I parcijala

doc. dr Emina Resi

Definiite masovnu pojavu i

dajte primjer.

Pojava koja se manifestuje na velikom broju

objekata.

Primjeri masovnih pojava:

proizvodnja,
uvoz i izvoz,
prodaja,
poslovni rezultat,
trajanje bankarske transakcije.

Definiite pojam statistike.

Statistika - grupa naunih metoda ...

Statistika - nauka ...

Statistika podataka...

skup

ureenih

numerikih

Definiite statistiku jedinicu i

populaciju.

Statistika jedinica - element koji posjeduje

obiljeja na osnovu kojih se istrauju
varijacije masovne pojave.

Populacija (osnovni skup) - skup statistikih

jedinica.

Veliina populacije - broj statistikih jedinica

koje sainjavaju jednu populaciju (N).

Analizirajte tri dimenzije u

definisanju populacije.

Pojmovna definicija populacije utvruje pripadnost skupu obzirom na

pojam statistike jedinice.
Na primjer: Populaciju privatnih preduzea predstavljaju sva preduzea
koja su registrovana kao privatna preduzea.

Prostorna definicija populacije odreuje prostor kojem pripadaju

jedinice statistikog skupa.
Na primjer: Skup privatnih preduzea u BiH predstavljaju sva
preduzea koja su registrovana kao privatna u registrima drave BiH.

Vremenska definicija populacije odreuje vrijeme (vremenski momenat

ili period) u kome se posmatraju statistike jedinice.

Moe biti rije o:

vremenskom trenutku (npr. broj stanovnika, broj zaposlenih itd) ili

vremenskom intervalu (npr. proizvodnja u toku mjeseca itd)

Navedite etape statistikog

istraivanja.

Definisanje ciljeva

Definisanje problematike istraivanja

Proces sa podacima

definisanje statistikog skupa

odreivanje karakteristika za analizu
Sakupljanje i provjera podataka
Obrada i analiza podataka
Tumaenje i interpretacija

Zakljuci i donoenje odluka

Navedite sinonime za statistiki

skup i statistiku varijablu.

Statistiki skup osnovni skup populacija

Statistika varijabla obiljeje - pojava koju

analiziramo karakteristika koju pratimo

Nabrojite i elaborirajte metode

prikupljanja podataka.

Direktno posmatranje (evidentiranje)

Anketa

Npr. ispitivanje javnog mijenja na odabranom uzorku

Eksperiment

Npr. boja oiju, broj prisutnih osoba

kontrolisani uslovi

Indirektno prikupljanje podataka

Npr. istraivanje istorijskih dokumenata, koritenje

postojee literature (sekundarni izvori podataka)

Nabrojite vrste prezentacija

statistikih podataka.

Formalno, matematskim relacijama

Grafiki u koordinatnom sistemu

Venovi ili kruni dijagrami

Tabelarna prezentacija

Opisna prezentacija

Navedite jedan primjer

ankete.

Anketa o gledanosti TV Hayat.

Anketa o potronji deterdenta vrste XY.

Predizborne ankete ...

Ukoliko neka osoba prikuplja

podatke o broju automobila koji
prou kroz raskrsnicu u
odreenom vremenskom
periodu, koju metodu
prikupljanja podataka koristi?

Direktno posmatranje, to jeste evidentiranje

Reditelj djeijeg programa

sastavio je 10 pitanja koja e
postaviti uenicima petih
razreda osnovnih kola kako bi
na osnovu njihovih odgovora
odabrao male voditelje svoje
emisije. Koju metodu

prikupljanja
podataka reditelj
Intervju
koristi?

Nabrojte faze obrade

podataka.

Eksploatacija podataka (upoznavanje podataka, evidentiranje i

sreivanje da bismo imali globalnu viziju prikupljenih podataka).

Deskriptivna analiza kompletira prvu etapu i cilj je da opie i

predstavi prikupljene podatke pomou tabela, grafikih prikaza,
raunanja osnovnih parametara. Bitni postupci u ove dvije etape
su klasiranje, vizualizacija i sinteza prikupljenih podataka.

Trea faza obuhvata provjeru hipoteza koje se odnose na

istraivani fenomen. Analiza prikupljenih podataka bi trebala
omoguiti testiranje hipoteza i eventualno generalizaciju
dobijenih rezultata.

U koju fazu obrade podataka

spada sreivanje prikupljenih
podataka?

