eerna bolest rano otkrivanje, prevencija i lijeenje

Diabetes mellitus - early diagnosis, prevention and treatment

Pregledni lanak
Review article

Izraun prehrane u terapiji eerne bolesti

Manja Praek, Ana Jakir

Sveuilina klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac, Zagreb

Pravilna prehrana osoba sa eernom boleu jest oblik uravnoteene prehrane koja se bitno
ne razlikuje od prehrane zdravih osoba. Rije je o reimu prehrane koja se preporua svima kako bi
postigli i odrali dobro zdravlje i sprijeili razvoj kroninih bolesti. Za oboljelog od eerne bolesti
pravilna je prehrana temelj lijeenja, neovisno o propisanoj oralnoj ili inzulinskoj terapiji. Na porast
glukoze u krvi najvie utjee koliina ugljikohidrata u obroku pa je bolesnika potrebno nauiti prepoznavati i raunati vrijednosti ugljikohidrata. Prema koliini ugljikohidrata bolesnik moe samostalno
prilagoditi terapiju bolesti. Kvaliteta ivota bolesnika time se znatno popravlja, pa je i zadovoljstvo
bolesnika nainom lijeenja vee. No potrebno je uz redovnu samokontrolu i voenje dnevnika prehrane punu panju posvetiti edukaciji bolesnika
S A E TA K

K ljune rijei

dijabetika dijeta; indeks tjelesne mase; hranjiva vrijednost; eerna bolest

ravilna prehrana osoba sa eernom bolesti osnovni je oblik lijeenja. Ona se bitno ne razlikuje od
prehrane zdravih osoba, ali znai uravnoteenu
prehranu kojom su potrebe organizma za energijom,
vitaminima i mineralima zadovoljene tijekom itavog
dana. To je zdrav nain prehrane koji se preporuuje
svima, bez obzira boluju li od eerne bolesti ili ele
ivjeti zdravo.
Osnovni je princip pravilne prehrane priprema hrane i raspored u vie obroka tijekom dana. To ne znai
veu koliinu hrane, ve ee uzimanje manjih obroka u pravilnim razmacima. Tri su vea obroka tijekom
dana (zajutrak, ruak i veera), a doruak, uina i noni
obrok mali su obroci koji ne optereuju guterau luenjem inzulina i bolesnik ne osjea glad (i jedna jabuka
je obrok!). Svaki vei obrok mora sadravati osnovne
sastojke hrane. Hranjivost namirnica mjeri se energetskom vrijednou. Tri su osnovna sastojka hrane s
energetskom vrijednou:
ugljikohidrati (1gr = 4Kcal =16,8KJ),
bjelanevine (1gr = 4Kcal =16,8KJ),
masnoe (1gr = 9Kcal = 37,8KJ)
1 Kcal = 4,18 kJ
Preporuuje se da dnevni unos ugljikohidrata bude
50-60%, bjelanevina 10-20%, masnoa do 30% (od toga
zasienih 10%, a nezasienih 20%).1-3
Vitamini, minerali i voda neophodni su za normalan ivot i rad stanica tijela, ali nemaju energetsku vrijednost. Piramida pravilne prehrane prikazana je na slici 1.

Slika 1.

Piramida pravilne prehrane

Koristiti vrlo umjereno:

crveno meso i maslac
rafinirane itarice: bijela ria,
bijeli kruh i tjestenina
krumpir
zaslaeni napitci i slatkii
sol

MLIJENI PROIZVODI (1-2 servir.)

