Ljudi Biblije

Napomena: Godine su navedene uglavnom priblino. Neke godine vladanja

kraljeva preklapaju se, jer je bilo razdoblja suvladavine.

Abed Nego
Babilonsko ime Azarje, jednoga od trojice idovskih suanja koje je
Nabukodonozor, kralj Babilonije izabrao za posebnu slubu. Sadrak, Meak i
Abed Nego, predvoeni Danielom, hrabro su odbili jesti hranu s dvora, jer
su, premda u stranoj zemlji, odluili obdravati propise o jelu koje je Bog dao
idovskom narodu. Poslije su odbili pokloniti se pred zlatnim kipom koji je
dao postaviti kralj. Sva su trojica bila baena u uarenu pe. No kralj je
ostao zaprepaten. "Nema Boga koji bi mogao izbaviti kao ovaj", rekao je.
Daniel 1 - 3
Abel
Drugi sin Adama i Eve, Kajinov brat. Abel je postao stoar kad je odrastao,
pa je Bogu prinio janje na rtvu. To se Bogu svidjelo. No Kajin je bio
ljubomoran to Bog nije ni pogledao njegovu rtvu zemaljskih plodova te se
veoma razgnjevio i ubio brata. Novi zavjet daje objanjenje da je Abel zbog
svoje vjere stekao Boje priznanje, a nije njegov brat.
Postanak 4:1-8; Hebrejima 11:4
Abiatar
Vidi Ebjatar
Abihu
Vidi Nadab
Abigajila
Mudra i vrlo lijepa Nabalova ena, koja se poslije udala za Davida. (Vidi
Nabat)
1 Samuelova 25
Abija
Sin izraelskog kralja Jeroboama I. Umro je kao dijete.
1 Kraljevima 14
Abijam
Sin judejskog kralja Roboama koji je vladao tri godine, oko 913-911. god. pr.
Kr.
1 Kraljevima 15; 2 Ljetopisa 13

Abimelek
1. Gerarski kralj koji je htio uzeti Saru, Abrahamovu enu, mislei da mu je
sestra. Tako ju je, naime, Abraham predstavio, jer se bojao da e zbog nje
izgubiti ivot. No Bog je to sprijeio otkrivi Abimeleku istinu.
Postanak 20; 26 (Taj se dogaaj moe odnositi na drugog kralja istog imena,
koji je imao slino iskustvo s Izakom.)
2. Gideonov sin, koji je pobio svoju brau da bi postao kraljem.
Suci 8:31; 9
Abiram
Udruio se s Korahom i Datanom te stao na elo pobune protiv Mojsija. (Vidi
Korah)
Brojevi 16
Abiaga
Lijepa djevojka iz unama koja je sluila kralju Davidu u njegovoj starosti.
1 Kraljevima 1 i 2
Abiaj
Neak kralja Davida, brat Joabov i jedan od kraljevih vojskovoa.
1 Samuelova 26:6-12;
2 Samuelova 10:9-10; 16:9,11-12; 18:2
Abner
Prvi roak kralja aula i vojskovoa njegove vojske. Kad je aul bio ubijen,
Abner je postavio aulova sina Ibaala za kralja nad svim Izraelom. To je bilo
uzrokom rata izmeu dvaju plemena, onoga koji je prihvatio Ibaala i
Judinoga, kojime je vladao David. Abnera je razgnjevio Ibaalov nain na koji
je postupio prema njemu, pa je odluio poduprijeti Davida kao kralja nad
cijelim Izraelom. No ubrzo ga je ubio Joab, Davidov vojskovoa, jer mu je on
pogubio brata.
1 Samuelova 14:50;
2 Samuelova 3
Abraham/Abram
Kad je Bog obeao Abramu da e od njega podii hebrejski narod, tad mu je
promijenio ime u Abraham (otac mnogim narodima). Abrahamov je prvotni
zaviaj bio Ur, bogat i veleban grad na rijeci Eufrat. Mnogo je godina ondje
ivio s ocem Terahom i s tri brata. Oenio se Sarom, svojom polusestrom.
Terah je cijelu obitelj poveo iz Ura u Haran, grad nekoliko stotina kilometara
na sjeverozapadu. Ondje je Terah umro, a Bog je pozvao Abrahama da krene
u Kanaan.
3

Abraham je posluao. ivio je nomadskim ivotom, putujui od mjesta do

mjesta sa cijelom svojom imovinom, slugama i stokom. Kad bi se god
utaborio, izgradio bi Bogu rtvenik i iskazao mu tovanje. Glad ga je
potjerala na jug, sve do Egipta. No Bog mu je rekao da se vrati u Kanaan. Tu
je zemlju Bog obeao dati novom narodu koji e potei od Abrahama. No
Abraham je ve bio ostario, a Sara je jo uvijek bila nerotkinja. Prema
obiaju svojeg doba imao je sina s Hagarom, Sarinom slukinjom. Ipak taj
sin Jimael, nije bio sin kojeg mu je Bog obeao.
Bog im je napokon dao sina Izaka kad su ve bili dobrano stari. Kroz njega je
trebao nastati novi narod. Dok je Izak bio jo djeak, Bog je stavio
Abrahamovu vjeru na kunju. Rekao mu je da povede Izaka na udaljeno
brdo i prinese ga na rtvu. Abraham je teka srca posluao uzdajui se da e
Bog odrati svoje obeanje u vezi s njegovim sinom i potomstvom. Izaka je
svezao na rtvenik, podignuo no spreman da ga njime ubije. Tada je Boji
aneo povikao: "Ne sputaj ruku na djeaka, niti mu to ini! Sad, evo, znam
da se Boga boji, jer nisi uskratio niti svoga sina, jedinca." Ovan, koji se bio
rogovima zapleo u grmu, pri-nesen je na rtvu umjesto sina. Tada je Bog
ponovio Abrahamu svoje obeanje. "Tvoje u potomstvo uiniti brojnim poput
zvijezda na nebu i pijeska na obali morskoj. Budui da si posluao moju
zapovijed, svi e se narodi zemlje blagoslivljati tvojim potomstvom."
Nakon Sarine smrti Abraham je poslao vjernog slugu Eliezera da odabere
Izaku enu iz njegove daljne obitelji u Haranu. Abraham je doista izvanredna
osoba Biblije. Njegova vjera u Boga uinila ga je primjerom za sva vremena.
Postanak 11:31-32; 12:1; 17:1-8; 21:1-3; 22:1-14;
Rimljanima 4:1-3; Hebrejima 11:8-19; Jakov 2:21-23
Abalom
Sin miljenik kralja Davida. Pobunio se protiv oca i spletkario da bi postao
kralj. Davidovi su vojnici porazili Abalomovu vojsku u Efrajimovoj umi.
Abalom je bjeao na mazgi, no kosa mu se zaplela o grane velikog hrasta te
je ostao visjeti. Konano ga je ubio Joab, Davidov vojskovoa, suprotno
kraljevoj naredbi.
2 Samuelova 15-19
Adam
Prvi ovjek (ta rije znai ovjeanstvo), kojega je Bog stvorio na svoju sliku.
Adam je bio gospodar svih ivih bia na zemlji. Namijenjeno mu je bilo ivjeti
i raditi u vrtu koji je Bog zasadio na istoku u Edenu te uivati u njegovim
plodovima. Samo mu je plod jednog drveta bio zabranjen - "stabla spoznaje
dobra i zla".

Bog nije nikad kanio ostaviti ovjeka samoga. Napravio mu je enu, Evu, da s
njime ivi. Napastovana da pomisli kako e postati mudra kao Bog, Eva je
ubrala plod i pojela ga zajedno s Adamom. Kad su Adam i Eva spoznali da su
zgrijeili, pokuali su se sakriti od Boga. Njihovo prijateljstvo s Bogom time
se naruilo. Budui da nisu posluali Boga, od tada pa sve do danas sav
stvoreni svijet trpi zbog toga, a svaki ivot zavrava smru.
Eva i Adam istjerani su iz Edenskog vrta. Poslije su im se raala djeca. No
ona su im donijela koliko boli toliko i radosti.
Postanak 1:26-27; 2 - 5:5
Adonija
etvrti sin kralja Davida. Kada mu je otac ostario, a starija braa pomrla,
Adonija je pokuao prigrabiti prijestolje. No kako je David obeao svojoj eni
Bat-ebi da e ga na prijestolju naslijediti njezin sin Salomon, Adonijin je
pokuaj propao. David mu je oprostio, ali kada je Salomon postao kralj, dao
je Adoniju pogubiti jer mu se inilo da se opet eli dokopati prijestolja.
1 Kraljevima 1-2
Agab
Kranski prorok iz Jeruzalema koji je upozorio crkvu u Antiohiji da e doi
velika glad. Poslije je takoer upozorio Pavla da e ga zatvoriti u tamnicu ako
ode u Jeruzalem.
Djela 11:21-30; 21:7-14
Agripa
Vidi Herod
Ahab
Sedmi kralj Izraela (874-853. god. pr. Kr.). Vladao je iz glavnog grada
Samarije. Ahab je vodio rat protiv Sirije tri puta, a u treem je okraju
ubijen. Bio je uspjean vladar, ali ga Stari zavjet prikazuje kao zloga kralja
koji je svojim postupcima razgnjevio Boga vie nego svi izraelski kraljevi prije
njega. Oenio se izebelom, kerkom sidonskog kralja i poeo se klanjati
Baalu (Melkartu) boanstvu Izebelina naroda.
To ga je dovelo do brojnih sukoba s prorokom Ilijom. Na gori Karmelu, Ahab
je promatrao kako se Ilija takmii s Baalovim sljedbenicima i ostvaruje veliku
pobjedu za Boga. Kad je Ahab dopustio da se ubije Nabot kako bi uzeo njegov
vinograd, Ilija ga je osudio. Ahab je pao u bici kod Remot Gileada. To je bila
Boja kazna za njegov grijeh.
1 Kraljevima 16:29-34; 18; 21; 22

Ahasver
1. Hebrejski oblik imena perzijskog kralja, poznatoga u grkom obliku kao
Kserkso (486-465. god. pr. Kr.), koji se rastavio od Vati da bi se oenio
Esterom, idovskom djevojkom i uinio je kraljicom. Ahasver se takoer
spominje u Knjizi Ezrinoj. Stanovnitvo se potuilo kralju kad su idovi, koji
su se vratili iz suanjstva, poeli obnavljati Jeruzalem.
Estera; Ezra 4:6
2.
Otac
Darija
Medijca.
Daniel 9:1
Ahaz
Judejski kralj koji je ivio oko 732-716. god. pr. Kr. (suvladar od 735. ili
prije). Uveo je pogansko tovanje pa je ak i rtvovao vlastitog sina. Ahaz je
pretrpio poraz kad su Izrael i Sirija zajedno napali Judeju. Odbivi savjet
proroka Izaije, obratio se za pomo asirskom kralju Tiglatu Pilesaru III. i time
postao njegovim podanikom.
2 Kraljevima 15:38;
2 Ljetopisa 27:9; Izaija 7
Ahazja
1. Sin Ahaba i Izebele. Kraljevao je Izraelom nakon Ahaba samo kratko
vrijeme (oko 853-852. god. pr. Kr.). Nastavio je opakim oevim stazama i
tovao je Baala.
Kraljevima 22:40;
Kraljevima 1; 2 Ljetopisa 20:35-37
2. Judejski kralj, sin Joramov (841. god. pr. Kr.). Njega i njegova ujaka
Jorama, izraelskog kralja s kojim je sklopio savez, ubio je Jehu.
2 Kraljevima 8:24; 2 Ljetopisa 22:1-9
Ahija
Prorok iz ila. Ahija je poderao svoj plat na dvanaest dijelova pred kraljem
Jeroboamom I. da mu pokae kako e se razdijeliti Salomonovo kraljevstvo.
On je rekao Jeroboamu da uzme deset dijelova jer ga je Bog izabrao da vlada
nad deset izraelskih plemena. 1 Kraljevima 11:29; 14
Ahimaas
Zadokov sin, Veliki sveenik. Stavio je svoj ivot na kocku, kao uhoda za
kralja Davida u vrijeme Abalomove pobune.
2 Samuelova 17:17; 18
Ahimelek
Hrabri sveenik iz Noba koji je pomogao Davidu pri bijegu pred kraljem
Saulom. Dao je Davidu kruh sa rtvenika i Golijatov ma. Kad je to otkrio
6

aul, dao je smaknuti Ahimeleka i druge sveenike i sve ivo u Nobu.

1
Samuelova
21
-

22

Ahitofel
Pouzdani savjetnik kralja Davida koji se pokazao kao izdajnik jer je podupro
Abaloma u njegovoj pobuni. Kad na kraju Abalom nije posluao njegov
savjet, Ahitofel se ubio.
2
Samuelova
15:12
17:23
Akan
Kad su Izraelci osvojili Jerihon, Akan nije posluao Boje zapovijedi te je
uzeo sebi zlato, srebro i lijepi plat. Zbog toga su Izraelci doivjeli poraz u
sljedeoj borbi.
Joua 7 - 8
Aki
Kralj Gata. David je dva puta bjeao od kralja aula Akiu.
1
Samuelova
21;
27

29

Akvila
Kranin idovskog podrijetla, prijatelj apostola Pavla. Akvila i njegova ena
Priscila morali su napustiti Italiju kad je car Klaudije izgnao idove iz Rima
(48. god.). Bili su sedlari kao i Pavao, pa je Pavao ostao neko vrijeme kod njih
u Korintu i radio. Kad se Pavao zaputio u Efez, s njime su poli Akvila i
Priscila (Vidi Apolon). No poslije su se vratili u Rim. U oba su se grada
krani sastajali u njihovoj kui.
Djela 18:1-3,18-26; Rimljanima 16:3; 1 Korinanima 16:19;
2
Timoteju
4:19
Aleksandar
Ime nekoliko osoba u Novom zavjetu (no ne moraju sve biti razliite).
1. Sin imuna Cirenca, ovjeka koji je nosio Isusov kri.
Marko 15:21
2. lan velikosveenike loze i jedan od idovskih starjeina u Jeruzalemu.
Djela 4:6
3. idov koji je htio odrati govor svjetini za vrijeme pobune srebrnara u
Efezu. (Vidi Demetrije).
Djela 19:33
4. Kranin koji je izgubio vjeru u Boga, barem za neko vrijeme.
1 Timoteju 1:20
5. Kova koji se estoko suprotstavljao Pavlu u navijetanju Evanelja. Pavao
je Timoteja upozorio na njega.
2 Timoteju 4:14

Amasa
Neak kralja Davida, odabran od Abaloma da vodi njegovu odmetniku
vojsku. Nakon Abalomova poraza David mu je oprostio i postavio ga za vou
svoje vojske umjesto Joaba. No Joab ga je iz osvete ubio.
2 Samuelova 17:25; 20
Amasja
1. Sin judejskog kralja Joaa koji je doao na prijestolje nakon to mu je
ubijen otac. Amasja (796-782. god. pr. Kr.) bio je dobar ovjek, no pobjeda
nad Edomcima udarila mu je u glavu. Izazvao je Izrael i izgubio bitku.
Takoer je donio kumire iz Edoma te ih postavio sebi za bogove, poeo im se
klanjati i kaditi im, a nije sluao Bojeg proroka. Narod je skovao urotu
protiv njega i na kraju su ga ubili u Lakiu.
2 Kraljevima 12:21 - 14:21; 2 Ljetopisa 24:27
2. Sveenik u Betelu koji se suprotstavio proroku Amosu. (Vidi Amos).
Amos 7:10
Amnon
Najstariji sin kralja Davida. Osramotio je svoju polusestru Tamaru pa ga je
Abalom iz osvete ubio.
2 Samuelova 3:2; 13
Amon
Judejski kralj nakon Manaea, svojeg oca (642-640. god. pr. Kr.). Nije sluao
Boga svojih predaka, ve se klanjao idolima i sluio im. Samo dvije godine
poslije ubili su ga njegovi podanici.
2 Kraljevima 21:18-26;
2 Ljetopisa 33:20-25
Amos
Jedan od prvih Bojih proroka ije su poruke trajno zapisane. ivio je u 8. st.
pr. Kr. uvao je ovce i uzgajao smokve u Tekoi, gorskom selu u Judeji. No
Bog ga je poslao na sjever u Betel, u Izrael, gdje je kralj Jeroboam I.
podignuo idola, zlatno tele. Tamo je hrabro prenio Boju osudu i kaznu zbog
tlaenja i pohlepe. Pokvarenost i nepotenje trgovaca nije se moglo popraviti
samo prinoenjem rtava Bogu.
Sveenik Amasja u Betelu, kojega je plaao izraelski kralj, rekao mu je da
skupi svoje stvari i nosi svoju poruku natrag u Judeju. No Amos je nastavio
upozoravati izraelski narod na Boju osudu i progonstvo ako se ne pokaju.
Amos 1:1; 7:10-15
Ana
1. Stara proroica koja je bila u Hramu kad su Josip i Marija donijeli
8

djetece Isusa da ga prikau i posvete Bogu. Kao i poboni imun,

prepoznala je u Isusu Mesiju i svima o njemu govorila.
Luka 2:36-38
2. Veliki sveenik, Kajfin tast, koji je bio Veliki sveenik u vrijeme Isusova
uhienja. Prvi je ispitivao Isusa prije nego to ga je poslao Kajfi.
Luka 3:2; Ivan 18:13-24
3. ena Elkane i Samuelova mati. Godinama nije imala djece. Pri
uobiajenom godinjem odlasku u Svetite u ilo zavjetovala se Bogu.
Obeala mu je, ako joj dade sina, darovati mu ga da mu slui. Kada je rodila
sina Samuela i kada je on poodrastao, odvela ga je u ilo da pomae
sveeniku Eliju. Prije Isusova roenja Marija, Isusova majka, ponovila je
Aninu predivnu molitvu-zahvalnicu Bogu u svojemu velikom hvalospjevu.
Ana je postala majka jo triju sinova i dvije keri.
1 Samuelova 1 - 2
Ananija
1. Ananija i njegova ena Safira dali su apostolima samo dio novca od njive
koju su prodali iako su se pretvarali da su dali sve. Zbog te su lai oboje
umrli.
Djela 5:1-11
2. Kranin koji je ivio u Damasku. Odmah poto se Savao (Pavao) obratio,
Bog je rekao Ananiji da ode u kuu gdje je on odsjeo. Ananija je obnovio vid
Savlu, koji je bio slijep tri dana poto je ugledao Isusa na putu za Damask.
Djela 9:10-19
3. Veliki sveenik koji je bio prisutan kada je Pavla ispiti valo Veliko vijee i
koji je naredio straaru da ga udari. Zatim je s nekolicinom starjeina i
odvjetnikom Tertulom podnio tubu protiv Pavla upravitelju Feliksu.
Djela 23:2-3; 24:1
Andrija
Jedan od Dvanaestorice kojega je Isus izabrao. Andrija i njegov brat imun
Petar bili su ribari iz Betsaide na Galilejskom jezeru. Ivan Krstitelj je rekao
Andriji da je Isus "Jaganjac Boji". A on je u njemu prepoznao Mesiju (Krista)
i doveo brata da ga upozna. Poslije, kad su obojica lovili ribu, Isus ih je
pozvao da pou za njim. Andrija je doveo Isusu djeaka s kruhom i ribicama
kojima je nahranjeno 5000 ljudi. Kada su na blagdan Pashe doli neki Grci u
Jeruzalem i htjeli vidjeti Isusa, Andrija i Filip su obavijestili Isusa o njima.
Andrija je bio s drugim apostolima u Jeruzalemu nakon Kristova uzaaa
na nebo.
Ivan 1:35-42; Matej 4:18-19; 10:2; Ivan 6:6-9; 12:22; Djela 1:13
Antipa
Vidi Herod
9

Apolon
idov iz Aleksandrije koji je otiao u Efez i pouavao u tamonjoj sinagogi
nakon Pavlova posjeta. Pavlovi prijatelji Akvila i Priscila imali su ga prilike
vie pouiti o Isusu. Apolon je zatim otiao u Korint gdje je smjelo govorio
idovima o Isusu kao Mesiji.
Djela 18:24-28; 19:1; 1 Korinanima
16:12
Arauna/Ornan
ovjek iz Jeruzalema ije je gumno kupio kralj David. Zbog Davidova
pogrenog postupka Izrael je bio kanjen kugom. David je shvatio svoju
pogreku pa je posluao Boga izgradivi mu rtvenik na Araunovu gumnu, u
vrijeme etve penice. David se pokajao za svoj postupak i prestala je poast.
Poslije je na tomu mjestu podignut Hram.
2 Samuelova 24:16:25;
1
Ljetopisa
21:18-30
Areta
Arapski kralj ija je prijestolnica bio grad Petra (u dananjem Jordanu). Neko
je vrijeme i grad Damask bio pod njegovom vlau. Kad se Pavao ondje
zatekao, Aretin ga je namjesnik kanio liiti slobode, no uspio je pobjei
sputen u koari preko gradskih zidina.
2
Korinanima
11:32
Arhelaj
Vidi Herod
Aristarh
Makedonac, kranin, Pavlov prijatelj i suradnik. Bio je s njime kad su efeki
srebrnari dignuli bunu. Aristarh je otiao s Pavlom u Jeruzalem, a poslije ga
je pratio u Rimu. Kad je Pavao ondje utamnien, Aristarh je ostao i dalje uz
njega.
Djela 19:29; 20:4; 27:2; Koloanima 4:10
Aron
Stariji brat Mojsija i Mirjam, roen u vrijeme kad su Izraelci robovali u
Egiptu. Mojsije je bio slab govornik pa je Aron umjesto njega govorio
egipatskom kralju faraonu i molio ga da poslua Boju zapovijed i oslobodi
izraelski narod. Faraon je odbio, pa su ga Aron i Mojsije upozorili na deset
nevolja i poasti koje e Bog poslati na Egipat. Aron je odano podupirao
Mojsija sve vrijeme izlaska iz Egipta, ali je na gori Sinaj popustio zahtjevima
naroda i nainio idol - zlatno tele da mu se klanjaju. No Bog mu je ipak
oprostio i postavio ga za prvog Velikog sveenika u Izraelu. Aron se brinuo za

10

poseban ator koji je sluio za bogotovlje (Pokretno svetite). Tamo je

prinosio Bogu rtve za grijehe naroda i molio da mu budu oproteni. Ipak je
Aron ponekad bio ljubomoran na Mojsijev poseban poloaj kao voe naroda.
Umro je prije nego to su Izraelci uli u Kanaan, pa je nakon njega njegov sin
Eleazar postao Velikim sveenikom.
Izlazak 4:14; 5 - 12; 28:1; 32:1; Brojevi 20:23-29
Artakserkso
Ime nekolicine perzijskih kraljeva. Za vrijeme Artakserksa (464-423. god. pr.
Kr.) vjerojatno su se Ezra i Nehemija vratili iz suanjstva.
Ezra 4:6-7
Asa
Abijamov sin i trei judejski kralj. Vladao je etrdeset jednu godinu (911-870.
god. pr. Kr.). Kad je postao kraljem, pokuao je iskorijeniti pogansko
tovanje. Porazio je veliku etiopsku vojsku predvoenu erahom kad je
napala Judeju.
1 Kraljevima 15:8; 2 Ljetopisa 14:1
Asaf
Levit koji je vodio pjevanje u vrijeme vladavine kralja Davida. Njegovi su
potomci sluili hramskom zboru. Asaf je napisao brojne psalme.
1 Ljetopisa 15:17; 25:1;
2 Ljetopisa 29:30; 35:15
Asahel
Neak kralja Davida. Asahel je bio jedan od najhrabrijih Davidovih vojnika i
zapovjednik velikog odreda vojske.
2 Samuelova 2:18; 23:24
Asar-Hadon
Sanheribov sin. Postao je kraljem Asirije (680-669. god. pr. Kr.), nakon oeva
ubojstva. Judejski je kralj Manae bio jedan od mnogih manjih kraljeva koji
su bili podreeni Asar-Hadonu.
2 Kraljevima 19:37; Ezra 4:2
Atalija
Jedina ena koja je vladala Judejom (841-835. god. pr. Kr.). Bila je okrutna i
zla kraljica, slina svojoj majci Izebeli, koja je dala pogubiti svu kraljevsku
djecu osim dojeneta Joaa, kojega je sakrila njegova teta. Kad je imao
sedam godina, izvren je udar na dvoru. Joa je okrunjen za kralja, a Atalija
pogubljena.

