjerodavna do dubine od 8

promjera pilota.
Vrijednosti koeficijenata m i n

Za Vc

Za Mc

Vrsta tla

Kohezivno

0,683

-0,22

0,46

-0,15

0,57

-0,22

0,40

-0,15

Nekohezivno

Evans i Duncan
Nomogram za horizontalna sila / pomak glava
slobodna
Kohezivno tlo

Evans i Duncan
Nomogram za horizontalna sila / pomak glavaupeta
Kohezivno tlo

Evans i Duncan
Nomogram za moment / pomak glava slobodna
Kohezivno tlo

Proraun unutranjih sila tijekom

manipulacije prefabriciranog pilota

Grupa pilota

Nosivost grupe pilota

Efikasnost grupe
Granina nosivost grupe pilota (Pag)
= x N x Nosivost pojedinanog pilota(Pa)
ovisi o:
Tipu tla (pijesak ili glina)
Promjer pilota / osovinski razmak pilota
Metoda izvoenja
Vrijeme prolo od zavretka izvedbe pilota
Tip sloma

 Converse-Labarre Formula

(n 1)m + (m 1)n
= 1

90 m n

m=4

n= 6
B

Individualni odnosno slom Bloka

Sluaj da je blok mjerodavan

2 s ( m + n) + 4 B
=
1
mnB
Ove formule su u irokoj upotrebi bez da
imaju bilo kakvu potvrdu u testiranjima.

Iskustva iz testiranja grupa u pijesku

(ONeill, 1983)

U rastresitim granularnim tlima, je uvijek

vei od 1, a maksimum je oko s/B =2

U zbijenim granularnim tlima sa 2<S/B<4,

je neznatno vei od 1, ukoliko nije bilo
predbuenja

Kada se koristi predbuenje je manji od

1.0 (ak moe pasti na 0.7)

Iskustva iz testiranja grupa u glini

(ONeill, 1983)
Neposredno nakon izvedbe efikasnost je
manja od 1.0. Neke od mjerenih
vrijednosti su pale ak na 0.5

Grupna efikasnost postepeno raste sa

prolaskom vremena i dosie vrijednost 1.0
za velike grupe pilota treba due
vremena da se postigne 1.0

Porast pornih pritisaka pri zabijanju grupe

pilota u glini (ONeill, 1983)

Praktine sugestije za pilote u pijesku

Instaliraj pilote na osovinskom razmaku od
najmanje 3 x promjer pilota,
Izbjegni predbuenje
Kada je S/B3 i nije koriteno predbuenje
koristi =1,
Kada je grupa pilota oslonjena na vrsti sloj
ograniene debljine, ispod koga se nalazi
meke tlo,kapacitet grupe je jednak ili manji
od:

Sume nosivosti pojedinanih pilota

Grupnog kapaciteta blok-a

Praktine sugestije za pilote u glini

Instaliraj pilote na osovinskom razmaku
od najmanje 3 x promjer pilota,
Za gline sa cu < 95 kPa i kada naglavna
kapa nije u kontaktu sa tlom
Koristi =0.7 za S/B = 3

Koristi =1.0 kada je S/B 6

Za meuvrijednosti interpoliraj

Praktine sugestije za pilote u glini

(nastavak)
Za gline sa cu < 95 kPa i kada je
naglavna kapa u vrstom kontaktu sa
tlom koristi =1.0
Za gline sa cu > 95 kPa koristi =1.0

Nosivost grupe u glini

Pag = 2 D( Bg + Lg )cu1 + Bg Lg cu 2 N

*
c

D
B

N = 51 +
9
1 +
5 B 5 L
*
c

Koristi niu vrijednost kada koristi

Pag= N Pa i gornju jednadbu.
Ove vrijednosti vrijede samo za sluaj
nakon disipacije pornih pritisaka itd..

Usporedba izmeu 11 sluajeva prognoze nosivosti

grupe pilota i mjerenog kapaciteta Vesi (1980)

SLIJEGANJE GRUPE PILOTA

Pojedinani pilot
U praksi nije uobiajeno proraunavati slijeganje
pojedinanog pilota, jer se ocjenjuje da pilot pri slomu
nee slegnuti vie od 2,5 cm. Dakle za dozvoljeno
optereenje oekuju se vrijednosti ispod 1,2 cm, to je
za veinu konstrukcija prihvatljivo.

Aproksimativni proraun slijeganja grupe pilota

Uobiajena shema
za pilote u glini
imaginarni temelj.
Obino se uzima zi
na 2/3 dubine pilota.
Dubina zf se mjeri
od lokacije
imaginarnog temelja
do malo
deformabilne
podloge.

Prijedlog Hannigan (2005)

Raspodjela horizontalne sile

S

grupa pilota

a
j
l
ir vu
k
a
ln
a
a
j
n
l
i
vu
ig
i
r
r
k
O
a
an
r
i
ic
f
i
d
o
M

Pm * P
y

P-mnoitelj (Pm)

Razmak (S)
3D

Row 1
0.7

Row 2
0.5

Row 3
0.35

5D

1.0

0.85

0.7

KRAJ
Izdrali ste!