Prirucnik Produzenisr PDF

NVO Djeca prije svega
PRIRUNIK
ZA PRODUENI STRUNI RAD S DJECOM
OSNOVNOKOLSKOG UZRASTA
PROGRAM ZA PREVENCIJU PROBLEMA U

PONAANJU DJECE
Praenje i implementacija preporuka Komiteta Ujedinjenih nacija za

prava djeteta u Crnoj Gori
Projekat finansira EU
Izdava
NVO Djeca prije svega Podgorica
Urednica
Dijana Popovi-Gavranovi,
dipl.socijalna radnica i porodini terapeut
Korice
Sara Gavranovi
Ilustracije u Priruniku su plod rada djece
u okviru programskih aktivnosti.
Priprema i tampa
Artgrafika, Podgorica
Tira
250 primjeraka
Podgorica, oktobar 2014.
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna biblioteka Crne
Gore, Cetinje
ISBN 978-9940-9538-2-9
COBISS.CG-ID 25733136
Publikacija Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog

uzrasta program za prevenciju problema u ponaanju djece je pripremljena uz finansijsku podrku Evropske unije.
Sadraj publikacije je odgovornost NVO Djeca prije svega, a ni pod kojim
okolnostima se ne moe smatrati kao izraavanje stavova Evropske unije.
SADRAJ
RECENZIJA .................................................................................................................................
RIJEI ZAHVALNOSTI ............................................................................................................
PREDGOVOR .............................................................................................................................
PROGRAM PRODUENI STRUNI RAD ......................................................................
13
KONCEPT PROGRAMA ...................................................................................................
13
CILJEVI I NAIN RADA ...................................................................................................
13
PROGRAMSKE AKTIVNOSTI, SADRAJI I METODE RADA ...............................
16
1. GRUPNI RAD S DJECOM ......................................................................................
16
2. GRUPNI RAD S RODITELJIMA ............................................................................
17
3. GRUPNI RAD S RODITELJIMA ............................................................................
18
4. VANKOLSKE AKTIVNOSTI ..................................................................................
19
5. SARADNJA SA KOLOM ......................................................................................
19
6. SUPERVIZIJA ............................................................................................................
20
7. RADNI SASTANCI ...................................................................................................
22
PROGRAMSKE OBAVEZE ..............................................................................................
23
1. RAD GRUPNIH VODITELJA .................................................................................
22
2. RAD INDIVIDUALNIH VODITELJA-VOLONTERA ...........................................
24
EVALUACIJA PROGRAMSKIH AKTIVNOSTI ............................................................
25
RADIONICE ................................................................................................................................
27
I UVODNE RADIONICE ...................................................................................................
29
RADIONICA 1: ,,Zato smo tu? ..............................................................................
29
RADIONICA 2: Upoznavanje ................................................................................
30
RADIONICA 3: Dirigent ..........................................................................................
31
RADIONICA 4: Dobrodolica volonterima ......................................................
33
RADIONICA 5: Dobrodolica volonterima 2 ..................................................
34
RADIONICA 6: Humano ponaanje i volonterizam .....................................
35
RADIONICA 7: Povjerenje .....................................................................................
37
RADIONICA 8: Da sam ja... ....................................................................................
38
RADIONICA 9: Kina oluja .....................................................................................
39
RADIONICA 10: Ja i drugi ......................................................................................
41
RADIONICA 11: Vie o sebi ...................................................................................
42
II PRAVILA ...........................................................................................................................
45
RADIONICA 1: Pridruivanje novih lanova ...................................................
47
RADIONICA 2: Pravila nae grupe I ...................................................................
49
RADIONICA 3: Pravila nae grupe II ..................................................................
51
RADIONICA 4: Oprez pravila za nas vae .....................................................
53
III OSJEANJA ...................................................................................................................
57
RADIONICA 1: Nemoj mi se rugati ....................................................................
59
RADIONICA 2: Dnevnik .........................................................................................
62
RADIONICA 3: Zapaamo, osjeamo, izraavamo .......................................
64
RADIONICA 4: Osjeanja .......................................................................................
65
RADIONICA 5: Saosjeanje ...................................................................................
66
RADIONICA 6: ,,Saosjeanje 2 ..............................................................................
68
RADIONICA 7: Bijes .................................................................................................
69
RADIONICA 8: ta radim kad me strah ............................................................
71
RADIONICA 9: ,,Moje srce .......................................................................................
73
IV SAMOPOUZDANJE .....................................................................................................
75
RADIONICA 1: ta volim kod sebe .....................................................................
77
RADIONICA 2: elim da... ......................................................................................
78
RADIONICA 3: Umijem, mogu, hou ................................................................
79
RADIONICA 4: Cvijet samopotovanja .............................................................
81
RADIONICA 5: Ti si .............................................................................................
83
RADIONICA 6: Niko kao ja ....................................................................................
84
V UENJE .............................................................................................................................
87
RADIONICA 1: Da sam ja neko ............................................................................
89
RADIONICA 2: Dnevno planiranje uenja .......................................................
90
RADIONICA 3: Radne navike ...............................................................................
92
RADIONICA 4: Nedjeljno planiranje uenja ...................................................
94
RADIONICA 5: Ja sam sam svoj dirigent ..........................................................
95
RADIONICA 6: Istrajnost se isplati .....................................................................
97
RADIONICA 7: kolsko postignue ...................................................................
99
RADIONICA 8: U susret koli u prirodi ..............................................................
100
VI PONAANJE ..................................................................................................................
103
RADIONICA 1: Hodao bih kilometrima ............................................................
105
RADIONICA 2: Krug potreba ................................................................................
108
RADIONICA 3: Razlike su zanimljive .................................................................
110
RADIONICA 4: ,,Ja i drugi (uloge polova) .........................................................
112
RADIONICA 5: Kad stanem u tue cipele .......................................................
114
RADIONICA 6: Rjeavanje sukoba ......................................................................
117
RADIONICA 7: ,,Bila je to svaa ............................................................................
120
RADIONICA 8: ,,Rjeavanje problema ................................................................
122
RADIONICA 9: ,,Sukob ili saradnja .......................................................................
124
RADIONICA 10: Saradnja ......................................................................................
126
RADIONICA 11: Prihvatljivo i neprihvatljivo ponaanje .............................
127
RADIONICA 12: Lijepo ponaanje ......................................................................
129
RADIONICA 13: Rizino ponaanje ...................................................................
131
RADIONICA 14: Ekseri u ogradi ..........................................................................
133
RADIONICA 15: Pria o miu ................................................................................
135
RADIONICA 16: Odgovornost .............................................................................
138
RADIONICA 17: Ja donosim odluke ..................................................................
140
RADIONICA 18: Nagovorili su me... ....................................................................
141
VII KOMUNIKACIJA .........................................................................................................
145
RADIONICA 1: ,,Komunikacija ..............................................................................
147
RADIONICA 2: ta kaem i kako me razumiju ...............................................
148
RADIONICA 3: Komunikacija bez rijei ............................................................
152
RADIONICA 4: Kako da kaem ono to mislim, a da se sagovornik ne

naljuti? ..........................................................................................
154
VIII ZATITA OD NASILJA .............................................................................................
157
RADIONICA 1: Prie o nasilnitvu ......................................................................
159
RADIONICA 2: ta da uradim kad me neko maltretira? .............................
162
RADIONICA 3: Mitovi i injenice o nasilju .......................................................
166
RADIONICA 4: Nasilje u porodici/nasilje nad djecom ................................
170
RADIONICA 5: Vrnjako nasilje ..........................................................................
173
IX IVOTNE VJETINE .....................................................................................................
179
RADIONICA 1: ivotne vjetine I ........................................................................
181
RADIONICA 2: ivotne vjetine II .......................................................................
184
RADIONICA 3: ivotne vjetine III ......................................................................
185
RADIONICA 4: ivotne vjetine 4 .......................................................................
188
X ZDRAVLJE .......................................................................................................................
191
RADIONICA 1: Zdravlje je kada... ........................................................................
193
RADIONICA 2: Zdravlje na usta ulazi ................................................................
194
RADIONICA 3: Prevencija zloupotrebe duvana i alkohola ........................
196
RADIONICA 4: Dobro se (ne)osjeam ...............................................................
201
RADIONICA 5: istoa je pola zdravlja .............................................................
203
XI ODNOSI SA RODITELJIMA ......................................................................................
207
RADIONICA 1: Roditeljski biseri ..........................................................................
209
RADIONICA 2: Moji roditelji .................................................................................
211
RADIONICA 3: Moja porodica .............................................................................
213
RADIONICA 4: Djeiji memorandum I ..............................................................
215
RADIONICA 5: Djeiji memorandum II .............................................................
217
RADIONICA 6: Djeiji memorandum III ...........................................................
219
5
RADIONICA 7: Djeiji memorandum IV ...........................................................
222
XII IGRE KOJE VOLIMO ...................................................................................................
227
RADIONICA 1: Igre koje volimo 1 .......................................................................
229
230
231
232
XIII KREATIVNE RADIONICE .........................................................................................
235
RADIONICA 1: Likovna radionica 1 ...................................................................
237
RADIONICA 2: Likovna radionica 2 ....................................................................
238
RADIONICA 3: Likovna radionica 3 ....................................................................
239
RADIONICA 4: Moj heroj .......................................................................................
240
XIV PRAZNINE RADIONICE .......................................................................................
243
RADIONICA 1: Novogodinja radionica ...........................................................
245
RADIONICA 2: 8. mart ............................................................................................
246
RADIONICA 3: Pogodi ko si ..................................................................................
247
XV EVALUACIJA ................................................................................................................
251
RADIONICA 1: Uspjeh Programa ........................................................................
253
RADIONICA 2: Zahvalnost sebi i drugima .......................................................
255
RADIONICA 3: Samoprocjena .............................................................................
257
RADIONICA 4: Zajedno moemo sve! ..............................................................
258
PRILOZI .......................................................................................................................................
261
PRILOG 1: INICIJALNI UPITNIK (ZA ODJELJENSKE STARJEINE) .................
263
PRILOG 2: PODACI KOJE SU O DJECI DALE ODJELJENSKE STARJEINE

(PRIMJER) ..................................................................................................
267
PRILOG 3: UPITNIK ZA VODITELJE GRUPNOG RADA .....................................
268
PRILOG 4: PODACI O KOLSKOM USPJEHU (PRAENJE KROZ TROMJESEJA, PRIMJER) .....................................................................................
270
PRILOG 5: UPITNIK - SAMOPROCJENA DJETETA .............................................
272
PRILOG 6: UPITNIK ZA RODITELJE - OEKIVANJA OD PROGRAMA ..........
273
PRILOG 7: OBRAZAC ZA EVALUACIJU RADIONICA .........................................
275
PRILOG 8: IZVJETAJ O PONAANJU U GRUPI (ZA GRUPNE VODITELJE,

PRIMJER) ...................................................................................................
276
PRILOG 9: OKVIRNI PLAN I PROGRAM GRUPNOG RADA (PRIMJER) .........
278
PRILOG 10: OBRAZAC ZA PRAENJE GRUPNIH AKTIVNOSTI (ZA INDIVIDUALNE VODITELJE-VOLONTERE) ...................................................
279
PRILOG 11: OBRAZAC ZA PRAENJE INDIVIDUALNOG RADA ...................
280
PRILOG 12: UPITNIK ZA RODITELJE - EVALUACIJA PROGRAMA ................
281
PRILOG 12: MINIMALNI STANDARDI I SPECIFIKACIJA USLUGE ..................
283
LITERATURA ..............................................................................................................................
289
RECENZIJA
Tekst pod gornjim naslovom rasprostranjen je na 244 stranice (7 780 KB).

Raen je kao sinteza dosadanjeg multidisciplinarnog, a preteno socijalno/specijalno-pedagokog rada s djecom u riziku na poremeaje u socijalnom ponaanju te kao projekcija budueg poeljnog, potrebnog, a mogueg rada s njima.
Konceptualno, tekst je raen na poznatom modelu socijalno-pedagokog preventivnog rada u Centru za odgoj djece i mladei u Zagrebu (Republika Hrvatska).
Rad je dio cjelovite viegodinje iznimno vrijedne sistematske programske aktivnosti NVO Djeca prije svega.
Tekst vrlo sistematski razrauje i nudi detaljnu socijalno/specijalno-pedagoku
metodiku primarnog preventivnog rada s djecom osnovnokolskog uzrasta.
To je rad s djecom (individualni i grupni), njihovim roditeljima i njihovim uiteljima/nastavnicima. Dakako, roditelji i uitelji/nastavnici su istovremeno tretirani i
kao odgovarajui saradnici strunjacima koji vode socijalno/specijalno-pedagoki tretman.
Rad se izvodi u odgovarajuim prostorima kola i / ili prostorima NVO.
Rad izvode strunjaci iz NVO i, to jer posebno vrijedno, studenti studija socijalnog rada koji djeci, osim svoje strunosti, mogu ponuditi i svoju mladalaku ivotnu dob kao polazite njihovog uspjenog druenja na obostrano zadovoljstvo.
U metodikom pogledu rad obiluje bogatsvom sadraja i oblika radionikog tipa.
Usto, rad sadri i ugraenu superviziju i evaluaciju u hodu to omoguava neophodne korekcije u procesu koji tee u vrijeme njegovog trajanja.
Rad se oslanja i na 40-tak izvora savremene strune i naune, preteno inostrane
literature.
Konano, rad predstavlja moda ponajbolju implementaciju nedavno usvojenog
Lokalnog programa prevencije neprihvatljivog ponaanja djece i mladih u Glavnom gradu Podgorici - 2014-2018.
Zakljuno, rad predstavlja izuzetno vrijedan doprinos crnogorskoj praksi uspjene prevencije neprihvatljivog ponaanja mladih.
Naprijed navedeno navodi na logian zakljuak prema kojemu bi rad valjalo publikovati i tako ga uiniti to dostupnijim to irem krugu korisnika.
Zagreb, avgusta 2014. Recenzent,

prof.dr.sc.Slobodan Uzelac
Program za prevenciju problema u ponaanju djece
teksta pod naslovom PRIRUNIK ZA PRODUENI STRUNI RAD S DJECOM

OSNOVNOKOLSKOG UZRASTA, Program za prevenciju problema u ponaanju djece
RIJEI ZAHVALNOSTI
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Posebno se zahvaljujemo strujacima Doma za odgoj djece i mladei Zagreb,

sa sjeditem u Dugavama i Udruge Igra iz Zagreba, Republika Hrvatska, koji su
nesebino, niz godina sa nama dijelili svoja znanja i iskustva u radu sa djecom i
programima prevencije problema u ponaanju djece, omoguili nam korienje
njihovih postignua, radnih materijala i sve vrijeme nas podravali.
Zahvaljujemo i na ukazivanju na prateu literaturu, koja je obogatila na rad.
Popis koriene literature predstavlja opte dobro jer su prikazane radionice i
drugi edukativni materijali sveprisutni u irokom edukativnom smislu, mi sami
smo iskustveno, mnogo puta za vrijeme line edukacije, iz njih uili, usvojili i koristili veinu izvornih ili prilagoavanih radionica, na emu smo takoe zahvalni
brojnim autorima i edukatorima.
NVO Djeca prije svega sprovodi projekat Praenje i implementacija preporuka

UN Komiteta za prava djeteta, koji finansira Evropska unija, a ija implementacija
je zapoela 2013. godine. Projekat ima za cilj unaprijeenje i jaanje potovanja
prava djece u Crnoj Gori, kroz jaanje uloge civilnog drutva i njegove ukljuenosti i pluralizma u promociji i zatiti prava djeteta, u skladu sa usvojenim meunarodnim dokumentima i standardima.
U okviru jednog dijela Projekta, uz saglasanost Ministarstva prosvjete i u partnerstvu sa NVO Korak po korak, razvija se i pilotira program Produeni struni rad,
kao podrka djeci sa problemima u ponaanju, u tri podgorike osnovne kole: Oktoih, Milorad Musa Burzan i Boidar Vukovi Podgorianin. A u okviru
drugog segmenta Projekta, u saradanji sa Glavnim gradom-Podgorica i Sekretarijatom za socijalno staranje, izraen je i usvojen Lokalni Program za prevenciju
socijalno neprihvatljivog ponaanja za djecu i mlade u Podgorici. Kroz navedene
projektne aktivnosti eljeli smo da podstaknemo sve nadlene institucije, slube i
pojedince na objedinjeno i usklaeno djelovanje kako bi svi drutveni potencijali
bili struno, odgovorno i racionalno iskorieni u evidentiranju, praenju, kontroli, korigovanju i prevenciji neprihvatljivog ponaanja djece i mladih.
U programu Produeni struni rad angaovane su osobe koje imaju odreenu
strunost za rad u interventnim programima, uz podrku kolskog osoblja, koje
najbolje poznaje uenike preporuene za produeni struni rad i podrku njihovih roditelja. Svi oni imaju zajedniki interes za postizanje pozitivnih rezultata kod
djece, kako u uenju nastavnog gradiva, tako i u uenju funkcionalnog ponaanja.
Na ovakav nain se poveavaju mogunosti kole, porodice i lokalne zajednice u
kreiranju okruenja u kojem djeca mogu da ue i postiu rezultate primjereno
svojim razvojnim potrebama i sposobnostima, odnosno za smanjenje upliva problematinog ponaanja. Kako? Podrazumijeva se da kola ima djelotvorni kuni
red i norme ponaanja, da njeguje pozitivne vrijednosti, koji se oslanju na pozitivne porodine vrijednosti, pravila i granice. Takoe, podrazumijeva se i da kola
ima razvijene strategije za rjeavanje problema koji se deavaju u svakodnevnom
kolskom ivotu, a koje se zasnivaju vie na pozitivnom podsticanju djece i isticanju njihovog pozitivnog ponaanja ukljuujui i popravljene greke, manje na
kanjavanju i isticanju greaka. Meutim, nekada kolska mrea podrke za rjeavanje problema u ponaanju djece ne djeluje sistemski, funkcionalno, dosljedno,
a nekada nije djelotvorna samo za neke uenike. Neke porodice nedovoljno ili
neuspjeno poduavaju svoju djecu primjerenom ponaanju. Nekim uenicima
je potrebna dodatna podrka u rjeavanju problema u ponaanju pa se njima
omoguava usmjerena, intenzivnija interevencija koja prevenira rizik od uvrivanja ili pojave veih problema.
Polazei od toga da problemi u ponaanju djece imaju svoju funkciju ukazuju
na neke druge probleme u njihovom razvoju, esto vezane za okruenje u kojem
borave i/ili odrastaju, ponudili smo, kroz ovaj Program, rano otkrivanje i kontinui-
PREDGOVOR

10
rani, intenzivniji individualni i grupni rad sa djecom, kako na rjeavanju problema

u ponaanju, tako i problema u uenju. Uporite za to smo nali u hrvatskim preventivnim programima: Produeni struni postupak u osnovnim kolama, Dom
za odgoj djece i mladei Zagreb, sa sjeditem u Dugavama (program djeluje od
1988.) i Modifikacija ponaanja putem igre, Udruga Igra (program djeluje od
1992.), u strunoj literaturi i sopstvenom iskustvu u radu sa djecom i interventnim programima, koji pokazuju da su meusobno povezani odnos djeteta prema sebi, njegovo socijalno i prosocijalno ponaanje i kolski uspjeh. Stoga smo, u
periodu od dvije godine, u formiranim kolskim grupama, intenzivno radili na: razvoju djetetovog samopouzdanja; poduavanju socijalnim i ivotnim vjetinama,
koje smo podsticali, uvjebavali i uvrivali u grupi sve dok nisu zamijenile neprihvatljivo ponaanje; zajedniki smo pravili planove ponaanja i uenja, koje smo,
takoe zajedniki, pratili, procjenjivali, mijenjali, dopunjavali i ocjenjivali, sve dok
samokontrola nije zauzela mjesto nadgledanju djece. U tom periodu se pokazalo da je okruenje u kojem ive i/ili borave djeca i koje je nedovoljno podsticajno, bremenito problemima, bez individualizovane podrke pogodno za pojavu
problema u ponaanju djece. Pokazalo se da informacije o ponaanju uenika
koje su posjedovali nastavnici i struna sluba kole doprinose ciljanoj podrci i
planiranju djelotvornih intervencija. Takoe, rad s djetetovim roditeljima je vano podruje za prevenciju problema u ponaanju jer nain vaspitanja, porodini
odnosi i problemi u velikoj mjeri utiu na formiranje linosti i ponaanje djeteta.
Najdjelotvornije je bilo kada su procjene, individualni i grupni planovi rada i podrke djeci pravljeni uz aktivno i kontinuirano uee samog djeteta i onih koji
najbolje poznaju dijete - njegove porodice, odjeljenskog starjeine, nastavnika,
strune slube i nas, koji smo pruali uslugu produeni struni rad.
Naglaavamo da je posebno vano stvaranje mogunosti za iskazivanje djeijih
stavova i miljenja i njihovo uvaavanje, jer su djeca sredite kolskog ivota, poduavanja, podrke, tretmana i pedagokih mjera, a pokazalo se da ne razumiju
ili nisu uvijek (dovoljno) upoznata sa postupkom koji se prema njima preduzima
ili nisu dobila priliku da na odgovarajui nain uestvuju i iskau svoje miljenje ili
njihovo miljenje nije bilo (dovoljno) uvaeno prilikom donoenja odluka koje se
tiu djeteta. Pokazalo se da aktivno uee djece, u velikoj mjeri doprinosi razvoju saradnje, samopouzdanja, samokontrole i samodiscipline, odnosno pozitivnoj
promjeni ponaanja, smanjivanju problema i recidivizma.
Pokazalo se i da su djeca uivala u Programu, koji se u najveem dijelu zasnivao
na igri vanom metodu rada koji podstie djeiji razvoj u svim segmentima.
Osim uivanja, igra im je omoguila aktivno usvajanje novih znanja i vjetina,
upoznavanje sebe i drugih, izraavanje osjeanja i razvoj saosjeanja, integrisanje
i reorganizaciju svojih saznanja i aktivnosti, sticanje uvida u svoje mogunosti,
postizanje uspjeha, stvaranje osjeaja sopstvene vrijednosti. Igrom smo vratili djecu na aktivno uenje, kroz: zabavu, radoznalost, kreativnost, otkria, upornost, simboliko predstavljanje svijeta, proivljavanje razliitih situacija i sticanje
iskustva, razmiljanje o socijalnom okruenju i uklapanje u socijalno okruenje,
smanjivanje napetosti zbog uenja i kolskih ocjena, poveanje zadovoljstva i
postignua.
Stoga smo odluili da na rad predstavimo u Priruniku za rad s djecom osnovnokolskog uzrasta program za prevenciju problema u ponaanju djece, koji je
primjenjiv u prevenciji problema u ponaanju djece u osnovnim kolama, ali i u
drugim, neformalnim grupama djece.
Izbor radionica i aktivnosti, koje su kombinovane, kreirane i prilagoavane potrebama grupe sainili su grupni voditelji, sluei se literaturom, iskustvom navedenih hrvatskih programa i sopstvenim iskustvom, a tekst Prirunika je priredila
Dijana Popovi-Gavranovi, dipl. socijalna radnica i porodini terapeut.
Programom Produeni struni rad je koordinirao Milorad eki, specijalni pedagog, koji je bio i supervizor volonterskog rada.
Kao grupni voditelji uestvovali su: Nataa Blagojevi, dipl. socijalni radnik; Svetlana Duver, psiholog; Milica Jokni dipl. socijalni radnik, Milica Kljajevi, dipl. socijalni radnik; Milica Pajovi, uiteljica; mr Dragana Tvrdii, psiholog; Lora Vlai,
psiholog.
Kao individualni voditelji, volonteri, uestvovali su studenti Univerziteta Crne
Gore, Fakultet politikih nauka, studij Socijalni rad i socijalna politika: Adrovi
Adela, Ali Semija, Dragovi Ivana, urovi Milica, Jovovi Marina, Kala Alisa, Kai Zorana, Krivokapi Milica, Labudovi Naa, Milai Sneana, Mrkuli Aja, Muri Alma, Nenadovi Jovana, Novakovi Marija, Steevi Boina, Topalovi Jelena,
Vujii Bojana, Vujovi Sanja, Vuli Ana-Marija.
Svi zajedno i prenosei glas djece ukljuene u Program, toplo preporuujemo
primjenu preventivnog programa Produeni struni rad.
11
12
PROGRAM PRODUENI STRUNI RAD