11

2 Kraljevima 11:1-16; 2 Ljetopisa 22:10 - 23; 15

August Cezar
Prvi rimski car, nasljednik Julija Cezara. Vladao je od 31. god. pr. Kr. do 14.
god. August je naredio da se provede popis stanovnitva zbog kojega su
Marija i Josip otili u Betlehem.
Luka 2:1
Azarja
Najpoznatiji od mnogih Azarja je judejski kralj poznat jo i kao 'Uzija' (791740. god. pr. Kr.). Azarja je bio dobar kralj, jak i moan i sluio je Bogu. Ipak
je dopustio svojim podanicima da se klanjaju idolima i kad se osilio, brzo je
postao obijestan. Uao je u Hram da prinese kad na kadioni rtvenik, to je
samo sveenik smio uiniti. Kanjen je bio opakom konom bolesti, gubom,
zbog koje je morao ivjeti u odvojenosti, a svojeg sina Jotama postavio je za
namjesnika.
2 Kraljevima 14:21; 2 Ljetopisa 26
Balak
Moapski kralj koji je vladao u vrijeme kada su Izraelci ekali da zauzmu
Kanaan. (Vidi Bileam)
Brojevi 22:2 - 24:5
Baltazar
1. Babilonsko ime koje je dobio Daniel. (Vidi: Daniel)
2. Babilonski vladar ubijen kada su Babilon 539. god. pr. Kr. pokorili Medijci
i Perzijci. Bio je kraljev zamjenik i vladao je u odsutnosti svojeg oca
Nabonida. Za vrijeme velike gozbe koju je priredio, uplailo ga je tajanstveno
pisanje na zidu kraljevskog dvora. Pozvali su Daniela da protumai znaenje
tih rijei. On je upozorio Baltazara da je Bog osudio njegovo kraljevstvo na
propast. Baltazar e izgubiti ivot, a Babilon e biti osvojen. Te je noi
perzijska vojska zauzela grad na prepad.
Daniel 5
Baraba
Razbojnik i ubojica optuen za bunu, zatvoren u vrijeme Isusova uhienja.
Rimski upravitelj Pilat, budui je znao da Isus nije kriv ni za kakvo zlo i elio
ga je osloboditi, ponudio je narodu da ga pusti. No vjerski su starjeine
nagovorili svjetinu da trai Barabu. Tako je on osloboen, a Isus raspet.
Matej 27:15-26
Barak
Izraelac iz Naftalijeva Kadea, kojeg je izabrala Debora, sutkinja i proroica,
12

da okupi veliku vojsku i povede je na Jabina, kanaanskog kralja u vrijeme

kada su suci vladali Izraelom. Barakovi su ljudi izvojevali veliku pobjedu za
Izrael, koja je dokrajila dvadesetogodinju prevlast Kanaanaca.
Suci 4 - 5
Barnaba
Nadimak ('Sin utjehe') kranina idovskog podrijetla, roenoga na Cipru,
koji je bio lan crkve u Jeruzalemu. Bio je plemenit i dareljiv pa je prodao
njivu da bi se novac podijelio siromanim kranima. Kad je Pavao, nakon
svojeg obraenja doao u Jeruzalem, krani su ga sumnjiavo gledali. No
Barnaba ga je srdano doekao i predstavio ostalima. Jeruzalemska ga je
crkva poslala u Antiohiju da pomogne novim kranima od kojih mnogi nisu
bili idovskog podrijetla. Poslije je otiao u Tarz potraiti Pavla i zamoliti ga
da mu pomogne u radu.
Barnaba i Pavao zaputili su se iz Antiohije na svoje prvo misijsko putovanje i
sa sobom poveli Ivana Marka, Barnabina neaka. Kad su se vratili, izvijestili
su crkvene voe na vanom skupu koji se odrao u Jeruzalemu. No nakon
toga je izmeu njih izbilo estoko neslaganje zbog Marka, naime hoe li ga i
dalje voditi sa sobom. Tako se Barnaba s Markom vratio u Cipar, dok se
Pavao zaputio u Malu Aziju (dananju Tursku). No oni su i dalje ostali dobri
prijatelji, a Pavao u svojim pismima pohvalno govori o Barnabi.
Djela 4:36; 9:27; 11:22; 12:25; 15;
1 Korinanima 9:6; Galaanima 2
Bartimej
Slijepac kojega je Isus iscijelio.
Marko 10:46-52
Bartolomej
Jedan od Dvanaestorice. Bio je s ostalim apostolima poto je Isus uzaao na
nebo, ali o njemu ne znamo nita poblie. Mogue je da su Bartolomej i
Natanael, kojega je Filip doveo Isusu, ista osoba.
Matej 10:3; Djela 1:13
Baruh
Prorok, odani prijatelj Jeremije u zadnjim danima Jeruzalema uoi
babilonskog osvajanja 586. god. pr. Kr. Baruh je zapisao poruku koju je Bog
dao Jeremiji. Ostao je uz Jeremiju i poto je Jeruzalem bio uniten, ak i
onda kada je bio prisiljen ii u Egipat. Jedna je apokrifna (deuterokanonska)
knjiga nazvana po njemu.
Jeremija 36; 43:6

13

Barzilaj
Odani pristaa kralja Davida. Nahranio je njega i njegove ljude u
Mahanajimu u vrijeme Abalomova odmetnitva.
2 Samuelova 17:27; 19:31-39
Baa
ovjek iz plemena Jisakara, koji je prigrabio izraelsko prijestolje od Nadaba,
Jeroboamova sina, i vladao od 909. do 886. god. pr. Kr.
1
Kraljevima
15:16
Bat-eba
ena Urije Hetita, a poslije kralja Davida. (Vidi David.)
2 Samuelova 11 - 12;
1
Kraljevima
1

Benaja
Najpoznatiji lik tog imena je kapetan Davidove kraljevske strae, koji je ostao
vjeran i kad mu je Adonija pokuao oteti prijestolje. Benaja je imao glavnu
ulogu u proglaavanju Salomona kraljem i postao je vojskovoom njegove
vojske.
2
Samuelova
8:18;
1
Kraljevima
1
2
Ben-Hadad
Ime trojice kraljeva, vjerojatno znaenja 'Hadadov sin' (sirijski bog oluje).
Ben-Hadad I. (oko 900-860. god. pr. Kr.) pomogao je Asi, judejskom kralju
protiv Izraela. Ben-Hadad II. (oko 860-843. god. pr. Kr.) bio je neprijatelj
Ahaba, izraelskog kralja. Ben-Hadad III. (oko 796-700. god. pr. Kr.) poveo je
rat protiv Izraela u vrijeme proroka Elizeja. Bog je nekoliko puta oslobodio
Izraelce od Sirijaca kao odgovor na Elizejeve molitve. Objavio mu je da e
Ben-Hadad umrijeti na rukama svojega sluge Hazaela.
1 Kraljevima 20; 2 Kraljevima 6 - 8
Benjamin
Najmlai sin Jakova i Rahele. Majka mu je umrla pri porodu. S bratom
Josipom bio je oev miljenik. Ljubomorna polubraa prodala su Josipa u
Egipat. Kad su poslije braa dola u Egipat i bila u Josipovoj vlasti, on ih je
kuao da vidi hoe li tako okrutno postupiti i s Benjaminom. No braa su se
promijenila. Nisu htjeli ostaviti Benjamina u Egiptu ni po cijenu svojih ivota.
Jedno se pleme u Izraelu naziva po Benjaminu.
Postanak 35:18-20; 43 - 45
Berenika

14

Sestra Heroda Agripe II. (Vidi Herod Agripa II.)

Djela 25:13
Besalel
Vjet obrtnik zaduen za gradnju Svetita (atora) u vrijeme kad su Izraelci
boravili u pustinji.
Izlazak 35:30
Bildad
Jedan od trojice Jobovih prijatelja koji su s njime razgovarali u vrijeme
njegova trpljenja.
Job 2:11
Bileam
Prorok iz Mezopotamije kojega je moapski kralj Balak traio da prokune
Izraelce za vrijeme njihova lutanja pustinjom. Oni su upravo porazili
Amorejce, pa se Balak pobojao da e i njegovu zemlju stii jednaka sudbina.
Bileam je u poetku odbio poi i susresti se s kraljem, no poslije je pristao.
Na putu je Boji aneo zaustavio Bileamovu magaricu i naredio mu da kae
samo ono to mu je Bog rekao. Tako je, umjesto da ih prokune, tri puta
blagoslovio Izraelce. Poslije je pokuao navesti Izraelce na stranputicu i dobiti
nagradu koja mu je obeana ako ih ohrabri na tovanje Baala. No umro je od
izraelskog maa kada su Izraelci napali Midjance.
Brojevi 22 - 24; 31
Bilha
Rahelina slukinja koja je postala Danova i Naftalijeva majka.
Postanak 29:29; 30:3-7
Boaz
Glavna osoba Knjige o Ruti. Boaz je bio bogat i milosrdan ratar u Betlehemu,
koji se oenio Rutom i postao pradjedom kralja Davida.
Ruta 2 - 4
Cezar
Naslov rimskih kraljeva u novozavjetno doba. August je vladao kada se
sudilo Isusu. Tiberije je vladao nakon njega. Petar i Pavao vjerojatno su
pretrpjeli mueniku smrt kada je Neron bio cezar. Isus se ponekad posluio
tim izrazom da prikae 'vladajuu silu'.
Marko 12:14-17; Luka 2:1; 3:1; Djela 25
Daniel

15

Najpoznatiji od svih starozavjetnih Daniela je idov visokog roda koji je bio

odveden u babilonsko ropstvo, vjerojatno kada je bio mlai od dvadeset
godina. Na dvoru kralja Nabukodonozora Daniel j njegovih trojica prijatelja
adrak, Meak i Abed Nego bili su pouavani da budu kraljevim
savjetnicima. Daniel je vrsto odluio drati se Bojih zapovijedi. Odbio je
bogatu hranu kojom su ga nudili, a ojaao je od jednostavne dijetne hrane
pripravljene po idovskim propisima.
Bog mu je dao veliku mudrost. Dvaput je kralju objasnio njegove udnovate
snove. Daniel je Baltazaru, koji je vladao nakon Nabukodonozora,
protumaio rijei koje su se pojavile na zidu dvorane: kraljevstvo e se
uskoro raspasti. Te noi Baltazar je ubijen, a Perzijci su zauzeli Babiloniju.
Daniela su postavili na visoki dravni poloaj, no drugi su mu slubenici bili
zavidni na njegovoj moi pa su spletkarili da ga zbace s poloaja. Daniel se
tako naao u lavljoj jami, no Bog mu je spasio ivot.
Daniel je takoer zapisao brojne snove u kojima mu je Bog otkrio svoje
nakane u budunosti.
Daniel
Darije
1. Darije Medijac spominje se u Danielovoj knjizi kao vladar nakon
Baltazara. O njemu inae nema drugih podataka u onodobnim zapisima, to
daje nepotpunu sliku. Mogao ga je Kir postaviti vladarom Babilona ili je ak
sam sebe nazvao tim imenom.
Daniel 5:31
2. Darije I. Perzijski (522-486. god. pr. Kr.) ohrabrio je idove da zavre
obnovu Hrama.
Ezra 4:5; Hagaj 1:1; Zaharija 1:1
3. Darije II. Perzijski (423-408. god. pr. Kr.) spominje se u Knjizi Nehemijinoj.
Nehemija 12:22
Datan
Udruio se s Korahom i Abiramom vodei bunu protiv Mojsija. (Vidi Korah)
Brojevi 16
David
Najmlai od osmorice Jiajevih sinova, ratara iz Betlehema. David je bio
pastir. uvao je ovce kad je prorok Samuel doao u Betlehem poslan od Boga
da pomae jednoga od Jiajevih sinova za kralja namjesto aula. Kada je
izabrao Davida, braa su mu postala zavidna.

16

Davidova vjetina sviranja harfe dovela ga je na Saulov dvor da oraspoloi

kralja za vrijeme njegovih zlovolja i navala bijesa. Kad je poslije nosio brai
hranu u bojni tabor, David je prihvatio Golijatov izazov da se bori protiv toga
nepobjedivoga filistejskog diva. Lako ga je pobijedio ubivi ga kamenom iz
pastirske prake. Nakon bitke, ene su izile u susret aulu s pjesmom:
"Pobi aul svoje tisue, a David na desetke tisua." Od tada je aul postao
vrlo ljubomoran na Davida i pokuavao ga je nekoliko puta ubiti. Jonatan,
aulov sin i Davidov bliski prijatelj, upozorio ga je, a David je pobjegao pa je
postao odmetnikom. aul ga je bez milosti gonio iako mu je David dvaput
sauvao ivot.
aul i Jonatan pali su u bitki protiv Filistejaca, a David je okrunjen za kralja
Judeje. No trebalo je jo dvije godine da ga cijeli Izrael prihvati kao kralja.
David je bio hrabar vojnik i pobijedio u mnogim bitkama. Bio je omiljen u
narodu i pravedno je vladao. Kad je od Jebusejevaca preoteo Jeruzalem,
David ga je uinio svojom prijestolnicom. Donio je onamo Koveg saveza, a
kanio je ondje izgraditi i Hram, no Bog mu je to zabranio.
David je obljubio Bat-ebu, enu Urije, svojega vojnika, a kad je Bat-eba
ostala trudna, naredio je da se Urija stavi u prve bojne redove da tako
pogine. David se nakon toga oenio Bat-ebom. Prorok Natan je osudio
njegov grijeh, pa iako se kralj iskreno pokajao zbog svojega grijeha^ i Bog mu
je oprostio, Bat-ebino je dijete umrlo. Njihov je sljedei sin Salomon postao
Davidovim nasljednikom.
Poslije su izbile razmirice meu Davidovim sinovima. Abalom, njegov sin
miljenik, pokuao se doepati prijestolja. David je bio prisiljen napustiti
Jeruzalem, no Abalom je bio poraen i ubijen na Davidovu veliku alost. U
starosti mu je prijetio i spletkario protiv njega i njegov drugi sin Adonija.
David je bio velik kralj, velik ratnik, velik pjesnik koji je napisao mnogo
lijepih psalama na slavu Bogu. lako je inio pogreke, nikad nije propustio
pokajati se i traiti Boga da mu oprosti. Biblija ga opisuje kao "ovjeka po
Bojem srcu". (1 Samuelova 13:14)
1
Samuelova
16-1,
Kraljevima
2;
1
Ljetopisa
11:29
Debora
Jedina ena koja je sudila u Izraelu. Hrabrila je vojskovou Baraka da se
bori protiv Sisere, zapovjednika vojske kanaanskog kralja Jabina. Izvojevana
pobjeda prekinula je dvadesetogodinje tlaenje Kanaanaca nad Izraelom.
Suci 4 - 5
Delila

17

Lijepa Filistejka koja je izdala Samsona. (Vidi Samson)

Suci 16
Dema
Kranin koji je bio s Pavlom za vrijeme njegova tamnovanja u Rimu. Poslije
ga je napustio i otiao u Solun.
Koloanima
4:14;
2
Timoteja
4:10
Demetrije
1. Srebrnar u Efezu koji je izraivao suvenire u hramu boice Dijane
(Artemide). Bojao se da e zbog Pavlova propovijedanja posjetitelji prestati
kupovati njegove srebrne kipove, pa je potaknuo ostale obrtnike i sve na
slinim poslovima da sudjeluju u pobuni.
Djela 19:24
2. Kranin koji se spominje u Ivanovoj treoj poslanici, o kojemu su svi
dobro govorili.
3
Ivanova
12
Dijana
Rimska boica Mjeseca i lova u Grka nazvana Artemidom. Njezin velebni
hram u Efezu bio je jedno od sedam uda drevnoga svijeta. (Vidi 11. dio
Narodi i stanovnitvo Biblije; Grka i rimska religija.)
Djela 19
Dina
Ki Jakova j Lee, koju je obeastio ekem, sin hivijskog kralja. Dinina su
braa iz osvete ubili ekema i sve mukarce u njegovu gradu.
Postanak 34
Dionizije
lan Areopaga, utjecajnog savjeta u Ateni osnovanoga da presluava
religijske sporove. Dionizije se obratio na kranstvo nakon Pavlova govora na
Areopagu.
Djela 17:34
Diotref
Oholi i neugodni crkveni starjeina koji je odbio prihvatiti Ivanov autoritet.
3 Ivanova 9-10
Doeg
Edomac, nadglednik aulovih pastira. Bio je u Nobu kad je sveenik
Abimelek nahranio i naoruao odbjeglog Davida. Doeg je izdao kralja
Abimeleka, a zatim ga prema aulovoj naredbi smaknuo.

18

1 Samuelova 21:7; 22:9

Druzila
Najmlaa ki Heroda Agripe I. i ena rimskog upravitelja Feliksa. (Vidi Feliks)
Djela 24:24
Ebed-Melek
Kuit (Etiopljanin), dvoranin na dvoru kralja Sidkije (6. st. pr. Kr.). Budui da
je spasio ivot proroku Jeremiji, Bog je obeao da Ebed-Melek nee biti
pogubljen pri unitenju Jeruzalema.
Jeremija 38; 39:16-18
Ebjatar
Sin sveenika Abimeleka za vrijeme kralja aula. Kad je David postao kralj,
Ebjatar je sa Sadokom dijelio mjesto Velikog sveenika. No, nakon Davidove
smrti potajno je radio na tome da Adonija doe na prijestolje umjesto
Salomona, pa je zato bio odbaen.
1 Samuelova 22:20; 2 Samuelova 8:17; 15:24; 1 Kraljevima 1 i 2
Efrajim
Mlai Josipov sin, roen u Egiptu. Efrajima je prigrlio Jakov, njegov djed, pa
je od njega primio vei blagoslov nego njegov stariji brat Manae. Pleme koje
je od njega poteklo bilo je vano. Ponekad su proroci Izrael nazivali
Efrajimom.
Postanak 41:52; 48
Eglon
Moapski kralj u vrijeme sudaca u Izraelu. Porazio je Izrael i zauzeo Jerihon
te vladao njima osamnaest godina. Ubio ga je Ehud.
Suci 3:12-26
Ehud
Ljevoruki Izraelac iz Benjaminova plemena. Ehud je smislio lukav i hrabar
plan da ubije moapskog kralja Eglona koji je osamnaest godina tlaio dio
Izraela, a s njime i istoni dio zemlje koja je pripadala Ehudovu plemenu.
Nakon to je pogubio Eglona, Ehud je skupio vojsku i porazio Moapce te
oslobodio svoj narod.
Suci 3:15-30
Ela
Najpoznatiji ovjek toga imena u Starom zavjetu je sin kralja Base. Ela je bio
zao kralj koji je vladao Izraelom manje od dvije godine (886-885. god. pr. Kr.).

19

Kad se opio, ubio ga je Zimri, zapovjednik njegove vojske.

1 Kraljevima 16:8-14
Eleazar
Najvaniji od svih Eleazara bio je Aronov trei sin. Njegova su dva starija
brata ubijena pa je on postao Veliki sveenik poslije Aronove smrti. Bio je
iznad svih Levita, a nadgledao je i svu slubu u svezi sa tovanjem u atoru
(Pokretno svetite).
Izlazak 6:23; Levitski zakonik 10; Brojevi 3; Joua 14
Eli
Sudac i sveenik u Izraelu. Majka je Eliju dovela Samuela (Vidi Ana) na
izobrazbu u Svetite u ilu. Elijeva su dvojica sinova Hofni i Pinhaz bili
nevaljali ljudi. Nisu sluali savjete svojeg oca Elija, pa ga je Bog upozorio na
njihov straan zavretak. Poslije su obojica ubijeni u bitki protiv Filistejaca, a
Koveg je saveza bio zarobljen. Kada je to Eli saznao, pao je i umro.
1 Samuelova 1 - 4
Elijab
Najstariji Jiajev sin, Davidov brat,
1 Samuelova 16:6; 17:13,28
Eliezer
Abrahamov glavni sluga. Prije nego to je Abraham dobio sina, Eliezer je bio
njegov nasljednik. Vjerojatno je njemu bila povjerena dunost da ode u
Mezopotamiju odabrati enu za Izaka.
Postanak 15:2; 24
Elifaz
Jedan od trojice Jobovih prijatelja, koji su ga doli posjetiti kad je patio u
svojim nevoljama.
Job 2:11
Elihu
Gnjevni mladi u Jobovoj prii koji je pogreno tvrdio da je uzrok Jobovu
trpljenju njegov osobni grijeh.
Job 32-37
Elijakim
Najvaniji ovjek toga imena bio je Hilkijin sin, glavni upravitelj dvora kralja
Ezekije. Kada je asirski kralj Sanherib zaprijetio da e zauzeti i razoriti
Jeruzalem, Ezekija je poslao Elijakima s pisarom Sebom i savjetnikom

20

Joahom da sasluaju asirskog zastupnika.

