Naslovna strana

Vrsta izvjea:

Zavrno izvjee

Vremenski period
obuhvaen izvjeem:

01. studenog 2001. do 01. studenog 2003. godine

Naslov projekta:

Aspekti popravljanja mesnatosti svinja

obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima

Broj ugovora:

Br. III-31-12/00

Dan poetka projekta:

01. 11. 2001. godine

Glavni istraiva:

prof. dr. sc. uro Seni

Sudjelujua institucija:

Poljoprivredni fakultet u Osijeku

na

10. listopada 2003. godine

(datum)
____________________
(potpis glavnog istraivaa)

ZAVRNO IZVJEE
(Najvie pet stranica plus privici.)
Provedbeni saetak
Mesnatost svinja na obiteljskim gospodarstvima u Republici Hrvatskoj je niska (48-50%) i povezana s
velikim utrokom hrane za kilogram prirasta (vie od 3,5 kg). Razvijena svjetska trita trae svinje
visoke mesnatosti. Zbog veih trokova tova i slabije klaonike kvalitete, svinje niske mesnatosti nisu
konkurentne na inozemnom, ali ni na domaem tritu. U cilju popravljanja mesnatosti svinja na
obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima istraivan je nain odabira svinja prema mesnatosti na
temelju ultrazvunih mjerenja, neke kombinacije krianja svinja, naini hranidbe svinja s obzirom na
mesnatost svinja i uinkovito iskoritavanje hrane, te utjecaj zavrnih tjelesnih masa na tovnost i
mesnatost svinja.
Utvreno je da je nabolji indikator mesnatosti svinjskih polovica i potencijalni selekcijski kriterij,
debljina slanine na kriima (r= -0,85** i r = -0,75**).
Najmanji utoak hrane za kilogram prirasta imali su krianci VJ x P (2,04 kg), a zatim krianci L x VJ
(3,22 kg) i krianci L x P (3,63). Najveu mesnatost (55,15%) i najbolju konformaciju polovica imali
su krianci VJ x P, a zatim prema mesnatosti slijede krianci L x VJ (54,71%) i krianci L x P
(54,08%).
Utvreno je da su prosjeni dnevni prirasti svinja opadali s porastom udjela jema u krmnim smjesama
(0,754; 0,649 i 0,628 kg). Utroak krmne smjese za kilogram prirasta rastao je s porastom udjela jema
(2,71; 2,89 i 3,20 kg/kg), mesnatost svinjskih polovica (57,34; 57,15 i 56,85%) i kvaliteta miinog
tkiva (mesa) bila je podjednaka u svim istraivanim skupinama svinja.
Porast razine sintetikog lizina od 0,10% na 0,20% i ukupnog lizina s 0,93% na 1,03% u krmnim
smjesama, uzrokovao je statistiki vrlo znaajno (P<0,01) poveanje dnevnog prirasta svinja u drugom
razdoblju tovu (0,630 kg : 0,760 kg), manji utroak hrane za kilogram prirasta (3,63 kg : 2,86 kg) i
statistiki vrlo znaajno (P<0,01) veu mesnatost svinjskih polovica (54,08% : 55,60%). Nije utvren
utjecaj razine lizina u obroku na kvalitetu mesa.
Zavrna tjelesna masa svinja u tovu znaajno utjee na njihova tovna svojstva, kvalitetu svinjskih
polovica i kvalitetu mesa

