Univerzitet u Tuzli

Fakultet elektrotehnike
Predmet : Matematika I
Pitanja za zavrsni dio ispita

Algebra iskaza
1. Definirati pojam iskaza i istinitosne vrijednosti iskaza.
2. Definirati konjukciju dva iskaza. Konjukcija iskaza p i q je netacan
iskaz
(a) ako su oba iskaza iste istinitosne vrijednosti
(b) ako su iskazi suprotnih istinitosnih vrijednosti
(c) ako je bar jedan iskaz netacan
(d) ako i samo ako su oba iskaza netacna.
3. Definirati disjunkciju iskaza. Disjunkcija iskaza p i q je tacan iskaz
(a) ako je bar jedan od iskaza tacan
(b) samo ako su oba iskaza tacna
(c) ako su iskazi suprotnih istinitosnih vrijednosti.
4. Definirati implikaciju iskaza. Implikacija iskaza q i p, je tacan iskaz
(a) ako su oba iskaza tacna
(b) ako su iskazi suprotnih istinitosnih vrijednosti
(c) ako su iskazi istih istinitosnih vrijednosti
(d) ako iz q slijedi p.
5. Definirati ekvivalenciju iskaza. Ekvivalencija iskaza p i q je netacan
iskaz
(a) ako iz p ne slijedi q
(b) ako su iskazi suprotni
(c) ako su iskazi isti
(d) ako je iskaz p tacan, i iskaz q tacan.

Skupovi i preslikavanja

6. Za skupove A i B kazemo da su jednaki

(a) ako su svi elementi skupa A ujedno i elementi skupa B
(b) ako vrijedi A B B A
(c) ako imaju iste elemente na odgovarajucim mjestima
(d) ako vrijedi (x)(x A x B).
7. Defnirati uniju, presjek i razliku skupova.
8. Definirati razliku dva skupa i komplement skupa. Kakva je veza izmedu
navedenih skupova?
9. Definirati gornje ogranicenje skupa i supremum skupa.
10. Definirati donje ogranicenje skupa i infimum skupa.
11. Definirati pojam preslikavanja.
12. Za preslikavanje f : X Y kazemo da je sirjektivno ako
(a) svaki element iz skupa Y ima svoj original u skupu X
(b) se svaki element skupa X preslikava u tacno jedan element skupa
Y
(c) vrijedi f (X) = Y
(d) vrijedi f 1 (Y ) Y .
13. Za preslikavanje f : X Y kazemo da je injektivno ako
(a) (x, y X)(f (x) = f (y) x = y)
(b) jednaki originali imaju jednake slike
(c) jednakim slikama odgovaraju jednaki originali
(d) (x, y X)(x 6= y f (x) 6= f (y)).
14. Defnirati bijektivno preslikavanje uz objasnjenje svih pojmova koji se
javljaju u toj definiciji.
15. Definirati kompoziciju dva preslikavanja. Neka su zadata preslikavanja
f : R R i g : R R, definirana sa f (x) = 3x + 2 i g(x) = x(x 1),
formirati preslikavanja f g i g f .

Skupovi realnih i komplesnih brojeva

16. Navesti aksiome (pravila) skupa realnih brojeva za operaciju sabiranja.

17. Navesti aksiome (pravila) skupa realnih brojeva za operaciju mnozenja.
18. Navesti aksiome (pravila) skupa realnih brojeva koje se odnose na relaciju uredenja.
19. Objasniti pojam prosirenog skupa realnih brojeva, te kao posljedica
cega se on definira (Arhimedov aksiom).
20. Koje su od sljedecih jednakosti tacne:
(a) (+) () =
(b) () + () =
(c) (+) 0 = 0
(d) () () = +
(e) (+) (+) = 0.
21. Koji od sljedecih iskaza nisu tacni?
(a) |ab| = |a| |b|

