BHAGAVAD-GITA

NAPOMENA:
U Bhagavad-giti tj. Pjesmi Gospodnjoj, Krishna stoji kao sinonim za Jastvo ili, drugim
rijeima, Krishna je personifikacija nae istinske (nefizike, boanske) prirode. to god
oboavate, i smi postajete takvi. Tako, divei se neijim vrlinama postajete vrli,
potujui svece postajete sve vie sveti, a predajui/posveujui sve svoje i samog sebe
boanskom, otkrivate svoju pravu/najintimniju prirodu, tj. tko ste i to ste. Stoga,
aspirant se ne smije predati tijelu i umu nego supramentalnom Jastvu. Na
vanjskom/fizikom nivou Krishna predstavlja Gurua koji vodi spiritualnog aspiranta
do smog Sebe.

I. POGLAVLJE
Dhritirashtra: Susrevi se za borbu na polju Dharme, u zemlji Kuru, to su tamo
radili Moji i Pandava narod, o Sanjaya?
Sanjaya: U istini, kada je kralj Duryodhana spazio vojsku Pandave u bojnom redu,
prie svome uitelju i govorae mu ove rijei:
Pogledaj, uitelju, veliki bojni red sinova Pandu, koje je povrstao Draupadin sin,
tvoj mudri uenik! Tamo su uveni junaci, silni strijelci, ravni Bimi i Arjuni u borbi:
Yuyudhana, Virata, Drupada, vode bojnih kola; Dhrishtaket, Chekitan, junaki kralj od
Kai, Purujit, Kuntibhoj, voa aibya, silan meu ljudima; Yudhamanyu smjeli, hrabri
Uttamauj, Subhadrin sin, sinovi Draupade: svi voe bojnih kola. Ali uj, o najvii meu
Bramanima, koji su se od naih istakli kao voe moje vojske. Ja u ti ih kazati po
imenu, da bi ih znao. Tu si ti sam, Bhishma, Karna i Kripa, pobjednik u borbi;
Aswatthaman, Vikarna i Saumadattin sin i mnogi drugi junaci koji su rtvovali svoje
ivote radi mene, rukujui raznim orujem, svi podjednako vjeti u borbi. Ova naa
vojska koju predvodi Bhishma je nedovoljna; premona je ona vojska tamo koju
predvodi Bhima. Stoga svi vi trebate biti na svome mjestu i da uvate Bhishmu.
Izazvavi u njemu radost, starjeina vojske Kuru, stari Bhishma, zatrubi u bojni rog
koji je odjeknuo kao lavovski urlik. Odmah za njim zaorie se rogovi, bubnjevi,
gongovi i trube i podie se divlja huka. Zatim i s protivnike strane Madhava (Krishna)
i Pandava (Arjuna), stojei na velikim kolima upregnutim od dva bijelca, zatrubie u
svoje boanske rogove. Hrishikesha (Krishna) zatrubi u rog Pacajanya, Dhanajaya
(Arjuna) zatrubi u Devedatu (Boji Dar), Vrikodara, silan junak zatrubi u veliki svoj
rog Paundra, Kuntin sin, kralj Yudhisthira zatrubi u bojni rog zvani Anantavijaya
(Vjeita Pobjeda), Nakula i Sahadeva zatrubie isto tako u svoje rogove zvane
Sughosa (Slatkozvuk) i Manipushpaka (Alem-cvijetak). Kralj od Kai, nenadmani
strijelac i Sikhandi, voa velikih kola, Dhrishtadyumna, Virata i nepobjedivi Satyaki,
Draupada i njegovi sinovi zatrubie u svoje bojne rogove, o Gospodaru zemlje! Uskoro
odjeknu rog Subadrinog dugorukog sina. Divljaka huka, prolamajui nebo i zemlju,
uzdrma srca Dhritarastrine vojske. Zatim vojvoda s majmunskom zastavom, sin
Pandu, vidjevi Dhritarastrinu vojsku povrstanu u bojne redove, s orujem opremljenu,
uze svoj tobolac i ree ovu rije Hrishikei (Krishni), o Gospodaru zemlje.
Arjuna ree: Namjesti moja bojna kola, o Nepobjedivi, izmeu dvije vojske dok ja
osmotrim one koji stoje povrstani, udni borbe, s kojima moram da se borim u ovoj
tekoj bitci; da vidim okupljene za borbu, spremne da zadovolje zlomiljenog sina
Dhritarastrinog.
Sanjaya ree: Tako oslovljen Arjunom, o Bharata, Krishna, zaustavivi
nenadmana bojna kola izmeu dvije vojske, ispred Bhishme, Drone i ostalih
zemaljskih vladara, ree ovo: O sine Prithin, pogledaj cio ovaj okupljeni narod Kuru.
Prithin sin pogleda i vide kako stoje u objema vojskama pred njim oevi, djedovi,
uitelji, ujaci, braa, sinovi, unuci i drugovi, tastovi i prijatelji. Vidjevi sve ove
srodnike u neprijateljskom stavu, jednog protiv drugog, obuze ga veliko saaljenje i u
oajanju progovori: Gledajui, o Krishna, svoje srodnike okupljene i eljne borbe,
noge me izdaju, lice mi vene, drhtavica obuzima cijelo moje tijelo, a kosa mi se u vis
die. Moj luk Gandiva ispada mi iz ruku, koa mi se jei, ne mogu se drati na

nogama i um mi se pomrauje. Loe predznake vidim, o Keava (Krishna), i ne

nalazim nikakve koristi u unitenju svojih srodnika. Ja ne elim pobjedu, o Krishna, ni
kraljevstvo ni zadovoljstva; to e mi kraljevstvo, o Govinda, to e mi zadovoljstvo ili i
sam ivot? Oni kojih radi sam elio kraljevstvo, zadovoljstva i radosti nalaze se u borbi,
rtvujui svoje ivote i imanje uitelji, oevi, sinovi, djedovi, ujaci, tastovi, unuci,
bratued i srodnici. Ja neu njih ubijati makar i sm poginuo, o Madhusudana; ak i
radi vlasti nad trima svjetovima; mnogo manje radi zemaljskog kraljevstva. Kakvo
zadovoljstvo moemo imati od ubijanja naroda Dhritarashtrinog, o Janardana? Grijeh
e u istini pasti na nas to ih naoruani ubijamo. Stoga ne smijemo ubijati narod
Dhritarashtrin, nae srodnike, jer ako ubijamo nae vlastite roake, kako moemo biti
sretni, o Krishna? I ako oni, iji je um pomraen poudom, ne uviaju grijeh od
ubijanja svoga vlastitoga roda, niti vide grijeh u izdajstvu svojih prijatelja, kako
moemo mi izbjei odgovornost, to vidimo jasno grijeh od ubijanja naeg roda, o
Janardana? S unitenjem porodice propadaju stari vjeiti zakoni porodini, unitenjem
Dharme bezakonje ovlada cijelim pokoljenjem. Kada se zacari bezakonje, ene iz
porodice padaju u grijeh; im se ene pokvare, o Vrishni, nastaje mijeanje kasta.
Mjeavina kasta vodi u pakao, kako ubojice porodice, tako i samu porodicu, jer njihovi
preci se gube, lieni rtvoprinoenja1. S grenim unitenjem porodice dolazi mjeavina
kasta i vjeiti zakoni rase i porodice bivaju uniteni. Jer oni ljudi iji su kastinski
zakoni iskorijenjeni, o Janardana, idu sigurno u pakao: tako kae predaja. Oh, mi smo
naumili da uinimo teak grijeh, budui da iz elje za uivanjima i za vlau hoemo
poubijati svoj vlastiti rod. Za mene bi bilo lake ako bi me narod Dhritarashtre, s
orujem u ruci, ubio u borbi, nenaoruanog i bez otpora.
Sanjaya ree: Tako je govorio Arjuna i posadivi se dolje na sjedite svojih bojnih
kola, usred razbojita, ispusti svoj luk i strijele, srca ispunjena tugom.

Tako zavrava prvo poglavlje Bhagavad Gite nazvano Yoga Arjuninog oajanja.

1 (Sanskr. lupta-pindadakakriya. Prema starom hinduskom Zakoniku Manu, na kome je zasnovan

socijalno-kulturni sustav Hinduizma ili Brahmanizma, kult porodice i umrlih predaka, bio je osnovna
karakteristika tog sustava. Taj kult zvao se sraddha i sastojao se u prinoenju vode i malih kolaa
mrtvima, neka vrsta "zadunica." Bilo je ukorijenjeno vjerovanje, da ako izvjesne porodice ne odravaju
ovaj obiaj, onda due umrlih postaju lutalice, bez stalnog boravita u "carstvu predaka.")

II. POGLAVLJE
Sanjaya ree: Vidjevi Arjunu tako obuzeta saaljenjem i oajanjem, i oiju punih
suza, Krishna mu tada progovori: Otkuda dolazi tebi ovo uzbuenje, o Arjuna,
nedostojno plemia, koje ne vodi nebeskom kraljevstvu, a stvara neasnost? Ne padaj u
slabost, o sine Prithin, to nije dostojno tebe. Prestani s tom saaljivom slabou srca i
ohrabri se, o Parantapa.
Arjuna odgovori: Kako mogu, o Madhusudana, da napadnem Bhishmu i Dhronu u
bitci, koji su dostojni asti, o Arisudana. Za mene bi u istini bilo bolje da jedem
prosjaki kruh na ovom svijetu nego da ubijam visokouvaene uitelje; kad ubijem
svoje uitelje, ja u uivati ovdje bogatstvo i ljubav zadovoljstva umrljana krvlju. Mi
ne znamo to je bolje za nas: da mi njih pobijedimo, ili da budemo pobijeeni; pred
nama stoji skupljen Dhritarashtrin narod. Kad ubijemo njih, mi vie neemo eljeti
ivjeti! Poto je moja dua shrvana slabou saaljenja, a moj razum nesiguran, to je
dunost, ja Te stoga pitam da mi kae odreeno koji je pravi put. Ja sam tvoj uenik,
naui tvoga priklonjenika. Ja ne vidim nita to bi moglo odagnati tugu, koja mi
oduzima snagu, makar dobio na zemlji apsolutnu vladavinu, pa i samu vlast u
kraljevstvu bogova.
Sanjaya nastavi: Tako je govorio Arjuna Krishni, o Parantapa. Ja neu ratovati.
ree on Govindi2 pa uuti. U oajanju on sjedne izmeu obje vojske, o Bharata.
Krishna, smijeei se, ree mu: Ti oplakuje one koje ne treba oplakivati, mada tvoj
govor moe biti razuman; pravi mudraci ne ale ni za ivim ni za mrtvim. Ja sam
oduvijek postojao, oduvijek si ti sam postojao i svi ovi vladari i uvijek emo u
budunosti svi zajedno postojati. Kao to Stanovnik tijela3 prolazi kroz djetinjstvo,
zrelo doba i starost u ovom tijelu, tako isto on prelazi u druga tijela. Mudrac se nikada
ne vara u tome. Samo dodiri osjetila, o Kuntin sine, stvaraju hladnou i toplinu,
zadovoljstvo i bol, no oni dolaze i prolaze, nepostojani su: podnesi ih hrabro, o
Bharata! Zaista, onaj ovjek, koga oni ne uznemiruju, koji je podjednak u zadovoljstvu
i bolu, pravi mudrac, sposoban je za besmrtnost, o Voo ljudi. Nebie ne moe postati
bie, bie ne moe biti nebie; razliku izmeu ovog dvoga znaju oni koji vide istinu.
Znaj da je ono to proima svemir nerazorivo; nitko ne moe unititi ovo
nepromjenjivo Bie. Prolazna su ovo tijela, vjeito je ono to oivotvoruje tijelo; ono je
nepropadajue, neizmjerno, stoga se bori, o Bharata. Tko misli da netko moe ubiti ili
da je netko ubijen, ne zna istinu: nitko ne moe ubiti, niti je itko ubijen! Nita se ne
raa i nita ne umire, nita nije u vremenu postalo, niti e u budunosti postati! To
neroeno, vjeito stalno, prastaro ne umire kada se tijelo ubije. Znajui da je ovo
nerazorivo, vjeito, neroeno i nepromjenjivo, o sine Prithin, kako i koga moe ovjek
ubiti ili biti ubijen? Kao to ovjek ostavlja na stranu iznoena odijela i oblai novo,
tako Stanovnik tijela odbacuje iznoena tijela i oblai se u nova.
Njega ne ranjava oruje, vatra ga ne pee, voda ne kvasi, vjetar ne sui. Ono je
nepovredivo, nezapaljivo, neokvasivo, neosuivo, vjeito, svudaprisutno, vrsto,
"Govinda" je nadimak boga Krishne i dolazi od Gopendra "gospodar ovara" to stoji u nesumnjivoj
vezi s ranijim pastoralnim kultom Krishne.
3 Sanskr. dehino znai onaj koji ivi u tijelu, tj. ovjeji duh, jer indijski um je vrlo sklon da najdublje
stvari izraava metaforom.
2

nepokretno, prastaro. Ono se zove Neotkriveno, Nezamislivo, Nepromjenjivo; stoga,

znajui ga kao takvog ne treba nikoga aliti. ak i kad misli da se ono ponovo raa u
vjenosti i da vjeito umire, i tada, o Dugoruki, ne treba tugovati. Roenom je smrt
sigurna, umrlome roenje izvjesno, stoga ne smije nikako aliti za neizbjenim
stvarima. Poetak stvorenja je Nemanifestirani Duh, sredina je Manifestirani Duh, a
kraj Nemanifestirani Duh, o Bharata; zato onda aliti? Netko gleda na Njega kao
udo, drugi govori o Njemu kao o udu, trei uje o Njemu kao o udu, pa mada
sluaju o Njemu kao o udu, nitko Ga ne poznaje. Stanovnik tijela ne moe nikada biti
ranjen, o Bharata, ma u ijem tijelu, stoga ne treba tugovati ni za jednim biem. Ako
misli na tvoju dunost ne treba se plaiti, jer za jednog viteza ne postoji nita vie od
pravedne bitke. Blago vitezu kome dolazi takva borba netraena, kao otvorena rajska
vrata, o sine Prithin. A ako nee poduzeti ovu zakonsku borbu, zanemarit e svoju
vlastitu dharmu i svoju ast i pasti u grijeh. I svi e priati vjeito o tvojoj sramoti, a za
asnog ovjeka sramota je gora od smrti. Voe bojnih kola mislit e da si ustuknuo od
borbe iz straha i tako oni koji su te cijenili prezirat e te. Oni pak koji ti ele zlo govorit
e s podsmijehom o tebi i kuditi te zbog slabosti; to ima bolnije od ovog? Ako bude
ubijen, zadobit e raj; ako pobijedi, uivat e zemaljske radosti; stoga ustani, o
Kuntin sine, i odlui se za borbu. Drei se podjednako u radosti i bolu; u dobitku i
gubitku, u pobjedi i porazu, pripremi se za borbu i tako nee dopasti u grijeh.
Ovo uenje tebi je reeno po Samkhyji; uj sada uenje prema Yogi, koje ako
usvoji, o sine Prithin, bit e osloboen od veza koje djela povlae4. U ovome nema
neuspjeha niti grijeha. ak i malo od ovog zakona spaava od velike opasnosti (t.j.
raanja i umiranja). U ovome sustavu je jedno jedino razumijevanje, mnogostruka i
beskrajna su razumijevanja nesigurnog. Taj kitnjasti govor, o sine Prithin, kojim
govore nerazumni, pridravajui se vrsto rijei Veda, i kau, ne postoji nita drugo,
utonuli u poudi i tenji za nebeskim rajem, koji dodjeljuju kao nagradu za djela
transmigraciju i mnogo polau na razne ceremonije da zadobiju uivanja i nebesku
vlast iji je um zaveden tim govorom i koji su vrsto vezani za uivanja i vlast: njihov
razum, izgubivi sigurnost, ne moe se predati kontemplaciji.
Kraljevstvo Veda je u trima Gunama5. Ti ne budi u njima, o Arjuna; budi bez
dvojstva, ivei uvijek u vjeitoj Istini Bia, bez dobitka ili gomilanja bogatstva, slian
Atmanu. Koliko ima koristi od jednog vodenog bazena, gdje voda pritjee sa sviju
strana, toliko isto ima koristi jedan prosvijeeni Brahmin od sviju Veda. Tvoja je
dunost da radi, a nikako rezultat rada; neka nikada osobna korist ne bude pokreta
tvoje aktivnosti, ali nemoj nikada pasti u neaktivnost. Stojei u Yogi, odbacivi
privrenost, o Dhananjaya, radi bez obzira na uspjeh ili neuspjeh. Ravnotea duevna
se zove Yoga, Rad je daleko nii od znanja Yoge, o Dhananjaya. Trai utoite u
spoznaji; bijednici su oni koje pokreu plodovi akcije. Sjedinjen s istim umom, ovjek
naputa podjednako i dobra i loa djela, stoga se predaj Yogi. Vjetina djelovanja je
Gita izlae neposredno uenje o Atmanu, Najviem Biu naizmjenino prema raznim filozofskim
pravcima u Indiji: Vedanti, Sankhiji i Yogi. Sankhia-Yoga smatraju se kao jedan sustav filozofije, zato
to Yoga kao filozofija ima istu metafiziku bazu, kao i Sankhia, s izuzetkom to prvi sustav priznaje
osobnog boga Ivaru. U Mahabharati se esto puta kae: "Tko smatra Sankhia i Yogu kao jedno, on
zna istinu" (XII, 316, 2-4).
5 (Gune (bukvalno "veza", "vor") su osnovne prakvalitete materije, i trostruke su manifestacije. Sattva
odgovara istom biu, rajas osjeanju, tamas tijelu. U ravnotei triju guna indijski Yogi postie
savrenstvo.)
4