Prva faza - Ekspoatacija podataka

U koju fazu obrade podataka

spada grafiko prikazivanje
podataka?

Druga faza Deskriptivna analiza

Definiite statistiku varijablu i

dajte primjer.

Osobina po kojoj se razlikuju jedinice

populacije
Funkcija koja svakoj statistikoj jedinici kao
elementu
populacije
pridruuje
jednu
vrijednost.
Sinonim - obiljeje
Modalitet vrijednost koju moe uzeti
statistika varijabla.
Primjer visina studenta Ekonomskog
fakulteta u Sarajevu

Definiite i analizirajte etiri

osnovna tipa mjernih skala i
njihove
osobine.
Mjerne skale definiu pravila pridruivanja za formiranje

statistike varijable.
Nominalna mjerna skala
Atributivno (opisno) data lista obiljeja po kojima se razlikuju
statistike jedinice.
Poredak nebitan, jer svaki modalitet ima isti relativni znaaj.
Nisu dozvoljene matematike operacije, jedino je mogue izvriti
prebrojavanje.
Primjer: brani status, spol
Ordinalna mjerna skala
Modaliteti opisno izraeni, mogue ih je rangirati prema nekom
loginom redosljedu.
Poredak bitan, nemaju svi modaliteti isti znaaj.
Dozvoljeno prebrojavanje i logike operacije poreenja (<,=,>),
ali ne i matematike operacije.
Mogue opisno date modalitete zamijeniti rangovima.
Primjer: struna sprema

Definiite i analizirajte etiri

osnovna tipa mjernih skala i
Intervalna mjerna
skala
njihove
osobine,
cont.

Numeriki dati modaliteti, ali poloaj nule se arbitrarno odreuje.

Nula ne znai odsustvo pojave.
Razlike u mjernim osobinama elemenata su predstavljene
razlikama brojeva na intervalnoj skali.
Dozvoljeno prebrojavanje, poreenje i oduzimanje.
Primjer: temperaturna skala

Metrika mjerna skala

Numeriki dati modaliteti i posjeduje prirodnu nulu.
Nula znai odsustvo pojave.
Doputene sve logike i matematike operacije.
Omoguava najprecizniju i najopirniju analizu.
Primjer: visina, teina

Koje su osnovne razlike izmeu

nominalne i ordinalne mjerne
skale?

Kod ordinalne skale bitan poredak, kod

nominalne nije.
Kod nominalne skale svi modaliteti imaju isti
relativni znaaj to nije sluaj kod ordinalne
skale.
Kod ordinalne skale mogue operacije
uporeivanja to nije sluaj kod nominalne
skale.

Definiite statistiku
kvalitativnu varijablu i
analizirajte
njene
tipove
i
Kvalitativna
statistika
varijabla
karakteristike.
modaliteti dati opisno.

Nominalna ili atributivna

odgovara joj nominalna mjerna skala

npr. boja oiju

Ordinalna

odgovara joj ordinalna mjerna skala

npr. zvanje univerzitetskog radnika

Definiite statistiku kvantitativnu

varijablu i analizirajte njene

tipove
i karakteristike.
Kvantitativna
statistika varijabla modaliteti
izraeni numeriki

Prekidna

moe uzeti samo odreene vrijednosti iz zadanog

intervala
npr. ocjena na ispitu iz Matematike

Neprekidna

moe uzeti bilo koju vrijednost iz zadanog intervala

npr. visina ili teina studenta I godine

Koje su osnovne razlike izmeu

kvalitativne i kvantitativne
statistike varijable?

Nain izraavanja modaliteta kod

kvalitativne varijable deskriptivno kod
kvantitativne varijable brojano.

Dozvoljene operacije kod kvalitativne

varijable samo je dozvoljeno prebrojavanje i
eventualno poreenje, kod kvantitativne sve
matematske operacije.

Koje su osnovne razlike izmeu

prekidne i neprekidne varijable?

Prekidna varijabla moe uzeti samo

odreene vrijednosti iz nekog intervala dok
neprekidna varijabla teoretski moe uzeti bilo
koju vrijednost iz nekog intervala.

Kod prekidne varijable imamo ogranien

(konaan, prebrojiv) broj modaliteta dok
neprekidna varijabla teoretski ima
neprebrojivo mnogo (neogranien broj)
modaliteta.

Kojeg je tipa varijabla broj

automobila koji je proao kroz
raskrsnicu u datom vremenskom
periodu?

