Sveuilite u Zagrebu

Fakultet strojarstva i brodogradnje

ZAVRNI RAD

Tomislav Jaklenec
Zagreb, 2011.

Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje

ZAVRNI RAD

Voditelj rada: prof. dr. sc. Damir Ciglar

Zagreb, 2011.

Tomislav Jaklenec

Saetak:
U postupku formiranja izratka vrlo je est i velik udio operacija same izrade i obrade
provrta. Iako danas postoje suvremeni alatni strojevi na kojima se moe vriti i
obrada provrta, builice su jo uvijek dosta zastupljeni strojevi u industriji. Njihova
osnovna prednost je njihova relativno mala nabavna cijena i jednostavnost pri
rukovanju. Radi lakeg razumijevanja builica, u radu e ukratko biti opisani rezni
alati koji se koriste za obradu provrta, izbor alata i sile rezanja te pribor za stezanje
obradaka na alatni stroj-builicu. U nastavku rada biti e opisani alatni strojevi koji se
koriste pri obradi provrta, s time da e poseban naglasak biti na alatnim strojevima
pod imenom builice.

Izjava:
Izjavljujem da sam zavrni rad izradio samostalno, koristei navedenu literaturu te
znanje steeno na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Sveuilita u Zagrebu.
Ovom prilikom zahvaljujem se Prof.dr.sc. Damiru Ciglaru na strunoj pomoi,
strpljenju i mnogim korisnim savjetima tijekom izrade ovog rada. Takoer se
zahvaljujem svim profesorima Fakulteta strojarstva i brodogradnje koji ulau veliki
trud da bi nam omoguili usvajanje razliitih potrebnih znanja i vjetina iz razliitih
podruja struke.
Tomislav Jaklenec

Sadraj:
1. UVOD............................................................................................ 1
2. OPERACIJE KOD OBRADE PROVRTA.................................................. 2
3. REZNI ALATI................................................................................... 6
3.1. SPIRALNA SVRDLA 6
KUT LIJEBA SVRDLA.................................................................................................... 8
BROJ REZNIH OTRICA.................................................................................................. 8
PROVRTI ZA DOVOENJE SHIP-A U ZONU REZANJA.............................................................9
JEZGRA I GEOMETRIJA OTRICE....................................................................................... 9
MATERIJAL SVRDLA.................................................................................................... 10
GEOMETRIJA VRHA SPIRALNOG SVRDLA..........................................................................10
3.2. SVRDLA SA IZMJENJIVIM VRHOM, PLOICAMA I GLAVOM 11
3.3. SVRDLA ZA BUENJE DUBOKIH PROVRTA 13
BUENJE PROVRTA PUANIM SVRDLOM.........................................................................13
BUENJE PROVRTA TOPOVSKIM SVRDLOM........................................................................14
BUENJE PROVRTA SPECIJALNIM SPIRALNIM SVRDLOM........................................................14
BUENJE PROVRTA BTA POSTUPKOM.............................................................................15
EJEKTORSKO BUENJE PROVRTA.................................................................................... 17
3.4. UPUTALA I RAZVRTALA
18
UPUTALA............................................................................................................... 18
RAZVRTALA.............................................................................................................. 20
3.5. SVRDLO ZA SREDINJI UVRT (ZABUIVALO)
24
3.6. UREZNICI
25
3.7. ALAT ZA RASTOKARIVANJE 28
4. POSTUPAK ODABIRA ALATA........................................................... 31
5. SILE I MOMENTI KOD OBRADE PROVRTA......................................... 34
5.1.
5.2.

IZRAUN POTREBNE SNAGE KOD BUENJA 36

PRORAUN POSMINE SILE I MOMENTA BUENJA 37

6. STEZNI PRIBOR............................................................................ 39
7. STROJEVI ZA OBRADU PROVRTA..................................................... 44
7.1.
7.2.
7.3.
7.4.
7.5.
7.6.
7.7.
7.8.
7.9.

STOLNE BUILICE
44
STUPNE BUILICE
48
RADIJALNE BUILICE 49
REVOLVERSKE BUILICE
51
REDNE BUILICE
53
VIEVRETENE BUILICE
54
HORIZONTALNE BUILICE-GLODALICE
KOORDINATNE BUILICE
58
BUILICE ZA DUBOKO BUENJE
60

56

7.10. OBRADA PROVRTA NA GLODALICAMA

7.11. OBRADA PROVRTA NA TOKARILICAMA

61
62

8. ZAKLJUAK.................................................................................. 63
9. LITERATURA................................................................................. 64

Popis slika:

SLIKA 1...........................................................IZRADA SREDINJEG UVRTA [1]

2
SLIKA 2..............................................................................IZRADA PROVRTA [1]
3
SLIKA 3................................................................OPERACIJA PROIRIVANJA [1]
3
SLIKA 4.....................................................................OPERACIJE UPUTANJA [1]
4
SLIKA 5...................................................................OPERACIJE RAZVRTANJA [1]
4
SLIKA 6..........................................................OPERACIJA RASTOKARIVANJA [1]
5
SLIKA 7.........................................................................UREZIVANJE NAVOJA [1]
5
SLIKA 8..................................PRIMJER CILINDRINOG PRIHVATA SVRDLA [4]
7
SLIKA 9........................................................SVRDLA SA MORSE KONUSOM [4]
7
SLIKA 10.........................................................ADAPTER ZA MORSE KONUS [4]
7
SLIKA 11............................................PRIMJERI RAZLIITOG KUTA LIJEBA [1]
8
SLIKA 12..................................SVRDLA SA RAZLIITIM BROJEM OTRICA [2]
9
SLIKA 13......................................PRIMJER PROVRTA ZA SHIP NA SVRDLU [3]
9
SLIKA 14...........................SHEMATSKI PRIKAZ PROIRENJA JEZGRE SVRDLA
10
SLIKA 15..........................GEOMETRIJA KLASINOG SPIRALNOG SVRDLA [1]
10

SLIKA 16............................................................RAZLIITI VRHOVI SVRDLA [5]

11
SLIKA 17..................................................SVRDLO SA IZMJENJIVIM VRHOM [2]
12
SLIKA 18...........................SVRDLO SA IZMJENJIVIM REZNIM PLOICAMA [3]
12
SLIKA 19...............................................SVRDLO SA IZMJENJIVOM GLAVOM [4]
13
SLIKA 20....................................SHEMATSKI PRIKAZ PUANOG SVRDLA [4]
14
SLIKA 21..................................SHEMATSKI PRIKAZ TOPOVSKOG SVRDLA [4]
14
SLIKA 22......................................................SPECIJALNA ZAVOJNA SVRDLA [4]
15
SLIKA 23...................................SPIRALNO SVRDLO ZA DUBOKO BUENJE [4]
15
SLIKA 24..................................................................SHEMA BTA POSTUPKA [4]
16
SLIKA 25............................GLAVE (ALATI) ZA BUENJE BTA POSTUPKOM [4]
16
SLIKA 26................................................BUENJE EJEKTORSKIM SVRDLOM [4]
17
SLIKA 27............................................UPUTALO SA FIKSNOM VODILICOM [4]
19
SLIKA 28......UPUTALO SA MK (MORSE KONUS) DRKOM I IZMJENLJIVOM
VODILICOM [4].................................................................................. 19
SLIKA 29....................................................STROJNO NASADNO UPUTALO [4]
19
SLIKA 30.........................................KONINO UPUTALO SA MK DRKOM [4]
19
SLIKA 31..............................................SPECIJALNA ELASTINA UPUTALA [4]
20

SLIKA 32....................................................OSTALA SPECIJALNA UPUTALA [4]

20
SLIKA 33..................................................STROJNO NASADNO RAZVRTALO [4]
21
SLIKA 34.......................................................STROJNO EONO RAZVRTALO [4]
21
SLIKA 35..................SHEMA NESIMETRINE PODJELE ZUBA RAZVRTALA [4]
23
SLIKA 36..........................................................................ALAT ZA ZABUIVANJE
25
SLIKA 37..........................................................OSNOVNE VRSTE UREZNIKA [6]
25
SLIKA 38.....................OBLIK I KARAKTERISTINE DIMENZIJE UREZNIKA [4]
26
SLIKA 39.....................................................................REZNI DIO UREZNIKA [4]
26
SLIKA 40.................OBLIK ZUBA NA REZNOM (A) I KALIBRIRAJUEM DJELU
UREZNIKA (B)................................................................................... 27
SLIKA 41................STARIJE KONSTRUKCIJE ALATA ZA RASTOKARIVANJE [4]
28
SLIKA 42......................................DVOSTRANI ALAT ZA RASTOKARIVANJE [4]
29
SLIKA 43...................ALAT ZA RASTOKARIVANJE SA JEDNOM OTRICOM [3]
29
SLIKA 44...............................ALAT ZA RASTOKARIVANJE SA TRI OTRICE [3]
30
SLIKA 45.....................................................ZAHTJEVI ZA IZRADU PROVRTA [3]
31
SLIKA 46..........................................DIAGRAM ZA ODABIR VRSTE SVRDLA [3]
32
SLIKA 47...................................MATERIJALI OBRATKA KOJI SE OBRAUJU [3]
32

SLIKA 48....KVALITETE POVRINE NAKON OBRADE POJEDINIM ALATOM [3]

33
SLIKA 49.......................................................................PARAMETRI OBRADE [3]
34
SLIKA 50.....................OBLIK ODVOJENE ESTICE (SVRDLO SA IZMJENJIVIM
PLOICAMA) [3]................................................................................ 35
SLIKA 51........................OBLIK ODVOJENE ESTICE (SPIRALNO SVRDLO) [3]
35
SLIKA 52.....................PARAMETRI SVRDLA SA IZMJENJIVIM PLOICAMA [3]
36
SLIKA 53..................................................PARAMETRI SPIRALNOG SVRDLA [3]
36
SLIKA 54......................................MOMENT I POSMINA SILA NA SVRDLU [3]
37
SLIKA 55......................................................SILE NA GLAVNIM OTRICAMA [3]
38
SLIKA 56...........................................................................OKRETNI KRIPAC [4]
39
SLIKA 57.........................................................OKRETNO NAGIBNI KRIPAC [4]
40
SLIKA 58.........................................HORIZONTALNI OKRETNI RADNI STOL [4]
40
SLIKA 59...............................................VERTIKALNI OKRETNI RADNI STOL [4]
40
SLIKA 60..........................PRIKAZ FLEKSIBILNOG PRIBORA ZA STEZANJE [4]
42
SLIKA 61.....PRIMJER OBRATKA STEGNUTOG SA FLEKSIBILNIM PRIBOROM
[4]
43
SLIKA 62........................................SHEMATSKI PRIKAZ STOLNE BUILICE [1]
45
SLIKA 63.................SHEMATSKI PRIKAZ PINOLNOG GLAVNOG VRETENA [1]
46

SLIKA 64.................................SHEMATSKI PRIKAZ UREAJA ZA POSMAK [1]

46
SLIKA 65...........................................................................STOLNA BUILICA [2]
47
SLIKA 66........................................SHEMATSKI PRIKAZ STUPNE BUILICE [1]
48
SLIKA 67.................................................................STUPNA BUILICA [KNUTH]
49
SLIKA 68...................................SHEMATSKI PRIKAZ RADIJALNE BUILICE [1]
50
SLIKA 69......................................................................RADIJALNA BUILICA [2]
51
SLIKA 70..................................................NASADNA REVOLVERSKA GLAVA [2]
52
SLIKA 71................................................................REVOLVERSKA BUILICA [1]
52
SLIKA 72..........................................SHEMATSKI PRIKAZ REDNE BUILICE [1]
53
SLIKA 73.............................................................................. REDNE BUILICE [6]
54
SLIKA 74..............................SHEMATSKI PRIKAZ VIEVRETENE BUILICE [1]
55
SLIKA 75.................................................................VIEVRETENA BUILICA [2]
55
SLIKA 76.. .SHEMATSKI PRIKAZ HORIZONTALNE BUILICE GLODALICE [1]
56
SLIKA 77......................................HORIZONTALNA BUILICA GLODALICA [2]
57
SLIKA 78.............................SHEMATSKI PRIKAZ KOORDINATNE BUILICE [1]
59
SLIKA 79................................................................KOORDINATNA BUILICA [1]
59

SLIKA 80.................SHEMATSKI PRIKAZ BUILICE ZA DUBOKO BUENJE [1]

