SIgmund freud- psihoanaliza- psihodinamska teorija- mnogi imbenici utjecu na nase ponasanje

- posjedovanje psihicke energije

- prijelaznost energijskog oblika

Intervju- iznosenje simptoma, moramo motivirati pacijenta, emocionalni kontakt, vazno povjerenje, pacijent je
osoba a ne skup simptoma, svi oblici komunikacije su vazni, pacijent posjeduje osjecaj nemoci,
-

- toerije- 1. dualna- posjedovanje nagona- libidni ( nagon ljubavi) i agresivni ( nagon mrznje), nagon uzrokuje
napetost i postoji potreba za praznjenjem . tj djeluje po principu ugode/ zadovoljstva

2. teorija- topografska teorija- ljudska psiha podjeljena u svjesno, nesvjesno, predsvjesno

svjesno- odreduje ono sto se u realnosti zbiva,

nesvjestno- iskusta, osjecaji i teznje koje nisu u nasoj svjesti

bolest je bila povod da se pacijent vrati na infatilne obrasce ponasanja, moramo prilagoditi govor
pacijentu, nesmimo pokazivati znakove zurbe niti burne reakcije.
terapeut neprimjetno i nenametljivo vodi pacijenta od teme do teme. vuce paralelu sa djetinjstvom.
sigurnost i zadovoljstvo
osjecaj povjerenja i sigurnosti, postupno raste emocionalna povezanost.
ljecnik u pocetku pasivan, a kasnije neprimjetno vodi razgovor, postavlja pitanja otvorenog tipa
terapeut uvijek mora biti zainteresiran i emocionalno pristuan

predsvjesno- izmedu jednog i drugog, nije blizu nase svjesti ali mozemo u svakom trenutku prizvati u sjecanje
3. strukturna teorija- ljudska osobnost sadrzava 3 instance: id, ego, superego
id/ ono- nagonski dio nase osobnosti koji je genetski preodreden i nalazi se u nasem nesvjesnom,
taj nagonski dio ima potrebu za praznjenjem odnosno postizanje odreenog mehanizma koji ce nam omoguciti
zadovokjstvo i zato on djeluje po principu ugode.
ego- ja- najaktivniji dio nase osobnosti. nalazi se u svjesnom. oblikuju ga nase iskustvo, osjecaji, rzmisljanjanja i
druge komponente. razvija se POSTUPNO. i pod utjecajem je mnogih faktora iz vanjskog svijeta.
ego je prisutan u svjesno i nesvjesnom kao posrednik izmedu nagonskog i vanjskog svijeta.
odredene komponente Nesvjesnog ega su oblikovani mehanizmi obrane kao sto su potiskivanje, projekcija,
negacija, identifikacija, racionalizacija, sublimacija, premjestanje.
Id je princip ugode, a ego je princip Realnost, Superego je princip zabrane, morala i kazne
Superego- nad-ja- najkasnije se razvija i djeluje po principu morala, zabrane i kazne. On odreduje odnos izmedu
djeteta sa oklolinom, pogotovo s roditeljima
granice izmedu ega, ida i superega nisu strogo napravljene i nisu staticki ovo je sve psihodinamska teorija
id- izvor nagona

Adolescent bolesnik:
-

bolja sposbnost izrazavanja osjecaja i problema ali bolje prikrivaju sve

razvijeni mehanizmi obrani
povecani interes mlade osobe za vlastito tijelo
adolescencija- stalne potrebe za novim prilagodbama
vrijeme kada vucemo paralelu sa vrsnjacima
prisutan neskald izmedu slke odrasle osobe tj kakvom zelimo bit i kavi jesmo tj nesklad zeljenog i
stvarnog
problemi- kompleksi- visina, dlakavost, genitalije, gurdi, menstruacija, ejakulacija
bolest dozivljavaju kao nesposobnost
doktore tretiraju kao zamjenu za roditelje
usmjeravanje agresija prema svima
pojava aksioznosti i pokretanje novih mehanizama obrane
strah od smrti zbog neispunjena vlastith zelja i ciljeva
osjecaj zarobljenosti

ego izvor prilagodbe na stvarnost i okolinu

Freud je proucavao djecju seksusalnost- sva aktivnost koja je u pristuna u ranoj fazi a ima ceznju za
zadovoljstvom.- na temelju djecje seksualnosti je razvijena teorija psihoseksusalnog razvoja. prema kojoj
seksaulnost nije fokusiran na samu genitalnost i genitalne organe vec stvara dodatni prostor za obuhvacanje drugih
komponenata i zato umjesto seksualnost govorimo o nagonu.