ILI VITAMIN D/KALCIJ DODATAK

ORAASTI PLOD. I SJEMENKE

POVRE I VOE

RIBA, PERAD I JAJA

ZDRAVE MASTI

CJELOVITE ITARICE

REDOVITA TJELOVJEBA I KONTROLA TEINE

Izvor: Department of Nutrition, Harvard School of Public Health,

Harvard University, 2008.

lesnoj teini, zdravstvenom stanju, fizikom radu). Potrebno je individualno izraunati energetske potrebe
pojedinca s obzirom na njegove svakodnevne obaveze
i navike.
Prema tjelesnoj teini i visini (ITM indeks tjelesne
mase = m/v2) svakom se bolesniku izrauna njeI zraun potrebnog energetskog
gova
dnevna
energetska potreba. Optimalan ITM za
unosa hrane
mukarce je 23, a za ene 22. Da bi se odredilo koliki je
Prosjena dnevna koliina potrebne energije ovisi o energetski unos potreban prema tjelesnoj masi, iznos
raznim osobinama svakog pojedinca (dobi, spolu, tje- tjelesne teine pod optimalnim ITM mnoi se s 25 kcal.
M E D I X S P E C I J A L I Z I R A N I M E D I C I N S K I D V O M J E S E N I K W W W. M E D I X . C O M . H R

177

eerna bolest rano otkrivanje, prevencija i lijeenje

Slika 2.

Tablica za izraunavanje indeksa tjelesne mase (ITM) engl. body mass index (BMI)

Na dobiveni iznos dodaje se odreeni broj kalorija u odnosu na optimalnu tjelesnu teinu. Ako je tjelesna teina
iznad 25 ITM, radi se o pretiloj osobi pa je potrebno
smanjiti energetski unos, a ako je ispod 20 potrebno je
poveati unos kalorija. Za sve osobe koje imaju prekomjernu tjelesnu teinu potrebno je sastaviti jelovnik s
manjom energetskom vrijednou, kako bi smravile
(slika 2).3
Primjer 1. ena tjelesne mase 67 kg i visine 167 cm
ima ITM 24. Njen optimalni ITM od 22 je 61 kg pa se
to mnoi s 25 i dobije 1525 Kcal, to je iznos potrebnih
kalorija za 24 sata. Za tjelesnu aktivnost dodaje se od 3,5
do 10 kcal na kg optimalne tjelesne teine, ovisno o procjeni njenog intenziteta. Dakle, ako se radi o umjerenom
tjelesnom svakodnevnom naporu (spremanje, peglanje,
hodanje pjeice na posao) 61 kg mnoi se s 4 i dobije
dodatnih 244 kcal. Ukupni zbroj kalorija tijekom 24 sata
moe iznositi 1769 kcal.
Ako se radi o pretiloj osobi iji ITM je vei od 25, na
fiziki rad ne dodaju se kalorije, jer je potrebno pojaano
se fiziki naprezati i smraviti.
Primjer 2. Mukarac tjelesne mase 91 kg i visine
177 cm ima ITM 29. Njegov optimalni ITM od 23 je 72
kg pa se to pomnoi s 25 i dobije 1656 Kcal, dakle iznos
potrebnih kalorija za 24 sata. Budui da ima viak od
19 kilograma, savjetuje se oduzeti 250 do 500 kcal kako
bi se reducirala suvina tjelesna masa. Preporuuje se
pravilna prehrana od 1300 Kcal dnevno.
Ako se radi o pothranjenoj osobi iji je ITM manji
178

Izraun prehrane u terapiji eerne bolesti

od 19 za ene a 20 za mukarce, potrebno je dodati kalorije kako bi se osoba udebljala.

Primjer 3. ena tjelesne teine 55 kg i visine 175
cm ima ITM 18. Njen optimalni ITM je 68 kg pa se to
pomnoi s 25 i dobije 1700 kcal za 24 sata. Kako se radi o
pothranjenoj osobi potrebno je dodati 250-500 kcal, a na
tjelesnu aktivnost jo 3,5 do 10 kcal po kilogramu tjelesne teine za pojedinu vrstu tjelesne aktivnosti. Ukupni
zbroj kalorija iznosi tada 2400 kcal dnevno.
S astavljanje jelovnika