(b) x2 = x
(c) (x, a R, a > 0)(|x| < a a < x < a)
(d) (a, b R)|a| + |b| |a + b|.
22. Navesti aksiome skupa prirodnih brojeva.
23. Navesti princip matematicke indukcije.
24. Uvodeci pojam modula i argumenta kompleksnog broja izvesti trigonometrijski oblik kompleksnog broja.
25. Navesti Moavrovu formulu i izracunati z 3 ako je z = 1 + i.
26. U skupu kompleksnih brojeva rijesiti jednacinu z 2 + 1 = 0.
27. Izvesti formulu za korjenovanje kompleksnog broja i izracunati
28. Definirati logaritam kompleksnog broja.

3
1 i.

Algebra matrica

29. Definirati pojam matrice i njene osnovne elemente.

30. Ako je matrica formata m n, kako glase elementi njene pretposljednje
vrste i trece kolone?
31. Kod kojih matrica mozemo govoriti o tragu matrice? Definirati trag
matrice.
32. Definirati determinantu matrice. U definiciji determinante se pojavljuje determi- nanta Aik . Kako je nazivamo i da li je ovakva definicija
determinante korektna?
33. Iskazati Stav Laplaceov razvoj determinante. U tom stavu se pojavljuju
dvije for- mule, koja je razlika izmedju njih?
34. Za koje determinante navodimo Sarrusovo pravilo i kako to pravilo
glasi?
35. Navesti osobine determinanti.
36. Koji od sljedecih iskaza su osobine determinanti?
(a) Ako u matrici izvrsimo zamjenu mjesta ma koje vrste i kolone,
determinanta ne mijenja vrijednost.
(b) Ako matrica ima dvije jednake vrste, vrijednost determinante je
0.
(c) Ako matrica ima dvije jednake kolone, vrijednost determinante je
0.
(d) Determinantu mnozimo brojem tako da joj bilo koju vrstu ili kolonu pomnozimo tim brojem.
(e) det(A) = det(A1 ).
37. Definisati minor i bazisni minor matrice formata m n.
38. Definisati rang matrice formata m n. Koje su moguce vrijednosti
ranga ovakve matrice?
39. Pri nalazenju ranga matrice sluzimo se elementarnim transformacijama. Navesti ih.
40. Elementarne trasformacije nad matricama su (zaokruzi):

(a) Zamjena mjesta dvjema kolonama (vrstama).

(b) Brisanje jednakih vrsta (kolona).
(c) Mnozenje kolone (vrste) proizvoljnim brojem.
(d) Dodavanje jednoj koloni (vrsti) neke druge vrste (kolone).
41. Ako na matricu A primjenimo neku elementarnu transformaciju, dobijamo matricu B. Kako nazivamo takve matrice i koja je veza izmedju
njih?
42. Matrica A, formata n n je regularna ako i samo ako je rang(A) = 1.
(a) Da.
(b) Ne.
(c) Samo ako je A kvadratna matrica.
(d) Samo ako je n = 1.
43. Koji od sljedecih iskaza su tacni?
(a) Svaka jedinicna matrica je skalarna matrica.
(b) Ako je matrica dijagonalna, onda je ona i skalarna matrica.
(c) Specijalan slucaj skalarne matrice je dijagonalna matrica.
(d) Specijalna jedinicna matrica je skalarna matrica.
44. Definirati operaciju sabiranja nad matricama. Navesti osnovne osobine
sabiranja matrica.
45. Definirati mnozenje matrice skalarom. Navesti osnovne osobine ovog
mnozenja.
46. U definiciji kanonskog proizvoda koje tipove matrica mnozimo i kako
je bitno u navedenom mnozenju i sta je
definiramo to mnozenje? Sta
njegov rezultat?
47. Definisati operaciju mnozenja nad matricama i navesti osnovne osobine
mnozenja matrica.
znace pojmovi regularna i singularna matrica.
48. Sta
49. Koje matrice imaju inverznu matricu i kako racunamo inverznu matricu
(objasniti formulu).