Yoga. U Yogi-Spoznaje mudraci ne gledaju na plodove djela i tako se oslobaaju od

veza roenja i idu u zemlju gdje nema bola. Kad tvoj razum bude proao kroz
mjeavinu obmane, ti e biti nezadovoljan onim to si uo ili to e uti. Kad tvoj
razum, koji se nekada povodio za onim to si uo, bude postao vrst i staloen u
samadhiju6, onda e dostii Yogu.
Arjuna: Kako se moe opisati ovjek vrst u spoznaji, koji ivi u kontemplaciji, o
Krishna? Kako govori ovjek vrst u spoznaji, kako treba sjediti, kako treba ii?
Krishna: Kada ovjek odbaci sve poude koje se nalaze u njegovom srcu i
zadovoljan je sobom samo kroz Atmana, onda se kae za njega da je utvren u
spoznaji. Onaj, iji je um neuzdrman u muci, u kome nema tenje za zadovoljstvima,
iz koga su iezli strast, strah i gnjev, zove se mudrac, vrsta uma. Tko niim nije
vezan, tko se ne raduje u srei, a ne mrzi u nesrei, naziva se pravim mudracem. Kad
takav ovjek uvue svoja osjetila potpuno u sebe od osjetilnih predmeta, kao to
kornjaa uvlai u sebe svoje udove, onda je utvren u spoznaji. Osjetilni predmeti
nemaju vie privlanosti za one u kojima su sklonosti za tim predmetima iezle.
Sagledavi Najvieg (Brahmana) i same osjetilne sklonosti iezavaju. Jer mada mudar
ovjek moe eljeti, o Kuntin sine, njegova osjetila nose silom njegov um. Stoga ovjek
ih treba obuzdavati i kontrolirati ih, predan Meni, jer je onaj vrst u spoznaji koji vlada
svojim osjetilima. Kada ovjek misli o osjetilnim predmetima; pojavljuje se
primamljivost za njima, iz primamljivosti se raa elja, iz elje ljutnja. Ljutina raa
obmanu, obmana raa rasijanost; iz rasijanosti postaje razoren um, s razorenim umom
ovjek je potpuno izgubljen.
No onaj koji pristupa osjetilnim utiscima osjetila lienih poude i mrnje i vlada
sobom, a predan je najviem biu, on postie duhovni mir. U tome duhovnom miru sve
njegove muke iezavaju, jer je razum duhovno staloenog ovjeka potpuno siguran.
Neuravnoteen ovjek nema sposobnosti za razumijevanjem, niti intuicije, tko nema
intuicije nema mira; bez duevnog mira otkuda moe biti sree? Jer ako se um ovjeka
povodi za promjenljivim osjetilima, on nosi najviu mudrost kao vjetar lau na vodi.
Stoga, o Silni, samo onaj ima pravo spoznaju, ija su osjetila potpuno uklonjena od
vanjskih utisaka. to je no za sva bia, za duhovno prosvijetljenog je budno stanje; to
ostali ljudi smatraju za budno stanje za mudraca-vidioca je no. U koga sve elje ulaze,
kao to rijeke utjeu u puni i nepromjenjivi ocean koji uvijek ostaje isti taj dostie
unutranji mir; ne onaj koga pokreu elje. Tko je odbacio sve elje i slobodno ide
naprijed, bez sebinosti i sujete, dostie unutranji mir.
To znai biti u Brahmanu, o sine Prithin. Tko to jedanput postigne, on se ne
vara. Ako ostane u ovom stanju do posljednjeg trenutka svoga ivota, on prelazi u
Brahman-Nirvanu7.

Tako zavrava drugo poglavlje, nazvano Samkhya-Yoga.

Samadhi: najvii stupanj svjesnosti.

Brahman-Nirvana je izraz postao pod utjecajem Budizma i znai ovdje apsolutno sjedinjenje s
Brahmanom - najviim Duhom, a ne ieznue svijesti, kao kod Budista.
6
7

III. POGLAVLJE
Arjuna: Ako misli da je spoznaja vie od akcije, o Krishna, zato me tjera u ovo
strahovito djelo? S ovim prividno zamrenim rijeima ti samo pomrauje moj um; kai
mi odreeno tu jednu stvar, kojom mogu stei blaenstvo.
Krishna: U ovome svijetu postoji dvostruka staza, kao to sam uio u prolosti, o
Bezgreni: jedan se put zove Samkhya i postie se spoznajom; drugi je put KarmaYoga i postie se akcijom. Nijedan ovjek ne moe dostii odricanje od djela
uzdravanjem od rada, niti moe postii savrenstvo odricanjem od aktivnosti. Nijedan
ovjek ni za trenutak ne prestaje raditi potpuno; svako je primoran na rad silom guna
(prirodnim silama) postalim iz prakriti8. Tko obuzdava svoja osjetila, a sjedi mislei
svojim umom na osjetilne utiske, duevno je obmanut i licemjer. Istinski je vii onaj
ovjek, ija su osjetila pod kontrolom uma, a radnim organima vri nesebino KarmaYogu, o Arjuna. Stoga vri svoju dunost, jer je radinost via od neradinosti; bez rada
nije mogue ni odravanje tijela. Ovaj svijet je vezan karmom9, izuzev onih djela koja
imaju za cilj rtvovanje; stoga vri svoje dunosti s tim ciljem, bez sebinosti, o Kuntin
sine.
Prajapati10, poto je stvorio u poetku sva bia, zajedno sa rtvama11, rekao je ovo:
ovim umnoite svoj rod, neka ovo bude vaa krava muzara12, ovime hranite bogove i
bogovi e vas hraniti; tako hranei jedan drugog vi ete postii najvie blaenstvo. Jer
bogovi, hranjeni rtvama, darovat e vam sva zadovoljstva koja elite. Onaj tko uiva
ove njihove darove, a ne vraa im nita, pravi je lopov. Pravedni koji jedu ostatke od
rtava osloboeni su od svih grijeha, no oni koji spremaju hranu samo za sebe pravi su
nevaljalci i jedu grijeh. Iz hrane se raaju iva bia; hrana postaje od kie; kia
proizlazi iz rtve, a rtva postaje iz djela. Znaj da djela potjeu iz Brahmana, a
Brahman iz Apsolutnog Duha. Stoga vjeiti Brahman, proimajui sve, nalazi se u
rtvi. Tko ne surauje ovdje na kotau ivota tako pokrenutom, ivi uzaludno, jer je
njegov ivot grean, jer se naslauje osjetilnim uivanjima. No za onog ovjeka, koji
nalazi blaenstvo u Atmanu i koji je zadovoljan i radostan u Atmanu, za takvog ovjeka
ne postoji vie nikakva dunost. Njega se vie ne tie to se u svijetu radi ili to se ne
radi, niti on ima ikakav interes u svima ivim biima. Stoga vri uvijek svoju dunost
koju mora izvriti, ali, nesebino, jer ovjek koji vri svoje dunosti nesebino dostie
Najvieg.
Ovdje izraz prakriti (pramaterija) znai isto to i samsara, tj. latentne, samoroene uticaje karme. To
znai da sva bia dolaze na svijet i ive ne po sluaju, ve prema ranijem roenju i predispozicijama,
utisnute u svijest zakonom karme.
9 Karma je apsolutni zakon uzronosti, koji neizbjeno prati svijet u svim njegovim manifestacijama. Sva
iva bia slijede zakon karme. Taj svemoni zakon goni svijet na ponovno raanje, ivot i smrt. Svaki,
ma i najmanji akt ostavlja za sobom izvjestan karmiki efekt, koji ini jedno bie onakvim, kako je
zasluilo svojim prethodnim ivotom.
10 Prajapati u bramanskoj mitologiji znai doslovno gospodar nad svim stvorenjima. Prema
tradicionalnom svhaanju, on je prauzronik svijeta, kao u idovskom predanju to je Jahve. U
modernom Hinduizmu, on ne predstavlja tako vano bie, kao u mitoloko doba.
11 To jest dao im je mogunosti da prinose rtve.
12 Ovaj stih znai: kroz samoportvovanje vi ete se mnoiti; samoodricanjem vae e zelje biti
ispunjene.
8

Janaka i ostali dostigli su savrenstvo samo kroz akciju: stoga radi iz ljubavi, prema
ovjeanstvu. to god jedan veliki ovjek radi to isto rade i ostali ljudi; to god on
postavi kao naelo, cijelo se svijet tome pokorava. Ne 'postoji nita u trima svjetovima
to moram uiniti, nita to nisam postigao, ili ita to neu postii, pa ipak se odajem
aktivnosti, o sine Prithin. Jer ako ne bih neprestano i neumorno radio, ljudi bi po svojoj
sklonosti u svemu ili zamnom, svi ovi svjetovi bi bili uniteni, nastala bi pometnja i
doveo bih sva bia do propasti, da ja nisam aktivan. Kao to nerazumni rade vezani za
djelo, o Bharata; tako trebaju raditi i prosvijetljeni mudraci, ali bez sebinosti ve iz
ljubavi prema opem dobru. Mudar ovjek ne treba prouzrokovati zabunu u glavama
nerazumnim koje rade nagrade radi; mudrac treba odobravati svaki rad, a sam raditi u
suglasnosti s Yogom. Sve to se deava prouzrokuju, prirodne guneenergije; onaj iji je
um obmanut sebinou zamilja: ja sam djelatnik. No onaj tko zna istinu, o
Mahabaho, pravi razliku izmeu guna-energija i vanjskog efekta akcije; on nije vezan
svojim djelima, znajui da gune djeluju u gunama. Obmanuti prirodnim silama ljudi
su vezani za efekte tih sila; one ne trebaju zavaravati savrene mudrace. Posvetivi sva
djela Meni, s umom uprtim u Atmana, budi bez, nadanja i sebinosti, odbaci tvoju
brinost i bori se.
Ljudi koji uvijek ispunjavaju ovo moje uenje s vjerom i bez hroptanja, svojim
djelima bivaju iskupljeni. No oni koji hropu na ovo moje uenje i ne ispunjavaju ga,
znaj da su obmanuti u svakom znanju, bezumnici i izgubljeni. I sam mudrac radi u
suglasnosti sa svojom prirodom, sva stvorenja idu za svojom prirodom; to moe
koristiti uzdravanje? Pouda i mrnja nalaze se u osjetilnim predmetima, neka se
nitko ne poda njihovoj vlasti, jer su oni neprijatelji na njegovom putu! Bolje je izvriti
svoju vlastitu dunost dharmu makar i nesavreno, nego vriti savreno tuu
dunost. Bolje je i umrijeti na svojoj dunosti, jer tua dunost donosi opasnost.
Arjuna: Pa to je to, o Varshneya, to potie ljude mimo njihove volje takorei
silom da ine grijeh?
Krishna: To su elja i gnjev nastale iz rajas-gune (strasti, koja je sveprodirua i
zloesta; znaj da je ona tvoj neprijatelj. Kao to je vatra obavijena dimom i ogledalo
pokriveno prainom; a fetus obavijen maternicom, tako je ovaj svijet obavijen ovom
energijom. Znanje mudraca je obavijeno ovim njegovim vjeito nepromjenjivim
neprijateljem u obliku elje koji je neutoljiv i nezasitan. Njegovo je sjedite u
osjetilima, umu i razumu; pomraujui znanje kroz osjetila on opsjenjuje Stanovnika
tijela (Duh). Stoga, poto savlada osjetila, oslobodi se ovog grenog neprijatelja koji
razoarava znanje i razboritost. Kau da su osjetilni instrumenti visoki; um je vii od
osjetila; razum je vii od uma, ali je najvii Atman. Tako, znajui da je Atman
Apsolutni Duh vii od razuma, savladaj sebe vlastitim silama i uniti tog
promjenjivog neprijatelja, kojega je teko pobijediti, o Mahabaho!

Tako zavrava tree poglavlje nazvano Karma-Yoga.

IV. POGLAVLJE
Krishna: Ovu nepromjenljivu nauku o Yogi ja sam priopio Vivasvanu13, Vivasvan
ju je predao Manu, a Manu je priopio Ikshvaku. Tako je ova nauka o Yogi predavana
s koljena na koljeno i kraljevski mudraci su je nauili. No u toku vremena ova se nauka
izgubila, o Parantapa. Sada tebi objavljujem tu istu staru mudrost Yoge, jer si mi
predan i prijatelj, zato to je ona najvia tajna.
Arjuna: Tvoje je roenje kasnije, roenje Vivasvata ranije. Kako mogu razumjeti
da si ti objavio ovu nauku o Yogi u poetku?
Krishna: Protekla su mnoga roenja i moja i tvoja, o Arjuna. Ja ih sva znam, no ti
ih ne zna, o Parantapa. Iako sam u sutini neroen i nepromjenljiv i gospodar svih
bia, ipak, vladajui prirodom po svojoj volji, ja sebe raam vlastitom magijskom
silom14. Jer kad god Dharma/Pravda opada i bezakonje ovlada, o Bharata, ja dolazim
na svijet u tjelesnom obliku. Da bi spasio pravedne, a pogubio nepravedne, i da bi
uspostavio zakon Dharme, ja se raam, u svakom, ciklusu vremena. Tko u istini zna
moje boansko porijeklo i moja boanska djela, ne raa se ponovo na svijet, poto je
napustio tijelo; on dolazi Meni, o Arjuna. Mnogi osloboeni strasti, straha i gnjeva,
mislei na Mene i naavi utoite u Meni, oieni ognjem mudrosti, dolaze Meni.
Ukoliko mi se ljudi obraaju, utoliko ih ja primam i nagraujem; idui raznim
stazama, oni svi dolaze Meni, o Partha. elei da njihova djela urode plodom, ljudi
prinose bogovima rtve, jer u zemaljskom kraljevstvu brzo dolazi plod akcije.
Ja sam stvorio etiri kaste prema gunama i prema njihovim funkcijama; znaj da i
ako sam Ja njihov tvorac u istini, ipak sam nestvaralac i nepromjenjiv. Djela me ne
skrnave, niti postoji u Meni elja za plodom djela. Tko me pozna kao takvog nije vezan
svojim djelima. Znajui ovu istinu, nai stari, elei osloboenje, radili su; stoga radi
kao to su tvoji preci radili u staro vrijeme.
to je aktivnost, a to neaktivnost? I sami mudraci su u ovome pitanju lutali. Ja u ti
rei o onom radu, ijim saznanjem bit e osloboen od zla. Jer treba razlikovati dobro
djelo od nedjela, aktivnost od neaktivnosti; tajanstvena je staza akcije. Onaj tko vidi u
aktivnosti neaktivnost, a u neaktivnosti vidi aktivnost, pravi je mudrac meu smrtnima,
on je savren i istinski pregalac. ovjeka, iji su motivi za rad lieni pouda i
sebinosti, ija su djela saeena ognjem znanja, prosvijeeni nazivaju mudracem. Tko
je odbacio elju za rezultatom djela, uvijek je zadovoljan, ne ovisei ni od koga; ako je
takav ovjek i aktivan, on ipak ne radi. On je bez poude i vlada svojim mislima;
odbacivi sve svoje, radei samo tijelom, on ne ini grijeh. Tko je zadovoljan s onim to
mu sudba donosi i iznad suprotnosti u ivotu, bez zavisti, podjednak u uspjehu i
neuspjehu, mada radi u svijetu, on nije vezan. ovjek, koji je bez privrenosti,
unutranje slobodan, s umom utvrenim u saznanju, ako radi u samoportvovanju
djela iezavaju (t.j. ne ostavljaju posljedice za ponovno roenje). Brahman sam je
rtva, on je rtvena vatra i hrana vatre; tko za vrijeme svog rada ivi u Brahmanu, u
istini otii e Njemu.
13 Vivasvat je vediko boanstvo, koje je prvobitno predstavljalo Sunce. Po indijskom predanju, od njega
se rodio Manu, zaetnik ljudske rase ili "prvi ovjek." Njegov sin, Ikvaku, prvi je legendarni kralj
Suneve dinastije, o kojoj govori Mahabharata.
14 sanskr. sambhvami tmamyy

