Zavrni izvjetaj Hrvatska: saetak

Drutvene posljedice emigracije i ruralno-urbane migracije u Srednjoj i Istonoj Europi

VC/2010/0026
Prije stjecanja neovisnosti, znaajni dio stanovnitva Hrvatske nalazio se na radu u
inozemstvu; usto, u razdoblju modernizacije i industrijalizacije (1951.1971.), Hrvatska je
prola kroz visoke razine ruralno-urbane i vanjske migracije. Izmeu 1961. i 1971. vie od
pola milijuna ljudi napustilo je ruralna podruja. Prema Popisu stanovnitva iz 1971. od
ukupno 264.334 osobe na radu ili boravku u inozemstvu, njih 78% bilo je iz ruralnih
podruja. Nakon stjecanja neovisnosti 1991. i migracija uslijed ratnih i poslijeratnih zbivanja
u Hrvatskoj, slijedilo je stanje normalizacije i smanjivanja migracijskih tokova. Izmeu 1991.
i 1996. kao posljedica ratova pojavili su se snani uglavnom vanjski, pokatkad i unutarnji
migracijski tokovi. Cjelokupno stanovnitvo Hrvatske izmeu 1991. i 2001. smanjilo se za
vie od 7%. Nakon 2001. migracijski saldo uglavnom je pozitivan, iako nijednom nije
prelazio 2,7 na tisuu stanovnika. Ne oekuje se da e se ulanjivanjem Hrvatske u Europsku
uniju u srpnju 2013. situacija dramatino promijeniti. Emigracija iz Hrvatske svrstavala se u
dvije skupine: u ekonomsku migraciju u Zapadnu Europu, ponajvie u Njemaku, te u
etniki oznaenu i prinudnu migraciju u ostale zemlje bive Jugoslavije. Ruralna emigracija
dosegnula je vrhunac ezdesetih godina prolog stoljea a u devedesetima je slijedio val
emigriranja iz ratom pogoenih podruja. Izmeu 1991. i 2001. stanovnitvo se smanjilo u
osamnaest od dvadeset jedne upanije u Hrvatskoj; k tome, u ratom pogoenim dijelovima
Hrvatske, posebno u Liko-senjskoj, Sisako-moslavakoj, ibensko-kninskoj i Karlovakoj
upaniji, nalaze se i najmanje razvijena ruralna podruja. Znaajne su regionalne nejednakosti
izmeu tih etiriju upanija te izmeu drugih ratom pogoenih upanija i ostatka Hrvatske. Te
nejednakosti poveava i zatvoreni krug initelja koji djeluju u obliku odlaska najsposobnije
i obrazovane radne snage, sve starijeg stanovnitva s niim ljudskim kapitalom, smanjenja
lokalnih trita zbog smanjenja potranje te sve manje pristupanosti i kvalitete lokalnih
usluga.
Hrvatsko trite rada karakteriziraju nefleksibilost i niska mobilnost. ini se da je
pomanjkanje radne snage u brodogradnji, graevinarstvu i turizmu povezano s ekonomskom
emigracijom. Primijeeni su i trendovi emigriranja visokokvalificiranih osoba; opseg te
pojave predmet je mnogih rasprava. Sve je vidljivija fleksibilnost mlade enske radne snage
koja migrira iz ruralnih u urbana podruja. Osim toga mnoga nerazvijena podruja, u koja
ubrajamo i hrvatske otoke, svjedoe o emigriranju mladih koji tee stjecanju primjerenog
obrazovanja i postizanju najveeg stupnja svog kolovanja. upanije s negativnim
migracijskim saldom doivjele su pad industrijske proizvodnje, imaju nedostatak nadomjesne
populacije u kljunim sektorima i rast poljoprivredne proizvodnje namijenjene preivljavanju.
U usporedbi s regionalnim standardima doznake iz inozemstva niske su i ine svega 3% BDPa, ali ipak u velikoj mjeri smanjuju dubinu i otrinu siromatva. Kao budua lanica Europske
unije Hrvatska je potpisnica sporazuma o socijalnoj sigurnosti sa svim relevantnim dravama
iako je u praksi reguliranje bilateralnih sporazuma sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom
kompleksno zbog neslaganja oko podataka o doprinosima.
S problemima emigriranja i ruralno-urbanog migriranja suoavaju se mahom stariji ljudi,
posebno oni koji ive sami u izoliranim ruralnim podrujima. Njima nedostaje obiteljska,
susjedska te institucionalna podrka i usluge. Stariji ljudi, pripadnici srpske manjine, posebno
oni koji su se nakon prinudnog emigriranja vratili na ratom pogoena podruja, takoer se
suoavaju sa siromatvom, socijalnim iskljuivanjem i diskriminacijom. Mnogi radno

sposobni Srbi uvjerili su se da im nije mogu odrivi povratak u Hrvatsku, stoga su je

