FAZE PROCESA ISTRAIVANJA:

1.IZBOR I DEFINIRANJE PROBLEMA ISTRAIVANJA

2.ODREIVANJE PODRUJA ZNANSTVENE ANALIZE
3.DEFINIRANJE POJMOVA I POJMOVNA ANALIZA
4.ODREIVANJE CILJEVA ISTRAIVANJA
5.POSTAVLJANJE HIPOTEZA
6.IDENTIFIKACIJA I KLASIFIKACIJA VARIJABLI
7.OPERACIONALIZACIJA VARIJABLI
8.UTVRIVANJE NACRTA ISTRAIVANJA
9.IZBOR I RAZRADA METODA ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA
10.PLANIRANJE I PROVOENJE TERENSKOG DIJELA ISTRAIVANJA
11.SREIVANJE I OBRADA PODATAKA
12.INTERPRETACIJA PODATAKA
13.PISANJE ZNANSTVENOG IZVJETAJA
-prvih pet faza su teorijska aktivnost,a od este do jedanaeste faze su empirijske aktivnosti u
istraivakom procesu
-hipoteze su teorijski odgovor na pitanje o problemu koji emo provjeriti u empirijskom dijelu
istraivanja
-u hipotezama tvrdimo neto o objektivnoj stvarnosti pa u verifikacijskom dijelu identificiramo
ono o emu neto tvrdimo(varijable) kako bismo ih mjerili i tako empirijski provjerili istinitost
misaonog iskaza(hipoteza)
-znanstvenim istraivanjem podatke pretvaramo u miljenje,a hipoteze u zakone i teorije

1.IZBOR I DEFINIIRANJE PROBLEMA ISTRAIVANJA

-problem istraivanja je problem koji ne moemo rijeiti uenjem ni studiranjem,ve je potrebno
provesti istraivanje da bi se dolo do novih spoznaja
-problem potie iz neznanja ili nedovoljnog znanja
-''sljepilo za probleme'' - to manje znamo - tee uviamo praznine u svom znanju
-kriteriji pri izboru problema :
*novina
*vanost i primjenjivost rezultata
*radoznalost i interesi
*strunost istraivaa
*oprema i uvjeti rada
*pokroviteljstvo i saradnja centara odluivanja
*trokovi istraivanja
*rizik,opasnost i tekoe
*vrijeme
*aktuelnost rezultata istraivanja

*mogunost rjeenja problema pomou istraivanja

-formuliranje problema istraivanja - treba ga postaviti u obliku pitanja
-problem koji smo izabrali treba dovesti u vezu sa drugim slinim istraivanjima
-odrediti prostorni obuhvat problema
-odrediti vremenski obuhvat problema
-odrediti populacijski obuhvat problema

2.IZBOR PODRUJA ZNANSTVENE ANALIZE

-istraivanje s jednog znanstvenog podruja nazivamo disciplinarnim istraivanjem,a istraivanja s
vie znanstvenih podruja nazivamo interdisciplinarnim istraivanjima
-izbor znanstvenih podruja s kojih smo se odluili istraivati dalje,specifira problem istraivanja
-prikupljanje literature
-nakon prikupljanja literature,ona se poinje kritiki prouavati - problem istraivanja odreuje
stajalite s kojeg prouavamo literaturu
-treba provjeriti koliko je istraen problem koji nas zanima
-ako problem nije istraen - svoje istraivanje emo usmjeriti na one dijelove koji su slabije obraeni
-posebice se treba usmjeriti na definicije kljunih pojmova
-usmjeravati se na iskustva u vezi s izborom i primjenom metoda za prikupljanje podataka
Problem interdisciplinarnih istraivanja
-slabo pripremanje za znanstveno istraivanje
-interdisciplinarna saradnja razliitim vrijednostima od kojih se polazi razliitim pogledima na proces
istraivanja,razliitim shvatanjem uloge znanosti