10

Neki Yogiji prinose rtve bogovima; drugi ga oboavaju izlijevanjem rtve u oganj
Brahmana. Jedni prinose na rtvu osjetilo sluha i ostala osjetila u oganj
samosavlaivanja; drugi opet zvuk i druge osjetilne predmete u oganj osjetila. Jedni
prinose funkcije svih osjetilnih instrumenata i funkcije disanja' u znanjem obasjanom
Yogi kroz samosavladavanje. Ima nekih isposnika starog zavjeta, koji rtvuju bogatstvo
ili tjelesnu askezu ili iskustvo Yoge, ili se pak posveuju znanju itanjem svetih knjiga.
Jedni prinose na rtvu vanjski dah unutranjem, ili unutranji dah vanjskom, ili
zaustavljajui tok udisanja i izdisanja i ele postii kontrolu nad disanjem. Drugi,
uzdravajui se od hrane, prinose ivotni dah samom ivotu. Svi ovi znalci rtve
oiuju svoje grijehe rtvom. Hranei se besmrtnim ostacima rtve oni dolaze
vjeitom Brahmanu. Ovaj svijet nije za onog koji ne prinosi rtve; kako onda moe biti
za njega onaj drugi svijet? Tako ima raznovrsnih rtava, koje se prinose Brahmanu.
Znaj, da one sve proistiu iz djela; s ovim saznanjem bit e osloboen.
rtva mudrosti je via od materijalne rtve, o Parantapa! Svako djelo bez izuzetka
sadri se u saznanju. Znaj da e te mudraci koji vide istinu nauiti pravom znanju kroz
pobonost, kucanjem i slubom blinjem. Znajui ovo, ti nee opet pasti u takvu
zabludu, o Pandava, jer e vidjeti sva stvorenja u sebi samom i u Meni. ak i ako bi
bio najvei prijestupnik meu svima grenicima, bit e prenesen brodom saznanja
preko mora grijeha. Kao to rasplamtjela vatra pretvara gorivo u pepeo, tako isto oganj
saznanja pretvara u prah i pepeo sva djela. Jer ovdje ne postoji ni jedno istilino
sredstvo ravno saznanju istine. Ovo saznanje dostie onaj, tko ima vjere, predanosti, i
tko vlada svojim osjetilima. Poto je stekao to saznanje, on brzo dolazi do duevnog
mira. Neznalica, nevjernik, sumnjalica propadaju. Za nevjernika, koji sumnja u sve, ne
postoji ni ovaj, ni onaj svijet, niti srea. Tko se odrekao akcije mudrou Yoge, tko je
presjeka sve sumnje kroz saznanje i gospodari samim sobom, nije vezan za djela. Stoga
ustani, o Bharata, i, maem saznanja presjeci ovu nevjeru u Atmana, postalo iz
neznanja, a koje lei u tvome srcu, i pristupi mudrosti Yoge.

Kraj etvrtog poglavlja, nazvanog Jnana-Yoga i odricanje od djela.

11

V. POGLAVLJE
Arjuna: Ti hvali odricanje od djela, a isto tako i znanje o Yogi, o Krishna. Kai mi
odreeno koji je put bolji od ova dva?
Krishna: Kako put odricanja od djela (isposnitvo) tako i put akcije (Karma-Yoga)
vode blaenstvu; no od ova dva puta Karma-Yoga je via od odricanja. Onaj se smatra
za vjeitog Sannyasina (isposnika) tko, ne mrzi, niti je poudan jer osloboen
suprotnosti u ivotu, on se brzo moe osloboditi od svih veza. Neiskusni smatraju
uenje Samkhya i Yogu (saznanje i rad) kao dva razliita puta, ali ne ueni ljudi; tko
je sigurno utvren u jednom uiva plod oba. Cilj koji se postie kroz saznanje, dostie
se i akcijom i iskustvom; onaj tko vidi da su saznanje i akcija jedno, ima pravilno
gledite. No teko je postii samoodricanje bez nauke o Yogi; mudrac koji slijedi to
uenje brzo dolazi Brahmanu. Sljedbenik uenja Yoge, ista uma, koji je savladao
samog sebe i s osjetilima u svojoj vlasti, ija je dua postala Atmanom Duh svih bia
i ako radi nije okaljan time. Spoznavatelj istine, slijedei uenje Yoge, moe s pravom
rei: Nisam ja to koji radi i ako svojom prirodom on vidi, uje, pipa, mirie, jede, ide;
die, govori; puta, dohvaa, otvara i zatvara svoje oi, jer on zna da su to samo njegova
osjetila koja rade, oslonjena na osjetilne utiske. Onaj tko, vrei svoje dunosti, ini sve
u ime Brahmana, ini sebinosti, nije okaljan grijehom, kao to se ne ukalja list lotosa
plivajui po vodi. Mudraci-Yogiji, poto su odbacili sebinost, rade tijelom, srcem i
razumom i samim osjetilima, da bi oistili svoju duu. Savren ovjek Yukta poto
je odbacio elju za plodom djela, dostie vjeito blaenstvo; nesavren ovjek, vezan
poudom za rezultat akcije, nije slobodan.
Kada ovjek odbaci silom umne moi svaku akciju, onda Stanovnik tijela (Duh)
poiva mirno u gradu s devetoro vrata15, ne radei nita, niti pokreui na rad. Gospod
ne stvara za svijet ni sposobnost za djelovanje, niti samo djelovanja, niti vezu izmeu
uzroka i posljedice16; to stvara priroda. Najvii ne prima na sebe niije zlo raenje, niti
iije dobro raenje; mudrost je obavijena neznanjem, koje opsjenjuje ljude. No u kome
je ovo neznanje Atmana uniteno duhovnim saznanjem njemu se otkriva Najvia
Istina, sjajna kao sunce. Oni koji misle na Brahmana, duom i srcem sjedinjenim s
Brahmanom, koji uzimaju Brahmana kao najvii cilj, oieni od grijeha saznanjem,
oni se ne vraaju vie na ovaj svijet. Mudraci gledaju podjednako kako na jednog
Brahmina, obdarenog znanjem i snishodljivou, tako i na kravu, slona, pseto ili
otpadnika od kasta. Samo su oni savladali raanje u ovom svijetu, iji je um
ravnoduan, jer je i Brahman neprikosnoven i ravnoduan; stoga takvi poivaju u
Brahmanu. vrsta uma, nezaslijepljen Brahmanoznalac, utvren u Brahmanu ne
raduje se kada mu se dese ugodne stvari, niti se tui kad mu se dogode neugodnosti.
Oni nalaze sreu u Brahmanu, iji duh nije vezan za vanjske utiske; sjedinivi se u
duhu s Brahmanom kroz znanost o Yogi, oni uivaju trajno blaenstvo. Jer uivanja
postala iz vanjskih utisaka, poto imaju, svoj poetak i kraj, u istini su izvori bola, o
Kuntin sine; mudrac u njima ne uiva.
"Grad s devetoro vrata" (navadvra pura) je metafora uzeta iz Upaniada i alegorijski oznauje tijelo,
na kome ima devet otvora ili upljina.

15

16

Sans. Karmamaphala-sanyogam znai zakon karme ili uzronosti.

12

Tko ima snage da podnese na zemlji, prije tjelesnog osloboenja, silu nastalu od
poude i gnjeva, on je savren ovjek Yogi i sretan. Pravi je Yogi radostan, sretan i
prosvijetljen u sebi, on postaje Brahman i ide u Nirvanu s Brahmanom. Mudraci
dostiu Nirvanu u Brahmanu, u kojima je grijeh uniten i koji su presjekli nevjeru,
vrste due i radujui se blagostanju svih bia. Ljudi vrsta uma, koji su odbacili
poudu i gnjev i znaju sebe, pribliavaju se Nirvani u Brahmanu. Poto je iskljuio
vanjske utiske, oiju usmjerenih izmeu obrva, i poto je uspostavio ritam izmeu
udisanja i izdisanja u nosnicama, kontrolirajui svoja osjetila, srce i razum, smatrajui
osloboenje kao najvii cilj mudrac, koji je odbacio za navijek poudu, strah i gnjev,
u istini je osloboen. Znajui da sam Ja onaj koji prima rtvu i asketizam, gospodar
svih svjetova i prijatelj svih ivih bia, on ide vjeitom blaenstvu.

Tako se svrava peto poglavlje nazvanoSanjasa-Yoga

13

VI. POGLAVLJE
Krishna: Tko vri svoje dunosti bez obzira na nagradu istinski je isposnik17 i Yogi,
ali ne onaj koji je bez vatre i neaktivan. Znaj da ono to ljudi zovu odricanje jest nauka
o Yogi, jer nitko ne postaje Jogi, ako se ne odrekne sebinog cilja. Za svetitelja, koji
eli da postigne Yogu kae se da su djela sredstvo; poto je postigao Yogu njegovo je
sredstvo mirnoa duha. Jer kada ovjek ne osjea privlanost za osjetilnim predmetima
i djelima; kada odbaci svaki sebini cilj onda se kae da je dostigao pravu mudrost
(Yogu). Neka podigne sebe Atmanom, neka ne bude njegov duh umao, jer je svako
sam sebi prijatelj i neprijatelj. Tko savlada sebe, on je sam sebi prijatelj, no njegovo Ja
moe mu postati pravi vanjski neprijatelj, ako nije savladao sebe. Ako je ovjek
savladao sebe i duevno vedar, onda Paramatman Apsolutni Duh prebiva
zadovoljno, isti na hladnoi i toploti, u radosti i alosti, u asti i neasti. Yogi, iji je
duh zadovoljan znanjem i razboritou, koji je nepokolebljiv i savladao svoja osjetila
takav ovjek je savren, jer on podjednako cijeni grudu zemlje, kamen i zlato. Najvii je
onaj koji je podjednako raspoloen prema prijatelju i neprijatelju, voljenom i
ravnodunom, neutralnom, prema omrznutom i roaku, isti prema dobrim i zlim.
Yogi treba uvijek ivjeti, pod disciplinom, ivjeti u usamljenim mjestima, vladati
potpuno svojim umom, bez poude za ma im i bez vlasnitva. On treba namjestiti za
sebe jedno vrsto leite na istom mjestu, ni suvie visoko ni suvie nisko, pokrivi ga
odozgo platnom, jelenskom koom i travom kua18. Zatim e sjesti na tu postelju
poto je koncentrirao svoju misao na jednu toku, obuzdavajui djelatnost uma i
osjetila, prakticirat e Yogu radi duhovnog oienja. Nepomian, drei tijelo, glavu i
vrat uspravno (u ravnotei), s oima usmjerenim na vrh nosa, ne gledajui okolo sebe,
duhovno miran, bez straha, ivei pod zavjetom djevianstva, kontrolirajui svoj um i
mislima usmjerenim na Mene tako treba sjediti Yogi, predan Meni. Tako drei svoj
um uvijek u ravnotei, takav Yogi dostie mir iji je kraj Nirvana i sjedinjenje samnom.
Yoga nije za onog koji jede suvie, niti za onog koji ne jede nita, niti za onog koji je
sklon suvinom spavanju, niti za onog koji ne spava, o Arjuna. Znanje o Yogi, koje je
najvii cilj i znai kraj svakoga bola, jest za onog koji, jede i odmara se umjereno, ije
je naprezanje u radu umjereno, iji je san i budno stanje umjereno. Kada svoj savladan
um usmjeri svome pravom biu Atmanu, nemajui nikakve elje za ma kojim
predmetom, onda se kae da je Jogi. Kao to svjetiljka u jednom zaklonjenom mjestu
ne treperi to je slika jednog Yogija, koji je savladao sebe i prakticira Yogu na sebi.
Kada se duhovnom koncentracijom savladane misli potpuno umire i kada gledajui
sebe kroz Atmana nalazi unutranje zadovoljstvo u Atmanu; kada sazna beskrajnu
sreu koja, nalazei se iznad osjetilnih utisaka, moe se shvatiti razumom, onda
uvren u tome on ne ostavlja vie Istinu. Poto postigne ovo, i uvidi da ne postoji
nikakav vii dar, i kada je u tome utvren, ne pokree ga ni najvei bol ovo
razdvajanje od jedinstva (identifikacije) s bolom zove se Yoga. Ova Yoga se moe
raditi s odlunou i nepokolebljiva srca. Poto odbaci potpuno sve poude, postale iz
fantazije i vlada svojim osjetilima silom uma, malo po malo on e dobiti mir s vrstim
razumom; uvrstivi svoj um u Atmanu, on ne treba misliti ni na to. Kadgod kolebljiv i
17
18

Sannyasin
"Kua" je naroita vrsta trave, koja se upotrebljava pri religijskim obredima.

14

nestalan um ode u stranu, on ga treba da primorati da se vrati natrag direktno pod

kontrolu Atmana.
Jer najvie blaenstvo dolazi onom ovjeku, mirna uma, koji je utiao svoje strasti,
postao Brahman i neukaljan. Tako Yogi, osloboen grijeha, koji uvijek radi na
Atmanu, dostie lako beskrajno blaenstvo u dodiru s Brahmanom. Slijedei u duhu
Yogi, on gleda podjednako na sve stvari, on vidi Atmana u svima biima i sva bia u
Atmanu.
Tko mene vidi u svemu, i sve u meni, ja njega ne odbacujem, niti on mene. Yogi,
koji tei jedinstvu i oboava Me koji prebivam u svima biima on prebiva u Meni,
ma gdje se nalazio. Tko vidi istu sutinu u svima stvarima, bilo zadovoljstvo ili bol, on
se smatra za najvieg mudraca, o Arjuna.
Arjuna: Ti si mi kazao ovu Yogu ravnodunosti, o Madhusudana; ali ja ne vidim
kako se moe vrsto odrati, zbog nestalnosti srca. Jer um je u istini kolebljiv, buran,
jak i uporan; stoga mi izgleda teko da se obuzda, kao i vjetar.
Krishna: Bez sumnje, teko je obuzdati nestalan um o Mahabaho; ail neprestanom
vjebom i nepristranou on se moe obuzdati, o Kuntin Sine. Ja znam da Yogu moe
teko postii ovjek neobuzdana duha, no ovjek koji stremi, gospodar samog sebe, on
moe postii kada ozbiljno tome tei.
Arjuna: Kojim putem ide onaj, koji ima vjere, a ne vlada sobom i njegov um bjei
od Yoge, tako da ne dostie savrenstvo Yoge? Otpada li on s obje staze (saznanja i
akcije) i propada kao raspren oblak, ne dostignuvi i zavaran na putu ka Brahmanu?
Ovo je moja sumnja, o Krishna, ti je treba sasvim razbiti; jer nitko drugi osim tebe ne
moe razbiti ovu sumnju. Krishna: On ne propada ni u ovom, ni u onom svijetu;
jer nitko, dragi moj, koji ini pravdu, ne propada. Onaj, koji ne uspe u Yogi, ide u
kraljevstvo pravednika i tamo prebiva bezbroj godina, zatim se raa ponovo u dom
istih i imunih ljudi. Ili se moe roditi u porodici mudrih Yogija. No takvo roenje
dobiva se vrlo teko u ovom svijetu. Tamo on dobiva znanje steeno u prolom ivotu i
stoga tei jo vie savrenstvu, o Sine Kuru. Jer njegove prijanje sklonosti vode ga
naprijed, bez njegove volje; ak i ako samo eli da sazna Yogu, on ide iznad samog
abda-Brahman19. Zaista, Yogi koji priljeno radi, oien od grijeha i poto se
usavrio u toku mnogih roenja, dospijeva Najviem Cilju. Yogi se smatra viim nego
isposnici, viim nego naueni ljudi, on je vei nego inilac dobrih djela; stoga budi i ti
Yogi, o Arjuna. Od svih Yogija meni je najmiliji onaj koji me oboava vjerom, svojim
unutranjim biem prebivajui u meni.

