Uvod u AutoCAD

Crtanje u AutoCAD-u

Slika 5. Proelje kue nacrtano u AutoCAD-u

2. CAD Computer Aided Design (konstruiranje pomou

raunala)
to je CAD? CAD je znanstveno i tehniko podruje koje omoguuje projektantu da uz pomo raunala obradi projekt od prve zamiljene koncepcije
do konanog stanja. CAD ukljuuje cijelu grupu aktivnosti, pa moemo rei
da CAD predstavlja integraciju metoda raunalnih i inenjerskih znanosti na raunalu baziranom sustavu, koji obuhvaa bazu podataka,
programsku biblioteku i podsustav za komunikaciju.
Programi za raunalno crtanje obuhvaaju dvodimenzionalno i trodimenzionalno projektiranje i crtanje. Operator unosi podatke u sustav pomou elektronikog pera, grafike ploe i tipkovnice za internu komunikaciju s raunalom, tako da operator vidi svoju zamisao na ekranu i prima poruke i druge
informacije od raunala. To omoguava konstruktoru da prilagodi ve postojee modele i podatke i da pomou odgovarajuih naredaba unese eljeni
model u bazu podataka raunala. Na osnovi tako uraenog modela mogu se
izraditi crtei detalja i sklopova.
Krae vrijeme primjene novih proizvoda zahtijeva i krae vrijeme izrade, a
time i bre donoenje gotovog proizvoda na trite. To trai ubrzanje konstrukcijskog procesa. Taj dio posla u lancu izrade do gotovog proizvoda esto se pokazuje kao usko grlo kod ispunjavanja ugovora koji se sklapa s
naruiteljem proizvoda. Jedino poboljanje, koje se moe u tome postii, je
sistematizacija konstrukcijskog procesa, to se ostvaruje ulaganjem u urea3

C tannjee u Au
Crt
AutooCCAD--u_
u__
___
__
__
__
__
__
___
___
___
___
__
__
__
__
__
___
___
___
__
__
__
__
__
_U
Uvoodd u AuttoCA
AD
D
je za
z ele
e ekktrroniiku
u obrradu
u pod
p da
atakka
a, tj. ra
a
una
ala
a i pra
ate
ee
e ur
ure
a
aje
e. U poe
et-ni
n m ffaz
za
am
ma
a sttv
varra
anjja
a i ko
konsttru
uirra
anjja
a cij
c jena
a pro
oje
ek
kta
a mo
moe
e biti
b i i ne
neto
o ve
ve
a,
no
no to
to e
es
se
e ka
as
sn
nije
e pokka
azzati vvrlo
o issp
pla
ativiim
m je
jer e
e se utr
u roa
ak
k vr
vrem
mena
a bitn
no
o
sm
sma
an
njiti.. Vr
Vrijem
me izzrrad
de
e skrratitt e
e se
e, pr
p ije
e sv
ve
eg
ga, up
po
otre
eb
bom ve
ve
ra
r bllje
en
nih
h
bl
b oko
ov
va
a (g
go
oto
ov
vih
h crt
c ea
a i sim
mb
bo
ola
a) i nj
n ih
hovvim um
metta
anjje
em
m u no
nov
ve
e ccrrte
ee.
Na
Nad
da
alje,, tu
t je i aut
a to
om
ma
ats
skko ra
affira
an
nje
e i kottirran
nje i m
mn
no
oge dru
d ug
ge
e ra
radnjje kko
oje
e
pr
prog
grra
am
m ssa
am
m ob
ba
avvlja
a.
Ist
I tra
aivva
an
nja
a su
su po
okka
az
zala
a d
da
a se
se u sstrrojjo
ogra
ad
dnjji izzra
a
u
uje
e sa
am
mo
o 25
2 % po
ottpu
un
no
o
no
nov
vih
h kko
on
nstruk
kc
cija
a, 55
55%
% prillago
o
e
en
nih
h i 20
20%
% pro
om
mje
en
nljjivvih
h. Sta
S an
nd
da
ard
diz
zirra
anjje
em
m
ala
a atta str
s rojjo
ogra
adnjja
a do
dola
az
zi d
do
o a
akk 50
50%
% pro
om
mje
en
nljjivvih
h kko
on
nstrukkc
cija
a.. Sl
S i
no
o vrrije-di
d i za
a gra
a
evvina
arrsttv
vo.. Tu
Tu d
do
ola
azze
ed
do
o izrra
aa
aja sve
e prre
edno
osstii CA
CAD
D--a.
Na
Na trriittu
up
po
os
sto
oje
em
mnog
go
ob
bro
ojnii pr
prog
grrami
m vrrlo
o ra
azzli
ittih
hm
mogu
u
n
nostti. Od
Odliika
a je
e
ve
ve
in
ne
e d
da
an
nan
njih pr
prog
grram
ma op
opre
em
mllje
en
nostt vr
vrlo
o ve
velikiim
m brro
oje
em
m ra
azzli
ittih
h ala
ata
a
ko
koji n
na
am
m dajju ne
neo
ogrra
ani
ene
e m
mo
og
gun
no
os
sti u ru
ukovva
an
nju
u crrte
eim
ma
a. Na
Najp
po
oz
zn
nattiji
su
su prro
ogra
am
mi za
za tte
ehniiko
o crta
an
nje
e tv
vrrtk
ke
. U ta
ab
blici su
u nav
n ve
ed
de
eni
sa
sam
mo
o ne
nekki CAD
AD p
pro
og
grram
mi rra
azlliittih
hp
proiizv
vo
o
a
aa
a.