KONCEPT PROGRAMA
Program Produeni struni rad se oslanja na Programe prevencije poremeaja u ponaanju djece: Produeni struni postupak u osnovnim kolama, Dom
za odgoj djece i mladei Zagreb, sa sjeditem u Dugavama (koji se, na podruju
Zagreba, realizuje od 1988. godine i dalje) i Modifikacija ponaanja putem igre,
Zagreb, Udruga Igra (koji se raelizuje na podruju Zagreba od 1992. godine i
dalje), koji su verifikovani od strane Ministarstva rada i socijalne skrbi, Ministarstva kulture i prosvjete i Zavoda za kolstvo Republike Hrvatske. U vezi navedenog, treba imati na umu da se radi o dugoronim Programima koji su na duge
staze pokazali da su neposredni uticaji programskih aktivnosti na djecu i njihovu
sredinu nesporni i pozitivni.
Program Produeni struni rad smo kreirali shodno postojeim uslovima u Crnoj Gori. Ovaj Program je osmiljen kao socijalno-pedagoki rad s djecom i roditeljima, kao nain pomoi i podrke djeci, roditeljima i koli.
Poetak realizacije je februar 2013. godine, eksperimentalno u tri osnovne kole
u Podgorici, uz saglasnost Ministarstva prosvjete.
Generalni cilj: aktivnostima Programa djeluje se preventivno na pojavu poroblema i poremeaja u ponaanju djece i maloljetnikog prestupnitva
Specifini ciljevi: djelovanje na poboljanje kolskog uspjeha djece ukljuene
u aktivnosti Programa, na smanjenje broja neopravdanih izostanaka, kao i na
pojavljivanje neprilagoenih oblika ponaanja, kroz podizanje samopotovanja
i samopuzdanja djece, ukazivanje na adekvatne naine zadobijanja panje i mjesta u drutvu i ukazivanje na pozitivne osobine i vjetine djece, to dovodi i do
promjene slike koju i roditelji i nastavnici imaju o njima i na formiranje pozitivne
slike djeteta o sebi.
Ciljne grupe Programa:
Djeca osnovnokolskog uzrasta (peti i esti razred)
Njihovi roditelji
Kriterijumi za ukljuivanje djece u grupu:
Osobine djeteta: zatvorenost, neprilagoenost, izolovanost, nekomunikativnost, emocionalna nestabilnost, povodljivost, preosjetljivost, netolerantnost, motoriki nemir, snieno intelektualno funkcionisanje, nisko samopotovanje i samopouzdanje, emocionalna i socijalna nezrelost, nizak prag
tolerancije na frustracije
CILJEVI I NAIN RADA
13

14
Ponaanje: neprimjeren odnos prema vrnjacima, odraslima, neprihvatanje autoriteta, hiperaktivnost, nametljivo i agresivno ponaanje, pretjerana
potreba za panjom odraslih, konzumiranje zavisnikih supstanci, sklonost
sukobima, tuama, odbaenost od vrnjaka, nerazvijene radne i higijenske
navike, samoagresija, nekontrolisani napadi bijesa, laganje, neorganizovano korienje slobodnog vremana, druenje sa osobama neprihvatljivog
ponaanja, sklonost lutanju, vaspitna zaputenost, tekoe u komunikaciji
i odnosima, neurotski simptomi, nedisciplinovanost, vrenje prekraja, krivinih djela, odbijanje saradnje s nastavnicima
Uenje: tekoe u savladavanju gradiva, specifine tekoe u uenju (dislalija, disgrafija), tekoe u uenju, panji, kocentraciji i pamenju, obrazovna
zaputenost
Odnos prema koli: neadekvatan ili slab kolski uspjeh, ponavljanje razreda,
esti namjerni i neopravdani izostanci, sukobi s nastavnicima, nepotovanje autoriteta, ometanje nastave, namjerno unitavanje kolske imovine
Porodino funkcionisanje: nepodsticajna porodina atmosfera; prisustvo
bolesti zavisnosti, duevnih bolesti, vrenje krivinih djela, nasilja; poremeeni odnosi izmeu roditelja, roditelja i djece; razvod braka; slab socio-ekonomski status; neadekvatna briga o djeci, zanemarivanje, disfunkcionalna
porodica; socijalna neprilagoenost porodice, neadekvatno vaspitanje (neujednaenost, popustljivost, neprimjereno kanjavanje, nedostatak emocionalne podrke, fiziko i psihiko zlostavljanje)
Drugo: dijete dolazi samoinicijativno (znatielja, potreba za pripadanjem,
druenjem, pozitivan uticaj na ostale lanove)
Trajanje Programa: dvije kolske godine, eksperimentalno
Vrijeme realizacije programskih aktivnosti:
sa djecom: tri puta sedmino u trajanju od tri sata, i to u svakom od tri dana:
grupni rad u trajanju od 90 minuta
individualni rad (dodatna psiholoka pomo), po potrebi, u trajanju do
60 minuta
pomo u uenju u trajanju od 120 minuta
sa roditeljima:
grupni rad jednom mjeseno u trajanju od 90 minuta
sa kolom:
poetna prezentacije Programa Upravi kole, Nastavnikom vijeu, Savjetu roditelja
razmjena miljenja grupnih i individualnih voditelja o napretku djeteta
sa odjeljenskim starjeinama i predmetnim nastavnicima
izvjetavanje o radu i napretku djece na redovnim sjednicama Nastavnikog vijea (etiri puta u toku kolske godine, na tromjesejima)
prezentacija evaluacije Programa (po zavretku) Upravi kole, Nastavnikom vijeu, Savjetu roditelja
sa realizatorima Programa:
Radni sastanci grupnih i individualnih voditelja odvijaju se jednom mjeseno, u trajanju od 90 minuta i po potrebi
Supervizija individualnih voditelja-volontera odvija se jednom mjeseno, u trajanju od 90 minuta i po potrebi
Mjesto odvijanja Programa:

Grupni i individualni rad odvija se u prostorijama osnovne kole (O Milorad Musa Burzan, O Okotih, O Boidar Vukovi Podgorianin), u Podgorici
Vankolske aktivnosti: odvijaju se povremeno, u skladu sa zrelou i potrebama grupe, materijalnim mogunostima
Radni sastanci individualnih voditelja-volontera i grupnih voditelja odvijaju
se u prostorijama NVO Djeca prije svega
Supervizija individualnih voditelja-volontera i grupnih voditelja odvija se u
prostorijama NVO Djeca prije svega
Realizatori programskih aktivnosti:
Strunjaci NVO Djeca prije svega i strunjaci NVO Korak po korak su voditelji grupnog rada - vode radionice (strukturirani grupni rad) za djecu i
roditelje, sarauju s nastavnicima (pedagoko-psiholokom slubom, kolom) i prate rad individualnih voditelja-volontera. Voditelji grupnog rada
rade i individualno sa djecom (u cilju procjene potrebe za dodatnom psiholokom podrkom, po potrebi).
Individualni voditelji-volonteri su studenti Fakulteta politikih politikih nauka, studij Socijalni rad i socijalna politika, iz Podgorice. Oni rade individual-
Struni rad se sprovodi kroz:

grupni rad s djecom (tri puta sedmino u trajanju od 90 minuta)
individualni rad s djetetom (dodatna psiholoka podrka po potrebi, u trajanju do 60 minuta)
individualni rad s djetetom pomo u uenju (tri puta sedmino u trajanju
od 120 mintua)
grupni rad s roditeljima (jednom mjeseno u trajanju od 90 minuta)
saradnju s nastavnim osobljem i dr. slubama
superviziju (jednom mjeseno)
radne sastanke (jednom mjeseno)
struno usavravanje (edukacija za individualne voditelje-volontere i grupne voditelje)
15
no s djecom (pomo u uenju) koja su obuhvaena grupnim radom, u dogovoru sa grupnim voditeljima. Uestvuju i u realizaciji grupnih aktivnosti.
Oekivani rezultati:
prevencija problema i poremeaja u ponaanju djece obuhvaene Programom
podizanje djejeg samopouzdanja
poboljanje kolskog uspjeha
poboljanje odnosa uenik-uenik
poboljanje odnosa uenik-uitelj
poboljanje odnosa dijete-roditelj
poboljanje saradnje izmeu kole i roditelja
bolja prilagoenost djece i prihvaenost u sredini
senzibilizacija nastavnog osoblja za probleme djece
PROGRAMSKE AKTIVNOSTI, SADRAJI I METODE

RADA
16
Programske aktivnosti se odvijaju kroz grupni i individualni rad sa djecom i kroz

grupni rad sa njihovim roditeljima.
Za realizaciju Programa potrebna je zainteresovanost i saglasnost djeteta i roditelja, kako za grupne tako i za individualne aktivnosti.
1. GRUPNI RAD S DJECOM

Cilj rada: razvijanje samopouzdanja i samopotovanja, razvoj kvaliteta kod svakog djeteta, pomo i podrka u uenju i svakodnevnim problemima, prevencija
problema i poremeaja u ponaanju, poboljanje odnosa sa roditeljima, nastavnicima
Planirani sadraji: tematski sastanci, prema okvirnom planu i prilagoeni potrebama djeteta i grupe
Metode rada: interaktivno uenje kroz igre, razgovor, igranje uloga, fizike, edukativne, kreativne aktivnosti
Sadraj radionica:
upoznavanje, grupna kohezija i pravila; poetna procjena kapaciteta, postignua i tretmanskih potreba
samopotovanje (upoznavanje sebe i razvijanje pozitivne slike o sebi, isticanje talenata i vjetina svakog djeteta)
jasnija artikulacija sopstvenih elja i potreba
timski rad i saradnja, briga sebi o drugima
uenje i radne navike (organizacija vremena, otpor prema koli, popravljanje ocjena, odgovornost, samostalnost)
moj ivot (kakav je, kako zamiljam budunost, ta je u ivotu vano, odgovornost prema sebi i sopstvenim postupcima i budunosti)
verbalna i neverbalna komunikacija, komunikacijske vjetine
prepoznavanje, razumijevanje i prihvatanje sopstvenih i tuih emocija
(tehnike smirivanja, primjereni naini izraavanja emocija prema drugima)
prihvatanje razliitosti (saradnja, tolerancija, predrasude, stereotipi, nediskriminacija)
rjeavanje sukoba, prihvatanje poraza, prevencija vrnjakog nasilja
potovanje prava drugih i drutvenih pravila (odgovornost za sopstvene
odluke, postupke, ponaanja, Konvencija o pravima djeteta)
ukazivanje na primjerene naine dobijanja pohvale, panje i mjesta u drutvu
prijateljstvo i povjerenje
kako rei ne (uvjebavanje iznoenja svog stava o tetnosti konzumiranja
sredstava zavisnosti u drutvu vrnjaka, kako odoljeti pritisku vrnjaka)
odnosi u porodici (ta deci treba od porodice, kako razgovarati s roditeljima, braom, sestrama)
vangrupne aktivnost (neformalna druenja - izleti, bioskop, pozorite, igre u
prirodi, razvijanje novih interesovanja i navika)
rastanak i evaluacija
Cilj rada: podrka i pomo u boljem i kvalitetnijem vaspitanju djece, pruanje

novih informacija, savjetovanje, razmjena iskustva meu roditeljima, poboljanje
komunikacije u porodici, davanje sugestija u vezi motivisanja djece za uenje,
prepoznavanje znakova problematinog ponaanja, zavisnosti, ukazivanje na roditeljsku ulogu u stvaranju djetetove pozitivne slike o samom sebi
Planirani sadraji: tematski sastanci, prema okvirnom planu i prilagoeni potrebama uesnika
Metode rada: razgovor, diskusija, vjebe (iskustveni rad), kraa izlaganja
Sadraj radionica:
upoznavanje s voditeljima i Programom (nain rada, oekivanja, poetna
procjena kapaciteta, postignua i tretmanskih potreba)
odnosi u porodici (odnosi meu roditeljima, roditeljima i djecom, braom i
sestrama, kako porodina atmosfera utie na dijete, otvorena i jasna komunikacija)
kako podsticati samopotovanje i samopouzdanje kod djeteta
prihvatanje djeteta onakvim kakvo jeste (slika o djetetu, potrebe roditelja i
djece, zajedniki interesi i navike djece i roditelja)
2. GRUPNI RAD S RODITELJIMA
17
razvoj djeteta (pubertet)

vaspitanje (donoenje pravila i kazni, fizike kazne, nagrade i pohvale, iskazivanje osjeanja)
roditeljske vjetine
zatita prava djeteta od zanemarivanja i zlostavljanja, Konvencija o pravima
djeteta
vrnjako nasilje
roditeljske svae, razvod
povjerenje
bolesti zavisnosti
uenje (otpor prema koli, eljeni i realni kolski uspjeh djece na kraju kolske godine, prihvatanje neuspjeha)
zajedniko provoenje slobodnog vremena (porodica)
saradnja s nastavnicima
evaluacija rada s djecom i roditeljima
3. INDIVIDUALNI RAD SA DJECOM
18
Individualni rad se organizuje kada grupni voditelji, na osnovu ponaanja djeteta, specifinih potekoa ili porodinih prilika, procijene da je to potrebno i
korisno. Npr. Neka djeca se ne snalaze u grupi, neku djecu grupa ne prihvata;
nekom djetetu treba posvetiti vie panje i vremena, kako u vezi pomoi u uenju
i savladavanju gradiva, tako i u smislu pruanja podrke u razvoju emocionalne
stabilnosti i sigurnosti.
Sadraj individualnog rada zavisi od potreba i interesovanja djeteta i dogovorima
izmeu djeteta i individualnog voditelja-volontera.
Cilj individualnog rada sa djecom: u pozitivnom okruenju, u atmosferi povjerenja i bliskosti, djetetu se omoguava podrka i pomo u savladavanju specifinih potekoa u uenju (direktna pomo u: savladavanju nastavnog gradiva,
pisanju domaih zadataka, savladavanju obrazovnih tekoa; razvoju navike redovnog uenja; usvajanju tehnika naina uenja; razvoju koncentracije; razvoju
samostalnosti) i ponaanju (uenje prihvatljivih oblika komunikacije i ponaanja);
u razvoju emocionalne stabilnosti; obezbjeuju se dodatne informacije.
Sadraj rada s djetetom:
pruanje savjetodavne pomoi u rjeavanju konkretnog obrazovnog problema
pruanje vee podrke u uenju
pruanje vee podrke u rjeavanju razvojnih i drugih problema
pruanje vee podrke u razvoju socijalnih vjetina (odnos prema sebi i drugima)
pruanje vee podrke u korienju slobodnog vremena
pruanje vee podrke djetetu koje je ispoljilo tee oblike neprihvatljivog

ponaanja
pruanje vee podrke u sticanju uvida u porodinu strukturu i porodine
odnose, mogunosti za postizanje eljene promjene
informisanje o drugim oblicima strune pomoi
Metode individualnog rada s djetetom:
druenje
igra
razgovor
vjebanje socijalnih vjetina
pomo u uenju (kako se ui, popravljanje slabih ocjena, razvijanje interesa
i radnih navika, ukljuivanje lanova porodice za intenzivniju pomo djetetu, saradnja s nastavnicima )
po potrebi, upuivanje na druge strunjake ili institucije
Cilj rada: podsticanje na organizovano i primjerno ponaanje u slobodnom vremenu, na primjereno zadovoljavanje sopstvenih potreba i potreba grupe; povezivanje grupe, edukovanje grupe, grupno odluivanje (realizacija shodno materijalnim mogunostima)
Sadraj rada/aktivnosti:
Posjete sportskim i kulturnim manifestacijama
Odlazak u bioskop, pozorite
Organizovanje sportskih i drugih aktivnosti
Uee na prigodnim manifestacijama (obiljeavanje lokalnih, meunarodnih praznika)
Ljetovanje/zimovanje, uz podrku lokalne zajednice
Metode rada: kontrolisani izlazak grupe u lokalnu zajednicu; aktivnosti grupe
kao doprinos djece u ivotu lokalne zajednice
5. SARADNJA SA KOLOM
Cilj rada: bolje upoznavanje djece i podrka u radu u svrhu optimalnog razvoja
djeteta; razmjena informacija o radu grupe, ponaanju djece i saradnji s roditeljima; mijenjanje slike o lanovima grupe kroz ukazivanje na njihove pozitivne
osobine i ostvarenja, promjene do kojih se dolo, kao i ukazivanje na naine podsticanja djece koji su se pokazali djelotvorni u grupi
Sadraj rada - razgovor o:
ocjenama
ponaanju djece (odnos prema vrnjacima, nastavnicima)
4. VANKOLSKE AKTIVNOSTI
19
radu grupe
porodinim prilikama
Metode rada: razgovor, razmjena informacija, prisustvovanje sjednicama Nastavnikog vijea radi predstavljanja Programa i davanja miljenja o napretku
lanova grupe
6. SUPERVIZIJA
Osnovni cilj supervizijskog procesa je razvijanje svijesti o linim emocionalnim i
kognitivnim potencijalima, kao i karakteristikama linosti, koje utiu i vode profesionalca i volontera u njegovom radu.
Supervizijski rad je kontinuirani proces u kojem se potekoe, dileme i problemi u radu koriste kao mogunosti za profesionalni i lini razvoj, kao i podizanje
nivoa kompetencije i strunosti u radu. Supervizija pomae kroz dopunjavanje i
irenje znanja i vjetina za rad s djecom i njihovim roditeljima, kao i kroz rad na
samopouzdanju, u vezi sagorijevanja na radu, brige o sebi. Supervizijska pomo,
podrka i nadzor u rjeavanju profesionalnih i linih problema, omoguava da se
na najbolji nain zadovolje potrebe i interesi korisnika Programa.
SUPERVIZIJA GRUPNIH VODITELJA
20
Superviziju grupnih voditelja sprovode strunjaci iz Doma za odgoj djece i mladei Zagreb, sa sjeditem u Dugavama, dva puta u toku realizacije Programa, kao
struni nadzor, uenje, podrku.
Sadraj - teme i metode supervizije:
Razgovor (ta i kako radim; evaluacija)
Prezentacija sluajeva (dva sluaja, po izboru; ta su konkretno radili, dobili,
dileme)
Fokus grupe (ta su htjeli/oekivali; ta je bilo leko/lako)
Metode rada:
Razgovor
Diskusija
Prezentacija sluaja
Fokus grupa
SUPERVIZIJA INDIVIDUALNIH VODITELJA-VOLONTERA
Supervizija individualnih voditelja-volontera se odvija svakomjeseno, prema
okvirnom Programu i potrebama grupe.
Sadraj rada supervizije individualnih voditelja-volontera obuhvata sljedee
teme:
predstavljanje (voditelja, Programa, obaveza)
oekivanja (o djeci, radu)

supervizija (ta je supervizija, oekivanja od supervizije)
autoritet voditelja i roditelja (o autoritetu, odnosu voditelja s djetetovim
roditeljima)
aktivno sluanje, verbalna komunikacija
neverbalna komunikacija (uvid u sopstvenu neverbalnu komunikaciju i
prepoznavanje oblika neverbalne komunikacije )
povjerenje i odgovornost (osobine zrele linosti, odgovorno ponaanje, dranje obeanja)
upoznavanje samog sebe (svojih karakteristika i mogunosti)
percepcija (vanost opaanja detalja u okolini i ljudima oko sebe)
porodica (porodine uloge, podruje podrke i pomoi porodici)
potrebe (line i profesionalne)
osobine djeteta (upoznavanje djeteta, saradnja s djetetom)
emocije (ta su emocije, uticaj emocija na struni rad, prepoznavanje emocija, empatija)
timski rad (potovanje i saradnja, vanost timskog rada, vanost drugih
struka u radu, sinergija)
profesionalnost (osvrt na rad voditelja, priprema za druge oblike rada)
saradnja sa grupnim voditeljem (voditeljski parovi, ujednaeno djelovanje,
ravnopravnost, odgovornost, potovanje)
meusobne slinosti i razlike
povratna informacija i kritika (prihvatanje i davanje povratne informacije i kritike, emocionalno i racionalno reagovanje na povratnu informaciju i kritiku)
teme po izboru grupe
informisanje o edukacijama za profesionalno usavravanje
priprema za rastanak s djetetom (pojam rastanka, proivljavanje na emocionalnom nivou)
evaluacija rada s djetetom (opis kroz izvjetaj, informacije o grupnom radu)
zavretak rada (rasprava o izvjetajima, osvrt na sopstveno uljuivanje, sopstveni rad, rad supervizijske grupe, procjena sopstvenog razvoja, feed back)
Metode rada:
Razgovor
Diskusija
Kraa izlaganja
Iskustveno uenje
Vjebanje
Igre
Rolle play
21
Supervizija individualnog rada (pomo u uenju) se odvija jednom mjeseno u

trajanju od 90 minuta. U toku prvog dijela individualni voditelji-volonteri razgovaraju o svom radu s djetetom, a u drugom dijelu se obrauje odreena temu,
koja je pripremljena ili je proistekla iz prvog dijela radionice. Supervizija poinje
mjesec dana nakon poetka rada s djecom, nakon formiranja grupa za rad i poetne procjene tretmanskih potreba od strane grupnih voditelja.
7. RADNI SASTANCI
Mjeseni radni sastanci su obavezni za sve realizatore Programa, radi boljeg upoznavanja svih uesnika u Programu i odravanja stalne i kvalitetne meusobne
komunikacije, dobijanja detaljnih informacija o Programu, dogovora o aktivnostima, potraivanja radnog materijala, obavjetenja o formiranju grupa, o djeci
kojoj je potreban individualni rad, dogovora oko pisanja jedinstvenih izvjetaja
(mjesenih, godinjih), voenja jedinstvene evidencije, evaluacijskih lista, iznoenja prijedloga, sugestija, potreba, tekuih problema, razgovora o tome kako jedni
druge vide, sagledavanje snaga i slabosti, podrke.
PROGRAMSKE OBAVEZE
22
1. RAD GRUPNIH VODITELJA

