Gea Cetini

UDK 371.3
UDK 811.163.42

HRVATSKI, god. VI, br. 1, Zagreb, 2008.

ISSN 1845-8793

HRVATSKI, god. VI, br. 1, Zagreb, 2008.

Pregledni rad.
Prihvaen: 15. lipnja 2008.

DRAMSKI TEKSTOVI U NASTAVNIM PROGRAMIMA

HRVATSKOGA JEZIKA ZA SREDNJE KOLE
(gimnazije, etverogodinje i trogodinje strukovne kole)
Gea Cetini
Agencija za odgoj i obrazovanje
Zagreb

SAETAK: Nastavni programi hrvatskoga jezika za srednje kole obuhvaaju

reprezentativne tekstove hrvatske i europske dramske knjievnosti rasporeene slijedom knjievnopovijesnih stilskih razdoblja. Dramski tekstovi integracijska su programska sastavnica te se njihovom interpretacijom postie svrhovit suodnos programskih podruja knjievnosti, hrvatskoga jezika i jezinoga
izraavanja. U nastavi hrvatskoga jezika dramski tekstovi kao lingvometodiki
predloci omoguuju istraivanje i spoznavanje jezinih pojava i zakonitosti,
osposobljavanje uenika za komunikaciju i njihovo postupno uvoenje u jezino stvaralatvo. Interpretacije uzornih dramskih tekstova vane su za ostvarivanje svrhe i ciljeva uenja i pouavanja hrvatskoga jezika: stjecanje jezine i
komunikacijske osposobljenosti uenika.
Kljune rijei: nastava hrvatskoga jezika, nastavni programi za srednje kole,
dramska knjievnost, interpretacija dramskih tekstova, jezino izraavanje

I.
Nastavni programi hrvatskoga jezika u srednjim kolama (gimnazijama, etverogodinjim i trogodinjim strukovnim kolama) sadrajno su ustrojeni, a knjievni tekstovi rasporeeni su u uvodni dio Pristup
knjievnosti koji obuhvaa knjievne tekstove razvrstane po rodovskoj
pripadnosti (lirika, epika, drama, diskurzivni knjievni oblici) te Povijest
knjievnosti: raspored reprezentativnih tekstova europske i hrvatske knjievnosti slijedom knjievnopovijesnih stilskih razdoblja.1 S tim u svezi
1

Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, Posebno izdanje, br. 2, Zagreb, 1995; Glasnik Ministarstva prosvjete i porta, Posebno izdanje, br. 11, Zagreb, 1997.

117

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 117

4.10.2009 18:57:08

Gea Cetini

HRVATSKI, god. VI, br. 1, Zagreb, 2008.

tekstovi dramske knjievnosti na poetku se srednjokolske naobrazbe

upoznaju kao uzorni primjeri za istraivanje temeljnih obiljeja dramskih
vrsta (tragedije, komedije, drame), a tijekom etverogodinjega, odnosno trogodinjega sustavnog uenja i pouavanja, interpretiraju se odabrana knjievna djela klasine i srednjovjekovne knjievnosti, razdoblja
predrenesanse i humanizma, baroka, klasicizma i prosvjetiteljstva, predromantizma i romantizma, modernizma te modernistikih pokreta u
europskoj i hrvatskoj knjievnosti. Tekstovi dramske knjievnosti dio su
programskog podruja knjievnosti, ali se njihova interpretacija planira
i ostvaruje u suodnosu s programskim podrujima hrvatskoga jezika i
jezinoga izraavanja (govornoga i pisanoga). Interpretacijom dramskih
tekstova, uz vanost primjene scenskoga pristupa, ostvaruju se svrha i
osnovni ciljevi uenja i pouavanja hrvatskoga jezika: stjecanje jezine i
komunikacijske osposobljenosti.2
II.
Premda je postojei nastavni program hrvatskoga jezika sadrajno
usmjeren, mogua je njegova kreativna preoblika u ciljno usmjeren nastavni program koji e istaknuti ciljeve i zadae za uenike, razine postignua koje e se postii uenjem i pouavanjem pojedinih sadraja
dramske knjievnosti u podruju jezine osposobljenosti (u pravogovoru, pravopisu, gramatici i leksikologiji) te komunikacijske osposobljenosti (za djelatnosti sluanja, govorenja, itanja i pisanja).3 U sklopu stjecanja i razvoja komunikacijskih kompetencija, posebice za komunikaciju
na materinskome jeziku koja je temeljna osposobljenost za cjeloivotno
uenje, istie se vanost poticanja i ostvarivanja razliitih oblika komunikacije, uspostavljanja i voenja dijaloga meu uenicima te uenika i
uitelja, raspravljanje i razvoj kritikoga miljenja te njegovo aktivno sudjelovanje u svim situacijama uenja.4

2
3
4

Stjepko Teak, Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika, Zagreb, 1996, str. 46.
V. elikovi V. Bressan M. Horvat, Zajedniki europski referentni okvir za jezike, Zagreb,
2005, str. 9.
Dunja Pavlievi-Frani, Komunikacijom do gramatike, Zagreb, 2005, str. 113-114.

118

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 118

4.10.2009 18:57:08

Gea Cetini

HRVATSKI, god. VI, br. 1, Zagreb, 2008.

III.
Tekstovi hrvatske dramske knjievnosti, posebice kao lingvometodiki predloci u nastavi hrvatskoga jezika, izvorite su za stjecanje trajne jezine osposobljenosti uenika u pravogovoru, pravopisu, gramatici
i leksikologiji te za spoznaju jezinih pojava i zakonitosti na planu sadraja (obavijesna uloga jezika) i izraza (estetska uloga jezika). Dramski
tekstovi omoguuju prepoznavanje, reproduciranje, tumaenje i stvaralaku primjenu jezinih injenica na fonolokoj, morfolokoj, sintaktikoj i stilistikoj razini.5
U sklopu pristupa dramskoj knjievnosti interpretacijom Sofoklove
Antigone uenici se upoznaju s nastankom, razvojem i znaajkama tragedije, a mogua je knjievna aktualizacija teme (J. Anouilh, M. Gavran).
Komedija Skup Marina Dria programski je tekst kojim se upoznaju razvoj, znaajke i vrste komedije, definira se smijeno, razlikuje humor,
komika, satira i groteska te uoava svevremenost (Plaut, Molire) i aktualizacija motiva. Drama Ekvinocijo Ive Vojnovia polazini je dramski
tekst za istraivanje obiljeja drame u uem smislu, razlikovanje dijaloga
i monologa, utvrivanje dijelova dramske radnje, odreivanje dijelova
kompozicije, ralambu didaskalija. Ciljevi su uzornih interpretacija odabranih tekstova dramske knjievnosti u Pristupu knjievnosti ralaniti
dramski rod na vrste, usustaviti znaajke i usporediti dramske vrste,
upoznati podrijetlo i utvrditi razvoj drame, objasniti pojmove drama i
dramsko, oprimjeriti kompoziciju i dijelove drame, objasniti strukturu
i izraz dramskih tekstova. Interpretacijom se primjerenih dramskih tekstova hrvatske knjievnosti ostvaruju ciljevi i zadae nastave jezinoga
izraavanja, posebice upoznavanje dijaloga i monologa kao naina oblikovanja teksta: uspostavljanje i voenje dijaloga, razlikovanje dijaloga
u razgovoru i umjetnikome djelu (drami, televizijskoj drami, filmu), jezino oblikovanje dijaloga (jezina ekonomija i vrednote govorenoga jezika), razlikovanje monologa u razgovoru i umjetnikom djelu, tumaenje
unutarnjeg monologa kao pripovjedakoga postupka.6
Svrha je uenja i pouavanja o dramskoj knjievnosti u programskome dijelu Pristup knjievnosti osposobiti uenika za samostalne usmene i pisane interpretacije dramskih tekstova prema vlastitom izboru i
prijedlogu nastavnika hrvatskoga jezika.
5
6

Isto, str. 36-37.

