UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

ODSJEK: SAOBRAAJ
SMJER: ELJEZNIKI SAOBRAAJ
PREDMET: ELEMENTI SIGURNOSTI KOLOSJEKA

SIGURNOST ELJEZNIKO - CESTOVNIH PRELAZA

-Seminarski rad-

Predmetni nastavnik:
R.prof.dr. Dafer Kudumovi

Sarajevo, novembar 2015.

Kandidat:
Alena Liki 613/6303

Sigurnost eljezniko cestovnih prelaza

Edin Kalkan

Sadraj
Uvod........................................................................................................................... 3
1.

Pojam sigurnosti u eljeznikom saobraaju........................................................4

2. Izvod iz Zakona o osnovama sigurnosti saobraaja na cestama u BiH koji se

odnosi na CP............................................................................................................. 6
3. Izvod iz Pravilnika o saobraajnim znakovima i signalizaciji na cestama koji se
odnosi na CP............................................................................................................ 7
4.

Osiguranje prema tehnikoj opremljenosti pruge...............................................10

5.

Izvod iz Pravilnika o cestovnim prijelazima........................................................11

6.

Zakljuak............................................................................................................ 18

Literatura.................................................................................................................. 19

Sigurnost eljezniko cestovnih prelaza

Edin Kalkan

Uvod
eljezniko-cestovni prijelazi predstavljaju kolizijske take eljeznikog i
cestovnog saobraaja na kojima esto dolazi do vanrednih dogaaja
odnosno saobraajnih nezgoda sa preteno tekim posljedicama koje se
ogledaju u smrtnom stradavanju ili tekom ozljeivanju veinom uesnika u
cestovnom saobraaju.
eljezniko-cestovni prijelaz (CP) je mjesto ukrtanja eljeznike pruge
i ceste (mjesto prijelaza cestovne saobraajnice preko eljeznike pruge,
odnosno graevinski gledano, mjesta ukrtanja kolovoza i gornje ivice ine
koje se nalaze u istoj ravnini).
Stoga eljezniko-cestovni prijelazi predstavljaju ozbiljan problem sigurnosti
saobraaja kako u Federaciji Bosne i Hercegovine, tako i u Evropi i svijetu.
U saobraajnim nezgodama na eljezniko-cestovnim prijelazima uglavnom
stradaju uesnici u cestovnom saobraaju i njihova imovina, iako u
nezgodama u kojima sudjeluju teka cestovna motorna vozila dolazi i do
tekih stradavanja eljeznikih putnika i radnika, te veih oteenja
eljeznikih vozila.
Pri tome treba imati u vidu da planiranim poveanjem brzina i broja
vozova na pojedinim prugama znaajno raste rizik u pogledu poveanja
broja saobraajnih nezgoda (vanrednih dogaaja) sa tekim posljedicama
uzrokovanim naletima (sudarima) eljeznikih na cestovna vozila na
eljezniko-cestovnim prijelazima.
Sve do sada provedene analize uzroka saobraajnih nezgoda na
eljezniko-cestovnim prijelazima upuuju na zakljuak da su u pravilu za
njih odgovorni vozai cestovnih motornih vozila i drugi uesnici u cestovnom
saobraaju (pjeaci i biciklisti).
Uvaavajui pri tom i injenicu da usljed saobraajno-tehnikih i
dinamikih osobina eljeznikog sistema, koje prije svega karakterizira
velika duina zaustavnog puta voza, to iskljuuje mogunost efikasnog
djelovanja mainovoe u pogledu sprjeavanja naleta voza na cestovno
vozilo, koje se usljed pogreke ili protiv propisnog postupanja vozaa
zateklo na eljezniko-cestovnom prijelazu, namee se potreba za
3

Sigurnost eljezniko cestovnih prelaza

Edin Kalkan

dodatnim analizama problematike sigurnosti saobraaja na eljeznikocestovnim prijelazima sa aspekta korisnika cesta dakle vozaa.