Grupni rad sprovode dva strunjaka (voditelja), koja su u ravnopravnom, saradnikom, kovoditeljskom odnosu. U sprovoenju grupnog rada voditelji se smjenjuju u ulozi voditelja grupe i kovoditelja.
Grupe se formiraju po naznaenim kriterijumima, u jednoj grupi se radi sa 8-12
djece.
Prema procjeni grupnih voditelja, odreuje se individualni voditelj koji e dodatno raditi s djetetom (pomo u uenju). Individualni voditelji-volonteri, koji pruaju pomo djeci u uenju, su motivisani i edukovani studenti Fakulteta politikih
nauka, Studij socijalni rad i socijalna politika, iz Podgorice.
Grupni voditelji su profesionalci NVO Djeca prije svega i NVO Korak po korak.
Voditelji grupnog rada procjenjuju eventaulnu potrebu djeteta za dodatnom psiholokom podrkom.
Obaveze grupnih voditelja:
pripreme za poetak grupnog rada (kontakt sa Upravom kole, roditeljima,
djecom)
uestvovanje u formiranju grupe djece; grupe roditelja
izrada okvirnog plana i programa grupnog rada
izrada individualnih planova rada sa djecom
Procjena rada grupnih voditelja obuhvata:

praenje i procjenjivanje sebe i svog rada i zalaganja kao grupnog voditelja
i kovoditelja
rezimiranje miljenja o svom radu, odnosima sa kovoditeljem, djecom, roditeljima, nastavnim osobljem, pedagoko-psiholokom slubom kole
praenje kroz superviziju grupnog rada od strane strunjaka Doma za odgoj djece i mladei Zagreb, sa sjeditem u Dugavama, dva puta u toku realizacije Programa
Supervizija grupnih voditelja:
osvrt na realizovane aktivnosti, dogovori i planiranje rada, razmjena informacija
iznoenje pojedinanih potekoa u radu, iskustveno uenje iz konkretnih
linih ili profesionalnih problema
razgovor o dobitima u radu
istraivanje razliitih mogunosti intervencija i njihovih posljedica
davanje povratne informacije (feed back)
odravanje grupnog rada s djecom; roditeljima

individualni rad sa djetom, procjena potrebe za dodatnom psiholokom
podrkom, po potrebi
saradnja sa individualnim voditeljima-volonterima
saradnja sa kolom (Upravom, nastavnim osobljem, pedagoko-psiholokom slubom)
saradnja sa dr. slubama po potrebi
redovno uestvovanje na sjednicama Nastavnikog vijea
redovno prisustvovanje superviziji i radnim sastancima
kontinuirano praenje i evaluacija rada s djetetom, grupom, porodicom
(svakomjeseno izvjetavanje po obrascima - poetna procjena tretmanskih potreba djeteta i roditelja, plan rada, priprema strukture radionice,
evaluacija grupnog rada, praenje kolskih postignua i ponaanja kroz
tromjeseja, mjeseni izvjetaji, zavrna evaluacija)
praenje i evaluacija svog i kovoditeljskog rada
praenje i evaluacija rada individualnih voditelja
uee u izradi mjesenih i godinjeg izvjetaja
pohaanje edukacije
23
2. RAD INDIVIDUALNIH VODITELJA-VOLONTERA
Individualni rad sprovode volonteri-studenti (pomo djeci u uenju). Individualni

voditelji-volonteri su motivisani i edukovani studenti, Fakulteta politikih nauka,
Studij socijalni rad i socijalna politika, iz Podgorice.
24
Obaveze individualnih voditelja-volontera

kontakt sa djetetom individualni voditelj-volonter ima najmanje dva puta
mjeseno, u trajanju od dva sata
kontakt sa grupnim voditeljima, najmanje dva puta mjeseno
kontakt sa kolom i roditeljima, u dogovoru sa grupnim voditeljima
uee u grupnom radu sa djecom; u dogovoru sa grupnim voditeljima,
najmanje dva puta mjeseno
obavezni dolasci i aktivno uee u supervizijama, jednom mjeseno
mjeseni radni sastanci
izvjetaji o realizovanim aktivnostima (kroz obrazac vrijeme odravanja,
tema, kontakt sa djetetom, roditeljem, kolom, voditeljem grupnog rada,
procjena ralizacije)
pohaanje edukacije
grupni voditelj ima, po potrebi, individualni kontakt sa djetetom u cilju procjene potrebe za dodatnom psiholokom podrkom
Procjena rada individualnih voditelja-volontera:
samoprocjena
praenje njihove angaovanosti i uspjenosti u radu, zainteresovanosti za
rad i uenje, kreativnosti i inicijative, odnosa prema djetetu, stavu prema
njegovim roditeljima, odnosa sa grupnim voditeljima, nastavnim osobljem,
pedagoko-psiholokom slubom kole, izvravanja Programskih aktivnosti, vre grupni voditelji i supervizor
kao i procjenu spremnosti za nastavak angamana nakon eksperimentalne
faze
Supervizija individualnih voditelja-volontera:
osvrt na realizovane aktivnosti, dogovori i planiranje rada, razmjena informacija
iznoenje pojedinanih potekoa u radu, iskustveno uenje iz konkretnih
linih ili profesionalnih problema
razgovor o dobitima u radu
istraivanje razliitih mogunosti intervencija i njihovih posljedica
davanje povratne informacije (feed back)
EVALUACIJA PROGRAMSKIH AKTIVNOSTI
Uticaj na:
djetetov odnos prema sebi
socijalno i prosocijalno ponaanje djeteta
kolski uspjeh djeteta
Praenje rada odvija se od strane voditelja grupnog i individualnog rada, na sljedeim nivoima:
praenje svakog djeteta, pojedinano (dokumentacija prikupljena o djetetu, obrazac za praenje individualnog rada)
praenje grupe kao cjeline (struktura i evaluacija radionice, obrasci za praenje grupnog rada)
praenje porodice/roditelja svakog djeteta (struktura i evaluacija radionice;
obrazac za praenje individualnog rada)
praenje djetetovog uspjeha u koli (dokumentacija prikupljena o djetetu
kroz obrasce)
Procjenu vre:
grupni i individualni voditelji
odjeljenski starjeina
roditelji
dijete samoprocjena
supervizori
koordinator projekta
Obrasci za procjenu i praenje, u prilogu:
1. Inicijalni upitnik (popunjava odjeljenski starjeina)
2. Podaci koje su o djeci dale odjeljenske starjeine (primjer)
3. Upitnik za voditelje grupnog rada
Kroz realizaciju i praenje programskih aktivnosti; kontinuiranu i zavrnu evaluaciju:

Procjenjuje se:
slika djeteta o sebi
odnosi djeteta s drugima
odnos djeteta prema kolskim obavezama
socio-emocionalna struktura grupe
zadovoljstvo ueem u grupi
realizacija grupnih ciljeva i zadataka
realizacija individualnih ciljeva i zadataka
25
Podaci o kolskom uspjehu, praenje kroz tromjeseja (primjer)

Upitnik - samoprocjena djeteta
Upitnik za roditelje - oekivanja od programa
Obrazac za evaluaciju radionice
Izvjetaj o ponaanju u grupi (za grupne voditelje)
Okvirni plan i program grupnog rada (primjer)
Obrazac za praenje grupnih aktivnosti (za individualne voditelje-volontere)
11. Obrazac za praenje individualnog rada
12. Upitnik za roditelje - evaluacija programa
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
26
RADIONICE
I UVODNE RADIONICE
I UVODNE RADIONICE
RADIONICA 1: ,,Zato smo tu?
Tema
Cilj
Metod rada
Trajanje
Materijal
Upoznavanje, oekivanja od Programa, pravila

Upoznavanje sa voditeljicama Programa i Programom, meusobno upoznavanje uesnika, upoznavanje radioniarskog rada,
definisanje grupnih oekivanja, dogovor i usvajanje pravila grupnog rada, pruanje podrke uesnicima i motivisanje za budui
rad, stvaranje prijatne i zabavne atmosfere u grupi
Izlaganje, diskusija, igra
90 minuta
Flip-chart i papir, hamer, markeri, papir u boji format A4, olovke,
flomasteri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Rijei dobrodolice, predstavljanje voditeljica, predstavljanje Programa

Pano sa imenima
Voditeljice pozivaju uesnike da, redom, ustaju i na flip-chart-u, markerom napiu svoje ime, gdje god ele i kako god ele (ukrase na svoj nain). Kada svi zavre,
vodi se razgovor o imenima.
Voditeljice postavljaju pitanja i razvijaju grupnu diskusiju:
po kome su uesnici dobili ime,
ko im je dao ime,
da li im se ime dopada,
da im ime dogovara,
da li bi eljeli drugaije ime,
da li njegovo/njeno ime ima neko znaenje,
imaju li nadimak i kojim imenom bi voljeli da im se lanovi grupe obraaju...
Odgovore uesnika zapisuje voditeljica, na flip-chart-u.
Glavna aktivnost
Moja oekivanja od programa
Uesnici se pozivaju da kau koja su njihova oekivanja od programa (Zato smo
tu?). Vodi se diskusija o oekivanjima uesnika i o ciljevima programa. Zatim se,
na hameru, zapisuju oekivanja grupe.
Uvoenje pravila radioniarskog rada
Voditeljice podsjeaju uesnike na pravila pravila: kod kue, u uionici, Kuni red
Uvodna aktivnost
29
kole, u sportkom klubu... i upoznaju uesnike sa uobiajenim pravilima radioniarskog rada. Uesnici predlau pravila za grupu u kojoj se sada nalaze. Pravila se
zapisuju na papirima u razliitim bojama i pored predloenog pravila upisuje se
i ime djeteta koje je odreeno pravilo predloilo. Potom slijedi usvajanje pravila i
dogovor o njihovom potovanju.
Zavrna aktivnost
30
Vjetar duva
Voditeljica poziva dobrovoljca kojem zadaje zadatak da stoji unutar kruga, a ostali uesnici sjede na svojim mjestima. Dobrovoljac treba da izgovori: Vjetar duva
za sve one koji nose bermude. Uesnici koji imaju bermude treba da ustanu i
zamijene mjesta, ali se ne smije sjesti na mjesto do sebe. Ko ostane bez mjesta, ispada ili staje u krug i zadaje novi zadatak (vjetar duva za sve one koji: imaju plave
oi, vole fudbal, okoladu...).
Slijedi razgovor o aktivnostima:
kako se uesnicima svidjela dananja radionica
ta su saznali
Evaluacija
Uenicima se podijele fascikle sa naljepnicama, na kojima upisuju svoja imena
i objanjava im se njihova svrha (uvanje produkata radioniarskog rada), kao i
emu slue evalucioni listovi koji se u fasciklama nalaze. Nakon svake radionice
djeca popunjavaju evaluacione listove u kojima, u odgovarajue polje, upisuju
broj, naziv radionice i svoj utisak/doivljaj sa radionice (rije, reenica, crte...).
RADIONICA 2: Upoznavanje
Tema
Cilj
Metod rada
Trajanje
Materijal
Upoznavanje, oekivanja od Programa, pravila

Formiranje grupe (uvoenje novog lana), motivisanje za budui
rad, dogovor u radu, stvaranje prijatne atmosfere u grupi, grupne
kohezije
Izlagane, diskusija, igra, rad u paru
60 minuta
Flip-chart i papir, markeri, papir u boji format A4, flomasteri, kartonii sa nazivima tajnih predmeta, fascikle, evaluacioni listovi,
pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Rijei dobrodolice
Predstavljanje uesnika
Djeca sjede u krugu. Voditeljica objanjava nain na koji e se uesnici ponaosob

predstaviti: svaki uesnik osobi desno od sebe treba da apne svoje ime i jednu
aktivnost koju voli da radi. Potom svako, na osnovu toga to je uo, predstavlja
svog druga/drugaricu, lijevo od sebe.
Glavna aktivnost
Tajni predmet javno pravilo
Na kartoniima su napisani nazivi predmeta koji asociraju na odreeno, prethodno donijeto, pravilo rada u grupi. Jedan uesnik izvlai kartoni i ima zadatak da na pitanja ostalih uesnika o tajnom predmetu odgovara sa da/ne. Onaj
ko pogodi napisanu rije, izvlai novi kartoni i tako redom (tajni predmeti su:
mobilni telefon, sat, mikrofon, sendvi uina, fascikla).
Pravila se dopunjavaju, mijenjaju, usvajaju.
Moja oekivanja od programa
Uesnici se pozivaju da kau/dopune njihova oekivanja od Programa, a voditeljica biljei odgovore na flip-chart-u. Vodi se diskusija o oekivanjima uesnika i
razgovor o ciljevima Programa.
Uredna igra
Uesnici stanu u red, jedan uesnik dobija zadatak da stane licem prema redu,
paljivo pogleda red i okrene se leima prema redu. Tada nekoliko uesnika u
tiini zamijeni mjesta u redu. Zatim se izabrani uesnik ponovo okree licem prema redu, treba da uoi promjenu i napravi poetni redoslijed uesnika. Igra je
zavrena kada su se svi uenici oprobali u pogaanju.
ta su saznali
Evaluacija
Nakon svake radionice djeca popunjavaju evaluacione listove, u kojima u odgovarajue polje upisuju broj, naziv radionice i svoj utisak/doivljaj sa radionice (rije, reenica, crte...).
RADIONICA 3: Dirigent
Tema
Cilj
Upoznavanje, saradnja
Bolje upoznavanje lanova meusobno, stvaranje grupne kohezije, podsticanje saradnje meu uesnicima, uoavanje slinosti i
razlika, prihvatanje razliitosti
Zavrna aktivnost
31
Metod rada
Trajanje
Materijal
Diskusija, popunjavanje radnih listova, rad u paru, izlaganje, igra

90 minuta
Flip-chart i papir, markeri, radni listi - Mi volimo/ne volimo, papir A4, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Rijei dobrodoljice
Dirigent
Djeca stoje u krugu. Voditeljica objanjava igru, zamoli jednog dobrovoljca da
izae iz uionice. Sa ostalim uesnicima se dogovori da jedan zapone odreeni
pokret koji e u toku igre mijenjati, a uesnici, koji stoje u krugu, za njim ponavljati. Uesnik se vraa u uionicu, staje u centar kruga i pogaa ko je dirigent - koja
osoba zapoinje pokret. Od uesnika se zahtijeva da bude skoncentrisan, da paljivo posmatra druge i opaa razlike, da otkrije ko je dirigent. Dirigent nastoji da
ne bude otkriven, a kada se to desi, naputa prostoriju, uesnici se dogovaraju ko
je sljedei dirigent i igra se dalje nastavlja.
Glavna aktivnost
32
Mi volimo mi ne volimo
Uenici se dijele u parove. Zadatak je da u parovima razgovaraju o slinostima i
razlikama i da to upiu radni listi Mi volimo/ne volimo. Potom izvjetavaju u
velikoj grupi o zajednikom radu.
Na crte
Na leima uesnika se zakai papiri sa nazivom nekog predmeta ili bia koji treba da nacrtaju. Lijeva ruka jednog i desna ruka drugog uesnika se poveu trakom i da im se jedna olovka. Zadatak svakog uesnika je da na zajednikom listu
papira nacrtaju predmet koji im je voditeljica prethodno apnula (i koji je napisan
na papiriu zakaenom na leima uesnika). Zadaci uesnika koji rade u paru su
razliiti. Instrukcija glasi da uesnici nacrtaju samo jedan predmet, bez razgovora.
Po zavretku, pravi se izloba crtea, koja se uporeuje sa datim zadatkom.
kako se uesnicima svidjela igra
ta su saznali o razlikama i slinostima meu uesnicima
kakve tekoe su imali prilikom ispunjavanja zadatka
Zavrna aktivnost
Dogovor o narednom susretu i podsjeanje na zakazani roditeljski sastanak.
Evaluacija
Slijedi podjela fascikli i opunjavanje evaluacionih listia, dogovor o narednom
susretu.
RADIONICA 4: Dobrodolica volonterima

Tema
Cilj
Metod rada
Trajanje
Materijal
Upoznavanje sa volonterima
Uvoenje volontera, upoznavanje, stvaranje grupne kohezije,
razgovor o meusobnim slinostima i razlikama, oblicima saradnje sa volonterima
Razgovor, popunjavanje radnih listova, rad u paru, izlaganje
90 minuta
Flip-chart i papir, markeri, radni listi Ovo sam ja, a ovo smo mi,
fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Uvodna rije, dobrodolica volonterima studentima Fakulteta politikih nauka,
studij Socijalni rad i politika, predstavljanje volontera i djece uesnika.
Glavna aktivnost
Ovo sam ja, a ovo smo mi
Svako dijete bira svog volontera ili putem prigodne igre. Tako formiranim parovima voditeljica dijeli radne listie Ovo sam ja, a ovo smo mi. Zajedniki popunjavaju listi i dogovaraju se na koji nain e svoj rad predstaviti ostalim uesnicima.
Slijedi predstavljanje parova (volonter i dijete) u velikoj grupi.
OVO SAM JA
OVO SMO MI
MJESEC ROENJA
Horoskopski znak
Broj cipela
Hobi
Omiljeno jelo
Omiljena boja
Najdrai kola
Omiljeni sport
Omiljena ivotinja
Omiljeni pjeva
Najdrai dan u nedjelji
Voditeljica podstie grupnu diskusiju:

ta smo saznali jedni o drugima, koliko se poznajemo
ta nas je iznenadilo, prijatno, neprijatno, kako se u vezi toga osjeamo
IME I PREZIME
33
ta nam je razliito, kako se u vezi toga osjeamo

ta nam je zajedniko, kako se u vezi toga osjeamo
Zavrna aktivnost
Razgovor o saradnji
Voditeljica naglaava vanost saradnje, kao i uenja saradnje kroz:
razgovor o oblicima saradnje sa volonterima, meusobnim oekivanjima
podsticanje djece da postavljaju pitanja volonterima, kao i volonteri djeci
dogovor o aktivnostima na radionicama koje slijede
Evaluacija
Slijedi podjela fascikli i popunjavanje evaluacionih listia, dogovor o narednom
susretu.
RADIONICA 5: Dobrodolica volonterima 2
Tema
Cilj
34
Metod
Trajanje
Materijal
Upoznavanje, grupna kohezija

Upoznavanje, razvoj grupne kohezije, razgovor o druenju, oblici
saradnje sa volonterima
Diskusija, razgovor, igra
90 minuta
Flip-chart i papir, markeri, papir A4, dvije velike koverte, fascikle,
evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Uvodna rije, dobrodolica volonterima studentima Fakulteta politikih nauka, smjer Socijalni rad i politika, predstavljanje volontera i djece uesnika kroz
prigodnu igru.
Voditeljica zatim objanjava ta je volonterizam i podstie diskusiju o volonterskom radu:
ta je volonterizam
ko sve moe biti volonter
da li djeca ele da budu volonteri u svojoj zajednici i sl.
Istie osnovne elemente volonterstva:
dobrovoljnost - obavlja se svojevoljno, bez nametanja, slobodno
neplaenost - ne radi se iz elje za zaradom, nego besplatno
solidarnost - radi se iz saosjeanja sa drugima, iz elje da se nekome pomogne
Moje i tvoje ime

Zadatak je da prvi uesnik kae svoje ime i jednu rije koja ima isto poetno slovo
kao i njegovo ime, npr. Ana-ananas. Drugi uesnik kae Ovo je Ana ananas i
doda Ja sam Marko-mi i tako se ponavlja do kraja kruga.
Glavna aktivnost
Koverte pune pitanja
Zadatak je da djeca na listiima zapiu pitanja koja ele da postave studentima,
sa ciljem da saznaju to vie o njima, bez potpisa i da ih ubace u kovertu. Pitanja moe biti onoliko koliko djeca ele, mogu da ih postave svakom studentu ili
onom kojeg odaberu. Studenti imaju isti zadatak, na listiima ispisuju pitanja za
djecu i ubacuju ih u drugu kovertu. Svako dijete izvlai iz koverte jedan listi sa
pitanjem i ita naglas (bez prepoznavanja ije je pitanje), a studenti odgovaraju.
Zatim, na isti nain, pitanja postavljaju studenti djeci, a djeca odgovaraju. Ukoliko
neko eli jo neto da sazna moe postavljati dodatna pitanja.
Slijedi razgovor o igri:
ta su saznali jedni o drugima
Dirigent
pokret koji e u toku igre mijenjati, a uesnici, koji stoje u krugu, za njim ponavljati. Uesnik se vraa u uionicu, staje u centar kruga i pogaa ko je dirigent - koja
Evaluacija
susretu.
RADIONICA 6: Humano ponaanje i volonterizam

Tema
Cilj
Metod
Humano ponaanje, volonterizam

Upoznavanje se sa pojmom volonterizam, upoznavanje i usvajanje humanih oblika ponaanja
Diskusija, rad u malim grupama, popunjavanje radnih listova,
izlaganje
Zavrna aktivnost
35
Trajanje
Materijal
90 minuta
Flip-chart i papir, markeri, koverte sa dijelovima reenica, prilog
Kartice sa reenicama, papir A4, fascikle, evaluacioni listovi,
pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
36
Uvodna rije, dobrodolica volonterima studentima Fakulteta politikih nauka, smjer Socijalni rad i politika, predstavljanje volontera i djece uesnika kroz
prigodnu igru.
Voditeljica objanjava ta je volonterizam i podstie diskusiju o volonterskom
radu:
ta je volonterizam
ko sve moe biti volonter
zbog ega neko postaje volonter
kako se postaje volonter
da li djeca ele da budu volonteri u svojoj zajednici i sl.
Zatim predstavlja osnovne principe volonterstva:
dobrovoljnost - obavlja se svojevoljno, bez nametanja, slobodno
neplaenost - ne radi se iz elje za zaradom, nego besplatno
solidarnost - radi se iz saosjeanja sa drugima, iz elje da se nekome pomogne.
Glavna aktivnost
Trai, pomai, sloi
Djeca i volonteri su podijeljeni u grupe i svaka grupa sastavlja po dvije reenice,
od unaprijed pripremljenih kartica sa dijelovima reenica, koje su u kovertama.
Slijedi itanje sastavljenih reenica i razgovor o reenicama, koji uesnike treba
da navede na zakljuak da je pomaganje znak ljudskosti.
Prilog Kartice sa reenicama:
Ljudski je pomoi prijatelju u nevolji.
Ljudski je pomagati bolesnim osobama.
Ljudski je brinuti o ljubimcima i drugim ivotinjama.
Ljudski je reagovati na nasilje i pomoi rtvi nasilja.
Ljudski je nenametljivo pomoi povrijeenoj ili osobi sa invaliditetom.
Ruganje nije prihvatljivo ponaanje.
Potom slijedi druga aktivnost u grupama. Zadatak grupe je da se dogovore i na
papire zapiu to vie iskaza o poeljnom, odnosno humanom ponaanju. Kad je
rad zavren, uesnici dijele svoje ideje sa grupom.
Zavrna aktivnost
ta su saznali
Evaluacija
susretu.
RADIONICA 7: Povjerenje
Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Sticanje povjerenja, samopouzdanja

Podsticanje na otvorenost, iskrenost u komunikaciji; pruanje
podrke drugima; sticanje uvida u znaaj podrke za nas, vanost
pozitivnih poruka koje nam drugi daju; saradnja, podsticanje samopouzdanja
Diskusija, popunjavanje radnih listova, izlaganje, igra
90 minuta
Flip-chart i papir, markeri, radni listi Cvijet samopouzdanja,
Rijei dobrodolice
Ja sam... volim da...
Uesnik dopuni reenicu Ja sam... izgovarajui svoje ime, a pokretom pokae ta
voli da radi. Ostali imaju zadatak da prihvate pokret, imitiraju ga i pogode o emu
se radi. Aktivnost se ponavlja dok se svi uesnici ne oprobaju.
Glavna aktivnost
Tuiranje
Djeca naprave tunel/palir (rasporede se u dvije kolone, jedni naspram drugih,
sa razmakom za prolaz) kroz koji prolazi redom svako ko se nae na kraju kolone.
Osobu koja prolazi kroz tunel pozdravljaju osobe koje se nalaze u tunelu/paliru
rijeima podrke, osmjesima, milovanjem, rukovanjem... Kada se svi oprobaju u
igri, slijedi razgovor o iskustvima podrke.
Vodi se razgovor o sljedeem:
koliko esto uesnici drugima i drugi njima pruaju podrku
koliko esto ljudi koriste podrku, a koliko kritiku u komunikaciji
kako se uesnici osjeaju kada ih neko podri, a kako kada ih neko kritikuje
Uvodna aktivnost
37
Cvijet samopouzdanja
Svaki uesnik dobija radni listi na kojem je prikazan tzv. Cvijet samopouzdanja,
u koji upisuje:
svoje ime i prezime
ta voli da radi kod kue
ta voli da radi u koli
kad bi bio biljka, koja bi to biljka bila
kad bi bio ivotinja, koja bi to bila ivotinja
ta drugi misle o njemu
ta on misli o sebi
Potom, svaki uesnik staje ispred grupe uesnika i prezentuje svoj cvijet, objanjavajui gore navedene stavke.
Vodi se razgovor o pozitivnim porukama koje nam drugi daju i koje mi dajemo
drugima.
Zavrna aktivnost
38
Dvije istine i jedna la

Svako kae svoje ime i tri podatka o sebi. Dva podatka treba da su istinita, a jedan
laan. Npr. Mira: voli da peva, igra tenis, ima pet maaka. Ostali se trude da pogode koji podaci su istiniti, a koji podatak je laan.
Evaluacija
susretu.
RADIONICA 8: Da sam ja...