60
SLIKA 81....................................................BUILICA ZA DUBOKO BUENJE [2]
60
SLIKA 82..........................................PET-OSNI GLODAI OBRADNI CENTAR [8]
61
SLIKA 83............................ETVERO-OSNI TOKARSKI OBRADNI CENTAR [8]
62

Popis tablica:
TABLICA 1...................................DODATAK ZA OBRADU RAZVRTANJEM [1]
24

TABLICA 2......................PREDNJI KUT UREZNIKA OVISNO O MATERIJALU [1]

27
TABLICA 3.................................................................SPECIFINE SILE REZANJA
37

1. Uvod

Na razvoj cjelokupnog drutva a takoer i na sam ivot ovjeka, jedan od najveih

utjecaja ima privredna grana pod nazivom industrijska proizvodnja. Ona donosi
kapital i njen razvoj je uzrokovao naglo jaanje i razvoj, kako obradnih sustava, tako i
jednog od najrairenijih i najzastupljenijih postupaka obrade dijelova obrade
odvajanjem estica. Obrada odvajanjem estica sastoji se od niza razliitih
postupaka kod kojih se od poetnog volumena sirovog materijala odvaja tj.
odstranjuje odreena koliina materijala u obliku odvojenih estica, a sve u svrhu
izrade odnosno formiranja gotovog konanog izratka.
Jedan od prisutnih trendova razvoja suvremenih alatnih strojeva ide u smjeru
integriranja sve vie razliitih obradnih procesa u jednom stroju, odnosno sustavu.
Dananji obradni centri, bilo tokarski ili glodai, imaju koncentraciju razliitih
operacija obrade u jednom stezanju, tj. mogu obraivati obradak s vie strana, a cilj
je potpuna obrada izratka na jednom obradnom sustavu i u jednom stezanju. To je i
razlog zato nije uvijek jednostavno rei kojeg je tipa konkretni obradni stroj, pa se
takvi strojevi esto nazivaju vienamjenski obradni strojevi. Njima se ujedno reducira
i broj potrebnih razliitih alatnih strojeva za obradu, te se skrauje vrijeme ekanja i
transporta dijelova meu njima odnosno, skrauje se i vrijeme izrade i vrijeme obrade
proizvoda.
U postupku formiranja izratka vrlo je est i velik udio operacija same izrade i obrade
provrta. Iako je prethodno reeno da danas postoje suvremeni alatni strojevi na
kojima se moe vriti i obrada provrta, builice su jo uvijek dosta zastupljeni strojevi
u industriji. Njihova osnovna prednost je njihova relativno mala nabavna cijena i
jednostavnost pri rukovanju. Kroz ovaj zavrni rad biti e opisani alatni strojevi koji se
koriste pri obradi provrta, s time da e poseban naglasak biti na alatnim strojevima
pod imenom builice. Radi lakeg razumijevanja builica, u radu e ukratko biti
opisani i rezni alati koji se koriste za obradu provrta, izbor alata i sile rezanja te pribor
za stezanje obradaka na stroj.

2. Operacije kod obrade provrta

Na alatnim strojevima u svrhu obrade provrta izvodi se: zabuivanje, buenje,
proirivanje, uputanje, razvrtavanje, urezivanje navoja i rastokarivanje. Sve ove
operacije uglavnom se izvode na builicama, i u sljedeih par reenica e biti
detaljnije opisane radi lakeg razumijevanja alatnih strojeva na kojima se iste i
izvode.
Zabuivanje
Zabuivanje je postupak obrade odvajanjem estica (rezanjem) koji se upotrebljava
prije buenja kako bi se povealo centriranje razmaka izmeu provrta, i za izradu
sredinjeg uvrta kod procesa tokarenja. Izvodi se na alatnim strojevima builicama,
pri emu alat vri glavno i posmino gibanje.
Alat za zabuivanje je svrdlo za sredinji uvrt, definirane geometrije reznog dijela, sa
dvije glavne rezne otrice, slika 1.

Slika 1.

Izrada sredinjeg uvrta [1]

Buenje
Buenje je postupak obrade odvajanjem estica (rezanjem) koji se upotrebljava za
izradu provrta u punom materijalu obratka. Izvodi se na alatnim strojevima, preteno
builicama, pri emu je glavno gibanje kruno kontinuirano, a posmino gibanje
pravolinijsko kontinuirano i izvodi se istodobno kad i glavno gibanje. Ako se obrada
izvodi na builicama sva gibanja izvodi alat, slika 2.
Alat za buenje je svrdlo, definirane geometrije reznog dijela, s dvije glavne rezne
otrice i jednom poprenom otricom koja oteava obradu.
2

Slika 2.

Izrada provrta [1]

Proirivanje
Proirivanje je postupak obrade odvajanjem estica (rezanjem) koji se upotrebljava
za proirivanje prethodno izbuenih provrta. Izvodi se na alatnim strojevima,
preteno builicama, pri emu je glavno gibanje kruno kontinuirano, a posmino
gibanje pravolinijsko kontinuirano i izvodi se istodobno kad i glavno gibanje. Ako se
obrada izvodi na builicama sva gibanja izvodi alat, slika 3.
Alat za proirivanje je svrdlo, definirane geometrije reznog dijela, s dvije glavne rezne
otrice i jednom poprenom otricom.

Slika 3.

Operacija proirivanja [1]

Uputanje
Uputanje je postupak obrade odvajanjem estica (rezanjem) koji se upotrebljava
nakon buenja za postizanje tonijeg oblika, proirivanja ili oblikovanja ve izbuenih
provrta. Izvodi se na alatnim strojevima, preteno builicama, pri emu je glavno
gibanje kruno kontinuirano, a posmino gibanje pravolinijsko kontinuirano i izvodi se
istodobno kad i glavno gibanje. Ako se obrada izvodi na builicama sva gibanja
izvodi alat.
Alat za uputanje je uputalo, definirane geometrije reznog dijela, s vie od dvije
glavne rezne otrice, slika 4.

Slika 4.

Operacije uputanja [1]

Razvrtavanje
Razvrtavanje je postupak obrade odvajanjem estica (rezanjem) koji se upotrebljava
nakon buenja za konanu, finiju i precizniju obradu ve izbuenih provrta, do klase
obrade N5. Izvodi se na alatnim strojevima, preteno builicama, pri emu je glavno
gibanje kruno kontinuirano, a posmino gibanje pravolinijsko kontinuirano i izvodi se
istodobno kad i glavno gibanje. Ako se obrada izvodi na builicama sva gibanja
izvodi alat, slika 5.
Alat za razvrtavanje je razvrtalo, definirane geometrije reznog dijela. Razvrtalo je
rezni alat koji najee ima od 6-12 reznih otrica.

Slika 5.

Operacije razvrtanja [1]

Rastokarivanje
Rastokarivanje je postupak obrade odvajanjem estica (rezanjem) koji se
upotrebljava nakon buenja ili lijevanja za dobivanje finije i preciznije obraene
povrine provrta. Izvodi se na alatnim strojevima za rastokarivanje ili builicama, pri
emu alat vri glavno i posmino gibanje, slika 6.
Alat za rastokarivanje je glava za rastokarivanje, definirane geometrije reznog dijela,
sa jednom ili vie otrica.

Slika 6.

Operacija rastokarivanja [1]

Urezivanje navoja
Urezivanje navoja je postupak obrade odvajanjem estica (rezanjem) koji se
upotrebljava nakon buenja, kako bi se izradio unutarnji navoj. Izvodi se na alatnim
strojevima builicama, pri emu alat vri glavno i posmino gibanje.
Alat za urezivanje navoja je ureznik, koji ima definiranu geometriju reznog dijela sa tri
ili vie otrica, slika 7.

Slika 7.

Urezivanje navoja [1]

3. Rezni alati
Spiralna svrdla
Svrdlo je rezni alat sa jednom ili vie ravnih ili zakoenih reznih otrica. Svrdla mogu
imati uplja tijela u svrhu dovoenja sredstva za hlaenje i podmazivanje (SHIP), te
odvoenje odvojenih estica i SHIP-a, variraju po geometrijskoj formi, dimenzijama i
tolerancijama. Dijele se prema: materijalu od kojih su napravljena, duini, obliku,
broju otrica, geometriji vrha i nainu stezanja. Najbolje svrdlo za odreenu primjenu
odreuje se na temelju: materijala koji se obrauje, njegovim strukturalnim
karakteristikama, dimenzijama provrta, ovisno o tome dali se bui u puno ili
razbuiva, da li se bui slijepi ili prolazni provrt, ulaznim i izlaznim karakteristikama
obratka, oekivane kvalitete povrine i uvjeta rezanja. U razmatranje se moraju uzeti
svi gore navedeni parametri kako bi odabrali odgovarajue svrdlo. Proizvoai
svrdala nude isto svrdlo samo u raznim malim varijacijama po pitanju metalurgije i
geometrije. Te male varijacije jako utjeu na kvalitetu provrta i postojanost svrdla.
Postoje tri tipa konvencionalnih svrdala koja se esto koriste, a to su: svrdla koja se
bruse, svrdla sa izmjenjivim vrhom, i svrdla sa izmjenjivim ploicama. Postoji i vie
vrsta svrdala koja se bruse, ukljuujui normalna spiralna svrdla, svrdla za duboko
buenje (topovska svrdla), uputanje i stupnjevano buenje. Normalna spiralna
svrdla se razlikuju prema broju reznih otrica i prema geometrijskim karakteristikama
kao to su: kut lijeba, izgled vrha, oblik otrice, debljina jezgre i irina otrice na
rubu svrdla (fazeta).
Postoji nekoliko vanih parametara kod spiralnog svrdla koji utjeu na svojstva
buenja, a to su:
- prihvat svrdla,
- kut lijeba svrdla,
- broj reznih otrica,
- provrti za dovoenje SHIP-a,
- jezgra i geometrija otrice, i
- materijal svrdla.
U danjem tekstu detaljnije e biti objanjeno kako pojedini gore navedeni parametar
djeluje na sam proces buenja.
Prihvat svrdla
Prihvat svrdla je dio svrdla sa kojim se isto stee na builicu ili neki drugi stroj
(tokarilicu, glodalicu,..). Njegova zadaa je je da osigura prijenos momenta i snage
sa stezne naprave na rezni dio svrdla i da osigura to tonije stezanje i pozicioniranje
na sam stroj. Dizajn samog prihvata je vaan iz razloga to on determinira greku
6

krunosti, krutost samog sustava, brzinu obrade i pritisak SHIP-a. Poveanjem

duljine prihvata reznog alata, odnosno duljine stezanja, poveava se krutost i
centrinost alata. Najee se primjenjuju cilindrini i konini prihvati.
Cilindrini prihvati su najei kod buenja, slika 8. Gotovo uvijek su radi
ekonominosti istog promjera kao svrdlo, izuzetak su mala svrdla kod kojih je promjer
prihvata vei od promjera svrdla. Priteu se na builice sa steznim glavama
(borfuterima) sa tri stezne eljusti. Sam nain stezanja osigurava relativno dobro
centriranje, ali lo prijenos momenta jer se on ostvaruje trenjem.

Slika 8.

Primjer cilindrinog prihvata svrdla [4]

Konini prihvati su najee izvedeni sa Morse konusima, slika 9, koji prema

dimenzijama mogu biti od 0 do 6 (MK0 - MK6). Isto tako postoje i adapteri za Morse
konuse kojima se naprimjer MK2 svodi na MK1. U oba sluaja svrdlo se stavlja
direktno u steznu glavu ili prvo u odgovarajui adapter pa tek onda u steznu glavu.
Svi Morse konusi su samokoni, tako da nema nikakvog naknadnog stezanja nakon
umetanja alata u steznu glavu. Pravokutni izdanak na kraju konusa slui iskljuivo za
lake izbacivanje svrdla iz stezne glave. Takav nain stezanja uglavnom se koristi za
svrdla promjera veeg od 12 mm.

Slika 9.

Svrdla sa Morse konusom [4]

Slika 10.