Zdravlje- stanje mentalnog, fizickog i socijalnog blagostanja, pojedinac postize stanje ravnoteze u sebi i s
okolinom. omoguceno je izvrsenje socijalnih i osobnih zadaca. bolesti su kontrolirane ili odustne. Zdravstvene i
socijalne sluzbe, obitelj, religiozni i kulturni utjecaj su nosi vrijednosti koji pridonose unapredenju zdravlja

Razvoj je podijeljen na 4 faze i razvoj osobnosti tj licnosti dogaa se u ranim godinama tj do 3. odnosno 5. prve 3
su najvaznije

Bolest- eng. disease. Patofizioloski supstrat, karakteristican ou odredenom stanju.

tragovi ovog razvoja ostaju kao obiljezja tijekom cijelog zivota i to su tzv. crte licnosti odnosno
karakter

teorija psihosocijalnog razvoja: 4 razvojne faze: razvoj licnosti

-

1.

2.

3.
4.

intrauterini razvoj- ultrazvuk- pokretljivost, motoricka aktivnost- zivotna snaga, ogranicen

prostor, dordir koza. okvir tijela unuar razvija psiha. fenomen uloge koze-. znakovi agresivnosti i
temperamenta ili pasivnosti ( kod blizanaca) , stapanje s okolinom, hranjenje, topla amnionska
tekucina, sigurnost simbioze,. placentni objekt- psihicka vezanost za analiticara.
oralna faza: - 1. godina zivota- simbiotski odnos, glavnu ulogu usta, fizioloska potreba za
hranjenjem i osjecaj gladi su nadvladani, dolazi do libidnog zadovoljstva. ugoda i kod majke i
djeteta- osnova simbiotkskog odnosa
analna faza- analno uretralna faza- 2. godina zivota- uspostava kontrole sfinktera- nova razina
zadovoljstva tj ugode koju samo dijete po potrebi kontrolira. ovo je faza zivcano-misicnog
sazrijevanja
falusna tj genitalna faza- 3. godina.- fokus na spolni organ, otkrivanje spolnog organa- s ovom
fazom zapocinje i edipska faza razvoja.
edipska faza; 3-5 god. dijete ima potrebu da prima sto vise pozornosti od roditelja suprotnog
spola. dolazi do triangulacije tj komunikacija djeteta se prosiruje i na oca. tada roditelj ima
naklonost prema oba roditelja premda ponekad rivalstvo prema istospolnom roditelju dominira

Muka- osjecaj pojedinca da nije dobro

Nemoc- prepoznavanje drustva da pojedinac moze primiti pomoc koju je durstvo odlucilo osigurati onima koji su
nesposobni obnasati drustvene zadace ( stanje : bolest i muka)
Poremecaj- postojanje klinicki prepoznatljivog skupa simptoma ili ponasanja povezanog najcesce s patnjom ili sa
smetnjama u funkcioniranju licnosti
bolest- stanje malfuunkcije organizma ( pojedinac svjestan ili ne) uzrokovano utjecajem odredenih cinitelja na
geneteski uvjetovano stanje organizma
Suludost- ponasanje koje nije uobicajeno, ne odgovara i nije sukladno normama
Zlo- ponasanje koje ugrozava napredak i razvoj ljudskog drustva
Bolest, poremecaj: ( prisutnost uzrocnih cimbenika, i njiohv utjecaj na pojedinca. drustveni, fizicki, biokemijski
utjecaji imaju ulugo u pojavnosti i tijeku mentalnih poremecaja.
Bol- bolesnik ima vlasstiti subjektivni dozivljaj. manje kvalitetna osoba. bla bla. knjiga 36 37 38 39
Bol- nelagodno senzorno i emocionalno iskustvo povezano s aktualnim ili potencijalnim ostecenjem tikiva.
rezultatna sukeba izmedu podrazaja i cijele jedinke.

zbog rivalstva prema istospolnom odnosu budi se i osjecaj krivlje koji dolazi od superega. prisutan je strah
od kazne tj kastracijski strah.

SuBJEKTIVNA JE BOL. intezivni stresni dogadaj koji izaziva strah i patnju pracen je tjeskobom uzrokuje
poremecaj pojedinca i uskracuje osnovno funkcioniranje.

edipski konfiklt koji je nastao triangularnom situacijom rjesava se identifikacijom sa istospolnim roditeljem
tj djevojcice usvajaju zenske a djecaci muske atribute

Dobar je sta upozorava na ozljede ili poremecaj u funkcioniranju.