Tako zavrava esto poglavlje, nazvano Adhjtma-Yoga.

abda-Brahman znai najvie Bie, ija je sutina zvuk, rije i koji se manifestira kroz cijeli svemir. On
je boanski Logos, kozmiki Duh, koji nalae ispunjavanje religijskih dunosti.

19

15

VII. POGLAVLJE
Krishna: uj sada kako me moe savreno i pouzdano poznati, ako je tvoje srce
usaeno u Meni prakticirajui Yogu, ako si mi predan i u Meni nalazi utoite. Sada
u te nauiti boanskoj i ovjeanskoj mudrosti; ako ovo postigne, nee ostati vie
nita to treba saznati. Meu tisuama ljudi, malo njih tee savrenstvu; izmeu onih
koji tee i savreni su, samo malo njih me istinski poznaju. Moja priroda podijeljena je
osmerostruko: zemlja, voda, vatra, vjetar, eter, srce, razum i samosvijest. Ovo je moja
nia priroda. Znaj da ja imam drugu i viu prirodu, koja odrava univerzum, o
Mahabaho, a to je Kozmiki Duh20. Znaj da su iz ovog (dvoga) postala sva bia; Ja sam
izvor, iz koga potie cijeli univerzum i u koji se sve vraa. Ne postoji nita vinje od
Mene, o Dhananjaya. Cijeli ovaj univerzum je utkan u Meni, kao niz dragog kamenja
nanizanog na koncu. Ja sam okus u vodi, o Sine Kuntin. Ja sam svjetlost na mjesecu i
suncu; Ja sam mistika rije Om21 u svima Vedama, zvuk u eteru, ovjenost u ljudima.
Ja sam ist miris zemlje i svjetlost u vatri; ja sam ivot svih bia, i samoodricanje kod
isposnika. Znaj da sam Ja besmrtna klica u svim biima, o Sine Prithin; Ja sam razum
razumnih, sjaj monih. Ja sam sila u silnima, bez poude i strasti; ja sam ona elja u
svima biima, koja nije protivna zakonu Dharme, o Bharata.
Znaj da sva stvorenja proizlaze od mene, bilo obdarena svojstvom razuma, emocije,
ili instinkta; ja nisam u njima, ve oni u Meni. Obmanut trima gunama, ovaj cio svijet
ne vidi da sam vii od njih i nepromjenjiv. Jer ova boanska kozmika obmana (maya),
koja se sastoji iz guna, teko se moe produbiti; no onaj tko se samo Meni obraa, on
prelazi preko ove obmane. No meni se ne obraaju zloesti, zaslijepljeni (neznanjem) i
najnii ljudi: lieni pravog saznanja kroz mayu oni idu za demonima. Ima etiri vrste
pravednih ljudi koji trae utoite, Mene, o Arjuna: potiteni, eljni istine, eljni
bogatstva i mudraci, o kralju plemena Bharata. Od ovih je najvii mudrac, uvijek
predan, i moj priklonjenik; jer ja sam veoma drag mudracu i on Meni. Svi su oni
otmjeni, ali mudrac je dio Mene samog; jer on s duhom uvrenim u Meni, smatra Me
kao najvii cilj. Poslije mnogih roenja, mudrac nalazi utoite u Meni, znajui da je
Vasudeva sve; vrlo rijedak je takav Mahatma22. Ne oni ije je pravo saznanje
odstranjeno ovom ili onom eljom, trae utoite u drugim bogovima, zauzeti ovom ili
onom ceremonijom i vezani svojom prirodom. Ako ma koji pripadnik eli oboavati s
vjerom ma koje tijelo, ja sam taj koji u njemu uvruje tu vjeru. Obuzet tom vjerom on
trai da joj oda potovanje, otuda on postie svoje elje s mojim blagoslovom. No
nagrada tih plitkoumnih ljudi je kratka. Koji oboavaju bogove, odlaze bogovima; moji
priklonjenici dolaze Meni. Nerazumni misle da sam doao iz nemanifestiranog u
manifestirani oblik, ne znajui da je moje vie bie nepromjenjivo i iznad svega. Ja se
ne otkrivam svakome, sakriven Yoga-mayom (kozmikim prividom); ovaj zaslijepljeni
svijet ne poznaje me kao neroenog i nepromjenjivog. Ja znam sva bia, u prolosti,
sadanjosti, i budunosti, o Arjuna; ali Mene nitko ne poznaje. Sva stvorenja padaju u
Jivabhutam, znai kozmiki duh, koji je imanentan u svim stvorenjima.
Om je mistiki slog u indiskoj mitologiji i filozofiji, koji se sastoji iz tri slova A+O+M=Om=Brahman
to alegorijski oznaava stvaranje, odravanje i unitenje univerzuma; prolost, sadanjost i budunost
itd. (Vidi Maitri Upan. 6, 5; i Mandukhya Up. I, i.).
22 Mahtman, najvia titula koja se moe dati jednom ovjeku koji je napredovao u duhovnom saznanju.
20
21

16

obmanu roenjem, koja dolazi od dvostrukog privida, prouzrokovana eljom i

mrnjom. No oni ljudi koji ine pravedno djelo, i koji su umrli grijehu, osloboeni su
od ovog dvostrukog privida i klanjaju Mi se, vrsto zavjetovani. Oni koji tee da se
oslobode od starosti i smrti i nalaze u meni utoite, dolaze do saznanja da sam ja
Brahman, Kozmiki Duh. I znaju sva djela. Ljudi vrsta uma, koji me znaju kao
Gospodara svih bia, kao boga svih bogova i kao najviu rtvu, dolaze Meni i na
samom samrtnom asu.

Tako zavrava sedmo poglavlje, nazvano Yoga Znanja i Saznanja.

17

VIII. POGLAVLJE
Arjuna: to je Brahman? to je Adhyatma (Najvii Duh)? to je karma, o
Puruotama? to je onaj to se zove Gospodar bia a to ti zove bog bogova? Tko
je najvia rtva u ovom svijetu i kako postaje, o Madhusudana, i kako mogu oni, koji su
sebe savladali da te poznaju u asu njihovog izdisaja?
Krishna: Brahman je najvie Bie, nepromjenjivo. Njegova sutina naziva se
Aydhyatma; stvaralaka sila, koja je uzronik stvaranja svih ivih bia zove se Karma.
Adhi-bhuta (Gospodar bia) je promjenjiva egzistencija (fiziki svijet); Adhi-daiva (bog
nad bogovima) je Purusha, (stvaralaki muki princip u univerzumu). Adhi-yajnya
(gospodar rtve) sam ja sam u ovom tijelu, o najbolji meu smrtnima. Tko u svom
posljednjem asu, poto je napustio tijelo, odlazi s ovog svijeta mislei samo na Mene,
dolazi nesumnjivo mome biu. Ako jedan ovjek pri svretku svoga ivota, misli na ma
koje bie, on odlazi tome istom biu, jer je njegova priroda postala identina s
prirodom dotinog bia. Stoga sjeaj se Mene u svakom trenutku i bori se; ako su tvoje
srce i tvoj um usredsreeni, onda e sigurno doi Meni. S umom zauzetim
neprestanom aktivnou, ne mislei ni na to drugo, ovjek odlazi tom boanskom
najviem biu Purushi gdje je njegova misao. Tko ima na umu tog starog Mudraca,
vou, finijeg od atoma, tvorca svega, oblika nezamisliva, sjajnog kao sunce, iznad
neznanja. Tko misli na to Bie u posljednjem asu ivota, s nepominim umom, voden
predanou i silom Yoge, namjestivi ivotni dah u sredinu izmeu obrva, on odlazi
boanskom Biu Purushi.
Sad u ti kazati ukratko o tome najviem putu, koji Vedoznalci nazivaju
besmrtnost, kojim grede bestrasni i oni koji su savladali sebe i koji vode isposniki
ivot. Poto je zatvorio sva osjetilna vrata, zatvorivi um u srcu i poto je doveo svoj
ivotni dah u glavu i uvrstio se duboko u Yogi, izgovarajui rije Om koja oznauje
vjeito jednog Brahmana i mislei na Mene tko tako odlazi s ovog svijeta naputajui
tijelo, dostie najvii cilj. Mene lako moe dostii ovjek uvijek predan Yogi, tko misli
na Me neprestano i vjeito nepodijeljena uma. Takvi uzvieni duhovi, doavi jednom
meni i dostignuvi najvie savrenstvo, ne raaju se ponovo na svijet, prolaznu kuu
bola. Svi svjetovi, ak i Brahmaloka23, raaju se i nestaju, o Arjuna; no za one; koji su
Mene postigli, ne postoji ponovno roenje. Oni koji znaju da Dan Brahmana traje
tisuu yuga24, a No Brahmana da traje tisuu yuga, znalci su noi i dana. Dolaskom
Dana sva manifestirana bia postaju iz Nemanifestiranog; dolaskom Noi ona se opet
vraaju u Nemanifestiranog (statiko stanje univerzuma), kao to ljudi kau. Isto ovo
mnotvo bia, raajui se na svijet ponovo, dolaskom Noi iezava ne svojom voljom i
ponovo se raa dolaskom Dana, o Sine Prithin. No postoji drugo vjeito Bie, koje je
iznad Manifestiranog. Ono se nalazi u svima biima, ali ne propada s njima. Ovo
nepropadajue Bie zove se Nemanifestirani Duh; ovo je, kau, najvii cilj; tko ga
jednom dostigne vie se ne vraa u svijet. To je moje najvie obitavalite. To je najvii
Purusha Duh u kome poivaju sva bia, koji proima sav univerzum i koji se moe
dostii iskljuivom pobonou.
23 Po indijskoj mitologiji postoji sedam raznih stupnjeva ili planova, gdje ive smrtni ljudi. Najvii plan
se zove Brahma-loka (svijet Brahmana).
24 Yuga je kozmiki ciklus vremena.

18

Sada u ti kazati o vremenu kada Yogiji odlaze s ovoga svijeta, bilo da se vie ne
rode, bilo da dou ponovo na svijet, o vladaoe Bharata. Vatra, svjetlost, dan, prva
svijetla polovina mjeseca, est mjeseci sjevernog toka tamo odlaze odavde
Brahmoznalci i dostiu Brahmana. Dim, no, i druga mrana polovina mjeseca, est
mjeseci junog toka u ove Yogi dostie do Mjeseeve svjetlosti i ponovo se raa. Ovo
dvoje se smatra kao dva vjeita puta svijeta, svijetao i mraan; kroz jedan ovjek se vie
ne raa, drugim se on ponovo raa na svijet. Znajui ova dva puta nijedan Yogi se ne
vara; stoga neka ti uvijek bude voa Yoga, o Arjuno. Yogi znajui plod dobrih djela
koji dolazi iz Veda, rtava, istilita i milostinje odlazi iznad ovog univerzuma i
dostie Najviu Prvobitnu Sferu.

Tako zavrava osmo poglavlje, nazvano: Mahapurusha-Yoga.

19

IX. POGLAVLJE
Krishna: Sad u ti kazati, ti koji me rado slua, ovu najtajanstveniju nauku
zajedno sa znanjem; ako je naui bit e osloboen od zla. Ovo je kraljevska nauka i
kraljevska misterija, ista i najvia, neposredno razumljiva, sveta, laka za rad i
nepromjenjiva. Ljudi bez vjere u ovaj Zakon Dharme25, o Parantapa, ne dospijevaju do
mene i ponovo se vraaju na put smrtnih i samsare (vjeitog raanja i umiranja). Ja
sm ispunjavam ovaj cijeli univerzum svojim neotkrivenim oblikom; u Meni prebivaju
sva stvorena bia, ali ja ne prebivam u njima. Pa ipak ova stvorenja ne prebivaju u
Meni pogledaj moju boansku svemo Yogu; moje Bie odrava sva stvorenja, pa i
ako ja ne prebivam u njima, moj Atman Duh je njihov tvorac.
Znaj da kao to silni vjetar vjeito prebiva u eteru i svugdje se prostire, tako isto sva
stvorenja poivaju u Meni. Kada se jedan svjetski period Kalpa raspadne, o Kuntin
sine, sva stvorenja ulaze u moju prirodu; kada novi svjetski period otpone, ja ih
ponovo stvaram. Oslanjajui se na svoju vlastitu prirodu prakriti ja ponovo stvaram
svo ovo mnotvo bia silom prakriti, i mimo njihove volje. No ova djela me ne
sputavaju, o Jananjaya, jer ostajem kao promatra i nisam vezan za njih! Pod mojom
kontrolom Prakriti raa pokretljive i nepokretne stvari; to je uzrok to se svijet okree u
svome toku. Budale me preziru kada se pojavim u ljudskom obliku, ne znajui moje
vie bie, da sam ja veliki Gospodar svih ivih bia. Besciljno je njihovo nadanje i
besciljna su njihova djela; besciljno je njihovo znanje i njihov um: oni se predaju
izopaenoj neboanskoj i demonskoj prirodi. No ljudi s prosvijetljenim umom, koji
vjeruju u moju boansku prirodu, oboavaju me nepokolebljivo, znajui da sam ja
vjeiti uzronik stvorenja i nepromjenjiv. Oni me neumorno veliaju i tee meni s
vrstom vjerom; klanjajui mi se pobono i s ljubavlju oni me oituju u neprekidnoj
predanosti.
Drugi me oboavaju prinosei mi na rtvu svoje spoznaje o Mnogostrukom;
smatrajui me kao Jedinog ili Mnogostrukog, koji se prostire na sve strane. Ja sam
rtva, ceremonijal i rtvoprinoenje, ja sam hrana za pretke, ja sam zapaljiva biljka,
mantra arobna rije rtveniko maslo, vatra i rtveni miris26. Ja sam otac i majka
ovog univerzuma, tvorac i svedritelj univerzuma, sutina saznanja i bie koje oiuje,
ja sam rije Om, Rig, Sama i Yajur-Veda. Ja sam cilj, hranitelj, Gospod, svjedok,
stanovite, pribjeite, prijatelj, postanak i nestanak, stub, riznica i vjeita klica. Ja
dajem toplotu, zaustavljam i izlijevam kiu, i, ja sam podjednako besmrtnost i smrt,
bie i nebie, o Arjuna. Znalci triju Veda koji piju Somu nektar besmrtnosti i
oiuju se od grijeha potuju me rtvama i mole se za put u raj; prispjevi u
kraljevstvo Gospodara bogova, oni uivaju na nebesima rajske radosti bogova. Poto se
nauivaju u tom irokom svijetu rajskom, oni se ponovo vraaju u smrtno kraljevstvo
ljudi, poto se njihove zasluge iscrpe; tako isto biva s onima koji slijede zakon triju
Veda ljubiteljima smrtnih elja oni odlaze i ponovo se vraaju (na zemlju).
Onim ljudima koji neprestano misle na Mene i oboavaju me uvijek predano, ja
darujem blagostanje. I oni koji se klanjaju drugim bogovima i prinose im rtve s
Dharma (Vdhri-dharayate) je univerzalan zakon pravde koji se odnosi na sve dunosti jednog
pravovjernog Hindusa i obuhvaa sve aktivnosti: socijalne, moralne i religijske.
26 Ovo se odnosi na kune obrede koji su neophodni za svakog pravjovjernog Hindusa.
25