3.DEFINIRANJE POJMOVA I POJMOVNA ANALIZA

-nema znanstvenog otkria bez povezivanja odreenih injenica s odgovarajuim pojmovima
-znanost spoznaje i rezultate svojih otkria izraava uz pomo pojmova
-u pojmovno bogatijim znanostima vei je broj otkria
Pojam
-zamisao biti pojmova i procesa
-bit je u logici ono ime se jedan pojam razlikuje od drugog,a u znanosti je bit ono ime se jedna vrsta
pojava i procesa razlikuje od druge vrste pojava i procesa
-oznake pojma -ono to ga opisuje,objanjava
-skup bitnih oznaka ini sadraj pojma
-pojmovi koji objanjavaju vei broj pojava i procesa imaju vei doseg
-pojmovi mogu imati takav doseg da obuhvataju pojmove i procese koji su u sklopu nieg pojma
-vii pojam koji obuhvata nie pojmove naziva se rodnim pojmom
-to je vie pojmova koji su obuhvaeni pojmom,to je pojmu vei opseg
-isti sadraj i opseg - sinonimi
-superordinirani i subordinirani - superordinirani imaju iri opseg a subordinirani ui opseg,ali se
opseg subordiniranog pojma nalazi u sastavu superordiniranog pojma
-korelativni(ukrteni) - djelimino imaju zajednii sadraj i opseg

-subordinirani pojmovi jednom viem pojmu koji u svom sadraju imaju meusobno nespojive oznake
nazivaju se supodreenim ili koordiniranim pojmovima
-nii pojmovi koji se meusobno najvie razlikuju nazivaju se suprotnim ili kontrarnim pojmovima
-kontradiktorni pojmovi - negiranje
-postoje pojmovi koje ne moemo usporediti - disparantni
- pojmove nad kojim nema viih pojmova nazivamo kategorijama
-homonimi (istoznanice) - kategorija oznaava razliite pojmove
-u svakom pojmu treba razlikovati :
*rije koja se oznaava
*znaenje ili njegov sadraj
*dio objektivne stvarnosti na koji se pojam odnosi
-nerazlikovanje znaenja od onoga to se oznaava naziva se pogrekom reifikacije
-pojam daje uopenu informaciju o objektivnoj stvarnosti a injenica se odnosi na konkretan dio
objektivne stvarnosti
-pojmovi su povijesne kategorije koje se mijenjaju: zato to se mijenja naa spoznaja;i zato to se
mijenja objektivna stvarnost koju spoznajemo
Definicija
-nedvosmisleno odreivanje sadraja jednog pojma
-pojam koji se definira je definiendum,a pojmovi pomou kojih se on odreuje zovu se definiens
-definiens se sastoji od genus priksimuma (najblieg rodnog pojma) i differentie specifice(vrsne
razlike)
-u znanosti se tei za definicijama pomou vieg rodnog pojma i pojmovima specifine
razlike(karakteristina definicija)

-definicija treba biti:

*valjana
*akuratna
*slikovita
*ne smije biti cirkularna
*ne smije biti negativna
*ne smije biti nejasna
-nominalna definicija - definira se rije a ne sadraj
-denotativna definicija - ne objanjavamo pojam ve navodimo primjere na ta se pojam odnosi
-operacionalna definicija,genetika definicija
Divizija
-diobom ili divizijom odreujemo opseg pojma
-u svakoj diviziji razlikujemo:
*pojam kojeg opseg utvrujemo
*stajalite ili princip po kojem se dioba radi