2 Kraljevima 18:18; Izaija 36 - 37:6
Elijaib
Veliki sveenik u vrijeme Nehemije, koji je pomogao obnoviti zidove
Jeruzalema.
Nehemija 3:1; 13:4-9
Elima/Barjesus
idovski vraar i lani prorok na dvoru Sergija Pavla, rimskog upravitelja
Cipra. Elima se bojao da e izgubiti ugled ako Sergije Pavao postane
kranin. Zato ga je pokuao odvratiti da ne vjeruje propovijedanju Pavla i
Barnabe. Pavao se na njega razgnjevio, jer je Boju istinu izvrtao u la. Za
kaznu je oslijepio za neko vrijeme. Kada je to vidio prokonzul Sergije Pavao,
povjerovao je u Boga.
Djela 13:6-12
Elimelek
Vidi Noemi
Elizabeta
ena Zaharije, sveenika. Elizabeta je bila nerotkinja, ali je na svoju radost u
starosti postala majkom Ivana Krstitelja. Marija, Isusova majka, bila je s
njom u srodstvu pa ju je posjetila prije nego to su im se djeca rodila.
Elizabeta je odmah znala da je Marijino dijete dugo oekivani 'Gospodin'
(Mesija).
Luka 1
Elizej
Elizej je nastavio Ilijino djelo kao Boji prorok u Izraelu u razdoblju duem od
50 godina. Prije nego to je Ilija uzet na nebo, Elizej je traio dio njegova
duha koji e ga uiniti njegovim nasljednikom. Ta mu je molba ispunjena.
Elizej je uinio nekoliko udesa. Vratio je unamkina sina u ivot i iscijelio
od gube Naamana, vojskovou aramskog kralja. Elizej je ivio pod
vladavinom est izraelskih kraljeva.
1 Kraljevima 19:16; 2 Kraljevima 2 - 9; 13:14
Elkana
Najpoznatiji ovjek tog imena je Samuelov otac, Anin mu. (Vidi Ana.)
1 Samuelova 1
Epafra

21

Kranin koji je osnovao crkvu u Kolosima. Epafra je posjetio Pavla u zatvoru

u Rimu i prenio mu novost o kolokim kranima. Nakon toga mu je Pavao
napisao pismo.
Koloanima 1:7-8; 4:12; Filemonu 23
Epafrodit
Kranin iz crkve u Filipima. Kad je Pavao bio u zatvoru u Rimu, lanovi
crkve u Filipima poslali su ga s darom u Rim.
Filipljanima 2:25-30; 4:18
Erast
1. Pavlov pomonik koji je s Timotejem poao raditi u Makedoniju (Grka),
dok je Pavao ostao u Maloj Aziji (Turska).
Djela 19:22; 2 Timoteju 4:20
2. Gradski blagajnik u Korintu. Erast je bio kranin i poslao je pozdrave
crkvi u Rimu.
Rimljanima 16:23
Estera
idovka koja je postala kraljicom Perzije. Bila je siroe pa ju je odgojio u
Suzi, glavnom gradu Perzije, njezin brati Mordokaj. Nakon to se kralj
Ahasver (grki Kserkso) rastavio od ene Vati, odabrao je Esteru za svoju
enu i novu kraljicu. Estera je zatajila da je idovka. Kada se Haman, kraljev
glavni ministar, spremao iskorijeniti sve idove jer je veoma mrzio
Mordokaja, Estera je kralja traila milost i otkrila zavjeru. Umjesto da budu
uniteni, idovima je doputeno da poubijaju sve svoje neprijatelje. U
spomen toga dogaaja odrava se godinja svetkovina Purim.
Estera
Eunika
Timotejeva majka
Djela 16:1; 2 Timoteju 1:5
Eutih
Mladi koji je doao sluati Pavla kako propovijeda u Troadi. Bilo je kasno,
pa je Eutih tako tvrdo zaspao da je pao s prozora treega kata i umro. Pavao
je siao k njemu i vratio ga u ivot.
Djela 20:7:13
Eva
Prva ena i Adamova druica. Ona i Adam nisu posluali Boju zapovijed da
ne jedu sa "stabla spoznaje dobra i zla". Zbog toga je na svijet dola smrt, a
Bog ih je istjerao iz edenskog vrta. U Knjizi Postanka spominju se tri Evina
22

sina: Kain, Abel i et.

Postanak 2:18 - 4:2; 4:25
Evil
Merodak Babilonski kralj od 562-560. god. pr. Kr. Kad je doao na
prijestolje, odmah je pomilovao judejskog kralja Jojakina i pustio ga iz
tamnice u Babilonu.
2 Kraljevima 25:27-30; Jeremija 52:31-34
Ezav
Stariji brat blizanac Jakova, sin Izaka i Rebeke. Postao je lovac i malo se
brinuo za Boja obeanja, pa je tako jednog dana svoje prvorodstvo ustupio
Jakovu za varivo od soiva. Kada je Jakov jo prijevarom dobio i Izakov
blagoslov, Ezav se razgnjevio. Bojei se njegove osvete, Jakov je pobjegao od
kue.
Za to se vrijeme Ezav naselio u podnoju Seira i obogatio. Kada su se
ponovno sreli, Ezav je toplo pozdravio brata i prihvatio njegov dar u stoci.
Ezav se vratio u Seir i postao praocem naroda Edomaca, dok je Jakov otiao
u Kanaan. No nikad nisu prestali sukobi izmeu njihovih potomaka.
Postanak 25:21; 27 - 28:9; 32 - 33; Hebrejima 12:16-17
Ezekiel
Jedan od velikih starozavjetnih proroka. Ezekiel je sin sveenika Buzija koji
je ivio u Jeruzalemu sve do Nabukodonozorovoga osvajanja grada 597. god.
pr. Kr. Zajedno s kraljem Jojakinom i drugim uglednicima odveden je u
suanjstvo u Babilon. Tamo mu je doputeno da ima svoju kuu te je ivio u
naselju idovskih izgnanika u Tel Abibu na rijeci Kebaru. etiri godine
poslije Bog ga je pozvao za proroka. Sve dok Jeruzalem nije bio potpuno
razoren 586. god. pr. Kr. glavna mu je poruka, bila poziv na pokajanje. idovi
nisu posluali Boga pa su morali traiti oprotenje. Nakon to su Babilonci
zauzeli Jeruzalem, Ezekiel je oekivao dan kad e Bog dopustiti idovima da
obnove grad i Boji hram.
Ezekiel 1:1-3; 20:33-37; 36:26-33; 43:1-5
Ezekija
Judejski kralj 716-687. god. pr. Kr. (suvladar od 729. god.) nakon svojeg oca,
kralja Ahaza. im je postao kraljem, Ezekija je ponovno otvorio i obnovio
Hram. Poveo je openarodni pokret za unitenje svega to je vezano s
klanjanjem kumirima. Ezekija se pobunio protiv Asiraca te im je odbio
plaati porez. U vrijeme njegove vladavine sjeverno kraljevstvo Izrael posve su
zauzeli Asirci. Ezekija je shvatio da je i njegovo kraljevstvo ugroeno. Zato je
prokopao tunel da osigura opskrbu vodom u Jeruzalemu u vrijeme opsade.
23

Asirski je kralj Sanherib osvojio mnoge judejske gradove, pa je opkolio

Jeruzalem. Judeja je poteena kad je smrt preko noi pogodila asirsku
vojsku i onesposobila je. Ubrzo se nakon toga i Ezekiel razbolio nasmrt no
Bog je usliio njegovu molitvu i dao mu jo petnaest godina ivota.
2 Kraljevima 18 - 20; 2 Ljetopisa 29 - 32; Izaija 36 - 39
Ezra
Sveenik i uitelj Zakona u vrijeme progonstva. Ezri je kralj Artakserkso
dopustio povesti veliku skupinu idovskih sunjeva iz Babilona u Jeruzalem.
Obnovljen je Hram, no kad se Ezra vratio, titalo ga je to to narod vie nije
potivao Boje zakone, ak i nakon svega to preivjeli. Mnogi su Zidovi, ak i
sveenici, uzimali ene iz drugih naroda koji nisu tovali Boga. Ezra je stao
na kraj takvim mjeovitim brakovima. Pouavao je narod Bojim zakonima
pa su se ponovno obratili Bogu s novim arom.
Ezra 7-10; Nehemija 8 - 9
Faraon
Naslov egipatskih kraljeva. Neki se 'faraoni' spominju u Starom zavjetu:
1. Faraon s kojim je Abraham doao u sukob zbog Sare jer ju je predstavio
kao svoju sestru.
Postanak 12:10:20
2. Faraon koji je postavio Josipa za upravitelja u Egiptu.
Postanak 41:40
3. Faraon koji je bio prisiljen pustiti Mojsija da izvede Izraelce iz Egipta,
vjerojatno Ramzes II. koji je izgradio velike gradove-itnice.
Izlazak 5 i dalje
4. Faraon koji je prihvatio Edomca Hadada i dao mu zaklon poto je David
porazio Edomce.
1 Kraljevima 11
5. Faraon koji je Salomonu dao svoju ker za enu.
1 Kraljevima 9:16
6. iak. Potaknuo je Jeroboama da povede deset plemena u pobuni protiv
Salomonova omraenog sina Roboama. Poslije je navalio na Jeruzalem i
opljakao sve blago iz Hrama i kraljevskog dvora.
1 Kraljevima 11:40; 14:25-26
7. So, s kojim je izraelski kralj Hoea htio sklopiti savez protiv Asirije.
2 Kraljevima 17:4
8. Tirhaka je poveo vojsku na Asiriju u vrijeme vladavine kralja Ezekije.
Asirske su ete morale obustaviti napad na Jeruzalem da bi se suoile s
egipatskom vojskom.
2 Kraljevima 19:9; Izaija 37:9
9. Neko, 610-595. god. pr. Kr. Ubio je judejskog kralja Joija u bitci kod
Megida. etiri su godine Judejci morali plaati Neku danak, no onda ga je

24

porazio babilonski kralj Nabukodonozor u bitci kod Karkemia (605. god. pr.
Kr.). Nakon toga je Judeja dola pod babilonsku vlast. Neko je utroio zadnje
godine svoga ivota branei Egipat i nastojei ga uvrstiti.
2 Kraljevima 23:29; 24:7; 2 Ljetopisa 35:20 - 36:4
10. Hofra, 587-570. god. pr. Kr. Pridruio se kralju Sidkiji u pobuni protiv
babilonskog
kralja
Nabukodonozora.
Jeremija 37:5; 44:30; Ezekiel 17:15; 29:2
Feba
Kranka, Pavlova znanica. Radila je u crkvi u Kenhreji blizu Korinta u
Grkoj.
Rimljanima 16:1-2
Feliks
Rimski upravitelj u Cezareji pred koga su izveli Pavla da ga preslua i presudi
mu. On je zadrao Pavla dvije godine u zatvoru jer se nadao da e primiti
novac kao mito da ga pusti.
Djela 23:24; 24:1-27
Fest
Rimski upravitelj Palestine nakon Feliksa. Pozorno je sasluao Pavla i pozvao
ga da se brani pred kraljem Herodom Agripom II. i Berenikom. Sloio se s
njime da Pavao nije kriv ni za kakav zloin. No Pavao se pozvao na cezara pa
je morao ii u Rim da mu se ondje presudi.
Djela 25 - 26
Filemon
Kranin i Pavlov prijatelj koji je ivio u Kolosima. Filemon je bio gospodar
odbjeglog roba Onezima. (Vidi Onezim)
Poslanica Filemonu
Filip
1. Jedan od Dvanaestorice. Bio je iz Betsaide, grada na obali Galilejskog
jezera, iz Petrova i Andrijina rodnoga grada. Filip je odmah otiao Natanaelu,
rekao mu da je naao Mesiju i upoznao ga s Isusom. Kad se suoio s velikim
mnotvom od pet tisua gladnih ljudi, Isus je kuao Filipovu vjeru i upitao
ga: "Gdje da kupimo kruha da jedu ovi ljudi?" Filip je razmiljao kako bi
pribavio novac da se kupi kruha. No Isus ih je sve nahranio s pet jemenih
kruhova i dvjema ribama. Kad je Isus rekao na posljednjoj veeri: "Nitko ne
dolazi Ocu osim po meni", Filip je molio Isusa da im pokae Oca. "Tko je
vidio mene, vidio je i Oca", rekao je Isus.
Matej 10:3; Ivan 1:43-46; 6:5-7; 12:21-22; 14:8-9; Djela 1:13
2. Sin Heroda Velikoga. Njegova ga je ena Herodijada ostavila i udala se za
25

njegova polubrata Heroda Antipu. Ivanu Krstitelju su odsjekli glavu jer je

osudio taj brak.
Marko 6:17
3. Drugi sin Heroda Velikoga, Antipin i Arhelajev brat. Postao je vladarom
pokrajine Itureje.
Luka 3:1
4. Filip evanelist, jedan od sedmorice izabran da pomae apostolima u
crkvenom radu u Jeruzalemu. Ondje je propovijedao i iscijelio mnoge
bolesne. Aneo je poslao Filipa na susret s etiopskim dvorskim rizniarom
koji je putovao iz Jeruzalema do Gaze. Taj je ovjek postao kranin i krstio
se. Filip je zatim otiao i propovijedao u svakom gradu du obale od Adoda
do Cezareje. Filipove etiri keri takoer su imale udjela u objavljivanju Boje
radosne vijesti. Dvadeset godina poslije Pavao je boravio u Filipovoj kui u
Cezareji.
Djela 6:1-6; 8; 21:8-9
Gabriel
Aneo, poseban Boji glasnik. Gabriel je bio poslan Danielu dvaput: jednom
da mu kae znaenje sna, a zatim da navijesti to e se dogoditi u
Jeruzalemu. Gabriel je takoer bio poslan da Zahariji navijesti roenje Ivana
Krstitelja, a Mariji Isusovo roenje.
Daniel 8:16; 9:21; Luka 1:11-20, 26-38
Gad
Sedmi Jakovljev sin po kojemu je nazvano cijelo pleme.
Brojevi 32
Gaj
1. Kranin u Makedoniji koji je bio s Pavlom na treemu misijskom
putovanju. Gaja je svjetina odvukla u kazalite za vrijeme bune efekih
srebrnara. (Vidi Demetrije)
Djela 19:29
2. Kranin iz Derbe koji je s Pavlom putovao u Jeruzalem.
Djela 20:4
3. Jedan od malobrojnih krana koje je Pavao krstio u Korintu.
1 Korinanima 1:14
4. Kranin, prijatelj apostola Ivana koji mu je uputio svoje tree pismo.
3 Ivanova 1
To moda i nisu razliite osobe.
5.
Car
Kaligula
Galion
Rimski upravitelj Ahaje oko 51-53. god. Galion je bio skrbnik cara Nerona i

26

brat filozofa Seneke. Dok je bio upravitelj Ahaje, stolovao je u Korintu. Kad je
Pavao bio u Korintu, idovi, koji su se zabrinuli zbog uspjeha njegova
propovijedanja, pokuali su nagovoriti Galiona da ga osudi. Meutim, Galion
je odbio umijeati se u idovske zakone pa je tako Pavao mogao nesmetano
nastaviti s radom.
Djela 18:12-17
Gamaliel
Poznati i potovani farizej, Pavlov uitelj i lan Velikog vijea. Kada su
apostoli bili uhieni i presluavani, neki su ih iz Vijea htjeli kazniti smru.
No Gamaliel je savjetovao oprez. "Pustite ih!" rekao je. "Jer ako njihov
pothvat, ili njihovo djelo, potjee od ljudi, propast e, a ako potjee zbilja od
Boga, neete ga moi unititi."
Djela 5:34; 22:3
Gedalija
Najpoznatiji od nekoliko Gedalija bio je upravitelj Judeje kojega je postavio
babilonski kralj Nabukodonozor poto je osvojio Jeruzalem. Sedam mjeseci
poslije, ubio ga je Jimael, lan kraljevske obitelji. idovi, koji su preostali u
Judeji bojali su se da se to ubojstvo ne shvati kao pobuna, pa su pobjegli u
Egipat.
2 Kraljevima 25:22-26; Jeremija 39:14 - 41:18
Gehazi
Sluga proroka Elizeja. Kad je vojskovoa Naaman doao Elizeju da ga iscijeli
od gube, Gehazi je uzeo dar koji je prorok odbio. Lagao je Elizeju, pa je za
kaznu i sam ogubavio. Ostao je i dalje Elizejev sluga te je pripovijedao kralju
Joramu o velikim djelima koja je Elizej uinio.
2 Kraljevima 4 - 5; 8:4
Geron
Levijev najstariji sin. Geron i njegovi potomci inili su jedan od triju
ogranaka Levijeva plemena.
Izlazak 6:16-17; Brojevi 3:17
Geem
Utjecajni Arapin koji je pokuao zaustaviti Nehemijinu obnovu jeruzalemskih
zidina.
Nehemija 2:19; 6:1
Gideon
Izraelski 'sudac' koji je porazio Midjance, najvee neprijatelje Izraelaca onog
doba. Gideon je potajno vrio penicu kad ga je Boji glasnik, aneo, pozvao
27

da izbavi Izraelce od Midjanaca. Da bi provjerio je li poziv od Boga, napravio

je pokus. Bog mu je dvaput dao znak koji je traio.
Gideon je izabrao tri stotine ljudi od mnogih tisua koji su poli za njime.
Podijelio ih je u tri ete. Oboruani praznim vrem, lui i rogom, iznenadili
su neprijatelja u noi uz gromoglasan povik: "Za Jahvu i Gideona!" Nastali
su mete i zbrka u midjanskom taboru. Okrenuli su se jedni na druge pa
onda pobjegli, dok su ih Izraelci estoko gonili. Pobjeda je bila potpuna, a
Gideon je donio zemlji mir u razdoblju od etrdeset godina, sve do svoje
smrti.
Suci 6:11-23; 36 - 39; 7:1-23
Gog
Prikazan u Ezekielovoj knjizi kao vladar Magoga i veliki knez Meeka i
Tubala. Golema vojska prodrla je sa sjevera, no Izrael je izvojevao veliku
pobjedu nad njima. U knjizi Otkrivenja prikazano je kako je Bog potpuno
unitio 'Goga i Magoga', predvoene Sotonom.
Ezekiel 38 - 39; Otkrivenje 20:7-9
Golijat
Filistejac, div visok tri metra iz Gata, kojega je ubio David. Kamen iz
Davidove prake pogodio je diva u elo i on je pao na zemlju. David je zatim
izvukao Golijatov ma iz korica i odsjekao mu glavu. Filistejska se vojska
nakon toga razbjeala.
1
Samuelova
17
Gomera
Hoeina nevjerna ena. (Vidi Hoea)
Habakuk
Prorok koji je ivio u Judeji krajem sedmog stoljea pr. Kr. za vrijeme
Jeremije. Kaldejci su sve vie jaali, pa je Habakuk teko shvaao kako se
Bog posluio tim divljim narodom da kazni svoj narod. Odgovor je bio da e
Bog jednog dana osuditi sve ohole i zle, pa tako i judejske neprijatelje.
Habakuk
Hadadezer
Sopski kralj u Siriji. Triput je kralj David porazio Hadadezerovu vojsku.
Nakon treeg poraza sopski je narod doao pod Davidovu vlast.
2
Samuelova
8-10;
1
Ljetopisa
18-19
Hagaj

28

Prorok koji se vjerojatno vratio iz Babilona u Jeruzalem u skupini koju je

predvodio Zerubabel. Njegova poruka, zapisana u Knjizi Hagaja, iznesena je
520. god. pr. Kr. Hagaj se zabrinuo to su ljudi sebi gradili kue i ivjeli u
obilju, dok je Boji hram jo uvijek bio razruen. Nukao je narod da ga
obnovi.
Hagaj
Hagara
Sarina slukinja. Abraham ju je uzeo za drugu enu (konkubinu) kad je
izgledalo da se nee ispuniti Boje obeanje o njegovu potomstvu, da e od
njega postati silan narod, jer nije imao djece. Hagara je zatrudnjela i pobjegla
u pustinju jer je Sara s njom loe postupila. Boji joj je aneo rekao da se
vrati i obeao joj da e njezin sin Jimael utemeljiti veliki narod. Kada je
Jimaelu bilo etrnaestak godina, rodio se Izak, Sarin sin. Jednom prilikom
kad se Jimael naalio s Izakom, Sara je traila od Abrahama da udalji
Hagaru i njezina sina. Hagara je tako lutala pustinjom sve dok nije ostala
bez vode. inilo se da joj je smrt blizu, no Boji joj je aneo pokazao
studenac i ponovio Boje obeanje o Jimaelu.
Postanak 16:21
Ham
Noin drugi sin. Ham je praotac Egipana, Etiopljana, Libijaca i svih
kanaanskih naroda.
Postanak 5:32; 6:10; 10:6-20
Haman
Glavni slubenik perzijskog kralja Ahasvera. Zamrzio je idova Mordokaja
zato to mu se nije poklonio pa je skovao zavjeru da ubije njega i sve idove
u Perziji. No kad je kraljica Estera to otkrila kralju, Haman je objeen.
Estera 3 - 9
Hanamel
Jeremijin brati. Kada su Babilonci gotovo zauzeli Jeruzalem, Hanamel je
htio prodati svoju njivu. Jeremija je kupio tu njivu kao dokaz da vjeruje kako
e doi dan kada Judejom nee vladati Babilonci pa e biti korisno opet
posjedovati zemlju.
Jeremija 32
Hanani
Najpoznatiji ovjek tog imena je onaj koji je doputovao u Suu da izvijesti
Nehemiju kako je Jeruzalem jo uvijek razoren, iako su se idovski sunji
vratili. Kad je Nehemija obnovio jeruzalemske zidine, postavio je Hananija za
upravitelja.
Nehemija 1:2; 7:2
29

Hananija
Lani prorok koji je govorio Judejcima da e se osloboditi babilonskog jarma
nakon dvije godine.
Jeremija 28
Hazael
Slubenik na dvoru Ben-Hadada II. kojega je Ilija trebao po Bojem nalogu
pomazati za kralja Sirije. Elizej je zaplakao kad mu je Bog pokazao sva zla
koja e Hazael uiniti Izraelcima. Hazael je ubio Ben-Hadada i prigrabio
prijestolje. Poveo je rat protiv kraljeva Izraela i Judeje.
1 Kraljevima 19:15-17; 2 Kraljevima 8
Henok
Potomak Adamova sina Seta. ivio je u bliskoj prisnosti s Bogom; Biblija
kae da nije ni umro. Zapravo, "Bog ga uze".
Postanak 5:22; Hebrejima 11:5
Herod
1. Herod Veliki. Antipaterov sin kojega je Julije Cezar 47. god. pr. Kr. postavio
za upravitelja Judeje. Antipater je postavio Heroda za namjesnika Galileje.
Nakon smrti njegova oca i brata Josipa, namjesnika Jeruzalema, Rimljani su
dali Herodu naslov 'kralj idovski'. Vladao je od 37-4. god. pr. Kr. Bio je
omraen kod idova iako je potroio mnogo novca za obnovu Hrama. Nije bio
idov po roenju pa je pobio sve lanove obitelji Hasmonejaca u kojima je
gledao opasnost za svoje prijestolje. Kada su doli magi s istoka da se
poklone novoroenom Isusu, opet se osjetio ugroen pa je zapovjedio pokolj
sve djece u Betlehemu od dvije godine nie. Nakon njegove smrti kraljevstvo
su podijelila njegova trojica sinova: Arhelaj, Antipa i Filip.
Matej 2; Luka 1:5
2. Arhelaj, nazvan Herod Etnarh, vladao je Judejom od 4. god. pr. Kr. do 6.
god. Kada su se Josip i Marija vratili s Isusom iz Egipta te uli da u Judeji
kraljuje Arhelaj, odluili su se nastaniti u Galileji. Arhelaj je okrutno
postupao sa idovima i Samarijancima pa su se oni potuili Rimljanima koji
su ga poslali u progonstvo.
Matej 2:22
3. Antipa, nazvan Herod Tetrarh, vladao je Galilejom od 4. god. pr. Kr. do 39.
god. On je bacio u tamnicu Ivana Krstitelja. Zbog nepromiljenog obeanja
kerki svoje ene, dao mu je odsjei glavu. Pilat je izruio Isusa Antipi da ga
preslua i presudi mu jer je doao iz Galileje. Antipa je prezreo Isusa i
narugao mu se pa ga je poslao natrag Pilatu.
Matej 14; Marko 6; Luka 23:7
4. Agripa
I. nosi kraljevski naslov: kralj Herod. Aristobulov je sin, a unuk
30