50. Dokazati stav o jedinstvenosti inverzne matrice.

51. Svaka dijagonalna matrica ima inverznu matricu. DA
okruziti)

NE

(za-

Sistemi linearnih jedna

cina

52. Zapisati opsti sistem linearnih algebarskih jednacina. U zavisnosti od

slobodnih clanova sistema, kako dijelimo ove sisteme? (objasniti)
53. Zapisati opsti sistem linearnih algebarskih jednacina. U zavisnosti od
oblika, kako dijelimo ove sisteme? (objasniti)
podrazumi54. Zapisati opsti sistem linearnih algebarskih jednacina. Sta
jevamo pod rjesenjem ovog sistema. U zavisnosti od rjesenja, kako
dijelimo sisteme? (objasniti)
55. Za koje sisteme kazemo da su ekvivalentni? Navesti elementarne transformacije sistema. Ako na neki sistem primjenimo neke elementarne
transformacije, kakva je veza izmedju polaznog i novog sistema jednacina?
56. Rjesenje sistema linearnih jednacina se nece promijeniti ako nekoj vrsti
prosirene matrice sistema dodamo proizvoljnu drugu vrstu te matrice.
DA NE
57. Rjesenje sistema linearnih jednacina se nece promijeniti ako neku vrstu
sistema pomnozimo nekim brojem.
DA NE
58. Primjeniti Gaussov algoritam na sistem
by + cz
= d
ex + f y + gz = h
ix + kz
= l.
59. Za sistem sa nepoznatima x, y i

0
0
4
vrijedi

z, cija je prosirena matrica jednaka

0 1 2
3 3 3
5 6 4

(a) x = 1
3
(b) x =
4
4
(c) x =
3
(d) x = 1.
60. Iskazati Kronecker-Capellijev stav.
nam govori Kronecker-Capellijev stav ako ga primjenimo na homo61. Sta
geni sistem jednacina?
62. Iskazati Cramerov stav.
63. Koliko rjesenja ima homogeni sistem jednacina ako je rang matrice
homogenog sistema sa n nepoznatih i n jednacina jednak n?
64. Sistem cija je prosirena matrica

1 0 1 0
A|B = 2 3 1 0
0 2 0

ima netrivijalno rjesenje ako je

(a) = 1
(b) = 1
(c) = 2
(d) = 3.
65. Sistem cija je prosirena matrica

3 0 0 1
A|B = 0 a 0 2
0 0 1 a

ima jedinstveno rjesenje ako je a 6= 0.

DA

NE.

66. Za kvadratni homogeni sistem jednacina vrijedi (zaokruziti tacno):

(a) On uvijek ima bar jedno rjesenje.
(b) On nece imati rjesenje ako je detereminanta matrice sistema razlicita
od 0.

(c) Sistem je saglasan ako je rang matrice sistema jednak rangu prosirene
matrice.
(d) On nece imati rjesenje ako je detereminanta matrice sistema jednaka 0.
67. Sistem

1
x
0


1 1 1 1 y = 0
1
z
0

(a) ima samo trivijalno rjesenje

(b) nema rjesenja
(c) ima beskonacno mnogo rjesenja.
68. Definirati pojmove karakteristicne jedna
vrijednosti
 cine i sopstvenih

1 2
matrice. Odrediti spektar matrice A =
.
1 1
69. Ako matrica proizvoljnog kvadratnog sistema ima neku sopstvenu vrijednost jed- naku 0, sta to znaci za taj sistem? (Objasniti!)
70. Spektar matrice A
(a) je velicina koja nam pokazuje koliko je matrica siroka.
(b) je broj svih rjesenja karakteristicne jednacine date matrice.
(c) je skup svih sopstvenih vrijednosti date matrice.
(d) su brojevi 1 , 2 , ..., n za koje vrijedi 1 2 ... n = detA.