20

vjerom, o Kuntin sine, ustvari prinose rtve Meni, mada suprotno starim propisima. Jer
sam primalac i gospodar svake rtve; no oni me ne poznaju i stoga propadaju. Tko se
bogovima zavjetuje ide bogovima; tko se zavjetuje precima odlazi precima; tko se
zavjetuje duhovima odlazi duhovima; tko Mene oboava dolazi Meni. Tko mi prinese
kao rtvu iz istinske usrdnosti bilo list, cvijet, plod ili vodu ja primam ovaj dar
ljubavi, budui da je prinijet s pobonou i predanou. Bilo rad, rtvu, poklon,
asketizam, sve ini kao dar Meni, o Kuntin sine. Na taj nain bit e iskupljen od
posljedica koje za sobom povlae dobra i zla djela. S duhom odricanja i predanosti bit
e osloboen i doi e Meni. Ja sam isti prema svim stvorenjima: nikoga ne mrzim,
nikoga ne volim; no oni koji Me oboavaju s predanou prebivaju u Meni i Ja u njima.
ak ako bi netko bio najvei grenik, a oboava samo Mene i nikog drugog, on e
vaiti kao dobar, jer se odluio za istinu. On brzo postaje pravednik (dharmatma) i ide
vjeitom miru. Budi uvjeren, o Kuntin sine, da nijedan nije izgubljen tko se Meni
istinski preda. ak i oni koji su zaeti u grijehu ene, Vaiye ili udre ako se obrate
Meni dolaze najviem cilju. Koliko prije pravini Brahmini i poboni kraljevski
mudraci! Ti koji si dospio u ovaj prolazan i nesretan svijet, oboavaj Mene. Obrati
svoje srce Meni i svoju pobonost, rtvuj se i predaj Meni. Na taj nain, predavi se
Meni i cijenei me iznad svega, doi e Meni.

Tako zavrava deveto poglavlje, nazvano Predanost Kraljevskom Znanju i

Kraljevskoj Tajni.

to znai da Mudrac gleda istim oima na sva stvorenja? Jednaka vizija Mudraca se ne sastoji u prikazivanju
svih bia po sebi jednakima. Uenje Bhagavadgite ne govori o jednakosti nego o jedinstvu. To je stanje bez
ega, stanje prepoznavanja da samo jedno jedino (istinsko) Jastvo/Atman kao jedna te ista svijest sjaji u svemu
to se pojavljuje, u cjelokupnoj kreaciji (svim univerzumima).

21

X. POGLAVLJE
Krishna: Opet, o Mahabaho, uj moje najvie rijei, koje u ti kazati radi tvog
blagostanja; jer te volim: Mnoina bogova i velikih mudraca ne znaju moj postanak, jer
ja sam uzronik bogova i svetitelja. Tko me pozna kao neroenog, bez poetka i kao
najvieg gospodara svijeta, on ivi meu ljudima neobmanut i iskupljen od svakog zla.
Razum, znanje, umna nezaslijepljenost, strpljenje, istina, samoobuzdavanje, mirnoa,
zadovoljstvo, bol, bie, nebie, strah i hrabrost, bezazlenost, ravnodunost,
zadovoljstvo, askeza, davanje milostinje, slava i sram: ovo su pojedinane
karakteristike bia koje potiu od Mene. Sedmero iskonskih velikih mudraca i etiri
zaetnika ljudskih rasa, zvani Manu27 potiu iz moga bia i uma; od njih su, postali
ova stvorenja u svijetu. Tko u istini zna ovu moju silu i magijsku silu Yogu on je
nesumnjivo uravnoteen ovom nepokolebljivom Yogom. Ja sam uzronik svega, od
Mene sve potie; mudraci, znajui ovo, oboavaju Me duhovno predani. Mislei na
Mene, predajui mi ivot, pouavajui jedan drugog oni Me hvale i nalaze u Meni
zadovoljstvo i radost. Takvim ljudima koji su Mi uvijek predani i odani iz ljubavi, ja
darujem ono umno prosvjetljenje kojim oni dospijevaju Meni. Iz saaljenja prema
njima ja ulazim u njihovo bie i svijetlom iom znanja unitavam mrak koji je postao
iz neznanja.
Arjuna: Ti si najvii Brahman, najvie obitavalite i najvia istoa, o Gospode!
Kao vjeitog nebeskog Purushu (Duha), kao pravoga, neroenog i svuda prodirueg
Tebe su priznali svi boanski mudraci i nebeski Narada, Asita, Devala i Vyasa28, a i ti
sm si to meni kazao. Sve to mi ti kae, o Keava, ja vjerujem da je istina, jer niti
bogovi, niti Danave (polubogovi) znaju tvoj postanak, o Gospode. Ti jedini poznaje
sebe samim sobom, o najvii Due, tvore i gospodaru svih stvorenja, boe bogova,
Gospodaru svijeta. Stoga Te molim da mi kae, bez uzdravanja, tvoje boanske
moi, kojima postojava, podravajui ove svjetove. Kako te mogu poznati kao Yogi
stalnom meditacijom i u kom obliku bia te mogu te shvatiti, o Gospode? Objasni mi
jo u pojedinostima tvoju magijsku silu Yogu i tvoje moi, o Janardana, jer ja
nikada nisam presien sluajui tvoje besmrtne rijei.
Krishna: Dobro! Ja u ti rei o mojim boanskim moima, o najbolji iz plemena
Kuru, u glavnim crtama, jer nema kraja mome prostranstvu. Ja sam Atman koji stanuje
u dubini svakog bia, o Gudakeo, ja sam poetak, sredina i kraj svih stvorenja. Meu
Adityama (prvobitnim biima) ja sam Vishnu, meu svjetlostima ja sam zraee Sunce,
meu Marutima (bogovima vjetra) Marici; od nonih nebeskih tijela ja sam Mjesec. U
Vedama sam Sama Veda, meu bogovima Indra, od osjetilnih organa ja sam um, u
ivim biima razum. Meu Rudrama (razornim nebeskim biima) ja sam ankara,
meu vodenim i zemaljskim duhovima ja sam Kubera bog bogatstva; bog vatre Agni
"Manu" je generiko ime za mitoloke praoce ljudskih rasa. Prema indijskoj mitologiji, pri svakom
stvaranju svijeta jedan "Manu" sa sedmero iskonskih mudraca, predsjedava jednom kozmikom
periodu ili Manvantari, koji traje milijardama godina.
28 Narada je indijski mudrac, slian Hermesu, koji se u legendama pojavljuje kao vjesnik bogova, ija je
funkcija vezana za muziku. Asita je otac Devale. Vyasa je mitoloki sastavlja Mahabharate, Purane i
mnogih drugih djela. Gotovo svako vanije klasino djelo Hindusi pripisuju njemu. On je neka vrsta
naeg guslara Filipa Vinjia.
27

22

kod osam bia zvanih Vasu, meu boanskim planinama ja sam Meru. Znaj da sam
meu domaim sveenicima prvi Brihaspati29, meu vojskovoama Skanda bog rata,
medu vodama ocean. Od velikih mudraca ja sam Brigu, meu rijeima Om, meu
rtvama ja sam tiha molitva, meu planinama Himalaya. Meu drveem sam
Avattha30, medu boanskim mudracima Narada, meu Gandaravama itraratha,
meu savrenim ja sam crveni mudrac.
Znaj da sam meu konjima Uccairava, postao zajedno s besmrtnou, meu
plemenitim slonovima Ajravata, meu ljudima kralj. Od oruja ja sam grom, meu
svetim kravama Kamadhuk31, ja sam bog ljubavi Kandarpa, meu zmijama Vasuki kralj
zmija32. Meu svetim zmijama ja sam Ananda33, meu oceanskim stvorenjima ja sam
Varuna, meu umrlim precima Aryama, meu bogovima-sucima ja sam Yama, bog
smrti. Meu Daityama, ja sam Prahlada, meu mjeraima Vrijeme, od divljih ivotinja
lav, meu pticama Garuda, meu stvarima koje oiavaju ja sam zrak, meu
orunicima Rama34, meu ribama Makara (morski pas), meu rijekama Ganga. Ja
sam poetak, sredina i kraj stvorenja, meu naukama znanje Atmana, meu
sugovornicima govor. Medu slovima ja sam slovo A35, kod sloenih rijei sveza
(dvandva), ja sam neunitivo Vrijeme. Ja sam tvorac s licem okrenutim na sve strane.
Ja sam sveprodirua smrt i izvor svega to e postati, od enskih svojstava ja sam
Slava, Srea, Govor, Pamenje, Mudrost, Istrajnost, Opratanje. Meu himnama
Samavede ja sam Brihatsama, od stihova Gayatri36, meu mjesecima Margairsha
prvi mjesec u godini, proljee medu godinjim vremenima. U hazardnim igrama ja
sam igra s kockicama; ja sam bljesak blistavih stvari, pobjeda, odlunost, istina
istinitih: Medu sinovima Vrishni ja sam Vasudeva, medu Pandavama ja sam Arjuna,
medu mudracima Vyasa, meu pjesnicima ja sam Uana. Ja sam iba kojom se
kanjava, ja sam dravnika mudrost onih to trae pobjedu, kod tajni ja sam utnja, ja
sam znanje onih koji znaju. Ja sam klica svih stvorenja, o Arjuna; ne postoji nita bilo
ivo ili mrtvo bez mene. Nema granica mojim boanskim moima, o Parantapa. Ovu
puninu moje sile priopio sam ti samo djelomino. Sve to je silno i dobro, lijepo i
snano, znaj da sve to potie iz jednog dijela moga velianstva. No zato tebi ovo
detaljno znanje, o Arjuna? Ja sam onaj koji je jednim dijelom sebe uvrstio cijeli ovaj
univerzum.

Tako zavrava deseto poglavlje nazvano Vibhuti-Yoga.

Brihaspati je u Vedama duh molitve i njemu se tamo pripisuju magijske moi.

Ahvattha je sveto drvo, sveta smokva. Vidi XV glavu.
31 Kama-dhuk je mitoloka krava koja u kasnijem indijskom simbolizmu predstavlja bie koje svojim
mlijekom zadovoljava sve elje.
32 Nagas su bia s tijelom pola ljudskim, pola zmijskim.
33 Ananda je uvena mitoloka zmija s mnogim glavama, na ijem tijelu lei Bog Vishnu za vrijeme onog
perioda univerzuma kad se ona nalazi u snu.
34 Rama (Rama-Chandra) je glavni junak drugog indijskog epa Ramayane.
35 Vano je znati da se slovo "A" nalazi kao sastavni dio svih indijskih abeceda, izuzev ako je posebno
drukije obiljeeno.
36 Gayatri je glavni metar u indijskoj staroj poeziji. On se sastoji iz tri stope, svaka s osam slogova. Poto
se ovaj metar smatra svetim, njime je nazvana molitva bogu Savitri, koja se recitira tri puta dnevno: Tat
savitur varenyam bhargo devasya dhimahi dhiya yo nah prachodayat. (R. V. III, 62, 10)
29
30

23

XI. POGLAVLJE
Arjuna: Tvojom mi1ou ispriao si mi ovu najviu, mistiku priu o najviem
Atmanu i time je moja umna zaslijepljenost rasturena. Jer ja sam uo od tebe opirno
postanak i. unitenje bia i tvoje nepromjenjivo velianstvo, o Lokvanjooki! Tako, kako
si Sebe ocrtao, o najvii Gospode, ja elim da promatram tvoj najvii oblik37, o najvii
Due. Ako misli da ga ja mogu sagledati, onda mi pokai tvoju nepromjenjivu
sutinu, o Yogevara.
Krishna: Pogledaj, o Parta, moj stostruki i tisuustruki oblik, svaki razliit i
boanski, svaki razliite boje i forme. Pogledaj Aditjye, Vasue, Rudre, Avine38 i
Marute; pogledaj mnoga uda do sada neviena. Pogledaj sada, o Gudakeo, cijeli
svemir, pokretan i nepokretan, kako stoji u mome tijelu i sve ostalo to eli vidjeti. No
poto me ne moe svojim vlastitim oima vidjeti, ja ti darivam boansko oko; pogledaj
moju boansku silu!
Sanjaya (koji pria ovaj razgovor Krishne i Arjune), nastavlja: Tako govorei, veliki
majstor Yoge, Hari je pokazao sinu Prithinom svoje najvie boansko oblije: s
mnogobrojnim ustima i oima, s mnogobrojnim udnim izgledima, s mnogo
boanskog nakita, s raznovrsnim podignutim nebeskim orujem, nosei na sebi
nebeske vijence i odijela, pomazan boanskim mirom, sva udesa pokazujui,
beskrajni Bog, ija lica gledaju na sve strane. Ako bi se na nebu pokazao sjaj tisuu
sunaca, taj sjaj bio bi slian sjaju ovog monog Bia. Tamo je Arjuna, sagledao u tijelu
ovog Boga nad bogovima cijeli svemir, u njegovim mnogostrukim dijelovima.
Divljenjem ispunjen; s nakostrijeenom kosom, on prikloni svoju glavu i s prekrienim
rukama progovori:
Arjuna: Ja vidim u tvome tijelu sve bogove i mnotvo razliitih stvorenja, vrhovnog
boga Brahmana kako sjedi na lotosovom cvijetu, sve mudrace i nebeske zmije. Tebe
vidim s mnogobrojnim rukama, tijelima, licima, oima, kako se prostiru na sve strane
u beskraj! Ne mogu sagledati ni tvoj poetak, ni kraj ni sredinu, o Svesilni Boe
raznooblini. Ja te vidim kako nosi dijademu, disk i tijaru u prepunom sjaju, koji
bljete na sve strane i jedva razaznajem bljetei u krug kao vatra to gori i sunce,
neizmjerni. Ti si za mene najvii, nepromjenjivi koga treba poznati, ti si najvia riznica
ovog cijelog svemira, ti si nepromjenjivi uvar vjeitog zakona Dharme, ti si vjeiti
Purusha (Kozmiki Duh). Vidim da si bez poetka, sredine i kraja, beskrajne snage, s
beskrajnim rukama, ije su oi Sunce i Mjesec, s ustima kao uarena vatra koja svojim
zraenjem daje toplotu cijelom svemiru. Sav ovaj meuprostor neba i zemlje i sve etiri
strane svijeta ispunjeni su tobom. Gledajui ovo tvoje strano i udno oblije sva tri
svijeta se tresu, o Mahatmo! Ova vojska nebeskih sila prilazi Tebi; drugi sa
strahopotovanjem odaju ti hvalu sklopljenih ruku. Slava Ti! govori mnotvo velikih
mudraca i savrenih i pjevaju ti himne prepune hvale. Rudre, Aditye, Vasue, Sadye,
Vive, obje Avini, Maruti, Ushmapi, Gandharve, Jakshe, Asuri i Siddhe gomilama

37 Cijela ova pjesma je alegorija. Stoga, kada Arjuna trai da vidi najvii oblik Vasudeve (Krishne) to
znai da on eli poznavati razne manifestacije boanstva, kojima se on pojavljuje u fizikom svijetu.
38 Avini su boanski blizanci, kao u grkoj mitologiji Dioskuri.