Heroda Velikoga. Vladao je Galilejom, Judejom i Samarijom. Progonio je

krane da bi ugodio idovima. Dao je smaknuti Jakova, Zebedejeva sina, a
Petra baciti u tamnicu. Luka, koji je pisao Djela apostolska, biljei da je
Agripina smrt 44. godine posljedica njegove velike oholosti.
Djela 12
5. Agripa II. sin Agripe I. Kad je doao u Cezareju u posjet rimskom
namjesniku Porciju Fetu, upoznao je Pavla i njegov sluaj. Njegova je
presuda bila kako bi se Pavla moglo pustiti na slobodu da se nije pozvao na
cezara.
Djela 25:13 - 26:32
Herodijada
ena Heroda Antipe. Herod se njome oenio jo za ivota njezina prvog mua
Filipa. Budui da je Ivan Krstitelj osudio taj brak, Herodijada je nagovorila
svoju kerku da zatrai njegovu glavu na pladnju.
Matej 14; Marko 6; Luka 3:19
Hilkija
Najpoznatiji od svih Hilkija je Veliki sveenik koji je ivio za vladavine
judejskog kralja Joije. Kada se obnavljao Hram, naao je neki stari svitak s
Bojim zakonom. Taj je pronalazak potaknuo veliku vjersku obnovu u Judeji.
2 Kraljevima 22 - 23; 2 Ljetopisa 34
Himenej
ovjek kojega je Pavao iskljuio iz crkve jer je nauavao neistinu pa je oslabio
vjeru nekih krana.
1 Timoteju 1:20; 2 Timoteju 2:17
Hiram
1. Tirski kralj, prijatelj kralja Davida i Salomona. Poslao je cedrovo drvo iz
Libanona u Jeruzalem za gradnju Davidove palae, a poslije za Salomonov
Hram.
2 Samuelova 5:11; 1 Kraljevima 5; 9 - 10
2. Vjeti ljeva bronce koje ga je poslao kralj Hiram da pomogne kralju
Salomonu graditi dvor i Hram.
1 Kraljevima 7
Hofni i Pinhas
Dva Elijeva sina, sveenici u ilu. Kako su pokazali otvoreni neposluh prema
Bogu, Eli je upozoren na njihovu smrt. Hofni i Pinhas nosili su Koveg
saveza u bitku protiv Filistejaca. Koveg je zarobljen, a njih obojica ubijeni.
1 Samuelova 2:12; 4

31

Hoea
1. Prorok u Sjevernome izraelskom kraljevstvu za vladavine kralja Jeroboama
II, sve do uoi asirskog zauzea Samarije 722. god. pr. Kr. Hoea se posluio
svojim loim iskustvom u braku s nevjernom enom kao prikazom kako je
Boji narod ostavio svojega Boga. Ipak je Bog obeao: "Iscijelit u ih od
njihova otpada, od svega u ih srca ljubiti."
Hoea
2. Posljednji izraelski kralj. Hoea se zakraljio mjesto Pekaha poto ga je
ubio. No njega je porazio asirski kralj Salmanasar V. i morao mu je plaati
danak. Kad se Hoea pobunio, asirski ga je kralj bacio u tamnicu. Nakon tri
godine pala je Samarija, izraelski glavni grad i asirski je kralj odveo sve
Izraelce u suanjstvo u Asiriju.
2 Kraljevima 17
Hulda
Proroica koja je ivjela u Jeruzalemu za vrijeme vladavine kralja Joije. Kad
je Hilkija naao drevni svitak Bojeg zakona prilikom obnove Hrama, Joija
je traio njezin savjet.
2 Kraljevima 22:14; 2 Ljetopisa 34:22
Husaj
Odani prijatelj kralja Davida. U vrijeme Abalomova odmetnitva Huaj se
pretvarao da je preao na njegovu stranu. Njegov varavi 'savjet' Abalomu
dao je vremena Davidu i pomogao mu u bijegu kad je od Huaja saznao za
Abalomove naume.
2 Samuelova 15:32 - 17:15
Ilija
Prorok iz doba kralja Ahaba. Ahab i njegova ena Izebela, tuinka, zgrijeili
su Bogu klanjajui se Baalu i ubivi sve Boje proroke. Zbog toga je Ilija
poslan Ahabu da mu kae kako Bog alje suu. Zatim se sakrio kraj potoka
Kerita, gdje su mu gavrani donosili hranu. Ali kad je potok presuio, Ilija je
otiao u Sarfatu Sidonsku i ondje ostane kod neke udovice. Ona je podijelila
svoju zadnju koru kruha s Ilijom, no Bog joj je obnovio zalihu brana i ulja
sve dok je vladala glad. Kad je umro udoviin sin, Bog je usliio Ilijinu
molitvu i vratio djeaka u ivot.
Tree godine sue Ilija se vratio Ahabu. Kralj ga je optuio da je navukao
nevolju na Izrael. "Ne upropaujem ja Izrael", odgovorio mu je Ilija, "nego ti i
tvoja obitelj, jer ste ostavili Jahvu, a ti si sljedbenik Baala." Zatim mu je
rekao da skupi sve Baalove i Aerine proroke na gori Karmel. Tamo ih je Ilija
izazvao da dokau je li njihov bog stvaran. Ako Baal ognjem zapali njihovu
rtvu, neka ga tad sav narod tuje. No ako Bog ognjem spali Ilijinu rtvu, to
e biti dokaz da je on pravi Bog. Baalovi su proroci skakali, klanjali se i
32

parali noevima tijelo cijeli dan, no bez ikakva odgovora. Kad se Ilija pomolio
Bogu, pao je oganj i spalio njegovu rtvu. Sav je narod tada povikao: "Jahve
je Bog! Jahve je Bog!" Baalovi sveenici su poubijani, a tog je dana prestala
sua.
Kada je Izebela ula da su svi njezini proroci poubijani, silno se razbjesnila.
Ilija je pobjegao na jug u pustinju da spasi ivot. Osjetio se osamljenim, na
rubu oaja. No Bog mu se objavio. Rekao mu je da posao jo nije gotov. Treba
pomazati novoga kralja i pripremiti Elizeja da preuzme njegov posao.
Kad je kralj Ahab dao ubiti Nabota da bi prigrabio njegov vinograd, Ilija ga je
upozorio da e Bog zbog toga kazniti cijelu njegovu obitelj. Ahab je tako pao
u bitci, a Bog je zatitio Iliju. Kad je njegov posao bio gotov, Bog ga je uzeo na
nebo u ognjenim kolima.
Prorok Malahija je prorokovao da e se Ilija vratiti: mnogo poslije pojavio se
s Mojsijem pred uenicima koji su ugledali Isusa u slavi na Gori
preobraenja.
1 Kraljevima 17 2 Kraljevima 2; Malahija 4:5-6; Luka 9:28
Isus
To ime (starozavjetni Joua) znai spasitelj. U vrijeme kad je Herod bio
judejski kralj, a cijela zemlja pod rimskom okupacijom, Bog je poslao anela
Gabriela Mariji u Nazaret. Bog ju je izabrao da bude majka obeanog Mesije.
Marijin je zarunik Josip, u snu saznao da ga trebaju nazvati Isus "jer e on
izbaviti svoj narod od grijeha njegovih". Zaradi popisa puanstva Marija i
Josip su otili u Betlehem, Davidov grad, gdje se rodio Isus kao njegov
potomak. Herod se bojao da e mu Isus uzeti prijestolje, pa je skovao zavjeru
da ga ubije, no Bog je odveo njegove roditelje u Egipat da ih spasi. Nakon
Herodove smrti vratili su se u svoj zaviaj, Nazaret. Tamo je Isusu odrastao i
vjerojatno radio kao drvodjelac.
Kad mu je bilo trideset godina, krstio ga je Ivan Krstitelj u rijeci Jordan. Tada
je izabrao Dvanaestoricu za svoje bliske prijatelje, da dijele s njime ivot i
rad. Tijekom tri godine Isus je nauavao narod i inio udesna djela,
iscjeljivao ljude od svakovrsne bolesti. Mnotvo ga je slijedilo. No idovski su
se voe bojali njegove moi i tvrdnje da je Boji Sin. Htjeli su ga ubiti, a
Juda, jedan od Dvanaestorice, primio je mito i pomogao Isusovim
neprijateljima da ga uhvate bez znanja naroda. Vojnici su ga uhvatili u
Getsemanskom vrtu, blizu Jeruzalema. idovski ga je sud ispitao i osudio jo
prije svanua. Rimski upravitelj Pilat morao je potvrditi svaku smrtnu
osudu. No nije naao nikakve krivnje na Isusu, ali se bojao masovnih nereda

33

ako ga pusti na slobodu. Tako su Isusa raspeli na kri. Stavili su ga u novi

grob kojega je vlasnik bio Josip iz Arimateje, njegov tajni sljedbenik.
U zoru treeg dana nakon Isusove smrti neke su ene nale prazan grob.
Aneo im je tad rekao da je Isus iv. Tijekom etrdeset dana njegovi su ga
uenici viali, kao i mnotvo naroda. Doista su sada znali da je on uistinu
Boji Sin. Zatim je s Maslinske gore Isus uzaao na nebo. I dok su uenici
gledali u nebo, aneo im je rekao da e se Isus jednog dana vratiti.
Matej, Marko, Luka, Ivan, Djela 1:1-11
(Vidi jo 6. dio Glavna uenja u Bibliji)
Ibaal
Jedan od aulovih sinova. Kad su Filistejci ubili aula, vojvoda aulove
vojske Abner postavio je Ibaala za kralja. On je vladao u Izraelu dok je
David vladao u Judeji. Dvije su godine ratovali Judeja i Izrael. Zatim su
Ibaala ubila dvojica voa njegovih eta, a David je postao kraljem Izraela i
Judeje.
2 Samuelova 2 - 4
Itaj
ovjek iz Gata koji je vodio etu od 600 filistejskih vojnika. Kao nagradu za
njegovu vjernost, David je postavio Itaja zapovjednikom treine svoje vojske.
2 Samuelova 15; 18
Itamar
Aronov najmlai sin. Itamar je kao sveenik nadgledao gradnju Pokretnog
svetita (Prebivalita). Nadzirao je dvije skupine Levijevaca i utemeljio jednu
od najvanijih sveenikih obitelji.
Izlazak 6:23; 38:21; Brojevi 3; 1 Ljetopisa 24:1
Ivan apostol
Kao i njegov otac Zebedej i brat mu Jakov, Ivan je bio ribar. Vjerojatno je bio
uenik Ivana Krstitelja prije nego to ga je Isus pozvao. Isus je njemu i
njegovu bratu dao nadimak 'sinovi groma', jer su bili nagle udi.
Petar, Jakov i Ivan bili su osobito bliski Isusu. Ivan je bio s Isusom nasamo
kada je on vratio Jairovu kerku u ivot. Vidio je Isusovu slavu na Gori
preobraenja, a bio je s njime i u Getsemanskom vrtu uoi njegove smrti.
Njegovo se ime ne spominje u Evanelju po Ivanu, ali on je svakako "uenik
kojega je Isus osobito ljubio", onaj uz Isusa na Posljednjoj veeri i onaj kojemu je Isus s kria rekao da se brine za njegovu majku.
Nakon Isusova uzaaa na nebo, Ivan je s Petrom postao stupom crkve u
34

Jeruzalemu. Jo je etrnaest godina nakon Pavlova obraenja bio u

Jeruzalemu. No prema predaji Ivan je ivio u Efezu sve do svoje starosti. Ako
je on Ivan koji je napisao Otkrivenje, onda je bio prognan na otok Patmos.
Evanelje po Ivanu napisao je s ciljem da dovede ljude vjeri. Tri novozavjetne
poslanice takoer nose Ivanovo ime.
Matej 4:21; 10:2; 17:1; Marko 3:17; 5:37; 10:35; 14:33;
Luka 9:49; Ivan 19:26-27; Djela 3 - 4;
Galaanima 2:9
Ivan Krstitelj
Prorok poslan od Boga da pripravi narod za dolazak Isusa, Mesije. Njegovi su
roditelji Zaharija i Elizabeta u starosti saznali da e dobiti sina. Ivan je bio u
rodu s Isusom i tek nekoliko mjeseci stariji. ivio je u Judejskoj pustinji, sve
dok ga Bog nije pozvao za proroka. Mnotvo se guralo da uje njegovo
vatreno propovijedanje: "Obratite se od svojih grijeha i krstite se za
oprotenje grijeha, pa e vam Bog oprostiti!" lako Isus nije zgrijeio, traio je
da ga Ivan krsti u rijeci Jordanu, kako bi pokazao svoju poslunost Bogu.
Poslije je kralj Herod bacio Ivana u tamnicu zbog njegova otvorenog
prijekora. Iz zatvora je poslao svoje uenike Isusu da ga pitaju je li on uistinu
onaj kojega oekuju. "Javite Ivanu kako ozdravljam bolesne i propovijedam
Radosnu vijest siromanima", odgovorio je Isus. Zatim je rekao mnotvu:
"Ivan Krstitelj je vie od proroka. Od njega nema veega!" Nedugo zatim,
Herodova je ena prijevarom postignula da mu odsijeku glavu.
Luka 1; 3; 7:18; Matej 3; 11; 14:1-12; Marko 1; 6
Ivan zvani Marko
Pisac drugog evanelja, Evanelja po Marku. Ivan Marko je ivio u
Jeruzalemu. Njegova majka Marija dopustila je da se prvi krani sastaju u
njezinoj kui. Marko je poslije otiao s Pavlom i Barnabom, svojim stricem,
na Cipar, na prvo Pavlovo misijsko putovanje. No ostavio ih je na pola puta
pa je Pavao odbio povesti ga kada su se opet onamo zaputili. Zato se Marko s
Barnabom vratio na Cipar. No poslije je Marko bio s Pavlom u Rimu i Pavao
je o njemu pisao kao o odanom prijatelju i pomoniku. Petar ga opisuje kao
svojeg sina ("Marko, moj sin"), a prema predaji Petar je ispriao Marku sve o
Isusu
kako
je
to
izneseno
u
Evanelju
po
Marku.
Marko 14:51; Djela 12:12,25; 13:13; 15:37;
Koloanima
4:10;
2
Timoteju
4:11;
Filemonu
24;
1
Petrova
5:13
Ivana
ena Kuza, slubenika kralja Heroda (Antipe). Isus ju je iscijelio. Pomagala je

35

novcem drugim dobrima Isusu i njegovim uenicima. Na uskrsno jutro bila

je meu enama koje su nale prazan Isusov grob.
Luka 8:1-3; 24:10
Izebela
Sidonska kneginja koja se udala za izraelskog kralja Ahaba. Izebela se
klanjala i sluila Baalu i Aeri, bogovima vremena i plodnosti. (Vidi 5. dio
Religija i tovanje u Bibliji.) Nagovorila je Ahaba i natjerala narod da prihvati
njezinu religiju. Dala je ubiti sve Boje proroke, a nadomjestila ih je Baalovim
prorocima. No tome je ipak izbjegao prorok Ilija, da bi izazvao i porazio
Baalove proroke na gori Karmelu. Nakon toga je Izebela odluila ubiti Iliju pa
je on bio prisiljen sakriti se. Izebela je konano potpisala svoju smrtnu
osudu kad je natjerala Ahaba da ubije Nabota kako bi mu uzela vinograd.
Ilija je pretkazao njezinu traginu smrt, a nedugo zatim baena je s prozora
na Jehuinu zapovijed.
1 Kraljevima 16:31; 18:4,13,19; 19:1-2; 21;
2 Kraljevima 9:30
Izaija
Veliki prorok koji je ivio u Jeruzalemu za vladavine kraljeva Uzije, Jotama,
Ahaza i Ezekije. Boji poziv da bude prorok zatekao je Izaiju u Hramu. Ondje
je ugledao Boju slavu 'Svetoga Boga' i grijesi su mu bili oproteni. Sad je
mogao narodu prenositi Boje rijei. Izaija je bio oenjen proroicom. Imao je
dva sina kojima je nadjenuo posebna imena u znak onoga to e Bog uiniti.
U njegovo je vrijeme Judeja bila u opasnosti od napada snane asirske
vojske. Kada je Jeruzalem opkoljen, Izaija je hrabrio kralja Ezekiju da se
uzda u Boga i da se ne predaje. Nakon toga se Ezekija teko razbolio. Izaija
se molio i Bog je dao Ezekiji znak da e mu produiti ivot jo za petnaest
godina. Izaijina je poruka Judejcima ulijevala nade. Ipak nisu mogli izbjei
posljedice svoje neposlunosti, no Bog e unititi njihove neprijatelje i izvesti
ih iz suanjstva. Izaija je takoer eljno oekivao dolazak Bojeg sluge,
Mesije.
2 Kraljevima 19 - 20; Izaija
Izak
Sin Abrahama i Sare, kojega im je Bog obeao. Rodio se kad su mu roditelji
bili vrlo stari. Nakon njegova roenja Bog je teko iskuao Abrahamovu
vjeru. Rekao mu je, naime, da prinese svojeg sina kao rtvu. Upravo kad je
htio ubiti sina, aneo ga je zaustavio. Bog ga je nagradio i ponovno mu
obeao da e njegovo potomstvo biti velik narod.
Kad je Izak imao etrdeset godina, oenio se Rebekom, odabranom iz daljnje
36

Abrahamove obitelji u Haranu. Nakon mnogo godina Bog je odgovorio na

Izakovu molbu da dobije sina pa su tako roeni blizanci Ezav i Jakov. Bog je
blagoslovio Izaka jednakim blagoslovom kao i Abrahama. Kad je Izak ostario
i bio gotovo slijep, naveden je da prenese blagoslov na Jakova umjesto na
Ezava, starijega od dvojice blizanaca. Jakov je otiao iz oeva doma, no vratio
se nekoliko godina nakon da bi vidio oca prije smrti.
Postanak 21 - 22; 24 - 28:9; 35:27-29
Izrael
Novo ime koje je Bog dao Jakovu poto se cijele noi hrvao sa 'ovjekom' kod
rijeke Jabok. Izrael znai 'ovjek koji se bori s Bogom'. Dvanaest plemena
koja potjeu od Jakova poznata su kao Izraelova djeca.
Postanak 32:22-30; 35:9,10
Jabin
1. Kralj Hasora kojega je porazio i ubio Joua.
Joua 11:1-11
2. Kanaanski kralj, takoer iz Hasora, koji je dvadeset godina tlaio Izraelce.
Njegovu su vojsku porazili Barak i Debora.
Suci 4
Jaela
ena iz nomadskog plemena Kenijaca. Poto je Sisera, vojskovoa kanaanske
vojske, izgubio bitku protiv Izraelaca, pobjegao je da se sakrije u Jaelinu
atoru. Dok je on ondje spavao, ona ga je ubila. Debora je pohvalila Jaelu za
to junako djelo u svojoj pobjednikoj pjesmi.
Suci 4; 5:24-27
Jafet
Jedan od trojice Noinih sinova. Preivio je potop i postao praocem nekoliko
naroda.
Postanak 5:32; 9:18; 10:1
Jair
Nadstojnik sinagoge u Kafarnaumu koji je molio Isusa da ozdravi njegovu
dvanaestogodinju kerku. Dok je Isus stigao do Jairove kue, djevojica je
ve umrla. Ali na iznenaenje roditelja, Isus ju je vratio u ivot.
Marko 5:22
Jakov
1. Izakov i Rebekin sin, a Ezavov (mlai) brat blizanac. Kad je Ezav ogladnio
nakon lova, Jakov ga je nagovorio da mu prepusti prava starijeg sina u
37

zamjenu za zdjelu variva. Poslije je Jakov zadobio posebni oev blagoslov

pravei se da je Ezav. Ezav je nakon toga zamrzio Jakova i kanio ga ubiti.
Jakov je pobjegao na sjever, ujaku Labanu u Haran. Na putu je usnio san.
Vidio je ljestve koje stoje na zemlji, a vrhom dopiru do neba i Boji aneli se
po njemu penju i silaze. Bog je tada obeao dati njemu i njegovim potomcima
zemlju na kojoj je leao. "Neu te ostaviti dok ne izvrim to sam ti obeao."
Jakov je radio dvadeset godina kod Labana kao pastir. Zavolio je Labanovu
kerku Rahelu. No podmetnuli su mu da se najprije oeni njezinom sestrom
Leom. Dok je ivio u Haranu, Jakov je postao ocem jedanaestorice sinova i
jedne kerke. Dugo je ekao na svojega prvog sina od voljene Rahele, Josipa.
Poslije je Rahela umrla pri porodu drugog sina Benjamina. Laban je zakinuo
Jakova, ali na kraju je sam ostao nadmudren. Jakov je okupio svoja velika
stada ovaca i koza, a onda se zaputio natrag u svoj zaviaj. Na putu se hrvao
s nekim 'neznancem' kojega nije htio pustiti dok ga nije blagoslovio. Bog mu
je dao novo ime Izrael', koje znai 'ovjek koji se borio s Bogom'.
Na Jakovljevo veliko olakanje, Ezav ga je lijepo primio. No poslije su se
njihovi putovi razdvojili. Jakov je ivio u Kanaanu sve dok ga Josip nije
pozvao da se nastani u Egiptu. Prije smrti Jakov je blagoslovio svoje sinove,
praoce izraelskih plemena.
Postanak 25:21-34; 27 - 35: 37:1; 42 49
2. Zebedejev sin i Isusov uenik. Kao i brat mu Ivan, i Jakov je bio ribar. Isus
je toj dvojici raspaljive brae dao nadimak 'sinovi groma'. Kad ga je Isus
pozvao da bude njegovim posebnim sljedbenikom, Jakov je smjesta posluao.
Bio je nazoan kad je Isus vratio Jairovu kerku u ivot i pri oitovanju
Isusove slave na Gori preobraenja. Zbog vjere pogubio ga je Herod Agripa I.
Matej 4:21; 17:1; Marko 5:37; 10:35; Djela 12:2
3. Drugi apostol, Alfejev sin. Vjerojatno je on nazvan 'Jakov mlai'.
Matej 10:3; Marko 15:40; Djela 1:13
4. Jedan od Isusove brae. Jakov nije vjerovao da je Isus Mesija sve dok ga
nije vidio nakon uskrsnua. Postao je starjeina crkve u Jeruzalemu i
vjerojatno napisao Jakovljevu poslanicu. idovski povjesniar biljei da je
Jakov nasmrt kamenovan 62. god.
Matej 13:55; Djela 12:17; 1 Korinanima 15:7; Jakovljeva posl.
Jason
1. Kranin kod kojega su Pavao i Sila boravili kao gosti za svojega boravka u
Solunu.
Djela 17:5-9
2.
Kranin
idovskog
podrijetla
kojega
spominje
Pavao.
Rimljanima
16:21
Jedutun