Vlado Pandi, Govorno i pismeno izraavanje u srednjoj koli, Zagreb, 2001, str. 132.

119

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 119

4.10.2009 18:57:08

Gea Cetini

HRVATSKI, god. VI, br. 1, Zagreb, 2008.

IV.
Upoznavanje klasine knjievnosti kao jednog od temelja humanistike naobrazbe u neposrednoj je svezi s istraivanjem dramskih rodova i vrsta te tekstova dramske knjievnosti. Osnovno poznavanje tragedije proiruje se oprimjerivanjem razvoja tragedije: izdvajanjem prvoga
i drugoga glumca (Eshil, Okovani Prometej), uoavanjem posebnosti Euripidovih tragedija u odnosu na Eshila i Sofokla, otkrivanjem vrsta komedije, posebice komedije karaktera (karakterizacija dramskih osoba u
Plautovoj komediji Tvrdica) te utvrivanjem utjecaja Plautove komedije
na europske komediografe.7
Prouavanje srednjovjekovne knjievnosti obuhvaa i upoznavanje
s poecima hrvatske dramske knjievnosti. Interpretacijom teksta Muka
Svete Margarite utvruju se znaajke dramskih crkvenih prikazanja te
njihova pouna i zabavna uloga, istrauje se dramska struktura utemeljena na sukobu dramskih osoba, suprotnosti duhovnog i tjelesnog, crkvenog i svjetovnog, ralanjuju se biblijski, realistini i fantastini motivi, izdvaja se i tumai motiv rtve. Osim istraivanja dramske strukture
i motiva, interpretacija crkvenoga prikazanja iz 15. stoljea omoguuje
uvid u hrvatski jezik toga razdoblja te jezino-stilsku ralambu teksta
ija je svrha odgojna i naobrazbena: poetak sustavnog uenja o povijesti hrvatskoga jezika i prepoznavanje razlika u odnosu na hrvatski standardni jezik s poetka 21. stoljea na fonolokoj, morfolokoj, sintaktikoj i leksikoj razini.
Odabrani programski knjievni tekstovi potvruju ulogu hrvatskoga
standardnog jezika u nacionalnoj kulturi i javnoj djelatnosti, a njihovom lokalizacijom razvidan je njegov drutveni i politiki poloaj tijekom stoljea,
s posebnim naglaskom na trajnu tenju za njegovom ravnopravnou.
Dramski tekstovi razdoblja humanizma i renesanse u europskoj i hrvatskoj knjievnosti dokaz su iznimnih umjetnikih postignua Williama
Shakespearea i Marina Dria, a renesansno razdoblje zorno potvruje
hrvatsku knjievnost i kulturu dijelom europskoga civilizacijskog kruga.
Interpretacijom Shakespeareovih drama Hamlet i San ivanjske noi,
uz mogunost izbora i drugih dramskih tekstova u skladu s prijedlogom
uenika i izborom nastavnika, upoznaju se znaajke njegovih tragedija i
cjelokupnoga dramskog stvaralatva, usustavljuju se podaci o Shakes7

Usp. Vlado Pandi Gea Cetini, Prirunik za profesore uz Hrvatsku itanku 1 za prvi razred
gimnazije, Zagreb, 2004, str. 52-53.

120

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 120

4.10.2009 18:57:08

Gea Cetini

HRVATSKI, god. VI, br. 1, Zagreb, 2008.

peareovoj kazalinoj djelatnosti. Uz ralambu i tumaenje sastavnica

strukture dramskih tekstova (dramske radnje, dramske napetosti i sukoba, karakterizacije i meusobnog odnosa dramskih osoba), Shakespeareovi tekstovi, iako prijevodi engleskoga izvornika, pruaju brojne
mogunosti za planiranje i ostvarivanje kreativnih zadaa za poticanje i
razvoj komunikacijske osposobljenosti uenika te suodnos nastave knjievnosti i jezinoga (govornoga i pisanoga) jezinoga izraavanja. Uenici mogu opisati uprizorenje Hamletova lika s glumakoga ili redateljskog
motrita i izgled pozornice sa scenografskog motrita, pripremiti scensko itanje odabranoga ulomka, napisati tekst o temi Shakespeareovo
kazalite, pogledati u kazalitu izvedbu drame W. Shakespearea i usporediti kazalinu predstavu s dramskim tekstom, pripremiti interpretativno itanje i prijevod ulomka na engleskome jeziku.8
Dramsko stvaralatvo Marina Dria, najistaknutijega hrvatskog
knjievnika 16. stoljea i iznimnoga komediografa, istie se aktualnou tema i motiva te trajnom scenskom ivou koju uenici mogu otkriti scenskim pristupom reprezentativnim dramskim tekstovima: komediji Dundo Maroje i pastirskoj igri Novela od Stanca. Osnovna obiljeja
Drieva dramska stvaralatva uenici otkrivaju tumaenjem Prologa
vanog za razumijevanje komedije Dundo Maroje, istraivanjem dramskih suprotnosti i sukoba te uloge dramskih osoba kao pokretaa radnje (Pomet), istraivanjem humoristinih obiljeja i njihovih ostvaraja na
sceni, ralambom i opisivanjem scenskoga prostora. U Noveli od Stanca oprimjeruju se obiljeja pastorale (pastirske igre), stoga se interpretacija dramskoga teksta temelji na tumaenju sveze dramske radnje i
ugoaja, uz istraivanje tematskih rijei kojima se dokazuju polazine
dramske suprotnosti i utvrivanje kominih znaajki drame. Drievi
dramski tekstovi mogu biti poticaj za uenika jezina istraivanja, primjerice za istraivanje razlika prema hrvatskome standardnom jezikom
i istraivanje obiljeja govora pojedinih dramskih osoba. Uenici upoznajui knjievno stvaralatvo Marina Dria, velikoga dramatiara i jednoga od najznaajnijih hrvatskih knjievnika, uz odgovarajuu pripremu i
osmiljavanje zadataka za razvoj jezinih djelatnosti sluanja, govorenja, itanja i pisanja, mogu prepriavati dramsku radnju po inovima,
opisivati dubrovake prostore i arhitekturu te ivot u Dubrovniku u 16.

http://shakespeare.mit.edu/hamlet/hamlet.1.2.html

121

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 121

4.10.2009 18:57:09

Gea Cetini

HRVATSKI, god. VI, br. 1, Zagreb, 2008.