Kod sastavljanja jelovnika, najprije je potrebno uzeti

anamnezu prehrane, odnosno od bolesnika dobiti
osnovne podatke o njegovim svakodnevnim navikama
prehrane i poslu koji obavlja. Vano je da bolesnik eli
i da se moe pridravati uputa o pravilnoj prehrani i
time mijenjati nepravilne navike.
U Hrvatskoj se primjenjuje ADA sustav (American Diabetes Association) tablica namirnica i njihove
zamjene. Namirnice iz prehrane sloene su u 6 skupina:
Kruh i zamjene; mlijeko i zamjene; povre; voe;
meso i zamjene; masnoe i zamjene. Unutar jedne skupine nalaze se namirnice koje su meusobno sline po
energetskoj vrijednosti i sastavu ugljikohidrata, masti
i bjelanevina. Da bi to bilo jednostavnije razumjeti i
sastaviti jelovnik, hrana je sloena u jedinice koje su
iste energetske vrijednosti, ali razliite koliine i teine.
M E D I X velja a 2 0 0 9 G O D . X V b roj 8 0 / 8 1

eerna bolest rano otkrivanje, prevencija i lijeenje

Izraun prehrane u terapiji eerne bolesti

Za svaki obrok iz pojedine skupine namirnica

otrebno je uzeti odreenu koliinu namirnice, to ovisi
p
o izraunatoj energetskoj potrebi pojedinca.
Ako u obroku postoji 1 jedinica kruha ili zamjena,
onda to znai ili 25 gr bijelog kruha (pola krike) ili 60
gr kuhane tjestenine (2 velike lice), ili 100 gr kuhanog
krumpira (dva manja krumpira) (slika 3).
Isto vrijedi za ostale namirnice iz pojedinih skupina,
a bolesnik izabire iz tablice koju e namirnicu mijenjati
unutar iste skupine (slika 4).
Kako su namirnice oznaene jedinicama koje
znae i teinski omjer, svaku je namirnicu potrebno u
poetku vagati, kako bi se vizualno predoila koliina
namirnice. Na taj nain izrauna se cjelodnevni jelovnik (slika 5).
Dozvoljeno je uzimati sve vrste hrane, ali je izuzetno vana priprema, koliina hrane i vrijeme uzimanja
obroka. Za osobe oboljele od eerne bolesti ne preporuuje se uzimanje hrane koja sadri koncentrirane eere,
pa ipak i to je dozvoljeno u sluaju napornog tjelesnog
rada ili hipoglikemije.
S lobodna prehrana ili raunanje
ugljikohidrata u namirnicama

U elji za veom slobodom u prehrani i poboljanju

kvalitete ivota oboljelih od eerne bolesti, sve je vie
onih koji se zalau za prehranu bez ogranienja, ime
se znaajno mijenja osnovni princip lijeenja stroga
dijabetika dijeta. Naravno, to znai da se uz slobodnu

prehranu postigne i odri zadovoljavajua regulacija

eerne bolesti, to iziskuje dobru edukaciju bolesnika
i elju bolesnika da se aktivno ukljui u vlastito lijeenje. Jedna od takvih mogunosti je i raunanje ugljikohidrata. Ono postaje sve vie popularno za planiranje
obroka i raunanje potrebne koliine inzulina prema
konzumiranoj hrani. Od 1983. godine prof. Berger i
suradnici educirali su bolesnike na intenziviranoj inzulinskoj terapiji o primjeni raunanja ugljikohidrata u
prehrani i time pomogli u poboljanju regulacije bolesti
i kvalitete ivota bolesnika.4 Slian program primijenjen
je i u Velikoj Britaniji pod nazivom DAFNE (dietary
adjustment for normal eating).5
Velike studije kao DCCT i UKPDS dokazale su da
se samo dobrom regulacijom glukoze u krvi moe odgoditi pojava kroninih komplikacija bolesti, a u studiji
DCCT raunanje ugljikohidrata koriteno je kao jedno
od 4 naina prehrane i pokazalo se kao vrlo uspjeno i
prihvatljivo za bolesnike.6-8
Ugljikohidrati se nalaze u skupini namirnica: kruha i zamjena (tijesto, ria, krumpir, kolai, keksi, itd),
mlijeku i njegovim zamjenama (jogurt, kiselo mlijeko),
vou i povru i njihovim zamjenama. To je nutrijent
koji se najbre resorbira iz probavnog trakta i podie
razinu glukoze u krvi ve u prvih 15 min nakon zapoinjanja obroka. Iz tog je razloga i najodgovorniji za porast glukoze u krvi nakon obroka. Za razliku od ostalih
nutrijenata (bjelanevina, masti), najbre se i razlae
u crijevima, te ukupna resorpcija ugljikohidrata traje
najvie oko 2 sata.