Auto
Au
oC
CA
AD
D 20
200
05

Auto
Au
oC
CA
AD
D Ar
Archiite
ec
ctu
urrall

Auto
Au
oC
CA
AD
D 20
200
06

Catia
Ca
a

Auto
Au
oC
CA
AD
D 20
200
07

Solid
So
d Edg
ge
e

Auto
Au
oC
CA
AD
D 20
200
08

Solid
So
dW
Worrk
ks

Auto
Au
oC
CA
AD
D 20
200
09

Auto
Au
od
desk
k In
nve
en
nto
orr

Auto
Au
oC
CA
AD
D 20
2010

CA
CAD
Ddy
y

+
++

Au
A
uto
oC
CA
AD
D
Mec
Me
chan
nic
ca
al
In
nttellli CA
CAD
D

Uvod u AutoCAD

Crtanje u AutoCAD-u

Mnogi elementi unutar prozora mogu se pomicati, premjetati i drukije oblikovati. Linija izbornika, iznad prostora za crtanje, (sl. 14.) sadri izbornike iz
kojih moete izabrati naredbe koje imate i u Windowsima. Linije s alatima
sadre razliite alate za crtanje. Linija svojstava sadri naziv ili broj i boju
trenutano aktivnog sloja (Layera) na kojem se radi, boju, vrstu i irinu crte.

Slika 14. Linija svojstava AutoCAD-a (traka Properties)

Trake s ijim se alatima najee radi su traka za crtanje objekata Draw i

traka s alatima za izmjene postojeih objekata Modify (sl. 15.).

Slika 15. Trake s osnovnim alatima za crtanje i izmjene

Slika 16. Donji dio radnog prostora AutoCAD-a

Polje crtea (sl. 16.) ili vaa radna povrina, zauzima najvei dio prozora i
sve to ste nacrtali bit e prikazano ovdje. Pokaziva u obliku kriia e vam
u svakom trenutku pokazati gdje se trenutano nalazite i gdje e te zapoeti
11

Uvod u AutoCAD

Crtanje u AutoCAD-u

7. Posebnosti rada s inaicama AutoCAD-a 2009 i 2010

Za vrijeme pisanja ovog udbenika, pojavila se najnovija inaica AutoCAD
2010. Kao i prijanje, i nove uvijek donose neke novosti. Osnovno obiljeje
novih inaica programa je izmijenjeno suelje (sl. 36.) u odnosu na prethodne. Ovdje e biti objanjene neke novosti AutoCAD-a 2009 i 2010.