Adapter za Morse konus [4]

Kut lijeba svrdla

Standardna svrdla imaju kut lijeba od otprilike 30 i koriste se za obradu ugljinih
elika, nehrajuih elika, aluminijskih legura, mjedi, bronce, pleksiglasa i tvrde
gume. Svrdla sa malim kutem lijeba, koji se kree od 12, imaju pojaanu vrstou
rezne otrice i koriste se za obradu teko obradivih materijala. Isto tako koriste se i
za obradu mjedi, magnezija, aluminijskih legura. Takva svrdla pruaju brzo
izbacivanje odvojene estice pri brzom prodiranju svrdla u materijal, posebno kod
plitkih provrta. Svrdla sa velikim kutem lijeba (40) imaju iroke i polirane rezne
otrice. Koriste se za obradu lakih metala , kao to su aluminij, bakar, magnezij, cink,
plastika i nisko ugljini elik. Svrdla sa kutom spirale 0 koriste se za materijale koji
proizvode kratku odvojenu esticu, kao to je mjed i lijevano eljezo. esti su kod
horizontalnih buenja. Ova vrsta svrdla se esto koristi i kod dubokog buenja, jer
sama geometrija daje jau vrstou. Na slici 11 prikazana su svrdla sa razliitim
kutevima lijeba.
Kut lijeba na svrdlu ne odreuje samo izbacivanja odvojene estice, ve i vrstou
samog svrdla. Torzijska vrstoa svrdla najvea je pri kutu lijeba od 28, dok je
radijalna pri 35.

Slika 11.

Primjeri razliitog kuta lijeba [1]

8

Broj reznih otrica

Broj otrica moe varirati od jedne do etiri, slika 12. Najee su u primjeni svrdla sa
dvije rezne otrice. Svrdla sa jednom otricom se uglavnom koriste za buenje
dubokih provrta, sa dvije otrice su uglavnom univerzalna, dok sa tri i etiri za
proirivanje, jer se sa njima dobiva vea kvaliteta obraene povrine.

Slika 12.

Svrdla sa razliitim brojem otrica [2]

Provrti za dovoenje SHIP-a u zonu rezanja

Puna spiralna svrdla koja nemaju provrta za SHIP (sredstvo hlaenja ispiranja i
podmazivanja) mogu buiti dubinu ne veu od dva puta nazivnog promjera. Posmaci
kod takvih svrdala nisu vei od 0,008-0,011 mm po zubu x promjer svrdla. Kod
buenja dubljih provrta sa veim posmacima, moraju se koristiti svrdla koja imaju
provrte za SHIP. SHIP se koristi za hlaenje otrica, podmazivanja u svrhu smanjenja
trenja i izbacivanje odvojene estice kroz ljebove. Na slici 13 prikazano je svrdlo sa
provrtima za SHIP.

Slika 13.

Primjer provrta za SHIP na svrdlu [3]

Jezgra i geometrija otrice

vrstoa svrdla uvelike ovisi o jezgri i irini lijeba za odvojenu esticu. Ta dva
parametra su u suprotnosti, jer se poveanjem jednog smanjuje drugi. irina kanala
za odvojenu esticu je vana radi boljeg odvoenja estice od mjesta rezanja, dok
odgovarajua debljina jezgre osigurava stabilnost svrdla prilikom obrade. Pod
stabilnou se podrazumijeva da ne dolazi do prevelikih izvijanja svrdla prilikom
obrade. Kod konvencionalnih spiralnih svrdala omjer debljine jezgre svrdla i promjera
svrdla se kree oko 0,21:1. Debljina jezgre se poveava od vrha svrdla prema drci,
slika 14.

Slika 14.

Shematski prikaz proirenja jezgre svrdla

Materijal svrdla
Najvei napredak u postupku buenju nastao je primjenom svrdala od tvrdih metala.
U usporedbi sa HSS svrdlima , tvrdo metalna svrdla poveavaju produktivnost za 2
do 10 puta, isto tako i kvalitetu obrade. Keramika, cerment, CBN i PCD svrdla se
koriste za vee brzine od onih koje se ostvaruju sa svrdlima od tvrdog metala.
Keramika svrdla se mogu koristiti za vlaknima ojaane kompozite, ali je njihova
primjena kod lijevanog eljeza ograniena.
Geometrija vrha spiralnog svrdla
Jako vaan parametar spiralnog svrdla je geometrija njegovog vrha. Geometrija vrha
determinira karakteristike svrdla. Na samoj otrici postoje tri dijela: glavni rezni dio,
vrh otrice (poprena otrica) i vanjski rub otrice, slika 15. Glavni rezni dio otrice
utjee na snagu i moment potreban za buenje te na sile, temperaturu i formiranje
srha. Vrh otrice pozicionira svrdlo prije nego glavni rezni dio otrice doe u kontakt
sa materijalom, te osigurava da ne doe do sklizanja svrdla prilikom ulaska u
materijal. Vanjski rub otrice osigurava voenje svrdla, hrapavost povrine nakon
buenja i krunost.

10

Slika 15.

Geometrija klasinog spiralnog svrdla [1]

Najbolja geometrija vrha svrdla ovisi o svrdlu i materijalu obratka, dubini i irini
provrta, zahtijevanoj povrinskoj hrapavosti i izgledu. Geometrijske znaajke vrha
svrdla su: kut vrha svrdla, kut spiralnog lijeba svrdla i kut poprene otrice svrdla.
Duljina otrice je povezana sa kutom vrha alata. Optimalan kut vrha alat postoji za
svaki materijal i on prua najveu postojanost alata i kvalitetu obraene povrine.
Standard je 118 i koristi su za opu primjenu. Kut manji od 118 koristi se za lijevano
eljezo, bakar, vlaknaste aluminijske legure i abrazivne materijale. Kutevi vei od
118 koriste se za tvrde elike i druge teko obradive materijale. Manji kut vrha svrdla
smanjuje pritisak svrdla, ali poveava potrebni moment za obradu. Najee se
koriste svrdla sa ravnim otricama, dok se ona sa konkavnim otricama koriste samo
za neke elike, zbog lakeg i boljeg formiranja estice. Na slici 16 prikazane su
razliite izvedbe vrha svrdla.

11

Slika 16.

Razliiti vrhovi svrdla [5]

Svrdla sa izmjenjivim vrhom, ploicama i glavom

Svrdla sa izmjenjivim vrhom i ploicama dostupna su u dimenzijama promjera od 12
do 75 mm i odnosu L/D od 2 do 10. Svrdla sa izmjenjivim vrhom sastoje se od tijela i
izmjenjivog vrha, odnosno otrice, koja se tono postavlja na tijelo svrdla posebnim
nainom stezanja, slika 17. Otrica se moe uvrstiti sa jednim ili dva vijka. Sistem
stezanja sa dva vijka daje mirniji sustav. Ovaj tip svrdla koristi se kod obrade duljih
provrta. U globalu se ne koriste za zavrnu obradu ukoliko je traena tonost ispod
0,08 mm. Uzrok tome je pogreka u samom namjetanju otrice. Dra je najee
nainjen od brzoreznog elika, dok se za otricu koristi brzorezni elik, volfram
karbid, cerment ili pak PCD ili CBN. Ovo svrdlo kao prednost ima mogunost
skidanja i bacanja otrice kada se zatupi, pa tako eliminira promjene u geometriji koje
se javljaju prilikom bruenja svrdala.

Slika 17.

Svrdlo sa izmjenjivim vrhom [2]

Svrdla sa izmjenjivim ploicama sastoje se od elinog tijela i izmjenjivih ploica koje

se nalaze na kraju tijela. Takova svrdla nemaju potrebu za zabuivanjem, koje je
potrebno kod buenja spiralnim svrdlima. Kut vrha alata se kree od 170 do 200.
Mogu se obraivati veoma razliiti materijali zbog postojanja veoma iroke lepeze
reznih ploica. Slino kao kod tokarenja i glodanja i ovdje se koriste prevuene
ploice sa integriranim lomaem odvojene estice. Ovaj tip svrdla se koristi za
buenje provrta ne dubljih od dva do ti puta promjera svrdla. Glavni problem kod ove
vrste buenja je brzina koja na jednom dijelu unutarnje ploice iznosi nula, pa zato
uslijed poveanih sila rezanja i slabijeg odvoenja estice moe doi do puknua
ploice. Da se to izbjegne koristi se unutarnja ploica jae geometrije i tvreg
materijala. Na slici 18 prikazano je svrdlo sa izmjenjivim reznim ploicama.
12

Slika 18.

Svrdlo sa izmjenjivim reznim ploicama [3]

Svrdla sa izmjenjivom glavom sastoje se od elinog draa i izmjenjive glave. Glava

ima kompleksnu geometriju vrha i izmjenjiva je. Tonost poravnavanja kod ponovnog
postavljanja vrha se kree oko 0,05 mm. Sa ovim svrdlima moe se raditi sa veom
tonosti, posmakom i mirnijim radom u dubljim provrtima nego sa svrdlima sa
promjenjivim ploicama.

Slika 19.

Svrdlo sa izmjenjivom glavom [4]

Svrdla za buenje dubokih provrta

Dubokim buenjem se najee smatra buenje provrta kod kojih odnos L/D prelazi
neku graninu vrijednost. Na poetku se smatralo da je ta granina vrijednost
L/D=10. Danas se smatra da je duboko buenje svako buenje gdje je L/D=5 a po
nekim autorima ak i 3. U bilo kojem od ovih sluajeva, specifinost ovog buenja se
ogleda u tome to je uvijek prisutan problem odvoenja estica iz zone rezanja,
krutost reznog alata, dovoenje SHIP-a u zonu rezanja i mnogi drugi problemi.
Buenje dubokih provrta vri se na vie naina i sa razliitim alatima, postupcima i
reimima, to zavisi od promjera koji se bui, zahtijevane geometrijske tonosti i
13

kvalitete obraene povrine kao i od obujma proizvodnje i drugih faktora. Najee

primjenjivani naini buenja dubokih provrta su:
buenje provrta puanim svrdlom
buenje provrta topovskim svrdlom
buenje provrta specijalnim zavojnim svrdlom
buenje provrta BTA postupkom
buenje provrta ejektorskim postupkom.
Buenje provrta puanim svrdlom
Obrada provrta puanim svrdlom izvodi se na specijalnim strojevima. Predmet
obrade izvodi glavno rotacijsko gibanje, a alat posmino pravocrtno gibanje. Postoje i
strojevi kod kojih alat izvodi glavno rotacijsko gibanje. Na slici 20 prikazan je alat
(puano svrdlo).

Slika 20.

Shematski prikaz puanog svrdla [4]

Buenje provrta topovskim svrdlom

Na slici 21 prikazano je topovsko svrdlo jednostavnije konstrukcije. Kod ovog svrdla
glavna otrica je sa napadnim kutom od 90 i prelazi os svrdla za 0.2-0.5 mm. Rezni
dio svrdla izraen je od brzoreznog elika i vezan je za cijev kroz koju se dovodi
SHIP. U cilju smanjenja trenja, rezni dio svrdla je konian.

14

Slika 21.

Shematski prikaz topovskog svrdla [4]

U primjeni je vei broj topovskih svrdala sloenije konstrukcije sa radnim djelom od

brzoreznog elika i ploicom od tvrdog metala, sa jednom ili vie otrica.
Buenje provrta specijalnim spiralnim svrdlom
Specijalna spiralna svrdla koja se koriste za buenje dubokih provrta, imaju provrte
za dovoenje SHIP-a u zonu rezanja. provrti su zavojni i prolaze kroz obje grane
svrdla od vrha do drke, slika 22. SHIP se moe dovoditi kroz drku, slika 22a ili sa
bone strane u dijelu vrata svrdla, slika 22b. Geometrija ovih svrdala je veoma
usavrena.

Slika 22.

Specijalna zavojna svrdla [4]

Na slici 23 dan je prikaz ovog tipa svrdla gdje se jasno moe uoiti specijalni nain
otrenja koji u velikoj mjeri otklanja negativan utjecaj poprene otrice, smanjuje
otpor prodiranja i moment rezanja.

15

Slika 23.