38

Levit koji je predvodio pjevanje pri bogotovlju za vladavine kraljeva Davida i

Salomona.
1 Ljetopisa 16:41-42; 25; 2 Ljetopisa 5:12
Jehu
Zapovjednik vojske izraelskog kralja Jorama. Postao je kraljem 841. god. i
vladao do 814. god. pr. Kr., a pomazao ga je za kralja Elizej i rekao mu da
zbrie cijelo potomstvo kralja Ahaba i Izebele za kaznu zbog njihove zloe. To
je Jehu uinio. Poslije je za vrijeme njegove vlasti sirijski kralj Hazael napao
Izrael. Asirski je kralj Salmanasar III. uvrstio Jehua meu svoje podreene
kraljeve. Jehu se mogao obratiti Asiriji da mu pomogne poraziti Siriju.
2 Kraljevima 9-10
Jehudi
Slubenik na dvoru kralja Jojakima koji je kralju itao Jeremijin svitak.
Jeremija 36
Jeremija
Veliki prorok u Judeji oko 625-585. god. pr. Kr. Bio je sin sveenika. Bog ga
je pozvao za proroka jo dok je bio dijete. Godinama Judejci nisu sluali
Boga niti su se drali njegovih zakona. Jeremija ih je trebao upozoriti da e,
ako ne promijene svoje navike, njihova zemlja i grad biti zauzeti, a narod
odveden u Babilon. No Bog e im oprostiti i obnoviti im zemlju ako mu se
vrate. "Ovo je savez to u ga sklopiti s domom Izraelovim... Zakon u svoj
staviti u duu njihovu i upisati ga u njihovo srce." (Jeremija 31:33) No narod
nije htio sluati. Kada je Jeruzalem pao, Nabukodonozor je ljubezno postupio
s Jeremijom i dopustio mu da ostane u Judeji. Ali ga je njegov narod
natjerao da ode u Egipat nakon ubojstva judejskog upravitelja, gdje je
vjerojatno i umro.
2 Ljetopisa 35:25; 36:12,21-22; Jeremija
Jeroboam I.
ovjek iz Efrajimova plemena koji je postao prvim izraelskim kraljem
odvojenoga Sjevernog kraljevstva (931-910. god. pr. Kr.). Jo u vrijeme
Salomonove vladavine prorok Ahija je pretkazao da e Jeroboam vladati nad
deset plemena. Nakon Salomonove smrti naslijedio ga je njegov sin Roboam,
no sva su se plemena, osim Benjamina i Jude, pobunila protiv njega i
proglasila Jeroboama kraljem. Jeroboam je uveo klanjanje idolima, pa je dao
nainiti dva zlatna teleta. Zatim ih je postavio u Danu i Betelu kako bi
zaustavio svoje podanike da odlaze u Jeruzalem na bogotovlje. Njegov su lo
primjer slijedili drugi izraelski kraljevi, to je bilo uzrokom rasula i konanog
poraza Izraela od Asirije 721. god. pr. Kr.
1
Kraljevima
11:26
14:20
39

Jeroboam II.
Postao je izraelskim kraljem nakon svojega oca Joaa te je vladao etrdeset
jednu godinu (793-753. god. pr. Kr.). Dobio je natrag izgubljeno izraelsko
podruje, a za vrijeme njegove vlasti zemlja je ojaala i obogatila se. No ni
kralj ni narod nisu se obazirali na opomene proroka Amosa i Hoee. I dalje
su tovali idole i kadili im te se nisu obazirali na Boji savez.
2
Kraljevima
14:23-29;
Amos
7
Jerubaal
Drugo Gideonovo ime.
Jiftah
Jedan od ranih izraelskih 'sudaca'. Prije nego to je krenuo u bitku protiv
Amonaca, Jiftah se zavjetovao da e ako pobijedi, prinijeti kao rtvu onoga
tko mu prvi izie u susret na vratima kue, kad se bude vraao kao
pobjednik. Kad se Jiftah vraao nakon pobjede nad Amoncima, izila mu je
u susret ki jedinica, da ga pozdravi. Unato velikoj alosti, Jiftah je odrao
svoj zavjet. Inae je Jiftah vladao kao sudac est godina.
Suci 11-12
Jisakar
Jakovljev i Lein sin po kojemu se zove jedno od dvanaest izraelskih plemena.
Postanak 35:23
Jiaj
Boazov i Rutin unuk, otac kralja Davida.
1 Samuelova 16-17
Jimael
Abrahamov i Hagarin sin. (Vidi Hagara)
Postanak 16; 21
Jitro/Reuel
Midjanski sveenik i Mojsijev tast. Kad je Mojsije izveo Izraelce iz Egipta i
doveo ih do Sinaja, Jitro ga je doao posjetiti i doveo mu enu i dijete.
Savjetovao je Mojsiju da izabere sposobne ljude koji bi nosili s njime teret
vodstva naroda.
Izlazak 2:16; 3:1; 4:18-19; 18
Joab
Neak kralja Davida i zapovjednik njegove vojske. Bio je neustraiv i estok.
Joab je pomogao Davidu da postane kraljem svih izraelskih plemena. Ostao

40

mu je vjeran i u vrijeme Abalomove pobune. No prije kraja Davidove

vladavine pomagao je Adonijinu pobunu. Nakon Davidove smrti, kralj je
Salomon naredio da se Joab smakne jer je sudjelovao u pobuni i ubijanju
Abnera i Amase, dvojice drugih vojskovoa.
2 Samuelova 2 - 3; 10 - 11; 14; 18 - 20; 24; 1 Kraljevima 1 - 2;
1
Ljetopisa
11
Joahaz
1. Izraelski kralj (814-798. god. pr. Kr.) nakon svojega oca Jehua. Poticao je
svoje podanike da ne tuju Boga, a porazili su ga aramejski kraljevi Hazael i
Ben-Hadad.
2 Kraljevima 13:1
2. Jouin sin i judejski kralj: vladao samo tri mjeseca 609. god. pr. Kr.
Faraon Neko ga je zarobio i odveo kao zarobljenika u Egipat.
2 Kraljevima 23:31-34
Joa
1. Sin kralja Ahazje, proglaen judejskim kraljem kad je imao sedam godina.
Jo kao dojenetu spasio mu je ivot sveenik Jojada. U poetku njegove
etrdesetogodinje vladavine (835-796. god. pr. Kr.), vodio ga je Jojada. Drao
se Bojih zakona i popravio je Jahvin dom. No nakon Jojadine smrti ostavio
je Boga i poeo sluiti idolima pa je ubio Zahariju, Jojadina sina. Pokupio je
sve zlato iz Hrama da bi smirio sirijsku vojsku. Ipak je Joaa stigla smrt od
njegovih asnika. (Vidi Jojada)
2 Kraljevima 11 - 12; 2 Ljetopisa 24
2. Izraelski kralj, vladao esnaest godina (798-982. god. pr. Kr.) nakon
svojega oca kralja Joahaza.
2 Kraljevima 13-14
Job
Glavni lik Knjige o Jobu. Job je bio ovjek izvanredne dobrote. Izgubio je
cijelo svoje bogatstvo, desetero djece i zdravlje u nizu tekih udesa. Usprkos
tome, odbio je posluati enin savjet i prokleti Boga. Trojica prijatelja koji su
ga posjetili bili su uvjereni da je Job sam kriv za svoje nevolje. No on je znao
da nije tako. Drugi mu je prijatelj rekao da ne oekuje kako e shvatiti Boje
postupke, lako je Job doao do ruba oaja i nikad nije saznao zato je morao
sve to pretrpjeti, Bog mu je dao novo shvaanje svoje vrhunske vlasti i
mudrosti. Na kraju ga je Bog ozdravio i obnovio njegovo bogatstvo i posjede.
Knjiga o Jobu

41

Joel
Prorok, sin Petuelov. U svojoj knjizi Joel opisuje poast skakavaca i stranu
suu. Njegova je poruka bila upozorenje Izraelcima. Pozivao je na pokajanje i
govorio o novom razdoblju kad e Bog blagosloviti one koji se u njega
pouzdaju.
Joel
Johanan
idovski voa koji je ostao u Judeji poto je babilonski kralj Nabukodonozor
zauzeo Jeruzalem. Johanan je upozorio Gedaliju, namjesnika u Judeji, o
uroti da ga ubiju. Poslije je, suprotno Jeremijinu savjetu, poveo narod u
Egipat.
Jeremija 40 - 43
Jojada
Najvaniji ovjek tog imena bio je glavni sveenik u Jeruzalemu za vladavine
Ahazje, kraljice Atalije i Joaa. Jojada je bio oenjen Joebom, sestrom kralja
Ahazje. Atalija kraljica majka, prigrabila je prijestolje kad je umro njezin sin
te izdala naredbu da se poubijaju svi lanovi kraljevske obitelji. No Jojada je
sakrio svog neaka Joaa, jednoga od Ahazjinih sinova. Nakon est godina,
proglasio je Joaa kraljem, a Atalija je pogubljena. Jojada je vladao kao
kraljev namjesnik sve dok Joa nije bio dostatno star da preuzme vlast.
2 Kraljevima 11 - 12; 2 Ljetopisa 23 - 24
Jojakim
Joijin sin i judejski kralj (609-597. god. pr. Kr.). Postavio ga je za kralja
faraon Neko, pa mu je ovaj morao plaati danak. Jojakim je upropastio sve
dobro iz vladavine svojeg oca, a bio je pohlepan i okrutan. Spalio je svitak
Jeremijinih proroanstava. Kad se pobunio protiv Babilona, Judeju su
osvojile i opustoile pljakake ete.
2 Kraljevima 24:1-7; 2 Ljetopisa 36:4-8;
Jeremija 22:18; 26; 36
Jojakin
Judejski kralj, vladao tri mjeseca 597. god. pr. Kr. Njega je babilonski kralj
Nabukodonozor poveo u suanjstvo u Babilon. Mnogo godina zatim Jojakina
je oslobodio novi babilonski kralj i dao mu mjesto na svojemu dvoru.
2 Kraljevima 24:8-16; 25:27; 2 Ljetopisa 36:9-10;
Jeremija 52:31
Jona
Izraelski prorok koji je vjerojatno ivio u 8. st. pr. Kr. Knjiga o Joni iznosi
njegovu ivotnu priu. Bog mu je rekao da ode u Ninivu, glavni grad Asirije,
42

izraelskog neprijatelja. Morao je osuditi zlou i pokvarenost tog naroda. No

on je radije otiao brodom za Tari, u suprotnom smjeru. Brod je zahvatilo
veliko nevrijeme, Jona je znao da je to zbog njega jer je pobjegao od Boga.
Zato je rekao posadi da ga bace u more. Kad su ga bacili, more se stialo.
Jona se nije utopio, ve ga je progutala velika riba i ispljunula na obalu.
Bog je dao Joni jo jednu priliku. On ju je prihvatio i otiao u Ninivu te
upozorio narod na Boji sud. Svi su, od kralja pa nanie, postili i molili se
Bogu, pa je grad poteen. No Jona se razgnjevio to je Bog oprostio
izraelskom neprijatelju, pa ga je Bog morao pouiti o milosru i suosjeanju.
Jona
Jonatan
Najstariji sin kralja aula i veliki Davidov prijatelj. Bio je hrabar ratnik i
istaknuo se u nekoliko bitaka protiv Filistejaca. lako je znao da e David
jednom biti kralj umjesto njega, ostao mu je vjeran prijatelj i spasio ga da ga
aul ne ubije,. Jonatan i otac mu aul poginuli su u bitci koju su Izraelci
izgubili od Filistejaca. David je bio duboko oaloen i napisao je tualjku u
Jonatanovu ast.
1 Samuelova 13 - 14; 18-20; 23:16-18; 31:2;
2 Samuelova 1
Joram
1. Ahabov sin Joram bio je izraelski kralj (852-841. god. pr. Kr.). Nakon smrti
svojega brata kralja Ahaza ukinuo je tovanje Baala, ali nije do kraja proveo
izmjenu tovanja. Ubio ga je Jehu koji je zbrisao s lica zemlje sve Ahabove
potomke.
2 Kraljevima 3; 8 - 9
2. Judejski kralj 848-841. god. pr. Kr. (i suvladar od 853.) nakon svojega oca
Joafata. Ilija ga je upozorio na stranu smrt od bolesti jer je poubijao
estoricu brae, a narod poticao na tovanje kumira.
2 Kraljevima 8:16; 2 Ljetopisa 21
Josip
1. Jakovljev i Rahelin prvi sin nakon mnogih godina ekanja. Josip je bio
obiljeen kao oev miljenik, na dar je dobio posebnu haljinu. Zato su
Josipova braa bila zavidna, posebno kada im je objavio svoje snove u kojima
mu se oni klanjaju. Kanili su ga ubit, no Ruben ih je nagovorio da to odgode,
a Juda je predloio da ga radije proda ju kao roba. Josip je prodan i odveden
u Egipat, a braa su rekla ocu Jakovu da ga je rastrgala divlja zvjer.
Josipa je u Egiptu kupio Potifar, faraonov dvoranin i zapovjednik tjelesne
strae, koji ga je postavio za upravitelja svoje kue. No Potifarova je ena

43

tvrdila da ju je Josip htio silovati te su ga bacili u tamnicu. Ondje je

protumaio snove faraonovih slugu peharnika i pekara. Dvije godine poslije
faraon je usnio snove koje nije razumio. Peharnik se sjetio Josipa pa je
faraon poslao po njega. Josip mu je rekao da se mora pripremiti za dugo
razdoblje gladi. Faraon je postavio Josipa za upravitelja dvora i cijele
egipatske zemlje te odredio da se on pobrine za sve pripreme pred dolazeu
glad.
Josip je ponovno susreo svoju brau kad su u vrijeme ope gladi doli u
Egipat kupiti ita. Pustio ih je da misle kako ih smatra uhodama, pa im je
rekao da se vrate s mlaim bratom Benjaminom kako bi se opravdali. Zatim
ih je kuao da vidi mogu li biti onoliko okrutni prema Benjaminu koliko su
bili prema njemu. Kada je shvatio da su doista zabrinuti za Benjamina otkrio
im se.
Josip je pozvao oca, svoju brau i njihove obitelji da dou ivjeti u Egipat.
Jakov je bio presretan kad se ponovno susreo s Josipom. Njihovi su potomci
ivjeli u Egiptu sljedea etiri stoljea.
Postanak 30:24; 37 - 50
2. Marijin mu i Isusov skrbnik, iako nije bio Isusov tjelesni otac, ipak mu je
bio zakonski skrbnik. Prije Isusova roenja aneo im je rekao da je Marijino
dijete Boji Sin. Josip je poveo Mariju i dijete u Egipat kad je u snu upozoren
da se kralj Herod sprema ubiti Isusa. No nakon Herodove smrti Josip je
doveo natrag svoju obitelj i nastanio se u Nazaretu, gdje je radio kao
drvodjelac. Kada je Isus imao dvanaest godina, Josip i Marija poveli su ga na
blagdan Pashe u Hram. Nita vie nije poznato o Josipu. Moda je umro prije
nego je Isus odrastao.
Matej 1 - 2; Luka 1:27; 2 3.
3. Josip iz Arimateje. lan idovskoga Velikog vijea i tajni Isusov uenik.
Nakon Isusova raspea molio je Pilata za njegovo tijelo pa ga poloio u svoj
jo nerabljeni, potpuno novi grob.
Luka 23:50-53; Ivan 19:38-42
Joafat
Najpoznatiji ovjek tog imena je sin kralja Ase, koji je postao judejskim
kraljem (870-848. god. pr. Kr.) i suvladarem (873. god. pr. Kr.). Bio je dobar
kralj koji je unitio aere i pobrinuo se da narod upozna Boje zakone.
Popravio je zakonodavstvo u zemlji i postavio suce u glavnim gradovima.
Pogrijeio je u tome to je sklopio savez s kraljem Ahabom i upleo se u
izraelska ratovanja.
1 Kraljevima 22; 2 Kraljevima 3; 2 Ljetopisa
17 - 21:1
Joeba

44

Sestra judejskog kralja Ahazje. Joeba je bila udana za sveenika Jojadu.

(Vidi Jojada).
2
Kraljevima
11:1-3;
2
Ljetopisa
22:11-12
Josija
Okrunjen za judejskog kralja u osmoj godini nakon ubojstva svojega oca
Amona (640. god. pr. Kr.). Joija je izrastao u snanoga, dobrog kralja koji je
vratio narod Bogu. Naredio je obnovu Jahvina Doma i za to vrijeme pronaen
je svitak s vjerskim propisima koje je Bog dao Mojsiju. Joija je prouio tu
knjigu zakona, a onda ih itao narodu. Provedene su mnoge vjerske obnove
meu kojima i svetkovanje Pashe. Kada je Joija imao trideset devet godina,
ubijen je u bitci protiv Egipana. Prorok Jeremija je oplakao njegovu smrt.
2 Kraljevima 21:24 - 23:30;
2 Ljetopisa 33:25 - 35:27; Jeremija 22:15-16
Joua
1. Izraelski voa nakon Mojsijeve smrti. Ime mu znai "Bog je spasenje".
Joua je izabran da povede vojsku dok su jo Izraelci bili u pustinji. Od
dvanaestorice uhoda koje je Mojsije poslao da izvide Kanaan samo su Joua i
Kaleb vjerovali da Izraelci mogu pobijediti zemlju uz Boju pomo. Bog je
nagradio njihovu vjeru. Od svih Izraelaca roenih u Egiptu jedino su njih
dvojica uli u Kanaan. Nakon Mojsijeve smrti Joua je poveo Izraelce u
Kanaan. Kad je zemlja bila osvojena, podijelili su je meu dvanaest plemena.
Prije svoje smrti Joua je poticao Izraelce da ljube i sluaju Boga. "Ja i moj
dom sluit emo Jahvi", rekao je Joua, a narod je odgovorio: "I mi emo
sluiti Jahvi jer je on Bog na."
Izlazak 17:9; Brojevi 13 - 14; Joua
2. Veliki sveenik u Izraelu odmah nakon povratka idova iz babilonskog
suanjstva. Poeo je obnovu Hrama, no rad je obustavljen. Kad su proroci
Hagaj i Zaharija potaknuli ljude na daljnji rad, Joua je opet prihvatio
odgovornost za obnovu i nadzor radova.
Hagaj; Zaharija 3
Jotam
Judejski kralj (750-732. god, pr. Kr.) nakon svojeg oca Uzije, no poeo je
vladati jo za oeva ivota jer je on bolovao od gube. Jotam je potovao Boga.
Utvrdio je Judeju i porazio Amorejce.
2 Kraljevima 15:32-38; 2 Ljetopisa 27:1-6
Juda
1. etvrti Jakovljev i Lein sin. Juda je nagovorio brau da prodaju Josipa
trgovcima koji su putovali u Egipat umjesto da ga ubiju. Jakovljeve zadnje
rijei
upuene
Judi
bile
su
obeanje
budueg
kraljevstva.

45

Postanak 29:35; 37:26-27; 38; 49:9-10

2. Nekoliko je osoba toga imena spomenuto u Novom zavjetu. Najpoznatiji su
sljedei:
a/ Juda, Jakovljev sin. Jedan je od Dvanaestorice, bio je s ostalim
apostolima nakon Isusova uzaaa.
Luka 6:16; Djela 1:13
b/ Jedan od Isusove brae. Juda nije vjerovao da je Isus Mesija sve do
njegove smrti i uskrsnua. Vjerojatno je napisao Judinu poslanicu.
Matej 13:55; Ivan 7:5; Djela 1:14
c/ Juda Ikariotski. Uenik koji je predao Isusa idovskim poglavarima.
Inae se brinuo za novac apostola. Vjerojatno se nadao da e Isus dignuti
bunu protiv Rimljana. Kad se pokazalo da je Isus drukiji voa, Juda ga je
prodao za trideset srebrnika. Juda je doveo vojnike da nou uhvate Isusa u
Getsemanskom vrtu. Kad je shvatio da je pogrijeio, novac je vratio
sveenicima i objesio se.
Matej 10:4; 26:14; 27:3; Ivan 12:4-6; 13:21-30; Djela 1:18-19
Julije
Rimski stotnik koji se brinuo za Pavla na putu u Rim gdje je trebao biti
izveden pred carski sud.
Djela 27:1,3, 42-44
Kajfa
Veliki sveenik u Jeruzalemu (18-36. god.) Na suenju Isusu on i njegov tast
Ana okrivili su Isusa zbog bogohuljenja pa su ga poslali Pilatu da ga osudi.
Kajfa je onaj Veliki sveenik koji se spominje u Djelima apostolskima, koji je
progonio prve krane.
Matej 26:3; 57; Luka 3:2; Ivan 18:13; Djela 5:17
Kajin
Najstariji sin Adama i Eve. Obraivao je zemlju. Njegov je brat Abel bio
stoar. Budui da je Bogu bila draga Abelova rtva janjeta, a ne Kajinova
rtva zemaljskih plodova, Kajin se veoma razgnjevio. U takvom raspoloenju
bijesne ljubomore ubio je Abela pa je za kaznu ostatak ivota proveo kao
skitnica.
Postanak 4; 1 Ivanova 3:12
Kaleb
Uhoda kojega je Mojsije poslao u Kanaan da istrai sve to moe o zemlji i
narodu koji ondje ivi. Od dvanaest uhoda koji su izvijestili to su vidjeli
samo su Kaleb i Joua vjerovali da e im Bog omoguiti da osvoje zemlju.
Zbog pouzdanja u Boga samo su se Kaleb i Joua smjeli nastaniti u
Kanaanu - svi su ostali Izraelci roeni u Egiptu pomrli u pustinji.
46

Brojevi 13 - 14; Joua 14:6

Kanaan
Hamov sin. Kako nije iskazao potovanje Noi, svome djedu, on je prokleo
njega i sve njegovo potomstvo (Kanaanci).
Postanak 9:18-27
Kedor-Laome
Kralj Elama.
Postanak 14
Kefa
Vidi Petar.
Kehat
Levijev sin i Mojsijev djed. Njegovi su potomci poznati kao Kehatovci, a inili
su jedan od tri razreda Levijevaca.
Izlazak 6:16; Brojevi 3:17
Ketura
Abrahamova druga ena.
Postanak 25:1
Kir
Perzijski kralj koji je zauzeo Babilon 539. god. pr. Kr. Dopustio je idovima,
prognanima u Babilon, da se vrate u Jeruzalem obnoviti Hram. S njima je
vratio i sve blago koje je Nabukodonozor ponio iz Hrama te im je dao jo
mnogo novca da pomogne obnovu. Izaija je izjavio da je Kira Bog odabrao za
kralja kako bi oslobodio idovske sunje. Kasniji dogaaji u Danielovu ivotu
zbili su se u vrijeme vladavine Kira Perzijskoga.
Ezra 1:1 - 6:14; Izaija 44:28; Daniel 6:28
Ki
Imuan ovjek iz Benjaminova plemena, otac Saula, prvoga izraelskog kralja.
1 Samuelova 9:1
Klaudije
etvrti rimski car. Vladao je od 41-54. god. U to je vrijeme zavladala velika
glad, kako je prorekao Agab, kranski prorok. Pri kraju svoje vladavine
Klaudije je istjerao sve idove iz Rima.
Djela 11:28; 18:2