Tema
Cilj
Trajanje
Metod
Materijal
Saradnja, razumijevanje drugih

Podsticanje na otvorenost, saradnju, izraavanje stavova; uoavanje slinosti i razlika, podsticanje na razmiljanje biti na
mjestu drugog; razvoj panje i saradnje u grupi, koncentracije i
pamenja
45 minuta
Razgovor, igra
Flip-chart i papir, markeri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za
pisanje
Uvodna aktivnost
Rijei dobrodolice
Sport u krugu
Svi stoje u krugu, a jedan uesnik je u sredini kruga. Osoba u krugu pokazuje
pokrete koji predstavljaju neki sport (tenis, rukomet, fudbal, koarka, stoni tenis,
hokej i sl.), a koje ostali imitiraju i pogaaju o kojem sportu se radi. Nakon nekog
vremena osoba iz sredine kruga odabere svog zamjenika i tako se igra nastavlja
dok svi uesnici ne prikau sport koji ele.
Glavna aktivnost
Da sam ja...
Djeca su u krugu. Odreeni uesnik zapoinje igru rijeima Da sam ja (tata,
mama, ljekar, policajac, psiholog, direktor, nastavnik matematike...), a ostali dopunjavaju reenicu na svoj nain, nastavljajui sa ...ja bih....
ta su primijetili, nauili
Veliko-malo
Uesnici sjede u krugu. Jedan uesnik govori (npr. Na velikom prozoru mala ptica.), a drugi uesnik zadnji dio reenice svog prethodnika koristi kao poetak
svoje reenice (Na maloj ptici veliki kljun.), i tako redom do kraja kruga.
Evaluacija
susretu.
RADIONICA 9: Kina oluja

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Grupna kohezija, saradnja

Bolje upoznavanje uesnika meusobno, stvaranje grupne kohezije, podsticanje saradnje meu uesnicima, uoavanje slinosti i
razlika, prihvatanje razliitosti
Razgovor, igra, crtanje
45 minuta
Zavrna aktivnost
39
Materijal
Flip-chart i papir, markeri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za

pisanje
Uvodna aktivnost
40
Rijei dobrodolice
Kina oluja
Simulacija kine oluje zapoinje tako to voditeljica protrlja dlanove ispred jednog
od uesnika u krugu, a uesnik oponaa tu radnju. Nastavlja se tako u krug dok svi
ne budu ponavljali zapoetu radnju (trljanje dlanova) u isto vrijeme. Kada drugi put
voditeljica prolazi krugom, zapoinje sa pucketanjem prstiju pred svakim uesnikom
kako bi pokazala da uesnik treba da sa trljanja dlanova pree na pucketanje prstima.
Ostali e i dalje trljati dlanove sve dok voditeljica ne proe pokraj njih pucketajui prstima i oni prihvate novi pokret koji je voditeljica zapoela. Krenuvi u trei krug, proizvodi se glasan zvuk-pljeskanje po bedrima, koji se iri dok voditeljica prolazi krugom
i ukazuje uesnicima na pridruivanje. To predstavlja vrhunac kine oluje, nakon ega
se kree prema stiavanju oluje, tako to voditeljica opet ide uokolo i prelazi s pljeskanja po bedrima na pucketanje prstima pa na trljanje dlanova, sve dok ne nastane
potpuna tiina. Voditeljica zaustavlja sve pokrete i grupa na trenutak ostaje u tiini.
Igra se moe ponoviti tako da neko od uesnika bude voditelj (dobrovoljci).
ta su primijetili, nauili
Glavna aktivnost
Zaarani dvorac
Uesnici stoje u krugu, dre se za ruke i zviduu. Oni predstavljaju zidine dvorca.
Zidine imaju kapiju - to su dva uesnika koji se ne dre za ruke i ne zviduu, izmeu njih je pola metra udaljenosti. U krugu - zidinama dvorca je zatvorenik. On
ima povezane oi, eta po unutranjosti kruga i ima zadatak da nae kapiju tako
to ne smije da dodiruje rukama, nego samo da prati zvuk - kapija je tamo gdje se
ne uje zviduk. Kad izae iz zidina, drugi uesnik ga zamjenjuje i tako se redom
ukljuuju svi uesnici.
Vodi se razgovor o igri:
da li im je bilo teko da nau kapiju
ta im je pomoglo da pronau kapiju
Zavrna aktivnost
Evaluacija
susretu.
RADIONICA 10: Ja i drugi

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Uvrivanje grupne kohezije, odnosi jednih prema drugima

Uvid u proces posmatranja, procjenjivanja, i formiranja utisaka o
drugim lanovima grupe; podsticanje povjerenja meu lanovima
Razgovor, crtanje, igra
90 minuta
Flip-chart i papir, markeri, samoljepljivi papiri u boji, listii sa imenima uesnika, listovi za crtanje, flomasteri, fascikle, evaluacioni
listovi, pribor za pisanje
Rijei dobrodolice
Osoba preko puta
Zadatak je da uesnici stanu u dva reda, tako da svako ima svog para preko puta
sebe. Zatim osobe u paru okrenu jedna drugoj lea i svako redom opie svog
para, prisjeajui se svega to je na njemu zapazio. Kada svi iznesu svoja zapaanja, okreu se licem prema svom paru i provjeravaju tanost zapaenog.
ta prvo zapaate kod osoba sa kojima se upoznajete
ta vam je posebno vano za formiranje slike o nekome
da li vjerujete svom prvom utisku
da li vam se prvi utisak u kasnijim susretima (druenju) potvruje/mijenja
da li dajete ansu osobi da vam pokae da je drugaija od vae slike o njoj
Glavna aktivnost
Predstavljanje drugog crteom
Voditeljica ima kutiju sa pripremljenim listiima sa imenima svih lanova grupe.
Svi uesnici, sluajnim izborom, izvuku po jedan listi sa neijim imenom, a podatak ije ime su izvukli dre u tajnosti. Zadatak je da utiske o toj osobi predstave
crteom, ali ne crtajui njene spoljanje/fizike karakteristike, ve da utiske o toj
osobi predstave pomou simbola ( npr. smirena kao more, vedra kao sunce, nje-
Uvodna aktivnost
41
an kao cvijet, vjeran kao pas...).

Kada svi zavre, voditeljica zapoinje otkrivanje pozivanjem:
uesnika koji su na prvom crteu prepoznali odreenu osobu, da objasne
na osnovu ega su to pomislili
uesnika koji je prepoznao sebe na tom crteu, na osnovu ega je je to pomislio
autora crtea, da otkrije koga je nacrtao i ta je elio da predstavi
predstavljenu osobu, da iznese svoj utisak nakon onoga to je ula o sebi
Slijedi razgovor o aktivnosti:
ta su uesnici dobili za sebe
ta su saznali o drugima
kako se osjeaju
Zavrna aktivnost
42
Ja apatom a ti glasno
Zadatak je da prvi uesnik onome do sebe apatom kae kako mu se dopala radionica i kako se osjeao na radionici. Zadatak uesnika koji slua je da prenese
grupi ta je uo. Igra traje dok svi uesnici ne zavre.
Evaluacija
susretu.
RADIONICA 11: Vie o sebi

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Predstavljanje sebe, ta volim, moj simbol...

Bolje meusobno upoznavanje, povezivanje uesnika, razvijanje
povjerenja
Crtanje, pisanje, razgovor, pantomima, igra
45 minuta
Flip-chart i papir, markeri, listii sa imenima uesnika, listii sa
pojmovima za igru pamtomime, papir formata A4, ljepljiva traka,
Uvodna aktivnost
Rijei dobrodolice
Pantomima
Svi uesnici stoje u krugu. Dobrovoljac ue u krug, iz kutije izvue listi sa napisanim pojmom, koji treba da pokae grupi pantomimom. Ostali uesnici pogaaju
o emu se radi. Ko pogodi, zamjenjuje pantomimiara.

ta im je pomoglo/odmoglo u otkrivanju
kako se osjea pobjednik
kako se osjea onaj ko nije uspio da otkrije
Glavna aktivnost
Napravi svoju vizit-kartu
Zadatak je da svako nacrta svoju vizit kartu pomou: nekog svog znaka, simbola
neega to voli, to ga predstavlja, po emu se prepoznaje, neke poruke, koju
smatra vanom. Zatim svaki uesnik na svoj papir upisuje svoje ime, adresu, telefon. Vizit-karte se prestavljaju u velikoj grupi.
Na kraju voditeljica daje uputstvo da svako dijete razmijeni vizit-kartu sa uesnikom kojeg on izabere, odnosno da poklone jedan drugome vizit-karte kako bi
mogli kontaktirati, a vizit-karte mogu da dijele i sa ostalim lanovima grupe.
Vodi se razgovor o svim aktivnostima:

ta su saznali
Evaluacija
susretu.
Zavrna aktivnost
43
II PRAVILA
II PRAVILA
RADIONICA 1: Pridruivanje novih lanova
Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Predstavljanje uesnika, grupna pravila

Upoznavanje sa voditeljicama, upoznavanje sa novim lanovima,
upoznavanje sa pravilima grupnog rada, pruanje podrke uesnicima i motivisanje za budui rad, stvaranje prijatne i zabavne
atmosfere u grupi, definisanje ciljeva i oekivanja uesnika
Izlaganje, diskusija, rad u paru, rad u malim grupama, igra, itanje
priloga
90 minuta
Flip-chart i papir, markeri, papir u boji format A4, flomasteri, Prilog o radioniarskom radu, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za
pisanje
Pozdrav i dobrodolica, evidentiranje uesnika.

Razgovor sa uesnicima u krugu:
kako se osjeaju
kako je protekao dananji kolski dan
da li imaju neto vano da kau to bi rado podijelili sa grupom
Upoznajemo nove lanove
Kratko predstavljanje svih uesnika (ime, razred, neto o sebi) tako to se uesnici
podijele i rade u parovima. Imaju zadatak da zamisle da su u liftu i da u vremenu
od jednog minuta treba da se upoznaju kau o sebi ono to je vano. Poslije
isteka vremena, formiraju se grupe od etiri lana (po dva para), koje imaju isti
zadatak - da u vremenu od jednog minuta predstave par tako to e nai slinosti
meu sobom. Nakon predstavljanja, voditelj sumira i daje komentar nekada
nema dovoljno vremena za predstavljanje, zato je vano da se za to krae vrijeme kae o sebi ono to je vano, da razmiljamo o sebi i da sebe znamo da
predstavimo na pravi nain. Isto tako, vano je da razmiljamo i o drugima i pronalazimo slinosti koje nas povezuju.
Glavna aktivnost
Voditeljice pozivaju uesnike domaine da prenesu svoja znanja i objasne novim uesnicima ta je to radionica i kako funkcionie rad u grupi (Prilog o radioniarskom radu).
Uvodna aktivnost
47

48
Prilog o radioniarskom radu:

Radionica se razliito definie i struktuira kod razliitih autora, ali postoje neki elementi koji su inioci svake radionice.
Radionicu moemo da definiemo kao oblik grupnog rada koji se realizuje putem
razmjene miljenja i znanja, akcija ili sastanaka, ija je osnovna komponenta samoafirmiui nain rada.
Ono to je bitno i to izdvaja radionicu od ostalih oblika rada jeste sam proces i
nain rada koji vodi do nekog, unaprijed, postavljenog cilja. Glavni cilj je ono to
elimo da uesnici naue tokom radionice, ali postoji i sporedni cilj, a to je povezivanje uesnika, stvaranje grupne kohezije i pozitivno prihvatanje i uvaavanje
osoba u grupi.
Veina autora kao osnovne komponente radionica navode:
lini angaman i razmjenu sa drugim uesnicima u radionici
razliiti oblici grupnog rada
tenja za manje formalnom atmosferom
aktivno uee svih, ravnopravnost uesnika
aktivno uenje putem razmjene
dobrovoljnost uestvovanja ili rada
raznovrsni oblici komunikacije kao i neposredna komunikacija
ravnopravnost uesnika i atmosfera podrke od strane voditeljica i samih
uesnika u grupi
potovanje razliitosti i uvaavanje razliitih emocija, potreba i elja koje
uesnici imaju
nepostojanje direktnog vrednovanja i ocjenjivanja uesnika
rad na zajednikom zadatku
postojanje povratne informacije u svakom trenutku i prilagoavanje zadataka potrebama grupe i dinamici rada
Zavrna aktivnost
Moja oekivanja
Uesnici se pozivaju da kau koja su njihova oekivanja od Programa, a voditeljice ili dobrovoljac iz grupe biljei odgovore na flip-chart-u. Vodi se diskusija o
oekivanjima uesnika i razgovor o ciljevima programa.
Slijedi razgovor o radionici:
kako se uesnicima dopada ovakav nain rada
da li su ve uestvovali u nekim radionicama, kakvim
Evaluacija
susretu.
RADIONICA 2: Pravila nae grupe I

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Pravila radioniarskog rada

Uenje pravila rada u grupi, upoznavanje lanova meusobno,
stvaranje grupne kohezije
Diskusija, pisanje, izlaganje, igra, rad u malim grupama, itanje
radnog materijala (prilog)
90 minuta
Flip-chart i papir, markeri, prilog Pravila radioniarskog rada,
hamer, flomasteri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje

Razgovor sa uesnicioma u krugu:
kako se osjeaju
Susret na trgu
Zajedniki se napravi prostor za slobodno kretanje uesnika.
Zadatak je da uesnici zamisle da etaju nekim trgom, da razgledaju i susreu
razliite ljude koje ne poznaju. Uesnici etaju slobodno, a na dogovoreni znak
( npr. voditeljica pljesne dlanovima) stanu, priu najblioj osobi do sebe i predstave se, npr. "Ja sam Ana i volim ples." Nakon to se jedan drugome predstave,
uesnici nastavljaju dalje etnju trgom, do sljedeeg pljeska. Takoe, zadatak je i
da uesnici za vrijeme etnje upoznaju to vie ljudi.
Razgovor o igri:
koliko su ljudi upoznali na trgu
ta su saznali
Glavna aktivnost
Nova pravila
Podsjeanje na pravila radioniarskog rada od ranije ta su radioniarska pravila
i zato se definiu, koja su opta pravila, a koja specifina (Prilog pravila radioniarskog rada ). Potom, voditelj otvara razgovor o zajednikim pravilima, koja
e se definisati na nivou grupe. Na nivou grupe uesnici dogovoraju i specifina
pravila.
Grupa se podijeli u tri podgrupe (prigodnim razvrstavanjem npr. kruka, jabuka,
ljiva, groe) tako da podgrupe imaju po etiri lana. Podgrupama se da zadatak da se dogovore oko grupnih pravila i da na listu papira ispiu pravila kojih bi
voljeli da se pridravaju, kojih bi grupa kao cjelina trebala da se pridrava, kao i
Uvodna aktivnost
49
voditeljice i volonteri, a zatim da uz svako pravilo stave kaznu koja slijedi kao posljedica ukoliko se pravilo ne potuje. Kada zavre, predstavnici grupa prezentuju
pravila i kazne koje su kao grupa donijeli.
U velikoj grupi se diskutuje o pravilima i primjerenosti predloenih kazni:
kako su donijeli odreeno pravilo
da li uesnici smatraju da je to pravilo vano, zbog ega jeste/nije
da li uesnici smatraju da svi u grupi mogu da ispotuju to pravilo
da li se svi uesnici slau sa pravilom
da li misle da je kazna prestroga, zbog ega jeste/nije
Nakon obrazlaganja, pravila i kazne se jednoglasno usvajaju ili odbacuju.
Na kraju se usvojena pravila ispisuju na hameru i glasno itaju.
Razgovor u krugu:
kako vam se svidjaju nova pravila
da li mislite da su fer
da li mogu da se ispotuju
Zavrna aktivnost
50
Zadatak je da prvi uesnik uesniku do sebe apatom kae kako mu se dopala
radionica i ta mu se najvie svidjelo, a to uesnik koji je sluao, glasno izgovara.
Igra se dok svi uesnici ne kau svoje utiske.
Evaluacija
susretu.
Prilog za uesnike
PRAVILA RADIONIARSKOG RADA

Pravila se obino donose na samom poetku rada, zapiu se na papir i stoje na
vidnom mjestu tako da svako moe da ih vidi. Pravila vae za sve u grupi i u svim
situacijama. Njih je mogue mijenjati tokom rada, mogue je dodavati nova pravila ili izbaciti pravila koja su ranije definisana, a grupa se mora sloiti u vezi toga.
Pravila opisuju ponaanja koja su mogua i svako u grupi treba da zna koje su
posljedice ukoliko se neko ne pridrava donijetih pravila.
Postoje neka opta pravila koja se uglavnom donose na radionicama, a postoje i
specifina pravila koja mogu bitno da se razlikuju od grupe do grupe.
Opta pravila su:
Pravilo kruga svi uesnici sjede, a ponekad i stoje, u krugu i na taj nain svako u
grupi ima istu ansu da se izrazi, svi vide i uju jedni druge.
Pravilo sluanja uesnici paljivo treba da sluaju jedni druge.

Pravilo diskrecije ono to uesnik saopti tokom radionice, tu treba i da ostane
(ovo se posebno odnosi na situacije u kojima se iznose lini sadraji).
Pravilo uestvovanja u radionici nema posmatraa, svi podjednako uestvuju.
Pravilo dalje ukoliko neko nee da se izrazi o nekoj temi ili u aktivnosti, ima
pravo da se uzdri na nain da kae dalje.
Pravilo potovanja dogovorenog vremena veoma je vano da se potuje dogovoreno vrijeme, to znai da voditeljice i uesnici treba da dou u dogovoreno
vrijeme, kao i da nema odlazaka tokom radionice, osim u sluaju kada se to najavi.
Neka od specifinih pravila mogu da budu:
Tokom radionice mobilni telefoni treba da su iskljueni.
Tokom radionice dozvoljeno je da se jede i pije, ali dok traje pauza.
Ko zakasni na radionicu, duan je da se izvini i otpjeva neto pred grupom.
Tokom trajanja radionice obavezno je mijenjanje mjesta, tako da svako od uesnika smije samo za vrijeme jedne aktivnosti da sjedi na nekom mjestu.
Zabranjeno je unoenje/korienje vakae gume u prostoriji gdje se radi.
Nakon zavrenog rada, uesnici treba da poiste i srede salu za rad i sl.
Svemu ovome moe se uvijek dodati neko novo pravilo, u zavisnosti od potreba
grupe.
Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Pravila rada, saradnja, upoznavanje

Rekapitulacija pravila donijetih na prethodnoj radionici, bolje
upoznavanje lanova meusobno, stvaranje grupne kohezije,
podsticanje saradnje meu uesnicima; neverbalna komunikacija
Diskusija, pisanje, rad u parovima, izlaganje, igra
90 minuta
Flip-chart i papir, markeri, Prilog 1 Igra s karticama, Prilog 2
Ugovor o potovanju pravila, hamer, flomasteri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
kako se osjeaju
RADIONICA 3: Pravila nae grupe II
51
Ogledalo
Stolice su razmjetene tako da uesnici sjede u dva reda, svako ima svog para
naspram sebe. Jedan partner je ivo ogledalo koje odraava izraz lica drugog
partnera, njegovo dranje, pokrete, mimiku... Poslije odreenog vremena, uloge
se mijenjaju.
ta je bilo lako, a ta teko u ovoj aktivnosti
ta su vidjeli, prepoznali u ogledalu lijepo, neprijatno, neobino, smijeno,
zanimljivo...
Glavna aktivnost
52
Igra sa karticama
Djeca dobijaju kartice na kojima je zapoeta reenica koja se odnosi na odreena
opta/specifina pravila rada u grupi (Npr. Pravilo kruga mi se dopada zato to...;
Kada neko zakasni na radionicu, ja...). Njihov zadatak je da dovre reenicu tako
to e je dopuniti na kartici. Potom kartice lijepe na hamer sa naslovom Ova pravila nam pomau da bolje saraujemo u grupi.
Slijedi diskusija o karticama sa pravilima.
Moj ugovor
Podsjeanje na usvojena grupna pravila. Djeca izvjetaju na ta su se obavezala
kada je u pitanju formirana grupa i radioniarski rad. Razgovor u krugu o donijetim pravilima i kaznama dopuna za pravila, kazne, nove ideje.
Potpisivanje ugovora podrazumijeva sva navedena pravila. Svaki uesnik naglas,
pred grupom, proita svoj ugovor i potpie.
Prilog 2 Ugovor o potovaju pravila
Ugovor o potovanju pravila radioniarskog rada
Ja, _______________________ (ime i prezime), lan ove grupe, obavezujem se
da u tokom uea u radioniarskom radu potovati sljedea pravila:
pravilo kruga,
pravilo sluanja i pravilo diskrecije,
pravilo uestvovanja i pravilo dalje,
pravilo potovanja dogovorenog vremena,
pravilo ____________________________________,
pravilo ____________________________________,
Osnovna kola ____________________________________________, Podgorica,
____________________ (potpis uesnika)
___________________________ ( datum)
Blizanci
Voditeljica svakom uesniku apne ulogu koji e imati u igri: patuljak, Betmen,
vila, ivotinja... i kae da svako ima svog blizanca u grupi. Zatim se organizuje
koktel na kojem e svi prilaziti jedni drugima sa ciljem da saznaju ko je njihov
par-blizanac. Pitanja se postavljaju tako da odgovor moe biti da ili ne. Na kraju,
svi se vrate u krug i svako treba da sjedne pored uesnika za kojega misli da je
njegov par - blizanac.
Slijedi razgovor o:
razlozima koji su naveli uesnike da pomisle da su pronali svog blizanca
otkrivanje zadatih uloga
Evaluacija
Podjela fascikli i popunjavanje evaluacionih listia, dogovor o narednom susretu.
Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Pravila lijepog ponaanja i ponaanja u grupi

Dalji rad na pravilima ponaanja (podsjeanje na pravila koja
nam pomau da bolje radimo u grupi, razgovaramo i igramo se,
dogovor oko zajednikih aktivnosti u grupi); predstavljanje pravila volonterima, zajedniki rad na dopuni pravila
Razgovor, asocijacije, diskusija, pisano izraavnje, itanje, zajedniki rad sa volonterima, rad u malim grupama, igra
90 minuta
Flip-chart i papir, markeri, radni listi (pravila), papiri u boji, papir
A4, flomasteri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
kako se osjeaju
Od jedan do est
Uesnici sjede u krugu. Jedan pone glasno da broji: 1, 2, 3, 4, 5, 6. Kad izgovori 6,
prstom pokae na jednog uesnika iz grupe koji treba da preuzme ulogu brojanja
poevi od broja 1. Ko se zbuni i umjesto broja 1 kae 7, ispada iz igre.
RADIONICA 4: Oprez pravila za nas vae
53
Glavna aktivnost
Oprez pravila za nas vae
Voditeljica podijeli uesnicima radne listie sa pravilima ponaanja u grupi. Djeca
imaju zadatak da pravila proitaju, dopune i komentariu, samostalno ili uz pomo volontera. Djeca procjenjuju koje od pravila nisu do sada dobro savladala i
obiljeavaju takvo pravilo na listiu. Zatim svako dijete izlae svoje vienje potovanja pravila u ovoj grupi.
Pravi se dogovor da svaki uesnik dobija po jedan bod za dan kada se pridrava pravila. Sakupljene bodove mogu da zamjenjuju za minute kada e sprovesti
neku igru ili aktivnost po sopstvenom prijedlogu.
Zavrna aktivnost
54
Pravila na drugi nain

Kroz grupni rad nabrajaju se asocijacije o pravilima. Zatim se pie sastav koji se
odnosi na pravila (individualno, u malim grupama) ili se koriste drugi kreativni
naini za prikazivanje pravila.
Predstavljanje radova/ideja u velikoj grupi.
Svako kae kako se osjea na kraju radionice.
Evaluacija
Podjela fascikli i popunjavanje evaluacionih listia, dogovor o narednom susretu.
55
III OSJEANJA
III OSJEANJA
RADIONICA 1: Nemoj mi se rugati