Slika 36. Izgled prozora AutoCAD-a 2009 u nainu 2D Drafting & Annotation

Na samom vrhu prozora programa nalazi se traka

s nekoliko sliica za brzi pristup odreenim radnjama (sl. 37.). Desni klik na ovu traku otvara kontekstni izbornik (sl. 38.) u kojem moete s abecednog popisa alatnih traka odabrati eljenu traku i
postaviti je na zaslon.

Slika 37. Traka za brzi pristup nekim naredbama

25

Alati AutoCAD-a

Crtanje u AutoCAD-u

6. Nianjenje toaka mree (Snap)

Izvrsna pomo pri crtanju tonih mjera moe vam biti i rad s pomonim alatom GRID koji vee krini pokaziva za toke sjecita linija mree (Grid).
Pokaziva e se pri pomicanju uvijek vezati samo za
toke mree, pa e te toke biti poetne toke crtapozivate i iskljuujete tipkom
nja. Pomoni alat
F9 ili lijevim klikom na gumb SNAP ( ) na liniji stanja na dnu glavnog prozora. I ovdje desnim klikom
na gumb SNAP moete izvriti potrebna namjetanja.

7. Pomoni alat za pravokutno crtanje (Ortho)

Kod mnogih konstrukcija potrebno je povlaiti crte ili pomicati objekte samo
vodoravno ili samo okomito (ortogonalni-pravokutni pravci). Ukljuivanje ili
iskljuivanje pomonog alata ORTHO vrite pritiskom funkcijske tipke F8 ili
klikom na gumb
( ) na liniji stanja na dnu glavnog prozora.

8. Priprema crtea: postavljanje i namjetanje pomone mree (Grid)

Za postavljanje mree i njenih znaajki kliknite lijevom tipkom mia na gumb
GRID ( ), a potom desnom tipkom na
i pojavit e se lijevo
prikazani prozor. Ako elite, promijenite Snap X spacing i Snap Y
Spacing (razmak toaka hvatanja)
na vrijednost 5 pri emu onda moete poinjati s crtanjem samo s
vrijednostima na svakih 5 mm razmaka. Takoer moete postaviti i
vrijednost GRID na 5. Tako imamo
mreu nainjenu od tokica koje su
na meusobnu razmaku u vodoravnom i uspravnom smjeru na svakih 5 mm. Kliknite na OK i zatvorite
dijaloki okvir.

37

Crtanje u AutoCAD-u

Alati AutoCAD-a

18. Relativni koordinatni sustav

Relativne koordinatne vrijednosti odnose se na posljednju definiranu toku.
Znak @ (at) bit e uvijek dan prije zadavanja koordinata! Nacrtajte crte kakav je na slici pomou ovih naredbi:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Command: line (l) 

Specify first point: 0,0 
Specify next point or [Undo]: @80,0 
Specify next point or [Undo]: @0,90 
Specify next point or [Undo]: @-40,0 
Specify next point or [Undo]: @0,-40 
Specify next point or [Undo]: @-20,0  .

19. Unos polarnih koordinata

Polarne koordinate upotrijebite kada znate udaljenost i kut jedne toke od
druge. Zadavanje polarnih koordinata izvrite na sljedei nain:
a) u apsolutnom koordinatnom sustavu unesite udaljenost<kut da
zadate poloaj u odnosu na ishodite
b) u relativnom koordinatnom sustavu unesite @udaljenost<kut da
zadate relativan poloaj u odnosu na zadnju toku.
Udaljenost oznauje udaljenost do sljedee toke, znak manje < oznauje da drugi broj mora biti kut, a kut je kut mjeren od osnovnog kuta 0.
Naredbom line nacrtajte crte kao na slici lijevo. Sve ovo moe se i jednostavnije nacrtati naredbom line kada su ukljueni alati Polar, Osnap, Dynamic i Dynamic Input. Naredbom line zaponite crtanje od poetne toke, a
gumbom ' tipkovnice prelazite iz polja 1 za unos duljine crte u polje 2 za
unos veliine kuta, a nakon svakog unosa stisnite Enter (slika desno).