47

Klaudije Lizija
Zapovjednik rimske vojarne u Jeruzalemu koji je izbavio Pavla kada ga je
razjareno mnotvo idova htjelo ubiti. Klaudije Lizija je zatvorio Pavla te
dopustio idovskom Velikom vijeu da ga ispituje, no njihovo je zasjedanje
zavrilo meteom. Kada je Klaudije Lizija doznao za urotu protiv Pavlova
ivota, poslao ga je u Cezareju da ga ispita Feliks, rimski upravitelj.
Djela 21:31 - 23:30
Klement
Kranin iz Filipa koji je imao udjela u Pavlovu propovijedanju Evanelja.
Filipljanima 4:3
Kleofa
Onog dana kada je Isus uskrsnuo, Kleofa je s prijateljem iao iz Jeruzalema
u Emaus. Isusa su smatrali Mesijom pa su ostali zbunjeni njegovom smru i
vijeu da je uskrsnuo. Neki im se ovjek pribliio. Dok im je objanjavao
starozavjetne ulomke o Mesiji, osjeali su kao da "im srce gori u njima". U
Emausu su Kleofa i njegov prijatelj pozvali neznanca da im se pridrui pri
veeri. Kad je on zahvalio Bogu za jelo i razlomio kruh, oni su shvatili da je
to Isus. Odmah su otili u Jeruzalem obavijestiti o tome ostale uenike.
Luka 24:13-53
Korah
1. Levit, koji je ustao protiv Mojsija i Arona. Nije shvaao kakvim su pravom
Mojsije i Aron voe naroda i razgnjevio se to jo nisu stigli u Kanaan. Korah
je s ostalim buntovnicima umro jer je odbacio Bojeg izabranika i pobunio se
protiv njega.
Brojevi 16
2. Levijev sin. Njegovi su potomci bili hramski pjevai.
1
Ljetopisa
6:37;
Psalam
44
49
Kornelije
Rimski zapovjednik ete (stotnik) smjetene u Cezareji. Bio je poboan i
priznavao je Boga te obilno pomagao siromanima. U snu mu se javio aneo i
rekao mu da poalje po Petra koji je bio u Jopi (vidi Petar). Petar je u
Kornelijevoj kui zatekao mnotvo asnikovih prijatelja i rodbine koja je
eljno ekala da ga uje. Oni su uzvjerovali u Isusa i krstili se: to je bila prva
skupina neidovskih obraenika na kranstvo.
Djela 10
Kouta
Vidi Tabita

48

Krescent
Pavlov prijatelj. Bio je s Pavlom dok je bio zatvoren u Rimu, ali ga je ostavio
da bi djelovao u Galaciji.
2
Timoteju
4:10
Krisp
Nadstojnik sinagoge u Korintu. On i njegova obitelj obratili su se na Pavlovo
propovijedanje i on ih je krstio.
Djela 18:8; 1 Korinanima 1:14
Kuan-Riatajim
Edomski kralj u Mezopotamiji koji je vladao nad Izraelcima osam godina u
doba sudaca u Izraelu.
Suci 3:7-10
Kvirinije
Rimski upravitelj Sirije u vrijeme popisa puanstva zbog kojega su Marija i
Josip otili u Betlehem.
Luka 2:2
Laban
Brat Izakove ene Rebeke. ivio je u Haranu i srdano primio svojeg neaka
Jakova kada je ovaj morao otii od kue. Laban je imao dvije keri Leu i
Rahelu. Jakov je pristao raditi za Labana sedam godina da bi se oenio
Rahelom. No Laban ga je prevario i dao mu najprije Leu za enu, pa je Jakov
morao raditi jo sedam godina za Rahelu. Jakov mu nije ostao duan.
Nadmudrivi ga, njegova su stada bila vea i stoka snanija od Labanove.
Kad je Laban saznao da se Jakov tajno zaputio u Kanaan, poao je za njim u
potjeru. Bog je Labana upozorio u snu da ne uini Jakovu nikakva zla.
Sporazumjeli su se da se u miru rastanu, pa se Laban vratio u Haran.
Postanak 24:29; 29 - 31
Lamek
1. Kajinov potomak
Postanak 4:18
2. Metualahov sin i Noin otac.
Postanak 5:28-31
Lazar
1. Brat Marte i Marije koji je ivio u Betaniji. Kad se razbolio, sestre su
poslale po Isusa, lako ih je Isus ljubio, kasnio je s dolaskom sve dok nije
saznao da je Lazar umro. (Vidi Marta.) Isus je otiao na njegov grob s
narikaama, a i sam je plakao. Rekao je ljudima koji su ondje stajali da
49

odmaknu kamen koji je zatvarao grob te je povikao: "Lazare, izii!" Lazar je

izaao omotan posmrtnim povojima. idovski glavari koji su to vidjeli
povjerovali su u Isusa. No kad su sveenici i farizeji uli za Isusovu mo nad
smrti, preplaili su se da e sav narod poi za njime pa su skovali zavjeru da
ubiju njega i Lazara.
Ivan 11 - 12:11
2. Ime prosjaka iz Isusove prispodobe o krtom bogatau i prosjaku koji je
leao kod bogataevih vrata.
Luka 16:19-31
Lea
Starija Labanova ker, udana za Jakova Labanovom prijevarom. Rodila je s
Jakovom estoricu sinova, koji su praoci estero izraelskih plemena, i jednu
ker.
Postanak 29:16 - 33:7
Levi
1. Trei Jakovljev i Lein sin. Njegovi su potomci inili pleme Levijevaca. Leviti
su bili odvojeni za slubu Bogu u Pokretnom svetitu, a poslije u Hramu.
Postanak 29:34; 34:25; 49:5; Brojevi 3:5-20
2. Vidi Matej.
Lidija
Prodavaica grimizne odjee, podrijetlom iz Tijatire u Maloj Aziji (dananja
Turska). Sluala je Pavla u Filipima (Grka) i postala krankom.
Djela 16:14-15,40
Lot
Abrahamov neak. Poao je s Abrahamom iz Harana u Kanaan ali su se
ubrzo rastali nakon svae svojih pastira. Lot je poao ivjeti u plodnu
ravnicu Sodome. Abraham ga je izbavio od pljakakih kraljeva. Poslije, kad
je zbog svoje pokvarenosti unitena Sodoma, Lot je jedva umaknuo. Njegovu
je enu, koja se zaustavila u bijegu da pogleda grad, zadesila strana smrt.
Postanak 11:31 - 14:16; 19
Luka
Lijenik koji je govorio grki te napisao Evanelje po Luki i Djela apostolska.
Bio je Pavlov prijatelj pa je s njime putovao na neka putovanja i tako je
mogao iz prve ruke opisati dio onoga to je Pavao govorio i radio. Na tim je
putovanjima Luka mogao nauiti od apostola i prvih krana o Isusovu
ivotu i o poecima Crkve. Otplovio je s Pavlom u Rim i ostao s njim ondje
sve do Pavlova utamnienja.
Koloanima 4:14; 2 Timoteju 4:11; Filemonu 24
50

Magog
Vidi Gog
Malahija
Posljednji starozavjetni prorok (oko sredine 5. st. pr. Kr.). Hram je bio
ponovno obnovljen nakon povratka idova iz suanjstva, no narod jo nije
sluio Bogu svim srcem: "Ne prikraujte Boga za ono to mu pripada. Ne
iskuavajte vie njegovu strpljivost." Ime Malahija znai "moj glasnik". Kao
Boji glasnik govorio je o dolasku Mesije i velikom danu Boje pravde i suda.
Malahija
Manae
1. Josipov stariji sin kojega je Jakov posvojio i blagoslovio. Njegovo je
potomstvo Manaeovo pleme.
Postanak 41:51; 48:1
2. Judejski kralj koji je vladao pedeset pet godina (696-642. god. pr. Kr.)
nakon svojega oca kralja Ezekije. Manae je zaveo narod uvodei raznovrsno
idolopoklonstvo. Asirci su ga kao zarobljenika odveli u Babilon. Kad se vratio
u Jeruzalem, obratio se Bogu i promijenio svoje zle navike.
2 Kraljevima 21:1; 2 Ljetopisa 33
Manoah
Samsonov otac.
Suci 13; 14:3
Marija
1. Isusova majka. Dok je jo bila zaruena za Josipa, drvodjelca, aneo joj se
javio i rekao da e postati majkom Isusa, Mesije, Bojega Sina. Marija je
posjetila svoju roakinju Elizabetu. Tada je izrekla pre-divnu pjesmu hvale
Bogu poznatu kao 'Velianje' (Magnifikat). Marija i Josip su poli iz Nazareta
u Betlehem na popis stanovnitva prema rimskoj naredbi. Ondje se rodio
Isus. Kad su doli pastiri i izvjestili o anelima to su pjevali, "Marija je
pamtila sve te dogaaje i razmiljala o njima u srcu svome". Kad su Isusa
prikazali u Hramu samo nekoliko dana poslije, imun je otkrio Mariji
budunost. "Tuga kao otar ma probost e ti duu." Dok je Isus jo bio
dojene, Marija i Josip su ga poveli u Egipat jer ga je kralj Herod htio ubiti,
smatrajui ga svojim suparnikom. Nakon Herodove smrti vratili su se u
Nazaret.
Kad je Isus imao dvanaest godina, roditelji su ga poveli u Hram u vrijeme
blagdana Pashe. Bili su strano zabrinuti kad je ondje ostao razgovarati s
uiteljima Zakona. Marija je bila uz Isusa kad je on uinio svoje prvo udo
51

na svadbi u Kani Galilejskoj. Stajala je i kod kria pa je Isus molio svojeg

uenika (vidi Ivan) da se pobrine za nju. Marija je bila s uenicima i onda
kad su se sastajali na molitvu nakon Isusova uzaaa.
Matej 1:18-25; 2:11: 13:55; Luka 1 - 2;
Ivan 2:1; 19:25-27; Djela 1:14
2. Martina sestra. ivjela je u Betaniji sa sestrom i bratom Lazarom, a voljela
je sluati Isusa. Uoi Isusove smrti pomazala ga je skupocjenim mirisnim
uljem i kosom mu obrisala noge. (Vidi jo Marta, Lazar.)
Luka 10:38-42; Ivan 11; 12:3
3. Marija Magdalena postala je Isusovom sljedbenicom poto ju je izlijeio.
Prva je vidjela Isusa nakon uskrsnua pa je otrala to javiti apostolima.
Marko 16:9; Luka 8:2; 24:10; Ivan 20:1
4. Marija, majka Jakova i Josipa. Bila je prisutna pri Isusovu raspeu, jedna
od ena koje su nale prazan Isusov grob u uskrsno nedjeljno jutro. Ta je
Marija vjerojatno ona koja se spominje kao 'druga Marija' i Marija, Kleofina
ena.
Matej 27:56,61; 28:1; Ivan 19:25
5. Marija, majka Ivana zvanoga Marko. Prvi su se krani sastajali u njezinoj
kui u Jeruzalemu.
Djela 12:12
Marta
Sestra Marije i Lazara. ivjela je u Betaniji, blizu Jeruzalema. Isus je esto
navraao u njihov dom. Kad se Lazar razbolio, sestre su poslale po Isusa.
Brat im je umro prije nego to je Isus stigao. Marta mu je izala u susret i
rekla: "Da si bio ovdje, ne bi moj brat umro." Isus joj je odgovorio: "Ja sam
uskrsnue i ivot... Vjeruje li ovo?" "Da, Gospodine, tvrdo vjerujem", rekla je
Marta. I na njezinu veliku radost Isus je uskrisio Lazara.
Luka 10:38-42; Ivan 11:20
Matej
Jedan od Dvanaestorice i prema predaji pisac prvog Evanelja. Matej,
takoer nazvan Levi, bio je poreznik prije nego ga je Isus pozvao: "Hajde za
mnom."
Matej 9:9; 10:3; Luka 5:27-32
Matija
Nakon smrti Jude Ikariotskoga uenici su izabrali Matiju na mjesto
izdajnika da opet budu dvanaestorica.
Djela 1:21-26
Melkisedek
Kralj alema (Jeruzalema) i sveenik Boga Svevinjega koji je izaao u susret
52

Abrahamu nakon bitke i blagoslovio ga. U novozavjetnom pismu Hebrejima

Isus je nazvan Velikim sveenikom, "zauvijek slian Melkisedeku". Isus je
sliio Melkisedeku kao kralj i sveenik: kralj Bojeg kraljevstva i sveenik jer
je prinio kao rtvu vlastiti ivot.
Postanak 14:18-20; Psalam 110:4; Hebrejima 5:6-10
Menahem
Jedan od posljednjih izraelskih kraljeva (752-742. god. pr. Kr.). Poto je kralj
Salum vladao samo mjesec dana, Menahem ga je ubio i zakraljio se na
njegovo mjesto. Bio je okrutan i zao kralj koji se klanjao raznim idolima. U
vrijeme njegove vladavine asirski kralj Tiglat-Pilesar III (Pul) osvojio je Izrael.
Menahem je platio veliki danak Asircima da bi ostao kraljem.
2 Kraljevima 15:14-22
Meraba
aulova starija kerka. aul ju je obeao Davidu za enu, ali ju je dao
drugome.
1
Samuelova
14:49;
18:17
Merari
Jedan od Levijevih sinova. Njegovo potomstvo, Merarijevci, jedna su od triju
skupina Levita.
Izlazak 6:16; Brojevi 3
Meribaal
Sin Jonatana, Davidova najboljeg prijatelja i aulov unuk. Kad je David
postao kraljem, uzeo je Meribaala na svoj dvor i dao mu sluge da ga slue.
2
Samuelova
4:4;
9;
16:1;
19:24-30;
21:7
Merodak
Baladan
Babilonski kralj (na babilonskome: Mardukaplaiddina II) koji je poslao
glasnike kralju Ezekiji u Jeruzalem. Merodak Baladan se nadao da e
pridobiti
Ezekiju
da
se
s
njime
udrui
protiv
Asirije.
Izaija 39
Meek
Vidi Abed Nego.
Metualah
Pamti se kao ovjek koji je najdulje ivio. Umro je u godini potopa u starosti
od 969 godina.
Postanak 5:22-27
Mihael
53

Arkaneo kojega je prorok Daniel opisao kao anela uvara idovskog

naroda.
Daniel 10:21; 12:1; Juda 9;
Otkrivenje 12:7
Mihej
1. Prorok koji je ivio u osmom stoljeu pr. Kr. Prorokovao je u isto vrijeme
kad i Izaija, Amos i Hoea. ivio je u selu u judejskoj nizini, ali je njegovo
proroanstvo bilo za ljude u Samariji, glavnom gradu Izraela, kao i za sve u
Jeruzalemu. Prorekao je da e oba grada biti razoreni jer su voe naroda
doputale da se loe postupa sa sirotinjom. Stoljee nakon njega prorok
Jeremija podsjetio je narod na Mihejeve rijei napisane u Knjizi proroka
Miheja.
Jeremija 26:18-19; Mihej
2. Prorok Mihej, sin Jimlin, ivio je u vrijeme vladavine kralja Ahaba. Kad se
kralj spremao u bitku protiv Sirijaca, pitao je mnoge proroke hoe li
pobijediti. etiri stotine ih je proreklo uspjeh, samo je Mihej prorekao poraz.
Ahaba je to razljutilo pa ga je bacio u tamnicu, no njegovo se proroanstvo
obistinilo.
1 Kraljevima 22
Mikala
aulova mlaa ker i Davidova ena. Pomagala je Davidu u bijegu od Saula i
spasila mu ivot, no aul ju je poslije dao drugome.
1 Samuelova 14:49; 18:20; 25:44;
2 Samuelova 3:13-16; 6:16
Mirjam
Mojsijeva i Aronova sestra. Pazila je na svojega malog brata Mojsija u koarici
od trske, dok ga nije pronala faraonova kerka. Kad su Izraelci preli
Crveno more, Mirjam je povela ene u radosnu pjesmu i ples. Poslije se
prepirala s Mojsijem jer je bila na njega ljubomorna kao vou naroda. Za
kaznu je kratko vrijeme trpjela od strane kone bolesti. No Mojsije je molio
Boga da je ozdravi. Mirjam je umrla u Kadeu prije nego to su Izraelci uli u
Kanaan.
Izlazak 2:4; 7 - 8; 15:20-21; Brojevi 12; 20:1
Moab
Lotov sin i utemeljitelj moapskog naroda. Postanak 19:36-37
Mojsije
Veliki voa naroda koji je izveo Izraelce iz egipatskog ropstva i proveo ih kroz
pustinju do Kanaana. Mojsije se rodio u Egiptu, odgojila ga je kneginja i
54

izobraavao se kao Egipanin. Kad je odrastao, Mojsije se jednom prilikom

razgnjevio na okrutno postupanje s Izraelcima, pa je ubio egipatskog
nadglednika. Kada je za to uo faraon, Mojsije je morao pobjei iz Egipta.
ivio je kao pastir, oenio se Jitrovom kerkom, a on mu je otvorio svoj dom.
Nakon etrdeset godina Bog se javio Mojsiju. Spazio je grm u plamenu koji
nije izgarao, pa je znao da mu Bog govori. Bog mu je rekao da se vrati u
Egipat i zatrai faraona da pusti iz zemlje njegov narod. Faraon je odbio, pa
su Egipani pretrpjeli deset nevolja. Faraon je tek tada pustio Mojsija da
povede narod iz Egipta. No brzo se predomislio: gonio je Izraelce sve do
Crvenog mora. Izraelci su zamaknuli u pustinju, a faraonova se vojska
utopila. Nakon tri mjeseca, narod je stigao do gore Sinaja. Ondje je voa
Mojsije postao Mojsije zakonodavac. Bog mu je dao Deset zapovijedi i uputio
ga kako da podigne Pokretno svetite (Prebivalite). Mojsije je poveo narod do
oaze kod Kadea. Odande su poslane uhode u Kanaan. Deset ih se vratilo sa
strahovitim izvjeem. Narod je vikao i bunio se protiv Mojsija no zaboravio je
na Boju silu. Bili su osueni na lutanje pustinjom, jer su odbacili Boga sve
dok pobunjenici nisu poumirali.
Mojsije je predao Zakon novom narataju prije nego to je vodstvo predao
Joui. Kad je blagoslovio narod, Mojsije se popeo na brdo Nebo da promotri
Kanaan, zemlju u koju mu nije bilo doputeno zakoraiti zbog prijanje
neposlunosti. Mojsiju je bilo sto dvadeset godina kad je umro u moapskoj
zemlji.
Kada su uenici na Gori preobraenja vidjeli Isusovu slavu, ugledali su i
Mojsija i Iliju, dvije vane starozavjetne osobe kako razgovaraju s Isusom o
njegovoj skoroj smrti.
Izlazak 2 do Ponovljeni zakon 34; Luka 9:28
Mordokaj
Esterin brati i zatitnik. ivio je u Suzi, glavnom gradu Perzije. Kad je
saznao za urotu da se pobiju svi idovi, nagovorio je Esteru, tada perzijsku
kraljicu, da moli kralja Ahasvera da ih potedi. Mordokaj je nakon toga
postao kraljevim glavnim slubenikom. (Vidi Estera.)
Estera
Naaman
Sirijski vojskovoa kojega je Elizej izlijeio od gube.
2 Kraljevima 5
Nabal
Bogati stoar koji je ivio blizu gore Karmel. Dok je David jo bio prognanik,
55

titio je Nabalove panjake. Kad ga je David zatraio hrane u vrijeme

strienja ovaca, Nabal ga je grubo odbio. No Nabalova ena Abigajila, ula je
kako se Davidovi ljudi spremaju napasti ih. Bez znanja mua spremila je
velike koliine hrane i vina te molila Davida da joj potedi mua. David je
opozvao osvetniki pohod. Kad je to saznao Nabal, udarila ga je kap i ubrzo
je umro.
1 Samuelova 25
Nabot
Vlasnik vinograda u Jizreelu kraj palae kralja Ahaba. Ahab je pokuao
kupiti njegov vinograd, ali Nabot ga nije htio prodati. Kralj se zbog toga
ozlovoljio. Kralju je njegova ena Izebela obeala pomoi da se domogne
vinograda. Potkupila je dva nitkova da kau kako je Nabot proklinjao Boga i
kralja. Nabot je tako osuen i nasmrt kamenovan. Ahab je sad imao
vinograd, no Bog mu je poslao Iliju da mu kae kako e mu zbog tog
umorstva i otimaine cijelo potomstvo biti zbrisano i istrijebljeno.
1 Kraljevima 21
Nabukodonozor
Babilonski kralj (605-562. god. pr. Kr.). Otac mu je bio Nabopalasar, koji je
pobijedio i osvojio Asirsko Carstvo. Nabukodonozor je poveo oevu vojsku na
Egipat i porazio ih kod Karkemia (605. god. pr. Kr.). Babilon je tako stekao
prevlast nad zemljama koje su bile podlonima Egiptu, tako i Judejom.
Judeja je tri godine Babilonu plaala danak. No kralj se Jojakim pobunio
(597. god. pr. Kr.). Nabukodonozor je napao Jeruzalem i odveo Jojakina,
novoga kralja, u babilonsko suanjstvo, kao i druge odlinike. Na njegovo je
mjesto Nabukodonozor postavio Sidkiju. No kada se i on pobunio, opkolio je
Jeruzalem. Babilonci su zauzeli grad i posve ga razorili (586. god. pr. Kr.), a
ostatak naroda odveli u suanjstvo. Daniel je bio u prvoj skupini idovskih
suanja. Izobraavao se na Nabukodonozorovu dvoru. Kad mu je protumaio
snove, postavljen je za njegova glavna savjetnika. Uspjeh je uzoholio
Nabukodonozora: "Nije li to taj veliki Babilon to ga ja sagradih da mi bude
kraljevskom prijestolnicom - snagom svoje moi, na slavu svoga velianstva?"
No Bog ga je ponizio neshvatljivim ludilom. Kad mu se vratio razum i kad je
doao k sebi, postao je novim ovjekom. "Sada ja, Nabukodonozor, hvalim,
uzvisujem i slavim Kralja nebeskoga," rekao je.
2 Kraljevima 24 - 25; 2 Ljetopisa 36; Jeremija 21:2 - 52:30; 30:10;
Ezekiel 26:7;29:18; Daniel 1 - 4
Nadab
Aronov najstariji sin. Postao je sveenik, ali je umro kad su on i njegov brat
Abihu uvrijedili Boga.
Izlazak 6:23; Levitski zakonik 10

56

Naftali
Jakovljev peti sin i praotac Naftalijeva plemena.
Postanak 30:8; 49:21
Nahor
1. Terahov otac i Abrahamov pradjed.
Postanak 11:22-25
2.
Abrahamov
Postanak 11:26-29; 22:20; 24:10

brat

Nahum
Prorok iz Elkoa, vjerojatno u Judeji. Ime mu znai 'tjeitelj'. Nahumova
knjiga biljei poruku koja je objelodanjena uoi propasti Ninive, glavnoga
grada Asirije, koju su zauzeli Babilonci (612. god. pr. Kr.). Nahum govori da
e grad biti uniten zbog svoje okrutnosti, pljake i grabei.
Nahum
Natan
Najpoznatiji od nekolicine ljudi s tim imenom je Natan, prorok koji je ivio u
vrijeme kralja Davida. David mu je rekao da bi htio izgraditi Bogu Hram.
"Bog kae, nee ti, ve e tvoj sin sagraditi dom", odgovorio mu je Natan.
Kad je David uzeo Bat-ebu od njezina mua te upriliio njegovu pogibiju,
Natan je suoio Davida s tim zloinom. No kad je David ostario, naredio je
Natanu i sveeniku Sadoku da pomau Salomona za kralja.
2 Samuelova 7; 12;
1
Kraljevima
1;
1
Ljetopisa
17
Natanael
Jedan od Dvanaestorice Isusovih uenika. Spominje se samo u Ivanovu
evanelju, no moda je taj uenik poznatiji u drugim Evaneljima kao
Bartolomej. Natanael je uo o Isusu od Filipa.
Ivan 1:45; 21:2
Nebuzaradan
Zapovjednik Nabukodonozorove tjelesne strae. Bio je odgovoran za slanje
ostatka judejskog naroda u babilonsko suanjstvo nakon zauzea
Jeruzalema. Zapalio je Dom Jahvin, Hram, kraljevski dvor i sve kue pa je
ostavio grad u ruevinama. Proveo je, meutim, Nabukodonozorovu naredbu
da ljubezno postupa s Jeremijom, pa mu je dopustio ostati u Judeji.
2
Kraljevima
25;
Jeremija
39
Nehemija