stoljeu, opisivati kostime dramskih osoba s motrita kostimografa,

itati odabrane ulomke komedije doaravajui vjerodostojnost govora
dramskih osoba, pisati kratak literarizirani Driev ivotopis.
Za poetke hrvatske dramske knjievnosti znaajni su dramski tekstovi Robinja Hanibala Lucia i Posvetilite Abramovo Mavra Vetranovia. Cilj je interpretacije Robinje upoznati prvu hrvatsku dramu s tematikom iz suvremene hrvatske povijesti tako da uenici aktivno istrauju
razlike drame svjetovnoga sadraja u odnosu na srednjovjekovno dramsko stvaralatvo, uoavaju svezu ljubavnoga i povijesnoga te tumae
alegoriju u drami. Dramski tekst Posvetilite Abramovo uenicima omoguuje usporedno zapaanje i ralambu srednjovjekovnih i renesansnih obiljeja u drami te posebnosti Vetranovieva teksta u odnosu na
biblijski.
Obje drame izvorite su za istraivanje jezinih osobitosti teksta, i
to posebice utjecaja neakavskih osobina u temeljno akavskome tekstu (Robinja) i oprimjerivanje jezinih posebnosti tokavskoga narjeja
(Posvetilite Abramovo).
Posebnosti dramskih tekstova u razdoblju europske knjievnosti
baroka uenici uoavaju na primjeru drame ivot je san, Pedra Calderona de la Barce. Osnovne su zadae interpretacije utvrditi mjesto i vrijeme dramske radnje i obrate u drami, objasniti odnose motiva ivota i
sna, protumaiti simboliku sna i baroknu metaforinost drame, izdvojiti
temeljna pitanja ljudskoga postojanja, usuvremeniti glavne probleme,
obrazloiti misaonost kao obiljeje Calderonove drame. U sklopu nastave jezinoga izraavanja, a s ciljem vjebanja govornoga umijea, uenici mogu u razredu samostalno pripremiti raspravu o pravu na slobodu
svakoga ovjeka.
Ogledni dramski tekst hrvatske barokne knjievnosti u nastavnim
je programima Gundulieva Dubravka, drama koja iskazuje barokne tenje Gundulieva dramskoga stvaralatva. One se dokazuju oprimjerivanjem motivskih i jezinih antiteza u drami, tumaenjem simbolinosti
dramskoga zavretka, utvrivanjem alegorinosti likova i dramske radnje, a usporednom se ralambom izdvajaju obiljeja renesansne tradicije i pastirske igre. Tumaenje svevremenosti motiva slavljenja slobode u drami mogua je motivacija uenicima za interpretativno itanje ili
krasnoslov stihova o slobodi, uz ostvarivanje govornih vrednota i jezino
stvaralatvo pisanje sastavka nadahnutog stihovima o slobodi.

122

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 122

4.10.2009 18:57:09

Gea Cetini

HRVATSKI, god. VI, br. 1, Zagreb, 2008.

Znaajke katolike obnove u dramskoj knjievnosti utvruju se u

dramskome tekstu Junija Palmotia, Pavlimir. Tumaenjem toga teksta
uenike se moe usmjeriti na zapaanje tematske izvornosti drame,
scensko osmiljavanje uprizorenja teksta, utvrivanje uloge glazbe u
scenskom ostvaraju dramskoga teksta i zamiljanje glazbe i plesa kao
dijela scenskoga uprizorenja drame.
S obzirom na istaknuti poloaj drame, razdoblje klasicizma i prosvjetiteljstva u europskoj knjievnosti u programima je hrvatskoga jezika za srednje kole zastupljeno i veim brojem dramskih tekstova od
kojih svaki ima i poseban cilj interpretacije. Obiljeja klasicistike drame, posebice utvrivanje jedinstva dramske radnje, vremena i prostora, oprimjerena su dramom Fedra, francuskoga dramatiara Jeana Racinea. Istom se dramom, osim istraivanja sastavnice dramske strukture,
kao posebne zadae za uenike mogu izdvojiti: karakterizacija dramskih
osoba (posebice emocionalnih stanja), tumaenje uloge glavne dramske osobe u razvoju dramske radnje, usmeni prikaz uoenih problema
u drami i njihovo usuvremenjivanje (usmeni prikaz, pisanje sastavka).
Osobitosti prosvjetiteljstva u europskoj dramskoj knjievnosti istrauju
se i potvruju zapaanjem i tumaenjem moralistikih i didaktikih dijelova teksta u drami Pierra Corneilla, Cid, dok se prosvjetiteljske ideje
u hrvatskoj dramskoj knjievnosti prepoznaju u pokladnoj scenskoj igri
Matija Grabancija dijak, jednoga od najznaajnijih hrvatskih komediografa Titua Brezovakog. Ovaj je dramski tekst primjeren za istraivanje i potvrivanje kominosti, ali i izdvajanje drutveno-kritikih sudova
te istraivanje jezinih posebnosti dramskoga teksta napisanoga kajkavskim narjejem. Neposredno se upoznavanje uenika s fonolokim
znaajkama kajkavskoga narjeja moe ostvariti uprizorenjem odabranoga ulomka drame u razredu.9
Komedija Gostioniarka Mirandolina talijanskoga komediografa i
kazalinog reformatora Carla Goldonija primjer je puke komedije tematski bliske ivotnoj zbilji u kojoj uenici mogu zapaati probleme te
meu njima uoavati razlike i slinosti s naim vremenom.
Jean Baptiste Poquelin Molire, istaknuti komediograf razdoblja klasicizma i prosvjetiteljstva u europskoj knjievnosti, u programima je hrvatskoga jezika za srednje kole zastupljen komedijama krtac (za uenike gimnazije) i Umiljeni bolesnik (za uenike strukovnih kola). Obje

Josip Sili, Hrvatski jezik 1, udbenik za prvi razred gimnazije, Zagreb, 1998, str. 8891.

123

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 123

4.10.2009 18:57:09

Gea Cetini

HRVATSKI, god. VI, br. 1, Zagreb, 2008.

komedije polazite su za upoznavanje uenika s obiljejima Molireova

komediografskoga stvaralatva, istraivanje klasicistikih i prosvjetiteljskih znaajki, utvrivanje posebnosti komedije karaktera s osobitim
osvrtom na psiholoku karakterizaciju dramskih osoba i psiholoku motivaciju dramskih sukoba, a primjerene su za pripremu scenskoga uprizorenja odabranih kominih situacija.
V.
Za razliku od razdoblja klasicizma i prosvjetiteljstva, knjievnost
romantizma, u skladu s tematskim osobitostima te prevladavajuim
knjievnim vrstama, predstavljena je jednim dramskim tekstom, Schillerovim Razbojnicima. Cilj je interpretacije drame upoznati znaajke romantizma u europskoj dramskoj knjievnosti polazei od temeljnoga
dramskog sukoba koji izaziva napetost, karaktera i izgleda dramskih
osoba, tumaenja uloge monologa u drami, motiva obitelji i vlasti kao i
zapaenih filozofskih pitanja u tekstu. Drama je i poticaj za pripremu rasprave o temi ovjekove slobodne volje i pisano ili usmeno obrazloenje
osobnoga stajalita o kritici vlasti u drami i suvremenosti.
Izrazita prevlast proznih knjievnih vrsta u razdoblju knjievnosti realizma u Europi i Hrvatskoj, uz dosljednu primjenu kriterija reprezentativnosti u odabiru programskih knjievnih tekstova, razlogom su nepostojanja dramskih tekstova u dijelu nastavnih programa koji se odnose na
europski i hrvatski realizam, dok je stilski pluralizam knjievnosti modernizma omoguio afirmaciju drame koja je, kao i poezija i proza, doivjela
znaajne promjene. Na dramsko stvaralatvo modernizma ponajprije su
utjecali skandinavski pisci: Henrik Ibsen i Johan August Strindberg. Interpretacijom Ibsenove Nore uoavaju se obiljeja psiholoke drame, a
povezivanjem strukturnih sastavnica drame sa scenskima (reija, gluma,
scenografija, kostimografija...) primjenjuje se scenski pristup u interpretaciji drame. S njim u svezi valjalo bi da uenici, ovisno o aktualnom kazalinom repertoaru, svakako pogledaju kazalinu predstavu te napiu
kritiki prikaz. Takoer, uenici mogu izdvojiti i raspraviti probleme u drami vezane uz psiholoku i socioloku karakterizaciju dramskih osoba te
pripremiti raspravu o valjanosti Norine odluke u raspletu drame.10