Prekidna moe biti samo cijeli broj

Uporedite i komentirajte
statistiku seriju sa bruto
podacima, ureenu statistiku
seriju
statistiku
distribuciju
Serija kojui imamo
neposredno nakon
istraivanja (sakupljanja
podataka i unosa u bazu) je statistika serija sa bruto
frekvencija.
podacima, to je baza podataka u koju smo upisivali podatke za

svaki objekat (nabacani podaci).

Da bismo dobili ureenu statistiku seriju moramo sortirati

podatke po veliini.

Krajnji oblik grupisanja podataka je statistika distribucija

frekvencija, kada svakom modalitetu ili intervalu varijable
(modaliteta ili intervala ima n) pridruimo njemu odgovarajui broj
pojavljivanja u orginalnoj bazi ili apsolutnu frekvenciju.

Koje vrste frekvencija poznajete?

Definiite ih i napiite formule za
njihovo izraunavanje.

Apsolutna frekvencija - broj

pojavljivanja (ponavljanja)
jednog modaliteta.

Relativna
frekvencija
proporcija
jedinica
statistikog skupa koje
imaju isti modalitet.

Koje vrste frekvencija poznajete?

Definiite ih i napiite formule za
njihovo
izraunavanje,
cont.
Rastua
apsolutna
kumulanta koliko podataka ima vrijednost
manju
ili
jednaku
vrijednosti
modaliteta na kojoj se trenutno
nalazimo.
Opadajua apsolutna kumulanta koliko podataka ima vrijednost veu
od vrijednosti modaliteta na kojoj se
trenutno nalazimo.
Posljednja rastua apsolutna
kumulativna frekvencija mora uvijek
biti jednaka N.
Posljednja opadajua apsolutna
kumulativna frekvencija mora uvijek
biti jednaka 0.

Si f j
j 1

Si N f j N Si
j 1

Koje vrste frekvencija poznajete?

Definiite ih i napiite formule za
njihovo
izraunavanje, cont.
Rastua relativna kumulanta - koliki je
% podataka koji imaju vrijednost manju
ili jednaku vrijednosti modaliteta na kojoj
se trenutno nalazimo (ako pomnoimo
sa 100%).
Opadajua relativna kumulanta - koliki
je % podataka koji imaju vrijednost veu
od vrijednosti modaliteta na kojoj se
trenutno nalazimo (ako pomnoimo sa
100%).
Posljednja rastua relativna kumulativna
frekvencija mora uvijek biti jednaka 1.
Posljednja opadajua relativna
kumulativna frekvencija mora uvijek biti
jednaka 0.

Fi p j
j 1

Fi 1 p j 1 Fi
j 1

Nabrojite karakteristine
grafikone za prezentaciju
Kvalitativna
varijabla moe sevarijable.
predstaviti pomou:
kvalitativne

jednostavnih stubaca
strukturnog stubca
strukturnog kruga ili polukruga

Ako je nominalna varijabla poredak nije bitan, ako je ordinalna

varijabla poredak stubaca je bitan i ne smije se mijenjati.

U sluaju kombinovanja vie varijabli koristi se:

strukturni - razdijeljeni stubac

razdvojeni ili viestruki stupci
razdijeljeni stupci

Kod geografske serije mogue je nacrtati i kartogram.

Nabrojite karakteristine
grafikone za prezentaciju
kvantitativne
Kvantitativna varijabla moevarijable.
se predstaviti zavisno od tipa:

mali broj podataka, negrupisana serija:

Tukey-ev stablo - list dijagram (S-L)
x osa

grupisana serija:
razdijeljeni stupci (prekidna serija, nema intervala)
strukturni stubac
strukturni krug
histogram - spojeni stupci (neprekidna serija, intervali)
poligon apsolutnih frekvencija
poligon kumulanti
linijski dijagram (prekidna neintervalno grupisana serija)

Koje grafikone birate za

prezentaciju prekidne a koje za
prezentaciju neprekidne
varijable?

Prekidna varijabla razdvojeni stupci i linijski

dijagram

Neprekidna varijabla - histogram

Koje grafikone koristite za

simultanu prezentaciju dvije
kvalitativne varijable? U
kojim situacijama birate
odreeni tip tih grafikona?

Grafikon viestrukih stubaca - koristimo ga ako

elimo istai razliku

Grafikon razdijeljenih stubaca - koristimo ga ako

elimo prikriti razliku

Da li intervalno grupisane
statistike distribucije
frekvencija moemo predstaviti
jednostavnim stupcima? Zato?