57

idov, peharnik perzijskog kralja Artakserksa I. S kraljevim je doputenjem

Nehemija 445. god. pr. Kr. otiao u Jeruzalem obnoviti zidove grada kojega je
razorio kralj Nabukodonozor kad je zauzeo grad. Zid je obnovljen za pedeset
dva dana, unato svima tekoama i protivljenjima. Nehemija je bio spretan
ovjek, no takoer i ovjek molitve. Kad se morao vratiti u Perziju, ostavio je
na dunosti sveenika Ezru. Nakon nekoliko godina vratio se u Jeruzalem i
zatekao narod koji je opet krio Boje zakone. Trebao je ohrabriti narod da
bude posluan Bogu.
Nehemija
Neko
Vidi Faraon.
Nikodem
Farizej i lan idovskoga Velikog vijea. Nou je doao Isusu i potajno s njime
razgovarao. "Ne moe vidjeti Kraljevstva Bojeg onaj", rekao mu je Isus, "koji
se odozgor ne rodi." Nikodem to tada nije shvatio, ali je poslije branio Isusa
kad su ga farizeji htjeli uhvatiti. Nakon Isusova raspea, Nikodem je donio
mirisna ulja da mu pomae tijelo za ukop.
Ivan 3:1-20; 7:50; 19:39-42
Noa
Noa je bio dobar i neporoan ovjek u vrijeme velike zloe i nasilja. Svi su bili
veoma iskvareni i izopaeni te Bog vie nije mogao podnositi ljude i poslao je
unitavajui potop. Samo su Noa i njegova obitelj bili spaeni. Noa je slijedio
Boje upute i izgradio veliku lau dugu oko 133 metra. Ljudi su gledali to
on radi ali nisu htjeli sluati njegova upozorenja. Kad je poela padati obilna
kia, Noa, njegova ena, tri sina i njihove ene uli su u korablju i par od
svakog roda svih ivih stvorenja. Laa je plutala sve dok se potopne vode
nisu povukle i zaustavila se na gori. Nakon potopa Bog je dao obeanje Noi
za sva vremena: "Nikad vie neu Zemlju i sva iva bia unititi potopom."
Duga je znak toga obeanja. Noa je doivio duboku starost, a sinovi su mu
praoci mnogih naroda.
Postanak 6 - 9; 1 Petrova 3:20
Noemi
Rutina svekrva. Noemi i njezin mu Elimelek bili su iz Betlehema. Imali su
dva sina Mahlona i Kiljona. Zbog gladi su otili u Moab. Tamo su se sinovi
oenili Moapkama. Poto su joj umrli mu i sinovi, Noemi se vratila u
Betlehem, a s njome je pola i Ruta. Noemi je pridonijela da se Ruta uda za
Boaza. Sin koji im se rodio bio je djed kralja Davida. Noemi se brinula za to
dijete kao za vlastito.
Ruta
58

Obadija
1. Dvorski upravitelj kralja Ahaba. Kad je kraljica Izebela dala poubijati sve
Boje proroke, Obadija ih je stotinu sakrio u pilju i hranio ih sve dok nije
prola opasnost. Ponovno je stavio ivot na kocku kad ga je Ilija molio da mu
ugovori sastanak s Ahabom.
1 Kraljevima 18
2. Prorok, vjerojatno iz Judeje, koji je govorio protiv Edomaca. Poruka mu je
zapisana u Knjizi proroka Obadije. Pretkazao je da e Edom biti uniten, jer
nije htio pomoi Bojem narodu kad je bio u nevolji. Kad su Babilonci unitili
Jeruzalem (586. god. pr. Kr.), Edomci su se obradovali i poeli nadirati u
Judeju. Obadija je vjerojatno imao taj dogaaj na pameti kad je prorokovao.
ivio
je
u
estom
ili
petom
stoljeu
prije
Krista.
Obadija
Obed
Rutin i Boazov sin, djed kralja Davida.
Ruta 4:13
Obed-Edom
Filistejac iz Gata u ijoj je kui tri mjeseca bio pohranjen sveti Koveg saveza
(krinja) u vrijeme kralja Davida, nakon Uzine smrti.
2 Samuelova 6; 1 Ljetopisa 13
Og
Basanski kralj. Zemlja mu se prostirala istono od rijeke Jordana. Izraelci su
predvoeni Mojsijem porazili Oga i zauzeli njegovih ezdeset utvrenih
gradova. Baan je dodijeljen polovici Manaeova plemena.
Brojevi 21:32; Ponovljeni zakon 3, Joua 22:7
Omri
Zapovjednik vojske izraelskog kralja Ela. Njegovi su ga suborci proglasili
kraljem kad su uli da je Zimri ubio kralja Ela. Omri je bio snaan i odluan
kralj. Vladao je dvanaest godina (885-874. god. pr. Kn). Odabrao je Samariju
za svoju novu prijestolnicu - dobro smjetenu na vrhu brda, mogla se lako
braniti. Omri je izgubio neke gradove to su ih zauzeli Sirijci, ali je zato
zauzeo Moab. Moapci su mu plaali veliki danak svake godine. Omri je
razgnjevio Boga Izraelova svojim lanim bogovima, a sin Ahab slijedio je
njegov primjer.
1
Kraljevima
16:15-28;
20:34
Onezifor
Kranin koji je pomagao Pavlu kad je bio u Efezu. Poslije ga je ohrabrio

59

svojom posjetom u rimskoj tamnici.

2
Timoteju

1:16;

4:19

Onezim
Rob koji je pripadao Filemonu, Pavlovu prijatelju u Kolosima. Pavao se
susreo s Onezimom vjerojatno u Rimu poto je pobjegao od svoga gospodara.
Dok je bio s Pavlom, Onezim se obratio i postao kraninom. Pavao je
napisao Filemonu pismo molei ga da oprosti Onezimu i prihvati ga kao
brata. Onezim je putovao s Tihikom koji je Koloanima nosio Pavlovo pismo.
Koloanima 4:9; Filemonu
Ornan
Vidi Arauna.
Orpa
Moapka koja se udala za jednoga od Noeminih sinova.
Ruta 1
Otniel
Prvi sudac u Izraelu. Otniel je ukinuo izraelsko idolopoklonstvo kad su
Izraelci zaboravili Jahvu, a sluili baalima i atartama. Bog mu je zato dao
pobjedu nad mezopotamskim kraljem Kuan-Riatajimom.
Joua 15:16-17; Suci 3:7-11
Pahur
Sveenik i vrhovni nadzornik Hrama u vrijeme proroka Jeremije. Dao je
baciti Jeremiju u klade jer je prorokovao da e Jeruzalem biti razoren.
Jeremija 20:1-6
Pavao (Savao)
Veliki apostol naroda i misionar, ija pisma tvore veliki dio Novoga zavjeta.
Pavao je bio idov, ali i rimski graanin. Rodio se u Tarzu, a obrazovao se
kod rabina Gamaliela u Jeruzalemu. Bio je farizej i progonio je krane; bio
je nazoan kad su kamenovali Stjepana. Pavao je putovao u Damask da uhiti
krane kad ga je obasjala bljetava svjetlost i uo je Isusa kako mu govori:
"Zato me progoni?" Oslijepljenoga od svjetla doveli su ga u Damask. Tada
ga je posjetio Ananija, kojega je poslao Bog, i vratio mu vid pa se Pavao
krstio. Odmah je u Damasku poeo propovijedati o Isusu. Kad su idovi
naumili da ga ubiju, otiao je u Jeruzalem. Tamonji su ga se krani bojali,
ali ga je Barnaba predstavio apostolima. Nakon zavjere u kojoj su ga kanili
ubiti, Pavao se vratio u Tars.
Nakon nekoliko godina Barnaba je doao po njega da mu pomogne u

60

antiohijskoj crkvi u Siriji. Poslije su njih dvojica poslani na Cipar, a zatim u

Malu Aziju (Turska) da mnogima donesu Evanelje. Nakon posjete Cipru,
postao je poznat kao Pavao, to je grki oblik idovskog imena Savao. Pavao
se vratio i podnio izvjetaj crkvi u Antiohiji. Takoer je pomogao kranima
idovskoga podrijetla u Jeruzalemu prihvatiti injenicu da je Isus Krist
Spasitelj svih naroda, a ne samo idova.
Na svojem drugom putovanju Pavao je kao pomonika poveo Silu. Posjetili su
obraenike u Galaciji. U Listri im se pridruio Timotej, jo jedan pomonik.
Iz Troade su zaplovili u Grku, gdje im se pridruio Luka, pisac Evanelja i
Djela apostolskih. U Filipima je osnovana kranska zajednica, a Pavao i Sila
bili su iibani i baeni u tamnicu. Poto su puteni, putovali su Grkom.
Pavao je propovijedao u Ateni i zatim ostao u Korintu osamnaest mjeseci.
Nakon toga se vratio u Jeruzalem s darovima krana Grke i Male Azije za
siromane krane u Jeruzalemu. Pavao je neko vrijeme ostao u Siriji, a
onda se opet zaputio u Efez. Ondje je gotovo tri godine propovijedao idovima
i Grcima. Poto je ponovno posjetio Korint, vratio se kroz Grku i Malu Aziju
u Jeruzalem. Uhien je i poslan u Cezareju da ga ispita rimski upravitelj
Feliks. Dvije je godine amio u zatvoru i ekao da se njegov sluaj ispita.
Kada je konano doao na red, Feliksov poloaj upravitelja preuzeo je Fest.
Pavao se onda prizvao na cara te je poslan u Rim. Na putu je doivio
brodolom pred Maltom, no nitko se nije utopio. Kad su stigli u Rim, Pavao je
zadran u kunom pritvoru dvije godine. Vjerojatno je nakon sudskog
postupka osloboen, pa je moda propovijedao u panjolskoj. No nakon
drugog uhienja pogubljen je u Rimu po nalogu cara Nerona (oko 67. god.).
Europi je donio kranstvo, Crkvi ostavio za sva vremena neprocjenjivu
vrijednost u svojim pismima, a svoju je vjeru odrao do kraja.
Djela 7:58; 9 - 28; Pavlove poslanice od Rimljanima do Filemonu
Pekah
Zapovjednik vojske kralja Pekahje, koji je prigrabio izraelsko prijestolje (740732. god. pr. Kr.). Kralj je bio zao jer je vodio narod u idolopoklonstvo.
Sklopio je savez sa sirijskim kraljem Resinom, pa su zajedniki napali
Judeju. Judejski se kralj Ahaz obratio za pomo asirskom kralju TiglatPileseru. Tako su Asirci napali Izrael i zauzeli nekoliko gradova. Ubrzo nakon
toga Hoea je ubio Pekaha i zakraljio se na njegovo mjesto.
2 Kraljevima 15:25 - 16:5; 2 Ljetopisa 28:5-6
Pekahja
Izraelski kralj, vladao nakon Menahema, svojega oca (742-740. god. pr. Kr.).
Pekahja je dopustio Izraelcima da se i dalje klanjaju izrezbarenim likovima.
Druge godine njegove vladavine ubio ga je zapovjednik njegove vojske Pekah.
2 Kraljevima 15:22-26

61

Petar
Prvak apostolskog zbora i rane crkve. imun Petar je bio ribar kao i njegov
otac te brat Andrija. Kad ga je Isus pozvao da poe za njim promijenio mu je
ime, od imuna je postao Petar, to znai 'Stijena'. Poslije, kad je Isus upitao
uenike to ljudi misle tko je on, Petar je odgovorio: "Ti si Krist, sin Boga
ivoga!" Isus je na to rekao: "Ti si Petar, i na toj u stijeni sagraditi svoju
Crkvu." Petar se ubraja meu Isusove najblie uenike. Bio je s Isusom na
Gori preobraenja i u Getsemanskom vrtu uoi njegove smrti. Nakon Isusova
uhienja Petar se bojao priznati da ga poznaje i triput je to zanijekao. No
odmah se gorko pokajao. Kako je to Isus znao, poslije uskrsnua posebno se
javio Petru. Pokraj Galilejskog jezera rekao mu je da se brine za kransko
'stado' kao pastir.
Na Pedesetnicu Petar je hrabro propovijedao o Isusu okupljenome mnotvu u
Jeruzalemu. Tog je dana tri tisue ljudi prihvatilo kranstvo. U poetku je
Petar propovijedao samo idovima, ali mu je u Jopi Bog kroz poseban san
pokazao da mora Evanelje podijeliti i s neidovima. Kralj Herod bacio ga je
u tamnicu, no krani su se molili pa ga je Bog oslobodio. Petar je napisao
dvije novozavjetne poslanice, vjerojatno dok je bio u Rimu. Marko je
vjerojatno od Petra uo o Isusu pa je to opisao u Evanelju. Petar je po
predaji umro u Rimu u vrijeme progona koje je zapoeo car Neron i to
razapet kao Isus, samo naopako, s glavom dolje.
Matej 4:18-19; 10:2; 14:28-33; 16:13-23; 17:1-9; 26:30;
Marko 1:16-18,29-31; 5:37;
Ivan 1:40-42; 18:10-11; 20:2-10; 21;
Djela 1 - 15; Galaanima 1 - 2; 1 i 2 Petrova
Pilat
Rimski upravitelj Judeje (26-37. god.). Poncije Pilat bio je okrutan i omraen
meu idovima. Kad su mu doveli Isusa da ga preslua, Pilat je znao da je
Isus neduan. No bojao se pobune naroda i mogunosti da ga car smijeni s
upraviteljskog mjesta. Zato je osudio Isusa na smrt.
Matej 27; Marko 15; Luka 3:1; 13:1; 23; Ivan 18 - 19
Pinhas
1. Eleazarov sin i Aronov unuk. Kad su Izraelci poeli uzimati midjanske
ene te tovati njihova boga, Pinhas je pogubio dvojicu najgorih prekritelja.
Njegov je postupak zaustavio pomor od kojega je ve do tada umrlo 24000
ljudi. Njegova odanost Bogu nagraena je obeanjem da e on i njegovi
potomci uvijek biti sveenici.
Izlazak 6:25; Brojevi 25; 31:6; Suci 20:28
2.
Jedan
od
dvaju
Elijevih
sinova.
(Vidi
Hofni
i
Pinhas.)

62

Samuelova

2:12;

Potifar
Egipatski slubenik na dvoru koji je kupio Josipa kao roba. (Vidi Josip.)
Postanak 37:36; 39
Priscila
Vidi Akvila.
Publije
Poglavar otoka Malte u vrijeme kada su Pavao i ostali s njime plovili u Rim te
doivjeli brodolom u blizini otoka.
Djela 28:7
Rahaba
Bludnica koja je ivjela u kui na gradskim zidinama Jerihona. Sakrila je
dvojicu Jouinih uhoda jer je vjerovala da e Bog predati Kanaan Izraelcima.
Uhode su zauzvrat obeale spasiti Rahabu i njezinu obitelj kad osvoje
Jerihon. Rahabino se ime spominje kao ime Boazove majke u popisu
Isusovih predaka u Evanelju po Mateju.
Joua 2:6; Matej 1:5; Jakov 2:25
Rahela
Lijepa Labanova kerka. Jakov je radio bez naknade kod Labana sedam
godina iz ljubavi prema Raheli, a zatim jo daljnjih sedam godina jer mu je
Laban podmetnuo Leu za enu. Godinama je Rahela bila bez djece, a onda se
rodio Josip. Kad se Jakov vraao od Labana u rodni kraj, Rahela je potajno
uzela oeva kuna boanstva. Rahela je u Kanaanu umrla pri porodu drugog
sina Benjamina.
Postanak 29 - 30; 35:18-20
Rapsaris, Rapsak, Tartan
Imena asirskih dvorana koje je poslao kralj Sanherib da zaprijete kralju
Ezekiji i njegovim podanicima da se predaju u vrijeme opsade Jeruzalema.
2 Kraljevima 18 - 19; Izaija 36 - 37
Rebeka
Izakova ena, majka Ezava i Jakova. Rebeka je odrasla u Haranu, gradu u
kojem je ivio Abraham na svojem putu u Kanaan. Njezin je otac bio
Abrahamov neak. Kad je Abraham odluio da je vrijeme da se Izak oeni,
poslao je Eliezera, najstarijeg slugu u Haran da mu nae pogodnu enu.
Prva osoba koja je dola do studenca kraj kojega su se odmarale njegove
deve, bila je Rebeka. S obiteljskim blagoslovom Rebeka se uputila u Kanaan.
63

Izak ju je zavolio na prvi pogled.

Dvadeset su godina Izak i Rebeka molili za sina. Tad su se rodili blizanci:
Ezav i Jakov. Rebeka je vie voljela krotkog Jakova koji je boravio u atorima,
dok je Izak vie volio Ezava. Kad je Izak ostario i gotovo oslijepio, Rebeka je
pomogla Jakovu prevariti oca da mu dade blagoslov koji je pripadao Ezavu,
starijem blizancu. Da bi ga ouvala od Izakova gnjeva, Rebeka ga je poslala
svojemu bratu Labanu u Haran.
Postanak 24; 25:19-26:16; 27
Resin/Rason
Posljednji sirijski kralj. Resin je sklopio savez s izraelskim kraljem Pekahom.
Kad su skupa napali Judeju, kralj se Ahaz obratio za pomo asirskom kralju
Tiglat-Pilesaru III. Asirski kralj je osvojio Damask, glavni grad Sirije i ubio
Resina.
2 Kraljevima 15:37 - 16:9; Izaija 7:1
Reuel
Drugo ime za Jitra.
Rezon
Sopanin koji je postao sirijskim kraljem. Rezon je mrzio Izrael i stvarao
nevolje kralju Salomonu za sve vrijeme njegove vladavine.
1
Kraljevima
11:23-25
Rispa
Jedna od inoa kralja aula.
2
Samuelova

3:7;

21

Roboam
Sin kralja Salomona. Postao je kraljem nakon oeve smrti, ali je bio
nerazborit vladar pa se narod pobunio. Kao to je prorekao prorok Ahija,
deset je sjevernih plemena postavilo Jeroboama za svojega kralja. Samo su
Juda i Benjamin ostali vjerni Roboamu. Od toga je vremena sjeverno
kraljevstvo bilo poznato kao Izrael, a juno kao Juda. Roboam je porazio
Egipat, a vei je dio svoje vladavine proveo u ratu s Jeroboamom.
Kraljevima 11:43 - 14:31; Ljetopisa 9:31 - 12:16
Rode
Sluavka u kui majke Ivana Marka u Jeruzalemu, koja je pola otvoriti
vrata kad je Petar kucao nakon to je bio udesno osloboen iz tamnice.
Djela 12:12

64

Ruben
Jakovljev i Lein najstariji sin. Pokuao je spasiti Josipu ivot kada su se
njegova braa urotila da ga ubiju. Godinama nakon toga ponudio je svoja dva
sina kao taoce da jame za Benjaminovu sigurnost. Ruben je praotac
plemena koje se zove po njemu.
Postanak 29:32; 37:21-22; 42; 49:3
Ruta
Moapka, koje je ivotna pria iznesena u Knjizi o Ruti. Udala se za jednog od
dvojice Noeminih sinova, poto je obitelj dola
iz Betlehema u Moab da
izbjegne glad. Kad su umrli Noemini sinovi i mu, ona je odluila vratiti se u
Betlehem. Ruta je zavoljela svoju svekrvu i pola je s njom. Da bi se
prehranile, Ruta je pabirila zrnje na Boazovu polju, koji je bio vrlo imuan
Noemin roak. Boaz je lijepo postupio prema Ruti jer je znao da je ona bila
dobra prema svojoj svekrvi. Ruta i Boaz su se vjenali. Njihov sin Obed bio je
Davidov djed.
Ruta
Sadok
Za Davidove vladavine Sadok i Ebjatar bili su najvaniji sveenici. Pri kraju
Davidove vlasti Ebjatar je podupirao Adonijin zahtjev za prijestoljem. Sadok
je okrunio Salomona za novoga kralja i za nagradu postao Velikim
sveenikom.
2 Samuelova 15:24; 17:15; 19:11; 1 Kraljevima 1:7,32; 2:35
Safira
Vidi Ananija.
Salmanasar
Ime nekolicine asirskih kraljeva. Salmanasar V. (727-722. god. pr. Kr.)
porazio je izraelskog kralja Hoeu i prisilio ga na plaanje danka svake
godine. Kad se Hoea pobunio, Salmanasar je opsjedao Samariju, glavni
grad Izraela. Nakon tri godine Samarija je pala, a Izraelci su bili prognani u
Asiriju.
2 Kraljevima 17
Saloma
Jedna od ena koje su se brinule za Isusa i njegove uenike dok su boravili u
Galileji. Saloma je prisustvovala raspeu, a na uskrsno jutro je s drugim
enama donijela na grob mirisna ulja da pomae Isusovo tijelo. Neki
smatraju da je Saloma bila Zebedejeva ena, Jakovljeva i Ivanova mati.
(Matej 27:56) Marko 15:40; 16:1

65

Salomon
Davidov i Bat-ebin sin. Najpoznatiji izraelski kralj. David je mnogo ratovao
da bi stvorio snano kraljevstvo pa je Salomon naslijedio mir. Zemlju je titio
jakom vojskom i gradnjom utvrda. Kroz brojne brakove sklapao je savez s
kraljevima susjednih zemalja. Izrael je postao bogata zemlja pod
Salomonovom vlau. Mijenjao je bakar i konje za dragocjene tovare zlata i
dragog kamenja. Salomonova Bogom dana mudrost uinila ga je nadaleko
poznatim. Posjetila ga je i kraljica od Sabe (iz jugozapadne Arabije) da iskua
njegovu mudrost.
Salomon je izgradio prvi Boji Hram u Jeruzalemu. Sav graevni materijal,
kao i vjete obrtnike pribavio je Hiram, tirski kralj u zamjenu za ito i ulje.
Bila je to velianstvena graevina koja je stajala 400 godina sve dok je 586.
god. pr. Kr. nije razorio babilonski kralj Nabukodonozor. Sagradio je palae
sebi i faraonovoj keri, jednoj od svojih ena. Salomonovu su vladavinu
kvarili lo postupak prema podanicima i brojne enidbe. Njegovi zahtjevi za
dobrovoljnim radom i veliki porezi da bi proveo sve svoje graevne zamisli
razgnjevili su njegove podanike. Na kraju su ga njegove ene tuinke
odvratile od Boga da bi tovao njihova boanstva. Nakon njegove smrti deset
se sjevernih plemena pobunilo protiv njegova sina Roboama, a vou pobune,
Jeroboama, proglasili su svojim kraljem.
2 Samuelova 12:24; 1 Kraljevima 1-11;
1 Ljetopisa 22:5 - 23:1; 28 do 2 Ljetopisa 9
Samson
Sudac u Izraelu, znamenit po svojoj golemoj snazi. Prije njegova roenja
aneo je rekao njegovoj majci da e on biti posebno posveen Bogu kao
nazirej, da izbavi Izrael od Filistejaca. Kao poseban znak nikad nee iati
kosu. Kada je Samson odrastao, zadavao je Filistejcima jade bez iije pomoi
iako nikad nije potpuno oslobodio svoj narod. Njegova slabost prema enama
upropastila ga je. Na koncu je Filistejki Delili otkrio tajnu svoje snage.
Samson je bio uhvaen. Odrezali su mu kosu. Oslijepljen je i baen u
tamnicu. Kad mu je kosa porasla, vratila mu se snaga. Na filistejskoj
svetkovini u ast boga Dagona doveli su Samsona da zabavlja svjetinu.
Oslonio se na dva potporna stupa hrama, pomolio se i upro u njih svom
snagom. Zdanje se sruilo, a Samson je poginuo s filistejskim knezovima i
narodom.
Suci 13 - 16
Samuel
Elkanin i Anin sin koji je bio posljednji sudac u Izraelu i jedan od prvih
proroka. Njegovim se roenjem ispunila Anina arka molitva za sinom. No