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Izraavanje osjeanja i saosjeanja

Izgraivanje rjenika za izraavanje osjeanja, podsticanje razgovora o osjeanjima, podrka u prepoznaju i imenovanju osjeanja, prihvatanje i potovanje osjeanja kod sebe i drugih kako
bismo se osjeali prihvaeni i sigurni, pronalaenje naina da se
osjeanja izraze na primjeren nain, razvoj saosjeanja
itanje prie, pjesme, gluma, sluanje i gledanje video spota (pjesma), diskusija
120 minuta
Hamer sa pravilima, flip-chart i papir, markeri, veliko srce od kreppapira, ljepljiva traka, Prilog 1 - pria Rastrgano srce; Prilog 2
tekst pjesme Nemoj mi se rugati; CD Nemoj mi se rugati (laptop,
projektor, platno), fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Pozdrav i dobrodolica.
Danas se osjeam
Svaki uenik kae kako se osjea rije koja opisuje osjeanja, a brojem ocijeni
kako se danas osjea (od -5 do +5 ). Uesnici se zatim svrstavaju u grupe istih
osjeanja (sretan, ljut; tuan...) pa u grupe istih ocjena ( od -5 do -2; od -1 do +1,
od +2 do +5).
Glavna aktivnost
Pocijepano srce
Zatrai se, od nekoliko dobrovoljaca, da objasne ta je to obeshrabrenje (npr. to
su postupci kojima navodimo druge da o sebi stvore lou sliku, da se loe osjeaju, nazivamo ih pogrdnim imenima, iskljuimo ih iz drutva...).
Voditeljica zalijepi veliko papirno srce na prsa i zamoli djecu da reaguju na priu
Rastrgano srce tako to e svaki put kad uju neko obeshrabrenje u prii, pokazati palcem nadole. Za svaki palac okrenut nadole, voditeljica, dramatinim pokretom, pocijepa komadi srca od papira i baca ga na pod.
Prilog-pria Rastrgano srce
Jednog utorka ujutro, kad je zazvonio sat, Petar nije ustao iz kreveta. Deset minuta kasnije majka je otvorila vrata njegove sobe. Hajdemo, kazala je, zakasnie u
kolu. Ti si jedna lijentina! (cijepanje).
Uvodna aktivnost
59

60
Ali, mama, loe mi je., rekao Petar.

Ponaa se kao beba., kazala je Petrova majka. (cijepanje)
Uvijek ti je loe na dan kad ima kontrolni. Ustani i spremi se. Brat je bolji od tebe,
on je ve spreman. (cijepanje)
Petar se brzo obukao i otiao u kuhinju da dorukuje. Njegov stariji brat Marko
upravo je zavrio doruak. Idem, mama., rekao je Marko. Priekaj Petra., kazala
je njegova majka. Taj gubitnik (cijepanje) uvijek kasni., rekao je Marko (cijepanje).
Ne elim da propustim autobus.
Djeaci su stigli na stanicu tano na vrijeme, a Petar je slijedio starijeg brata. Ali
kada su se vrata zatvorila i autobus krenuo, Petar se sjetio da je ostavio domai
zadatak u svojoj sobi. Upitao je vozaa autobusa da li bi ga priekao dok se vrati
po domai zadatak. ta ti je, mali? Ti si lud! (cijepanje). Ovo nije taksi. Bilo kako
bilo, tako ti i treba kad si zaboravan(cijepanje). Kada je Petar stigao u kolu, kazao
je uiteljici da je ostavio domai zadatak kod kue. To je etvrti put ovog mjeseca,
Petre., rekla je. Ne mislim da domai nisi uradio, nego da lae! (cijepanje). Bojim
se da u o tome morati da porazgovaram sa tvojim roditeljima.
Petar je volio sport, ali je mrzio as fizikog vaspitanja jer je bio najmanji od svih djeaka. Toga dana trebalo je da igraju koarku, a to je za njega najgori od svih sportova. Uiteljica je zatraila da se djeca podijele u dvije grupe: lavove i tigrove. Za nekoliko minuta bilo je po deset djeaka u svakoj grupi, samo je Petar ostao da sjedi na
klupi (cijepanje). Kapiten lavova je rekao: Ne elimo Petra (cijepanje). On ne vrijedi
nita. (cijepanje). Kapiten tigrova je kazao: On ne moe u tigrove. Vie lii na preplaenu maku (cijepanje). A svi drugi djeaci su se grohotom smijali (cijepanje).
Napokon je uiteljica dodijelila Petra jednoj grupi i to lavovima. Meutim, odsjedio
je na klupi cijelo vrijeme jer ga kapiten nijednom nije ukljuio u igru. (cijepanje)
Istoga dana, poslije kole, Petrov brat Marko, igrao je fudbal na igralitu u blizini
njihove kue. Petar je bio mnogo bolji u fudbalu, nego u koarci. Fudbal mu je bio
najdrai sport. Zato je Petar upitao Marka moe li i on da igra. Nema anse, kazao
je Marko, upropastio bi igru. Ti si smotan! (cijepanje). Njihova je majka to ula i
povikala: Marko, pusti Petra da igra sa vama. Ali mama, on je prespor, (cijepanje), rekao je Marko, i uvijek smeta. (cijepanje)
Slijedi analiza prie:
kako se Petar osjea
zbog ega se tako osjea
kako e na njega djelovati kada se prema njemu, iz dana u dan, neko ponaa na ovaj nain
Pozivaju se uenici da ohrabre Petra rijeima, djelima, kako god ele, a za svako
smiljeno ohrabrenje, svi pokazuju podizanjem palca.
kako bi se Petar osjeao poslije ovakvih ohrabrenja
ko ohrabruje uesnike, na koji nain
kako uesnici ohrabruju druge
Primjeri izjava ohrabrenja se zapisuju na hamer.
Zavrna aktivnost
DONT LAUGH AT ME
(Steve seskin/allen shamblin)
NEMOJ MI SE RUGATI
Im a little boy with glasses

The one they call a geek
A little girl who never smiles
Cause i have braces on my teeth
And i know how it feels to cry myself to sleep
Im that kid on every playground
Whos always chosen last
A single teenage mother
Tryin to overcome my past
You dont have to be my friend
But is it too much to ask:
Dont laugh at me
Dont call me names
Dont get your pleasure from my pain
In Gods eyes were all the same
Someday well all have perfect wings
Dont laugh at me
Im the beggar on the corner
Youve passed me on the street
And I wouldnt be out here beggin
If I had enough to eat
And dont think I dont notice
That our eyes never meet
Dont laugh at me
Dont call me names
Dont get your pleasure from my pain
In Gods eyes were all the same
Someday well all have perfect wings
Dont laugh at me
Im fat, Im thin, Im short, Im tall
Im deaf, Im blind, hey, arent we all
Ja sam mali djeak s naoalama

kojeg esto zovu treber (mokljan)
mala djevojica koja se nikad ne smije
jer imam protezu na zubima
i znam kako je kad plaui zaspi
Ja sam ono dijete na svakom igralitu
kojeg uvijek zadnjeg biraju
maloljetna samohrana majka
koja pokuava prebroditi prolost
Ne mora mi biti prijatelj
Ali, je li previe ako traim:
Nemoj mi se rugati
Ne vrijeaj me
Ne trai svoje zadovoljstvo u mojoj boli
U bojim smo oima svi isti
Jednog emo dana svi imati savrena krila
Nemoj mi se rugati
Ja sam prosjak s ugla
proao si pokraj mene na ulici
i ne bih tu prosio
kad bih imao dovoljno za hranu (to jesti)
i nemoj misliti da ne primjeujem
da se nae oi nikad ne sretnu
Nemoj mi se rugati
Ne vrijeaj me
Ne trai svoje zadovoljstvo u mojoj boli
U bojim smo oima svi isti
Jednog emo dana svi imati savrena krila
Nemoj mi se rugati
Ja sam debeo, ja sam nizak, ja sam visok
ja sam gluh, ja sam slijep, zar nismo to svi
na neki nain
Nemoj mi se rugati
Prikazuje se video spot Nemoj mi se rugati.
Djeca se udobno smjeste, naslone, zatvore oi ili paljivo posmatraju spot i sluaju pjesmu, misle o rijeima pjesme.
Prilog - tekst pjesme Don't laugh at me, na engleskom i hrvatska verzija prevoda
Nemoj mi se rugati
61

o emu se govori u ovoj pjesmi
kakve misli ili osjeanja su uesnici imali dok su sluali pjesmu
to su primijetili u video-spotu
da li se mogu sjetiti neke situacije kada su htjeli nekome da kau: Nemoj mi
se rugati.; dobrovoljci priaju ta se tada dogodilo
svi uesnici redom odgovaraju koju vanu stvar, misao ili rije e zapamti sa
ove radionice
Na kraju, svaki uesnik svakome u grupi uputi neku lijepu rije.
Evaluacija
Podjela fascikli i evaluacionih listia.
Dogovor o narednom susretu i pozdravljanje.
RADIONICA 2: Dnevnik
Tema
Cilj
62
Metod
Trajanje
Materijal
Moja osjeanja i moje aktivnosti

Prepoznavanje i prihvatanje svojih osjeanja, prepoznavanje raspona osjeanja, izlaenje na kraj sa neprijatnim osjeanjima
Pisano izraavanje, crtanje, razgovor
90 minuta
Hamer sa pravilima, flip-chart i papir, markeri, prazna kutija (od
ambalae), listii, koverte, radni listii Moj spisak za dobro raspoloenje, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Voditeljica pokree razgovor:
svi odgovaraju na pitanja sa kavim osjeanjem dolaze na radionicu
ta se deavalo u periodu od zadnjeg susreta, kako su se zbog toga osjeali
Dnevnik
Svaki uesnik ima deset listia na kojima treba da napie po jednu rije vezanu za
dogaaje i osjeanja iz poteklog dana. Svoje listie stavlja u kovertu pa u posebnu kutiju. Svako uzima po jednu kovertu (ne svoju) i ima deset minuta da napie
ta misli da je ta osoba iju je kovertu izvukao radila tog dana, kako se osjeala i
o kojoj osobi se radi.
ta im je pomoglo/odmoglo u otkrivanju
predstavljena osoba iznosi svoj utisak nakon onoga to je ula o sebi
Glavna aktivnost
Moja osjeanja
Razgovor o razliitim raspoloenjima i situacijama koje ih izazivaju. Voditeljice
podstiu djecu da razmiljaju o sebi, svojim osjeanjima i raspoloenjima. Istie
se razlika izmeu osjeanja i stanja. Zatim djeca dobijaju zadatak da na papiru,
kroz crte i tekst (reenicu), izraze svoje doivljaje koji se odnose na njihova prijatna i neprijatna raspoloenja. Npr.: ja kao vesela - ja kao ljuta; ja kao tuan - ja
kao sretan... Uesnici mogu da dodaju i osobe koje ih ine sretnima/tunima, kao
i da svoja osjeanja izraze bojom (koja simbolie taj osjeaj) ili nekim znakovima.
Kada zavre crtee, djeca prezentuju svoje radove i govore o prikazanim osjeanjima.
Voditeljica postavlja pitanja i razvija grupnu diskusiju:
kada si tuan/kada si sretan (i tako za sve prikazane parove osjeanja)
kako se tada ponaa
kako se drugi tada ponaaju prema tebi
Svi zajedno dajemo prijedloge ta se moe uraditi da se bolje osjeamo, kako da
reagujemo u odreenim situacijama i sl.
Moj spisak za dobro raspoloenje

Uesnici, svako za sebe, popunjavaju radne listie Moj spisak za dobro raspoloenje. Dobrovoljci mogu da predstave svoje listie.
koje osjeanje lake/tee pokazujemo, podnosimo
da li su osjeanja podjednako vana
kako moemo iskazati osjeanja da ne povrijedimo sebe ili druge
ta pomae kada nas preplave osjeanja
Evaluacija
RADIONICA 3: Zapaamo, osjeamo, izraavamo

Tema
Cilj
Osjeanja
Prepoznavanje, imenovanje, uvaavanje sopstvenih osjeanja i
osjeanja drugih; uvianje kako ono to mi inimo moe da utie
na ljude oko nas
Zavrna aktivnost
63
Metod
Trajanje
Materijal
Ppt prezentacija, popunjavanje radnih listova, razgovor, igra

90 minuta
Hamer sa pravilima, flip-chart i papir, marker, loptica od papira,
flomasteri, papirii sa smjekom i tuiem, Power Point (ppt)
prezentacija i radni listii Prikaz situacija; radni listii Moja lista
osjeanja, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
64
Loptica govori
Voditeljica dobacivanjem loptice poziva uesnike da dovre reenicu: Tuan sam
kad..., Srean sam kad... itd. Svaki uenik uestvuje u igri.
ta radimo pa se drugi osjeaju dobro/loe
koliko smo paljivi jedni prema drugima
kako se obraamo jedni drugima
ta radimo kada povrijedimo nekoga
Glavna aktivnost
Uredna igra
Uesnici stanu u red, jedan uesnik dobija zadatak da stane licem prema redu,
pogleda red i se okrene se leima prema redu. Tada nekoliko uesnika u tiini zamijeni mjesta u redu. Zatim se izabrani uesnik ponovo okree licem prema redu,
treba da uoi promjenu i napravi poetni redoslijed uesnika. Igra je zavrena
kada su se svi uenici oprobali u pogaanju.
Prikaz situacija
Zajedniki se gleda Power Point (ppt) prezentacija na kojoj je predstavljeno nekoliko dogaaja koji izazivaju razliita osjeanja. Uesnici se dijele u manje grupe,
dobijaju tuie i smajlie koje lijepe na radne listove sa odreenom situacijom.
Zatim se izvjetava u velikoj grupi.
Prilog Prikaz situacija (neko se svaa, plae, tue, igra i sl).
Moja lista osjeanja
Voditeljice podijele radne listie Moja osjeanja, na kojima djeca upisuju situacije kada su tuni, sretni, radosni, bijesni...itd. Nakon zavretka aktivnosti, uesnici
predstavljaju svoje liste u velikoj grupi.

ta je bilo slino/razliito kod uesnika
da li iste situacije utiu podjednako na sve osobe
imamo li pravo da doivljavamo osjeanja na svoj nain
Zavrna aktivnost
Evaluacija
RADIONICA 4: Osjeanja
Metod
Trajanje
Materijal
Osjeanja
Prepoznavanje i imenovanje sopstvenih osjeanja i osjeanja
drugih, izraavanje osjeanja, uvianje neverbalne komunikacije
Diskusija, razgovor, pantomima, igra
45 minuta
Hamer sa pravilima, flip-chart, markeri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Ime i pokret
Svi uesnici stoje u krugu, jedan uesnik ue u sredinu kruga i pokae pokretom,
grimasom, gestom kako se osjea. Nakon toga ostali uesnici kau: Marko se
osjea... i imenuju prepoznato osjeanje. Igra se nastavlja dok svi ne iskau kako
se osjeaju.
Glavna aktivnost
Tijelo koje govori
Svi uesnici stoje u krugu, a voditeljica zadaje zadatak:
recite nogom ljut sam
Tema
Cilj
65
recite oima strah me

recite ramenima nervozan sam
pokaite tijelom da vam je dosadno
pokaite tijelom da ste tuni
pokaite licem iznenaenje...
Slijedi razgovor o akativnosti:
da li svi koristimo iste pokrete kada izraavamo neko osjeanje
da nas je neko sa strane gledao i nije uo ta govorimo, da li bi znao ta
pokazujemo svojim tijelom
kako to to vidimo na tijelu utie na komunikaciju, razumijevanje, odnose
Zavrna aktivnost
66
Pantomima
Svi uesnici stoje u krugu. Dobrovoljac ue u krug i pantomim pokae neto to
mu se desilo i kako se zbog toga osjeao. Ostali uesnici pogaaju o emu se radi.
Ko pogodi zamjenjuje pantomimiara.
Slijedi razgovor na osnovu ega su pogodili osjeanja.
Evaluacija
RADIONICA 5: Saosjeanje
Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Empatija saosjeanje
Razgovor o sopstvenim osjeanjima i osjeanjima drugih; o saosjeanju (empatiji)
Usmeno i pismeno izraavanje, razgovor, igra
60 minuta
Hamer sa pravilima, flip-chart i papir, markeri, kartonii sa zapisanim ulogama, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Glavna aktivnost
Bez koga se moe
Izabere se jedna, svima poznata, pria. Svima se podijele uloge (zapisane na kartoniima) tako da svaki uesnik predstavlja jedan lik ili predmet iz te prie. Voditeljica prilazi sa zamiljenom ogromnom gumicom i pravi pokrete kao da eli da
izbrie, jedan po jedan, lik jer ga smatra nevanim za priu. Zadatak uesnika je
da pokuaju da objasne svoju vanost i neophodnost za priu (npr. Mama iz prie
Crvenkapica i vuk kae: Ako me izbrie, ko e da pravi kolae.).
Saosjeanje, ta je to?
Svako pie svoju definiciju saosjeanja. Zatim se redom itaju definicije i zapisuju
na flip-chart-u (mogue objanjenje saosjeanja: razumjeti drugu osobu, njene
misli i osjeanja, a ne traiti da druga osoba misli i osjea isto to i mi, prihvatanje
druge osobe sa toplinom, bez traenja da uradi ono to bismo mi uradili da smo
na njenom mjestu, bez osuivanja, odbacivanja).
kada su se osjeali nevanima
kada su pokazali da su drugi nevani
kada su uesnici saosjeali sa nekim
kada su osjetili da ih drugi ne razumiju i da ne saosjeaju sa njima
Priam ti priu
Jedan od uesnika zapoinje priu kazujui jednu reenicu po sopstvenom izboru, a ostali nastavljaju tako da svako dodaje po jednu reenicu. Ukoliko se ne
snalaze, daje se prijedlog za tzv. lanac osjeanja uesnici zapoinju reenicu sa
Ovog asa se osjeam..., a ostali dodaju kako se oni osjeaju.
Evaluacija
RADIONICA 6: ,,Saosjeanje 2
Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Saosjeanje, pomaganje drugima

Razumijevanje emocionalnog stanja drugih osoba, razvijanje saosjeanja, pomaganje drugima u zadovoljavanju njihovih potreba i uklanjanju tekoa
Pisano izraavanje, razgovor, igra uloga, gra
90 minuta
Zavrna aktivnost
67
Materijal
Hamer sa pravilima, flip-chart i papir, markeri, radni listii Zadate situacije, hamer sa koracima za postupanje, papir A4, fascikle,
Uvodna aktivnost
alji dalje masku
Uesnici sjede u krugu. Neobian izraaj lica (grimasu) uesnika koji poinje igru
podrava sljedei uesnik u krugu, zatim ga mijenja u neku drugu grimasu, koju
onda alje uesniku do sebe i tako redom, dok se svi uesnici ne oprobaju.
Glavna aktivnost
68
Osjeam drugu osobu

Uesnici se podijele u parove kojima se zadaju se razliite situacije. Zadate situacije treba da razrade kroz odreene korake.
Radni listii Zadate situacije:
Tvoj prijatelj/prijateljica plae, jer ga/je neko zadirkuje.
Tvoj prijatelj/prijateljica je tuan/na, jer nije izabran/a da uestvuje u nekoj
igri, a to je jako elio/la.
Tvoj prijatelj/pijateljica je povrijeen/a.
Tvoj brat ili sestra ne ele ni sa kim da razgovaraju nakon razgovora sa roditeljima.
Nakon to je saznao/la ocjenu sa kontrolnog zadatka, tvoj drug/drugarica
poinje da plae.
Koraci kojih uesnici trebaju da se pridravaju u razradi zadatih situacija zapisani
su na hameru:
1. Gledaj osobu.
2. Kai kako se ta osoba osjea.
3. Razumije li njena/njegova osjeanja, moe li da se poistovjeti sa njima?
4. Koji su sve tvoji mogui izbori za ponaanje prema toj osobi: pitati osobu
da li se osjea tako kao to ti pretpostavlja, da li joj moe pomoi (uiniti
neto lijepo toj osobi, ostaviti je na miru), da li je pravo mjesto i vrijeme
za bilo koji od ovih izbora?
5. Ponaaj se u skladu sa najboljim izborom.
Zadate situacije se predstavljaju u velikoj grupi putem izlaganja ili se odigravaju.
kako se osjeala osoba iz zadate situacije

da li su ispravno razumjeli osobu, njena osjeanja i misli
da li joj je pomoglo ponueno rjeenje, ponaanje njenog para
Zavrna aktivnost
Suprotna osjeanja
Uesnici dobijaju komad papira A4 koji treba da podijele na dva dijela, na kojima
crteom izraavaju svoja suprotna osjeanja. Npr. ja kao vesela - ja kao ljuta; ja
kao tuan - ja kao srean. Uesnici mogu da se izraze i bojom ili nekim znakom
koji predstavlja to osjeanje. Kada zavre crtee, djeca govore o prikazanim osjeanjima.
kada ste tuni, a kada sretni
kako se tada ponaate
kako se drugi tada ponaaju prema vama
Evaluacija
Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Bijes, naini za kontrolu bijesa

Upoznavanje sa emocijom bijesa, razumijevanje odnosa koji postoji izmeu ove emocije i nastajanja i produbljivanja konflikta,
prepoznavanje nezadovoljenih potreba/osjeanja koja stoje ispod bijesa, upoznavanje sa nainima kanalisanja energije bijesa
Igra, crtanje, pisanje, razgovor
90 minuta
Hamer sa pravilima, flip-chart i papiri, markeri, ljepljiva traka, samoljepljivi listii razliitih boja, flomasteri, fascikle, evaluacioni
Uvodna aktivnost
RADIONICA 7: Bijes
69
Osjeti moj bijes

Svi stanu u krug. Jedan po jedan, uesnici ulaze u sredinu kruga, pokazuju tijelom
kako izgleda njihov bijes i proizvode zvuk koji predstavlja glas bijesa. Svi ostali
ponove to isto, pokuavajui da osjete kako je toj osobi. Igra se zavrava kada se
svi oprobaju.
kako im se dopala igra
da li su osjetili kako je drugim uesnicima u igri
kolika je snaga u bijesu
Glavna aktivnost
70
Dobrovoljac iz grupe legne na veliki komad papira, ostali ocrtavaju njegovu konturu. Taj papir se postavi na tablu.
Odakle bijes
Svako se za sebe prisjea situacija koje ga razbjesne i to zapisuje npr. na utim
naljepnicama. Ispisane naljepnice se zalijepe na papir postavljen na tablu, oko
konture tijela. Dobrovoljac glasno proita sve zapise (odakle dolazi bijes).
Bijesne misli
Svako se za sebe prisjea misli koje mu prolaze kroz glavu, ta misli o sebi i drugima u situaciji bijesa i to zapisuje npr. na rozim naljepnicama. Ispisane naljepnice
se zalijepe u glavu konture tijela, iscrtane na velikom papiru. Dobrovoljac glasno
proita sve zapise (ta rade bijesne misli).
Bijesne gliste
Svako se za sebe prisjea i zapisuje npr. na narandastim naljepnicama ta radi
u bijesu. Ispisane naljepnice se zalijepe na ruke i noge iscrtane ljudske konture.
Dobrovoljac glasno proita sve zapise (ta rade bijesne gliste).
Prije ili poslije bijesa sam se osjeao
Svako se za sebe prisjea i zapisuje npr. na zelenim naljepnicama osjeanja koja
su prethodila bijesu ili koja su se javila nakon bijesa. Ispisane naljepnice se zalijepe na srce iscrtane ljudske konture (bijes je izazvan/izaziva druga osjeanja).
Bijesnim, a treba mi
Svako za sebe zapisuje, npr. na plavim naljepnicama, koje mu potrebe nisu bile
zadovoljene u situacijama bijesa, kojih se prisjetio. Ispisane naljepnice se zalijepe
u stomanni dio iscrtane ljudske konture.
ko ili ta vam donosi bijes
kako vae misli utiu na pojavu/odravanje bijesa
ta radite kad ste bijesni
ta govorite kada ste bijesni
bijes ini da se osjeate (kako)...