Ne, jer bi uvijek ostali modaliteti koji nisu

obuhvaeni grafikonom.

Dobili smo informaciju da 27%

studenata prve godine Visoke
poslovne kole ima 19 godina.
Na osnovu kojeg tipa frekvencije
je dobijena ova informacija?

Na osnovu relativne ili procentualne

frekvencije.

Dobili smo informaciju da 76%

studenata prve godine Visoke
poslovne kole ima 21 ili manje
godina. Na osnovu kojeg tipa
frekvencije je dobijena ova
informacija?
Na osnovu relativne rastue kumulativne
frekvencije.

Kod kojeg tipa varijable ne

smijemo koristiti grafikon sa
razdvojenim stupcima?

Kod neprekidne varijable.

Koje tipove grafikona koristimo

da bismo prikazali strukturu
posmatrane serije podataka?

Strukturni krug

Strukturni stubac

emu je jednaka posljednja

rastua kumulativna
apsolutna (relativna)
frekvencija?

Jednaka je N (1).

emu je jednak zbir svih

apsolutnih (relativnih)
frekvencija?

Jednak je N (1).

Nabrojite parametre centralne

tendencije. Kako se
Raunske (potpune) mjere centralne tendencije
klasificiraju?

Aritmetika sredina
Geometrijska sredina
Harmonijska sredina
Kvadratna i kubna sredina

Pozicione (nepotpune) mjere centralne tendencije

Modus
Medijana
Kvartili
Decili
Centili
Kvantili (generalno).

Definiite aritmetiku sredinu i

analizirajte njene osobine.

Predstavlja
tendencije.

najznaajniju

mjeru

centralne

Potpuna ili raunska mjera centralne tendencije.

Jednaka je koliniku zbira svih observacija i veliine

serije.

Ne preporuuje se njeno koritenje ako u nizu ima

podataka koji kvare niz.

Osjetljiva je na promjenu bilo kog podatka iz niza.

Definiite aritmetiku sredinu i

analizirajte njene osobine, cont.

Negrupisani podaci

Neintervalno
grupisani podaci

Intervalno
podaci

grupisani

xi
N i1

n
1 n
X xi fi xi pi
N i1
i1

n
1 n
X ci fi ci pi
N i1
i1

Definiite aritmetiku sredinu i

analizirajte njene osobine, cont.

Ako imamo niz podataka koji x contans c, i 1, n

i
su svi jednaki nekoj konstanti
N
N
c, tada je aritmetika sredina
xi
c
takvog niza jednaka toj
c N
i 1
i 1
X

c
konstanti.
N
N
N

Aritmetika sredina se nalazi

izmeu najmanje i najvee
vrijednosti u nizu.

Definiite aritmetiku sredinu i

analizirajte njene osobine, cont.

Suma
odstupanja
observacija
od
aritmetike sredine je
0.
Osobina agregiranja
aritmetike sredine.

x X
i

i 1

xi X f i 0
i 1

N
j 1

X j

N
j 1

Definiite aritmetiku sredinu i

analizirajte njene osobine, cont.

Ako svaku observaciju pomnoimo

istom konstantom, aritmetika sredina
novoformirane varijable jednaka je
proizvodu te konstante i aritmetike
sredine polazne varijable.
Ako svakoj observaciji dodamo istu
konstantu,
aritmetika
sredina
novoformirane varijable jednaka je
zbiru te konstante i aritmetike
sredine polazne varijable.

yi b xi Y b X

yi a xi Y a X

Definiite medijanu i analizirajte

njene osobine.

Vrijednost obiljeja koja u seriji ureenoj po veliini

zauzima centralnu poziciju (rang).

Dijeli statistiku seriju na dva jednaka dijela (u

svakom dijelu je po 50% podataka iz niza).

Odreuje se na osnovu rastue kumulante.

Za razliku od aritmetike sredine:

Nije osjetljiva na prisustvo outliera.

Ne reaguje na sve promjene vrijednosti podataka u nizu.

Definiite medijanu i analizirajte

njene osobine.

Prvi modalitet ili interval kod kog je zadovoljeno

N
S Me
2

je medijana ili interval gdje se nalazi medijana.

Ako je rije o intervalu tada
medijanu
odreujemo na bazi formule:

M e L1M e

N
S M e 1
aM e 2
f ( RM e )

Definiite mod.

Centar aktivnosti ili podatak koji se najee javlja.

Podatak koji ima najveu apsolutnu ili relativnu frekvenciju.