6-12 god. razdoblje Latencije- tzv razdoblje nagonskog mira- odredena ocekivanja ispred nas, skola vrtic,
pocetna socijalizacija

tjelesna- ostecenje tikiva, patoloski proces u tijelu, povoljni dogadaj ali upozorenje

12-15- rana adolescencija

emocionalna- zalost pracena strahom, patnjom, tjeskobom, neg emocijama, manisfetira se putem simptoma,
dugotrajnije bolovanje ( neizljecivo), odraz na stanje, interakcija)

15-18 prava adolescencija

Adolescencija- buran razvoj, heterosexualni interes, teznja za autonomijom, adolescentna pobuna i kriza,
definitivni razvoj spolnog identiteta.

Kvaliteta ( tjelesna i emocionalna ), Uzrok ( psihofena i somatska) . itnezitet i trajanje ( akutna i kronicna.)

psihogena- slabla lokalizacija i intezitet ( raspolozenje, rijetko nocu) , strah, uznemirenost, znojenje, disanje
ubrzano, hipertenzija. , hipohondrija, depresija, shizofrenija,.
somatogena- tjelesna bol.

nakon adolescencije dolazi faza zrelosti

Fiksacija- zadrzavanje stanovite kolicine libidne energije na objektima ili nacinima postizanja nagonskog
rasterecenja
Regresija- povlacenje libidnog toka unatrag i povratak na nacin ili oblik zadovoljstva iz ranijeg razvojnog
stupnja.
dijete- reakciju na bol odreduje dob djeteta i proroda bolesti
-

majcina anksioznost, regresija

djeca pamte, ne zaboravljaju
psiholoska reakcija na bolest i posljedice koje ce bolest ostaviti kod djece
bol- neugoda- nemogucnost razlikovanja neugode od boli
odrastanjem- racionalniji odnos prema bolesti
reakcija- nezainteresiranost ili prividna angaziranost
ne vole motoricka ogranicenja
genitalne operacije- najteze podnose
individualna osjetljivost na bol je razlicita ovisno o razini anksioznosti- uloga maste tj fantazije
kronicna bol. dijete dijabetes nema velikog utjecaja ( veci utjecaj ove bolesti kod adolescenata,
hemoliza- bolno iskustvo
djecji stavovi nastaju pod utjecajem odraslih
nezasticenost
reakcija djeteta na bolest:
o
asimilacija- brzo sve uce o bolesti
o
regresija- povecani zahtjevi
o
ljutja- agresija zbog privremene fantazije
o
depresija
o
prihvacanje- dujina bolesti igra glavnu ulogu, pomirimo se na sve
faze u bolnici- protest, ocaj, poricanje
pogledi na smrt.- besmrtni, samo postoji strah od odvajanja ili gubitka
doktor mora pripremiti pacijenta
bol ovisi o fantazijama
dojencad- frustracija, napetost ili potreba
mazohisticki odgobvor
povlacenje, nema volje, mirno odbijanje, smanjena zainteresiranost
trazi visak ljubavi

Akutna- skup neugodnih osjetnih i emocionalnih stanja, popraceni autonominim psiholoskim i emocionalnim
odgovorom, javllja se munjevito iznenadno, smiruje se tijekom kratkog vremena, uznemireni preplaseni, zasttna
funckija, lokalizirana, ostra, porabadajuca, eitologija i simpotomi poznati, lako zabrinjavaju, spontano, simpaticka
aktivnost.
Kronicna- kontinuirana stalno pristutna, javlja se u intervalima, ne reagira na terapiju, tupa, bez lokalizacije,
postpune i neodredeno, uzrok kronicni proces, svrsetak- nepredvljivlj, neodreden. depresija, mijenjanje stila zivota,
povlacenje, slozenija etiologija i simtopmi, socijalni problem.
Etiologija oboljenja: - benigna i maligna.
Sociodemografski cinitelji- dob, spol, kulturno okruzenje
smrt- emocionalne reakcije- poricanje, ljutnja, cjekanje, potisteost, prihvacanje.
Prijenos- transfer.
emocije koje je pacijent dozivio u djetinsjstvu prema bliznjim likovima ( majka, otac, brat) i to vidi u terapeutu.
razvijanje emcionalnih veza
-

razumijevanje ljudskih rekacija. Najcesce u situacijama gjdje postoji netko tko je mladi, slabiji, s
potrebom
najvaznija uloga- figure pacijentova djetinjstva. pacijent ulazi u odnos s ljecnim pun emocija i
sjecanja iz najranijeg djetinjstva. s tom licnoscu koju je oblikovao i razvio na to osnove. trajnim
odnosom i komunikacijom se razvija taj prijenos.
nestabilna licnost- reagiraju regresivno, nemocno, traze zastitu. vazno naglasiti ovu regresiju.
pozitivno- zamisljeni ljecnik
negativno- promjenjiv