ta vam u stvari treba, ta elite kad ste bijesni
da li je bijes destruktivan, kada
da li vam se dopada to to radite u bijesu
kako moete da dobijete to to elite na primjereniji nain
kako se moete osloboditi bijesa (fizika aktivnost, humor, tehnike oputanja, krativne tehnike...)
Voditeljica zakljuuje:
Ljutnja u stvari znai da elimo neto da promijenimo (ljuti smo to smo izgubili utakmicu/igru, elimo da pobijedimo; ljuti smo to smo dobili plavi demper,
elimo bijeli). Ljutnja je prirodna, kae da elimo promjenu, ali problem nastaje
kad elimo druge da prisilimo na tu promjenu. Uvijek treba razmotriti kako do
promjene doi zajedno s tom drugom osobom.
Zavrna aktivnost
RADIONICA 8: ta radim kad me strah

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Razumijevanje straha
Razumijevanje straha i osnaivanje za savladavanje straha u svakodnevnim situacijama, razmiljanje o sebi i svojim osjeanjima;
razumijevanje i prepoznavanje emocija; uticaj osjeanja na komunikaciju/odnose
Razgovor, igra, pisano izraavanje, izlaganje
60 minuta
Hamer sa pravilima, flip chart i papir, markeri, papir A4, fascikle,
Uvodna aktivnost
Grupni zagrljaj
Dva dobrovoljca se zagrle, zatim se pridrui sljedei uesnik i tako svi redom prilaze i uveavaju grupni zagrljaj.
Evaluacija
71

alji dalje masku
Djeca sjede u krugu. Dijete koje poinje igru pokazuje izrazom lica strah, to podrava sljedee dijete u krugu, odnosno alje masku strahaosobi desno pored
sebe.
Glavna aktivnost
72
Kroz grupni rad nabrajaju se asocijacije o strahu, koje se zapisuju na tabli i obrazlau.
Voditeljica podstie grupnu diskusiju:
ta za vas predstavlja opasnost
koje situacije za vas predstavljaju opasnost
koje osobe za vas predstavljaju opasnost
kada ste opasni za sebe, za druge
kako izgledamo kada se uplaimo
ega ste se nekad plaili, a sada se ne plaite (npr. mraka, visine, psa...)
kako ste se oslobodili straha
od koga biste zatraili pomo
kako biste definisali strah
da li nam je strah potreban, kada
Strah u nama izaziva neugodu razliitog intenziteta. Strah je prirodna reakcija na
situacije koje nam prijete, ugroavaju nas. Strah je koristan jer nas uva od realne
opasnosti. Osjeanje straha imaju svi ljudi i suoavaju se sa strahom u razliitim
situacijama. Neki ljudi osjeaju bezrazloan strah (od lifta, aviona...).
Zavrna aktivnost
Situacija u kojoj sam siguran
Voditeljica zadaje zadatak da svako od uesnika razmisli i dovri tri reenice koje
poinju sa Siguran sam.... Dobrovoljci mogu da predstave grupi svoje izjave.
Evaluacija
RADIONICA 9: ,,Moje srce

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Osjeanja
Podsticanje djece da budu u kontaktu sa svojim osjeanjima, da
govore o svojim osjeanjima i da razvijaju empatiju; podsticanje
veselog raspoloenja i grupne povezanosti
Razgovor, igra, pisanje, crtanje
90 minuta
Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, papir A4, flomasteri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Draga, da li me voli?
Djeca stoje u krugu i jedno djete poinje igru, tako to se okree osobi sa svoje
desne strane i ozbiljno je upita: Draga, da li me voli?. Upitana osoba ozbiljno
odgovara: Draga volim te, ali ne mogu da ti se nasmijeim. Ukoliko se nijedno
djete ne nasmije, igra se nastavlja. Iz igre ispadaju ona djeca koja od smijeha ne
mogu da postave pitanje ili da daju odgovor.
Zavrna aktivnost
Glavna aktivnost
Zlatna ribica
Djeca zamisle da voditeljica u rukama dri zlatnu ribicu koja im moe ispuniti e-
73
Moje srce
Svako djete od lista papira izree srce, oboja ga i ukrasi po sopstvenoj elji. Nakon
toga djeca upisuju sve to se nalazi u njihovom srcu: ljude, stvari, aktivnosti koje
vole i koje ih ispunjavaju zadovoljstvom. Nakon to svako zavri, predstavlja svoje
srce u velikoj grupi, govori ta se sve nalazi u njegovom srcu i objanjava zbog
ega.
ta su novo saznali o svom drugu ili drugarici
kako su se osjeali dok su govorili o stvarima i ljudima koje vole
da li su otkrili neku tajnu skrivenu u srcu
sa kim dijele tajne
lje. Svako treba da zamisli po jednu elju. Tu elju uesnik izgovara kada je ribica
u njegovim rukama. Kada izgovori svoju elju, uesnik puta ribicu tako to e
je predati ili dobaciti drugome. Kada drugi uesnik uhvati ribicu, izgovora svoju
elju i dodaje je sljedeem uesniku i tako dok svi ne dou na red. Uesnici treba
da se potrude da se elje ne ponavljaju i da svaki uesnik dobije priliku da uhvati
zlatnu ribicu.
Evaluacija
74
IV SAMOPOUZDANJE
75
IV SAMOPOUZDANJE
RADIONICA 1: ta volim kod sebe
Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Bolje upoznavanje svojih osobina i elja

Razmjena pozitivnih osjeanja, usmjeravanje na pozitivan nain
razmiljanja, uvianje svojih pozitivnih osobina i osobina drugih,
upuivanje pohvala i afirmativnih poruka sebi i drugima, podsticanje na razmiljanje o osobinama, vrlinama, svojim pozitivnim
osobinama koje drugi ne primjeuju
Razgovor, podsticaj, popunjavanje radnih listia
45 minuta
Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, papir A4 u boji, samoljepljivi listii, flomasteri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Pozdrav i dobrodolica uesnicima.

kako se osjeaju
Kako sam proveo/la vikend
Uesnici se dijele u parove. Zadatak je da jedan drugome ispriaju kako se osjeaju i ta su radili za vrijeme vikenda. Zatim svako pred velikom grupom predstavlja
kako je njegov par proveo vikend.
Glavna aktivnost
Skriveno blago
Svi treba da razmisle o svojim osobinama, vrlinama, skrivenom blagu tj. nekoj
svojoj pozitivnoj osobini koju drugi ne primjeuju. Potom na radne listie upisuju
svoje odgovore. Ako neko ne moe da se sjeti takve skrivene osobine, moe da
kae bilo koju pozitvnu osobinu ili mu voditeljica i ostali uesnici pomau u pronalaenju.
Na hameru se zapisuju prepoznate osobine, koje voditeljice pohvaljuju.
da li je uesnicima bilo lako ili teko da se sjete svoje skrivene, pozitivne
osobine
Uvodna aktivnost
77
da li im je bilo lako ili teko da pred svima kau svoju skrivenu, dobru osobinu, zbog ega
ta su novo saznali sami o sebi
Zavrna aktivnost
Tri stvari koje volim (da radim) i tri stvari koje ne volim (da radim)
Voditeljica podijeli uesnicima papire u dvije boje (zeleni i plavi). Uesnici na plavom papiru zapisuju tri stvari koje vole, a na zelenom tri stvari koje ne vole. Kad
zavre, papire presaviju i ubace u kutiju. Zatim svaki uenik izvlai po jedan papiri i pogaa ko je autor teksta. Ako iz dva pokuaja ne pogode, vraaju papiri u
kutiju i tako dok se ne otkriju svi autori.
ta su novo saznali jedni o drugima
Evaluacija
78
RADIONICA 2: elim da...

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Prepoznavanje svojih elja, pismeno izraavanje

Razmiljanje o sebi i svojim eljama, razumijevanje i prepoznavanje svojih elja, pismeno izraavanje; podsticanje panje, koncentracije i pamenja, saradnje u grupi
Igra, razgovor, pismeno izraavanje, podsticaj
90 minuta
Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, papir A4 u boji, flomasteri,
Uvodna aktivnost
kako se osjeaju
Potar
Jedan uesnik je odreen da bude potar i on izlazi iz prostorije. Za to vrijeme,
voditeljica dogovara sa drugom djecom ko e biti primalac pote. Kada se do-
govore, potar se vraa i kae: Ja sam potar. Donosim pismo. Ko je primalac?

Na to svi uesnici gledaju potara u oi i slegnu ramenima. Potar pokuava da
sazna ko je primalac postavljajui pitanja, npr. Da li je to djeak/djevojica? Da li
ima plavu kosu? patike? i sl. Ako pogodi, onaj ko je bio primalac postaje potar.
Glavna aktivnost
elim da...
Podsjeanje na pravila pismenog izraavanja (o pravopisu, pisanju sastava - uvod,
razrada, zakljuak). Zatim se zadaje zadatak koji za temu ima line elje. Nakon
zavrenog rada djeca itaju svoje sastave. Svaki uesnik kae ta mu se najvie
dopalo u sopstvenom sastavu i daje pozitivnu povratnu informaciju o sastavima
drugih uesnika.
da li je bilo teko pisati o svojim eljama
kako su napravili plan izrade sastava
kako su se oseali tokom rada
kako su se osjeali dok su pred grupom iznosili ta im se dopada u sopstvenom sastavu
kako kad su primali pohvale od drugih
kako su se osjeali kada su pohvaljivali druge
Mokro-suvo
Jedan uesnik govori (npr. Na mokroj ulici suvi automobil.), a drugi uesnik zadnji
dio reenice svog prethodnika koristi kao poetak svoje reenice (Na suvom automobilu mokri prozor.) i tako redom svi uestvuju.
Evaluacija
RADIONICA 3: Umijem, mogu, hou

Tema
Cilj
Metod
Sticanje samopouzdanja
Sticanje pozitivne slike o sebi, razvijanje svijesti o svojim dobrim
stranama, graenje samopouzdanja i samopotovanja
Popunjavanje radnih listia, izvjetavanje, razgovor, igra, rad u
paru
Zavrna aktivnost
79
Trajanje
Materijal
90 minuta
Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, papir A4, radni listii Umijem, mogu, hou, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
80

kako se osjeaju
Komplikovani odgovori
Svi su u krugu. Voditeljica je u sredini i postavlja pitanja uesnicima. Uesnici moraju da odgovore netano. Pitanja treba da budu jednostavna i da upuuju na
automatske odgovore. Uesnik mora brzo da odgovori, inae ispada iz igre. Ko
tano odgovori na pitanje, takoe ispada. Primeri pitanja:
koliko ruku ima
koliko ima godina
kako se zove
u kojem mjestu ivi
da li si elav
kako ti se zove mama
koliko je 1+1
koji broj dolazi poslije 5
koji je danas dan
u kojoj ulici ivi
na emu sjedi
koje boje je nebo
Glavna aktivnost
Umijem, mogu, hou
Djeci se podijele listovi papira i daje im se zadatak da papir linijama podijele na
etiri jednaka dijela. U gornji lijevi prostor treba da napiu: ta najvie VOLIM kod
sebe. U gornji desni prostor treba da napiu: ta najbolje UMIJEM da radim. U
donji lijevi prostor treba da napiu: Na koje svoje osobine sam PONOSAN/PONOSNA. U donji desni prostor treba da napiu: ta DRUGI najvie VOLE kod mene.
Slijedi predstavljanje radnih listova u velikoj grupi.
Voditeljica ispisuje sve komentare na pripremljenom hameru i diskutuje se o radovima.
Nakon toga voditeljica daje instrukciju da, jedno po jedno dijete, proeta ispred
ostalih, ali tako da poloajem tijela, hodom, izrazom lica predstavi svoja osjeanja, koja ima nakon popunjavanja liste o sebi.
kako se osjeaju nakon predstavljanja
koliko razmiljaju o svojim osobinama
kako se potuju i njeguju pozitivne osobine
Zavrna aktivnost
Izmamljeni osmjeh
Igra se u parovima. Jedan partner treba da se trudi da ostane miran i da ne pokae nikakvu emociju. Drugi partner ima zadatak da ga nasmije, ali ne smije da
koristi rijei ili dodir. Kada nasmije partnera, uloge se mijenjaju.
Evaluacija
Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Sticanje pozitivne slike o sebi, razvijanje svijesti o svojim dobrim
stranama, graenje samopouzdanja i samopotovanja; razvoj
bliskosti i povjerenja u grupi; ohrabrivanje drugih
Popunjavanje radnih listia, razgovor, igra
90 minuta
Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, papir A4, radni listii Cvijet samopotovanja, flomasteri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
kako se osjeaju
Moje dobre i manje dobre osobine
Djeca predstavljaju sebe i izdvajaju jednu dobru osobinu, kojom se ponose i jed-
RADIONICA 4: Cvijet samopotovanja
81
nu manje dobru, koja im se ne svia kao prva. Na tabli se biljee prepoznate osobine.
uviaju se slinosti i razlike, da li ima vie slinosti ili razlika
da li je lake govoriti o svojim jakom ili slabim stranama, zbog ega
u emu im prepoznate osobine pomau/odmau
Djeci se objanjava da svi imamo razliite osobine - jake i slabe strane i da je to u
redu. Naglaava se da je vano razmiljati o svojim jakim i slabim stranama kako
bismo ih mogli pravovremeno prepoznati i reagovati shodno tome. Takoe, i da
iskreno predstavljanje sebe, sa vrlinama i slabim stranama, ini osnov povjerenja
meu ljudima.
Glavna aktivnost
82
Cvijet samopotovanja
Djeci se podijele listovi papira i daje im se zadatak da na papiru nacrtaju cvijet na
sljedei nain:
u sredini cvijeta upisuju ime osobe kojoj dive i navode razloge
u jednu laticu upisuju posljednje dvije pohvale koje su dobili od neke osobe, zbog ega
u drugu laticu posljednje dvije pohvale koje su uputili drugim osobama i
zbog ega
u sljedeu laticu upisuju dvije stvari koje ranije nisu znali da obavljaju, a
sada znaju
naredna latica je za dvije stvari koje jo uvjek ne znaju, a voljeli bi da naue
posljednje dvije latice su prostor u kojem djeca upisuju osobine koje su
stekla u proteklom periodu i ciljeve koje u narednih deset godina ele da
ostvare, a ne tiu se porodice, kole i zdravlja
Svako djete prezentuje svoj cvijet samopotovanja.
Razgovor u krugu:
kako su se osjeali kada su navodili pohvale date drugima, a kako kada su
navodili pohvale koje su primili od drugih
kako su nauili odreene aktivnosti i kako planiraju da naue eljene vjetine
kako su postavili ciljeve i kako do njih mogu da stignu
Zavrna aktivnost
Ohrabrivanje drugih
Uesnici redom govore koje osobine cijene kod uesnika koji sjedi sa njihove desne strane i koju osobinu bi od njega voljeli da pozajme.

da li su znali da posjeduju odreene osobine koje drugi vole i cijene kod
njih
kako mogu da razviju eljenu osobinu
Evaluacija
RADIONICA 5: Ti si
Metod
Trajanje
Materijal
Uvrivanje grupne kohezije, uvid u proces zapaanja, procjenjivanja i formiranja utiska o drugim lanovima grupe, dobijanje
informacija o tome kako ih drugi vide (podrka pri stvaranju slike
o sebi), samoafirmacija
Kreativna tehnika-kola, razgovor, igra
90 minuta
Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, papir za crtanje, asopisi
za izradu kolaa, makaze (prema broju uesnika), ljepilo, samoljepljiva traka, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
kako se osjeaju
Nedovrene reenice
Zadatak je da uesnici dovre reenice poput:
ti si Sunce, jer
ti si cvijet, jer
podjsea me na... jer...
elim da se druim s tobom jer...
Zadatak je i da se govore samo pozitivne stvari o drugome, a reenica treba da se
odnosi na dijete koje sjedi, na primjer, sa lijeve strane djeteta koje govori.
Tema
Cilj
83
Glavna aktivnost
84
Ovo sam ja kako me drugi vide

Svaki uesnik na svoj papir samo napie ime (ne radi dalje na svom papiru) i preda
uesniku do sebe. Zadatak je da uesnici tehnikom kola predstave svakog uesnika (posebno). Likovni rad treba da predstavlja uesnika (njegove osobine, sve
ono to drugi uesnici misle da njega predstavlja). Na raspolaganju su asopisi iz
kojih uesnici treba da biraju i reu slike i rijei koje predstavljaju uesnika kojega
prikazuju. Kada odaberu, lijepe materijal na papir s odgovarajuim imenom, koji
dodaju sljedeem uesniku. Papiri krue dok svako na papir svakog uesnika ne
zalijepi slike, rijei, poruke izrezane iz asopisa. Na kraju se svakome vraa papir s
njegovim imenom. Svaki uesnik pokae svoj kola u velikoj grupi.
Voditeljica sljedeim pitanjima podstie uesnike da predstave svoju sliku:
opii svoju sliku
kako si zadovoljan svojom slikom
ako si zadovoljan, ime si zadovoljan
ako nisi zadovoljan, ime nisi zadovoljan
ta ti se najvie dopada
da li te tvoj kola dobro predstavlja ili bi neto izmijenio, dodao i ta je to
ostale uesnike pita zato su odabrali ba tu sliku, rijei
kako se uesnicima sviaju pojedinani radovi
Na kraju se pravi izloba radova.
kako vam se svidjela ova vjeba
da li je bila teka/laka, prijatna/neprijatna
da li ste zadovoljni komentarima grupe
da li ova aktivnost pomae da se upoznamo
Zavrna aktivnost
Ogledalo
Uesnici se podijele u parove. Zadatak je da svako imitira svog para u svemu to
on radi. Nakon toga, uloge se zamijene.
Evaluacija
RADIONICA 6: Niko kao ja

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Slika o sebi
Predstavljanje, upoznavanje, meusobno uvaavanje, saradnja,
uenje o razliitostima - toleranciji
Diskusija, pismeno izraavanje, prezentovanje
120 minuta
Hamer sa pravilima, flip chart, markeri,papir A4, kartice za pisanje
autobiografije; radni listii Niko kao ja, flomasteri, hamer, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje

kako se osjeaju
Autobiografija
Voditeljica daje instrukciju da svi uesnici, u roku od pet minuta, napiu nekoliko
teza o sebi, ali bez upisivanja svog imena. Voditeljica sakupi i promijea kartice.
Jedan uesnik izvlai prvu karticu, ita ono to pie na njoj, a ostali pogaaju o
kome je rije. Kada pogode, taj uesnik na kartici napie svoje ime i zalijepi je na
hamer. Nova kartica dodaje se sljedeoj osobi i igra se nastavlja dok se razotkriju
svi uesnici.
Glavna aktivnost
Niko kao ja
Uesnicima se podijele radni listii sa pitanjima. Njihov zadatak je da se skoncentriu i odgovore iskreno na svako pitanje, a potom da se uz pomo listia predstave grupi.
Pitanja/nedovrene reenice se odnose na djeiju sliku o sebi, sopstvenim interesovanjima, sklonostima, doivljajima, iskustvima:
koje su tvoje dobre osobine
koje su tvoje slabe osobine
ta drugi ljudi misle o tebi
navedi neku svoju osobinu po kojoj se razlikuje od drugih
navedi svoje dobro djelo
da li prihvata alu na svoj raun
Uvodna aktivnost:
85
svako saoptava jednu stvar koju do sada nije znao o uesniku koji se predstavlja
u emu su uesnici slini/razliiti
kako ste doivjeli razlike (kao vrijednost, prepreku, odbacivanje...)
poznajemo li se bolje
Zavrna aktivnost
Pano grupnih kvaliteta

Od radnih listia uesnici kreiraju Pano grupnih kvaliteta.
Svi odgovaraju na pitanje sa ime su najzadovoljniji na Panou grupnih kvaliteta.
Evaluacija
86
V UENJE
V UENJE
RADIONICA 1: Da sam ja neko
Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Razlika izmeu potreba i elja

Uvianje razlike izmeu potrebe i elje, upoznavanje sa univerzalnou potreba i mogunostima da se one zadovolje na razliite naine
Igra, pismeno izraavanje, crtanje, razgovor
90 minuta
Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, papir A4, flomasteri, radni
listii Lista potreba i osjeanja, fascikle, evaluacioni listovi, pribor
za pisanje

kako se uesnici osjeaju
kako je protekao dananji kolski dan/sedmica
ko se javio da popravi ocjenu/e
koji su danji domai zadaci
palir
Uesnici stanu u dvije kolone okrenuti jedno prema drugom, na razdaljini dovoljnoj da se dotaknu ispruenim rukama. Jedan po jedan, uesnik prolazi lagano
kroz palir dok mu ostali alju: poruke podrke, lijepe rjei praene gestom njenosti, odobravanje. im prva osoba proe pored troje-etvoro u paliru, kree
sljedea osoba, prolazi se kroz palir i staje na posljednje mjesto, a cijeli palir se
pomjera unaprijed za jedno mjesto i tako redom dok se svi ne izredaju.
Glavna aktivnost
ta elim, a ta mi treba
Voditeljica zamoli uesnike da se udobno smjeste na svoja mjesta, da polako
zatvore oi i da se opuste... Zatim treba da zamisle da su vana i mona osoba
na ovom svijetu. Svako po svom izboru pravi sliku vane i mone osobe. Poslije
kratke pauze, voditeljica trai od uesnika da, tako vani i moni, svako za sebe,
dovre reenicu: Da sam ja NEKO u ovoj koli, ja bih.... Poslije toga voditeljica
pozove uesnike da zamisle kako bi to izgledalo kada bi se njihova elja ispunila.
Zatim slijedi instrukcija da uesnici polako otvore oi, vrate se u svoju grupu. Vo-
Uvodna aktivnost
89
diteljica podijeli papire, a svaki uesnik pri vrhu papira zapie svoju kompletiranu
reenicu Da sam ja NEKO u ovoj koli, ja bih..., zatim simbolom ili crteom prikae
sliku koju je zamislio.
Nakon toga voditeljica podijeli uesnicima materijal za rad - Lista potreba i lista
osjeanja. Uesnici povezuju ono to su poeljeli da se desi sa potrebama koje bi
se zadovoljile kada bi se njihova elja ostvarila i zapisuju svoje potrebe na papir
(na kome je reenica i slika), kao i osjeanja koja su sa time u vezi.
Zavrna aktivnost
90
U velikom krugu, uesnici razmjenjuju odgovore jedni sa drugima, opisuju ostalim uesnicima svoju elju i potrebe koje bi zadovoljili kada bi se njihova zamiljena situacija ostvarila, kako bi se osjeali zbog toga.
kako se osjeaju u vezi s tim to su dobili
da li mogu da zamisle takvu situaciju u stvarnosti
kako bi se osjeali kada bi se to sve ostvarilo
kako se osjeaju kada tu sliku stave u odnos sa realnou
kako ostvarenje njihove elje utie na njih same, na druge ljude
Na kraju svi zajedno definiu i zapisuju zajedniki cilj - ono to odmah moe da se
uradi da bi se ostvarilo ono to ele.
Evaluacija
RADIONICA 2: Dnevno planiranje uenja

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Dnevno planiranje uenja i slobodnih aktivnosti

Razvijanje sistematinosti u radu, radnih navika, razvijanje sposobnosti za planiranje vremena (dnevno planiranje), razvoj odgovornosti
Diskusija, popunjavanje radnih listia (grupni rad, individualni
rad), izvjetavanje
90 minuta
Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, radni listii Kratki podsjetnik o uenju, radni listii Dnevni plan aktivnosti, fascikle,
Uvodna aktivnost
Kratki podsjetnik o uenju
Djeci se podijeli pripremljeni materijalu koji sadri citate o uenju (poslovice, izreke, izjave... npr. Od svih mudrosti znanje je najbolja: zato to ga niko ne moe
ukrasti, zato to ga niko ne moe kupiti, zato to je neunitivo staroindijska
mudrost) o kojima djeca diskutuju u malim grupama. Svaka grupa predstavlja u
velikoj grupi ono to je za nju najznaajnije u vezi uenja i sticanja znanja.
Plan dnevnih aktivnosti