*nie pojmove koji ulaze u opseg nekog pojma

-sistem u kojem je jedan iri pojam sreen pomou niza divizija je klasifikacija
-diviziju treba provoditi po jedinstvenom naelu,ne smije biti preuska ni preiroka,treba je provoditi
postepeno-dijeliti na najblie vrste
Pojmovna analiza
-pojmovnom analizom tragamo za znanstveno relevantnim sadrajem nekog pojma
-put do znanstveno relevantnog sadraja pojma koji zavrava preciznom definicijom pojma koji
se analizira
-Good i Hett:
1.paljivo odabrati popis pojmova koji su vani u istraivanju
2.za svaki pojam odrediti smisaone elemente kako ih mi stvarno upotrebljavamo
3.korisno se obratiti objavljenoj literaturi i otkriti razliite upotrebe izraza koje elimo definirati
4.pojam koji elimo definirati treba povezati s drugim pojmovima koju su mu slini u istom ili u
drugim znanstvenim podrujima
5.odrediti viu i niu razinu generalizacije i povezati ih
-Ackoff:
1.iz literature skupiti to vie definicija pojma koji elimo analizirati brinui o vremenu i mjestu
njihova nastanka
2.odrediti jezgro smisla kojem tendiraju sve definicije ili veina njih
3.na osnovi jezgra smisla prethodnih definicija treba dati pokusnu definiciju
4.nakon toga valja vidjeti moe li nas pokusna definicija zadovoljiti u naem istraivanju(ako ne
zadovoljava - napraviti korekcije)
5.takvu definiciju treba dati na kritiku ocjenu strunjacima razliitih znanstvenih podruja
6. na osnovu svega,dati konanu definiciju koja e biti sadrajno bogata,precizna i primjenjiva;u toku
istraivanja moramo se drati te definicije
-radna definicija je znaenje pojma koje emo upotrebljavati u istraivanju

4.ODREIVANJE CILJEVA ISTRAIVANJA

-cilj svakog istraivanja je otkriti ono to smo definirali kao nepoznato
-dvije vrste ciljeva :
*pragmatiki ili drutveni ciljevi
*spoznajni ili znanstveni ciljevi
Pragmatiki(drutveni)ciljevi
-govore o koristima koje mogu proizii na osnovu rezultata istraivanja ,o korisnicima koji se mogu
sluiti dobivenim rezultatima,te ako se to moe odrediti,o nainu koritenja dobivenih rezultata

-prilikom odreivanja pragmatikih ciljeva,potrebno je odrediti:

*najvanije korisnike
*koristi
*nain koritenja rezultata istraivanja
Spoznajni(znanstveni) ciljevi
-njima odreujemo razinu spoznaje koju trebamo ostvariti da bismo rijeili problem
-etiri nivoa spoznaje:
*deskripcija
*klasifikacija
*eksplanacija
*prognoza
Znanstveno opisivanje/deskripcija
-provoenje osjetilnih doivljaja(injenica) konkretnog predmeta istraivanja (varijable) u simboliki
jezik znanosti - uvid
-opisivanje mora biti:
*valjano
*objektivno
*potpuno
-znanstveni opis mora biti :
*sistematian
*pouzdan
*precizan

Znanstvena klasifikacija
-klasifikacijskim ciljevima nastojimo doi do pobliih spoznaja o pojavama i procesima,odreujui
njihovu vrstu ili dovodei ih u vezu s drugim pojavama i procesima
-dvije vrste znanstvenih klasifikacija:
*s obzirom na zavisnu varijablu
*s obzirom na nezavisne varijable
-klasifikacija mora biti:
*dosljedna
*iscrpna
*potpuna
Znanstveno objanjenje/eksplanacija
-dvije vrste eksplanacijskih ciljeva:
*otkrivanje povezanosti

*otkrivanje uzrono posljedine zavisnosti

-ovim ciljevima dobijamo odgovor na pitanje kako i zato
-eksplanacijskim ciljem povezanosti moemo odrediti smjer i intenzitet povezanosti meu varijablama
-kad nam je cilj istraivanja pronalaenje uzrono posljedinih odnosa,onda se mjerenje varijabli mora
odvijati u strogo kontrolisanim uvjetima koji omoguuju kauzalno zakljuivanje
Znanstveno predvianje/prognoza
-suicidalne prognoze -kada se na osnovu rezultata istraivanja poduzimaju akcije koje su uzrokovale
da se prognoza ne ostvari
-u istraivanju s prognostikim ciljem moramo biti usmjereni na dinamike karakteristike pojava,a
njih nije mogue zahvatiti samo u jednom momentu - dugoronost