Rauna se samo za statistiku distribuciju (grupisanu

seriju).

Grafiki se odreuje na histogramu.

Distribucija moe biti:

unimodalna
viemodalna

Definiite mod, cont.

Za neintervalno grupisanu distribuciju na

osnovu najvee frekvencije ( f max f M ) ita se
modalni podatak.
o

Za intervalno grupisanu distribuciju frekvencija

iz proitanog intervala naspram najvee
frekvencije mod se odreuje na bazi formule:
f M o f M o 1

M o L1M o aM o

Mo

f M o 1 f M o f M o 1

Kvantili.

Koja je proporcija elemenata date serije koji se nalaze izmeu

Q1 i medijane?
25%
Koja je proporcija elemenata date serije koji se nalaze izmeu
Q1 i Q3?
50%
Koja je proporcija elemenata date serije koji se nalaze izmeu
D1 i D9?
80%
Koja je proporcija elemenata date serije koji se nalaze iznad
C96?
4%
Koja je proporcija elemenata date serije koji se nalaze izmeu
C19 i D8?
61%

Definiite geometrijsku
sredinu. Kada se koristi?

Geometrijska sredina jednaka je N -tom korijenu iz

proizvoda svih observacija (observacije moraju imati
pozitivne vrijednosti).

Koristi se kada se pojave ponaaju po geometrijskoj

progresiji.

Vana u analizi vremenskih serija, za izraunavanje

prosjene stope rasta.

Definiite geometrijsku
sredinu. Kada se koristi? cont.

Negrupisani podaci

Neintervalno
grupisani podaci

Intervalno grupisani
podaci

1 N
G N xi log G log xi
N i 1
i 1

G N xi

fi

i 1

G N ci
i 1

fi

1 n
log G f i log xi
N i 1

1 n
log G f i log ci
N i 1

Definiite harmonijsku
sredinu. Kada se koristi?

Harmonijska sredina je reciprona vrijednost

aritmetike sredine recipronih vrijednosti observacija.

Izraunava se kada su orginalni podaci izraeni u

obliku recipronih veliina.

Reciprone vrijednosti kreu se suprotno od pravca

kretanja orginalnih veliina.

Koristi se za izraavanje indirektne relacije

(produktivnost u obliku vremena potrebnog za izradu
jedinice proizvoda, vrijeme obrta kapitala, brzina i
preeni put, gustina stanovnitva...)

Definiite harmonijsku
sredinu. Kada se koristi? cont.

Negrupisani podaci

Neintervalno grupisani
podaci

Intervalno grupisani
podaci

N
N

i 1 xi
N

fi

i 1 xi
N
n

fi

i 1 ci

1
n

i 1

pi
xi

1
n

pi

i 1 ci

Navedite osnovne razlike

izmeu raunskih i pozicionih
mjera srednje vrijednosti.

Obuhvatnost podataka

Preciznost

Osjetljivost na outliere

Na kojem tipu grafikona grafiki

odreujemo mod distribucije
frekvencija? Na kojem tipu
grafikona grafiki odreujemo
medijanu, kvartile, decile,?

Mod na histogramu

Kvantile na kumulanti rastuoj (apsolutnoj ili

relativnoj)

Poredajte aritmetiku,
geometrijsku i harmonijsku
sredinu po veliini.

Koijeva teorema

min xi H G X max xi

ta je bimodalna distribucija
frekvencija?

Ima vie modalnih taki (vie piceva na

poligonu apsolutnih frekvencija)

Kakva treba biti serija podataka

da bismo mogli pristupiti
odreivanju medijane i kvartila?

Ureena numeriki (sortirani podaci po

veliini)

U kojem intervalu e se kretati

podaci ako treba da odbacimo
15% najniih i 15% najviih
podataka u seriji?

U intervalu izmeu C15 i C85.

Prosjena plata u jednom

preduzeu iznosi 1200 KM. Svi
radnici su dobili istu poviicu u
iznosu 136 KM. Kolika je nova
prosjena plata?

1200+136=1336 KM - nova prosjena plata

Medijana broja stanovnika po

optinama iznosi 140 000
stanovnika. Odluili smo da
odbacimo optinu sa najmanjim
brojem (21 000 stanovnika) i
optinu sa najveim brojem (210
000 stanovnika). Kolika je nova
medijana broja stanovnika po
Ostaje nepromjenjena.
optinama?