Vodi se razgovor o izradi plana rada:
za konkretni zadatk, za dnevne aktivnosti
poetak uenja letimini pregled lekcije, odreivanje malih cjelina za uenje
kako se ita, kako se prave zabiljeke i sl.
planiranje obnavljanja cjelokupnog gradiva
odmor pauze u toku uenja (promjena aktivnosti, fizika aktivnost, druenje)
individualno uenje
tekoe u uenju
traenje pomoi u uenju (od predmetnog nastavnika, uenika, roditelja,
volontera)
grupno uenje
(samo)disciplina
Dnevni plan aktivnosti
Na unaprijed pripremljenim radnim listiima Dnevni plan aktivnosti uesnici
prave plan aktivnost za taj dan. Svako predstavlja svoje planove u velikoj grupi.
kako vam je bilo da razmiljate o planu dnevnih aktivnostima
da li ste to ve radili
kako je mogue da se plan ostvari
Glavna aktivnost
91
ta bi se moglo dodati, oduzeti, promijeniti

kako biste se osjeali poslije takvog dana, ta biste dobili
ta im se dopalo u planovima drugih uesnika
da li su dobili neku ideju za svoj plan aktivnosti
Zavrna aktivnost
Evaluacija
RADIONICA 3: Radne navike

Tema
Cilj
Metod
92
Trajanje
Materijal
Dnevno i nedeljno planiranje uenja

Podsticanje na pravljenje plana (svako)dnevnih aktivnosti, razvoj
radnih navika, izrada plana
Razgovor, popunjavanje radnih listia, individualni rad, izvjetavanje
120 minuta
Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, radni listii za nedeljno i
dnevno planiranje uenja, flomasteri, fascikle, evaluacioni listovi,
pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Zadatak je da prvi uesnik uesniku do sebe apatom kae kako se osjea, a zatim
uesnik koji je sluao, glasno saoptiti ta je uo. Igra traje dok svi uesnici ne kau
kako se osjeaju.
Planiranje
Voditeljica objasni uesnicima da e se u okviru vjebe baviti planiranjem dnevnih i nedeljnih aktivnosti, naglaavajui znaaj ravnomjerne zastupljenosti i rasporeivanja svih aktivnosti kako bi imali dovoljno vremena za uenje, druenje,
odmor, druge radne ativnosti, za porodicu.
Slijedi razgovor o:
radnim i slobodnim aktivnostima
kolskim obavezama
kunim obavezama
uenju
kako urediti mjesto za uenje
ta podrazumijeva lina psiho-fizika priprema za rad/uenje
planovi za rad, ta treba da sadri plan rada (ta uiti prvo, kada slijede odmori)
kada je najbolje vrijeme za uenje, da li/kada treba praviti odmor za vrijeme
uenja
kada je potrebna pomo u uenju
razlika izmeu odmora i dokolice (vrijeme bez aktivnosti, dosaivanje)
vrijeme za druenje sa lanovima porodice
vrijeme za druenje izvan porodice
Na unaprijed pripremljenim radnim listovima (dnevni plan rada i nedeljni plan
rada) uesnici prave plan aktivnost za taj dan, zatim i za cijelu nedelju. Svako
predstavlja svoje planove u velikoj grupi.
Zavrna aktivnost
Slijedi razgovor o sainjenim planovima:
kako su uskladili radne obaveze i ostale potrebe
da li su zadovoljni svojim rasporedom dnevnih aktivnosti
zato je vano planiranje-organizacija rada
kako se osjeaju kad ostvare planove
kako mogu da unaprijede svoje planove, uenje
Evaluacija
Glavna aktivnost
93
RADIONICA 4: Nedjeljno planiranje uenja

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Nedjeljno planiranje uenja i slobodnih aktivnosti

Razvijanje sistematinosti u radu, radnih navika, razvijanje sposobnosti za planiranje vremena, izrada plana
Razgovor, popunjavanje radnih listia, grupni rad, individualni
rad, izvjetavanje
90 minuta
Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, radni listii za nedeljno
planiranje uenja, flomasteri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor
za pisanje
Uvodna aktivnost
94

Dan-no
Uesnici stoje u krugu drei se za ruke. Kada voditeljca kae dan uesnici zauzimaju stojei poloaj, a kada kae no treba da unu. Igra se moe ubrzavati, a
ispadaju uesnici koji pogrijee.
Glavna aktivnost
Vodi se razgovor sa djecom o nainu uenja:
kada poinju sa uenjem
koliko vremena dnevno provode u uenju
kako urediti mjesto za uenje
ta podrazumijeva lina psiho-fizika priprema
da li prave planove za uenje
ta treba da sadri plan uenja
ta uiti prvo
kada slijede odmori
ta raditi nakon uenja
vrijeme u kojem se dosauju
Zajedno se sainjava nedeljni plan uenja.
Zavrna aktivnost
Slijedi razgovor o sainjenim planovima:
da li ste zadovoljni svojim rasporedom uenja i ostalih dnevnih aktivnosti
sa ime niste zadovoljni/kako se to moe urediti da budu zadovoljni
da li planiraju ta e raditi sljedeeg dana/sljedee sedmice/na raspustuodmoru
da li smatraju da je potrebno planiranje sopstvenih aktivnosti
zato je vano planiranje organizacija dana
Evaluacija
Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Planiranje uenja i slobodnog vremena

Sticanje radnih navika kako bi se postigao uspjeh u uenju, uvianje znaaja planiranja uenja za ishode istog; osposobljavanje
uesnika da planiraju uenje i aktivnosti koje ele da realizuju u
svoje slobodno vrijeme
Diskusija, popunjavanje radnih listia, prezentovanje
120 minuta
Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, radni listii za planiranje
dnevnog i sedminog uenja, flomasteri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Dirigent
pokret koji e u toku igre mijenjati, a uesnici, koji stoje u krugu, za njim ponavlja-
RADIONICA 5: Ja sam sam svoj dirigent
95
ti. Uesnik se vraa u uionicu, staje u centar kruga i pogaa ko je dirigent - koja
Glavna aktivnost
96
Ja sam svoj dirigent

Razgovor sa djecom o nainu uenja:
kako sam sebi dirigovati aktivnosti u vezi uenja i slobodnog vremena
kada, kako pristupaju uenju
kako se moe planirati uenje
zato je to vano
kako odabrati dobro mjesto za uenje
kako odabrati gradivo koje e uiti
kako praviti pauze izmeu uenja
kako planirati aktivnosti u slobodno vrijeme
sa kim provode slobodno vrijeme
u kakvim aktivnostima provode slobodno vrijeme
ta bi eljeli da rade u slobodno vijeme
kako mogu da ostvare svoje elje
kako se osjeaju kada ispune plan, elje
Zavrna aktivnost
Dnevni i nedjeljni plan uenja
Svaki uesnik dobije po jedan obrazac za planiranje dnevnog i sedminog uenja. Njegov zadatak je da ga prokomentarie pred grupom, predloi neke izmjene i dopune i pokua da isplanira svoje vrijeme za uenje za dananji dan. Nakon
toga, uesnicima se daje domai zadatak da se pridravaju napravljenog plana i
da na kraju dana, pred spavanje, razmisle da li su bili uspjeni u planiranju, da li
su moda mogli neto drugaije. O navedenome e se razgovarati na sljedeem
susretu.
Evaluacija
RADIONICA 6: Istrajnost se isplati

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Donoenje odluka, istrajnost

Procjena koliko smo istrajni u onome to radimo (u uenju, u
ostvarivanju odreenih ciljeva nevezanih za kolu i sl.), motivisanje za uenje i istrajanost; navoenje na razmiljanje o ciljevima
djece do kraja ovog polugodita, odluivanje, planiranje aktivnosti koje su usmjerene ka ostvarivanju postavljenih ciljeva
itanje prie, razgovor, popunjavanje radnih listia, diskusija, igra
90 minuta
Hamer sa pravilima, flip-chart, hamer, markeri, prilog Pria o
pukovniku Sandresu, radni listii Istrajnost se isplati, flomasteri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje

Besmislice
Voditeljica postavlja uesnicima razliita pitanja. Onaj ko je pitan mora da da neki
besmisleni odgovor koji nema veze sa pitanjem. Npr. voditelj pita: Da li voli da
se igra?, a uesnik odgovara npr.: Idem na ruak. Uesnik treba da odgovori
reenicom, odnosno da pazi da ne odgovori sa da, ne ili ne znam jer u tom
sluaju ispada iz igre. Igra se brzo, uesnik mora da odgovori na pitanje prije nego
to voditeljica izbroji do tri.
Glavna aktivnost
Pria pukovnika Sandersa
Sa uesnicima se razgovara o znaenju rijei istrajnost, ta podrazumijeva ta
osobina, da li je istrajnost isto to i upornost
Voditelj ita inspirativnu priu iz ivota pukovnika Sandersa.
Prilog: Pria pukovnika Sandersa
Bilo mu je 65 godina kada je primio svoju prvu dravnu penziju koja je iznosila
99 dolara. To mu je bio jedini prihod. Shvatio je da neto mora da promijeni u
svom ivotu; odluio je to i da uini. Jedini kapital koji je imao bio je njegov
recept za piletinu sa 11 zainskih biljaka koji je kao djeak smislio kuvajui za
Uvodna aktivnost
97

98
svoju bolesnu majku. I krenuo je u akciju. Napustio je svoju kuicu u Kentuckyju,

odluan da unovi svoj recept.
Pukovnik Sanders proputovao je mnoge amerike gradove obilazei razliite restorane i nudei njihovim vlasnicima svoj recept za piletinu. Niko od preko 1.000
vlasnika restorana nije bio zainteresovan; mnogi su se smijali njegovoj utirkanoj
bijeloj koulji i bijelim pantalonama, ali on nije odustajao. Odluio je da bude
istrajan. Da budemo precizniji, odbili su ga 1.009 puta! A onda je neko rekao DA.
To je bio Pete Harman u South Salt Lake Cityju. Pristao je na partnerstvo. Godine
1952. otvorili su prvi Kentucky Fried Chicken. Ostalo je istorija. Pukovnik Sanders je 1964. godine prodao svoj dio za dva miliona dolara. Bile su mu 74 godine. Umro je kao devedesetogodinjak. Do posljednjeg dana prelazio je vie od
400.000 kilometara obilazei trgovine u lancu koji je osnovao.
Pouka prie? Ni godine starosti ni nedostatak novca nisu prepreka da se postane
uspjean. Ono to je potrebno jeste ideja, akcija, istrajnost i dobar plan. Koliko nas
e nastaviti da kuca na vrata nakon 1.000 odbijanja? Koliko nas e poslije svakog
NE umjesto razloga za odustajanje nai razlog da nastavi?
Napomena: za one koji ne znaju, Kentucky Fried Chicken (KFC) je lanac fast food
restorana koji prodaju piletinu, gotovo popularan kao McDonalds i rasprostranjen
irom svijeta.
utisci o prii
osobine pukovnika
na koga ih podsjea pukovnik
u emu su uesnici istrajni
da li se istrajnost isplati
Zavrna aktivnost
Istrajnost se isplati
Uesnici u radni listi Istrajnost se isplati upisuju svoje ciljeve do kraja ovog polugodita i elju za zimski raspust.
Moji ciljevi do kraja ovog polugodita su: ___________________________
Moja elja za zimski raspust je: ______________________________________
Radni listii se postavljaju na zajedniki hamer, kao podsjetnik i podsticaj u ostvarenju postavljenih ciljeva.
Evaluacija
RADIONICA 7: kolsko postignue

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Provjera znanja
Razmjena informacija o postignuima na eksterno-internoj provjeri znanja, razgovor o uloenom trudu, saradnji sa volonterima,
prazninim danima i planiranju slobodnog vremena
Individualni i grupni razgovori sa djecom, pohvala, podsticaj, igra
60 minuta
Hamer sa pravilima, hamer, flip-chart, markeri, papir A4, fascikle,

Skakavac
Uesnici stoje slobodno u prostoru i skau sa jedne na drugu nogu. Jedan uesnik je ,,skakavac i njegov je zadatak da naglo isprui jednu nogu. Ostali uesnici
imaju zadatak da isprue istu nogu kao ,,skakavac. Ko u tome ne uspije, postaje
,,skakavac. Ako se dese dva ,,skakavca onda oni treba, neprimjetno, da se dogovore koju nogu e istovremeno ispruiti.
Glavna aktivnost
Ponosan sam na sebe
S djecom se vodi razgovor o:
prolonedeljnom testiranju
utiscima
planovima za naredni period u vezi uenja i popravljanja ocjena
Nakon toga svaki uesnik treba glasno da zavri reenicu: Ponosan sam na sebe
kada.... Svi uesnici uzimaju uee u ovoj aktivnosti.
Zavrna aktivnost
Moemo li bez kole
Voditeljica postavlja pitanje da li se moe bez kole. Nakon toga zadaje zadatak
Uvodna aktivnost
99
uesnicima da, u malim grupama, opiu prednosti i nedostatke kole. Po zavretku zadatka, predstavnici prezentuju rad svoje grupe uvelikom krugu (moe se
zapisati sve na hamer).
da li nam treba kola
kako zavriti kolu
kako prevazii nedostatke
ta zavisi od mene
Evaluacija
RADIONICA 8: U susret koli u prirodi
Tema
Cilj
100
Metod
Trajanje
Materijal
Obaveze uenika u koli u prirodi

Priprema za petodnevni boravak u drugom gradu, razgovor o
poeljnom, odgovornom ponaanju u koli u prirodi
Diskusija, pouavanje, igra
60 minuta
Hamer sa pravilima, hamer, flip-chart, markeri, papir A4, fascikle,
Uvodna aktivnost
Zabavna igra
Voditeljica postavlja pitanja o svakom uesniku (npr. Da je Milan glumac, on bi
bio... koji glumac - navesti ime glumca). Uesnici redom odgovaraju na postavljena pitanja.
Mogua pitanja:
Da je XX glumac, on bi bio...
Da je XX pisac, on bi bio..., pisao bi...
Da je XX auto, on bi bio...
Da je XX sportista, on bi bio..., igrao bi...
Da je XX drvo, on bi bio...
Da je XX grad, on bi bio...
Da je XX cvijet, on bi bio...
Da je XX pjeva, on bi bio..., pjevao bi...
Da je XX jelo, on bi bio...
Da je XX drava, on bi bio...
Da je XX boja, on bi bio...
Da je XX kolski predmet, on bi bio...
Svi uesnici uzimaju uee u ovoj aktivnosti.
Razgovor sa djecom o pripremama za boravak u koli u prirodi:

oekivanja
ta je potrebno ponijeti sa sobom (odjea, obua, pribor za linu higijenu,
zdravstvena knjiica)
briga o zdravlju (djeca koja koriste lijekove, imaju poseban reim ishrane,
zatita od hladnoe, vruine)
briga o linoj higijeni, higijeni sobe u kojoj e djeca boraviti
briga o svojim stvarima, imovini drugih, inventaru hotela u kojem e djeca
boraviti
uvanje i raspolaganje novcem
druenje
rizino ponaanje (u autobusu, kretanje kroz hotel i okolinu, skakanje, penjenje po neprimjerenim mjestima, na neprimjeren nain...)
pravila ponaanja
Zavrna aktivnost
Evaluacija
Glavna aktivnost
101
102
VI PONAANJE
VI PONAANJE
RADIONICA 1: Hodao bih kilometrima
Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
elje, potrebe, prava

Pomo u razumijevanu elja, potreba i prava, podsticanje na prepoznavanje razlika izmeu elja i potreba; prepoznavanje svojih
potreba i potreba drugih, uvaavanje sebe i drugih, uvaavanje
potreba drugih, razumijevanje razliitosti, podsticanje pozitivnog odnosa prema sebi i drugima
Izlaganje, igra, asocijacije, razgovor, rad u malim grupama
120 minuta
Hamer sa pravilima, hamer, flip chart, markeri, radni listii elje,
potrebe, prava, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje

svaki uesnik treba da kae jednu dobru stvar koju je uradio i jednu svoju
greku
grupa se podstie da smisli nain za pohvalu dobre stvari i iznoenje ideja
za popravljanje greke
Hodao bih kilometrima
Zadatak je da svako zamisli neto za ta bi bio spreman da hoda kilometrima da
bi to dobio, postigao. Svako treba da kae svoju elju i zato ba to eli. Ostali uesnici mogu da se izjasne da li bi i oni tako postupili. Sve elje se zapisuju na hamer.
Mogu uestvovati i voditeljice.
da li im je bilo teko da izaberu elju
ija im je elja najinteresantnija
da li se neke elje ponavljaju, zbog ega
koje potrebe su zadovoljili kada su preli sedem kilometara i doli do svog
cilja
Glavna aktivnost
Kratko izlaganje:
O eljama: Ljudi ele razliite stvari. Ostvarenje elja moe biti korisno za njihov
razvoj, moe im donijeti zadovoljstvo, ali moe biti i opasno za onoga ije su elje
Uvodna sktivnost
105

106
i za njegovu okolinu (elja za alkoholom, brzom vonjom).

O potrebama: potrebe predstavljaju sve ono bez ega ljudi ne mogu da ive i da
se razvijaju.
1. Fizike ili fizioloke potrebe:
Predstavljaju potrebu za preivljavanjem: hrana, voda, odjea, krov nad glavom, produenje vrste
Kad se zadovolje ove potrebe, ljudi ele da zadovolje i druge-psiholoke
potrebe.
2. Psiholoke potrebe:
Za sigurnou: osjeati se bezbjednim i zatienim, znati da je porodica sigurno mjesto i da lanovi porodice uvijek mogu da raunaju jedni na druge
Za ljubavlju i pripadanjem: voljeti i biti voljen, osjeati pripadanje, bliskost, brigu, druiti se, ostvarivati prijateljstva i saradnju, odnose povjerenja
Za samopotovanjem, uvaavanjem, moi: biti nekome i u neemu vaan i znaajan, znati neto vie i bolje od drugih, biti uvaen za ono to jesi
i to ini, dobijati podsticaje, priznanja, ohrabrenja
Za igrom i zabavom: zabavljati se, igrati, smijati, oputati, otkrivati, uiti
Za slobodom i samostalnou: slobodno se kretati, imati slobodu i mogunost izbora, biti samostalan, nezavisan, bez vanjskih pritisaka, sam donositi vane ivotne odluke i izbore
O pravima: najosnovnije ljudske potrebe predstavljaju prava koja svima jednako
pripadaju, odnosno prava predstavljaju sve ono to je ljudima potrebno da imaju
ili da ine da bi mogli normalno da ive i da se razvijaju.
Ja imam pravo Niko nema pravo da me
Uesici se dijele u dvije grupe i zada im se jedna od nedovrenih reenica: Ja
imam pravo da... i Niko nema pravo da me..., koje kroz grupni rad treba da dopune sa to vie asocijacija. Svaka grupa predstavlja i objanjava svoje asocijacije.
Na svaku asocijaciju voditeljice daju svoj komentar i koriste je kao polazite za
komentar o ljudskim pravima.
Slijedi razgovor o aktivnsti:
da li je mogue organizovati ivot ako se vodi rauna samo o svojim eljama, potrebama, pravima
da li je neophodno da u nekim situacijama odustanemo od svojih elja, potreba, prava
da li je mogue organizovati ivot tako da svi mogu podjednako da zadovolje svoje elje, potrebe, prava
da li ljudi imaju razliite potrebe (osnovne potrebe postoje kao univerzalne
kategorije)
Zavrna aktivnost
Poruka djeci
Grupa, na hameru, pie poruku svoj djeci za sreu.
Slijedi zavrni razgovor u krugu:
zajedniko voenje sveske evidencije
zajedniko ocjenjivanje potovanja dogovorenih pravila (uesnika i voditeljica)
zajedniko ocjenjivanje aktivnosti svakog uesnika i voditeljica
popunjavanje evaluacionih listia
pozdrav i napomena o sljedeem susretu.
Kako zadovoljavamo svoje potrebe

Voditeljica podstie diskusiju pitanjima:
zato osoba eli da zadovolji svoje potrebe (da izbjegne bol, stekne ili povea samopotovanje, dobije priznanje)
o emu vodimo rauna kada zadovoljavamo svoje potrebe
kako se primjereno zadovoljavaju sopstvene potrebe (osoba zna i potuje
dogovorena pravila ponaanja; eli da ne povrijedi druge; uvaava svoja i
tua osjeanja; sposobna je da saosjea; ima samokontrolu; primjereno koristi rijei)
Voditeljica pomae uesnicima da poveu potrebe sa ponaanjem (iza svakog
ponaanja stoji zadovoljena ili nezadovoljena poteba; npr. u konkretnoj situaciji
sam se ponaao tako jer sam htio da zadovoljim svoju potrebu za moi, slobodom i sl).
Djeca koja svoje potrebe zadovoljavaju na neprimjeren (neprihvatljiv) nain
ugroavaju drugu djecu (vrste zlostavljanja).
Voditeljica zakljuuje: Osoba koja na primjerene naine zadovoljava svoje potrebe misli o samom sebi: ja sam sposoban, potreban sam i vaan drugima, vidim ta
se oko mene deava i mogu na to da utiem, uim iz svojih iskustava, razumijem
sebe i svoja osjeanja, druim se i saraujem s drugima.
ta moemo uraditi da nam se elje/potrebe/prava ispune
Voditeljica podstie diskusiju:
ta bi uesnike uinilo sretnima
ta mogu da urade da se to i ostvari
ako neko ustraje u tome da ga nita ne moe usreiti, grupa mu pomae da
pronae ideju za sreu
107
RADIONICA 2: Krug potreba

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Prepoznavanje potreba
Prepoznavanje svojih potreba i potreba drugih; uvaavanje sebe
i drugih, uvianje i uvaavanje potreba drugih, uvianje odnosa
roditelj-dijete i porodinih uloga
Razgovor, popunjavanje radnih listia, igra
90 minuta
Hamer s pravilima, hamer, flip chart, radni listii Krug potreba,
Uvodna aktivnost
108

greku
Predstavljanje na neobian nain
Djeca sjede u krugu i dobijaju zadatak da pogledaju osobu sa svoje desne strane
i razmisle o tome koje osobine ta osoba posjeduje. Zatim treba da predstave tu
osobu, i na kraju, istaknu njenu najpozitivniju osobinu ili ponaanje.
Glavna aktivnost
Krug potreba
Uesnicima se podijeli nacrtan krug koji je podijeljen na etiri jednaka dijela. Dijelovi predstavljaju:
LJ (ljubav): U tom dijelu se upisuju imena ljudi koje uesnici vole i uz koje se osjeaju voljenima.
U (uspjeh, dostignue): Tu se upisuju osobe koje ih uvaavaju, pohvaljuju, priznaju, uz koje se osjeaju znaajnima.
S (sloboda izbora): U ovom polju se upisuju osobe s kojima i uz koje su slobodni
(da se iskau).
Z (zabava, igra): U ovom polju se upisuju osobe s kojima se smiju, zabavljaju, igraju, ue (ne samo u kolskom smislu).
S (sloboda izbora)
LJ (ljubav)
U (uspjeh, postignue)
Svaki uesnik predstavlja u velikoj grupi svoj krug potreba.