10

Usp. Gea Cetini Vlado Pandi, Prirunik za profesore uz Hrvatsku itanku 3 za trei razred
gimnazije, Zagreb, 2004, str. 36-37.

124

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 124

4.10.2009 18:57:09

Gea Cetini

HRVATSKI, god. VI, br. 1, Zagreb, 2008.

VI.
Obiljeja modernistike drame istrauju se i na primjeru drame Tri
sestre, istaknutoga ruskog dramatiara i novelista te utemeljitelja ruskog modernizma Antona P. ehova, koja se, kao i druge ehovljeve
drame, istie izrazitim simbolistikim elementima. U interpretaciji drame uenici mogu istraiti i potvrditi lirske, dramske, komine i tragine
elemente, izdvojiti i protumaiti vrijeme i prostor, ugoaj i raspoloenje,
dramske sukobe, dijaloge i monologe dramskih osoba, objasniti odnos
govora i utnje u drami, a ukoliko je drama na kazalinom repertoaru,
poticajan je zadatak za uenike usporediti dramu kao knjievno djelo sa
scenskom izvedbom ehovljeve drame.
Hrvatska moderna, koja slijedi tenje i promjene u europskoj knjievnosti, razdoblje je velikoga broja izvrsnih pjesnikih, proznih, dramskih i knjievnokritikih djela. Istaknuti dramski pisac Ivo Vojnovi u
svojim je dramama povezao europske tendencije s izvornim tematskim
nadahnuem koje je pronalazio u rodnome Dubrovniku. Interpretacijom
drame Suton utvruju se posebnosti Vojnovieva dramskog stvaralatva, modernistike znaajke i obiljeja povijesno-simbolistike drame.
Ralambom dijelova Dubrovake trilogije i utvrivanjem njihova meusobnog odnosa mogue je protumaiti slinosti i razlike u dramskom
vremenu i prostoru u dramama. Primjenom tekstovnih metoda uenici mogu samostalno utvrditi ulogu govora dramskih osoba u njihovoj
karakterizaciji te odrediti odnos psiholoke i socijalne karakterizacije
dramskih osoba, a dramski tekst poticaj je svrhovitoj nastavi govornoga
i pisanoga jezinoga izraavanja, primjerice: opisivanje scenskoga prostora i ugoaja, scensko itanje drame, pisanje eseja o temi Problemi
enskih likova u Dubrovakoj trilogiji. 11
Modernistika drama u hrvatskoj knjievnosti predstavljena je trima dramama Milana Begovia: Pustolov pred vratima, Bez treega i Amerikanska jahta u splitskoj luci (izbor dramskoga teksta ovisi o nastavnome planu i programu hrvatskoga jezika za gimnazije, etverogodinje i
trogodinje strukovne kole).
Na temelju interpretacije drame Pustolov pred vratima uenici usustavljuju modernistika obiljeja, a posebnosti se dramskoga teksta ogledaju u karakterizacijama dramskih osoba u dramskim slikama i zapaa-

11

Isto, str. 39-40.

125

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 125

4.10.2009 18:57:09

Gea Cetini

HRVATSKI, god. VI, br. 1, Zagreb, 2008.

nju njihovih oblika pojavljivanja, utvrivanju uloge prostora u strukturiranju drame, istraivanju i tumaenju odnosa fikcije i realnosti u drami.12
VII.
Ekspresionistike osobitosti u hrvatskoj dramskoj knjievnosti upoznaju se uzornom interpretacijom drame Kraljevo koja pripada prvom
dramskom ciklusu Miroslava Krlee, a u sklopu koje se uenici usmjeravaju da primjenom raznovrsnih metoda i oblika rada protumae razvoj dramskoga sukoba meu likovima, govorno okarakteriziraju dramske osobe i pojedine drutvene skupine, protumae ulogu didaskalija u
drami te svrhu vizualnih i auditivnih scenskih uinaka, izdvoje najzanimljivija scenska zbivanja i argumentiraju njihov izbor. Suodnos nastave
hrvatskoga jezika, knjievnosti i jezinoga izraavanja moe se ostvariti
jezino-stilskom ralambom teksta i istraivanjem posebnosti Krleine
reenice, usmenim opisivanjem masovnih scena u drami, pisanjem opisa scene s motrita scenografa, pisanjem eseja o temi Vrijeme i prostor
u drami Kraljevo.
Za razliku od prvih Krleinih drama, u ciklusu drama o Glembajevima (Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda) koje predstavljaju umjetniki
vrhunac Krleinih dramskih ostvaraja, teite je dramskih suprotnosti,
sukoba i napetosti u svakoj pojedinoj dramskoj osobi, stoga, bez obzira
na drutveni i tematski okvir, drame iz ciklusa o Glembajevima temeljno su psiholoke. Interpretacija drame Gospoda Glembajevi, kojom je u
nastavnom programu zastupljeno Krleino dramsko stvaralatvo, trebala bi potvrditi obiljeja psiholoke drame i to istraivanjem dramskoga
teksta te oprimjerivanjem odrednice vrste drame dijalozima i monolozima, a obuhvaa i istraivanje razvoja dramske radnje, temeljnih sukoba u drami, izvorita dramske napetosti i karaktera glavnih dramskih
osoba. Problemski pristup u interpretaciji drame omoguuje uenicima
usuvremenjivanje uoenih problema usmenom raspravom i pisanim sastavkom, a govorne vjebe mogu se ostvariti pripremanjem usmenoga
prikaza posebnosti jezika i govora u drami.
Dramsko stvaralatvo Bertolta Brechta, dramatiara, kazalinog
teoretiara i reformatora, predstavljeno je dramom Majka Hrabrost i
njezina djeca ijom se ralambom i tumaenjem utvruju posebnosti

12

Isto, str. 47.