Nabrojite parametre
disperzije.
Nose
informaciju o obimu variranja podataka

iz niza oko izraunate mjere srednje

vrijednosti.
Ukazuju na postojanje outliera.
Mogu biti:

Apsolutne izraene u jedinici mjere posmatrane

varijable (raspon varijacije, prosjeno apsolutno
odstupanje, varijansa, standardna devijacija,
interkvartilno odstupanje)
Relativne neimenovani broj ili % (koeficijent
varijacije, koeficijent interkvartilnog odstupanja, z
vrijednost)

ta je raspon varijacije?

Najmanje precizan, nepouzdan, najloiji apsolutni

pokazatelj varijabiliteta

Uzima u obzir samo najvii i najnii podatak u nizu.

R x max x min

Definiite interkvartilno
apsolutno odstupanje.

Mjeri varijabilitet oko medijane

Apsolutna mjera varijabiliteta

Ista jedinica mjere kao i varijabla

Razlika treeg i prvog kvartila

I Q Q3 Q1

Navedite karakteristike
prosjenog apsolutnog
odstupanja

Rjeava problem anuliranja odstupanja orginalnih

podaka od prosjeka

Apsolutna i direktna mjera varijabiliteta oko

aritmetike sredine

Ista jedinica mjere kao i varijabla

1 N
1 n
MAD xi X xi X
N i 1
N i 1

fi

i 1

X
pi

Navedite 4 faze za konstrukciju

srednjeg apsolutnog odstupanja.

Prva etapa Izabrati reprezentativni

pokazatelj - odreivanje AS
Druga etapa izraunavanje odstupanja
orginalnih podataka od AS
Trea faza - aritmetika sredina odstupanja
podataka od njihove aritmetike sredine je
jednaka nuli - problem anuliranja
etvrta etapa problem anuliranja rjeava se
izraunavanjem apsolutnih vrijednosti
odstupanja od AS prosjek tih apsolutnih
odstupanja je srednje apsolutno odstupanje.

Definiite i analizirajte detaljno osobine i

ekonomsko znaenje standardne
devijacije i varijanse.

Apsolutne i direktne mjere varijabiliteta

Varijansa prosjeno kvadratno odstupanje
od AS 2 1 N
2
2
1 N 2

xi X

N i 1

1 n
xi X
N i 1
n

xi X

i 1

pi

f i

xi X
N i 1

2
1 n 2

xi f
X

i
N i 1

n
2

2
xi pi X

i 1

Standardna devijacija prosjeno linearno

odstupanje od AS
2

Definiite i analizirajte detaljno

osobine i ekonomsko znaenje
standardne devijacije i varijanse.

Ukoliko svaki podatak u nizu uveamo za istu

konstantu, varijansa ostaje nepromjenjena.

yi xi a, i y x
2
y

2
x

Ukoliko svaki podatak u nizu pomnoimo istom

konstantom, varijansa se mnoi sa konstanta2.

yi b xi , i

2
y

2
x

y b x

Objasnite etape u konstrukciji

varijanse i standardne

devijacije.
Prva etapa Izabrati reprezentativni pokazatelj

odreivanje AS
Druga etapa izraunavanje odstupanja orginalnih
podataka od AS
Trea faza - aritmetika sredina odstupanja
podataka od njihove aritmetike sredine je jednaka
nuli - problem anuliranja
etvrta etapa problem anuliranja rjeava se
kvadriranjem odstupanja od AS varijansa koja se
ne tumai zbog jedinice mjere koja je kvadrirana.
etvrta etapa pozitivan korijen iz varijanse je
standardna devijacija koja ima istu jedinicu mjere
kao i varijabla i moe se tumaiti.

U kojim jedinicama mjere je

izraena standardna devijacija i
da li je moemo koristiti za
poreenje serija izraenih u
razliitim jedinicama mjere?

Standardna devijacija ima istu jedinicu mjere

kao i varijabla koja se analizira.

Iz tog razloga je ne moemo koristiti za

poreenje serija izraenih u razliitim
jedinicama mjere.

Navedite teoremu koja

omoguuje istovremeno
tumaenje aritmetike sredine i
standardne
devijacije.
ebieva teorema:
u nekoj distribuciji ima
najmanje (1-1/k2) observacija koje se nalaze
u intervalu k puta standardnih devijacija oko
aritmetike sredine
1
P ( x k X x k
) 1 2 ,
k

k 1

Standardna devijacija plata u

jednom preduzeu iznosi 124
KM. Ako su svi radnici dobili
istu poviicu od 50 KM, kolika je
nova standardna devijacija
plata?