Spiralno svrdlo za duboko buenje [4]

Buenje provrta BTA postupkom

U pogledu alata poseban znaaj ima konstrukcija i primjena viereznog svrdla koje
ima niz prednosti. Principijelna shema BTA postupka viereznim svrdlom prikazana je
na slici 24. Proces rezanja se odvija na tri uzajamno odvojena rezna elementa:
centralnom, srednjem i perifernom. Njihov poloaj u odnosu na os svrdla i u odnosu
na vodilice svrdla, je odreen da se otpori rezanja meusobno uravnoteavanju. To
doprinosi stabilnosti itavog sustava, manjem trenju izmeu vodilica i stijenke provrta
i manjoj potrebnoj snazi stroja. Zahvaljujui lomaima odvojene estice na svakom
reznom elementu, koji je inae od tvrdog metala, u procesu rezanja se stvara
odvojena estica malih dimenzija koja se lako odvodi iz zone rezanja. BTA postupak
sa viereznim alatom spada u red najproduktivnijih naina izrade provrta promjera
iznad 20 mm pa i manjih. Meutim, BTA postupak stavlja pred konstruktora stroja
specijalne zahtjeve. Prije svega, itav sustav za dovod SHIP-a mora biti potpuno
zabrtvljen, to predstavlja veliki problem. Pored toga prisutni su i problemi vezani za
osiguravanja visokih protoka i pritisaka SHIP-a, te mnogi drugi.

16

Slika 24.

Slika 25.

Shema BTA postupka [4]

Glave (alati) za buenje BTA postupkom [4]

Ejektorsko buenje provrta

Kod ejektorskog buenja primijenjen je unutranji dovod SHIP-a i unutranji odvod
odvojene estice iz zone rezanja to je osnovna razlika u odnosu na BTA postupak.
To je postignuto tako to su umjesto jedne, primijenjene dvije cijevi kao tijelo svrdla,
postavljene jedna u drugoj. Vanjska cijev prenosi okretni moment i aksijalnu silu na
ejektorsko svrdlo, a unutranja cijev samo fiziki razdvaja SHIP koji se pod pritiskom
dovodi u zonu rezanja, od odvojene estice i SHIP-a koje se odvode iz zone rezanja.
Na unutranjoj cijevi su pored toga izraeni kosi provrti kroz koje jedan dio SHIP-a
prodire u unutranju cijev neposredno po ulasku u meuprostor ovih cijevi. Upravo
strujanje SHIP-a kroz te provrte i njegovo usmjeravanje i kretanje prema izlaznoj
strani unutranje cijevi stvara odreeni podtlak na prednjem djelu ovih cijevi. Taj
podtlak djeluje na struju SHIP-a, koja dolazi u zonu rezanja, inei je tako mnogo
efikasnijom u smislu odvoenja odvojene estice. Time je smanjen potreban pritisak i
17

protok koji stvara hidraulini ureaj stroja. Pored toga, zahvaljujui radu stvorenog
potpritiska u zoni ejektorskog svrdla i nainu dovoenja SHIP-a, nije potrebno vriti
bilo kakvo brtvljenje predmeta obrade, to itav sustav znatno pojednostavljuje.
Praktina korist ovog poboljanja u odnosu na BTA postupak sadrana je u
mogunosti da se ejektorsko buenje, uz odgovarajue hidrauline ureaje i pribore,
izvodi i na univerzalnim strojevima (tokarilice, builice...). Na slici 26 prikazana je
shema na kojoj su ucrtani smjerovi kretanja SHIP-a i odvojene estice pri buenju
ejektorskim svrdlom.

Slika 26.

Buenje ejektorskim svrdlom [4]

U pogledu rezne geometrije, ejektorska svrdla u principu odgovaraju viereznom BTA

svrdlu.

Uputala i razvrtala
Uputala su rezni alati namijenjeni za uputanje ve izbuenih provrta (naprimjer
provrti za glave imbus vijka i slino). Uputanjem se postie znatno vea
geometrijska tonost i bolja kvaliteta obraene povrine. Ovom vrstom obrade
najee se postie kvaliteta obraene povrine koja pripada N8 klasi hrapavosti.
Obrada uputanjem izvodi se na builicama, tokarilicama, glodalicama, obradnim
centrima i drugim strojevima. U odnosu na obradu buenjem, uputanje i razvrtanje
karakterizira:
- manja veliina dodataka za obradu,
- vea geometrijska tonost obraenog provrta,
18

- bolja kvaliteta obraene povrine,

- manji utjecaj promjenljive vrijednosti prednjeg i stranjeg kuta,
- manji problemi vezani za odvoenje odvojene estice i
-izraen oblik koncentriranog troenja alata pa sa tim u vezi povean znaaj vrste
sredstva za hlaenje i podmazivanje (SHIP).
Uputala
Uputala se dijele na:
standardna uputala i
specijalna uputala.
Standardna uputala izrauju se kao eona uputala i kao konusna uputala. eona
uputala izrauju se i u varijanti nasadnih eonih uputala. Standardna eona
uputala izrauju se sa kutom vrha od 180 i 90, dok se konusna uputala izrauju
sa kutom vrha od 60, 90 i 120.
U grupu specijalnih uputala spadaju:
- eona uputala za obradu na nepristupanim mjestima,
- eona uputala sa okretnom vodilicom,
- konina uputala za obradu ventilskih sjedita,
- elastina uputala za obradu na nepristupanim mjestima,
- uputala za obaranje ivica na cijevima,
- kombinirana uputala,
- ravna uputala,
- uputala sa dvije otrice i
- ostala specijalna uputala.
Na slikama 27-32. prikazana su neka od navedenih uputala.

Slika 27.

Uputalo sa fiksnom vodilicom [4]

19

Slika 28.

Uputalo sa MK (Morse konus) drkom i izmjenljivom vodilicom [4]

Slika 29.

Slika 30.

Strojno nasadno uputalo [4]

Konino uputalo sa MK drkom [4]

20

Slika 31.

Slika 32.

Specijalna elastina uputala [4]

Ostala specijalna uputala [4]

Razvrtala
Razvrtala su rezni alati koji se primjenjuju u zavrnim operacijama obrade provrta.
Prilikom razvrtanja skida se tanak sloj materijala, pa su otpori rezanja srazmjerno
mali. Ovom vrstom obrade postie se visoka geometrijska tonost i kvaliteta
obraene povrine. Obradom razvrtanjem moe se postii kvaliteta obraene
povrine koja pripada, ak i etvrtoj klasi hrapavosti, mada se razvrtanjem najee
postie peta, esta i sedma klasa hrapavosti (N5-N7).
Proces obrade razvrtanjem karakterizira:
- proces rezanja slian kao kod obrade proirivanjem svrdlom,
- manji dodaci za obradu u odnosu na obradu proirivanjem,
- znatno vei broj zuba u odnosu na svrdla,
- pravilan rad razvrtala je u velikoj zavisnosti od uvjeta rada,
- izraeno je koncentrirano troenje alata i
- geometrijski parametri veoma bitno utjeu na proces obrade.
21

Razvrtavanje se izvodi na builicama, tokarilicama, obradnim centrima i drugim

strojevima za obradu provrta. Takoer se razvrtanje moe izvoditi i runim putem sa
runim razvrtalima.
Razvrtavala se, s obzirom na veoma veliki broj vrsta, mogu sistematizirati u vie
skupina:
- prema nainu primjene,
- prema nainu privrivanja na stroj,
- prema geometrijskom obliku razvrnutog provrta,
- prema vrsti materijala i
- prema tehnologiji izrade razvrtala
Jedna od moguih podjela razvrtavala je na:
runa razvrtavala i
strojna razvrtavala.
Strojna razvrtala
Strojna razvrtala se upotrebljavaju za razvrtanje prolaznih i neprolaznih cilindrinih i
koninih provrta strojnim putem. Izvode se sa ravnim i zavojnim zubima. Mogu biti
nepodeljivi (cilindrini i konini), nasadni (nepodeljivi i podeljivi), podeljivi sa
pominim ploicama, kao i eoni za obradu neprolaznih provrta, sa ploicama od
tvrdog metala.

Slika 33.

Slika 34.

Strojno nasadno razvrtalo [4]

Strojno eono razvrtalo [4]

22

Vrijednosti nazivnog promjera razvrtala utvrene su standardima za oblik i mjere

razvrtala. Tolerancije izrade razvrtala, takoer su definirane u odgovarajuim
standardima. Mjesto mjerenja promjera d razvrtala je na rubu (pomonoj stranjoj
povrini) neposredno iza ulaznog konusnog djela. Tolerancija izrade razvrtala
odreuje se prema dozvoljenim odstupanjima provrta koji se obrauje, veliini irenja
provrta, promjera provrta, veliini dodataka za obradu i materijala predmeta obrade.
Tolerancija izrade razvrtala i njen poloaj u odnosu na nominalnu mjera treba birati
prema toleranciji provrta na predmetu obrade. Pri odreivanju tolerantnog polja treba
teiti:
- da se razvrtalo moe to vie puta otriti,
- da uvijek daje zahtijevanu toleranciju obraivanog provrta i
- da tolerantno polje ne bude problematino sa aspekta izrade razvrtala.
Pri odreivanju poloaja tolerantnog polja razvrtala u odnosu na tolerantno polje
obraivanog provrta vanu ulogu ima fenomen irenja provrta pri obradi. Kod veine
materijala promjer obraivanog provrta je vei od promjera razvrtala. Ovo je posebno
izraeno kod sivog lijeva, temper lijeva, mesinga i slinih materijala. Proirenje
promjera provrta zavisi i od brzine rezanja i primijenjenog sredstva za hlaenje i
podmazivanje. Iz navedenih razloga nije preporuljivo da razvrtalo bude sa
promjerom na najveoj mjeri provrta. Treba naglasiti da pri obradi vrlo mekih
materijala i vrlo tvrdih materijala sa negativnim prednjim kutem, nedovoljno otrim
alatima javlja se smanjenje promjera razvrnutog provrta u odnosu na promjer
razvrtala. Maksimalni promjer razvrtala se, u veini poduzea za masovnu
proizvodnju, utvruje praktinim mjerenjem (probama). Promjer razvrtala se,
najee, nalazi u blizini maksimalnog promjera provrta.
Obrada razvrtanjem odvija se na ulaznom djelu (reznom djelu razvrtala). Veliina
ulaznog djela razvrtala utjee ne samo na oblik odvojene estice ve i na njen pravac
odvoenja. U zavisnosti od obraivanog materijala i vrste obrade postoje razliite
vrste (kutevi) ulaznog djela razvrtala. Veliina kuta ulaznog dijela razvrtala direktno
utjee na veliinu presjeka odvojene estice a time i na veliinu otpora rezanja. Manji
kut ulaznog konusa smanjuje debljinu odvojene estice i sile rezanja, to je posebno
vano kod runih razvrtala. Vei kut ulaznog konusa daje loiju kvalitetu obraene
povrine razvrnutog provrta. Standard propisuje da taj kut iznosi 45 mada isti moe
imati i drugaije vrijednosti (pri obradi mekih materijala ovaj kut je manji).
Radna duina razvrtala priblino iznosi od 0,8 do 3 promjera razvrtala.
Za razvrtala manjeg promjera ova duina je vea i obrnuto. Ukupna duina razvrtala
je usuglaena sa odgovarajuim ukupnim duinama svrdala koji prethode obradi
provrta razvrtanjem o emu treba voditi rauna i pri konstrukciji razvrtala.
Broj zubi razvrtala i njihova raspodjela utjee na tonost obraenog provrta. Sa
poveanjem broja zuba smanjuje se debljina odvojene estice po zubu, kvaliteta
obraene povrine je bolja i razvrtalo ima mirniji rad. Razvrtala obino imaju 6-12
zuba. Zbog lake izrade i lakeg mjerenja razvrtala se izrauju sa parnim brojem
23

zuba. Zubi razvrtala se izrauju u nejednakoj podjeli jer se na taj nain spreava
pojava riseva i nepravilne geometrije provrta. Na slici 35 prikazana je jedna od
moguih kutnih podjela zuba razvrtala.

Slika 35.