24

gledaju na Tebe s divljenjem39. Gledajui Tvoje silno oblije s mnogobrojnim ustima i

oima, o Mahabaho, s mnogim rukama, nogama i tijelima i otrim zubima itavi
svjetovi se tresu, a i ja sm. Kada pogledam kako se prostire do samih nebesa, plamen
i u raznim bojama, otvorenih usta i sjajnih velikih oiju, moj unutranji duh podrhtava
i nemam mira ni oslonca, o Vishnu.
Gledajui tvoja usta sa zubima, slina vatri Stranog Suda, ne mogu da prepoznam
etiri strane svijeta i nemam utoita nigdje. Vladaoe bogova, pribjeite svih
svjetova, smiluj se! Sinovi Dhritarashtrini i s njima mnotvo zemaljskih vladara,
Bhishma i Drona, i Sutin sin s vodnicima naih ratnika jure i ulaze u tvoje eljusti sa
stranim zubima; neki uhvaeni izmeu zuba vide se i izgledaju smrvljenih glava40.
Kao to mnoge bujice rijeka ure u more, tako ovi ratnici ovjeanstva bacaju se u tvoja
plamena usta. Kao to leptiri s velikom brzinom ulijeu u zapaljenu vatru i propadaju,
tako ovi svjetovi ulaze u tvoja usta s ogromnom brzinom i propadaju. Ti prodire i
lie sve svjetove unaokolo plamenim ustima; ispunjavajui cijeli svemir bljeskom, tvoj
sjaj stvara straan ar, o Vishnu. Pokai se tko si u ovom uasnom obliku. Slava Ti,
Gospodaru bogova, i budi mi milostiv! Ja bih elio da Te poznam kao Prapoetno
Bie, jer ja ne razumijem tvoje pute.
Krishna: Ja sam Vrijeme koje u svome toku unitava svjetove, koji se otkrio i radi
ovdje da uniti ovjeanstvo. Izuzev tebe nijedan od ovih ratnika povrstanih u bojne
redove jedan prema drugom nee ostati iv. Stoga ustani i proslavi se; pobijedi svoje
neprijatelje i uivaj u prostranom kraljevstvu. Oni su ve odreeni za smrt od moje
strane, ti budi samo orue za to, o Ljevoruki strijele! Dhrona, Bhishma, Jayadrata,
Karna i ostali silni ratnici su ve ubijeni od Mene, stoga ih i Ti ubij. Ne alosti se, ve
se bori. Ti e pobijediti svoje protivnike na bojitu.
Sanjaya: Sasluah ove rijei Krishnine drhtei, Arjuna, nosei dijademu sklopi ruke
i pokorno govorae Krishni klanjajui se i mucajui prestraen.
Arjuna: Hrishikeo! Svijet je s pravom pokrenut radou i ljubavlju pri spomenu
Tvog imena; Rakshasi bjee na sve strane svijeta iz straha i sve mnotvo savrenih
priklanjaju se Tebi. A zato se ne bi klanjali Tebi, o Mahatmo, koji si prvi Tvorac, ak
prije Brahmana samog? O beskrajni Vladaoe bogova, stanovite svemira? Ti si
neunitivo Bie i Nebie i Najvia Istina. Ti si prvi od bogova, iskonski Purusha, Ti si
najvia riznica svemira, znalac i znan i najvie mjesto; Tobom je sve ispunjeno, o
beskrajni! Ti si Vjetar; Yama, Agni, Mjesec, Varuna, Prajapati i praotac svijeta. I Neka
je slava Tebi tisuu puta i opet neka Ti je slava! Neka ti je slava u prolosti i u
budunosti, neka Ti je slava sa svake strane, o Svebie! Bezgranina je tvoja mo i
neizmjerno tvoje, junatvo; Ti ispunjava sve, stoga si Svebie. Ako sam to god
nepristojno izgovorio mislei da si mi prijatelj i slavei Te kao Krishnu, Yadavu ili kao
druga, ne znajui Tvoje velianstvo iz nesmotrenosti ili iz ljubavi i ako sam ma kakvo
djelo uinio prema Tebi iz nepotovanja, iz ale, bilo sm bilo u prisustvu ljudi, leei;
sjedei ili jedui za sve ovo; ja molim za oprotaj, Tebe neizmjernog. Ti si otac ovog
39 U indjiskoj mitologiji ima sedam vrsta duhovnih bia, kojima pripadaju i gore spomenuta: bestjelesna
bia, bogovi, planetarni duhovi, aneli; bogovi koji su nevidljivi za ljude, elementarni duhovi postali od
mrtvih; utvare; Asuri, duhovi elemenata, duhovi postali od ivotinja i Rakshasi, demoni ili avoli.
40 Ove stihove treba opet razumijeti kao boansku alegoriju. Ovdje Arjuna ima viziju dogaaja, koji e se
dogoditi u budunosti. On vidi duhovnim oima ratnike koji e poginuti u sadanjem ratu, kao i cijeli
svemir. Kao to je ranije napomenuto, boanstvo simboliki predstavlja Vrijeme, kozmiku silu, koja u
svakom eonu stvara i unitava svemir.

25

svijeta, pokretnog i nepokretnog, preasni i najuvaeniji uitelj. Tebi nema ravnog;

kako moe biti vei od Tebe u trima svjetovima, o Svesilni i Nenadmani? Stoga
padajui niice pred Tobom, ja Te pokorno molim za milost, o Gospode; kao otac sa
sinom, kao prijatelj s prijateljem, kao zaljubljeni s voljenom imaj milosti. Ja sam
oduevljen da vidim ono to nitko ranije nije vidio, no moje srce drhti od straha; pokai
mi isto tvoje ranije oblije, smiluj se, o Gospodaru bogova, kuo svemira. Volio bih da
te vidim u istom obliku (kao nekada), s dijademom, ez1om i diskom u ruci; uzmi na
se isti oblik s etiri ruke, o Sveoblino Bie tisuuruko!
Krishna: Iz milosti prema tebi, o Arjuna, ja sam ti otkrio svojom arobnom silom
moje najvie oblije, koje se, sastoji iz zraee svjetlosti, univerzalno, beskrajno,
prapoetno, koje nitko osim tebe nije vidio. Ni studiranjem Veda ni rtvama ni
milostinjom ni djelima ni uasnim asketskim vjebama nitko me nije mogao vidjeti u
takvom obliku osim tebe u ljudskom svijetu. Bez straha i s radosnim srcem pogledaj na
ovo moje negdanje oblije.
Sanjaya: Govorei tako Arjuni, Vasudeva opet se pojavi u svome obliju i da bi
utjeio Arjunu, ispunjenog strahom Mahatma (Krishna) pojavi se opet u blagom
obliku.
Arjuna: Gledajui ponovo tvoj blagi ljudski oblik, o Janardana, ja sam se povratio i
doao sebi.
Krishna: To moje oblije, u kome si Me vidio, teko se moe vidjeti; ak i bogovi
vjeito ele da me vide u tom obliku. Tako, kako si me ti video. Ja se ne dam vidjeti ni
kroz Vede, ni isposnitvom ni kroz milostinju ni kroz rtvu. No nepodijeljenom
predanou mene mogu poznati i vidjeti kakav sam u istini i doi meni, o Parantapa,
koji radi mene radi, tko mi je Predan i moj priklonjenik, bez sebinosti i bez mrnje
prema ijednom stvorenju, dolazi Meni, o Pandava.

Tako zavrava jedanaesto poglavlje Vishva-rupa-darshana-Yoga.

26

XII. POGLAVLJE
Arjuna: Od onih koji te oboavaju uvijek predani Yogi i od onih koji te oboavaju
kao Nerazorivog i Nemanifestiranog, koji vie razumije Yogu?
Krishna: Ja mislim da su oni sasvim na pravom Putu, iji je um utvren u Meni i
slue mi vjeito u Yogi, iji je duh proet najviom vjerom. No oni koji oboavaju.
Neprolaznog, Neiskazanog, Neotkrivenog, koji je svugdje prisutan, nezamisliv,
nepromjenjiv, nepokretan, vjeiti i koji obuzdavajui svoja osjetila svugdje dre svoj
um u ravnodunosti, koji se raduju blagostanju svih bia oni dolaze Meni. Vrlo veliki
je napor onih iji je um upravljen Nemanifestiranom Duhu, jer Put Nemanifestiranog
Duha muno dostiu tjelesna bia. No oni koji su odbacili sva djela u Meni i predani
su i oboavaju me istim umom s nepokolebljivom predanou njih ja brzo podiem iz
oceana zemaljskog raanja i umiranja, o Pritha, poto je njihov um utvren u Meni.
Stoga uputi svoj um na Mene i neka se tvoj razum udubi u Mene; tako e nesumnjivo
poslije prebivati u Meni. A ako ne moe koncentrirati vrsto svoje misli na Mene,
onda trai da Mene dobije Yogom sluenja, o Dhananjaya. Ako nema snage za
neprestani rad onda slui Meni; radei samo Mene radi, ti e dostii savrenstvo. Ako
nema snage ni za ovo, onda trai pribjeite u Meni, odrekni se svakog ploda svojih
djela, savladan u duhu.
Jer znanje je bolje nego neprestani rad, meditacija je via od znanja, odricanje od
rezultata djela bolje nego meditacija, poslije odricanja dolazi unutranji mir. Tko nema
mrnje ni prema jednom stvorenju, tko je prijateljski naklonjen i saaljiv, bez
samoivosti i bez sebinosti, isti u bolu i zadovoljstvu, milostiv, uvijek zadovoljan,
Yogi, obuzdana duha postojan, sa srcem i umom u Meni tko me tako oboava on mi
je drag. Onaj, od koga se svijet ne uznemiruje, a tko ne uznemiruje svijet, tko je bez
nemira radosti, nestrpljenja, straha i uasavanja; bez elje, ist, vjet, nepristran, bez
uzbuenja, odriui se svake poduzetnosti tko me tako oboava Meni je drag. Tko se
ne raduje, ne mrzi, ne tui, ne prieljkuje, tko se odrekne podjednako dobra i zla i ima
pobonosti, on mi je drag. Tko je ravnoduan prema prijatelju, isti u asti i sramu, na
hladnoi i na toploti, u radosti i u muci, bez privrenosti, tko prima podjednako
kuenje i hvalu, utljiv, zadovoljan svaim to mu se dogodi, bez zaviaja, vrsta uma,
pun predanosti, on mi je drag. U istini priklonjenici koji imaju vjere i predanosti, koji
slue ovoj besmrtnoj sili Dharme, o kojoj sam ti govorio, dragi su Meni.

Tako zavrava dvanaesto poglavlje nazvano Bhakti-Yoga.

27

XIII. POGLAVLJE
Arjuna: elim da razumijem to su Prakriti i Purusha (Materija i Duh), to je
polje, a to Znalac polja, a to predmet saznanja, o Keshava.
Krishna: Ovo tijelo zove se Kshetra, polje (jer se plodovi akcije anju u njemu), o
Kuntin Sine, Znalac polja je onaj koji ga poznaje, kau mudraci. Znaj da sam Ja znalac
polja u svima poljima, o Bharata. Prava je mudrost poznavanje polja i onoga koji
poznaje polje. to je to polje, kakve prirode, kojim promjenama podlono, otkuda je i
to u sutini, tko je on (koji poznaje polje) i kakve su njegove moi, uj ukratko od
Mene. Mudraci su ga opjevali na razne naine u razliitim svetim pjesmama, a tako
isto u stihovima zvanim Brahman-Sutra, vrlo jasno i uvjerljivo.
Veliki elementi, Samosvijest, Razum, Nemanifestirani, deset organa41, Jedini i pet
osjetilnih organa, elja, mrnja, zadovoljstvo, bol; tijelo i razbor i vrstina ovo ukratko
oznaava polje zajedno s njihovim promjenama.
Smirenost, estitost, bezazlenost, opratanje, pravinost, potovanje svoga uitelja,
istoa, vrstina, samosavladavanje, odricanje od osjetilnih predmeta, nesebinost,
spoznaja bola vezanog za raanje, smrt, starost i bolest; nevezanost (za svijet),
neovisnost od djece, ene, kue i tome slino, neprekidna ravnodunost misli (umna
ravnotea) u eljenim i neeljenim dogaajima, nepromjenjiva predanost samo Meni
kroz Yogu, traenje usamljenih mjesta, neuivanje u drutvu ljudi, postojanost u
saznanju Atmana, vizija cilja u spoznaji istine, ovo se naziva Mudrost. Sve ostalo je
neznanje.
Sada u ti objasniti predmete vrijedne spoznaje, ijom se spoznajom dostie
besmrtnost. To je bespoetni Najvii Brahman, koji se ne zove ni Bie ni Nebie. To
sutinstvo ima na sve strane ruke i noge, njemu su svugdje oi, glava i usta, koje sve
uje i stanuje u svijetu, obuhvaajui sve. Njegova se sila zrai kroz sva osjetila, pa
ipak Ono nema osjetila, nevezano je za svijet, a odrava sve. Ono je bez guna42, pa ipak
osjea gune. Ono se nalazi u svima biima vani i unutra, Ono je pokretno i nepokretno,
zbog svoje malenkosti nedokuivo, daleko i blizu. Nerazdjeljivo Ono stanuje u
stvorenjima, pa ipak kao da je razdijeljeno. Ovo Bie treba znati da je Svedritelj,
razara i roditelj svih stvorenja. Ono je Svjetlost od Svjetlosti i iznad tame. Ono je
znanje, predmet saznanja, postie se znanjem, uvreno u srcima sviju. Tako ti je
ukratko izloeno polje, Znanje i Predmet Saznanja. Tko me oboava i ovo zna, on
dostie moje Bie.
Znaj da su i Materija i Duh bez poetka i da promjene i gune potjeu iz materije.
Materija je pokretaka sila za stvaranje efekata i raznih djelatnosti; Purusha-Duh je
uzrok postojanja zadovoljstva i bola. Jer Duh, prebivajui u materiji, hrani se gunama
koje potiu iz materije; njegova vezanost za gune uzrok je raanja u dobroj ili looj
utrobi. Promatra, koji dozvoljava i odrava, hranilac, Veliki Gospod i Najvii Atman
tako se naziva Purusha u ovom tijelu. Tko razume na taj nain Purushu i Prakriti (Duh
i Materiju), zajedno s njihovim gunama, nee se ponovo roditi na svijet, u ma kakvom
se poloaju nalazio.
41 Prema psihologiji Samkhya-Joge, postoje deset organa: pet koji slue akciji (karmendrija): govor,
hvatanje, hod, ekskrecija i seksualna sposobnost. Drugih pet su organi razuma (budhindrija): vid,
sluh, miris, okus i opip.
42 Gune su funkcije ili prakvaliteti u prirodi. Vidi raniju napomenu.

28

Jedni vide Atmana dubokim razmiljanjem u sebi i kroz sebe; drugi ga saznaju
naukom Samkhya-Yogom, a ostali kroz Karma-Yogu (ili putem aktivnosti). Opet
drugi, koji nemaju takvo znanje, oboavaju Ga onako kako su uli od drugih; i ako se
ovi upravljaju po rijeima Veda, ipak e oni prevladati smrt. Koje god ivo bie se rodi,
bilo pokretno bilo nepokretno, znaj da biva uslijed jedinstva Saznavatelja polja s
poljem (t.j. sjedinjenjem duha i materije).
No tko vidi najvieg Gospoda usaenog u svima biima, koji ne propada kad ona
propadaju, on je istinski vidilac. Jer videi Gospoda kako podjednako prebiva svugdje,
on nee unititi samog sebe i stoga on ide na Najviem putu. Tko je svjestan da
Prakriti materija obavlja sve aktivnosti, a da Atman, nije djelovatelj, on je pravi
vidjelac. Tko sazna da raznovrsna bia prebivaju u Jednom i da se od Njega
rasprostiru, taj odlazi Brahmanu. Poto je Najvii Atman bez poetka i bez guna, on je
nepromjenjiv i ako stanuje u tijelu on niti radi niti biva okaljan. Kao to se svugdje
prodirui eter zbog svoje finoe ne ukalja, tako i Atman prebivajui svugdje nije
okaljan u tijelu. Kao to Sunce osvjetljava cijeli ovaj svijet, tako Stanovnik (Duh)
osvjetljava cijelo ovo polje (tijelo), o Bharata. Tko pozna razliku izmeu polja i
Saznavatelja polja oima znanja i tko pozna osloboenje bia od materije, on odlazi
Najviem.