Ciljevi i naela istraivanja

Cilj projekta bio je istraiti neke od naina za poveanje razine mesnatosti svinja i
smanjenje utroka hrane za kilogram prirasta, a indirektno poveati konkurentnost
svinja na domaem i inozemnom tritu, poboljati kvalitetu sirovina u klaonikoj
industriji, kvalitetu prehrane puanstva i financijsku dobit u proizvodnji svinja na
obiteljskim gospodarstvima.
Metode i rezultati
Metode rada
Istraen je nain odabira svinja prema mesnatosti na temelju ultrazvunih mjerenja,
neke kombinacije krianja svinja, naini hranidbe svinja na mesnatost svinja i
uinkovitost iskoritavanje hrane, te utjecaj zavrnih tjelesnih masa na tovnost i
mesnatost svinja.
Istraivanje: Povezanost mesnatosti polovica s ultrazvunim mjerama na ivim
svinjama, provedeno je na svinjogojskoj farmi Caritas u Selcima. Istraivana je
povezanost (r) izmeu mesnatosti polovica, utvrene prema Pravilniku (metoda "dvije
toke) i disekcijom, sa debljinom slanine i debljinom dugog lenog miia (MLD),
mjerenom na razliitim mjestima (izmeu 10. i 11. rebra, iza posljednjeg rebra, na
sredini slabina i na sredini kria) uz pomo ultrazvunog ureaja, na ivim svinjama
(n = 60), pri njihovoj tjelesnoj masi od oko 100 kg.
Istraivanje: Tovnost i mesnatost svinja nekih dvopasminskih krianaca, provedeno
je na kriancima izmeu vedskog landrasa i velikog jorkira (L x VJ), vedskog
landrasa i pietrena (L x P) te velikog jorkira i pietrena (VJ X P). Svinje su tovljene
u istim uvjetima. Hranjene su krmnom smjesom s 15,36% sirovih proteina i 13,22 MJ
ME/kg. Vrijednosti pH mesa odreena je pH-metrom Mettler Toledo, sposobnost
vezanja vode mesa prema Grau-Hamm-u (1952), a boja i mramoriranost mesa prema
amerikoj NPCC-metodi.
Istraivanje: Mesnatost i tovnost svinja hranjenih krmnim smjesama s kukuruzom ili
jemom, provedeno je na obiteljskom gospodarstvu Antuna Loia iz Starih
Mikanovaca. Istraivan je utjecaj razine jema od 10 i 20% u krmnim smjesama u
prvom razdoblju tova i s 20 i 30% u drugom razdoblju tova (tretmani B i C).
Istraivanje: Utjecaj razine sintetikog lizina u krmnim smjesama na tovnost i
mesnatost svinja, provedeno je s dvije skupine tovnih svinja, krianaca izmeu
vedskog landrasa i pietrena. Svaka skupina imala je 16 ivotinja (8 nazimica i 8
mukih kastrata). Tovne svinje hranjene su ad libitum jednom vrstom krmne smjese
od poetka do kraja tova. Svinje prve skupine jele su krmnu smjesu s 0,93% lizina, od
ega je 0,10% inio sintetiki lizin, dok su svinje druge skupine jele krmnu smjesu s
1,03% lizina, od ega je 0,20% inio sintetiki lizin. Krmna smjesa prve skupine
svinja sadravala je 15,99% sir. proteina i 13,2 MJ ME/kg, a krmna smjesa druge
skupine svinja sadravala je 15,98% sir. proteina i 13,21 MJ ME/kg.
Istraivanje : Tovnost i mesnatost svinja razliitih zavrnih tjelesnih masa
provedeno je s pet skupina tovnih svinja razliitih prosjenih zavrnih tjelesnih masa
(90,30 kg; 100,40 kg; 110,30 kg; 120,50 kg i 130,20 kg). U svakoj skupini bilo je 16
ivotinja jednake dobi i omjera spolova. Svinje su u tovu drane grupno i hranjene ad
libitum kemnom smjesom sa 16% sirovih proteina i 13 MJ ME/kg u prvom razdoblju
tova (25-60 kg tjelesne mase) i krmnom smjesom sa 14% sirovih proteina i 13 MJ
ME/kg u drugom razdoblju tova (od 60 kg do zavrne tjelesne mase). Nakon klanja,
obavljena je disekcija desnih svinjskih polovica po Wenigeru i sur. (1963). Kvaliteta
mesa odreena je na uzorcima dugog lenog miia (MLD) uzetih u visini izmeu 13.
i 14. rebra.