Shema nesimetrine podjele zuba razvrtala [4]

U sluaju da je podjela zuba ravnomjerna svi zubi nailaze na male zaostatke

odvojene estice i svi odjednom poinju rezati. Zbog toga dolazi do vibracija, to je
veoma nepovoljan sluaj. Kod neravnomjerne raspodjele ovo se ne dogaa, jer
sljedei zub nikada ne dolazi tono na mjesto prethodnog zuba ve ispred ili iza risa
koji je prethodni zub napravio.
Prednji kut razvrtala ( ) ima najee vrijednost od 0 do 5 i moe se birati u
zavisnosti od obraivanog materijala i zahtijevane kvalitete obraene povrine.
Obino je prednji kut za finu obradu 0 dok je za grubu obradu 5. Pove anjem
prednjeg kuta iznad 5 naglo dolazi do poveanja krzanja i troenja razvrtala.
Najee primjenjivana razvrtala su sa ravnim zubima iz razloga to su laka za
izradu i srazmjerno nie cjene. Ovim razvrtalima se ne moe, u nekim sluajevima,
postii zadovoljavajua kvaliteta obraene povrine i tonost mjera. Razvrtala sa
zavojnim ljebovima daju bolju kvalitetu obrade, a i postojanost im je vea. Kut
zavojnice ljebova zavisi od vrste obraivanog materijala i usvaja se po sljedeim
preporukama:
= 6-8 za obradu tvrdog elika i ljevenog eljeza,
=12-20 za obradu mekog elika i temper ljeva,
=35-45 za obradu aluminijuma i lakih legura.
Smjer zavojnih ljebova se najee radi suprotan od smjera rezanja, da bi se
sprijeilo samoprodiranje razvrtala u obraivani materijal ili sprijeilo izvlaenje drke
iz vretena stroja. Sa ovakvim smjerom zavojnice dobiva se znatno bolja kvaliteta
24

obraene povrine. U sluaju obrade neprolaznih provrta (slijepi provrti) pogodnija su

razvrtala sa desnom zavojnicom, iz razloga jer odvode odvojenu esticu od mjesta
rezanja.
Dodatak za obradu kod postupaka razvrtavanja nije jednoznano odreen. Postoji
veliki broj preporuka vezanih za veliinu dodataka. Prema literaturi [4], u tablici 1,
dane su veliine dodataka (dodaci po promjeru) za obradu grubim i finim
razvrtanjem.
Tablica 1.

Dodatak za obradu razvrtanjem [1]

Svrdlo za sredinji uvrt (zabuivalo)

Prilikom poetka buenja spiralno svrdlo zbog svoje velike duljine, malog promjera,
poprene otrice i dva spiralna utora ima relativno malu krutost koja oteava poetak
rezanja pa svrdlo eta po obraenoj povrini obratka. Kao posljedica se dobije
netoan poloaj eljenog provrta. Rjeenje je u prethodnom zabuivanju sa znatno
kraim i kruim reznim alatom, svrdlom za sredinji uvrt (zabuiva). Dakle,
zabuivanje je postupak obrade odvajanjem estica koji se izvodi na alatnim
strojevima builicama, tokarilicama ili glodalicama.
Svrha postupka je poveati tonost centriranja razmaka izmeu provrta, olakati
buenja provrta na kosim povrinama i izrada sredinjeg uvrta, najee na
osovinama, u svrhu njenog oslanjanja izmeu iljaka kod tokarenja ili bruenja. Za
zabuivanje je takoer kao i za sve operacije obrade provrta potrebno glavno
rotacijsko gibanje i posmino pravocrtno gibanje, a najee ih vri alat. Iznimka je
kod zabuivanja na tokarilici, gdje se glavno gibanje ostvaruje rotacijom obratka.
Alat za zabuivanje je svrdlo za sredinji uvrt (zabuiva), definirane geometrije
reznog dijela, s dvije glavne rezne otricom i vrlo malom poprenom otricom.
Karakteristika svrdla za sredinji uvrt je njegova poveana krutost u odnosu na
klasina spiralna svrdla. Slika 26 prikazuje svrdlo za sredinji uvrt.

25

Slika 36.

Alat za zabuivanje

Ureznici
Urezivanje navoja vri se ureznicima. Ureznici su vieprofilni alati koji se koriste za
izradu navoja u provrtima. Izrauju se, najee, od brzoreznog elika, a za obradu
tvrdih i tekobradivih materijala i od tvrdog metala. Prema nainu rada dijele se na
rune i strojne. Na slici 37 prikazani su osnovni tipovi ureznika.

Slika 37.

Osnovne vrste ureznika [6]

26

Oblik i karakteristine dimenzije jednog ureznika prikazani su na slici 38. Dimenzije

imaju sljedee znaenje: l duina radnog djela; l1 duina reznog djela; l2 duina
kalibrirajueg djela; l3 duina drke; l4 duina etvrtke; L ukupna duina
ureznika; d vanjski promjer ureznika; d 3 promjer drke; h veliina podbruenja
zuba; r - kut nagiba ulaznog reznog djela; prednji kut; stranji kut.
Geometrijske veliine ureznika zavise od materijala predmeta obrade, oblika provrta
koja se obrauje (prolazni ili neprolazni provrt), duine navoja, naina rada (runo ili
strojno), vrste stezanja i drugih faktora.

Slika 38.

Oblik i karakteristine dimenzije ureznika [4]

Rezni dio ureznika (duine l 1) obavlja najvei dio rezanja, dok kalibrirajui dio (duine
l2) vri proiavanje i konano oblikovanje profila navoja. Prema obliku profila na
reznom djelu razlikuju se dva tipa ureznika, slika 39: sa zarubljenim profilom, slika
38a i punim profilom, slika 38b.

Slika 39.

Rezni dio ureznika [4]

Ureznici sa zarubljenim profilom zuba na reznom djelu su ee u primjeni od

ureznika sa punim profilom zuba (koji se koriste samo u specijalnim sluajevima).
Kod ureznika za runi rad primjenjuju se garniture od tri i dva komada ureznika. U
prvom sluaju duina ulaznog (reznog) djela je: kod prvog ureznika l 1=5p, kod drugog
l2=3,5p i kod treeg ureznika l1=2p. Kod strojnih ureznika duina reznog djela zavisi
od oblika provrta: kod dugih ureznika za prolazne provrte l 1=4p a kod ureznika za
neprolazne provrte l1=2p. Zubi na reznom djelu ureznika imaju oblik reznog klina kao
kod tokarskog noa, slika 40. Stranja povrina zuba izvodi se podbruivanjem.
27

Slika 40.

Oblik zuba na reznom (a) i kalibrirajuem djelu ureznika (b):

nepodbruena stranja povrina (I), djelomino podbruena stranja povrina (II) i

potpuno podbruena stranja povrina (III). [4]

Veliina prednjeg kuta ovisi od materijala predmeta obrade, a preporuene vrijednosti

su date u tablici 2:
Tablica 2.

Prednji kut ureznika ovisno o materijalu [1]

Stranji kut na reznom djelu ureznika odreuje se ovisno od vrste ureznika, a

ostvaruje se natranim tokarenjem ili podbruavanjem stranje povrine. Kod
ureznika za runi rad = 68 , a kod ureznika za strojni rad =1012. Oblik zuba
na kalibrirajuem djelu ureznika izvodi se prema slici b. Najee se koriste ureznici
sa podbruenom stranjom povrinom po cijeloj irini zuba na kalibrirajuem djelu
(III). Za izradu navoja sa uskim tolerancijskim poljem primjenjuju se ureznici sa
djelominim podbruenjem stranje povrine (II), a ureznici malog promjera i koraka
do 0,5mm, sa malom irinom zuba i za rad pri malim brzinama rezanja izrauju se
bez podbruenja po stranjoj povrini zuba (I). Broj i oblik ljebova zavisi od vrste
ureznika, promjera i koraka navoja, materijala predmeta obrade i promjera i dubine
provrta sa navojem. Za krte materijale (pri ijoj se obradi javlja kidana odvojena
estica) primjenjuju se ureznici sa veim brojem ljebova u odnosu na obradu ilavih
materijala (kada se formira trakasta odvojena estica). Kod obrade lakih metala i
njihovih legura broj ljebova ureznika je manji a irina ljebova vea, ime se
28

osigurava bolje odvoenje odvojene estice. ljebovi ureznika mogu biti ravni i
zavojni. Ureznici sa zavojnim ljebovima osiguravaju bolje odvoenje odvojene
estice i mogu biti izraeni sa lijevom ili desnom zavojnicom lijeba. ljebovi sa
desnom zavojnicom primjenjuju se kod ureznika za neprolazne provrte, usmjeravaju
odvojenu esticu ka drci ureznika i omoguavaju rad sa veim brzinama rezanja kod
obrade ilavih materijala. ljebovi lijeve zavojnice se primjenjuju kod ureznika za
prolazne provrte i neprolazne provrte sa izlazom (usmjeravaju odvojenu esticu u
pravcu posminog kretanja).
Alat za rastokarivanje
Operacija rastokarivanja je veoma slina operaciji unutarnjeg tokarenja.
Rastokarivanje se primjenjuje za grubu i finu obradu provrta u ljevovima i prethodno
buenim provrtima u eliku. Glavni cilj ove operacije je postii dimenzijsku tonost i
zahtijevanu kvalitetu povrine obraivanog provrta. Rastokarivanje provrta na
tokarilicama, revolver tokarilicama, builicama i strojevima za rastokarivanje vri se
razliitim vrstama alata. Na slici 41 je prikazana starija konstrukcija alata za
rastokarivanje. Odlikuje ih niska produktivnost, pa se zbog toga primjenjuju samo u
pojedinanoj i maloserijskoj proizvodnji.

Slika 41.

Starije konstrukcije alata za rastokarivanje [4]

Na slici 42 dan je shematski prikaz starije konstrukcije dvostranog alata za

rastokarivanje. Dvostrani alat bolje osigurava geometrijski oblik, dimenzije provrta i
veu otpornost na vibracije, ali im se uslijed troenja brzo smanjuje radijalna
dimenzija pa zbog toga nisu dobili iru primjenu.

29

Slika 42.

Dvostrani alat za rastokarivanje [4]

Na slici 43 i 44 prikazani su neki od suvremenih alata koji se primjenjuju za

rastokarivanje.

Slika 43.

Alat za rastokarivanje sa jednom otricom [3]

30

Slika 44.

Alat za rastokarivanje sa tri otrice [3]

31

4. Postupak odabira alata

U slijedeih nekoliko reenica biti e opisan postupak odabira alata za izradu provrta
na alatnim strojevima. Prvi korak je iz dokumentacije odrediti parametre provrta, a to
su: dubina, irina, tolerancija provrta, kvaliteta obraene povrine i eventualno neka
geometrijska ogranienja. Na slici 45 dan je primjer provrta i dimenzija potrebnih za
njegovu izradu.

Slika 45.

Zahtjevi za izradu provrta [3]

Kada su sve veliine provrta poznate, treba odrediti koje e se svrdlo koristiti za
izradu provrta. Prilikom odabira svrdla treba prethodno, ovisno o veliini provrta
vidjeti u koliko e se prolaza buiti. Kod odabira broja prolaza, kljunu ulogu ima tip
svrdla (spiralno svrdlo, svrdlo sa izmjenjivim ploicama, svrdlo sa izmjenjivo
glavom ...), geometrija i snaga stroja. Kada bi se provrt buio klasinim spiralnim
svrdlom, prvo bi trebalo predbuiti pripremak, sa alatom za predbuivanje. Poslije
operacije predbuenja uslijedilo bi buenje spiralnim svrdlom. Posto je geometrija
spiralnog svrdla, velika prepreka, da se odjednom izvede buenje, postupak se
najee izvodi sa predbuenjem svrdlima manjeg promjera (0,5 promjera veeg
svrdla). Prednosti ovog postupka su manja cijena alata i manja snaga potrebna za
obradu, a mane dugotrajnost postupka i veliki broj upotrebljenih alata. Sa svrdlom
koje ima izmjenjive ploice, vei provrti bue se u jednom prolazu, ali nedostatak
ovog svrdla je velika potreba za snagom, cijena samog svrdla, prihvat alata i ureaj
za opskrbu SHIP-om, jer je predvieno da se odvojena estica odvodi SHIP-om.
Uglavnom se izbor svrdla vri prema dijagramu prikazanom na slici 46, to znai da
su promjer svrdla i dubina provrta presudni parametri kod izbora.

32

Slika 46.

Diagram za odabir vrste svrdla [3]

U sljedeem koraku odreuje se materijal i geometrija svrdla, pri tome je vano imati
uvid o materijal koji se obrauje. Prema materijalu obratka se odreuje materijal alata
(svrdla). Danas su najee u primjeni svrdla koja su cijela od tvrdog metala,
prevuena ili neprevuena, ili imaju ploice od tvrdog metala.
Svako slovo predstavlja jedan od est razreda materijala obratka koji se obrauju
svrdlima od tvrdog metala, ali razliitim kvalitetama.
Oznaka P odnosi se na nelegirane, visoko i nisko legirane elike, te eline ljevove.
Oznaka M odnosi se na nehrajue elike (austenitne, austenitno-feritne, duplex...)
Oznaka K odnosi se na ljevove.
Oznaka N odnosi se na aluminij i bakar te njihove legure.
Oznaka S odnosi se na materijale na bazi kobalta, nikla i titana.
Oznaka H pokriva tvrde materijale (zakaljene).