Sigurnost eljezniko cestovnih prelaza

Edin Kalkan

1. Pojam sigurnosti u eljeznikom saobraaju

U eljeznikom saobraajnom sistemu, sigurnost eljeznikog saobraaja se
oznaava kao pojam iskljuivanja tetnih ili konfliktnih situacija, pojava ili
dogaaja u odvijanju saobraaja.
Sigurnost u saobraaju, prema nainu svog djelovanja dijeli se na aktivnu i
na pasivnu. Aktivnu sigurnost saobraaja ine oni elementi koji smanjuju
mogunost nastanka saobraajne nezgode, a pasivnu sigurnost ine oni
elementi kojismanjuju posljedice saobraajne nezgode.
Aktivni elementi sigurnosti eljeznikog saobraaja su:
1. tehniko stanje,
2. kontrola i odravanje eljeznikih vozila,
3. kontrola i odravanje pruge, prunih objekata, signalno sigurnosnih
i
4. telekomunikacijskih ureaja,
5. obuka kadrova,
6. kontrola njihovog rada itd.
Pasivni elementi sigurnosti su:
1. organizacija hitne pomoi i brze evakuacije ozlijeenih osoba,
2. brzo osposobljavanje pruge za saobraaj,
3. tehniko-sigurnosne karakteristike eljeznikih vozila kao npr.
vanjska i unutarnja vrstoa eljeznikih vozila,
4. oblikovanost putnikih sjedala i unutarnjih povrina putnikih kabina,
5. sigurnosna prozorska stakla itd.
Sigurnost u eljeznikom saobraaju definirana je korelacijskom vezom
izmeu okoline, saobraajnog sredstva i ovjeka.
U eljeznikom saobraaju okolinom se smatraju eljeznika pruga i
pruni objekti (tuneli, mostovi, vijadukti itd) sa svim prateim
elementima (sredstva veze, signalni i sigurnosni ureaji), okolni teren
(usjeci, nasipi ), vremenski uslovi (magla, kia, snijeg, vjetar ), te na kraju
via sila tj. elementarne nepogode kao (klizanje tla, poplava, iznenadni
nalet vjetra, potresi itd.)

Sigurnost eljezniko cestovnih prelaza

Edin Kalkan

Nain na koji se ukrtanje eljeznike pruge i ceste mora izvriti, mjesto

ukrtanja i mjere koje e se preduzeti za obezbjeenje saobraaja na
mjestima ukrtaja, odreuju se u zavisnosti od:

Gustine saobraaja na pruzi i cesti

Preglednosti eljeznike pruge
Brzine vonje na pruzi i cesti
Lokalni uslovi za redovno i bezbjedno odvijanje eljeznikog saobraaja

Ukrtanje eljeznike pruge i auto-ceste, te pruge i ceste u staninom

prostoru izmeu ulaznih/izlaznih skretnica od kojih poinju stanini kolosjeci,
mora biti van nivoa. Ukrtanje pruge i cesta koje nemaju karakteristiku autoceste mora biti van nivoa u sluaju veoma gustog saobraaja na cestama,
ako je eljezniki saobraaj na datoj pruzi uestao i ako to zahtjevaju posebni
uslovi lokacije ukrtanja. Pod gustim cestovnim saobraajem podrazumijeva
se protok od preko 7.000 cestovnih vozila/dan (24 sata). Pod uestalim
eljeznikim saobraajem podrazumijeva se protok od preko 72 voza na dan.
Pod posebnim uslovima, koji zahtijevaju ukrtavanje van nivoa su:

kada je udaljenost cestovnog prijelaza od blieg slubenog mjesta

takva da je vrijeme dolaska voza do cestovnog prijelaza kraa od
propisanog vremena za aktiviranje ureaja za zatvranje saobraaja na
cesti; i
kada to zahtijevaju razlozi opte bezbijednosti ili teki terenski uslovi.

Ako se ukrtavanje pruge i ceste vri u istom nivou (putni prijelaz u nivou),
eljeznice i organ zaduen za odravanje cesta na datom podruju su duni
sprovoditi propisane mjere za redovan i bezbjedan saobraaj na prijelazu.
Prelazak cestovnih vozila preko eljeznike pruge je dozvoljen samo na
putnim prijelazima u nivou. Pravo prvenstva prolaza na putnom prijelazu u
nivou pripada eljeznikim vozilima.
Za prelazak preko putnog prijelaza cestovnih vozila koja saobraaju na
cestama sa posebnom dozvolom za vanredni projevoz, potrebna je
saglasnost eljeznica, ako vozilo sa tovarom prekorauje propisanu najveu
dozvoljenu masu i osovinsko optereenje, te visinu.

Sigurnost eljezniko cestovnih prelaza

Edin Kalkan

Na podvonjacima, ija je visina donje ivice konstrukcije od nivelete ceste

manja od propisane slobodne visine ceste, moraju se postaviti zatitne
prepreke za ogranienje visine cestovnog vozila.