44

Alati AutoCAD-a

Crtanje u AutoCAD-u

41. Preslikavanje objekata (Copy Object)

( )
Alat za preslikavanje objekata ima izuzetno esto primjenu jer pomae u sluaju kada vie puta trebate nacrtati isti objekt. Naredbom
Rectangle i prema zadanim izmjerama nacrtajte pravokutnik kao na sl 1.
dolje. Zadajte naredbu Copy, zatim odaberite objekt (objekte) koji elite kopirati. Kao i kod prethodnih dvaju alata, odabrani objekti e izgledati kao na
prvoj slici (crtkano), stisnite Enter. Kliknete li desnu tipkom mia, program
trai da odredite to dalje elite raditi (Specify base point or displacement, or [Multiple]:). Dakle, trebate odrediti baznu toku u kojoj ete uhvatiti objekt . Budui da trebate napraviti vie kopija ovih objekata, kod starijih
inaica programa treba upisati slovo m (multiple) . Povucite mi udesno i
upiite razmak izmeu bazne toke originala i te iste toke prve kopije (60).
Zatim to uinite jo jedanput, svaki put kliknuvi lijevom tipkom na mjesto
gdje elite postaviti presliku (upiite 120). Kod novih inaica postupak je
neto drukiji jer je ve u startu naredbe ukljuena mogunost Multiple, kojom se omoguava kopiranje vie primjeraka samo klikom mia na eljeno
mjesto kopiranja.

Vjeba: kopiranje objekata

Nacrtajte crte kao na slici dolje primjenjujui naredbe ovim slijedom:
1.
2.
3.
4.
5.

Rectangle (@100,30),
Line (100 , 30 , 100 , 30 ),
Divide (number of segments: 6),
Circle (Specify radius of circle or [Diameter]: 5 ) i
Copy (etiri puta kopirati krunicu na razmak).

65

Crtanje u AutoCAD-u

Alati AutoCAD-a

59. Kreiranje tekstnog stila (Style, St)

Pri opisivanju crtea uobiajeno je da se tekst ispisuje
u prostoru papira (eng. Layout). Prije ispisivanja teksta potrebno se odluiti za tekstni stil. Tu se naredbom
Style ili St odreuju sljedea svojstva tekstnog stila:
Style Name naziv tekstnog stila zadaje se u
skladu s namjenom teksta,
Font odaberete vrstu fonta iz mape s dostupnim fontovima,
Height visina slova,
Width Factor deformacija slova po irini i
Oblique Angle kut nagiba slova.
Klikom na gumb
kreirajte novi stil pod nazivom Tehniko pismo (vidi sliku), a potom odaberite font ISOCPEUR, Italic, visinu slova 5 jedinica, kliknite na
i
. Sada e tekst
imati odabrana svojstva. Zadajte naredbu Text i u vodoravnom pravcu napiite nekoliko slova abecede. Zatim ponovno zadajte istu naredbu te napiite
slova pod kutom od 30 i 90(slika desno).
Zadajte ponovno naredbu Text. Program nudi dvije
mogunosti navedene u uglatoj zagradi:
Specify start point of text or [Justify/Style]: s
Justify poravnanje teksta u odnosu na jednu ili dvije
zadane toke,
Style zadavanje tekstnog stila.
Odluite se za ve kreirani stil "Tehniko pismo" tako
da prvo upiete s, potvrdite s Enter. Sada se nudi vie
mogunosti poravnanje teksta, a vi upiite f i stisnite
Enter. Kliknite na toke A i B na unaprijed nacrtanoj
duini i napiite eljeni tekst (sl. dolje lijevo).
Nacrtajte sada pravokutnik kao na slici desno i odaberite mogunost poravnavanja teksta, tj. pisanja teksta tono u sredini objekta (Midle), upiite m,
naite sjecite dijagonala i napiite tekst. Tekst e biti postavljen tono u
sreditu pravokutnika (slika dolje desno).