Rezultati
Utvreno je da je najbolji indikator mesnatosti polovica i potencijalni selekcijski
kriterij, debljina slanine na kriima (r = -0.85 i r = -0.75).
Izmeu istraivanih genotipova svinja nije bilo statistiki znaajnih razlika (P>0,05) u
veliini dnevnih prirasta (640g, 680g i 680g), ali su utvrene razlike u konverziji
hrane. Najmanji utoak hrane za kilogram prirasta imali su krianci VJ x P (2,04 kg),
a zatim krianci L x VJ (3,22 kg) i krianci L x P (3,63). Najveu mesnatost
polovica (55,15%) i najbolju konformaciju polovica imali su krianci VJ x P, a zatim
prema mesnatosti slijede krianci L x VJ (54,71%) i krianci L x P (54,08%).
Kvaliteta mesa svinja istraivanih genotipova bila je zadovoljavajua. Krianci s
pietrenom (L x P i VJ x P) imali su neto slabiju sposobnost vezanja vode mesa
(9,70 cm2 i 9,80 cm2) u odnosu na kriance VJ x L (8,51 cm2). Krianci s pietrenom
su takoer imali slabiji intenzitet boje mesa (2,50 i 2,33) i slabiju mramoriranost mesa
(1,38 i 1,50) u odnosu na intenzitet boje i mramoriranost mesa krianaca VJ x L
(2,75 i 2,50).
Utvreno je da su prosjeni dnevni prirasti svinja opadali s porastom udjela jema u
krmnim smjesama (0,754; 0,649 i 0,628 kg). Utroak krmne smjese za kilogram
prirasta rastao je s porastom udjela jema (2,71; 2,89 i 3,20 kg/kg), mesnatost
svinjskih polovica (57,34; 57,15 i 56,85%) i kvaliteta miinog tkiva (mesa) bila je
podjednaka u svim istraivanim skupinama svinja. Openito, mogua je zamjena
kukuruza s jemom u krmnim smjesama u koliini od 10% u prvom razdoblju tova,
odnosno 20% u drugom razdoblju tova, bez veeg nepovoljnog uinka na uspjenost
tova svinja.
Porast razine sintetikog lizina od 0,10% na 0,20% i ukupnog lizina s 0,93% na
1,03% u krmnim smjesama, uzrokovao je statistiki vrlo znaajno (P<0,01) poveanje
dnevnog prirasta svinja u drugom razdoblju tovu (0,630 kg : 0,760 kg), manji utroak
hrane za kilogram prirasta (3,63 kg : 2,86 kg) i statistiki vrlo znaajno (P<0,01) veu
mesnatost svinjskih polovica (54,08% : 55,60%). Nije utvren utjecaj razine lizina u
obroku na kvalitetu mesa.
S porastom prosjenih zavrnih tjelesnih masa svinja u tovu od 90,30 kg (1. skupina)
na 100,40 kg (2. skupina), 110,30 kg (3 skupina), 120,50 kg (4. skupina) i 130, 20 kg
(5. skupina), utvreno je da je : opadao prosjeni dnevni prirast svinja (0,755 kg;
0,750 kg; 0,720 kg; 0,714 kg i 0,650 kg), rastao je utroak hrane za kilogram prirasta
(2,65 kg; 2,70 kg; 2,90 kg; 3,10 kg i 3,35 kg), poveavao se randman klanja (77,00%;
78,08%; 78,50%; 79,00% i 80,50%), smanjivala se mesnatost svinjskih polovica
(58,13%; 57,73%; 55,36%; 54,93% i 53,80%), opadao je relativni udjel mesa buta u
polovicama (21,27%; 20,98%; 20,19%; 20,08% i 19,68%), rasla je pH1 vrijednost
mesa (6,10; 6,04; 6,10; 6,30 i 6,30), poveavala se sposobnost vezanja vode mesa
(8,19 cm2; 8,58 cm2; 7,00 cm2; 6,80 cm2 i 6,85 cm2), poveavala se mramoriranost
mesa (1,40; 1,50; 1,55; 2,50 i 2,50) i slabio je intenzitet boje mesa (2,75; 2,70; 2,50;
2,35 i 2,33). Zavrna tjelesna masa svinja u tovu znaajno utjee na njihova tovna
svojstva, kvalitetu svinjskih polovica i kvalitetu mesa.