2. Izvod iz Zakona o osnovama sigurnosti saobraaja na

cestama u BiH1 koji se odnosi na CP
lan 145: Na dijelu puta ispred prijelaza puta preko eljeznike pruge u
istom nivou moraju biti postavljeni odgovarajui saobraajni znakovi.
lan 146: (1) Na prijelazima puta preko eljeznike pruge u istom
nivou, osim saobraajnih znakova iz lana 145. ovog Zakona, postavljaju se
i branici ili polubranici, odnosno ureaji za davanje znakova kojima se
najavljuje pribliavanje voza ako to zahtijeva gustina saobraaja ili drugi
uvjeti na prijelazu puta preko eljeznike pruge u istom nivou.
(2) Uslovi u kojima ureaji iz stava (1) ovog lana moraju biti postavljeni
utvruju se posebnim zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona.
lan 147: Svjetlosni znakovi kojima se najavljuje pribliavanje voza na
prijelazu puta preko eljeznike pruge u istom nivou daju se naizmjeninim
paljenjem dva crvena trepua svjetla koja imaju oblik kruga.
lan 148: (1) Na prijelazu puta preko eljeznike pruge u istom nivou na
kome postoji ureaj za davanje svjetlosnih znakova kojima se najavljuje
pribliavanje voza, odnosno sputanje branika ili polubranika, tom ureaju
moe se dodatii ureaj za davanje zvunih znakova.
(2) Na prijelazima zemljanog puta s manjim saobraajem i pjeake
staze preko eljeznike pruge u istom nivou uesnici u saobraaju
mogu se osigurati samo ureajem za davanje zvunih znakova.
lan 149: (1) Na prijelazima puta preko eljeznikepruge u istom nivou
branici ili polubranici moraju biti naizmjenino obojeni crvenom i utom
bojom.
(2) Branici i polubranici, kao i saobraajni znakovi postavljeni na dijelu
puta ispred prijelaza puta preko eljeznike pruge u istom nivou,

1 Slubeni glasnik BiH, broj 06/06

7

Sigurnost eljezniko cestovnih prelaza

Edin Kalkan

moraju imati refleksna stakla ili biti presvueni reflektujuim materijama

odgovarajue boje.
(3) Branici i polubranici moraju biti opremljeni trepuim crvenim svjetlom.
lan 150: Na prijelazu puta preko eljeznike pruge u istom nivou na
kome se prilikom nailaska voza branici ili polubranici automatski
sputaju, kao i na prijelazu puta preko eljeznike pruge u istom nivou
na kome se branicima ili polubranicima rukuje runo, i to s mjesta s
kojeg se oni ne vide, mora se postaviti ureaj za davanje svjetlosnih
znakova
ili ureaj za davanje zvunih znakova kojima se uesnici u
saobraaju obavjetavaju o sputanju branika ili polubranika.

3. Izvod iz Pravilnika o saobraajnim znakovima i

signalizaciji na cestama2 koji se odnosi na CP
U pravilniku o saobraajnim znakovima i signalizaciji na cestama, nainu
oblijeavanja radova i prepreka na cesti i znakovima koje uesnicima daje
ovlatena osoba, dati su znakovi koji se odnose na eljezniko-cestovne
prijelaze i to:
Znak prijelaz ceste preko eljeznike
pruge sa branicima ili polubranicima
(I-48) obiljeava blizinu prijelaza ceste
preko eljeznike pruge u nivou koja je
osigurana branicima ili polubranicima.
Znak se izvodi sa najmanje II klasom
retrorefleksije.

2 Slubeni glasnik BiH, broj 16/07

8

Sigurnost eljezniko cestovnih prelaza

Edin Kalkan

Znak prijelaz ceste preko eljeznike

pruge bez branika ili polubranika (I49) obiljeava blizinu prijelaza ceste preko
eljeznike pruge u nivou koja nije
osigurana branicima ili polubranicima.
Znak se izvodi sa najmanje II klasom
retrorefleksije.

Znak Andrejin krst (I-50) obiljeava

mjesto na kojem cesta prijelazi preko
eljeznike pruge u nivou bezbranika ili
polubranika sa jednim kolosjekom,
odnosno (I-51) sa dva ili vie kolosjeka.
Kada uz cestu nema dovoljno prostora
za normalno postavljanje znaka, on se
moe postaviti tako da sezakrene za 90
udesno. Znakovi se izvode sa najmanje II
klasom retrorefleksije.
Znak Andrejin krst ima oblik jednog
odnosno dva kolosjeka. Radi bolje
uoljivosti, znak Andrejin krst mora
biti umetnut na tablu bijele podloge.
Znakovi se postavljaju samo na
prijelazima ceste preko eljeznike pruge
u nivou koji su potpuno nezatieni ili
koji su zatieni samo ureajima za
davanje svjetlosnih i zvunih znakova,
bez branika ili polubranika, i to na
udaljenosti 5 (m) od najblie ine, a
9

Sigurnost eljezniko cestovnih prelaza

Edin Kalkan

ako okolnosti to zahtijevaju, i na manjoj,

odnosno veoj udaljenosti, ali ne blie od 3
m, odnosno ne daljoj od 10 (m) od najblie
ine.
Ako je prijelaz ceste preko eljeznike
pruge u nivou zatien ureajem za
davanje svjetlosnih signala, znak se
postavlja na istom stubu iznad
svjetlosnih signala.
Znak Andrejin krst mora biti uoljiv sa
udaljenosti najmanje 50 metara.