Ostala je ista.

Dobili smo da je varijansa

starosti djece u igraoni jednaka
0. ta moemo zakljuiti?

Sva djeca su iste dobi.

Varijansa toplog obroka u

jednom preduzeu iznosi 36.
Zbog poskupljenja
prehrambenih artikala, uprava
je odluila da udvostrui topli
obrok svim radnicima. Kolika je
nova varijansa toplog obroka u
posmatranom
preduzeu?
3622=144 - nova varijansa toplog obroka

Koje informacije prua Boxplot?

Box plot je grafika prezentacija koja omoguava

istovremeno posmatranje pozicionih mjera srednjih
vrijednosti i interkvartilnog odstupanja kao mjere
disperzije.
Ovaj grafiki prikaz omoguava vizuelno
pozicioniranje 50% vrijednosti observacija unutar
box-a i na taj nain omoguava analizu disperzije.

Definiite koeficijent varijacije i

njegove karakteristike.

Koeficijent varijacije je
relativna mjera
varijabiliteta
koju
moemo
koristiti
za
uporeivanje serija sa razliitim jedinicama
mjere, jer je neimenovani broj.

V 100 (%)
X

Moe sluiti i za poreenje nizova gdje su

aritmetike sredine razliite.
Vea vrijednost ukazuje na veu disperziju i
obrnuto.

U kojoj fazi konstruisanja

srednjeg apsolutnog
odstupanja i varijanse
pravimo
razliku
i na
koji
U etvrtoj
fazi kod
rjeavanja
problema
anuliranja
odstupanja od AS.
nain?

Kod varijanse kvadriramo odstupanja a kod

srednjeg apsolutnog odstupanja traimo
apsolutne vrijednosti odstupanja, ime
eliminiemo predznak odstupanja i
rjeavamo problem anuliranja.

Na koji nain konstruiemo

standardizovanu varijablu z?

xi X
zi
, i 1, 2,..., N

Relativna

mjera varijabiliteta.
Izraava varijabilitet za svaki podatak ponaosob, a ne za niz
podataka kao predhodne mjere varijabiliteta.
Pozitivna vrijednost z-ta, znai da je taj podatak iznad
prosjeka i obratno.
Pokazuje koliko standardnih devijacija taj podatak odstupa od
prosjeka.

Kolike su aritmetika sredina i

varijansa standardizovane
varijable?

Z 0

Z 1

Definisati koeficijent
interkvartilnog odstupanja.

Relativni pokazatelj disperzije.

IQ
Q3 Q1
VQ

100%
100%

Q1 Q3
Q1 Q3
0 VQ 1 0% VQ 100%

Vea vrijednost ukazuje na veu disperziju i obrnuto.

Relativni pokazatelj variranja podataka oko medijane.

Koje tipove asimetrije poznajete

i kako ih moete analizirati?
f

desno asimetrina

lijevo asimetrina

simetrina

Koje tipove asimetrije poznajete

i kako ih moete analizirati?,
cont.
3

Koeficijent asimetrije (Fisher)

Centralni momenat treeg reda

1 n
3 xi X
N i 1
n

xi X

i 1

f i

3 0 ili 3 0

3 0 ili 3 0

3 0 ili 3 0

najee
3

3 2, 2

p i

simetrija
desna asimetrija
lijeva asimetrija

Koje tipove asimetrije poznajete

i kako ih moete analizirati?,
cont.

Simetrina distribucija

3 0 X M e M o

Negativna (lijeva) asimetrija

3 0 X M e M o

Pozitivna (desna) asimetrija

3 0 X M e M o

Koje tipove asimetrije poznajete

i kako ih moete analizirati?,
cont.

Pearsonov koeficijent asimetrije

X M o 3 ( X M e )
Sk

, najee S k 3,3

Yule-Kendall koeficijent
Q1 Q3 2 M e
Yk
, najee Yk 1,1
Q3 Q1

Tumaenje analogno 3

Analizirajte mjere zaobljenosti.

f
izduena

normalno zaobljena

spljotena

Analizirajte mjere zaobljenosti,

cont.