84

Crtanje u AutoCAD-u

Alati AutoCAD-a

63. Oblikovanje zatvorenih podruja (Region)

Regija na crteu je povrina u ravnini definirana zatvorenom konturom. Konstruira se naredbom Region, Boundary ili Bpoly od 2D polilinija,
krunica, elipsa ili kombinacija drugih objekata kao to su duina, kruni luk,
eliptini luk, splina linija i dr. Ovi objekti moraju sami biti zatvoreni ili formirati
zatvorene povrine poklapanjem u krajnjim tokama. Objekti (crte) se moraju nastavljati jedan na drugi u krajnjim tokama. Ovom naredbom objekt se
mijenja u jedno podruje (region) gdje vie nema pojedinanih objekata.
Podruje (Region) moete ponovno pretvoriti u pojedinane objekte naredbom Explode
( ). Naredba Region najee se primjenjuje kao osnovica pri konstruiranju 3D solida okretanjem
(Revolve) i izvlaenjem
(Extrude).
Nacrtajte crte kao na slici 3. Na slici 1. namjerno su nainjene tri pogreke
moe se pozvati klipri crtanju. Pokrenite naredbu Region. Naredba
kom na traku Draw Region ili na drugi nain. Kvadratiem za izbor kliknite negdje iznad crtea (toka 1.), a zatim razvucite pravokutnik i kliknite negdje u blizini toke 2. Stisnite Enter. Program nije nainio Region (zatvoreno podruje) i u tekstnom prozoru (Command:) obavjetava vas da imate
na tri mjesta pogrijeke, tj. da niste dobro spojili crte (vidi tekst dolje).
3 closed, degenerate or unsupported objects rejected.
0 loops extracted. 0 Regions created.

Pogreke su vidljive na uveanim slikama u sredini (sl. 2.). Pogrijeke se

najlake uoavaju ako oznaite pojedinane objekte. U ovom sluaju to su
prave crte i kruni luk, a plavo obojene oznake za hvatanje objekta (gripovi)
se ne poklapaju potpuno u krajnjim tokama objekata. Ispravite pogreke
tako da se objekti spajaju tono u krajnjim tokama (slika desno). Zadajte
ponovno naredbu Region i nainite zatvoreno podruje koje e sada predstavljati jedan jedinstveni objekt. Program vas obavjetava da ste kreirali
jedno podruje (1 Region created). Sada je na tom oblikovanom zatvorenom podruju mogue primijeniti druge ve spomenute alate programa.
88

Alati AutoCAD-a

Crtanje u AutoCAD-u

77. Alati za kotiranje

Osnovni preduvjet za dobro i precizno kotiranje je ukljuivanje alata Osnap
kojim ete tono privrstiti poetnu i krajnju toku kotne linije. Kote se mogu
unositi i u prostoru modela (Model) i u prostoru postava (Layout). Prednost
kotiranja u prostoru postava (Layout) je u mogunosti odreivanja prave
veliine kotnog teksta, strjelica, i dr. potrebnih za ispis. Nedostatak ovakvog
unoenja kota je to ih ne moete vidjeti i ureivati u prostoru modela.
Na ve spomenutoj alatnoj traci Dimension (kotiranje) ili ploi glavnog izbornika Annotate Dimensions nalaze se sljedei alati za kotiranje:
Slika

NAREDBA

NAMJENA

dimlinear

Kotiranje vodoravnim i uspravnim kotama

dimaligned

Kotiranje neortogonalnih objekata

dimarc

Kotiranje lune duljine krunog luka

dimordinate

Kotiranje koordinata toke

dimradius

Kotiranje polumjera

dimjogged

Kotiranje krunog luka velikog polumjera

dimjogline

Kotiranje dugih linearnih dimenzija

dimdiameter

Kotiranje promjera

dimangular

Kotiranje kuta

qdim

Kotiranje vie kota u nizu jednim potezom

dimbaseline

Kotiranje od zajednike osnovne crte

dimcontinue

Kotiranje niza dimenzija u nastavku na istoj crti

tolerance

Kotiranje tolerancija (doputenih odstupanja)