126

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 126

4.10.2009 18:57:09

Gea Cetini

HRVATSKI, god. VI, br. 1, Zagreb, 2008.

epskoga kazalita i obiljeja antiratne drame. S obzirom na odmak od

tradicionalne dramske strukture i tenju za aktivnim i kritikim sudjelovanjem gledatelja, uenici mogu istraiti osobitosti dramske strukture
koju ini slijed epskih scena povezanih komentarom i umetnutim pjesmama (songovima), objasniti svrhu ironije i crnog humora, usmeno prikazati ulogu gledatelja u epskome kazalitu.13
Samuel Beckett i Eugne Ionesco najpoznatiji su autori kazalita
apsurda u ijim se dramama (antidramama) tematski odraava filozofija
egzistencijalizma, besmislenost ovjekova postojanja, nemo civilizacije i pesimistina slika svijeta karakteristina za umjetnost 20. stoljea,
a formalno se ponitava tradicionalna dramska struktura primjenom novih knjievnostilskih postupaka.14
Drame U oekivanju Godota Samuela Becketta te elava pjevaica
i Stolice Eugna Ionesca polazini su tekstovi za istraivanje obiljeja
kazalita apsurda i znaajke antidrame: posebnosti dramske strukture (dramske radnje, vremena i prostora, oblikovanja dramskih situacija), odnos stvarnog i nestvarnog, karakter dramskih osoba, oblikovanje
i uloga dijaloga. Aktivno upoznavanje dramskih tekstova koji pripadaju
kazalitu apsurda ostvaruje se i, primjerice, izdvajanjem apsurdnih situacija i tumaenjem njihove uloge u drami, govornom karakterizacijom
dramskih osoba, tumaenjem i usuvremenjivanjem zapaenih problema, istraivanjem kominog, traginog i grotesknog. U svezi s postignuima interpretacije dramskih tekstova mogu se osmisliti zadaci za uenike koji e razvijati njihovu jezinu i komunikacijsku osposobljenost:
usmena usporedba dramske strukture s tradicionalnom dramom, opis
scene i izgleda dramskih osoba, opis scenskoga prostora na temelju didaskalija, scensko itanje odabranoga ulomka, scensko uprizorenje dijaloga po izboru uz ostvaraje govorne karakterizacije, usmeni prikaz jezine i nejezine komunikacije u dramskome tekstu.
VIII.
Jedini je dramski tekst hrvatske knjievnosti druge polovice 20.
stoljea u programima hrvatskoga jezika za srednje kole Predstava Hamleta u selu Mrdua Donja Ive Breana, dramskoga i proznoga pisca,
13
14

Loren Kruger, Kanjenje s isporukom: postdramski teatar, http://www.zarez.hr/153/kazaliste3.htm

Isto.

127

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 127

4.10.2009 18:57:09

Gea Cetini

HRVATSKI, god. VI, br. 1, Zagreb, 2008.

autora iznimne stvaralake osobnosti. Drama se odreuje kao groteskna tragedija, a pripada razdoblju postmodernizma u hrvatskoj knjievnosti (1970. 1990.). 15
anrovska odrednica drame moe biti polazite interpretacije u kojoj
e uenici oprimjeriti i obrazloiti grotesknu tragediju u pet slika, utvrditi izvorita kominog, ralaniti i objasniti vrijeme i prostor kao sastavnice strukture te tematski i stilski usporediti dramu s Hamletom Williama
Shakespearea. Posebna se pozornost posveuje govoru dramskih osoba i njihovoj govornoj karakterizaciji to e omoguiti uenicima uspjenu reprodukciju dijaloga i monologa u uprizorenju ulomka po izboru.
IX.
Budui da programi hrvatskoga jezika za srednje kole, nastali sredinom devedesetih godina 20. stoljea, ne sadre dramske tekstove
suvremene hrvatske i svjetske knjievnosti, te bez obzira na brojnost
drugih programskih sadraja, posebice u nastavnom podruju knjievnosti, valjalo bi uenicima srednjih kola ponuditi odabrana dramska
djela za itanje i samostalnu ili zajedniku interpretaciju kako bi, posebice oni koji to ele, mogli biti upueni u aktualno dramsko stvaralatvo
i kazalinu produkciju.
Dramski tekstovi kao dio programa hrvatskoga jezika za srednje
kole (gimnazije, etverogodinje i trogodinje strukovne kole) njegova
su integracijska sastavnica, a vani su za ostvarivanje temeljne svrhe i
ciljeva uenja i pouavanja hrvatskoga jezika jer su polazite za istraivanje i spoznavanje jezinih pojava i zakonitosti, omoguuju uinkovito
osposobljavanje uenika za komunikaciju te njihovo postupno uvoenje
u jezino stvaralatvo.16

15

16

Usp. Ivo Brean, Osnovna naela moga kazalinog sustava. Suvremena hrvatska dramska knjievnost od 1968.-71, u: B. Heimovi B. Senker (prir.), Krleini dani u Osijeku, Osijek, 1995,
str. 19-31.
Stjepko Teak, Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, Zagreb, 1996, str. 31.

128

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 128

4.10.2009 18:57:09

Gea Cetini

HRVATSKI, god. VI, br. 1, Zagreb, 2008.

DRAMA TEXTS IN CURRICULUM OF CROATIAN LANGUAGE

IN SECONDARY SCHOOL

SUMMARY
The secondary school Croatian syllabus includes representative Croatian
and European drama texts sequenced according to the historic literary periods. Drama texts are integral syllabus elements and through their interpretation useful correlation between various syllabus parts such as literature, language and linguistic expressions can be achieved.
In the process of teaching and learning Croatian language drama texts
as linguistic and didactic models can provide opportunities for exploring and
learning of linguistic forms and language regularities. They can also be used
to practice students communication skills and play an important role in step
by step introduction to the forms of creative expression.
Interpretations of representational drama texts contribute significantly
to the fulfillment of purposes and aims of Croatian language learning such as
obtaining linguistic and communicative skills.
Keywords: teaching and learning Croatian language, curriculum of Croatian
language in secondary school, drama, interpretation of drama texts, linguistic
expression.

129

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 129

4.10.2009 18:57:09

Gea Cetini

HRVATSKI, god. VI, br. 1, Zagreb, 2008.

PRILOG
SAETI CILJEVI PRISTUPA DRAMSKOJ KNJIEVNOSTI U PROGRAMIMA
HRVATSKOGA JEZIKA U SREDNJIM KOLAMA17
Biljeka
Saeti prikaz ciljeva i oekivanih postignua uenika u pristupu dramskoj knjievnosti i interpretaciji dramskih tekstova u programima hrvatskoga jezika za srednje kole poticaj je profesorima hrvatskoga jezika
za ciljno usmjereno planiranje nastave hrvatskoga jezika.
Cilj: upoznati pojam, razvoj i vrste dramske knjievnosti
objasniti pojmove drama, dramsko
objasniti podrijetlo i utvrditi razvoj drame
ralaniti dramski rod na vrste
utvrditi kompoziciju drame i imenovati dijelove.
I. Pristup dramskoj knjievnosti (primjeri tragedije, komedije i drame)
Sofoklo, Antigona (tragedija)
Cilj: upoznati nastanak i razvoj tragedije: Tespis, Eshil, Sofoklo (trei
glumac), Euripid
objasniti pojam tragos i od (jareva pjesma)
utvrditi znaajke: tragini junak, tragina krivnja, tragini zavretak
objasniti katarzu
nabrojati i razlikovati dijelove klasine starogrke tragedije
utvrditi tematsko polazite Antigone
istraiti u tragediji sukob Kreonta i Antigone
utvrditi odnos boanskih i ljudskih zakona, vlasti i ovjekove slobodne volje
ralaniti unutarnje sukobe dramskih osoba karakterizacija, protagonisti i antagonisti
argumentirati dramsku napetost i tragini rasplet
objasniti ulogu stajae pjesme zbora
pripremiti raspravu o poloaju ene i mukarca u drutvu, odnos izmeu ena i mukaraca
ostvariti knjievnu aktualizaciju teme (J. Anouilh, M. Gavran).
17

Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, Posebno izdanje, br. 2, Zagreb, 1995; Glasnik Ministarstva prosvjete i porta, Posebno izdanje, br. 11, Zagreb, 1997.