Tako zavrava trinaesto poglavlje nazvanoYoga razlikovanja Materije i Duha.

29

XIV. POGLAVLJE
Krishna: Opet u ti objasniti najviu mudrost, najviu od svih znanja, ijim
saznanjem su svi mudraci, odavde otili najviem savrenstvu. Postigavi ovu mudrost
i poto su postali jedinoduni sa Mnom, oni se ne raaju ponovo pri stvaranju, niti se
uznemiruju pri unitenju svijeta. Moj izvor je Vjeiti Brahman, u njemu Ja stavljam
klicu ivota; otuda potiu sva bia, o Bharata. Veliki Brahman je izvor sviju stvorenja
koja postaju u utrobama, Ja sam otac koji oplouje.
Sattva, Rajas i Tamas43 su gune, postale iz materije (prakriti); one veu u tijelu
nepromjenjivog stanovnika tijela, o Mahabaho. Od ovih Sattva je zbog svoje istoe
svijetla i nepomuena i vee ga dodirom zadovoljsva i znanja, o Bezgreni. Znaj da je
Rajas u sutini strast i da je postala iz elje (za ivotom) i osjetilnih sklonosti; ona vee
stanovnika tijela okovima djela. Znaj da Tama postaje od neznanja i da obmanjuje sve
stanovnike tijela; ona vee nerazumnou i uspavanou, o Bharata. Sattva vee za
zadovoljstva, Rajas za djela, o Bharata; a Tamas, pomraujui znanje, vee za
nerazumnost. Sattva postaje kad prevlada nad strau i mrakom; Rajas se javlja kad
prevlada nad dobrotom i mrakom; Tamas postaje im prevlada nad dobrotom i
strau.
Kada svjetlost znanja prodre kroz sva osjetilna vrata, onda se moe znati da
prevladava Sattva. Pouda; aktivnost, ulaenje u posao; nemir, udnja sve ovo se raa
kada se Rajas uveala; o kralju Bharata. Kada Tamas prevlada, onda se raa mrak,
neaktivnost, nerazumnost, umna zaslijepljenost. Kada se nosilac tijela raspadne; poto
je prevladala Dobrota, on odlazi u niim neukaljano kraljevstvo najmudrijih. No ako
netko umre pod vlau Strasti, on se ponovo raa meu ljudima vezanim za djela; ako
li pak umre pod vlau Mraka, on se raa u utrobi bezumnih. Za dobro uinjeno djelo
kae se da ima osobinu Sattva, da je isto; plod strasti je bol, a plod mraka je neznanje.
Iz dobrote potie mudrost, iz strasti se rada pouda, iz mraka postaje nerazumnost i
umna zaslijepljenost, a tako isto i neznanje. Predani dobru idu gore, a ogrezli u strasti
idu u sredinu dok oni to ive pod utjecajem najnie gune Mraka odlaze dolje.
Kada mudrac sazna da ne postoji nijedan drugi agens osim guna i zna da postoji Vii
od guna, on dolazi mome Biu. Stanovnik tijela, uzdignuvi se iznad ovih triju guna, iz
kojih je postalo tijelo, osloboden od roenja, smrti, starosti i bola, dostie besmrtnost.
Arjuna: Koje osobine odlikuju ovjeka koji se uzdignuo iznad triju guna, o
Gospode? Kakvog je vladanja i kako se moe uzdii iznad triju guna?
Krishna: Tko ne mrzi prosvjetljenje, aktivnost, pa i samu vanjsku energiju kada se
s njima susretne, a ne eli ih kada ove ne djeluju; onaj tko je ravnoduan i ne
uznemiravaju ga gune, tko stoji po strani, znajui da su to gune koje se kreu; tko je
isti u bolu i zadovoljstvu; samopouzdan, za koga je: isto zemlja, kamen i zlato, tko je
isti prema voljenom i omrznutom, mudar, ravnoduan u pohvali i kuenju; tko je isti u
43 Prema uenju filozofije Samkhya, Materija ili Priroda (Prakriti, Pradhana, Avyakta) je vjeita
supstanca cijelog svemira. Ta univerzalna materija ima tri Gune, prakvaliteta ili atributa. Prema tome su
gune neka vrsta determinirajuih stanja za objektivno i subjektivno iskustvo. Zbog svojih
determinirajuih osobina u svijetu gune se zovu: Sattva (dobrota, istina, pravo bie), Rajas (emocija,
kretanje, strasti) i Tamas (mrak, ravnodunost, inercija). Ove gune se nalaze u svima prirodnim
manifestacijama u razliitim razmjerima, to determinira dotian karakter izvjesnog bia ili stvari. Jo bi
se ove gune mogle priblino prevesti na europsko shvaanje, ako uzmemo da sattva znai harmoniju
ili ravnoteu, rajas kretanje ili energiju, a tamas inerciju (usp. SamkhyaKarika 1115).

30

asti i nemilosti, tko se ponaa podjednako prema prijatelju i neprijatelju, tko se

odrekao svakog aktivnog rada za takvog ovjeka se kae da se uzdigao nad gunama.
Tko mene oboava s nepokolebljivom Bhakti-Yogom i koji se uzdigao iznad triju guna
on je sposoban sjediniti se s Brahmanom. Jer ja sam osnova neumrlog i
nepromjenjivog Brahmana, vjeitog zakona Dharme i savrenog blaenstva.

Tako zavrava etrnaesto poglavlje nazvano Guna-traja-Vibhaga-Yoga.

31

XV. POGLAVLJE
Krishna: Kau da je korijen Drveta ivota (Ahvatta)44 korijen gore, a grane
povijene dolje. Njegovi listovi su svete pjesme; onaj koji to razumije zove se
vedoznalac. Njegove grane ire se i gore i dolje, hranjene gunama i sastoje se iz
predmeta osjetilnih opaanja. Iz korijena (prauzroka bia) one se pruaju dolje do u
sami ljudski rod, tjerane ljudskim djelima. Na zemlji se ne vidi ni obim, ni oblik ovog
drveta, niti njegov poetak ili kraj. Samo onaj koji ovo Drvo ivota s nabujalim
korijenom presijee otrim noem bezstraa moe ispitivati Put, s koga se ljudi
nikada vie ne vraaju. On dostie iskonskog Purushu Duha iz koga potie prastara
stvaralaka energija.
Oni koji su bez gordosti i uobraenosti i koji su savladali privrenost za svijet i
stalno prebivaju u svemirskom duhu oni samo koji su se oslobodili od osjetilnih elja i
od suprotnosti, zvanih zadovoljstvo i bol oni samo mogu dostignuti ovaj
nepromjenjivi Put, bez zablude.
To najvie moje obitavalite ne obasjava ni Sunce ni Mjesec, niti vatra; dospjevi do
njega jedanput, ljudi se ne vraaju natrag. Jedan nepromjenljivi dio Mene je ono to
postoji u individualnim duama; on privlai sebi pet osjetila i razum, koji pripadaju
materiji. Kada On, kao gospodar, primi tijelo i izae odatle, on odnosi sa sobom ovih
pet osjetila, kao to vjetar die mirise s njihovih leita. Budui gospodar nad osjetilom
sluha, vida, opipa, okusa, mirisa i uma, on sam uiva u osjetilnim predmetima. Bilo da
on izlazi ili ostaje, ili strada, ljudi opsjednuti nestvarnou ne vide Njega; okruenog
gunama; vide ga samo znanooki.
Yogiji koji idu Njemu, nalaze Ga kako poiva u samom njihovom biu; ljudi
nesavrena duha i nerazumnici, i ako streme, ne vide Ga.
Znaj da svjetlost Sunca, koja cijeli svijet obasjava, sjaj Mjeseca i vatre pripada Meni.
Prodirui u Zemlju, ja odravam sva stvorenja mojom ivotvornom silom; kao soni
korijen Soma45, ja hranim sve biljke. Postavi Vaivanara; svuda prodirui oganj, Ja
ulazim u tijela ivih bia; izdisanjem i udisanjem Ja pripremam etiri vrste hrane. Ja se
nalazim u srcima sviju; od Mene potie pamenje, znanje i razum. Mene mogu poznati
kroz Vede, ja sam tvorac Vedante i vedoznalac.
U svijetu postoje dvije Purushe, sutine: fenomen i noumen. Promjenjivu sutinu
ine sva bia, nepromjenljiva se zove Kutasta. Ali postoji jo jedno, najvie bie, zvano
Paramatman, koje proima i odrava trostruki svijet kao vjeiti gospodar. No poto
sam Ja iznad promjenjivog i vii od nepromjenjivog, Mene veliaju u svijetu i kroz
Vede kao Purushottamu, najvie Bie. Tko mene u ovom svijetu, bez zablude, shvati
kao najvieg Duha, Purushottamu, on je sveznalac i oboava Me cjelokupnim svojim
biem, o Bharata.
To je to najtajanstvenije znanje, koju sam ti otkrio, o Bezgreni; tko ga razumije, on
postaje mudrac i dostie savrenstvo, o Bharata.
Ova usporedba svijeta s drvetom Ahvatta (Ficus religiosa) nalazi se i u Kata Upanishadi. (II, 3, l. i VI,
1). Ono simboliki predstavlja vjeiti krug raanja i umiranja samsara. Grane predstavljaju raznovrsna
bia i fiziki svijet. Zato se i kae ovdje: njegove grane povijaju se gore i dolje.
45 Soma je opojni sok jedne naroite vrste planinske biljke, koja se upotrebljava u vedskom ceremonijalu.
Kao i u elevsinskim misterijama ona proizvodi ekstatiko stanje. U brahmanama ova biljka je
identificirana s Mjesecom, koji hrani bogove i koji svojom vlagom odrava bilje na zemlji.
44

32

Tako zavrava petnaesto poglavlje zvano Purushotama-Yoga.

33

XVI. POGLAVLJE
Krishna: Neustraivost, istoa srca, spoznaja; predanost, postojanost,
dareljivost, samoobuzdanje, rtva, studija Veda, askeza, pravinost; nezloba, istina,
nenaprasitost, odricanje, smirenost, saaljivost prema stvorenjima, nemanja poude,
blagost, skromnost, istrajnost, energija, strpljenje, vrstina, trezvenost, bezazlenost,
neisticanje: sve ove osobine su dar onih koji su roeni za boansku sudbinu.
Lukavstvo, gordost, uobraenost, ljutina, grubost i neznanje nalaze se u onome koji
je roen da ima demonsku sudbinu. Boanska sudbina vodi iskupljenju, demonska
osjetilnim okovima. Ne jadikuj, o sine Pandu, ti si roen za boansku sudbinu. U
ovome svijetu ima dvije vrste stvorenja: boanski i drugi demonski. Stvorenja
boanskog reda su ti opirno ocrtana, a sada uj o demonskom redu.
Demonski ljudi ne znaju to treba raditi niti to ne treba raditi. U njima se ne nalazi
istoa, niti dobro vladanje, niti istina. Oni tvrde da je svemir bez istine, bez osnove,
bez Boga, da se ona nije razvila postepeno, i da njen uzrok nije nita drugo ve elja.
Pokvarena duha, slaboumni, surovi u djelima svi ovi koji se dre ovog vjerovanja
raaju se kao neprijatelji na propast svijeta. Odani nezajaljivoj elji, ispunjeni
licemjerjem, gordou i poudom, oni se u svojoj zaslijepljenosti dre uvijek lanih
uvjerenja i odaju se prljavim ceremonijama. Oslanjajui se na loe misli koje vode
propasti i predajui se osjetilnom uivanju, oni su uvjereni da je to sve. Vezani
stotinama veza nadanja, znajui samo za poudu i ljutnju, oni trae bezobzirno da
nagomilaju bogatstva radi zadovoljenja svojih elja.
Ovu sam elju danas postigao, onu drugu nadam se da postignem; ovo je moje
bogatstvo i ono e tako isto biti moje. Ovoga sam neprijatelja unitio i druge u tako
isto unititi; ja sam gospodar i uivam, ja sam savren, jak i sretan, ja sam bogat i
otmjen; tko je drugi ravan meni? Ja u prinijeti rtve i dati milostinju. Ja hou uivati
tako oni govore, zaslijepljeni neznanjem.
Zalueni raznim mislima, upleteni u mree zablude, odani osjetilnim uivanjima,
oni propadaju u mrani pakao. Samohvalisavci, uporni, ispunjeni gordou i opijeni
bogatstvom, oni prinose rtve samo po imenu, lane i koje ne odgovaraju propisima.
Predajui se sebinosti, sili, gordosti, poudi i ljutini, oni me mrze u svome tijelu, kao i
u tuim tijelima. Ove nevaljalce, najpokvarenije meu ljudima, surove i niske, ja bez
prestanka aljem na njihov put kroz ivot u demonsku utrobu. Pali u demonsku
utrobu, zaslijepljeni iz jednog roenja u drugo, oni Me nikada ne dostiu, o Kuntin
sine i idu odatle najniem putu.
Trostruka su vrata pakla, koja razaraju duu, a to su: elja, ljutina i pouda; svaki
ovjek treba da se odrekne ovih triju. I onaj ovjek koji se oslobodi ovih trostrukih
vratiju mraka stvara samom sebi blaenstvo i odlazi najviem cilju. Onaj pak koji
slijedi svoje prohtjeve i koji je odbacio propise svetih knjiga, ne moe postii
savrenstvo, niti sreu, niti najvii cilj. Stoga neka Svete Knjige (astre) budu tvoje
mjerilo za raspoznavanje dobra i zla. Znajui to propisuju Svete Knjige ti treba raditi
u ovom svijetu.

Tako zavrava esnaesta poglavlje nazvano Razlikovanje boanske i demonske

sudbe.

34

XVII. POGLAVLJE
Arjuna: No kakav je poloaj, onih koji su odbacili propise Zakonskih Knjiga
(astre), a prinose rtve s puno vjere, o Krishna? Prebivaju li oni u dobroti, strasti ili
tami?46
Trostruka je Vjera47 tjelesnih bia i ona potie iz njihove prirode; njihovo bie
pripada ili Dobroti, ili Strasti, ili Mraku. Sada uj o tome Vjera odgovara prirodi svakog
stvorenja, o Bharata. ovjek se sastoji iz vjere: kakva je njegova Vjera, takav je i on.
Dobri ljudi oboavaju bogove, strasni ljudi oboavaju polubogove i demone; ostali,
predani mraku, oboavaju duhove umrlih i mnoinu zemaljskih duhova. Oni ljudi koji
vre strahovite asketske vjebe koje nisu propisane u Zakonskim Knjigama, a zadojeni
su licemjerjem i sebinou i ispunjeni silom svojih strasti i elja ovi bezumnici mue
sakupljene elemente tijela i Mene koji stojim u njihovim tijelima. Znaj da ovi imaju
demonske namjere.
Ima tri vrste hrane koja je svakom ugodna; ima takoer tri vrste rtava, isposnitva i
darova. uj po emu se razlikuju. Ljudi koji se nalaze u stanju sattva vole hranu koja
je sona i ima ulja, vrsta i srdana, takvu hranu koja poveava ivot, istou, snagu,
zdravlje, zadovoljstvo i radost. Ljudi koji se nalaze u stanju rajas vole onu hranu koja
je gorka, kisela, slana, suvie ljuta, otra, sirova i vrela koja priinjava bol, tugu i bolest.
Hrana koja se ustajala, koja je izgubila svjeinu, koja smrdi, kao i ostaci hrane
nepodobne za rtvu takva je hrana prijatna ljudima koji se nalaze u stanju tamas.
Ona rtva koju obavljaju ljudi prema propisima (Veda) ne elei nagradu za to, ti su
svjesni da se rtva mora obaviti. Znaj, o najbolji iz plemena Bharata, da ona rtva koja
se vri s obzirom na nagradu, ili iz licemjerja, takva rtva ima osobine Rajagune. Ona
rtva koja se ne prinosi po propisima, bez darivanja hrane i bez mantre (tajanstvenih
molitava), bez darova i bez vjere, pripada Tamoguni. Odavanje poasti bogovima,
Brahminima, uiteljima, mudracima; istoa, pravinost, nevinost, i nezloba zove se
tjelesna askeza. Govor koji ne prouzrokuje uzbuenje i koji je istinit, ugodan i koristan;
isto tako recitiranje svetih knjiga jest askeza govora. Vedrina uma, blagost, utnja,
samosavladavanje i istoa srca jest umna askeza. Ova trostruka askeza, koju ljudi
ispunjavaju s najviom vjerom i predanou, ne elei nagradu, ima osobinu Sattve.
Askeza, koja se vri s licemjerjem radi visokog uvaavanja, divljenja i potovanja, ima
osobinu Rajasa; ona je nestalna i nesigurna.
Askeza koja se poduzima iz zaslijepljenog uvjerenja s umrtvljivanjem sebe ili da bi
nekog upropastili pripada prirodi Tamasa. Dar koji se daje kao dunost onome koji isti
moe vratiti, na pravom mjestu, u pravo vrijeme i pravom licu takav dar ima osobine
Sattva. No onaj dar koji se ini radi vraanja ili s obzirom na buduu nagradu ili se
daje teka srca smatra se da pripada prirodi Rajas. Onaj dar koji se daje na nezgodnom

To jest kojoj od triju guna (sattva, rajas i tamas) oni pripadaju.