4
4 4

Koeficijent zaobljenosti (Pearson)

1 n
4
xi X
N i 1

x
n

i 1

p
i

centralni momenat etvrtog reda

4 3 normalna zaobljenost

4 3 izduenost (uska distribucija)

3 spljotenost (zaobljenost)
4

Analizirajte mjere zaobljenosti,

cont.
Fischerov koeficijent zaobljenosti

4
4 4 3

4 0 normalna zaobljenost
4 0 izraena zaobljenost
4 0 izduenost

Da li na osnovu momenta treeg

reda moemo donijeti zakljuak
o asimetriji distribucije?

Da djelimino.

Ako je 0 simetrija

Ako je pozitivan desna asimetrija ali ne znamo

intenzitet asimetrije

Ako je negativan lijeva asimetrija ali ne znamo

intenzitet asimetrije

Da li na osnovu momenta
etvrtog reda moemo donijeti
zakljuak o spljotenosti
(zaobljenosti) distribucije?

Ne, on je uvijek pozitivan.

Grafiki prikaite meusobni

poloaj moda, medijane i
aritmetike sredine za
simetrinu distribuciju
frekvencija.

Grafiki prikaite meusobni

poloaj moda, medijane i
aritmetike sredine lijevo
simetrinu distribuciju
frekvencija.

Grafiki prikaite meusobni

poloaj moda, medijane i
aritmetike sredine za desno
asimetrinu distribuciju
frekvencija.

Definiite mjere
koncentracije.

Mjere koncentracije slue za mjerenje

ravnomjernosti raspodjele nekog pokazatelja
bogatstva ili blagostanja meu pripadnicima
posmatrane populacije.

Lorenz-ova
kriva
koncentracije

Gini-ev koeficijent (najpoznatiji i najvie

koriten) analitika mjera koncentracije

grafiki

prikaz

xi f i agregat i

Objasnite konstrukciju i

znaenje Lorenzove
krive.
1 (100%)
qi

x xi

qi kumulanta relativnog agregata

nejednakosti

en
z-

ov
a

kr

iv
a

ti
s
o
k
a
n
ije
d
c
a
je
r
t
e
n
n
e
u
c
p
n
t
ko
po
a
ja
n
i
i
n
r
Li
v
n
u
Po
tp
o
Linij p e
a
0
Kumulanta rastua relativna - F 1 (100%)
Lo
r

Kumulativni agregat - Q

Qi

xi f i
relativni agregat i
( xi fi )

Objasnite konstrukciju i
znaenje Lorenzove krive, cont.
Q
1

Raspodjela
tei ka veoj
ravnomjernost
i
Raspodjela
tei ka
veoj
koncentracij
i
1

Definisati Gini-ev koeficijent.

Predstavlja odnos povrine izmeu Lorencove

krive i pravca jednake raspodjele (povrina
koncentracije) i povrine trougla koji se nalazi
ispod dijagonale.

povrina koncentracije
G
2 povrina koncentracije 2 S
0,5

0 G 1

Objasnite vezu izmeu

Lorencove krive i
Ginijevog
koeficijenta.
Q
1

Raspodjela
tei ka veoj
ravnomjernost
i, G tei 0

Raspodjela tei ka
veoj
koncentraciji, G
tei 1

Ako su vrijednosti Ginijevog

koeficijenta 0,2 i 0,8 objasnite
njihovo znaenje.

G=0,2 vrijednost blia 0 to ukazuje na

vrlo malu koncentraciju ili relativno
ravnomjernu raspodjelu.

G=0,8 vrijednost blia 1 to ukazuje na

vrlo visoku koncentraciju ili relativno
neravnomjernu raspodjelu.

U grupi od 10 radnika samo je

jedan dobio platu za februar.
Koliki je Ginijev koeficijent
februarskih plata za
posmatranih 10 radnika?
Skicirati
grafik
Lorencove
krive.

G=1
Idealna neravnomjernost, maksimalna
koncentracija.
Lorencova kriva se poklapa sa katetama
pravouglog trougla.

Definisati medijalu.

Vrijednost varijable pridruena relativnoj kumulativnoj

rastuoj globalnoj vrijednosti od 50%.
Uglanom se odreuje za varijable u novcu izraene.
50% ukupne mase ili obima varijable (ukupnog
agregata) odnosi se na modalitete jednake medijali ili
nie, dok 50% ukupne mase ili obima varijable
(ukupnog agregata) ide na modalitete vie od
medijale.

0,5 Q M le interval za M le

M le xM le aM le

0,5 Q M le 1
qM le

U kojoj jedinici mjere se

izraava medijala neke
varijable?

U istoj jedinici mjere u kojoj se izraava data

varijabla.

HVALA NA PANJI.