Slika 47.

Materijali obratka koji se obrauju [3]

33

Sljedei vaan parameter su tolerancije provrta. Ukoliko se prethodno odreenim

postupkom ne moe ostvariti eljeno tolerantno podruje ili eljena kvaliteta povrine
onda se prilikom obrade treba predvidjeti odgovarajui dodatak za operaciju koja e
uslijediti kako bi se ispunili svi traeni zahtjevi na obraivanom provrtu. Na 48. slici su
prikazane IT kvalitete koje se mogu ostvariti pojedinim alatima za buenje.

Slika 48.

Kvalitete povrine nakon obrade pojedinim alatom [3]

34

5. Sile i momenti kod obrade provrta

U ovom poglavlju biti e objanjene sile i momenti koji se javljaju prilikom obrade
provrta na alatnim strojevima. Izraun sila i momenata je koristan, jer na temelju
njega se moe odrediti smjer i veliina sile koja djeluje na obradak, te snaga
potrebna za obradu. Prema potrebnoj snazi se odreuje snaga stroja na kojemu se
vri obrada, a prema silama rezanja, sile pritezanja obratka u steznim napravama.

Slika 49.

Parametri obrade [3]

n = broj okretaja svrdla ( 1/min)

vc = brzina rezanja na obodu (m/min)
Dc = promjer svrdla (mm)
I4 = maksimalna preporuena dubina buenja (mm)
ap = dubina rezanja (mm)
fn = posmak po okretaju (mm)
vf = posmina brzina (mm/min)
35

Brzina rezanja je kod buenja definirana kao brzina na obodu svrdla i moe se
izraunati preko broja okretaja i promjera svrdla. Izraz za izraun brzine rezanja kod
buenja glasi:

Izraz za izraun posmine brzine glasi:

Prikaz rasporeda brzina rezanja i oblik odvojene estice kod svrdla sa izmjenjivim
ploicama dan je na slici 50.

Slika 50.

Oblik odvojene estice (svrdlo sa izmjenjivim ploicama) [3]

Oblik odvojene estice kod klasinog svrdla sa dvije otrice prikazan je na slici 51.
Kod ovog postupka buenja, brzina rezanja kree se od 0 do v c. Na samom vrhu
svrdla brzina je jednaka 0, dok je na obodu maksimalna v c.

Slika 51.

Oblik odvojene estice (spiralno svrdlo) [3]

36

Izraun potrebne snage kod buenja

Izraun snage potrebne za buenje svrdlom sa izmjenjivim ploicama definiran je po
Sandvik-u kao:

Slika 52.

Parametri svrdla sa izmjenjivim ploicama [3]

Snaga kod buenja spiralnim svrdlom po Sandvik-u glasi:

Slika 53.

Parametri spiralnog svrdla [3]

37

Tablica 3.

Specifine sile rezanja

Proraun posmine sile i momenta buenja

Prema navedenim jednadbama se mogu izraunati vrijednosti sila i momenta koje
djeluju na svrdlo. Sve ostale operacije koje se izvode kasnije na provrtu zahtijevaju
manju snagu, te samim time ih nije potrebno proraunavati.

Slika 54.

Moment i posmina sila na svrdlu [3]

Na slici 55 prikazane su sile koje se javljaju prilikom buenja na glavnim otricama.

Glavne sile se veoma lagano mogu izraunati preko momenta i promjera svrdla.
Izraz za izraun glavne sile glasi:
Fcz = 2M/d
Komponenta sile u aksijalnom smijeru se definira kao posmina sila.
38

Slika 55.

Sile na glavnim otricama [3]

39

6. Stezni pribor
Stezni pribor je obavezni materijalni dio obradnog sustava. Njegovom primjenom
dolazi se do poboljanja niza parametara. Efekti primjene steznih pribora ogledaju se
kroz:
- ispravno baziranje radnog predmeta (ili alata) na stroju u odnosu na zahtijevane
baze,
- smanjenje greaka tonosti dimenzija pri postavljanju predmeta obrade u stezni
pribor, nezavisno od vjetine radnika,
- mogunost iskoritenja strojnog parka,
- poveanje produktivnosti alatnih strojeva, i
- olakanje rada radnika i lake odreivanje normativa rada.
Za izradu steznih pribora, najee se primjenjuju ugljini elici za cementiranje i
elici za poboljavanje. Neki elementi pribora na koje su stavljeni posebni zahtjevi
izrauju se i od legiranih elika. Izbor vrste elika vri se na osnovu optereenja
kojem je odreeni dio pribora izloen u toku eksploatacije (savijanje, troenje, udarna
optereenja i slino). U mnogim sluajevima postoji vie alternativnih rjeenja.
Standardni stezni pribori
Standardni stezni pribori imaju veliku primjenu u operacijama obrade odvajanjem
estica. Najvie su zastupljeni u pojedinanoj i maloserijskoj proizvodnji. Koriste se
za baziranje i stezanje predmeta obrade ili alata. Proizvode ih specijalizirani
proizvoai pribora. Na sljedeim slikama prikazana su neka od moguih rjeenja
standardnih steznih pribora, slika 56 - 59.

Slika 56.

Okretni kripac [4]

40

Slika 57.

Slika 58.

Slika 59.

Okretno nagibni kripac [4]

Horizontalni okretni radni stol [4]

Vertikalni okretni radni stol [4]

Stezanje obratka
Osnovna funkcija pritezanja predmeta obrade je omoguiti jednoznano definiranje
poloaja predmeta obrade u steznom priboru. Predmetu obrade baziranom u
steznom priboru treba odreenim silama pritezanja osigurati stabilan kontakt sa
baznim povrinama. U toku procesa obrade, pri djelovanju odreenih dinamikih
optereenja, pravac, smjer i intenzitet sila stezanja treba onemoguiti pomicanje
41

predmeta obrade od baznih povrina. Takoer, sile stezanja trebaju omoguiti takvu
shemu optereenja elemenata steznog pribora pri kojoj nee doi do poveanog
nivoa vibracija predmeta obrade. Vibracije se negativno odraavaju na tonost
zahtijevanih kota i kvalitetu obraene povrine. Polaznu osnovu za definiranje
poloaja ( toaka ) stezanja, veliinu sila stezanja i izbor elemenata i mehanizama
za stezanje predstavlja veliina, pravac i smjer sila rezanja koje se javljaju u toku
procesa obrade. Na osnovu operacijske liste kojom se definira alat, veliina dodataka
za obradu i ostali parametri reima rezanja, mogue je, sa zadovoljavajuom
tonou odrediti veliine, pravce i smjerove sila rezanja. Sile rezanja treba
promatrati kao vanjsko optereenje predmeta obrade i itavog sklopa steznog
pribora. Poeljno je, prije izbora naina, elemenata i mehanizama za stezanje,
razmotriti dinamiku shemu optereenja steznog pribora, sa silama rezanja kao
pobudnim silama. Poloaj, smjer i pravac sila stezanja treba izabrati tako da se, sa
to manjom silom stezanja moe uspjeno realizirati proizvodna operacija. Takoer
treba voditi rauna da se pouzdano stezanje ostvari sa to je mogue manjim brojem
steznih mjesta. Prethodnim se eli rei, da se, bar u gruboj mjeri, treba izvriti
optimizacija izbora sheme stezanja kao i elemenata i mehanizama za stezanje. U
osnovi, proraun napadnih sila i momenata sila rezanja svodi se na odreivanje istih
preko poznatih obrazaca iz teorije rezanja dok se analiza optereenja elemenata
steznog pribora uglavnom vri preko statikih jednadbi ravnotee. Kompleksnija,
dinamika analiza konstrukcije vri se samo u specifinim sluajevima i zahtjeva
znatno opirnija i teorijska i eksperimentalna istraivanja.

Fleksibilni pribor (grupni pribor)

Formiranjem grupe tehnoloki slinih dijelova, pojedinana i maloserijska proizvodnja
se prevode u serijsku pa ak i velikoserijsku proizvodnju, ime se opravdava
ulaganje u projektiranje i primjenu opreme poviene proizvodnosti. Moe se naglasiti
da se grupni pomoni pribor obino projektira za jednu operaciju zajednikog
tehnolokog postupka grupe predmeta obrade (dijelova), pa se kao osnovni zahtjev
za grupni pribor postavlja mogunost baziranja, stezanja ili voenja alata za sve
predmete obrade date grupe. Ovaj se zahtjev moe ostvariti na jedan od tri naina i
to primjenom:
- grupnog pomonog pribora sa izmjenljivim elementima,
- grupnog pomonog pribora sa podeavanjem (reguliranjem) nekih elemenata, i
- kombiniranjem grupnog pomonog pribora sa izmjenjivim i podeljivim elementima.
Prije prelaska na obradu narednog predmeta obrade iz grupe u prvom sluaju treba
izmijeniti odreeni broj elemenata (za oslanjanje, centriranje, voenje alata i dr.) a u
drugom sluaju treba izvriti odgovarajua reguliranja poloaja pojedinih elemenata.
Prema tome, kod grupnog pomonog pribora postoji osnovni grupni pribor i komplet
izmjenljivih, odnosno podeljivih elemenata. Projektiranje grupnih pomonih pribora
je iz razloga to se izvodi za grupu tehnoloki slinih dijelova a ne za jedan dio
42

znatno sloenije nego kod specijalnih pomonih pribora. Projektiranje se zasniva na

analizi konstrukcijskih i tehnolokih karakteristika dijelova koji pripadaju istoj grupi i
na prouavanju podataka o tehnolokom postupku izrade, alatima, strojevima i
ostalim karakteristikama.
Dijelovi fleksibilnog pribora dijele se, najee u osam grupa u zavisnosti od funkcije
koju imaju u sklopu pribora. Grupe se dijele na tipove, a tipovi se dalje dijele po
veliinama. Broj tipova i veliina je razliit kod razliitih kompleta. Na slici 60
prikazani su dijelovi fleksibilnog pribora.

Slika 60.

Prikaz fleksibilnog pribora za stezanje [4]

Obino se jedan komplet sastoji iz sljedeih osam grupa, i to:

I. grupa Bazni dijelovi

U ovu grupu spadaju razliite ploe pravokutnog, kvadratnog i okruglog oblika. Ovi
dijelovi imaju iroku primjenu jer se oko 90% pribora formira na bazi ovih dijelova.
II. grupa Osnovni dijelovi
Ova grupa spada meu vanije grupe kompleta spomenutog sustava i njena
primjena mnogo ovisi od konstrukcije pribora. Iz tog razloga ova grupa po broju
tipova zauzima prvo mjesto. U okviru ove grupe postoji nekoliko podgrupa, odnosno:
razni umetci, prizme, kutni elementi, oslonci za lokaciju, vodilice za buenje i sli ni
dijelovi.
III i IV grupa Dijelovi za lokaciju
U ovu grupu spadaju dijelovi za odreivanje poloaja predmeta obrade i reznog
alata. Ovi dijelovi mogu biti jednostrani i dvostrani. Imaju dimenzije identine
osloncima za
lokaciju.
43

V. grupa ape za stezanje

Rade se u razliitim oblicima. Obino postoje garniture sa 8 tipova i 32 razliite
veliine.
VI. grupa Dijelovi za stezanje
U kompletu se najee nalazi oko 21. razliitih tipova sa 260 veliina, zatika i vijaka.
Najee je u primjeni navoj M12X1,5 za montau i navoj M5 za vezu klinova.
VII. grupa Razni dijelovi
Dijelovi ove grupe stvoreni su u toku eksploatacije sustava univerzalnih montanih
pribora i javljaju se kao dopunska grupa kompleta. Ovdje se mogu ubrojati ekscentri,
opruge, ruice i razni slini elementi.
Na slici 61 dan je primjer obratka stegnutog sa fleksibilnim priborom.

Slika 61.