Znak pribliavanje prijelazu ceste

preko eljeznike pruge sa branicima
ili polubranicima (I-52) obiljeava
udaljenost do prijelaza ceste preko
eljeznike pruge u nivou koji je osiguran
branicima ili polubranicima.
Znak se izvodi sa najmanje II klasom
retrorefleksije. Znak ima oblik pravougla,
iju osnovicu ini kraa stranica. Znak se
postavlja tako da se znak u obliku
pravougla sa tri kose pruge i
odgovarajuim znakom opasnosti
postavlja na 240 (m) ispred mjesta
ukrtanja ceste i eljeznike pruge u
nivou, znak sa dvije kose pruge na 160
(m),a znak sa jednom kosom prugom na
80 (m) ispred mjesta ukrtanja ceste i
10

Sigurnost eljezniko cestovnih prelaza

Edin Kalkan

eljeznike pruge u nivou tako daje nia

strana kosih pruga blia kolovozu. Znak
opasnosti moe biti postavljen i iznad
znaka sa jednom kosom prugom.
Znak pribliavanje prijelazu ceste
preko eljeznike pruge bez branika ili
polubranika (I-53) obiljeava udaljenost
do prijelaza ceste preko eljeznike
pruge u nivou koji nije osiguran
branicima ili polubranicima.
Znak se izvodi sa najmanje II klasom
retrorefleksije.
Znak ima oblik pravougla, iju osnovicu ini
kraa stranica.
Znak se postavlja tako da se znak u obliku
pravougla sa tri kose pruge i
odgovarajuim znakom opasnosti
postavlja na 240 (m) ispred mjesta
ukrtanja ceste i eljeznike pruge u
nivou, znak sa dvije kose pruge na 160
(m),a znak sa jednom kosom prugom na
80 (m) ispred mjesta ukrtanja ceste i
eljeznike pruge u nivou tako daje nia
strana kosih pruga blia kolovozu. Znak
opasnosti moe biti postavljen i iznad
znaka sa jednom kosom prugom.

Ako se svjetlosnim znakovima na

prijelazu ceste preko eljeznike pruge u
nivou bez branika ili polubranika
najavljuje pribliavanje voza, odnosno
11

Sigurnost eljezniko cestovnih prelaza

Edin Kalkan

sputanje branika ili polubranika na

prijelazu ceste preko eljeznike pruge sa
branikom ili polubranikom te ako se tim
znakovima
uesnici u saobraaju obavjetavaju o tome
kako je branik ili polubranik u zatvorenom
poloaju, ti se svjetlosni znakovi daju
izmjenino paljenjem dva crvena svjetla
krunog oblika prenika 300 (mm).
(2) Svjetla iz stava (1) ovog lana moraju
se nalaziti jedno pored drugog u
vodoravnom poloaju na tabli koja ima
oblik jednakostraninog trougaoa sa
vrhom okrenutimprema gore, ije boje i
dimenzije odgovaraju boji idimenzijama
znaka opasnosti, duine stranice
jednakostraninog trougala 120 (cm)
(znak VII-24), III klase retrorefleksije.
(3) Svjetla iz stava (1) ovog lana
izvode se u tehnologiji svjetleih dioda
(LED).

4. Osiguranje prema tehnikoj opremljenosti pruge

Za obavjetavanje uesnika u eljeznikom saobraaju u primjeni su
takoe dvije vrste signala, ali obje pripadaju grupi stalnih signala. Prvoj grupi
pripadaju tzv. nepromijenljivi signalni znaci koji su predstavljeni na slijedeoj
slici:

12

Sigurnost eljezniko cestovnih prelaza

Edin Kalkan

Slika 1. Nepromijenljivi signalni znaci u eljeznikom saobraaju

Signalni znak postavljen u vidu signalnog stuba obojenog u bijelu boju
sa crvenim vrhom oznaava poetak zaustavnog puta ispred cestovnog
prijelaza u nivou, pa se i ugrauje na toj daljini ispred cestovnih prijelaza.
Kontrolni signal predstavlja signal na visokom stubu, koji promijenljivim
signalnim znacima obavijetava lokomotivsko osoblje o postojanju i
osiguranju cestovnog prijelaza opremljenog automatizovanim ureajem.
Signalni znak se sastoji od mirne ute svjetlosti koja je stalno upaljena i u
tom sluaju oznaava da cestovni prijelaz nije osiguran (upozorava na
poveanu opreznost). Kada je pored ute mirne upaljena i bijela trepua
svjetlost, signal oznaava da je cestovni prijelaz osiguran, odnosno da je
ureaj za regulisanje saobraaja na cestovnom prijelazu ispravan.

Slika 2. Promijenljivi signalni znak u eljeznikom saobraaju

Kontrolnom signalu na pruzi prethodi nepromijenljiv signalni znak (slika
48), kojeg predstavlja crna tabla sa bijelim rombovima po vertikali i koji
obavjetava da se na tom mjestu nalazi ukljuna taka ureaja cestovnog
prijelaza i da treba oekivati kontrolni signal.
Kada se cestovni prijelaz nalazi na pruzi sa regulacijom saobraaja u
APB-u, za osiguranje sigurnosti saobraaja preko cestovnih prijelaza u nivou
13

Sigurnost eljezniko cestovnih prelaza

Edin Kalkan

se koriste signalni znaci prostornih signala. To znai da se signali APB-a

dovode u zavisnost sa radom ureaja na cestovnom prijelazu.

5. Izvod iz Pravilnika o cestovnim prijelazima3

Cestovni prijelaz
nivou, prikazan na

je ukrtanje eljeznike pruge

i ceste u istom

slijedeoj slici:

Slika 3. eljezniko cestovni prijelaz u nivou

Cestovni signal je svjetlosno - zvuni

upozorava uesnike u cestovnom saobraaju
odnosno sputanje branika ili polubranika.

saobraajni znak koji

na pribliavanje voza,

3 Slubene novine FBiH, broj 42/06

14

Sigurnost eljezniko cestovnih prelaza

Edin Kalkan

Branici i polubranici su ureaji koji zatvaraju prijelaz preko eljeznike

pruge.

Podjeljeni branik je ureaj izveden tako da zatvara saobraaj

desnomtrakom kolovoza te sa vremenskim kanjenjem zatvara lijeva
strana kolovoza u smjeru pribliavanja cestovnom prijelazu.
Nesigurno podruje cestovnog prijelaza je dio ceste izmeu
granice najmanje udaljenosti stabilnih objekata i ureaja koji je 3 (m) od
najblie ine, odnosno 3,75 (m) od ose najblieg kolosjeka na strani
pribliavanja cestovnom prijelazu i granice slobodnog profila koja je 2
(m) iza zadnje ine, odnosno 2,75 (m) od ose zadnjeg kolosjeka pri
udaljavanju od cestovnog prijelaza (slika 1).
Ukljuno mjestoje mjesto na pruzi kolosjeku toliko udaljeno od
cestovnog prijelaza da osigurava itav proces osiguranja prijelaza.
Opremljeno je ureajima za detekciju eljeznikih vozila odnosno tokova
eljeznikih vozila koji kod automatskih ureaja za osiguranje cestovnog
prijelaza pri prevoenju od strane eljeznikog vozila ukljuuje
osiguranje.
Podruje pribliavanja je dio pruge odnosno kolosjeka kod
cestovnog prijelaza osiguranih automatskim ureajima izmeu ukljunog
mjesta i cestovnog prijelaza po kojem se voz pribliava cestovnom prijelazu.
Podruje udaljavanja je dio pruge kolosjeka kod cestovnog
prijelaza osiguranih automatskim ureajima izmeu cestovnog prijelaza i
ukljunog mjesta za vonju vozova iz suprotnog smjera po kojem se voz
udaljava od cestovnog prijelaza.
Iskljuno mjesto je mjesto na pruzi kolosjeku kod cestovnih
prijelaza osiguranih automatskim ureajima neposredno na cestovnom
prijelazu, odnosno na krianju ceste i pruge opremljeno ureajem ureajima za detekciju eljeznikih vozila koji slue za automatsko
iskljuenje osiguranja kad ih eljezniko vozilo pree.
Signalno sigurnosni ureaji su eljezniki ureaji izgraeni po
posebnim propisima i standardima signalno tehnike sigurnosti (sistem
"Sigurnog kvara" "Fail safe" sistem). To znai da se svaka predvidljiva
koliina nepravilnosti odraava tako da sigurnost saobraaja ne smije biti
ugroena i da po pravilu dovede do zaustavljanja saobraaja.