dimcenter

Obiljeavanje sredita krunice ili krunog luka

diminspect

Kontrola kote

dimbreak

Prekid kote

dimedit

Mijenjanje kotnog teksta

dimtedit

Mijenjanje poloaja kotne linije i poloaja kotnog teksta

dimstyle

Kotni stil

Crtanje u AutoCAD-u

Alati AutoCAD-a

79. Priprema crtea za ispis na pisau ili na ploteru (crtalu)

Sada kada ste nacrtali vae crtee, bilo bi poeljno da ih prenesete na papir
kako biste s njima mogli lake rukovati, to jest kako biste ih mogli praktino
upotrijebiti na mjestu na kojem trebate izraditi nacrtanu konstrukciju. To ete
uraditi tako da podatke s vaeg raunala poaljete na jedan od ureaja za
ispis: to moe biti crtalo (ploter) ili ve poznati i u svim drugim programima
koriteni pisa (printer). Pretpostavimo da elite na pisau koji ispisuje najvei format A4 ispisati crte stana koji ste nacrtali. Za njegov ispis potrebno
je prethodno izvriti odgovarajue pripreme.
Pri pokretanju AutoCAD-a i crtanju crtea, opazit ete znak koordinatnog sustava UCS (User Coordinate System). Ovaj znak govori nam da se trenutano nalazimo u tzv. Modelspace-u ili vaem radnom prostoru (prostoru
modela). Ovdje crtate 2D crtee ili 3D modele da biste ih kasnije prikazali u
Layout-u. Layout je ustvari papir na kojem ete prezentirati svoj crte. Kada
ste u postavu, znak koordinatnog sustava dobije oblik pravokutnog trokuta.
Crte ste nacrtali u prostoru modela (
) u M 1:1. Najjednostavniji i najpraktiniji nain crtanja u AutoCAD-u je crtanje u mjerilu 1:1 (
).
Otvorite crte STAN 1 i kliknite na postav Layout1 na dnu povrine za crtanje (vidi sliku dolje). Va stan se pojavio unutar jednog pravokutnika u bijeloj
povrini (povrini papira za ispis), a na samom dnu prozora na statusnoj liniji
gumb
promijenio se u gumb
. Ovako bi izgledao papir formata A4
poloeni. Taj pravokutnik nacrtan je punim crtama i naziva se motrite. Ako
kliknete dvostrukim klikom unutar tog pravokutnika crte e postati ire. Tada
u njemu moete pomicati crte, zumirati i ureivati ga. Kliknite ponovno dvaput izvan okvira motrita, a u granicama ispisa, vratili ste se u prostor papira.
Crtkani pravokutnik predoava granicu ispisa na papiru.

Alati AutoCAD-a

Crtanje u AutoCAD-u

85. Umetanje blokova u tekui crte (Insert Block)

Naredba za umetanje
blokova u tekui crte moe se izvriti
na nekoliko naina. Naredba Insert
trai informacije za umetanje bloka u
dijalokom okviru (slika desno). Naredba se moe zadati i u glavnom izborniku Insert B Block. Naredba
insert (s crticom ispred) omoguuje
zadavanje naziva simbola u naredbenom retku. Naredbama Minsert,
Divide, Measure takoer se mogu umetati blokovi u crte. Naredba minsert
umee viestruke kopije bloka u rasporedu pravokutne matrice (kao prije
upoznata naredba array). U dijalokom okviru Insert u padajuem izborniku
Name moe se zadati naziv simbola koji se uitava u tekui crte. Gumb
Browse omoguuje otvaranje mape iz koje se moe uvesti blok. Polje Insertion point omoguuje zadavanje X, Y i Z koordinata bazne toke umetanja
bloka. U polju Scale mogue je zadavanje stupnja skaliranja bloka. U polju
Rotation zadaje se kut zakretanja simbola. Ukljueni prekida Explode
umee blok u crte razloen na sastavne objekte.

Vjeba: umetanje blokova u tekui crte

Nacrtajte jednu sobu stana kako to prikazuje slika dolje desno. Prema zadanim izmjerama nacrtajte blok (simbol) prozora i blok vrata (slike u eliptinom
okviru). Blokove spremite po nazivom prozor 140 i Vrata 2. U dijalokom
okviru Insert u polju Path B Insertion point ukljuite prekida Specify OnScreen, a ispod Scale iskljuite prekida Specify On-Screen. U poljima X,
Y i Z zadati faktor 1. Kliknite na
. Blok vrata je zalijepljen
za pokaziva na zaslonu. Kliknite na toku umetanja prozora
na njegovo mjesto u zidu. Ponovnim pozivanjem naredbe Insert odaberite drugi nacrtani
blok Vrata 2 i na isti nain ga
umetnite u otvor za vrata gore
desno. Za umetanje drugih vrata (dolje) ispod polja Rotation
upiite kut zakretanja.