hrskavi kruh s puno vlakana

integralni raeni kruh

krumpir

preni krumpiri

crni raeni kruh

kroasan

pire krumpir

kroketi od krumpira

baguette (kruh Francuz)

integralni tost

slatki kukuruz

slatki krumpir

Jedinice kruha i njihova zamjena (=15 grama

ugljikohidrata)

Slika 3.

Slika 4. Jedinice ugljikohidrata unutar iste skupine namirnica

(=15 grama ugljikohidrata)

M E D I X S P E C I J A L I Z I R A N I M E D I C I N S K I D V O M J E S E N I K W W W. M E D I X . C O M . H R

179

eerna bolest rano otkrivanje, prevencija i lijeenje

Z naaj raunanja udjela

ugljikohidrata u namirnicama

Cilj edukacije o raunanju ugljikohidrata u osnovi je

poduka svih bolesnika o sastavu namirnica i koje od
njih sadre ugljikohidrate osnovna edukacija o ugljikohidratima. To je vano zbog navikavanja na redovno
uzimanje obroka sa standardnim sastavom ugljikohidrata (60-75 gr u jednom obroku), kako bi se prilagodila
terapija bolesti i postigla zadovoljavajua regulacija glukoze u krvi nakon obroka. Za bolesnike na inzulinskoj
terapiji, koji brzodjelujui inzulin primaju prije obroka
ili one na inzulinskoj pumpi, vano je dodatno nauiti
koliko je potrebno primiti inzulina za pojedini obrok
ugljikohidrata, a da razina glukoze u krvi nakon obroka
ne prelazi 7 mmol/l. Inzulinsko-ugljikohidratni omjer
bazira se na individualnim potrebama i metabolikom
odgovoru organizma.
Uz raunanje udjela ugljikohidrata u namirnicama
potrebno je voditi rauna o sljedeem:
Edukaciji bolesnika (to su ugljikohidrati, koje ih namirnice sadre i koliko, raunanje potrebne doze inzulina koja e pokriti odreeni unos ugljikohidrata);
Redovnoj samokontroli glukoze u krvi prije i 2 sata
poslije obroka, biljeenju dobivenih rezultata i dozi
terapije bolesti;
Postavljanju ciljnih vrijednosti glukoze u krvi natate,
dva sata nakon obroka, prije spavanja i u 3 sata nou;
Samostalnoj adaptaciji doze inzulina prije svakog
obroka na temelju uvida u koliinu ugljikohidrata u
obroku te o korekciji doze u sluaju pogreke;
Svakodnevnoj tjelesnoj aktivnost kako bi se izbjegla
suvina tjelesna teina.
O snovno raunanje ugljikohidrata