Aktivnosti i outputi projekta

U cilju edukacije poljoprivrednika za proizvodnju svinja vee mesnatosti, objavljeni
su znanstveni i struno-popularni lanci, dati u prilogu, koji ukazuju na rezultate
dosadanjih istraivanja o problemu mesnatosti u nas i u svijetu.
Znanstveni radovi:
Seni, ., peranda, T., peranda,M., Antunovi, Z. (2002): Correlation between
carcass sides meatness and ultrasound measures on live pigs. X International
Symposium Animal Science Days. Kaposvar, 20-22. September, 2002. Acta
Agraria Kaposvariensis, 6, 2: 265-268.
Seni, ., Antunovi, Z., peranda, M. (2002): Mesnatost i tovnost svinja hranjenih
krmnim smjesama s kukuruzom ili jemom. Stoarstvo, 56, 6: 413-419.
Seni, ., pernada, M., Antunovi, Z., peranda T. (2003): Tovnost i mesnatost
svinja nekih dvopasminskih krianaca. Poljoprivreda 9, 56-59.
Seni, ., Antunovi, Z., peranda, M. (2003): Utjecaj razine sintetikog lizina u
krmnim smjesama na tovnost i mesnatost svinja. Stoarstvo 57 (2), 83-89.
Zanstveni skupovi:
Seni, ., peranda, T., peranda,M., Antunovi, Z. (2002): Correlation between
carcass sides meatness and ultrasound measures on live pigs. X International
Symposium Animal Science Days. Kaposvar, 20-22. September, 2002. Acta
Agraria Kaposvariensis, 6, 2: 265-268.
Seni, ., Antunovi, Z., Domainovi, M. (2003): Fattening and meatiness of pigs
of diverse final body weights. Days of Science in Rousse. Annual Conference 31.10.01.11.2003. Rousse, Bulgaria. Proceedings of Rousse University.
Savjetovanja:
Seni, . (2003): Aspekti popravljanja mesnatosti svinja na obiteljskim
poljoprivrednim gospodarstvima. 1. Savjetovanje: Proizvodnja svinja u Hrvatskojpotrebne organizacijske promjene. Bizovake toplice 17. listopada 2003.
Struni lanci:
Seni . (2001.): Krianje svinja i mesnatost. Nova zemlja, 9: 44-45.
Seni . (2001-2002.): Svinjogojstvo na obiteljskim farmama (1). Vanost stanja i
perspektiva obiteljskog svinjogojstva u Hrvatskoj. Nova zemlja, 12: 74-75.
Seni . (2002.): Svinjogojstvo na obiteljskim farmama (2). Odabir genotipa svinja i
pravca proizvodnje. Nova zemlja, 13: 36-37.
Seni . (2002.): Modeliranje mesnatosti trupova i kvalitete svinjskog mesa
hranidbom. Agroglas, 19: 24.
Seni . (2002.): Ultrazvukom do vee mesnatosti svinja. Agroglas, 20: 22.
Seni . (2002.): Popravljanje klaonikih svojstava svinja. Agroglas, 29: 21-23.
Seni, . (2003): Tov svinja visoke mesnatosti. Nova zemlja, 20: 70-72.

Predviena distribucija podataka

Rezultati istraivanja biti e, osim u znanstvenim i strunim asopisima, prezentirani i
direktno, u obliku predavanja poljoprivrednim proizvoaima i osobnim kontaktima s
poljoprivrednim proizvoaima.