Crtanje u AutoCAD-u

Alati AutoCAD-a

92. Orijentiranje u 3D koordinatnom sustavu

Radni prostor za 3D crtanje ima simbol koordinatnog sustava s tri osi i etiri
pogleda (tablica dolje).
POGLED

SW Isometric

SE Isometric

NE Isometric

SIMBOL NA TRACI
VIEW
IZGLED ZNAKA
KOORDINATNOG
SUSTAVA

Za crtanje u tri dimenzije potrebno je znati orijentirati se u prostoru, odnosno trodimenzionalnom

koordinatnom sustavu. Pri crtanju solida (vrstih
objekata) duina objekta se crta u pravcu osi x,
irina u pravcu osi y i visina u pravcu osi z (u pozitivnom smjeru sve tri osi).
Za navigaciju u prostoru u novim inaicama i za
promjene pogleda slui novi alat ViewCube (kocka za navigaciju). Na slici desno moete vidjeti
izgled tog alata.
Poloaj toaka u prostoru s njihovom udaljenou od
ishodita koordinatnog sustava moe se vidjeti na slici
dolje lijevo. Slika dolje desno prikazuje pravce i smjerove crtanja veliina vrstih objekata u 3D koordinatnom
sustavu.

NW Isometric

Crtanje u AutoCAD-u

Alati AutoCAD-a

101. Stvaranje sloenih 3D objekata

Iz dosadanjih razmatranja mogli ste zakljuiti da se
visina osnovnih vrstih objekata kao i visina 3D objekata dobivenih iz dvodimenzionalnih likova uvijek
crta u pravcu i smjeru pozitivne z osi. No, kada je
potrebno nacrtati objekt koji ima nekakav drugi poloaj, tada je potrebno zakrenuti koordinatni sustav.
Traka UCS II na sl. desno pokazuje koordinatne sustave i njihove mogue poloaje i prilagodbe u prostoru. Standardni koordinatni sustav programa je
WCS (World Coordinate System). Prilikom crtanja sami moete oblikovati
vlastiti (korisniki) koordinatni sustav (UCS). Dinamiki koordinatni sustav
postoji od inaice 2007 (DUCS) i mogue ga je ukljuiti i iskljuiti gumbom
(
) na liniji svojstva na dnu prozora AutoCAD-a. DUCS automatski
mijenja orijentaciju osi x, y i z radi prilagodbe ravnoj povrini 3D objekta.
Na sljedeem primjeru prodora valjka kroz prizmu bit e pokazana uporaba
korisnikog (dinamikog) koordinatnog sustava koji nam omoguava crtanje
sloenih 3D objekata. Otvorite 3D predloak za crtanje i u ishoditu koordinatnog sustava naredbom box nacrtajte etverostranu prizmu baze 40 x 40 i
visine 100 kako je prikazano na sl. 1. Sada je potrebno nacrtati valjak polumjera R = 10 i visine H = 100. koji prodire kroz prizmu. Za to je potrebno
okrenuti koordinatni sustav tako da os z zauzme poloaj kako to pokazuje
sl. 2. To uinite izborom poloaja Right u padajuem izborniku alatne trake
UCS II. Sada se trebate orijentirati u prostoru i odrediti sredinju toku baze
valjka (A) tako da valjak prodire tono kroz sredinu prizme. Zadajte naredbu
cylinder i na zahtjev Specify center point of base or [3P/2P/Ttr/ Elliptical]: upiite 20,50,-30 , a zatim upiite visinu valjka 100 . Dobili ste sl. 3.
Sada naredbom subtract oduzmite volumen valjka od prizme (sl. 4.).

Crtanje u AutoCAD-u

Alati AutoCAD-a

Zadaci za samostalno vjebanje crtanja u 3D

Sami odredite dimenzije modela i nacrtajte ih slino kao na slikama dolje.
1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.