Izraun prehrane u terapiji eerne bolesti

omjer pojedine namirnice te je izraunata koliina ugljikohidrata u tom omjeru. Skupine namirnica u jednoj
jedinici sadre i razliite teinske omjere ugljikohidrata
(tablica 1). Tako jedna jedinica kruha, npr.: pola krike
raenog kruha, teinski je 30 g, a sadri 15 g ugljikohidrata. Jedna jedinica voa, npr. srednje velika jabuka
sadri 15 g ugljikohidrata. Jedna jedinica mlijeka, u
koliini od 2,5 dl sadri 12 g ugljikohidrata. Jedna jedinica povra, npr. 100 g rajice sadri 5 g ugljikohidrata.
Skupine meso i masnoe ne sadre ugljikohidrate, ali
imaju energetsku vrijednost i raunaju se kao kalorije.
Za razliku od amerike dijabetike organizacije (ADA),
njemaka udruga rauna ugljikohidrate u tzv. krunim
jedinicama (BE brot eintheit) koja sadri 12 g ugljikohidrata.
U uputama o prehrani za osobe sa eernom bolesti
i slikovnim jelovnicima navedena je koliina ugljikohidrata u pojedinom obroku (slika 5).3
I zraun koliine ugljikohidratnih
jedinica u ugljikohidratnom obroku

Zbog jednostavnijeg raunanja koliine ugljikohidrata u

namirnici, rauna se da 15 g ugljikohidrata iznosi jednu
ugljikohidratnu jedinicu. Ovisno o tome koliko se grama
ugljikohidrata konzumira, potrebno je izraunati koliko
je to ugljikohidratnih jedinica:
grami ugljikohidrata: ugljikohidratne jedinice:
0-5 g
nije potrebno uraunati
6-10 g
jedinice
11-20 g
1 jedinica
21-25 g
1 jedinice
26-35 g
2 jedinice
Ukupna koliina ugljikohidrata (UH) i izraun
ugljikohidratnih (UH) jedinica u dnevnom jelovniku
od 1700 kcal:
zajutrak: 42 g UH = 3 UH jedinice
doruak: 30 g UH = 2 UH jedinice
ruak: 55 g UH = 3,5 UH jedinica
uina: 30 g UH = 2 UH jedinice
veera: 45 g UH = 3 UH jedinice
noni obrok: 12 g UH = 1 UH jedinica
Ukupno: 214 g UH = 14,5 UH jedinica dnevno

Potrebno je kroz anamnezu prehrane saznati navike

bolesnika i prilagoditi preporuke njegovim svakodnevnim potrebama. Savjetuje se kroz tri dana voditi
dnevnik prehrane, kako bi se moglo izraunati konzumiranu koliinu ugljikohidrata dnevno. Tada se, kao u
prethodnim primjerima, prema indeksu tjelesne mase
i tjelesnoj aktivnosti, rauna potrebna koliina kalorija
dnevno, te rasporedi u 3 glavna obroka i po potrebi
2-3 meuobroka. Svaki glavni obrok mora sadravati
Prema ukupnoj dozi ugljikohidratnih jedinica, koje
i ugljikohidrate.
se mogu zamijeniti istim brojem jedinica unutar iste
Kako bi raunanje ugljikohidrata bilo jednostavnije, skupine namirnica, potrebno je odrediti terapiju eerne
hrana je oznaena jedinicama koje predstavljaju teinski bolesti.
Koliina ugljikohidrata u pojedinoj skupini namirnica
prema ADA (Amerika dijabetika Asocijacija) i BE (njem. brot
einheit krune jedinice) nainu raunanja

Tablica 1.

ADA preporuke:
1 jedinica iz skupine kruha i skupine voa sadri 15 g UH
1 jedinica iz skupine mlijeka sadri 12 g UH
1 jedinica iz skupine povra sadri 5 g UH
BE preporuke:
1 kruna jedinica (Njemaka dijabetika Asocijacija) sadri 12 g UH

180

R aunanje ugljikohidrata za osobe

na inzulinskoj terapiji

Za osobe na inzulinskoj terapiji, bilo da se radi o intenziviranom obliku lijeenja u 4-5 doza dnevno ili kontinuiranoj primjeni inzulina u obliku inzulinske pumpe,
raunanje unosa ugljikohidrata vano je zbog izrauna
potrebne doze inzulina za pojedini obrok. U prosjeku,
rauna se da je za glukoneogenezu (bazalna doza inzulina) potrebno 45-60% od ukupne dnevne doze inzuliM E D I X velja a 2 0 0 9 G O D . X V b roj 8 0 / 8 1