15

Sigurnost eljezniko cestovnih prelaza

Edin Kalkan

Put pretravanja je prostor koji se nalazi iza mjesta na kojem se voz

mora zaustaviti i vonja po njime za taj voz nije predviena, a koji
mora biti slobodan i osiguran iz sigurnosnih razloga. Duinu puta
pretravanja propisuju eljezniki propisi.
Na magistralnoj pruzi zabranjena je
Izuzetno je gradnja dozvoljena ako
prijelaza smanjuje njihov ukupan broj.
cestovni prijelazi mogu se otvarati
kriterija:

gradnja novih cestovnih prijelaza.

se ukidanjem postojeih cestovnih
Na ostalim prugama FBiH novi
uz ispunjavanje svih postavljenih

gustina cestovnog saobraaja koji se oekuje mora biti vea od 2500

vozila dnevno u toku godine,
vrijeme zatvorenosti cestovnog prijelaza za cestovni saobraaj ne smije
biti vee od 90 sec,
ako razvojnim planovima za narednih 5 godina nije predviena
gradnja cestovnog prijelaza van nivoa.

Razmak izmeu dva cestovna prijelaza mora biti vei od:

1 500 metara na pruzi gdje je dozvoljena brzina vea od 100 (km/h),

1 000 metara na prugama gdje je dozvoljena brzina od 70 do 100 (km/h),
700 metara na prugama gdje je dozvoljena brzina do 70 (km/h).

Na eljeznicama drugih poduzea i industrijskim kolosjecima novi

cestovni
prijelaz mogu
se otvarati
ako su osigurani trouglovi
preglednosti, a ukoliko to nije mogue ostvariti mora se primjeniti jedan
od vidova osiguranja:

svjetlosno-zvuna,
svjetlosno-zvuna sa polubranicima - branicima,
polubranicima - branicima,
ureajima trobojne cestovne signalizacije,
osobljem koje prati eljezniku kompoziciju to sporazumno utvruju
FBiH, uprave koje odravaju cestu i nadleni opinski organi.

Cestovne prijelaze izgraene bez saglasnosti FBiH i nadlene uprave za

odravanje ceste se ukidaju.
Postupak
ukidanja
provodi nadlena

16

Sigurnost eljezniko cestovnih prelaza

Edin Kalkan

graevinska sluba FBiH i nadlena uprava za odravanje ceste uz

asistenciju radnika MUP-a i obavjetavanja lokalne zajednice.
Broj cestovnih prijelaza se smanjuje:

ukidanjem,
svoenjem vie cestovnih prijelaza na jedan,
izgradnjom ukrtanja u dva nivoa.

FBiH i nadlena uprava za odravanje ceste moraju kontinuirano voditi

aktivnosti za smanjenje broja cestovnih prijelaza na bazi godinjih planova
za koje moraju dobiti saglasnost FMPiK.
Inspekcija eljeznikog inspektorata uz saglasnost FBiH i nadlene uprave
za odravanje ceste donosi rjeenje o ukidanju cestovnih prijelaza
kadapostoji cesta kojim se cestovni saobraaj moe usmjeriti na slijedei
cestovni prijelaz osiguran po odredbama ovog pravilnika, a udaljenost od
njega nije vea od:

1 500 metara na pruzi gdje je dozvoljena brzina vea od 100 (km/h),

1 000 metara na prugama gdje je dozvoljena brzina od 70 do 100
(km/h),
700 metara na prugama gdje je dozvoljena brzina do 70 )km/h).

Kada se smanjenje broja cestovnih prijelaza izvodi izgradnjom

nadvonjaka, izgraeni nadvonjak smatra se objektom ceste. Kolosjek ispod
nadvonjaka zajedno sa instalacijama i ureajima potrebnim za sigurno
koritenje kolosjeka smatra se objektom pruge - kolosjeka i o njegovom
odravanju duna je starati se FBiH odnosno eljeznice drugih poduzea.
Izgraeni nadvonjak predaje se na upravljanje upravi koja upravlja cestom.
Kada se smanjenje broja cestovnih prijelaza izvodi izgradnjom
podvonjaka, izgraeni podvonjak smatra se objektom pruge. Kolovoz
ceste ispod podvonjaka zajedno sa instalacijama i ureajima potrebnim
za sigurno koritenje ceste smatra se objektom ceste i o njegovom
odravanju duna je starati se uprava kojaupravlja cestom. Izgraeni
podvonjak predaje se na upravljanje FBiH odnosno eljeznicama drugih
poduzea.
FBiH odnosno eljeznice drugog poduzea i nadlena uprava za
odravanje cesta na postojeim cestovnim prijelazima kontinuirano vodi
aktivnost za poveanje sigurnosti eljeznikog i cestovnog saobraaja:
17