5.POSTAVLJANJE HIPOTEZA
-hipoteze istraivanja su misaoni odgovor na pitanje o problemu
-hipoteze predstavljaju misaono-teorijske dopune izvjesnih praznina u poznavanju odreene pojave ili
itave oblasti pojava ije izvjesne momente,dijelove ili aspekte ve poznajemo
-tekoe:
*nedovoljno temeljno i nedovoljno detaljno poznavanje oblasti
*odsutnost ili neznanje teorijskog okvira s ijeg stanovita se hipoteza postavlja
*nedostatak sposobnosti koritenja odgovarajueg teorijskog okvira poev od nepoznavanja logikih
osnova spoznaje u okviru kojeg se hipoteza postavlja,preko nespobnosti koritenja opeg teorijskog
modela do nesposobnosti odnosno nedostatka invencije u postavljanju prave hipoteze
-tekoe postavljanja kvalitativne adekvatne hipoteze koja moe biti dvojaka (opa -preiroka,posebna
-preuska=
*niz tekoa postavljanja adekvatne hipoteze poinje od nedostatka poznavanja adekvatne metode
postavljanja i metoda i tehnika provjeravanja adekvatnosti postavljene hipoteze
-radne hipoteze - orijentacija u istraivanju
-afirmativne i negativne hipoteze
-nulte hipoteze
-kriterije:hipoteza mora biti :
*valjana
*pojmovno jasna
*iskustveno provjerljiva
*treba je dovesti u vezu sa raspoloivom tehnikom
*specifina
*mora biti u vezi s teorijom
Vrste hipoteza
-hipoteze sa :
*deskriptivnim sadrajem
*klasifikacijskim sadrajem
*eksplanacijskim sadrajem

*prognostikim sadrajem
-generalne - deskriptivni sadraj
-kolateralne- klasifikacijski sadraj
Logika obrada hipoteza
-hipoteza je na sud o onomu o emu se pitamo u problemu
-sud je spoj pojmova kojima se neto tvrdi ili negira
-zakljuak je sud izveden iz jednog ili vie sudova
-sudovi iz kojih se izvode zakljuci nazivaju se premisama
-zakljuak koji proistie iz premisa je ispravan,a koji ne proistie iz njih je neispravan
-premise i zakljuak ine silogizam
-do zakljuka najee dolazimo: dedukcijom,indukcijom i analogijom
-u dedukciji zakljuivanje ide od opeg na posebno
-u indukciji zakljuivanje ide od posebnog na ope
-u analogiji se iz posebnih premisa izvodi poseban zakljuak
-paralogizmi-nenamjerne logike pogreke koje inimo unato nastojanju da mislimo ispravno
-sofizmi- namjerne logike pogreke u kojima prividnom ispravnou elimo nekog obmanuti

6.IDENTIFIKACIJA I KLASIFIKACIJA VARIJABLI

-varijable su promjenjiva obiljeja o kojima u hipotezama neto tvrdimo
-mogu se kvalitativno i kvantitativno mijenjati
Zavisne i nezavisne varijable
-one koje su u sreditu naeg zanimanja su zavisne varijable - obiljeja pojava koje nas najvie
zanimaju pa te varijable dovodimo u vezu s drugim varijablama koje nju opisuju,klasificiraju ili
objanjavaju
-varijable koje opisuju,klasificiraju ili objanjavaju zavisnu varijablu su nezavisne varijable
-zavisna varijabla je uvijek u problemu istraivanja
Eksplanatorne,intervenirajue i specifikatorne varijable
-eksplanatorne- stoje uz zavisne i nezavisne varijable
-intervenirajue - pojavljuju se poslije nezavisne,a prije zavisne varijable
-specifikatorne-uvjetuju intenzitet povezanosti izmeu zavisne i nezavisne varijable
Metrijsko definiranje varijabli
-s obzirom na mjerne karakteristike,varijable se dijele na kvalitativne i kvantitativne
-za kvalitativne valja odrediti modalitete u kojima one variraju a za kvantitativne - smjer i teorijske
mogunosti variranja