Izraun prehrane u terapiji eerne bolesti

eerna bolest rano otkrivanje, prevencija i lijeenje

Dnevni jelovnik od 1500 kcal (=15 grama ugljikohidrata) - u skladu s preporukama koje se provode u Sveuilinoj
klinici Vuk Vrhovac
Slika 5.

na (aplicirane jedan ili vie puta na dan). Bolus-inzulin

kratkog ili ultrakratkog djelovanja, koji se aplicira prije
obroka a za potrebe ugljikohidrata u obrocima, iznosi
40-55% od ukupne dnevne doze inzulina (rasporeeno
prije svakog obroka). Ovisno o tome koliko se ugljikohidratnih jedinica konzumira u obroku, potrebno je

rasporediti koliinu inzulina za svaki obrok.

Primjer izrauna potrebne koliine inzulina za jednu ugljikohidratnu jedinicu. Rauna se kako u prosjeku
jedna jedinica inzulina pokriva 15 g ugljikohidrata ili
jednu ugljikohidratnu jedinicu.6 Kako bi se to osiguralo
potrebno je sljedee:

M E D I X S P E C I J A L I Z I R A N I M E D I C I N S K I D V O M J E S E N I K W W W. M E D I X . C O M . H R

181

eerna bolest rano otkrivanje, prevencija i lijeenje

postii ciljnu vrijednost glukoze natate do 7mmol/l

aplicirati 5 i.j. brzodjelujueg inzulina
konzumirati 5 ugljikohidratnih jedinica = 75g ugljikohidrata (2 krike kruha i 1 jabuka)
2 sata iza jela GUK bi trebao biti u ciljnim vrijednostima (do 7 mmol/l), ako je tako onda 75 g : 5 i.j. = 15 g
omjer inzulina/UH = 1i.j./15g, to znai da jedna jedinica brzodjelujueg inzulina pokriva 15 g ugljikohidrata ili jednu ugljikohidratnu jedinicu.
Postoje takoer razliita pravila (pravilo 500, pravilo 450 ili 48-satno gladovanje) prema kojima je mogue
izraunati koliko jedna jedinica inzulina pokriva grama
ugljikohidrata u bolesnika koji su postigli zadovoljavajuu regulaciju glikemije na intenziviranoj inzulinskoj
terapiji ili uz pomo inzulinske pumpe.9
R azgradnja ugljikohidrata

Postoje i neke zamjerke ovom nainu raunanja. Naime,

potreba za inzulinom u ranim jutarnjim satima je vea
nego tijekom dana, pa odnos inzulina prema jedinici
ugljikohidrata moe biti promijenjen: za doruak je
potrebna jedna jedinica inzulina za 10 g UH, dok za
ruak i veeru odgovara jedna jedinica inzulina za jednu
UH jedinicu (15 g UH). Odnos se takoer moe promijeniti s promjenom tjelesne teine i veom potrebom
za inzulinom (pojava inzulinske rezistencije), tijekom
hormonalnih oscilacija (menstrualni ciklus i sl.) ili tijekom akutnih bolesti, a bit e smanjena potreba tijekom
pojaane tjelesne aktivnosti. Tijekom treeg trimestra
trudnoe potreba za inzulinom znatno se poveava, pa
pravilo koje je vrijedilo na poetku trudnoe, na kraju
nee vrijediti. Na porast glukoze u krvi utjee i tzv. glikemijski indeks pojedine namirnice.
Glikemijski indeks. Glikemijski indeks (GI) je
mjera kojom se oznaava do koje vrijednosti pojedina
hrana povisuje razinu glukoze u krvi. Prosjena promjena razine glukoze u krvi tijekom odreenog perioda u
odnosu na razine nakon konzumacije kontrolne hrane,
obino bijelog kruha ili glukoze, daje glikemijski indeks
namirnice. Uvijek se mjeri glukoza u krvi nakon uzimanja 50 g raspoloivih eera u pojedinoj namirnici
ili obroku. Bijeli kruh ima glikemijski indeks 100%, pa
se GI za svaku namirnicu izraava kao postotak te vrijednosti. Vrijednost GI-a namirnice ovisi o nizu imbenika, o vrsti eera koji se u njoj krije, koliini i vrsti
prehrambenih vlakana koje sadri, nazonosti bjelanevina i masti, ali i vremenu njezine pripreme i kuhanja.
Namirnice koje sadre topiva vlakna, poput graha, imaju
niski GI, a one koje obiluju odreenim vrstama kroba,
krumpir, imaju visoki GI ija je vrijednost jo i vea kad
je krumpir peen. Hrana malog glikemijskog indeksa
je ona koja proizvodi postepen i blag porast glukoze
u krvi i trai manje inzulina od hrane koja ima veliki
glikemijski indeks.10
Glikemijsko optereenje. Porast glukoze u krvi
nije odreen samo glikemijskim indeksom, ve i kolii-