Sigurnost eljezniko cestovnih prelaza

Edin Kalkan

rekonstrukcijom ceste u podruju cestovnog prijelaza

osiguranjem saobraaja na cestovnom prijelazu u skladu sa ovim
pravilnikom

FBiH odnosno eljeznice drugih poduzea i nadlena uprava za

odravanje cesta zajedniki snose trokove promjena na pruzi odnosno cesti
srazmjerno potrebama eljeznikog odnosno cestovnog saobraaja.
Razmak izmeu dva cestovna prijelaza moe iznositi :
1 500 metara na pruzi gdje je dozvoljena brzina vea od (100 km/h),
1 000 metara na prugama gdje je dozvoljena brzina od 70 do 100
(km/h),
700 metara na prugama gdje je dozvoljena brzina do 70 (km/h).
Podruje cestovnog prijelaza
cestu preko eljeznike

graevinskom

smislu

podrazumijeva

pruge na duini 20 (m) od ose krajnjeg kolosjeka saobje strane ceste.

irina kolovoza na podruju cestovnog prijelaza mora iznositi najmanje 5,5
(m) na postojeem cestovnom prijelazu, odnosno najmanje 6 (m) na novim
cestovnim prijelazima.
Kolovoz ceste na cestovnom prijelazu mora biti u ravni sa gornjim ivicama
ina na duini od najmanje 1 metar sa obje strane pruge, mjereno od ose
kolosjeka , odnosno od ose krajnjeg kolosjeka kada cesta prijelazi dva ili vie
kolosjeka
Kolovoz ceste na preostalom podruju cestovnog prijelaza ne smije imati
uzduni nagib vei od 3 %.
Kut krianja na podruju cestovnog prijelaza mora biti 90.
Izuzetno moe biti i manji ali ne manji od 60 za ta je potrebna saglasnost
FMPiK.
Ako je udaljenost cestovnog ukrtanja i cestovnog prijelaza manja od
25 metara FBiH odnosno eljeznice drugih poduzea i uprava u ijoj je
nadlenosti odravanje ceste moraju uraditi projekat kojim e se:
omoguiti cestovnim vozilima sigurno naputanje zone cestovnog
prijelaza izgradnjom ukljunih - iskljunih traka,
ostvariti meusobnu ovisnost svjetlosne signalizacije na cestovnom
krianju sa svjetlosno-zvunom signalizacijom na cestovnom prijelazu.
18

Sigurnost eljezniko cestovnih prelaza

Edin Kalkan

Za osiguranje saobraaja na cestovnog prijelazu, osim uvjeta propisanim

lanom 99. Zakona o sigurnosti eljeznikog saobraaja FBiH odnosno
eljeznice drugih poduzea dune su na cestovnom prijelazu osiguranim
trouglom preglednosti i "Andrejinim krstom pored saobraajnog znaka
"Andrejin krst" postaviti saobraajni znak Stop
Direkcija koja upravlja cestom duna je na cesti na podruju cestovnog
prijelaza izvui punu uzdunu crtu.
Udaljenost izmeu glavnih signala na eljeznikoj pruzi i cestovnom
prijelazu na kojem su ugraeni ureaji za osiguranje mora biti vea od
50(m).
Propisana preglednost sa ceste na eljezniku prugu odreuje se "
trouglom preglednosti". Trouglom preglednosti osigurava se uesnicima u
cestovnom saobraaju nesmetan vidik na eljezniku prugu s obje
strane ceste radi pravovremenog uoavanja voza odnosno eljeznikog
vozila u cilju sigurnog prelaska preko eljeznike pruge.
Trougao preglednosti je prostor ogranien linijama koje ine trougao ABC, na
slijedeoj slici:
Slika 4. Trougao preglednosti

Taka B nalazi se u osi kolovoza ceste od koje poinje preglednost cestovnog

prijelaza, u ravni sa saobraajnim znakom "Andrejin krst".