Primjer obratka stegnutog sa fleksibilnim priborom [4]

44

7. Strojevi za obradu provrta

Svi prethodno nabrojeni i opisani alati koriste se prilikom procesa obrade materijala
na alatnim strojevima za obradu odvajanjem estica, najee builicama. Builice
se koriste za razne operacije obrade provrta (buenje, uputanje, razvrtanje,
urezivanje navoja i rastokarivanje). U iznimnim sluajevima moe se na njima
pomou dodatnih naprava i brusiti provrte. Glavno gibanje je rotacija alata, dok je
posmino pravocrtno gibanje u smjeru osi alata, i najee ga vri alat.
Najjednostavnije builice su rune, a koriste se za obradu provrta najee prilikom
montae, gdje nema nekih velikih zahtjeva za tonost. Za tonije buenje koriste se
nepomine (stojee) builice koje se dijele na:
- stolne
- stupne
- radijalne
- revolverske
- redne
- vievretene
- horizontalne builice-glodalice
- koordinatne
- builice za duboko buenje
Sve prethodno nabrojene builice imaju svoje tehnike karakteristike, a neke od
najvanijih zajednikih karakteristika builica su nabrojene u sljedeih par toaka:
-

maksimalni radni prostor builice,

podruje broja okretaja glavnog vretena,
broj stupnjeva broja okretaja glavnog vretena,
raspon posmaka i broj stupnjeva koji se moe odabrati (kod builica sa
automatskim posmakom),
snaga pogonskog motora,
gabaritne mjere i masa,
vrsta prihvata na glavnom vretenu i
pribor za stezanje alata.

Stolne builice
Stolne builice su alatni strojevi koji se najee mogu nai u metalopreraivakim
pogonima. Koriste se za buene provrta manjih dimenzija, najee do promjera 12
mm ili iznimno do 15 mm. Kod jednostavnijih modela vretenite je vrsto vezano sa
45

temeljnom ploom preko stupa, dok se kod nekih izvedbi moe pomicati po stupu u
vertikalnom smjeru. Radi lakeg buenja tijelo builice se zakree oko glavnog
noseeg stupa. Temeljna ploa slui istovremeno kao radni stol na kojega se stavlja i
stee predmet koji se obrauje. Stezanjem obratka na radni stol builice poveava se
tonost i krutost postupka.
Na slici 62 shematski je prikazana stolna builica sa ucrtanim glavnim i posminim
gibanjima, koja se mogu ostvariti na builicama. Okretanje alata, odnosno pinolnog
glavnog vretena je glavno gibanje koje osigurava potreban moment za rezanje.
Aksijalnim pomicanjem pinolnog glavnog vretena prema temeljnoj ploi, koja je
ujedno i radni stol, osigurava se posmino pravocrtno gibanje.

Slika 62.

Shematski prikaz stolne builice [1]

Glavno vreteno okree se u pinoli koja je aksijalno pomina po vretenitu, a taj modul
glavnog vretena i pinole ima naziv pinolno glavno vreteno, slika 63. Dakle, pinolno
glavno vreteno ima zadau prenijeti potreban moment za obradu, a da se pritom
omogui i nesmetano pravocrtno gibanje u svrhu ostvarenja posmaka potrebnog za
kontinuiranost procesa obrade odvajanjem estica. Prijenos snage sa pogonskog
motora na pinolno glavno vreteno, kod ove vrste builica je najee rijeen preko
remenskog prijenosnika. Na pinolnom glavnom vretenu, isto kao i na motoru, nalaze
se trostepene ili etverostepene remenice. Broj okretaja builice regulira se
mijenjajui poloaj remena ili mijenjajui poloaj remenica, prebacivanjem remenice
sa pinolnog glavnog vretena na motor i obratno. Builice sa trostepenim remenicama
imaju est brzina (3x2), dok izvedbe sa etverostepenim remenicama imaju osam
brzina (4x2). Danas postoje izvedbe builica koje imaju kontinuirani izbor broja

46

okretaja, te se na taj nain moe tonije odrediti potrebna brzina rezanja za pojedinu
operaciju.

Slika 63.

Shematski prikaz pinolnog glavnog vretena [1]

Posmak se ostvaruje runo preko poluge koja se nalazi sa desne strane builice.
Neke stolne builice imaju i ureaj za automatski posmak, a shematski prikaz
ureaja za automatski posmak dan je na slici 64. Snaga potrebna za posmak se
uzima sa pinolnog glavnog vretena i dovodi se do mjenjake kutije na kojoj se bira
eljeni posmak po okretaju, te se nakon toga dovodi pomou punog vijka do
zupanika koji se nalazi na poluzi za runi posmak. Builice opremljene sa ureajem
za automatski posmak imaju i mogunost runog posmaka. Prikazani ureaj za
posmak raspolae za etiri razliite brzine posmaka.

Slika 64.

Shematski prikaz ureaja za posmak [1]

47

Na slici 65 je prikazana moderna stolna builica.

Slika 65. Stolna builica [2]

48

Stupne builice
Za stupne builice, slika 66, vrijedi uglavnom sve ve reeno za stolne builice, a
jedna od razlika kod ovih builica je u veoj duljini stupa. Vretenite builice je vrsto
vezano za stup, a ispod njega je takoer na stup postavljen radni stol u obliku
konzole. Radni stol je pomian vertikalno po stupu, a moe se i zakretati oko stupa.
Ispod radnog stola je temeljna ploa koja je odozgo obraena, tako da se i na nju
mogu postaviti neki dui predmeti prilikom obrade. Ove builice mogu buiti provrte
do priblino 30-40 mm promjera, ovisno od snage instaliranog pogonskog motora.
Stupne builice veih snaga redovito se izvode sa prijenosnikom koji ima zupanike
za pogon pinolnog glavnog vretena i prijenosnik za automatski pravocrtni posmak
pinolnog glavnog vretena u vertikalnom smjeru.

Slika 66.

Shematski prikaz stupne builice [1]

49

Na slici 67 je prikazana moderna stupna builica. Ona ima uplju temeljnu plou u
koju je smjeteno sredstvo za hlaenje, ispiranje i podmazivanje ( SHIP). Pumpom i
crijevima je omogueno dovoenje SHIP-a u zonu obrade provrta.

Slika 67.

Stupna builica [KNUTH]

Radijalne builice
Radijalne builice se koriste za obradu veih predmeta koje zbog njihove mase ne bi
bilo lako namjestiti u pravilan poloaj na stroju. Shematski prikaz radijalne builice s
njezinim osnovnim dijelovima je dan na slici 68. Na temeljnoj ploi koja slui kao
radni stol, nalazi se stup oko kojega se okree vodea cijev. Ona slui kao vertikalna
vodilica konzole. Konzola nosi vretenite builice i omoguuje pomicanje vretenita u
horizontalnom smjeru po konzoli, u vertikalnom smjeru zajedno sa konzolom, a
zajedno sa cijevi okreu se vretenite i konzola oko osi stupa. Tako rezni alat u
pinolnom glavnom vretenu moe zauzeti svaki poloaj na obratku koji se stavlja na
temeljnu plou, odnosno radni stol. Dakle, radijalna builica ima dva pravocrtna i
jedno rotacijsko dostavno gibanje koje izvodi rezni alat odnosno vretenite.

50

Vodea cijev okree se na dva kotrljajua leaja oko stupa. Da ne doe do

zakretanja prilikom rada stroja, cijev se stee prema stupu pomou prstena. Za
stezanje prstena slui mehanizam koji istodobno slui za stezanje vretenita prema
konzoli. Taj mehanizam za stezanje, odnosno ukruivanje stroja moe biti na runi,
elektrini ili elektrohidraulini pogon. Za podizanje konzole sa vretenitem slui
elektromotor na vrhu cijevi koji djeluje preko reduktora na navojno vreteno. Isti
elektromotor obino nakon podizanja ili sputanja stee konzolu uz cijev.
Glavno vreteno dobiva pogon od elektromotora na vrhu vretenita. U samom
vretenitu nalazi se prijenosnik sa zupanicima za pogon pinolnog glavnog vretena i
prijenosnik za automatski pravocrtni posmak pinolnog glavnog vretena u vertikalnom
smjeru. Na ovim radijalnim builicama bue se provrti jo veeg promjera, ak do
100 mm.

Slika 68.

Shematski prikaz radijalne builice [1]

51

Na slici 69 je prikazana moderna radijalna builica sa svim prethodno spomenutim

dijelovima. Ona takoer ima uplju temeljnu plou u koju je smjeteno sredstvo za
hlaenje, ispiranje i podmazivanje, koje se pumpom i crijevima dovodi u zonu
rezanja.

Slika 69.

Radijalna builica [2]

Revolverske builice
Revolverske builice se koriste kod serijske proizvodnje, gdje je potrebno uzastopno
buiti, uputati ili razvrtavati sa vie razliitih alata.
Jednostavna revolverska builica se dobije, ako se na stupnu ili stolnu builicu ugradi
specijalna revolverska glava sa vie vretena, slika 70. Takva se glava zakree runo
poslije svake radne operacije, pa pri tome dolazi u radni poloaj novi alat. Najee

52

se rade revolverske glave sa est alata, od kojih je u pogonu samo onaj koji je
okrenut prema obratku.
Kod obrade vee serije obradaka, koriste se revolverske builice sa automatskom
izmjenom alata odnosno automatskim zakretanjem revolverske glave, slika 71. Alati
su u glavi sloeni redoslijedom kojim se izvode operacije na obratku. Kao i kod
ostalih builica, tako i kod ove sva gibanja vri rezni alat.
U samom vretenitu ovih builica nalazi se prijenosnik sa zupanicima za pogon
alata koji je u radnom dijelu i prijenosnik za automatski posmak pogonjenog alata u
vertikalnom ili horizontalnom smjeru (ovisno da li je horizontalna ili vertikalna
izvedba). Obzirom da se obino izvode razliite operacije (buenje, uputanje,
razvrtavanje...) potrebni su i razliiti parametri poput broja okretaja glavnog vretena i
posmaka alata.
Veina revolverskih builica je danas automatizirana.

Slika 70.

Slika 71.

Nasadna revolverska glava [2]

Revolverska builica [1]

53

Redne builice
Za jednostavne radove, kada ne dolazi u obzir automatizacija ili programiranje, moe
se umjesto revolverske builice upotrijebiti redna builica, slika 72. Ona se sastoji od
vie jednostavnih stolnih builica ili builica na stalku, koje su privrene na
zajedniki radni stol. Slue za obradu veeg broja provrta raznih dimenzija u istom
obratku i svaka jedinica moe raditi nezavisno sa drugim reznim alatom.
Upotrebljavaju se zbog bolje ekonominosti u serijskoj proizvodnji.
Kod svake pojedine jedinice brzina glavnog pinolnog vretena se odreuje preko
poloaja remena na remenicama glavnog pinolnog vretena i motora, dok se posmak
odreuje runo preko poluge.

Slika 72.

Shematski prikaz redne builice [1]

54

Na slici 73 je prikazana moderna redna builica sa svim prethodno spomenutim

dijelovima koja se sastoji od etiri builice na stalku.

Slika 73.

Redne builice [6]

Vievretene builice
Ukoliko se bui vie razliitih provrta odjednom, moe se upotrijebiti builica sa
vievretenom glavom, shematski prikazana na slici 74. Kod ovih builica vretenite
se pomie u vertikalnom smjeru. Sa donje strane vretenita se nalazi vievretena
buna glava. Sva vretena bune glave dobivaju pogon preko zupanika centralne
osovine u vretenitu.
Budui da je potrebno vievretensku glavu podesiti posebno za svaki obraeni
predmet (buna slika), mogue je birati poloaj i broj okretaja svakoga vretena
posebno. Premda se broj okretaja moe odrediti posebno za svako vreteno, posmak
i hod svih glavnih vretena je jednak, a vertikalno posmino pravocrtno gibanje
vretenita obino je na hidraulini pogon. To stavlja ogranienja na rezne alate koji se
istodobno mogu koristiti na ovim vievretenim builicama.
Na slici 75 je prikazana moderna vievretena builica koja moe odjednom obraivati
vie provrta razliito rasporeenih na povrini obratka.
55

Slika 74.

Shematski prikaz vievretene builice [1]

Slika 75.