Vjera u sanskritskom je raddha. Pri tom treba imati na umu da smisao pojedinih filozofskih i
teolokih termina u sanskritskom jeziku nije dovoljno preciziran. Rijei imaju mnogo dublje znaenje no
to im mi pridajemo. Otuda neophodnost mnogobrojnih komentara u Indiji za razumijevanje djela
knjievno-filozofskog sadraja. Jedna ista rije moe znaiti u istom tekstu dvije ili tri razliite stvari.
Tako svabhva znai svoje bie u uem smislu i prirodu u irem smislu rijei. raddha Vjera je
prvenstveno fiziko stanje, koje dolazi kao rezultat prirode (svabhva) jedne individue, u kojoj su
determinirane iskustvom sve njene fizike i umne sposobnosti.
46
47

35

mjestu, u nepravo vrijeme i nepravoj osobi, s podcjenjivanjem ili s prezirom ima

osobine Tamas.
Om, Tat, Sat48 jest trostruka definicija Brahmana; ovime su u prastaro doba
ustanovljeni Brahmini, Vede i rtve. Stoga, izgovarajui rije Om, brahmoznalci
poinju rtve, milostinju i askezu, kao to je propisano u Vedama. Izgovarajui rije
Tat, oni koji tee osloboenju prakticiraju razliite rtve, askezu i milostinju, bez
obzira na nagradu. Rije Sat upotrebljava se u smislu bivanja i dobrote; osim toga rije
Sat se izgovara pri obavljanju nekog dobrog djela, o Pritha. Predanost rtvovanju,
askezi i davanju milostinje isto tako se naziva Sat, kao i djela koja se poduzimaju u tom
cilju oznauju se kao Sat. to god je uinjeno bez vjere, bilo rtva, dar, askeza ili ma
kakvo drugo djelo zove se Asat (nestvarno, ne-bie) i nitavno je kako na ovom svijetu,
tako i u buduem.

Svretak sedamnaestog poglavlja zvanog Trostruka podjela Vjere.

Om (Aum) je sveta rije, kojom se poinje svaki posao u Indiji, a naroito svako itanje svetih knjiga.
Ta rije u isto vrijeme simboliki predstavlja trostruku aktivnost Brahmana, kao i cijeli svemir u
sadanjosti, prolosti i budunosti. O tome naroito govori Mandukya Upanishada: Rije Tat oznaava
Apsolutnog Brahmana, kao to se vidi iz poznate fraze: Tat tvam asi. (Ti si sm to.). Sat znai suti,
istinski, dobar, i najzad Bie, ono to ima realnu egzistenciju. Suprotno ovome je asat, nebie.
48

36

XVIII. POGLAVLJE
Arjuna: elim saznati, o Mahabaho, sutinu samopouzdanja i uzdravanja, o
Hrishikeo, ukrotitelju Keina.
Krishna: Pod samim obuzdavanjem mudraci razumiju odbacivanje djela, iji je
pokreta elja za nagradom; odricanje ploda svake akcije prosvijetljeni nazivaju
uzdravanje. Jedni mudraci ue da se treba odrei djelatnosti kao zla; drugi kau da se
ne treba odricati rtve, davanja milostinje i askeze. uj sada moju odluku o ovome
predmetu, o najbolji iz plemena Bharata, jer se uzdravanje velia kao trostruko, tigre
meu ljudima!
ovjek se ne treba uzdravati od prinoenja rtava, davanja milostinje i askeze, ali
treba da ih vri istinski; rtva, davanje milostinje i askeza oiuje mudraca. No i ova
djela treba obavljati odbacivi privrenost i nagradu; ovo je moje odluno i najvie
uenje, o Parta. Ali nije svrsishodno odrei se zakonom propisanih dunosti; odricanje
svojih dunosti iz puke zaslijepljenosti pripada mraku. Ako se netko uzdrava od
vrenja svojih dunosti uslijed straha od fizikog bola, njegovo uzdravanje ima
osobinu rajas i ovim odricanjem ne dobiva nagradu. A kada ovjek ispunjava jedno
propisano djelo smatrajui to kao svoju dunost, a nije vezan za svijet i nagradu, takvo
se uzdravanje zove sattva, o Arjuna. Tko ne izbjegava neugodne dunosti, a ne
naginje ugodnim dunostima, znai da je proet osobinom sattve, da je prosvijetljen,
osloboen sumnje i da je Sannyasin. Jer dokle god je ovjek vezan tijelom ne moe
potpuno napustiti aktivnost; no onaj koji se odrekne svakog ploda rada zove se
Sannyasin.
Trostruki je plod aktivnosti neugodan, ugodan i pomijean koji prati poslije
smrti one to se nisu odrekli; ali nikada ne prati one koji su se odrekli plodova rada.
Naui se od mene, o Mahabaho, da prema uenju Samkhya ima pet uzroka, koji su
preduvjet svake aktivnosti: poloaj, vrilac; razni organi i mnogostruke aktivnosti i
Sudbina. Ovo su pet uzroka svake aktivnosti, propisane ili ne, koje ovjek vri bilo
tijelom, rijeima ili mislima. Poto je ovo injenica, onaj koji uslijed nesavrenog
znanja nalazi da je njegov ist Atman djelovatelj, on ne vidi u svojoj ludosti. Onaj, iji
je duh bez sebinosti, a um nije pomraen takav ovjek ako uniti i cijeli ovaj svijet,
on nije ubojica i nije vezan. Saznanje, stvar koju treba znati i znalac jeste trostruka
pobuda za rad; orue aktivnosti49, akcija i djelatelj sainjavaju trostruku osnovicu
akcije. Znanje, aktivnost i radnik objanjeni su u nauci o gunama kao da mogu biti
trostruki i prema njihovim razliitim gunama; sada sluaj redom.50
Znaj da ono znanje kojim ovjek vidi u svima biima jednu nepromjenjivu sutinu,
nerazdjeljivu u razdijeljenom, potie iz osobine sattva. Ono znanje s kojim ovjek
misli da vidi u svima stvorenjima diferencirane razne osobine bia znaj da to znanje
potie iz osobine rajas. A ono znanje, koje shvaa jedan efekt kao da je cjelina, ne
gledajui na uzrok, ne vidi istinski princip sveg bivanja, i jednostrano je takvo znanje
dolazi od prirode tamas. ovjek koji je duhovno slobodan i nije hvalisavac, koji je
obdaren postojanou i energijom, ravnoduan u uspjehu i neuspjehu takav radnik je
satvike prirode. Onaj pak ovjek koji je strastan i udi za rezultatom djela, poudan, u
sutini zao i neastan, podloan radosti i a1osti za takvog se kae da ima prirodu
49
50

Karanam u Logici znai causa instrumentalis.

Vidi primjedbu o gunama u poetku XIV glave.

37

rajas. ovjek koji ne vlada sobom, koji je prostak, tvrdoglav, prijetvoran, zao, lijen,
maloduan i oklijeva pripada prirodi tamas.
Sada uj, o Dhananjaya, trostruku podjelu intelekta i energije, prema gunama, koje
u ti izloiti iscrpno i pojedinano. Onaj intelekt pripada guni sattva, koji zna pravo
vrijeme kad treba poeti, kada prestati, koji zna to treba a to ne treba uiniti, koji zna
uzrok straha i nestraha, ropstvo i iskupljenje takav intelekt potie iz sattve. Onaj,
pak, intelekt koji pogreno razumije zakon Dharme i bezakonje, to treba uiniti, a to
ne treba takav intelekt ima osobine rajas. Intelekt, obavijen mrakom, koji dri
bezakonje za zakon Dharme i sve stvari vidi izopaeno pripada guni tamas.
Ona energija kojom ovjek dri u svojoj vlasti aktivnosti uma, daha (prana) i
osjetilnih organa nepokolebljivom Yogom pripada prirodi zvanoj sattva. Ona pak
energija kojom ovjek naginje Dharmi, zadovoljstvu i bogatstvu i kojom ovjek
neprestano prieljkuje nagradu pripada prirodi rajas. A ona energija koja vezuje
ovjeka za uspavanost, strah, brigu, oajanje i nerazumnost potie od prirode mraka
(tamas).
uj sada uenje o trostrukom zadovoljstvu, o vladaoe plemena Bharata, koje
estom upotrebom donosi ovjeku radost i znai kraj bola. Ona radost, koja je u
poetku kao otrov, a na kraju slina ambroziji zove se sattva i postaje od istoe
ljudskog uma i due. Radost, koja postaje uslijed veza osjetila s osjetilnim predmetima,
u poetku kao ambrozija, a na kraju kao otrov, poznata je kao rajas. Ona radost, koja
s poetka i u svom toku pomrauje Atmana (Duh) i potie iz uspavanosti, lijenosti i
nerazumnosti takva radost pripada mraku (tamas). Ne postoji ni jedno bie na
zemlji; bilo na nebu meu bogovima, koje je izuzeto od ovih guna, postalih od
pramaterije.
Razliite su dunosti Brahmina, Katrije, Vaiye i udre, o Paranatapa, koje su im
dodijeljene prema gunama i pripadnim sklonostima. Dunosti jednog Brahmina, koje
potiu iz njegove prirode su sljedee: mirnoa, samoobuzdanost, askeza, istoa,
strpljenje i pravinost, znanje, spoznaja istine i vjera. Uroene dunosti kaste Katrija
(ratnike) sastoje se u junatvu, sranosti, postojanosti, vjetini, istrajnosti u borbi,
izdanosti i vladarskoj sposobnosti. Obraivanje zemlje, uzgoj stoke i trgovina su
uroene dunosti kaste Vaiya. Prirodne dunosti udre (robova) su sluenje i
poslunost. ovjek, zadovoljan svojom sudbinom dostie savrenstvo. uj kako on
dostie savrenstvo, kada je predan svome zadatku.
Ako ovjek potuje Onoga, koji je iznad svih bia i koji ispunjava cijeli svemir, a
obavlja svoje dunosti, on dostie savrenstvo. Bolje je ispunjavati svoju Dharmu
(uroeni zakon) bez naroitog isticanja, nego obavljati tue dunosti s uspjehom.
Obavljajui svoju dunost, dodijeljenu mu prirodom, on ne pada u grijeh. Dunosti za
koje je ovjek roen, ne smiju biti zanemarene, makar bile i niske, jer je svaka
aktivnost obavijena nesavrenstvom, kao vatra dimom. iji razum nije vezan za svijet i
tko je sebe savladao, u kome su sve elje iezle, dostie najvie savrenstvo i spasenje
samoodricanjem. uj sada ukratko kako onaj, to je dostigao savrenstvo, dolazi
samom Brahmanu najviem temelju mudrosti, o Kaunteya.
Obdaren oienim razumom, obuzdavajui sebe vrstinom, odbacivi zvuk i ostale
osjetilne utiske, odstranivi strast i mrnju; traei samou, jedui malo, vladajui
svojim govorom, tijelom i umom, neprestano predan dubokoj meditaciji, dostignuvi
bezstrasnost, bez sebinosti, nasilja, gordosti, elje, ljutine, bez iega svoga, umiren
takav ovjek dostie Brahmana. Poto je postao Brahman, vedra duha, on ne tui i ne

38

eli: ravnoduan prema svim stvorenjima, on je savreno predan meni kao Najviem.
Kroz savrenu predanost on Me poznaje u istini tko sam Ja; zatim poznajui me
istinski, on brzo ulazi u moje Bie. Ispunjavajui neprestano sve dunosti, naavi
pribjeite u Meni, on dostie mojom milou vjeito nepromjenjivo obitavalite.
Odbacivi svojim umom sva djela na Mene, predaj se Meni kao Najviem; pribjegavi
Yogi kroz razum, neka tvoje misli budu uvijek u Meni. Mislei na Mene, ti e mojom
milou savladati sve tekoe; no ako iz sebinosti Me ne poslua, bit e potpuno
izgubljen. Ako misli, ogrezao u sebinosti, da ne ratuje, onda je ova tvoja odluka
uzaludna, jer e te tvoja priroda primorati. Vezan dunou, koja potie iz tvoje vlastite
prirode, ono to uslijed zaslijepljenosti ne eli initi, morat e raditi i protiv svoje
volje. Gospod prebiva u srcima svih bia i svojom magijskom silom okree sva
stvorenja, kao da su uvrena na lonarskom kolu, o Arjuna.
Trai pribjeite u njemu cijelim svojim biem, o Bharata; njegovom milou ti e
zadobiti najvii mir i vjeito prebivalite. Tako sam ti izloio najtajanstvenije od tajnih
znanja; razmisli o svemu ovome i radi kako hoe. uj jo jedanput moje najvie rijei,
od svih najdublje; ja te veoma volim, zato u rei to slui tvome spasenju. Misli na
mene, budi moj priklonjenik. rtvuj se Meni i potuj me. Tako e, Meni doi, ja ti u
istini obeavam, jer te volim. Ostavi sve zakonske propise i trai pribjeite u Meni, ja
u te osloboditi od svih zala; ne alosti se! Ove rijei ne sme kazati nikome tko nije
isposnik, tko nije poboan i posluan i nikome tko zlo govori o Meni. A onaj tko
najviu ovu tajnu bude govorio samo onima koji su mi predani, taj pokazuje najvie
potovanje, i on e nesumnjivo doi Meni. Nijedan od ljudi nee mi biti miliji od njega,
i nitko na zemlji nee biti vie voljen. I onaj tko bude studirao ovaj na sveti dijalog, on
mi prinosi na rtvu svoje znanje; takvo je moje miljenje. ak i onaj ovjek koji
pobono i bez zlobe samo slua ovo, bie osloboen i (spaen) i ui u kraljevstvo
pravednika. Jesi li uo ovo s potpuno vrstim umom, o Pritha? Je li tvoj mrak neznanja
iezao, o Dhananjaya?
Arjuna: Moja zaslijepljenost je iezla, tvojom milou ja sam primio znanje, o
Vjeni; ja vrsto stojim, osloboen sumnje, ja u raditi po tvojim rijeima.
Sanjaya (koji pria ovaj dijalog): Tako sam ja uo ovaj divan razgovor izmeu
Vasudeve, i velikodunog sina Prithe, tako da mi se kosa dizala u vis. Milou mudraca
Vyase ja sam uo ovu najviu tajnu od Krishne, koju je ovaj Gospodar Znanja o Yogi
sam izgovorio, o kralju. Kad god se sjetim ovog divnog i svetog razgovora Keave i
Arjune, mene obuzima radost. I kad god se sjetim tog velianstvenog lika Harija, mene
obuzima neiskazano divljenje i radujem se, o kralju. Na ijoj se strani nalazi Krishna
Gospodar Yoge i Parta, strijelac, tako je blagostanje, pobjeda i srea. Tako ja
mislim.

Svretak osamnaestog poglavlja, zvanog Moksha-Sannyasa-Yoga.

39