19

Sigurnost eljezniko cestovnih prelaza

Edin Kalkan

Take A i C nalaze se u osi kolosjeka eljeznike pruge na kojima se mora

uoiti eljezniko vozilo iz take B na cesti. Taka S nalazi se u sjecitu osa
kolovoza ceste i eljeznike pruge.
Linija 1. je okomica na os ceste koju mora proi cestovno vozilo da bi
bilo izvan slobodnog profila pruge.
Najmanja udaljenost linije 1. od take S ovisi od ugla ukrtanja pruge i ceste i
iznosi:
za kut 80-90 stepeni 3,50 (m),
za kut 70-79 stepeni 4,50 (m),
za kut 60-69 stepeni 5,50 (m).

Cestovni prijelaz je osiguran u slijedeim sluajevima:

ako je osiguran trougao preglednosti sa Andrejinim krstom,
ako su ugraeni ureaji za osiguranje,
ako se vri neposredno regulisanje saobraaja

Ureaji za osiguranje saobraaja na cestovni prijelazi mogu biti:

automatski ureaji za zatvaranje saobraaja na cesti sa
(polu)branicima i svjetlosnozvunom signalizacijom,
ureaji koji automatski najavljuju uesnicima cestovnog saobraaja
nailazak voza,
mehaniki (polu)branici.
Prema nainu ukljuenja i kontrole ispravnosti kaoi mjesta cestovnog
prijelaza na eljeznikoj pruzi ureaji za osiguranje saobraaja na
cestovnimprijelazima dijele se na:
automatske ureaje za osiguranje saobraaja na cestovnim prijelazima
sa daljinskom kontrolom,
poluautomatski ureaji za osiguranje saobraaja na cestovnim
prijelazima,
ureaji za osiguranje saobraaja na cestovnim prijelazima u staninom
podruju,
ureaji za osiguranje saobraaja na cestovnim prijelazima sa
prunim kontrolnim signalima.
20

Sigurnost eljezniko cestovnih prelaza

Edin Kalkan

6. Zakljuak

Podatak da svake godine, vie od 330 ljudi izgubi ivot u vie od 1200
nezgoda na eljezniko - cestovnim
prijelazima govori o problemu
bezbjednosti na ovim takama. Zakljuujemo da i pored relativno malog
broja saobraajnih nezgoda imamo visok stepen smrtnosti u tim
nezgodama.
Nakon razmatranja sa tezom sigurnosti na eljezniko cestovnim
prijelazima nikada dosta rijei. Kao to vidimo, a i sami znamo da su brzine
eljeznikih vozila dostigle troznamenkaste vrijednosti, automobili su sve
jai i bri ivot je ubrzaniji, a ljudi nesigurni, nervozni, ljuti i nestrpljivi.
Naime mala rijeenja, odnosno rijeenja s malim investicijama u eljezniko
cestovne prijelaze dovela bi do velikog preokreta u ovmi ''crnim''
statistikama eljezniko cestovnih prijelaza to ve dokazuju susjedne nam
zemlje zapadne Europe.
Sustavno bi se trebalo pozabaviti rijeenjima dodatnog osiguranja, odnosno
rekao bih osiguranja poveanje panje, jer nije uvijek najskuplje i najvee
rijeenje najbolje.
Uvijerili smo se da postoje mala i povoljna rijeenja za poveanje sigurnosti i
spaavanje naeg, a i Vaeg neprocijenivog dara ivota!
U radu je spomenut i odnos cijena, koliko to doe to povoljno i ne zapitamo
se koliko vrijede svi ivoti izgubljeni na prijelazima. Naime ne trebamo gledati
ni ivote ve samo materijalne tete koje se dogode na eljezniko
cestovnim prijelazima pa emo zakljuit da je bolje sagraditi i dodatno
osigurati prijelaze nego samo zbrajat tetu i ljudske rtve!

21

Sigurnost eljezniko cestovnih prelaza

Edin Kalkan

Literatura
[1] Lindov, O. Sigurnost u cestovnom saobraaju, Univerzitetski udbenik,
Fakultet za saobraaj i komunikacije, Sarajevo, 2008.
[2] Analiza bezbjednosti putnih prelaza na mrei pruga eljeznica Federacije
FBiH, FBiH Sarajevo, 2007.
[3] Izjava o mrei za 2011. godinu, eljeznice Federacije BiH, Sarajevo, 2010.
[4] Analiza stanja sigurnosti prometa na eljezniko-cestovnim prijelazima u
republici Hrvatskoj, Hrvatski automoto klub, Zagreb 2008.
[5] Zakon o sigurnosti eljeznikog saobraaja (Slubeni list R BiH, broj
33/95)
[6] Pravilnik o cestovnim prijelazima (Slubene novine FBiH, broj 42/06)
[7] Internet izvori:

www.zfbih.ba
www.prometna-zona.com
www.prometna-signalizacija.com
www.zeljeznice.net

22