Vievretena builica [2]

56

Horizontalne builice-glodalice
Horizontalne builice - glodalice koriste se prilikom izrade dijelova strojeva, odnosno
za obradu razliitih kuita. Kao to se vidi iz samog naziva radi se o kombiniranim,
univerzalnim strojevima na kojima se moe glodati, buiti, uputati, razvrtavati,
urezivati navoje i istokarivati. Najee izvedbe ovih strojeva sline su horizontalnim
glodalicama jer se u glavno vreteno steu rezni alati, dok se predmet obrade nalazi
na radnom stolu. Na horizontalnim builicama glodalicama glavno kruno gibanje
vri alat, dok obraivani premet obavlja posmak na radnom stolu. Radni stol moe
vriti posmak u poprenom i uzdunom smjeru, na isti nain kao krini stol glodalice.
Pored toga glavno vreteno je pomino jo u uzdunom smjeru kao kod builica, a
cijelo vretenite moe vriti posmak u vertikalnom smjeru. Svi vei strojevi imaju
dvostruko glavno vreteno na kojem se nalazi dodatna planska ploa sa specijalnim
poprenim klizaem (suportom) koji moe za vrijeme okretaja vretena izvoditi
posmak u radijalnom smjeru.
Horizontalne builice glodalice izrauju se u raznim izvedbama, a shematski prikaz
oblika ovog stroja prikazan je na slici 76. Na slici se moe uoiti pomoni leaj koji
kod ove izvedbe horizontalne builice - glodalice slui za dodatno uleitenje
dugake bune motke. Pomou nje se istokaruju leajna mjesta na pojedinim
kuitima koja se obrauju na takvim strojevima.

Slika 76.

Shematski prikaz horizontalne builice glodalice [1]

57

Na krevetu stroja nalaze se uzdune vodilice za saonice. S gornje strane saonica na

poprenim vodilicama moe se pomicati popreni suport na kojemu je privren
radni stol. Obino se radni stol moe zakretati kako bi se predmet u jednom stezanju
mogao obraivati sa vie strana. Uzduno gibanje saonica i popreno gibanje
poprenog suporta moe biti runo ili automatsko pomou ureaja za posmak. Kod
veih strojeva ureaj za posmak redovito ima i brzi hod, za bre namjetanje radnog
predmeta u radni poloaj. Zakretanje radnog stola je uglavnom runo, u iznimnom
sluaju kod velikih strojeva se primjenjuje mehaniko zakretanje.
Obino se s desne strane stola nalaze vertikalni stupovi sa vodilicama koji
omoguuju pomicanje vretenita stroja. Vretenite je samostalna jedinica sa vlastitim
pogonom. Glavno vreteno je dvostruko i sastoji se od centralnog bunog vretena i
vretena s planskom ploom. Buno vreteno aksijalno je uleiteno u posebnom
leaju koje se preko navojnog vretena moe pomicati aksijalno kako bi se omoguio
aksijalni posmak bunog vretena. Vreteno sa planskom ploom slui za rad sa
robusnim alatima (obino glodae glave). Kod obrade duih provrta u buno vreteno
se stavlja buna motka, koja se kod velikih duina oslanja sa druge strane u pomoni
leaj. Pomoni leaj vezan je preko navojnih vretena sa vretenitem, tako da se kod
vertikalnog pomicanja vretenita podie odnosno sputa, te tako ostaje stalno u osi
sa vretenitem.
Ponekad se koriste i builice glodalice sa okretnim glavnim vretenitem. Kod nekih
builica glodalica takovo buenje omoguuju posebne bune glave koje se
privruju na vretenite.

Slika 77.

Horizontalna builica glodalica [2]

58

Koordinatne builice
Koordinatne builice upotrebljavaju se uglavnom za izradu vrlo tonih alata i naprava
kao i predmeta kod kojih treba izraditi provrte sa velikom tonou. Provrti se na
ovim builicama mogu buiti direktno prema nacrtu bez upotrebe ablona, bunih
naprava ili prethodnog obiljeavanja.
Koordinatne builice se sastoje od preciznog i krutog stroja za buenje i naprave za
pozicioniranje, koja je ureaj za mjerenje razmaka u dvije koordinate, slika 78. Stroj
za buenje je uglavnom vertikalna builica sa jednim ili dva nosea stupa, koja je
konstrukcijski slina obinim builicama, samo to je preciznija i krua. Razlika je jo
u uleitenju glavnog vretena, koje se vrti u veoma krutim leajevima. Naprava za
pozicioniranje, sastoji se od vodilica na kojima se kree radni stol i vodilica na kojima
se kree vretenite ili od vodilica na kojima se kree popreni suport koji na sebi ima
vodilice za radni stol. Na taj nain dobiju se dva meusobno okomita kretanja (dvije
osi) iji pomaci se mjere preko posebnog ureaja. Prema nainu iitavanja mjerene
skale, koordinatne builice se dijele na: mehanike i optike.
Najjednostavniji mehaniki ureaj za itanje poloaja sastoji se od mjerne trake ili
lineala sa milimetarskom podjelom i noniusa. Lineal je nepomian, a nonius je vezan
za pokretni dio. Budui da takav ureaj omoguuje itanje poloaja sa tonosti do
0,02 mm i to dosta nesigurno, stoga se upotrebljava kod manje preciznih builica ili
glodalica.
Kao mehaniki ureaj za mjerenje najee se koristi precizno navojno vreteno koje
pokree maticu vezanu uz pokretni dio (radni stol, popreni suport ili vretenite). Na
vretenu se nalazi mjerni bubanj sa podjelom koja odgovara pomaku od 0,01 mm.
Tonost pozicioniranja mehanikih ureaja sa vretenom je 0,01 - 0,005 mm.
Kod svih koordinatnih builica treba razlikovati tonost itanja, tonost pozicioniranja
i tonost rada stroja. Ako neki ureaj omoguuje itanje sa nekom velikom tonosti,
ne znai da e se i pozicioniranje vriti sa istom tonosti. Tonost rada stroja ne ovisi
samo o tonosti pozicioniranja, ve i od tonosti samog procesa rezanja.
Svi optiki ureaji za pozicioniranje imaju kao sastavni dio elini ili stakleni lineal sa
vrlo preciznom milimetarskom podjelom. Podjela na linealu se promatra pomou
mjernog mikroskopa ili se projicira na ekran. Tonost pozicioniranja sa optikim
sustavima iznosi 0,0025 - 0,005 mm.
Koordinatne builice izrauju se uglavnom u vertikalnoj izvedbi, koja veoma slii
portalnoj glodalici. Vretenite je pogonjeno preko mjenjake kutije i motora koji se
nalazi u postolju stroja kako bi se izbjegle neeljene vibracije na samom glavnom
vretenu. Vretenire se giba u poprenom smjeru po vodilicama poprene konzole,
koja se pak giba u uzdunom smjeru. Posmino i glavno gibanje obavlja glavno
vreteno, dok pomicanje konzole i vretenita slui za namjetanje u poloaj za
buenje. Primjer koordinatne portalne builice dan je na slici 79.

59

Slika 78.

Shematski prikaz koordinatne builice [1]

Slika 79.

Koordinatna builica [1]

60

Builice za duboko buenje

Builice koje se koriste za duboko buenje veoma su sline tokarilicama, slika 80.
Kod dubokog buenja miruje obradak, a svrdlo izvodi glavno kruno i posmino
pravocrtno gibanje (u nekim sluajevima moe i obradak vriti glavno gibanje).
Postoji vie vrsta builica za duboko buenje, ovisno o metodi dubokog buenja, no
uglavnom je razlika samo u sustavu opskrbe SHIP-om. Neki postupci (BTA)
zahtijevaju komoru koja mora biti dobro zabrtvljena izmeu alata i obratka kako bi se
postiglo adekvatno odvoenje odvojene estice i SHIP-a. Postupak buenja
ejektorskim svrdlom ima odvoenje SHIP-a i odvojene estice te dovoenje SHIP-a
preko sredita bune motke. Kod buenja topovskom i puanim svrdlom SHIP se
dovodi kroz alat (svrdlo), a odvodi kroz lijeb na svrdlu.

Slika 80.

Shematski prikaz builice za duboko buenje [1]

Slika 81.

Builica za duboko buenje [2]

61

Obrada provrta na glodalicama

Glodalice su alatni strojevi koje se koriste za obradu materijala postupcima obrade
odvajanjem estica. Postupak glodanja karakterizira velika krutost i tonost. Na
glodalicama se daju izvesti svi prethodno opisani postupci (buenje, razbuivanje,
uputanje, razvrtavanje, rastokarivanje, urezivanje navoja). Prilikom glodanja su sile
nekoliko pute vee nego kod buenja, a i shema naprezanja alata i obratka nisu iste,
te samim time je potreban krut stroj kako bi se izbjegle neeljene vibracije. Vibracije i
nedovoljna krutost sustava najee dovode do geometrijskih pogreki i loe
kvalitete obraene povrine na obratku.
Velika prednost kod novijih glodalica je numeriki nain upravljanja, koji im osigurava
veliku brzinu i tonost, stoga se NU glodalice, glodai obradni centri i elije koriste za
buenje kada postoje zahtjevi za veliku tonost, brzinu izrade i kada je potrebno
izvriti vie operacija u jednom stezanju. Prethodno nabrojani strojevi uglavnom
imaju etiri ili vie numeriki upravljanih osi, koje omoguuju obradu predmeta sa
svih strana u jednom stezanju. Na slici 82 je prikazan pet-osni glodai centar.

Slika 82.

Pet-osni glodai obradni centar [8]

62

Obrada provrta na tokarilicama

Tokarilice su alatni strojevi koje se koriste za obradu materijala postupcima obrade

odvajanjem estica. Postupak tokarenja karakterizira velika krutost i tonost. Na
tokarilicama se provrti mogu: buiti (buenje sredinjeg uvrta i klasino buenje),
uputati, razvrtavati i urezivati navoji. Kod klasinih univerzalnih tokarilica mogu se
obraivati samo provrti ije osi lee na osi rotacije obratka.
Razvojem numerikog upravljanja javili si se tokarski obradni centri i tokarske
obradne elije koji imaju minimalno tri numeriki upravljane osi i pogonjene alate.
Kod njih je eliminirano ogranienje buenja koritenjem pogonjenih alata i primjenom
dodatne dvije numeriki upravljane osi u odnosu na klasinu dvo-osnu numeriki
upravljanu tokarilicu.
Na slici 83 je prikazan suvremeni etvero-osni tokarski obradni centar.

Slika 83.

etvero-osni tokarski obradni centar [8]

63

8. Zakljuak

Cilj ovog zavrnog rada bio je prikazati ulogu alatnih strojeva za obradu provrta
(builica) u metalopreraivakoj industriju. U postupku formiranja izratka vrlo je est i
velik udio operacija same izrade i obrade provrta. Iako je poznato da danas postoje
suvremeni alatni strojevi na kojima se moe vriti i obrada provrta, builice su jo
uvijek dosta zastupljeni strojevi u industriji. Kod numeriki upravljanih alatnih
strojeva, prije poetka procesa obrade, potrebno je prvo napisati odgovarajui
upravljaki program, ije pisanje zna oduzeti podosta vremena. Jo jedna velika
razlika izmeu ovih alatnih strojeva i builica, je ona u cijeni, koja je kod numeriki
upravljanih strojeva nekoliko puta vea.
Moe se zakljuiti da su prednosti klasinih builica u jednostavnosti rukovanja i
relativno niskoj nabavnoj cijeni. Dakle, klasine builice su idealne za neku
pojedinanu i maloserijsku proizvodnju, te kada se ne zahtjeva prevelika tonost
obrade. Suprotno tome, suvremeni numeriki upravljani strojevi su za neke vee
serije, gdje je potrebna proizvodnost, automatizacija, brzina i tonost izrade.

64

9. Literatura

[ 1 ] Predavanja iz kolegija; Obrada odvajanjem etica

[ 2 ] Slade Ivo; Obrada materijala 2, Zagreb 2004.
[ 3 ] Sandvik Coromant; Katalog alata 2009.
[ 4 ] Branko Tadi; Alati i pribori, Kragujevac 2008.
[ 5 ] David A. Stephenson, John S. Agapiou; Metal cutting theory and practice,
SAD 2006.
[ 6 ] KNUTH; katalog strojeva, 2009.
[ 7 ] Hinko Muren; Alatni strojevi, Zagreb 1972.
[ 8 ] OKUMA, katalog strojeva 2010.
[ 9 ] Geoffrey Boothroyld, Vinston A. Knight; Fundementals of machining and
machine tools.

65