-s obzirom na smjer variranja,kvantitativne varijable mogu biti :unipolarne i bipolarne

-unipolarne variraju u jednom smjeru (0-max),a bipolarne u dva smjera prema max.
-pri mjerenju kvantitativnih varijabli treba brinuti o broju,preciznosti i odstojanju kvantifikatora,a
pri mjerenju kvalitativnih varijabli treba obuhvatiti sve modalitete u kojima ona varira

7.OPERACIONALIZACIJA VARIJABLI
-put nastanka pojma ide od objektivne stvarnosti preko osjetilnih doivljaja do miljenja konceptualizacija
-zbog empirijske provjere mora se napraviti obrnuti put koji ide od miljenja do objektivne stvarnostioperacionalizacija
-dijelovi objektivne stvarnosti koji se odnose na pojam varijable koju elimo operacionalizirati su
indikatori/pokazatelji.

Kriteriji pri izboru indikatora

-indikator mora biti:
*valjan
*objektivan
*pouzdan
*jednoznaan
*precizan
*reprezentativan
-4 vrste odreivanja valjanosti indikatora:
*aprioristika validacija - unaprijed proglaavamo da je indikator valjan bez provjere
*logika validacija - pronalazimo indikator na osnovu definicije varijable koju elimo
operacionalizirati (put od logike definicije varijable do njene operacionalne definicije)
*validacija pomou miljenja irija - strunjaci
*validacija pomou poznatih grupa

8.ODREIVANJE NACRTA ISTRAIVANJA

-u nacrtu istraivanja najprije treba odluiti kojim emo se metodama koristiti za prikupljanje
podataka u istraivanju
-zatim treba,u skladu sa cjelokupnom logikom istraivanja,odluiti tko nam moe dati najbolje
podatke koji nas zanimaju,gdje,kada i u kojim uvjetima
-za dobivanje opeg uvida u istraivanje moramo ukljuiti dovoljan broj (reprezentativan uzorak)
Uzorak

-umjesto svih pripadnika populacije,ispituje se njen dio koji e je reprezentirati

-pri odreivanju uzorka treba se koristiti postupkom kojim svaka jedinka u populaciji ima jednaku
vjerovatnou da ue u uzorak
-sluajni (nasumice odabiremo jedinice populacije) i sistemski (odabir inimo po pravilu) uzorak
-uz deskriptivne ciljeve postoje i klasifikacijski ciljevi
-nacrtom istraivanja odreujemo uvjete istraivanja koji e omoguiti provjeravanje naih hipoteza
-dvije vrste nacrta istraivanja : deskriptivni i kauzalni
Deskriptivni nacrt istraivanja
-ako elimo dobiti opi uvid u neko obiljeje,potrebno je osigurati mjerenje tog obiljeja na
reprezentativnom uzorku s obzirom na to obiljeje
-ako je cilj klasifikacijski,moramo osigurati reprezentativnost mjerenja svakog obiljeja na osnovu
kojeg emo klasificirati
-u deskriptivnom nacrtu istraivanja treba odluiti ko nam moe dati najbolje podatke o onome to nas
zanima,na koji nain emo prikupljati podatke ,gdje emo prikupljati podatke,kada emo prikupljati
podatke