182

Izraun prehrane u terapiji eerne bolesti

nom ugljikohidrata u namirnici. Glikemijsko optereenje produkt je glikemijskog indeksa i sadraja ugljikohidrata pa predstavlja kvalitetu i kvantitetu ugljikohidrata
u pojedinoj namirnici. Jedan od dobrih primjera je mrkva koja ima visoki GI, a predstavlja malo glikemijsko
optereenje po obroku, stoga to sadri male koliine
eera. Jedna jedinica glikemijskog optereenja jednaka
je glikemijskom efektu od jednog grama ugljikohidrata
iz bijelog kruha, koja se uzima kao referentna mjera.11
Do porasta tjelesne teine primjenom slobodne
prehrane s raunanjem ugljikohidrata moe doi zbog
sljedeih razloga:
slobodna prehrana daje mogunost konzumiranja
vie hrane, pa ako se ne utroi viak kalorija tjelesnom
aktivnou, dolazi do porasta tjelesne teine;
esto se zaboravlja da su meso i masnoe takoer kalorije koje izravno ne utjeu na porast glukoze u krvi,
ali utjeu na koliinu unesenih kalorija koje je takoer
potrebno potroiti;
postie se bolja regulacija pa nema gubitka glukoze
mokraom;
bolja regulacija glikemije uzrokuje bolju rehidraciju
organizma, nakuplja se vie tekuine u tijelu.

P rednosti raunanja ugljikohidrata

Ako bolesnik naui kako raunati dozu terapije (inzulina ili tableta) prema uzetoj koliini ugljikohidrata u
obroku, slobodna prehrana je jedna od mogunosti lijeenja eerne bolesti. Na taj nain mogue je postii
bolju regulaciju glukoze u krvi i nakon obroka, postii
ciljne vrijednosti glukoze natate i prije obroka, a time
i zadovoljavajuu razinu glikoziliranog hemoglobina.
Kvaliteta ivota bolesnika time se znatno popravlja, pa je
i zadovoljstvo bolesnika nainom lijeenja znatno vee.
No, potrebno je uz redovnu samokontrolu i voenje
dnevnika posvetiti puno panje edukaciji bolesnika.
Z akljuak

Osnovni principi pravilne prehrane temelj su lijeenja

eerne bolesti. Pri tome je osobito vaan individualni pristup bolesniku kroz anamnezu njegovih navika i
potreba, ivotnog stila i obaveza. Jelovnik je potrebno
prilagoditi individualnim potrebama ime se oboljelima
od eerne bolesti pomae u mijenjanju loih navika.
Slobodna prehrana ne znai nekontrolirano uzimanje
namirnica, ve predstavlja strukturiranu edukaciju bolesnika o sastavu hrane, energetskoj vrijednosti i njenom
utjecaju na razinu glukoze u krvi. Time se omoguuje
bolesniku slobodan izbor namirnica u okviru njegovih energetskih potreba, prilagoavanje terapije prema
ponuenoj hrani i trenutno izmjerenoj glukozi u krvi.
Takvim pristupom prehrani osoba sa eernom bolesti
mogue je postii zadovoljavajuu regulaciju glukoze
u krvi, ali i poboljati kvalitetu ivota bolesnika koji
zna izraunati koliinu ugljikohidrata u obroku i tome
prilagoditi svoju terapiju eerne bolesti.