Protuprijenos- kontratransfer:
-

lik pacijenta i njegove emocionalne reakcije bude U ljecniku vec dozivljeno u djetinstvu i
determiniraju njegove nesvjesne reakcije prema pacijentu.
emocionalni odogovr na nesvjesno pacijenta. nesvjesne reakcije terapeuta na transfer pacijenta
ljecnik treba nastojati da drzi pod kontrolom svoje emocije i prepoznavati ih

prijenos prema unutar; - pobudene duboke nesvjesne emocije, intezivne reakcije, ( anksioznost
npr) podsjecanje, neocekivana ponasanje
prijenos prema van: - pokazuje vecina ljecnika. Neki vole raditi s pacijentima, / zadovoljni, dok
drugi pacijenti u doktorima izazivaju odredene teskoce, nema ljecenja, Pacijenti pokazuje
neadekvatnost, slabo samopostovanje, frustracija, nemoc, zijegavanje, odbijanje, zakasnjavanje,
izostanak. somatizatori:-( mnogo traze), poraz, bespomocnost, ljutnja, frustracije. odbacuju,
izbjegavaju. izazivaci:- (kontroliranje, mnogo traze, oduzimaju vrijeme), nemoc, kompetitivnost,
obrana , ljutnja, progonjeni, frustrirani. vjesaju na ljecnika- (potpuno ovisni), udaljava, hladno i
profesionalno, izbjegavanje kontakta, napustanje pacijenta. samounistavajuci: (ponovljeni
neuspjeh, patnja.. 1-zastita, briga, zale). 2. ljutnja, prezir, neslaganje, otvoreno neprijateljstvo.
nekomunikativni: (nerazumijevanje), obijanje, nagle reakcije, izbjegavanje... ovo sve izvan
zagrade je reakcija ljecnika prema pacijentu.

Mentalni mehanizmi: - zastita od nepovoljnih utjecaja.

(agresivnost, psihicka trauma (stres), psihicki konflikt, aksioznost ( tjeskoba), narcizam
Agresivno ponasanje malog djeteta- udaranje glavom, prazenjnje autoagresivno. Agresivitet usmjeren prema
objektu- libidna i agresivna pulzija.

MEHANIZMI OBRANE
Povezuju psihike i bioloke procese.
Homeostaza uspostava funkcionalnih granica.
Proces i organiziranje Ego granice rast i razvoj
Opasnost i obrambena organizacija
Homeostaza uspostava funkcionalnih granica, zatita svjesnog dijela Ega
Obrambena organizacija Ega kontinuum
Mehanizmi obrane mogu biti normalni i adaptivni, ali i patoloki
Predstavljaju funkciju Ega
Obino su nesvjesni
Dinamini su i stalno promjenjivi, ali se mogu pretvoriti u rigidni, fiksirani sustav i u patolokim stanjima i u
karakternim formacijama.
Psiholoka homeostaza
Rast i razvoj:
-uspostava funkcionalnih granica
-razvoj procesa organiziranja
EGO granice zatitne funkcije: mehanizmi obrane

Agresija- skupina pojavnosti, obuhvacaju raznolike nakane- pobuda, afektivna stanja, ponasanja, tendencija
nanosenja povvrede ili stete drugim osobama i okolini. Agresija: manifestna:( fizicka i verbalna), prekrivena(
latentne agresvine fantazije, afekti, emocije, impulzivna ( gubitak kontrole nad agresvinim porivima- delikvencija,
psihijatrijske bolesti. instrumentalna-unaprijed i namjerno planirane agresivne radnje zbog postizanja ciljeva,
strukturna.- dio pravila i popisa org ili institucija .

Mehanizmi obrane su:

1. Posljedica sposobnosti linosti da se brani od nesvjesne ustraenosti (anksioznosti) i svjesnog straha.
2. Svojstvo su funkcije Ega. Stvaraju se u Egu. Pomou njih se Ego adaptira na unutarnje i vanjske okolnosti.
3. Stvaraju se na nesvjesnoj razini psihikog ivota.

temeljna pravila skupnih konvencija ili vaznih drustvenih normi i kodeksa ponasanja.