Kauzalni nacrt istraivanja

-ako se u problemu istraivanja pitamo o uzronoposljedinom odnosu,cilj istraivanja bit e
eksplanacijski,hipoteza kauzalnog sadraja,i nacrt e biti kauzalan
-kauzalni nacrt uvijek ukljuuje i deskriptivni,jer nije mogue ustanoviti uzrono posljedinu vezu ako
prethodno ne raspolaemo opisom pojava kojih kauzalnu vezu elimo ispitati
-osnovni zahtjev je da uz eksperimentalnu grupu moramo imati i kontrolnu grupu
-logika pravila za izradu kauzalnog nacrta istraivanja :
* pravilo slaganja ako nalazimo Y uvijek kada i X,moemo zakljuiti da su oni kauzalno povezani
*pravilo negativnog slaganja ako nema X,nema ni Y
*pravilo razlike ako su okolnosti u kojima se neka pojava pojavljuje i u kojima se ne pojavljuje u
svemu iste,osim u jednom momentu,onda tom momentu moemo pripisati uzronost
*pravilo ostatka ako se uzronom kompleksu oduzmu neki dijelovi,a do posljedice i dalje dolazi,
onda je uzrok u ostatku uzronog kompleksa
*pravilo popratnih promjena - kad promjene jedne varijable prate promjene druge varijable,moemo
tvrditi da su one u uzrono-posljedinom odnosu
Ostali nacrti istraivanja
1.Sukcesivni nacrt istraivanja sastoji se samo od eksperimentalne grupe ,istraivanje se provodi
tako da najprije mjerimo zavisnu varijablu,zatim uvodimo nezavisnu varijablu,pa ponovo mjerimo
zavisnu varijablu
2.Proireni sukcesivni nacrt istraivanja koristi se ako je nezavisna varijabla takva da je moemo
kontrolirano mijenjati u tijeku istraivanja
3.Komparativni nacrt istraivanja sastoji se od vie grupa u kojima se mjeri samo zavisna varijabla

-iako ovde imamo i kontrolnu i eksperimentalnu grupu,ovo je deskriptivan nacrt u kojem moemo
ustanoviti razliku,ali ne i uzrok toj razlici
4.Kontrolni eksperimentalni nacrt ima kontrolnu grupu koja se nastoji po svemu izjednaiti sa
eksperimentalnom grupom,osim u djelovanju nezavisne varijable
-uvodi se tzv. slijepa varijabla koja bi izjednaila utjecaj eksperimentalne situacije u kontrolnoj i u
eksperimentalnoj grupi
-slijepa varijabla treba djelovati na kontrolnu grupu psiholoki jednako kao i nezavisna na
eksperimentalnu grupu,ali ona sama po sebi ne bi trebala imati utjecaja na zavisnu varijablu
5.Transverzalni nacrt istraivanja uz pomo presjeka u istraivanju neke pojave ili procesa
omoguuje njihovo praenje u vremenu
6.Longitudinalni nacrt istraivanja prati odreeno obiljeje kod istih ispitanika u vremenu i tako
kontrolira razliite utjecaje
EX POST FACTO istraivanje
-u tim se istraivanjima na poseban nain upotrebljavaju rezultati najrazliitijih mjerenja koja se vre
za najrazliitije potrebe
-u znanstvenim istraivanjima se moemo koristiti dvjema vrstama podataka :primarni i sekundarni
-primarni su oni koje istraiva sam prikuplja uz pomo metoda za prikupljanje podataka za potrebe
provjeravanja odreenih hipoteza
-sekundarni su podaci oni koji su prikupljeni za neke druge potrebe,a kojima se istraiva koristi u
svojem istraivanju
-ex post facto istraivanje se koristi sekundarnim podacima
-simbolikom manipulacijom moemo izjednaavati ispitanike,kontrolirati uvjete i pratiti promjene
koje nas zanimaju
Eksperiment
-u prirodnim znanostima,eksperiment oznaava namjerni pothvat ovjeka kojim se na umjetan nain u
strogo kontroliranim uvjetima izaziva odreena pojava da bi se opisala i objasnila
-u drutvenim znanostima se eksperimentom naziva svako istraivanje u kojem se prouava odreena
pojava u kontroliranim uvjetima,bez obzira na to kako je nastala,prirodno ili umjetno
-u svakom se eksperimentu upotrebljava jedna od metoda za prikupljanje
podataka:promatranje,anketa,analiza sadraja ili njihova kombinacija