130

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 130

4.10.2009 18:57:09

Gea Cetini

HRVATSKI, god. VI, br. 1, Zagreb, 2008.

Marin Dri, Skup (komedija)

Cilj: upoznati znaajke komedije
upoznati razvoj komedije
objasniti pojam: komos i od
razlikovati humor, komiku, satiru, grotesku
definirati smijeno
utvrditi znaajke: sretan zavretak, svakodnevne ivotne situacije, realistine dramske osobe
razlikovati vrste komedije
utvrditi obiljeja pokladne igre, vrijeme, prostor (Dubrovnik, 16. st.)
istraiti motive (ljubav, novac) i problem krtosti
karakterizirati dramske osobe karakteristine za komediju
obrazloiti svevremenost (Plaut, Molire) i aktualizacija motiva.
Ivo Vojnovi, Ekvinocijo (drama)
Cilj: upoznati znaajke drame u uem smislu
razlikovati dijaloge i monologe
utvrditi dramsku radnju i odrediti dijelove kompozicije: uvod zaplet
vrhunac rasplet
istraiti sukob i dramsku napetost u drami (Jela, Niko)
utvrditi povijesne i socijalne odrednice dramske radnje (vrijeme, prostor)
objasniti govornu karakterizaciju likova
dokazati realistike i simbolistike znaajke drame
analizirati didaskalije (opirnost)
pripremiti razgovor o problemu netolerancije drutva i pojedinaca prema nezakonitoj djeci.
Cilj: upoznati dijalog i monolog kao nain oblikovanja teksta
utvrditi vrste dijaloga
uspostaviti i voditi dijalog
razlikovati dijalog u razgovoru i umjetnikome djelu (drami, televizijskoj
drami, filmu)
oprimjeriti jezino oblikovanje dijaloga: jezina ekonomija i vrednote
govorenoga jezika
razlikovati monolog u razgovoru i umjetnikom djelu
objasniti i oprimjeriti unutarnji monolog kao pripovjedaki postupak.

131

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 131

4.10.2009 18:57:09

Gea Cetini

HRVATSKI, god. VI, br. 1, Zagreb, 2008.

Cilj: usustaviti znaajke dramske knjievnosti

oprimjeriti kompoziciju i dijelove drame
objasniti strukturu dramskih tekstova
objasniti izraz dramskih tekstova
usustaviti znaajke i usporediti dramske vrste.
Cilj: primijeniti usvojeno znanje iz dramske knjievnosti
usmeno interpretirati suvremene dramske tekstove po izboru uenika
i prijedlogu nastavnika.
II. Povijest knjievnosti
1. Klasina knjievnost
Sofoklo, Kralj Edip
Cilj: upoznati nastanak i razvoj grke tragedije
istraiti dramsku radnju: peripetija obrat radnje
utvrditi napetost kao dramsku sastavnicu (istraivanje podrijetla)
odrediti simboliku Edipova lika (Edipov kompleks)
pismeno okarakterizirati Edipa.
Eshil, Okovani Prometej
Cilj: upoznati nastanak i razvoj grke tragedije
objasniti nastanak grke tragedije, izdvajanje prvog i drugog glumca
ponoviti i usustaviti znaajke grke tragedije
utvrditi sukob Zeusa i Prometeja kao traginog junaka simbol moralni pobjednik tragini zavretak
Euripid, Elektra
Cilj: utvrditi posebnosti Euripidovih tragedija u odnosu na Eshila i Sofokla
utvrditi i objasniti psihiki ivot dramskih osoba karakterizacija
povezati motive zloina i osvete
istraiti sukob Klitemnestre i Elektre (majka ki) posebnost enskih dramskih osoba
usmena dramatizacija teksta.
Plaut, Tvrdica
Cilj: utvrditi utjecaj Plautove komedije na europske komediografe
132

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 132

4.10.2009 18:57:09

Gea Cetini

HRVATSKI, god. VI, br. 1, Zagreb, 2008.

utvrditi realistinost prikaza

karakterizirati dramske osobe nedostaci karikiranje komedija
karaktera
istraiti komine dramske situacije i dramski zaplet.
2. Srednjovjekovna knjievnost
Muka Svete Margarite
Cilj: oprimjeriti poetke dramske knjievnosti crkvena prikazanja
istraiti dramsku strukturu: sukob Margarite i Olibrija, suprotnost duhovnog i tjelesnog, crkvenog i svjetovnog
ralaniti motive: biblijski realistini fantastini, motiv rtve opis
Margaritine ljepote
utvrditi znaajke dramskih, crkvenih prikazanja i njihovu ulogu: pouka
i zabava (popularnost).
3. Predrenesansa i humanizam
William Shakespeare, Hamlet
Cilj: upoznati znaajke Shakespearovih tragedija
protumaiti ulogu Hamleta kao dramske osobe koja je nositelj i pokreta dramske radnje
utvrditi meusobne odnose dramskih osoba
izdvojiti izvorita dramske napetosti
utvrditi teme tragedije i protumaiti njihovu povezanost
opisati uprizorenje Hamletova lika s glumakoga motrita
opisati izgled pozornice sa scenografskog motrita
pripremiti scensko itanje odabranog ulomka
pripremiti interpretativno itanje i prijevod ulomka na engleskome jeziku.
San ivanjske noi
Cilj: upoznati znaajke Shakespearova dramskog stvaralatva
utvrditi dramsku radnju
okarakterizirati dramske osobe u drami
usustaviti znaajke Shakespeareova dramskog stvaralatva
usustaviti podatke o Shakespearovoj kazalinoj djelatnosti
zamiljati scenske prizore uz glazbenu pratnju (F. Mendelson, Ein Sommernachtstraum, 1842.)
opisati uprizorenje drame s redateljskog motrita
133

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 133

4.10.2009 18:57:09

Gea Cetini

HRVATSKI, god. VI, br. 1, Zagreb, 2008.