ponovno napustili ili su nastavili ivjeti u transnacionalnom prostoru. U oekivanju da se
objelodani udio stanovnika Hrvatske koji su se u Popisu 2011. deklarirali kao Srbi, zasad
moemo rei da je taj udio spao s 12,2% u 1991. na svega 4,5% u 2001. Usprkos tome to su
Romi, openito uzevi, najvie zanemarena manjina u Hrvatskoj, uinak migracija meu
Romima nije se sustavno prouavao. Primjerice, nepoznat je opseg problema to ga ine djeca
koju su iza sebe ostavili roditelji koji ive u inozemstvu ili djeca koja se sele izmeu kola u
Hrvatskoj i u inozemstvu. Ipak, izgleda da je problem neto manji nego prije. Slino tome,
pitanje povratka starijih gastarbajtera iz inozemstva jo se nije nametnulo kao problem
politike.
Iako je u listopadu 2011. hrvatski parlament izglasao Zakon o hrvatskoj dijaspori, Hrvatska
zaostaje u uvoenju cjelovite migracijske politike i strategije. Slino tome, osim nekih
bilateralnih sporazuma, pitanje radne migracije i dalje se rjeava putem pojedinanih
projekata, pa se primjerice jedan od njih osnivanje Migracijskog informacijskog centra
integrirao u Hrvatski zavod za zapoljavanje. Drugi projekt, zaklada Unity Through
Knowledge, tei promoviranju veza izmeu znanstvenika u Hrvatskoj i hrvatskih
znanstvenika u inozemstvu. Priznavanje kvalifikacija steenih u inozemstvu regulirano je
tijekom priprema Hrvatske za ulazak u Europsku uniju iako je to i nadalje teak, polagan i
skup proces. Novi Zakon o dijaspori i Strategija uvode kao prioritet povratak kljunih grupa
Hrvata iz inozemstva, posebno znanstvenika i studenata, kroz program mentoriranja.
Posljednjih je godina ukinuta veina formalnih diskriminacijskih mjera kojima se oteavao
povratak etnikih Srba koji su tijekom rata ili nakon njega napustili Hrvatsku. Ipak,
strukturalni uvjeti za odrivi povratak radno sposobne populacije jo uvijek nisu u punoj
primjeni. Isto tako, usprkos brojnim zakonima i programima koji su nastali u pregovorima s
Europskom unijom a namijenjeni su nerazvijenim i zanemarenim ruralnim podrujima u
Hrvatskoj, strukturalno propadanje tih podruja dosegnulo je takve razmjere da te inicijative
nisu imale znatniji uinak. to se tie nezaposlenosti, gospodarska i financijska kriza tee je
pogodila razvijenija podruja. Modernizacija poljoprivrede, iako na dulji rok obeava,
trenutano poveava ruralne nejednakosti.
Kljuni izazovi i preporuke:
1. Razviti uinkovitu i pouzdanu migracijsku politiku koja e se zasnivati na podacima
ukljuujui bilateralne, europske i regionalne elemente. Svakako se preporuuje
stvaranje sredinjega koordinacijskog tijela koje e preuzeti izradu jasnoga
srednjoronog akcijskog plana za migraciju.
2. Promovirati krunu migraciju unutar uinkovitih i fleksibilnih trita i sustava
socijalnih zatita. Potrebno je ciljati na one koji e vjerojatno imati najvie koristi od
pojaane mobilnosti kroz niz programa, u kombinaciji s poboljanim procesima
planiranja na tritu rada. Uz programe koji e biti usmjereni na povratak
najobrazovanijih postoji i potreba mentoriranja svih koji trae savjete prije odluke o
migriranju ili vraanju. Potrebno je otkloniti sve preostale prepreke fleksibilnim
sustavima socijalne sigurnosti, ukljuujui nedostatak provedbe pravnih mehanizama.
3. Stvoriti uvjete za odrivi povratak etnikih Srba koji su otili zbog rata, posebno za
mlae sposobne osobe i obitelji; k tome treba intenzivnije raditi na reintegraciji i
izgradnji povjerenja.
4. Ustanoviti uinkovite i pristupane usluge podrke s ciljem minimiziranja socijalne
iskljuenosti starijih izoliranih osoba, etnikih manjina i Roma te djece, u najmanju

ruku pruanjem mobilnih i fleksibilnih socijalnih, zdravstvenih i obrazovnih usluga u

lokalnoj zajednici.
5. Ograniiti i, gdjegod je mogue, zaustaviti tok emigriranja obrazovanih, kvalificiranih
osoba radne dobi iz ratom pogoenih ruralnih podruja i s otoka u Hrvatskoj, kroz
poticanje i promicanje novih mogunosti zapoljavanja.
6. Osigurati da se strategije zapoljavanja, socijalnog ukljuivanja i regionalnog razvitka
uz potporu dobro usmjerenih programa Europske unije, mnogo vie usmjere na pitanje
migracija i minimiziranje negativnih socijalnih uinaka migriranja.
7. Promicanje jae veze i ukljuivanje Hrvata u inozemstvu u ravnomjerni i odrivi
razvitak Hrvatske uz nalaenje naina kako to bolje iskoristiti doznake iz inozemstva
za investiranje, tednju i razvoj.
Prijevod s engleskoga: Silva Menari