MENTALNI MEHANIZMI I NJIHOVA FUNKCIJA

Psihiki mehanizmi
Olakavaju odnos i postupak s unutarnjim psihikim ivotom i s vanjskom okolinom.
Aktivna adaptacija funkcija EGA

cimbenici koji uzrokuju agresiju- povisena razina testosterona, kognitivna ostecenja i neuropsiholoske
manjkavosti, alkohol, toksicne tvari, obitelj, izvanobiteljski utjecaji

stres- psihicka trauma: - fizicki , psihicki,( .-mobiliziran intrapsihicki konfliktni porivi i osjecaji); psihosocijalni ( vanjski traumatski utjecaji s djelovanjem na ljudsku sposobnost adaptacije na vanjske stresogene uvjete.
karakteristike stresa- 1. vanjske nepovljne okolnosti nisu morale biti uvijek manifestno uocljive. 2. reakcija (
tranzitorna i reverezibilna), 3. emocionalni poremecaji- utjecaj na ponasanje ( umjeren intezitetm, bez znacajnijeg
utjecaja)
pojava stresne vanjske okolnosti:- izaziva negativnu ( psihotoskicnu afektivnu reakciju, provocira akciju ili reakcijusavladavanje, prerasta sposobnosti pojedinca da se prilagdi ( neutralizacija)
eustres- svakodnevnica, pozitivna konotacija, ne remeti homestazu, ravnotezu, motivirajuci stres
distres- negativni ucinak na psihofizicko zdravlje, mentalno stanje s vecim ili manjim poremecajem homestaze.

anskiozonost- tjeskoba:- ustrana osjecajna reakcija ega ( plasnja) na unutarnjim pulzijskii pritisak iz ida i na
vanjsku opasnost koja prolazi iz neke prijetece ekstremne situacije. 245, 246.
odnos aksioznost i straha. .
Realni strah- strah pred odredenim vanjskim objektom kojega se bojimo, opasna vanjska situacija za koju nismo
pripravljeni, iznenadenje i nepripremljenost.
Patoloska anksioznost- strah beu objekta, opast iz naseg unutrasnjeg psihickog zivota, nagonska iz ida, egu
neprihvatljive sex. pulzije, agresive porive, moralna- strah od superega)

Psihiki adaptivni mehanizmi

autoplastiki
aloplastiki
Odnos s unutarnjim
psihikim ivotom

Odnos s vanjskom okolinom

- socijalna i kulturna stvarnost

- prilagoivanje potreba po principu realnosti

Razine: - nesvjesna
- predsvjesna
- svjesna
INTEGRITET LINOSTI PRILAGOIVANJE NA OKOLINU (cjelovitost)
Neutralizacija osnovnih poriva (sauvana energija):
Deseksualizacija sublimacija
Deagresivizacija inicijativa, poduzetnitvo, regularno takmiarstvo
TRI SVIJETA EGO OPERACIJA:
1.svijet somatske i vanjske realnosti
2.svijet vlastite imaginacije
3.verbalni svijet (jezik komunikacije)

Mehanizmi obrane:
najcesci- potiskivanje( represija), povratak u ranije stanje ( regresija), projekcija, reaktivna formacija, identifikacija,
racionaizacija, poricanje, premjestanje.
podjela: primitivni( nezreli)- fantazija, idealizacija, obezvredivanje, pasivna agresivnost, prijekcija, projektivna
identifikacija, rasjepljivanje.

EGO ADAPTABILNOST
ODGODA
FRUSTRACIJE
KONFLIKTI

neurotski- disocijacija, ekstrenalizacija, identifikacija s agresorom, intelekualizacija, izolacija, kondenzacija,

negacija, ponistavanje, potiskivanje, premjestanje, preokretanje, racionalizacija, reaktivna formacija, regresija,
soamtizacija.