napisati tekst o temi Shakespeareovo kazalite

pogledati u kazalitu izvedbu drame W. Shakespearea i usporediti kazalinu predstavu s dramskim tekstom.
Hanibal Luci, Robinja
Cilj: upoznati prvu hrvatsku dramu s tematikom iz suvremene hrvatske
povijesti
istraiti razlike drame svjetovna sadraja u odnosu na srednjovjekovno dramsko stvaralatvo
objasniti svezu ljubavnog i povijesnog u drami
izdvojiti suprotnosti u drami
odrediti izvorita dramskog sukoba
protumaiti alegoriju u drami
istraiti utjecaj neakavskih osobina u temeljno akavskome dramskom tekstu.
Mavro Vetranovi, Posvetilite Abramovo
Cilj: upoznati srednjovjekovna i renesansna obiljeja dramskoga teksta
utvrditi posebnost Vetranovieva teksta u odnosu na biblijski
protumaiti motiv rtve u drami
izdvojiti dramske znaajke teksta
oprimjeriti jezine osobitosti teksta (tokavsko narjeje).
Marin Dri, Dundo Maroje
Cilj: upoznati temeljne znaajke Drieva dramskog stvaralatva
utvrditi vanost Prologa za razumijevanje komedije i Drieva knjievnog stvaralatva
istraiti dramske suprotnosti i sukobe koji se najavljuju
obrazloiti ulogu Pometa kao glavnog pokretaa dramske radnje
definirati vlastitim rijeima i objasniti znaajke dijaloga, monologa,
unutarnjeg monologa
istraiti u tekstu humoristina obiljeja
istraiti i oprimjeriti vrste pozornica (scenski prostor)
utvrditi razlike jezika komedije prema hrvatskome standardnom jeziku
oprimjeriti tematsku aktualnost komedije
prepriati dramsku radnju po inovima
itati odabrani ulomak komedije i doarati vjerodostojnost govora
dramskih osoba

134

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 134

4.10.2009 18:57:09

Gea Cetini

HRVATSKI, god. VI, br. 1, Zagreb, 2008.

opisati uprizorenje uloge Pometa kao dramske osobe

napisati kratak literarizirani Driev ivotopis.
Novela od Stanca
Cilj: prepoznati i objasniti obiljeja pastorale (pastirske igre)
objasniti svezu dramske radnje i ugoaja
istraiti znaajke govora dramskih osoba
istraiti u tekstu tematske rijei kojima se dokazuje temeljna dramska suprotnost
izdvojiti suprotnosti u drami
utvrditi komina obiljeja
opisati dubrovake prostore i arhitekturu te ivot u Dubrovniku u 16.
stoljeu
opisati kostime dramskih osoba s motrita kostimografa.
3. Barok
Pedro Calderon de la Barca, ivot je san
Cilj: utvrditi barokne znaajke dramskoga teksta
utvrditi mjesto i vrijeme dramske radnje te obrate u drami
objasniti odnose motiva ivota i sna
protumaiti simboliku sna i metaforinost drame
izdvojiti temeljna pitanja ljudskoga postojanja
usuvremeniti glavne probleme
oprimjeriti misaonost kao obiljeje Calderonove drame
pripremiti raspravu o pravu na slobodu svakoga ovjeka.
Ivan Gunduli, Dubravka
Cilj: utvrditi barokne znaajke Gundulieva dramskog stvaralatva
izdvojiti u drami zbivanja koja predstavljaju zaplet, vrhunac i rasplet
oprimjeriti motivske i jezine antiteze u drami
objasniti razrjeenje dramskoga zapleta
protumaiti simbolinost dramskoga zavretka
istraiti obiljeja renesansne tradicije i pastirske igre
utvrditi alegorinost likova i dramske radnje
objasniti svevremenost motiva slavljenja slobode
usmeno prikazati domoljubne, ljubavne, pastirske i mitoloke motive
napisati sastavak nadahnut stihovima o slobodi.

135

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 135

4.10.2009 18:57:10

Gea Cetini

HRVATSKI, god. VI, br. 1, Zagreb, 2008.

Junije Palmoti, Pavlimir

Cilj: utvrditi znaajke katolike obnove u drami
uoiti tematsku izvornost drame
scenski osmisliti uprizorenje drame
utvrditi ulogu glazbe u scenskom ostvaraju dramskog teksta
zamisliti glazbu i ples kao dio scenskoga uprizorenja drame.
4. Klasicizam i prosvjetiteljstvo
Pierre Corneille, Cid
Cilj: utvrditi obiljeja prosvjetiteljstva u dramskoj knjievnosti
oprimjeriti i objasniti moralistike i didaktike dijelove dramskoga teksta
utvrditi pokretae i dijelove dramske radnje
objasniti rasplet u drami
okarakterizirati glavne dramske osobe
usuvremeniti karakterne osobine Cida i Himene
odrediti nastanak i vrstu drame
saeto prepriati dramsku radnju po inovima
opisati scenografiju za uprizorenje drame.
Jean Racine, Fedra
Cilj: utvrditi obiljeja klasicistike drame
istraiti sastavnice strukture drame: vrijeme, prostor, dramsku radnju
oprimjeriti u tekstu jedinstvo dramske radnje, vremena i prostora
okarakterizirati dramske osobe
izdvojiti Fedrina emocionalna stanja
objasniti ulogu glavne dramske osobe u razvoju dramske radnje
usmeno prikazati probleme u drami
usuvremeniti utvrene probleme i napisati sastavak.
Carlo Goldoni, Gostioniarka Mirandolina
Cilj: upoznati posebnosti puke komedije
izdvojiti dramske sukobe
utvrditi temu i probleme u komediji
uoiti razlike i slinosti uoenih problema s naim vremenom
okarakterizirati Mirandolinu kao glavnu dramsku osobu
utvrditi temu i probleme u komediji
pripremiti izlaganje o odnosu mukaraca i ena u komediji
napisati prikaz Goldonijeva dramskoga stvaralatva.
136

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 136

4.10.2009 18:57:10

Gea Cetini

HRVATSKI, god. VI, br. 1, Zagreb, 2008.

Jean Paptiste Poquelin Molire, krtac (Mizantrop/Umiljeni bolesnik)

Cilj: upoznati znaajke Molirova komediografskog stvaralatva
istraiti klasicistika i prosvjetiteljska obiljeja u tekstu
utvrditi posebnosti komedije karaktera
okarakterizirati glavne dramske osobe
pripremiti scensko uprizorenje odabranih kominih situacija
opisati izgled dramskih osoba s motrita kostimografa dramske predstave.
5. Predromantizam i romantizam
Friedrich Schiller, Razbojnici
Cilj: upoznati znaajke romantizma u europskoj dramskoj knjievnosti
izdvojiti temeljni dramski sukob koji izaziva napetost
okarakterizirati glavne dramske osobe
opisati izgled glavnih dramskih osoba
protumaiti motive obitelji i vlasti
objasniti ulogu monologa u drami
izdvojiti i objasniti filozofska pitanja u tekstu
pripremiti raspravu o temi ovjekove slobodne volje
pisano obrazloiti osobno stajalite o kritici vlasti u drami.
Titu Brezovaki, Matija Grabancija dijak
Cilj: upoznati obiljeja hrvatske prosvjetiteljske knjievnosti
prepoznati znaajke pokladne scenske igre
istraiti prosvjetiteljske ideje u djelu
izdvojiti drutveno-kritike sudove
oprimjeriti kominost dramskoga teksta
okarakterizirati glavne dramske osobe
istraiti jezina obiljeja dramskoga teksta (kajkavsko narjeje)
pripremiti u razredu uprizorenje odabranoga ulomka drame.
6. Modernizam
Henrik Ibsen, Lutkina kua (Nora)
Cilj: utvrditi znaajke psiholoke drame
primijeniti scenski pristup u interpretaciji drame
ralaniti elemente strukture dramskog djela: dramska radnja sukob napetost dramski prostor dramske osobe