66

ona je zauzvrat odrala svoje obeanje Bogu i povela Samuela u svetite u

ilo da ga pouava sveenik Eli. Jedne je noi Samuel primio poruku od
Boga da e Elijeva kua biti kanjena zbog zloe njegovih sinova.
Kad je Eli umro, Samuel se suoio s tekim prilikama. Izraelce su porazili
Filistejci pa je narod mislio da ih je Bog ostavio. Samuel im je rekao da
uklone i unite tue bogove, baale i atarte, da se vrate Bogu i da mu slue.
Samuel je vladao Izraelom za cijeloga ivota i za njegove je vladavine bio mir.
Kad je ostario, postavio je svoje sinove sucima i predao im svu vlast. No
narod nije bio zadovoljan pa je traio kralja. Samuel se u poetku protivio, no
Bog ga je vodio da pomae aula za kralja. Zbog aulove neposlunosti
Bogu, Samuel je pomazao Davida kao sljedeeg kralja. Kad je Samuel umro,
sav ga je Izrael oplakivao nariui za njim.
1 Samuelova 1 - 4; 7 - 16; 19:18; 25:1
Sanbalat
Samarijanski upravitelj koji je pokuao zaustaviti Nehemiju da obnovi zidine
Jeruzalema.
Nehemija 2:10,19; 4; 6; 13:28
Sanherib
Asirski kralj (705-681. god. pr. Kr.). Ojaao je Asirsko Carstvo, jer je slao
vojsku da ugui bune u zemljama koje je osvojio. Poto je judejski kralj
Ezekija odbio platiti danak, Sanherib je napao Jeruzalem, lako je prije toga
zauzeo nekoliko judejskih gradova, prorok Izaija je ohrabrio Ezekiju da se ne
predaje. Jeruzalem je tada bio spaen. S juga je zaprijetila egipatska vojska,
no smrt je pokosila asirsku vojsku. Sanherib se zato vratio u Ninivu, gdje su
ga ubila njegova dva sina.
2 Kraljevima 18 - 19;
2 Ljetopisa 32; Izaija 36 - 37
Sara
Abrahamova ena, Izakova majka. Abraham se njome oenio dok su jo
boravili u Uru Kaldejskomu. Kako je bila izrazito lijepa, Abraham ju je
dvaput predstavio kao sestru da bi se zatitio. Kad se ve inilo da nikad
nee imati djece da naslijede blagoslov koji mu je Bog obeao, Sara je dala
Abrahamu svoju slukinju Hagaru pa se rodio Jimael. Abraham i Sara su
bili vrlo stari kad je aneo javio Abrahamu da e Sara dobiti sina. Na tu se
pomisao Sara nasmijala, ali se ipak rodio Izak. On je bio Abrahamov
nasljednik. Sara je nakon njegova roenja otjerala Hagaru i Jimaela. Kad je
Sara umrla, Abraham je kupio pilju blizu Hebrona da je ondje pokopa.
Postanak 11 - 12; 16 - 18:15; 20 - 23

67

Sefanija
Prorok u Judeji za vrijeme kralja Joije, a vjerojatno je praunuk kralja
Ezekije. Njegova je proroka poruka zapisana u starozavjetnoj knjizi koja
nosi njegovo ime. Opominjao je narod u Judeji na skori Boji sud ako nastave s idolopoklonstvom i ne dre se Bojeg zakona. Nepravda e biti
kanjena. Ali oni koji se obrate Bogu bit e zatieni i eka ih svijetla
budunost.
Sefanija
Sergije Pavao
Rimski prokonzul Cipra. Zanimao se za religiju pa je doao pod utjecaj vraa
Elima. (Vidi Elim.)
Djela 13:7
Siba
Sluga kralja aula. Nakon aulove i Jonatanove smrti iba je rekao kralju
Davidu da je Jonatanov hromi sin Meribaal jo iv.
2 Samuelova 9; 16:1-4; 19:17
Sidkija
1. Zadnji judejski kralj (597-586. god. pr. Kr.). Postavio ga je na prijestolje
babilonski kralj Nabukodonozor kao svojeg vazala. Kad se pobunio,
Nabukodonozor je opsjedao Jeruzalem. Nakon nekoliko mjeseci Babilonci su
zauzeli i razorili grad. Sidkija je oslijepljen i odveden u suanjstvo u Babilon.
2 Kraljevima 24 - 25; 2 Ljetopisa 36:10;
Jeremija 21;32;34; 37 - 39
2. Lani prorok koji je ivio za vladavine kralja Ahaba.
Kraljevima 22; Ljetopisa 18
Sihon
Amorejski kralj ija je zemlja leala istono od rijeke Jordan. Mojsije je molio
Sihona da dopusti Izraelcima proi kroz njegovu zemlju da bi doli u
Kanaan. Sihon je odbio i napao Izrael, no bio je poraen.
Brojevi 21
Sila
Voa u jeruzalemskoj crkvi koji je umjesto Barnabe putovao s Pavlom na
njegovu drugome misijskom putu. U Filipima (sjeverna Grka) obojica su bili
iibani i baeni u tamnicu. Nakon to je jaki potres uzdrmao temelje
tamnice, govorili su tamniaru o Isusu i on je postao kraninom. Sila je
ostao u oblinjem gradiu Bereji, dok je Pavao otiao junije do Atene no
ponovno mu se pridruio u Korintu. Gotovo je sigurno da je on kranin
imenom Silvan iz nekih novozavjetnih poslanica. Silvan je pomogao Petru u
68

pisanju prvog pisma, a moda je pomogao i Pavlu pri pisanju. Pavao alje
pozdrave Silvanu u svojim dvjema poslanicama Solunjanima.
Djela 15:22 - 17:15; 18:5;
2 Korinanima 1:19;
Solunjanima 1:1;
Solunjanima 1:1; 1 Petrova 5:12
Sipora
Mojsijeva ena i Jitrova kerka. Jitro je prihvatio Mojsija kada je pobjegao iz
Egipta. Sipora je bila mati dvojice Mojsijevih sinova.
Izlazak 2:16-22; 4:24-26; 18:2-4
Sisera
Vojskovoa vojske Jabina, kralja Hasora. Imao je 900 eljeznih bojnih kola
pa je dvadeset godina zagoravao Izraelcima ivot. Ipak su Siseru porazili
Debora i Barak. On je bjeao pjeice, no ubila ga je Jaela kada se sakrio u
njezin ator.
Suci 4 - 5
Sofar
Jedan od trojice Jobovih prijatelja koji je s njime razgovarao o njegovoj
nevolji.
Job 2:11
Sosten
1. Nadstojnik sinagoge u Korintu kad je prijanji nadstojnik Krisp postao
kranin. Sostena su izmlatili poto skupina idova nije uspjela uvjeriti
rimskog upravitelja Ahaje, Galiona, da osudi Pavla. Ako se moda poslije
obratio na kranstvo, onda je to isti Sosten kao pod 2.
Djela 18:17
2. Kranin, dobro poznat lanovima korintske crkve. Prvu su poslanicu
Korinanima poslali Pavao i Sosten.
1 Korinanima 1:1
Stefan
Stefan i njegova obitelj bili su prvi krani u Ahaji (Juna Grka). Bili su
meu malobrojnima koje je Pavao osobno krstio u Korintu.
1 Korinanima 1:16; 16:15
Stjepan
idov iz kruga helenista, prvi je kranin ubijen zbog svoje vjere. Stjepan je
jedan od sedmorice to su ih apostoli izabrali da se brinu za siromane
udovice u jeruzalemskoj crkvi. Bio je pun vjere u Boga. No ne samo da se
69

brinuo za svagdanje potrebe ljudi ve je i propovijedao te inio velika

udesa. Uhvatili su ga i izveli pred vrhovni idovski sud (Veliko vijee). Na
kraju svoga hrabroga govora, optuio je idove to su ubili Bojega Sina.
Kamenovanjem su ga ubili, no dok je umirao, molio je Boga da oprosti
njegovim ubojicama. Pavao, koji je
tada jo progonio krane,
gledao je njegovu smrt.
Djela 6 i 7
Sadrak
Vidi Abed Nego.
afan
Najpoznatiji ovjek tog imena izmeu nekolicine vaan je slubenik judejskog
kralja Joije. Nadgledao je obnovu Hrama te je javio kralju da je pronaen
svitak Bojeg zakona.
2 Kraljevima 22;
2, Ljetopisa 34
alum
1. Jabeov sin koji je ubio kralja Zahariju i proglasio se izraelskim kraljem
(752. god. pr. Kr.). No vladao je tek mjesec dana jer ga je ubio Menahem.
2 Kraljevima 15:10-15
2. Sin kralja Joije, obino poznat kao Joahaz. (Vidi Joahaz).
1 Ljetopisa 3:15; Jeremija 22:11
amgar
Jedan od sudaca u Izraelu. Pobio je Filistejce i tako spasio zemlju.
Suci 3:31; 5:6
aul
Prvi izraelski kralj. aul je bio Kiev sin, iz Benjaminova plemena. Izraelci su
traili od svojeg voe proroka Samuela da im postavi kralja kao to ga imaju i
drugi narodi. Bog je bio njihov stvarni kralj, no ipak je dopustio Samuelu da
uini kako su ga traili. Samuel, voen od Boga, pomazao je aula stasom
najviega i najljepeg ovjeka u Izraelu. Poto se iskazao u boju, prihvaen je
za kralja. U poetku je bio ponizan, ali se ubrzo uzoholio i svjesno se nije
htio pokoriti Bogu. Samuel mu je morao rei da je Bog izabrao drugog
ovjeka za kralja. aul je poeo patiti od napadaja bijesa. David je bio poznat
po svojoj vjetini sviranja na harfi, pa je pozvan da razvedri kralja svojim
sviranjem.
U poetku je aul ljubezno postupao s Davidom, no ubrzo je postao
70

ljubomoran zbog njegove omiljenosti pa ga je pokuao ubiti. David je zato

morao bjeati u planine. aulova sposobnost vojskovoe je oslabila te nije
mogao pobijediti Filistejce. Kad su se Filistejci ponovno spremali napasti
Izrael, aul se obratio vraari za savjet. U bitci koja je uslijedila, poginuli su
aul i sin mu Jonatan.
1
Samuelova
8-31;
2
Samuelova
1
ebna
Jedan od najvanijih dvorana kralja Ezekije, bio je poslan da pregovara s
poslanicima kralja Sanheriba.
2 Kraljevima 18 - 19;
Izaija
22:15-25;
36
37
ekem
Sin hivijskog kralja Hamora. ekem je obeastio Dinu, Jakovljevu kerku.
(Vidi Dina).
Postanak 34
em
Noin najstariji sin. Preivio je potop i postao praocem nekoliko 'semitskih'
naroda, kojima pripadaju i Hebreji.
Postanak 6-10
ebasar
Poveo je idovske sunje natrag u Jeruzalem kad im je perzijski kralj Kir
dopustio vratiti se i obnoviti Hram. Kir mu je predao sve posue koje je
Nabukodonozor uzeo iz Hrama u Jeruzalemu prije nego to ga je razorio.
ebasar je postavio temelje novog Hrama.
Ezra 1:8; 5:14-16
et
Trei sin Adama i Eve, roen poto je Kajin ubio Abela.
Postanak 4:25
imej
ovjek iz Benjaminova plemena i aulov roak. U vrijeme Abalomove
pobune imej je prokleo Davida i optuio ga da je ubio aula.
2 Samuelova 16:5; 19:16-23; 1 Kraljevima 2:8-9
imun
1. Drugi Jakovljev i Lein sin. Kada je s braom otiao u Egipat po ito, ostao
je ondje kao jamstvo da e oni idui put sa sobom dovesti Benjamina. imun
je zaetnik jednoga od dvanaest izraelskih plemena.

71

Postanak 29:33; 34:25; 42:24; 49:5

2. Starac kojemu je Bog objavio da nee umrijeti dok ne vidi Mesiju. U
Hramu je uzeo djetece Isusa na ruke i slavio Boga. Njegova je molitva
poznata kao Nunc Dimittis.
Luka 2:25-35
3. Uitelj u antiohijskoj crkvi. Vjerojatno je bio Afrikanac, a moda i onaj
imun Cirenac koji je nosio Isusov kri.
Djela 13:1-2
4. imun Petar. Vidi Petar.
5. Revnitelj, lan ekstremne idovske skupine koja se zaklela da e istjerati
Rimljane.
Matej 10:4; Djela 1:13
6. Isusov brat.
Matej 13:55
7. Gubavac koji je pozvao Isusa u svoju kuu u Betaniji. Dok je Isus ondje
boravio, neka ga je ena pomazala dragocjenom pomasti.
Matej 26:6; Marko 14:3
8. Farizej koji je pozvao Isusa u svoju kuu. Pri objedu neka je ena plakala
kod Isusovih nogu i oprala ih suzama, otirala ih kosom te izlila na njih
miomiris.
Luka 7:40
9. imun Cirenac, kojemu su naredili da nosi Isusov kri.
Matej 27:32
10. imun arobnjak u Samariji, koji je pokuao kupiti od apostola Bogom
danu mo.
Djela 8:9-24
11.
Koar
kod
kojega
je
Petar
boravio
u
Jopi.
Djela
9:43
Tabita/Kouta
Kranka iz Jope koja je pomagala siromanima, ivala im haljine i ogrtae.
Kad je umrla, njezini su prijatelji poslali po Petra, a on ju je vratio u ivot.
Djela 9:36:41
Tamara
1. Judina snaha i majka njegovih sinova blizanaca.
Postanak 38
2. Davidova kerka koju je obeastio Amnon, njezin polubrat.
2 Samuelova 13
Tartan
Vidi Rapsaris.

72

Teofil
Osoba kojoj je Luka uputio svoje Evanelje i Djela apostolska. On je znao
neto o kranstvu, ali mu je Luka htio potpunije objasniti. Ime Theophilus'
znai 'Boji prijatelj'.
Luka 1:3; Djela 1:1
Terah
Abrahamov otac. Terah se zaputio s Abrahamom iz Ura Kaldejskoga u
nakani da stigne u Kanaan. No nastanio se u Haranu, gdje je i umro.
Postanak 11:27-32
Teuda
Voa skupine od etiri stotine pobunjenika. Kada je ubijen, njegove su se
pristae rasprile i buna je uguena. Gamaliel je uzeo taj primjer kad su
ispitivali apostole pred Velikim vijeem. Pokret koji je Isus zapoeo slino e
proi: propast e ako nije od Boga.
Djela 5:34
Tiberije
Rimski car za Isusova ivota. Vladao je od 14. godine do 37. god. U
evaneljima se jednostavno spominje kao 'car'.
Luka 3:1
Tiglat Pileser III (Pulu)
Asirski kralj (745-727. god. pr. Kr.). Ojaao je mo Asirije voenjem ratova
protiv malih naroda. Meu osvojenim zemljama bio je Izrael. Kralj Menahem
plaao je Tiglat Pileseru veliki danak da bi i dalje ostao kraljem Izraela.
Nakon to su izraelski kralj Pekah i sirijski kralj Resin zapalili Jeruzalem,
Tiglat Pileser je odgovorio na Ahazov poziv u pomo i zauzeo Damask te
nekoliko gradova sjevernog kraljevstva Izraela. Ahaz je postao Tiglat Pileserov
vazal.
2 Kraljevima 15:29; 16:7;
2 Ljetopisa 28:16
Tihik
Pavlov prijatelj i suradnik, vjerojatno iz Efeza. Putovao je s Pavlom u
Jeruzalem jer su ga izabrale crkve Male Azije (Turska) da ponese novac koji
su skupili za potrebe krana u Judeji. Tihik je bio s Pavlom u zatvoru.
Pavao je u njega imao povjerenja pa ga je poslao u Kolose, a poslije u Efez s
pismima koja je napisao u vrijeme svojega zadnjeg utamnienja u Rimu.
Pavao je poslao Tihika u Efez da pomogne tamonjim kranima.
Djela 20:4; Efeanima 6:21-22;
Koloanima 4:7-9; 2 Timoteju 4:12; Tit 3:12
73

Timotej
Kranin iz Listre, Pavlov prijatelj i suradnik. Majka mu je bila pokrtena
idovka, a otac Grk. Pavao ga je izabrao za pomonika na svojemu drugomu
misijskom putovanju. Nakon Pavlovog odlaska iz Soluna, onamo se vratio
Timotej da ohrabri progonjene krane. Poslije ga je Pavao poslao iz Efeza u
Korint da pouava korintske krane. Timotej je postao starjeina crkve u
Efezu. Dva pisma koja mu je Pavao napisao puna su mudrih savjeta za
voenje crkve.
Djela 16:1-3; 17:13-15; 1 Korinanima 4:17;
1 Solunjanima 1:1; 3:1-6; 1 i 2 Timoteju
Tirhak Vidi Faraon.
Tit
Kranin neidovskog podrijetla, inae Pavlov prijatelj i suradnik. Bio je s
Pavlom jedanput u Jeruzalemu, a vjerojatno je s njime ee putovao. Tit je
neko vrijeme radio s kranima u Korintu. Izgladio je nesporazum izmeu
korintske crkve i Pavla. Tit se vratio u Korint i pomogao pri prikupljanju
novca za siromane krane u Judeji. Radio je na Kreti kad mu je Pavao
poslao pismo.
1 Korinanima 16:10; 2 Korinanima 2:13; 7:13; 8; 12:18;
Galaanima 2; 2 Timoteju 4:10; Titu
Tobija
Amonac koji je pokuao
jeruzalemskih zidina.
Nehemija 2:10; 4;6;13

prisiliti

Nehemiju

da

obustavi

popravak

Toma
Jedan od Dvanaestorice. Ime mu znai 'blizanac'. Toma je bio spreman
umrijeti skupa s Isusom. Tomina pitanja na Posljednjoj veeri potakla su
Isusa da izjavi: "Ja sam put, istina i ivot." Toma nije bio s uenicima kad im
se Isus javio prvog dana Uskrsa. Zato je rekao da nee vjerovati da je Isus iv
sve dok ga ne vidi i ne dodirne njegove oiljke. Sedam dana nakon toga Toma
se sreo s Isusom. "Gospodin moj i Bog moj", rekao je. Prema kasnijoj predaji
Toma je otiao kao misionar u Indiju.
Ivan 11:16; 14:5-7; 20:24; 21:1-14; Djela 1:12-14
Trofim
Kranin iz Efeza koji je putovao s Pavlom u Europu i Malu Aziju.
Djela 20:4; 21:29; 2 Timoteju 4:20

74

Urija
1. Hetitski asnik u vojsci kralja Davida i Bat-ebin mu. Kako je David
vodio ljubav s Bat-ebom, poslao je Uriju u prve bojne redove da pogine.
2 Samuelova 11
2. Sveenik u Jeruzalemu. Posluao je kralja Ahaza pa je popravio Hram
prema uputama koje su odobrili Asirci.
2 Kraljevima 16:10
3. Prorok u Jeremijino vrijeme kojega je ubio kralj Jojakim jer je govorio
protiv Judejaca
Jeremija 26:20
Uza
Jedan od ljudi koji su pomogli kralju Davidu donijeti Koveg saveza iz KirjatJearima u Jeruzalem. Vozio je zaprena kola na kojima se prevozio Koveg.
Kad su ga volovi umalo prevrnuli, Uza je ispruio ruku da zadri Koveg i od
tog je dodira umro.
2 Samuelova 6:3-7
Uzija
Vidi Azarja.
Vati
Kraljica koju je kralj Ahasver napustio kad mu je odbila poslunost.
Estera 1
Zaharija
1. Izraelski kralj koji je vladao samo est mjeseci jer ga je ubio alum (752.
god. pr. Kr.).
2 Kraljevima 14:29; 15:8-12
2. Prorok i sveenik roen u vrijeme babilonskog suanjstva. Prvo je
proroanstvo dao 520. god. pr. Kr. idovi, koji su se vratili iz babilonskog
suanjstva, s vremenom su izgubili odlunost pa su odustali od obnove
Hrama. Zaharija ih je hrabrio da nastave s radom i obeao im svijetlu
budunost.
Ezra 5:1-2; Nehemija 12:16; Zaharija
3. Sveenik, mu Elizabete i otac Ivana Krstitelja. Bio je na dunosti u
Hramu u Jeruzalemu kad mu je aneo kazao da e imati sina koji e
pripraviti put za Mesiju. Zaharija i Elizabeta bili su stari. Jer nije povjerovao
anelu, Zaharija je ostao nijem sve do Ivanova roenja.
Luka 1
Zakej
Carinik iz Jerihona. Kako je bio nizak rastom, popeo se na drvo da bi vidio
75

Isusa kad bude prolazio. Isus ga je spazio i rekao mu da e ga posjetiti u

njegovu domu. Zakej se posve promijenio nakon susreta s Isusom.
Luka 19:1-10
Zebedej
Ribar, otac apostola Jakova i Ivana.
Matej 4:21-22
Zebulon
Jakovljev i Lein sin. Zaetnik jednoga od dvanaest izraelskih plemena.
Postanak 30:19-20; 49:13
Zerah
Etiopljanin koji je poveo veliku vojsku protiv judejskog kralja Ase. No njegovu
su vojsku razbili Judejci.
2 Ljetopisa 14:8-14
Zerubabel
Unuk kralja Jojakina i voa babilonskih suanja koji su se vratili u Judeju
537. god. pr. Kr. Postao je judejskim namjesnikom, a suraivao je s Jouom,
Velikim sveenikom. Pod njegovim su vodstvom postavljeni temelji Hrama.
Rad je zastao sve dok ga nisu proroci Hagaj i Zaharija ohrabrili da potakne
narod da nastavi s radom i zavri zadatak.
Ezra 2:2; 3 - 5; Hagaj; Zaharija 4
Zilpa
Leina slukinja i jedna od Jakovljevih inoa. Ona je majka Gada i Aera,
dvojice od njegovih dvanaestero sinova.
Postanak 29:24; 30:9-13
Zimri
Zapovjednik izraelske vojske. Ubio je kralja Elu i vladao kao izraelski kralj
samo sedam dana (885. god. pr. Kr.). Zbacio ga je Omri.
1 Kraljevima 16

76

77