-Podrka i zatita uz primjerene odgode: frustracije omoguuju skladniji razvoj

- Napredak je u djetetovu razvoju kada moe odustati od jedne elje (zahtjeva) zbog druge.

zreli:- sublimacija, humor.

karakteristike mehanizma obrane:- mogu biti normalni i adaptivni i patoloski, predstavljaju funkciju ega, obicno su
nesvjesni, dinamicni su i stalno promjenjivi, ali se mogu pretvoriti u rigidni fiksirani sustav i u patoloskim stanjima i
u karakternim formacijama.
Potiskivanje tj represija- najceci mehanizam obrane, odvija se bez prisutnosti volje i zato se zbiva u nevjesnom.
dolazi do potiskivanja neugodnih dozivljaja, osjecaja, neprilicnih telja i fantaija. sto je superego jaci, to je jace
potiskivanje. ovim mehanizmom mozemo istisnuti iz svijesti odredene traume, stresni dogadaje, neugodne
fantazije ili sjecaja. kada ego ne moze dobro potiskivati onda osoba postaje uznemirena i nesigurna i osjetljiva. i
ovi simptome svrtavamo u okvire neuroze ili psihoze. dogada se zbog toga sto potisnuti sadrzaji nisu izgubljeni
nego samo vise udaljeni iz sviejsti.
Regresija ili povratak u ranije stanje: - povratak iz razvijenijeg stupnja ponasanja na ranije obrasce tj obrasce koji
kronoloski ne odgovaraju dobi osobe. regresija nastupa svake noci kad se odlazi na spavanje kad dolazi do
opustanja jer trazimo stanje koje ce manje bit izlozemo vanjskim podrazajima. regresija nastoji ocuvati integritet
psihodinamskog sustava na odredenoj razini da nebi nastao potpun raspad tog sustava.
Projekcija ( na drugog prenesena namjera) omogucuje nam da se nedostaci, fantazije, i neprihvatljivi porivi i
deje shvate kao da pripadaju nekom drugom. tj ta osoba kao da je usmjerena protiv nekog drugog. najcesce se
projicira u drugog oni osjecaji koje vlastiti superego ne odobrava pa se najcesve projiciraju agresivni osjecaji. zato
je projekcija neprikladan mehanizam obrane jer iskrivljuje stvarnost sto ometa razvoj.
projicirati se mogu i pozitivni dogadaji. projekcija djecje i odrasle dobi nema isto znacanje. djete projekciju radi na
igracke. npr ako se dijete udari. trazi da roditelj kazni igracku.
Identifikacija- najslozeniji mehanizam obrane, osoba osjeca posebnu biskost s nekom drugom osobom ili grupom
osoba. identifikacija moze biti obrana od aksioznosti. pomaze pojedincu u zrelijem ponasanju akom mu nudi
stjecanje osjecaja sigurnosti a predstavlja nepovoljnu okolnost ako se djeca identificiraju s asocijalnom osobom/
grupom.

PSIHIKA TRAUMA traumatski doivljaj

- naruavanje osjeaja integriteta i kontinuiteta linosti
Izaziva konfuzne osjeaje oka i uasa
Konflikt - dva ili vie inkompatibilna odgovora, koji su nastali kao reakcija na jedan stimulus ili podraaj.
Regresija: funkcioniranje na nezrelijoj razini od oekivane za dob, ili od ve postignute.
Percepcija (opaanje) funkcija kojom saznajemo, zamjeujemo i oznaavamo objekte senzornog iskustva.
Miljenje - primarni proces
- sekundarni proces
Prelogino miljenje ispunjenje elja bez obzira na realnost.
PRELOGINO MILJENJE LOGINO
PRINCIP UGODE PRINCIP REALNOSTI
JEZIK I KOMUNIKACIJA
Prve rijei magijski doivljaj, arhajska snaga, ''svemo''
Jezik priopava znaenje.
Sch. jezik u subjektivnom znaenju primarnog procesa
JEZIK JE NAJEFIKASNIJI INSTRUMENT KOMUNIKACIJE
Prenoenje ideja, informacija, osjeaja
PORUKA - manifestna
- latentna
Ciljevi: ADAPTACIJA
OBRADA FRUSTRACIJA

Psihosomatika- zajednicko djelovanje emocija i tijela. Povezivanje psihickog i somatskog. medusobni odnos.
covjek je spoj duha i tijela. Visceralni odgovor na emocije kojih bolesnik moze biti dijelom svjestan ali koje
najcesce nisu prepoznate u svijesti. Psihicka tedencija trazi odgovorni tjelesni izrazaj. .Psihicka energija je sastavni
dio tjelesne energije.

OBRADA KONFLIKATA
KOMUNIKACIJA
Integritet osobnosti prilagoavanje na okolinu
Uvjet: neutralizacija osnovnih poriva (uvanje energije)
Organizacija je obrana od anksioznosti!