137

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 137

4.10.2009 18:57:10

Gea Cetini

HRVATSKI, god. VI, br. 1, Zagreb, 2008.

povezati strukturne elemente sa scenskima (reija, gluma, scenografija, kostimografija...)

potvrditi i protumaiti obiljeja psiholoke drame
izdvojiti i raspraviti probleme u drami vezane uz psiholoku i socioloku karakterizaciju dramskih osoba
pripremiti raspravu o valjanosti Norine odluke u raspletu drame
pogledati kazalinu predstavu (ako je drama na repertoaru) i napisati
kritiki prikaz kazaline predstave.
Anton P. ehov, Tri sestre
Cilj: upoznati osnovna obiljeja ehovljeva dramskog stvaralatva i modernistike znaajke
izdvojiti i protumaiti dramske sukobe, dijalog i monolog dramskih
osoba
ralaniti i interpretirati vrijeme i prostor, ugoaj i raspoloenja u drami
objasniti odnos govora i utnje
istraiti i potvrditi lirske, dramske, komine i tragine elemente
usporediti dramu kao knjievno djelo i scensku izvedbu ehovljeve
drame
pripremiti scensko itanje ulomka iz itanke
ostvarivati govorne vrednote, geste i mimiku.
Ivo Vojnovi, Dubrovaka trilogija
Cilj: utvrditi znaajke povijesno-simbolistike drame i posebnosti Vojnovieva dramskog stvaralatva
odrediti dijelove Dubrovake trilogije i njihov meusobni odnos
objasniti slinosti i razlike u dramskom vremenu i prostoru u dramama
potvrditi tekstom obiljeja povijesno-simbolistike drame
opisati scenski prostor i ugoaj
utvrditi ulogu govora dramskih osoba u njihovoj karakterizaciji
odrediti odnos psiholoke i socijalne karakterizacije dramskih osoba
objasniti dramsku napetost
utvrditi obiljeja dramskog stvaralatva I. Vojnovia modernistike
znaajke
pripremiti scensko itanje drame
napisati esej o temi Problemi enskih likova u Dubrovakoj trilogiji.

138

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 138

4.10.2009 18:57:10

Gea Cetini

HRVATSKI, god. VI, br. 1, Zagreb, 2008.

Milan Begovi, Pustolov pred vratima/Bez treega

Cilj: utvrditi obiljeja modernistike drame u hrvatskoj knjievnosti
objasniti odnos fikcije i realnosti u drami
odrediti nain ostvarivanja dramske radne
protumaiti dramski zaplet i dramsku napetost
istraiti ulogu prostora u strukturiranju drame
okarakterizirati dramske osobe u dramskim slikama i utvrditi njihove
oblike pojavljivanja
na temelju interpretacije drame prikazati i usustaviti modernistika
obiljeja
organizirati u razredu scensko itanje ulomka iz itanke.
7. Modernistiki pokreti
Ekspresionizam
Miroslav Krlea, Kraljevo
Cilj: utvrditi ekspresionistike znaajke u hrvatskoj dramskoj knjievnosti
objasniti razvoj dramskoga sukoba meu likovima
govorno okarakterizirati dramske osobe
protumaiti ulogu didaskalija u drami
objasniti svrhu vizualnih i auditivnih scenskih uinaka
izdvojiti najzanimljivija scenska zbivanja
opisati (usmeno) masovne scene u drami
opisati (pisano)scenu s motrita scenografa.
II. razdoblje (1929. 1952.)
Miroslav Krlea, Gospoda Glembajevi
Cilj: upoznati osnovna obiljeja dramskoga stvaralatva M. Krlee
istraiti razvoj dramske radnje
izdvojiti temeljne sukobe u drami
istraiti izvorita dramske napetosti
okarakterizirati glavne dramske osobe
istraiti i oprimjeriti obiljeja psiholoke drame (dijalozima i monolozima)
pisano usuvremeniti probleme u drami
pripremiti usmeni prikaz posebnosti jezika i govora u drami
opisati scenski prostor.

139

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 139

4.10.2009 18:57:10

Gea Cetini

HRVATSKI, god. VI, br. 1, Zagreb, 2008.

Bertold Brecht, Majka Hrabrost i njezina djeca

Cilj: upoznati dramsko stvaralatvo B. Brechta i obiljeja antiratne drame
odrediti temu drame
utvrditi obiljeja antiratne drame
istraiti posebnosti dramske strukture
okarakterizirati lik Majke Hrabrost
objasniti svrhu ironije i crnog humora u drami
izdvojiti posebnosti epskoga kazalita
usmeno prikazati ulogu gledatelja u epskome kazalitu.
Samuel Beckett, U oekivanju Godota
Cilj: prepoznati posebnosti kazalita apsurda
istraiti posebnosti dramske strukture
utvrditi dijelove i znaajke dramske radnje
objasniti prostor i vrijeme kao sastavnice strukture dramskoga teksta
izdvojiti apsurdne situacije i objasniti njihovu svrhu u drami
govorno okarakterizirati dramske osobe
usmeno usporediti dramsku strukturu s tradicionalnom dramom
pripremiti scensko itanje odabranoga ulomka.
Eugne Ionesco, elava pjevaica
Cilj: upoznati obiljeja dramskoga stvaralatva E. Ionesca
odrediti temu drame
potvrditi obiljeja teatra apsurda
izdvojiti i objasniti probleme u drami
objasniti ulogu dijaloga
protumaiti oblikovanje dramskih situacija
opisati scenu i izgled dramskih osoba
scenski uprizoriti dijalog po izboru ostvarajima govorne karakterizacije.
Stolice
Cilj: utvrditi posebnosti antidrame
istraiti obiljeja kominog, traginog i grotesknog u drami
utvrditi posebnost karaktera dramskih osoba
objasniti odnos stvarnog i nestvarnog u drami
izdvojiti i usuvremeniti probleme u drami
na temelju didaskalija opisati scenski prostor

140

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 140

4.10.2009 18:57:10

Gea Cetini

HRVATSKI, god. VI, br. 1, Zagreb, 2008.

pripremiti usmeni prikaz jezine i nejezine komunikacije u dramskome tekstu.

Ivo Brean, Predstava Hamleta u selu Mrdua Donja
Cilj: upoznati suvremenu hrvatsku dramsku knjievnost i obiljeja
dramskoga stvaralatva I. Breana
obrazloiti i oprimjeriti odrednicu groteskna tragedija u pet slika
utvrditi izvorita kominog
tematski i stilski usporediti dramu s Hamletom W. Shakespearea
ralaniti i objasniti vrijeme i prostor kao sastavnice strukture
govorno okarakterizirati dramske osobe
opisati izgled pozornice u skladu s uvodnom didaskalijom
pripremiti uprizorenje ulomka po izboru.1

Programi hrvatskoga jezika u srednjim kolama (gimnazijama, etverogodinjima i trogodinjim strukovnim kolama) obuhvaaju reprezentativne tekstove hrvatske i svjetske dramske
knjievnosti.

141

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 141

4.10.2009 18:57:10

Gea Cetini

HRVATSKI, god. VI, br. 1, Zagreb, 2008.

142

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 142

4.10.2009 18:57:10