M E D I X velja a 2 0 0 9 G O D . X V b roj 8 0 / 8 1

eerna bolest rano otkrivanje, prevencija i lijeenje

Izraun prehrane u terapiji eerne bolesti

Nutrition calculation in diabetes management

Proper nutrition in patients with diabetes mellitus is a type of ballanced nutrition generally recommended to
everyone who wants to reach and maintain good health and avoid chronic diseases. It is particularly recommended to
patients with diabetes mellitus, because it is the cornerstone of diabetes management, regardless of the prescribed oral
or insulin therapy. Carbohydrates affect blood sugar level unlike any other nutrients; therefore, patients should be able
to estimate the carbohydrate content in their food and adjust the therapy accordingly. Proper nutrition habits result in
improved quality of life and higher level of patient satisfaction. In addition to regular self-monitoring of blood glucose
and keeping a diary, special attention should be paid to patient education.
S ummary

K e y w ords

body mass index; diabetes mellitus; diabetic diet; nutritive value

L I T E R AT U R A
1. American Diabetes Association and American
Diabetic Association. Exchange Lists for Meal Planning. Alexandria VA and Chicago, II, 1986.
2. American Diabetes Association: Clinical Practice Recommendations, Nutrition Recommendations and Interventions for Diabetes. Diabetes Care
2008;31:S61-S78.
3. Rogi M, Kovaevi R, Horvat B. Upute o prehrani za osobe sa eernom boleu. IX. dopunjeno
izdanje, 2003.
4. Muhlhauser I, Jorgens V, Berger M et al. Bicentric evaluation of a teaching and treatment programme for type I (insulin-dependent) diabetic patients:
improvement of metabolic control and other measures of diabetes care for up to 22 months. Diabetologia
1983;25:470-6.

5. DAFNE Study Group. Training in flexible, intensive insulin management to enable dietary freedom
in people with type 1 diabetes: dose adjustment for
normal eating (DAFNE) randomised controlled trial.
BMJ 2002;325:746.
6. The Diabetes Control and Complications Trial
Research Group. The effect of intensive treatment of
diabetes on the development and progression of long
term complications in insulin-dependent diabetes
mellitus. N Engl J Med 1993;329:977-86.
7. UK Prospective Diabetes Study Group. Intensive
blood-glucose control with sulphonylureas or insulin
compared with conventional treatment and risk of
complications in patients with type 2 diabetes (UKPDS
33). Lancet 1998;352:837-53.
8. Diabetes Control and Complications Trial Re-

search Group: Nutrition interventions for intensive

therapy in the Diabetes Control and Complications
Trial. J Am Diet Assoc 2003;93:768-72,
9. Kulkarini K. Carbohydrate counting for pump
therapy: insulin to carbohydrate ratios. In: A Core
Curriculum for Diabetes Education. Diabetes Management Therapies. 5th ed. Chicago: American Associaton of Diabetes Educators, 2003.
10. Jenkins DJ, Wolever TM, Taylor RH et al. Glycemic index of foods: a physiological basis for carbohydrate exchange. Am J Clin Nutr 1981;34:362-6.
11. Salmern J, Ascherio A, Rimm EB et al. Dietary
fiber, glycemic load, and risk of NIDDM in men. Diabetes Care 1997;20:545-50.

A dresa z a dopisivanje

Prim. dr. sc. Manja Praek, dr. med.

Sveuilina klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac, Zagreb
Dugi Dol 4a, 10000 Zagreb
E-mail: manja.prasek@idb.hr
Telefon: +385 1 2353 823

184

M E D I X velja a 2 0 0 9 G O D . X V b roj 8 0 / 8 1