da li razmiljaju o svojim potrebama
da li pitaju druge o njihovim potrebama
moe li se ivjeti sretno ako ne uvaavamo sebe, svoje potrebe; druge i njihove potrebe
da li pohvaljuju druge (lanove prodice, prijatelje...)
kada su sebe pohvalili, zbog ega
svi saoptavaju dvije stvari u kojima su dobri, koje dobro rade
Roditelji treba da prue djeci slobodu...
Na hameru se napie reenica: Roditelji treba da prue djeci slobodu... koju, uesnici treba da dopune. Kada se zavri dopunavanje, zajedniki se diskutuje o zapisanom.
zato su se odluili za takav odgovor
sa kojim odgovorima se uesnici slau, sa kojim ne
da li djeci treba sloboda, u emu
na koji nain saoptavaju roditeljima svoje elje, potrebe
koliko ih roditelji razumiju
da li pomau roditeljima da ih razumiju
moraju li svi u prodici misliti kao jedan njen lan
Zavrna aktivnost
Zamiljeni poklon
Uenici, stojei u krugu, treba jedan drugome da daju arobni poklon. To ine
tako to pantomimom predstavlja zamiljeni poklon i predaje ga osobi do sebe.
Osoba koja prima poklon zahvaljuje se i poklanja drugi poklon osobi do sebe, na
isti nain i tako redom dok se ne zavri krug. U toku igre se ne smije nita govoriti.
Kada su svi dobili poklon, dogovorenim redom svaki uenik kae ta je dobio.
Z (zabava, igra)
109

RADIONICA 3: Razlike su zanimljive

Tema
Cilj
Metod
110
Trajanje
Materijal
Razliitost i tolerancija
Upoznavanje sa znaenjem pojma tolerancija, podsticanje uesnika na meusobno prihvatanje i uvaavanje razliitosti - tolerancije; jaanje meusobne povezanosti u grupi, saosjeanja sa
drugima
Igra, izlaganje, dramska aktivnost, popunjavanje radnih listia,
pouavanje, diskusija
120 minuta
Hamer s pravilima, hamer, flip chart, radni listii Upitnik za procjenu tolerancije, radni listii Smijeni pridjevi (pria), fascikle,
Uvodna aktivnost
greku
Zagrli ili odgurni
Uesnici stoje u krugu. U prvom krugu igre zadatak je da glasno kau jednu stvar
koja im se dopada i jednu stvar koja im se ne dopada kod osobe sa desne strane.
U drugom krugu treba da zagrle ono to im se ne dopada i da lagano odgurnu
ono to im se dopada na istoj osobi.
Zatim voditeljica na jednostavnim primjerima (boja kose, oiju, starost, obrazovanje, interesovanja, stavovi) objanjava razliitost kako bi uesnici shvatili da razliitost ne znai da je neko bolji/slabiji, ve da je svijet zanimljiviji, bogatiji upravo
zato to smo svi razliiti. Pojanjava se pojam razliitost i tolerancija, ljudska djeija prava, kroz podsticanje uvida da, bez obzira na neke razlike, svi zasluujemo
jednaka prava. Daje se osvrt na Konvenciju o pravima djeteta.
Glavna aktivnost
Drug ti vraa najdrau igraku koju je

polomio. Kako reaguje?
1.
2.
3.
4.
Izlupa ga;
I ti polomi njegovu igraku;
Zaueno ga pita kako se to dogodilo;
Zagrli ga i zahvali jer ti je vratio igraku.
Drug ti javlja da dananji dogovor vie

ne vai. Kako reaguje?
1.
2.
3.
4.
Ljuti se i ne eli vie da se drui sa njim;

Zove ga i pita kako ti to moe uraditi;
Plae;
ao ti je, dogovarate se za neki drugi dan.
Ti i brat imate zajedniku sobu. Ulazi

u sobi i vidi da su stvari razbacane.
Kako reaguje?
1.
2.
3.
4.
Tuie ga roditeljima;
eka da se vrati kui, a onda se svaa sa njim;
Objasnie mu da ti to smeta i da to vie ne radi;
Sam e srediti sobu.
U tvoje odjeljenje dolazi novi uenik

koji je Rom. Kako se ponaa?
1.
2.
3.
4.
Ne eli da se drui sa njim;

eka da vidi hoe li se jo neko upoznati sa njim;
Odmah ide do njega i upoznajete se;
Pita ga otkud on u tvom odjeljenju.
Zadirkivanje i ruganje je:
1.
2.
3.
4.
Ponekad zabavno;
Bezazleno;
Ne volim zadirkivati i rugati se drugima;
Nasilniki oblik ponaanja.
U tvom odjeljenju se takmiite koja

e grupa odgovoriti bre na pitanja iz
Tehike i informatike. Sa tobom je u
grupi djevojica koja ne zna odgovor
na svoje pitanje i ima tekoa u korienju kompjutera. Kako reaguje?
1.
2.
3.
4.
Ruga joj se jer ne zna;

Ljuti se na nju jer zbog nje neete pobijediti;
Ravnoduan si;
Govori joj odgovor na pitanje.
Tvoja drugarica i ti morali ste napraviti

zajedniki plakat iz Graanskog vaspitanja. No, ona je zaboravila da ga
ponese u kolu. Kako reaguje?
1.
2.
3.
4.
Govori nastavnici da je ona kriva jer nemate rad;

Kritikuje je jer je nemarna i neodgovorna;
Prihvata dio odgovornosti zajedno sa njom;
Misli da se svakom to moe desiti.
Sa svojim drugovima odlazi na igralite ali tamo su ve djeca iz 4. razreda.

Tvoji drugovi ih tjeraju tvrdei da oni
imaju pravo na igralite, jer su stariji.
Mlai djeaci odlaze razoarani.
1. Vie za njima da im je bolje da se vie ne pojavljuju

jer nee dobro proi;
2. Ne obraa im se, ali ti je drago to ste to lako rijeili;
3. ao ti je djeaka iz 4. razreda, ali ne govori nita jer
se plai da e te drugovi odbaciti;
4. Predloi drugovima da se igrate svi zajedno, jer
nije u redu da tek tako otjerate druge sa igralita ipak su oni prvi stigli.
Samoprocjena tolerancije
Uesnici popunjavaju upitnike za procjenu tolerancije (kako bi postupili u zadatim situacijama sa razliitim ljudima). Na postavljena pitanja odgovaraju zaokruivanjem jednog od ponuenih odgovora.
Prilog - Upitnik za procjenu tolerancije
111
Nakon predstavljanja upitnika, vodi se razgovor o odgovorima djece i procjenjuje

nivo tolerancije. Djeca se podstiu na uvid i prihvatanje meusobnih razlika, kao
i na uvid da se ljudi razlikuju i po tome koliko su tolerantni.
Zavrna aktivnosti
Sto ljudi - sto udi
Jedan uesnik naputa prostoriju. Grupa se dogovori o karakteristinom nainu
na koji ljudi izvode neke radnje, po slobodnom izboru. Uesnik, koji je prethodno
napustio prostoriju, se vraa i ima zadatak da pogodi koju radnju i karakteristioni
nain izvrenja radnje grupa odigrava. Npr. Grupa glumi rukovanje na dogovoreni nain lijeno, uzbueno, radosno
Ubjedljivi alibi
Tri uesnika naputaju prostoriju. Njihov zadatak je da smisle zajedniki alibi. To
znai da moraju da se dogovore kako su proveli prethodno popodne, npr. bili su
u bioskopu, u parku su sreli jednu osobu, poslije su radili domae zadatake, rastali su se u odreeno vrijeme... Pria e biti uverljivija ukoliko smisle vie detalja
vezanih za zajedniki provedeno vrijeme. U prostoriju se vraaju jedan po jedan,
a ostali uesnici, unakrsnim ispitivanjima pokuavaju da otkriju neloginosti i razliitosti u njihovoj prii.
Smijeni pridjevi
Uesnici se podijele u parove i naprave spisak od po 10 pridjeva koje e poslije
iskoristiti za smijenu priu. Pridjeve koje su smislili treba da smjeste na prazna
polja u prii koju dobijaju na radnim listiima.
RADIONICA 4: ,,Ja i drugi (uloge polova)

Tema
Cilj
Metod
112
Uenje toleranciji i ravnopravnosti u odnosima meu polovima

Razmiljanje o sebi i svojim osobinama, posmatranje drugih, uzajamno razumijevanje razliitosti, vjebanje tolerancije; uvianje
predrasuda vezanih za polne uloge, uenje toleranciji i ravnopravnosti u odnosima meu polovima
Pisano izraavanje, diskusija, pouavanje, rad u malim grupama,
igra
Trajanje
Materijal
90 minuta
Hamer sa pravilima, hamer, flip-chart, flomasteri, papiri A4 formata, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje

greku
Kakve predstave imamo jedni o drugima
Voditeljica podijeli uesnike u dvije grupe. Svaka grupa ima zadatak da na papiru
napie ta njeni lanovi misle, znaju (kakve osobine imaju, kako se ponaaju, ta
rade, ta vole...) o:
jedna grupa: o djevojicama
druga grupa: o djeacima
Kada svi zavre, predstavnik grupe ita ta je grupa napisala.
Slijedi razgovor o aktivnosti
zajedno se komentarie napisano, da li je to tano ili netano
da li je bilo teko da opiu djevojice/djeake
kako se osjeaju djevojice/djeaci sa onim to su uli o sebi
sa ime se slau/ne slau
Voditeljica zakljuuje: Nekada se ljudi ale dobronamjerno, nekada ismijavaju pripadnike neke druge grupe. Svi imaju neke predrasude i stereotipe, samo je neko
toga svjestan, neko nije. Predrasude su stavovi o lanovima nekih grupa koji se ne
zasnivaju na injenicama, nego nastaju prije upoznavanja sa injenicama (vjeruje
se u neto, a ne zna se zato; neto se ne voli, ali se ne zna zato). Stereotipi su
pojednostavljeni stavovi o nekoj grupi ljudi, nastaju kada se osobine nekog lana
grupe pripisuju svim lanovima grupe, grupi u cjelini (npr. Crnci su dobri koarkai, djeaci igraju fudbal, djevojice su balerine...). Ovakve vjebe pomau da
razmiljamo o tome koliko je neto stvarno - injenica ili je samo nae uvjerenje.
Kada to ponemo razlikovati, oslobaamo se svojih predrasuda.
Glavna aktivnost
Ovako zamiljam idealnu djevojicu/djeaka
Uenici se podijele u dvije grupe i dobiju zadatak da na papiru A4 formata napiu:
jedna grupa kako zamiljaju idealnog djeaka, a druga grupa kako zamiljaju idealnu djevojicu: kakav on/ona treba da budu, kako izgleda, kakve osobine ima,
Uvodna aktivnost
113
ta treba da radi, kako treba da se ponaa, ta od nje/njega oekuje... Predstavnik

grupe prezentuje zajedniki rad.
Razgovor o aktivnosti:
kako su se osjeali tokom igre
kako su radili
kako su odabrali predstavnika
da li je bilo teko predstaviti idealnu djevojicu/djeaka
da li je to djevojica/djeak koju/kojeg bi rado imali za prijateljicu/prijatelja,
simpatiju
ta oekuju od svoje simpatije
Zavrna aktivnost
114
Djeaci su.../Djevojice su...

Svaki uesnik treba da dopuni reenicu na sljedei nain: djevojice dopunjavaju reenicu Djeaci su..., a djeaci Djevojice su..., po slobodnom izboru. Kada
svi zavre, voditeljica daje sljedei zadatak: da, istim redom, djeaci izgovore ,,Ja
sam... i dodaju ono to su napisali za djevojice, a djevojice izgovaraju Ja sam ...,
dopunjeno onim to su napisale za djeake.
kako ste se osjeali dok ste pisali, a kako kad ste itali odgovor na prvi zadatak
kako ste se osjeali dok ste pisali, a kako kada ste itali odgovor na drugi
zadatak
ta su nauili
kako se uesnicima svidjela aktivnost
RADIONICA 5: Kad stanem u tue cipele

Tema
Cilj
U tuim cipelama - decentralizacija

Posmatranje jedne situacije s razliitih strana; uivljavanje u ulogu nekog drugog i pretpostavljanje ta on misli, ta osjea i kako
se ponaa u nekoj situaciji
Metod
Trajanje
Materijal
Igra, prianje pria, pisano izraavanje, razgovor

90 minuta
Hamer sa pravilima, hamer, flip-chart, flomasteri, markeri, prilog
Pepeljuga na razne naine, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za
pisanje
Uvodna aktivnost
greku
A-AHA
Djeca stoje u krugu. Igra poinje tako to jedno djete lijevom rukom tapne svoje
desno koljeno i kae A, zatim desnom rukom tapne lijevo koljeno i kae Aha,
desnu ruku stavi na lijevo rame i kae svoje ime i lijevu ruku na desno rame i kae
ime nekog od uesnika koji dalje nastavlja igru. Npr. A-AHA-Marija-Suzana Igra
se to je bre mogue, a iz igre ispadaju oni koji pogreno urade proceduru ili se
zbune.
Pepeljuga na razne naine

Pria Pepeljuga se pria iz ugla: maehe, oca i sestara.
Maehina pria
Ova pria me potpuno ocrnila. Ja sam, zapravo, jedna dobra ena. Kad sam dola
u ovu kuu, Pepeljugu sam prihvatila kao roeno dijete, ali ona je imala puno
loih navika. Nije voljela da se kupa, ni da nosi bilo ta isto na sebi. Jedva bih je
uspjela povremeno ugurati u korito. Svaki put je tako urlala i zvala upomo da su
se komije u udu okupljali. Kad god bih joj obukla istu haljinu, ona bi se uvaljala
u pepeo. Imala je bujnu matu i voljela je da izmilja prie. Svima je priala da je
zlostavljam. A to se tie onog legendarnog bala... Naravno, svi znate da ne postoje dobre vile. Moj mu je za sve tri djevojke kupio krasne bijele balske haljine,
ali je Pepeljuga odmah svoju bacila i durei se rekla: Ja ovo neu obui! Mi smo je
nagovarali, ali ona je ostala uporna, pa smo otili bez nje. Ona se u meuvremenu
predomislila i pojavila nakon to je bal ve poeo. Ne moete zamisliti kako sam
bila sretna kada sam je vidjela. Bila je ista i divno je izgledala. Pomislila sam: Konano me posluala. Princ je, kao zaaran, priao Pepeljugi. Zaplesali su, i dok su
prolazili pored mene, ula sam kako je pita: Mlada damo, jeste li stigli posljednji
zato to ste eljeli da vas primijetim? Pepeljuga je zastala, mrko ga pogledala,
tapnula cipelicom u pod, potrala, cipela joj je ispala, ali je ona, ne okreui se,
Glavna aktivnost
115

116
odjurila s bala. Kada sam poslije nekoliko dana ula da je princ neuspjeno trai
po kraljevstvu, poslala sam stariju ker da mu javi radosnu vijest kako izabranica
njegovog srca ivi ba u naoj kui. Na njihovom vjenanju plakala sam od sree i
mislila kako bi njena pokojna majka sada bila sretna.
Pria starije sestre
Neu puno da duim, ali gledajui mene i moju mlau sestru, ispada da se uope
ne isplati biti dobar i posluan. Moete se, u najboljem sluaju, udati za nekog
inovniia na kraljevskom dvoru. Pepeljuga je uvijek tjerala po svom i dobijala
ono to je htjela. Noi i noi sam proplakala nad takvom nepravdom.
Oeva pria
Kad je umrla moja prva ena, ostao sam sam s kerkom. Nisam nita znao da
radim po kui, a ni da se brinem se za dijete. Zato sam odluio da se to prije
oenim, da bi se neko brinuo o kui, meni i djetetu. Tako sam i uinio. U te enske
stvari ja vam se ne razumijem. Moje je bilo da zaraujem novac i da zbrinem sve
tri keri. Kada doem kui poslije napornog dana, elim da se to prije smjestim
u krevet, tako da zapravo i ne znam ta se tu sve dogaalo. Naravno, ne mogu
kriti koliko sam se razveselio to je princ zatraio ruku moje keri i ja sam joj dao
oinski blagoslov.
Slijedi razgovor o priama
Djeca diskutuju kako im se sada ini bajka koju odavno znaju, o osjeanjima, razmiljanjima i postupcima svakog lika iz bajke.
Zavrna aktivnost
Tue cipele
Na hamertu se nacrtaju konture cipela sa imenima likova iz bajki i djeca stavljaju
pluseve i minuseve od zavisnosti u ije cipele likova iz bajki bi mogli stati, a u ije
ne.
u ije cipele im je bilo najlake da stanu, zbog ega
u ije cipele im je bilo najtee da stanu, zbog ega
kako se ponaamo kad ne razumijemo drugu osobu, ta radimo
RADIONICA 6: Rjeavanje sukoba

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Konflikt nasuprot saradnji, vjetine rjeavanja sukoba

Podsticanje uesnika da sagledaju problem stavljanjem u poloaj druge osobe, gledanje stvari iz drugog ugla, bolje razumijevanje naina na koje se sve moe razrijeiti odreeni problem,
sagledavanje stanovita obje strane koje su u sukobu
Razgovor, prianje prie, rad u paru, popunjavanje radnih listova,
crtanje, igra
90 minuta
Hamer sa pravilima , hamer/flip-chart, markeri, papir A4, Prilog
pria Oklevetani vuk, radni listii Strip o konfliktu, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje

greku
Kina oluja
Simulacija kine oluje zapoinje tako to voditeljica protrlja dlanove ispred jednog od uesnika u krugu, a uesnik oponaa tu radnju. Nastavlja se tako u krug
dok svi ne budu ponavljali zapoetu radnju (trljanje dlanova) u isto vrijeme. Kada
drugi put voditeljica prolazi krugom, zapoinje pucketanje prstima pred svakim
uesnikom kako bi pokazala da uesnik treba da sa trljanja dlanova pree na pucketanje prstima. Ostali e i dalje trljati dlanove sve dok voditeljica ne proe pokraj njih pucketajui prstima i oni prihvate novi pokret koji je voditeljica zapoela.
Krenuvi u trei krug, proizvodi glasan zvuk-pljeskanje po bedrima, koji se iri dok
voditeljica prolazi krugom i ukazuje uesnicima na pridruivanje. To predstavlja
vrhunac kine oluje, nakon ega se kree prema stiavanju oluje, tako to voditeljica opet ide uokolo i prelazi s pljeskanja po bedrima na pucketanje prstima pa
na trljanje dlanova, sve dok ne nastane potpuna tiina. Voditeljica zaustavlja sve
pokrete i grupa na trenutak ostaje u tiini. Igra se moe ponoviti tako da neko od
uesnika bude voditelj (dobrovoljci).
Glavna aktivnost
Kako se ponaamo u sukobu
Voditeljica prodstie uesnike na sagledavanje razliitih pogleda na sukob i mogunosti za rjeavanje problema:
Uvodna aktivnost
117
koliko uesnika se sjea nekog sukoba ili problema koji su imali

oni koji su imali sukob stanu na jednu stranu uionice, a ostali preu na
drugu stranu
koja je grupa vea, zbog ega
da li je sukob pozitivan ili negativan
ta je sukob (prilika za razmiljanje, uenje, promjenu ponaanja, poboljanje odnosa zavisno od toga kako njime upravljaju)
kako se uesnici ponaaju u sukobu (vjetine za kreativno i produktivno rjeavanje sukoba, npr. stavljanje u poloaj druge osobe ili gledanje stvari iz
njenog ugla)
podsticanje uesnika da ispriaju o nekom sukobu koji je, kada je rijeen,
poboljao odnos uesnika sa drugom osobom
118
itanje prie Oklevetani vuk

uma mi je bila dom. ivio sam tamo i brinuo se o njoj. Trudio sam se da je odrim urednom i istom. A onda jednog dana, dok sam istio smee to ga je neko
ostavio za sobom, zauo sam korake. Skoio sam iza jednog stabla i ugledao
malu djevojicu kako dolazi niz stazu nosei korpu. Bila mi je odmah sumnjiva jer
je bila udno obuena sva u crvenom, pokrivene glave, pa se mi se inilo da ne
eli da je ljudi prepoznaju. Naravno, zaustavio sam je kako bih je pogledao. Pitao
sam je ko je, gdje ide, odakle je dola i sve to. Digla je nos i kazala mi uobraeno
da ide kod bake. Dok je ila dalje stazom, uzela je eernu tablu iz korpe i poela
da jede bacivi omot na zemlju. Zamislite to! Bilo je ve dovoljno loe to je dola
u moju umu bez dozvole i to je bila prosta prema meni. A sad mi je prljala dom.
Odluio sam da je nauim pameti.
Potrao sam ispred nje do kue njene bake. Kad sam vidio staricu, shvatio sam
da je poznajem. Prije vie godina pomogao sam joj da se rijeiti takora u kui.
Kad sam joj objasnio ta se dogodilo, sloila se da mi pomogne da nauim njenu
unuku pameti. Pristala je da se sakrije ispod kreveta dok je ne pozovem.
Kad je djevojica stigla, pozvao sam je u spavau sobu gdje sam u krevetu bio ja,
obuen kao njena baka. Djevojica je ula i kao prvo kazala je neto runo o mojim velikim uima. Ve su me i prije vrijeali, pa sam zbog toga uradio najbolje to
se moglo kazavi kako mi velike ui pomau da je bolje ujem. Potom je jo neto
runo primijetila, ovaj put o mojim izbuljenim oima. Kako uvijek pokuavam da
ostanem miran, nisam se obazirao na njenu uvredu i kazao sam joj kako mi velike
oi pomau da bolje vidim. Ali sljedea uvreda stvarno me pogodila. Kazala je
neto o mojim velikim zubima. U tom trenutku izgubio sam strpljenje. Znam da
sam trebao da budem u stanju da vladam situacijom, ali vie nisam mogao da
savladam ljutnju. Skoio sam s kreveta i zareao na nju: "Zubi e mi pomoi da te
bolje pojedem."
Nijedan vuk nikad ne bi pojeo malu djevojicu. Ja sigurno nisam mislio da je pojedem. (Vjerovatno mi ionako ne bi bila fina.) Samo sam elio da je malo uplaim.
Strip o konfliktu
Grupa se dijeli u parove. Uenici imaju zadatak da dovre radni listi Strip o konfliktu - crteom predstavljenu situaciju zadirkivanja, ruganja, svae. Strip treba
da dopune i zavre kroz jo dvije ili tri slike i izloe pred velikom grupom.
kako su parovi radili, davali i odluivali o idejama
kako se sve mogao rijeiti konflikt
koje ponaanje pomae, odmae u rjeavanju konflikta
za koga je predloeno rjeenje prihvatljivo
Ali ludo dijete poelo je trati po kui i vikati. Poeo sam da je hvatam mislei da
u moi da je smirim ako je uhvatim.
Vrata su se odjednom otvorila s treskom i tamo je stajao veliki drvosjea sa sjekirom. Znao sam da sam u neprilici, pa sam skoio kroz prozor i odjurio to sam
prije mogao. Ali to nije kraj. Baka nikad nije ispriala moju stranu prie. Uskoro
zatim proirio se glas o meni kako sam zao i opak. Sad me svi izbjegavaju. Moda
je mala djevojica jo dugo ivjela sretna i vesela, ali ja nisam.
Slijedi razgovor o prii:
koja je to bajka
jedan dobrovoljac saeto prepria izvornu priu Crvenkapica
po emu se pria Oklevetani vuk razlikuje od one Crvenkapice koja je svima poznata
kakva su osjeanja uesnika prema Crvenkapici iz izvorne prie
kakva su njihova osjeanja prema vuku iz izvorne prie
zbog ega su imali takva osjeanja prema vuku iz izvorne prie
zbog ega je u danas isprianoj prii vuk odluio da djevojicu naui pameti
ta vuk radi kada vie ne moe da kontrolie svoju ljutnju
vjeruju li vuku
ako su se osjeanja prema vuku promijenila od vremena kad su prvi put uli
izvornu priu, zato se to dogodilo
kakva bi bila osjeanja prema vuku da su uli samo njegovu stranu prie
uesnici se podstiu da ispriaju da li su nekad na neto gledali sa razliitog
stanovita u odnosu na pogled nekog koga poznaju, ko im je drag (majka,
otac ili neka druga odrasla osoba koja im je vana u ivotu)
na koje stvari uesnici i njihovi prijatelj gledaju iz razliitih uglova
mogu li se sjetiti primjera iz svog ili tueg iskustva koji govori o tome da je
neprijatelj postao prijatelj
kako se to dogodilo
119
Zavrna aktivnost
RADIONICA 7: ,,Bila je to svaa

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
120
Kako rijeiti problem bez sukoba

Bolje razumijevanje svih uesnika u sukobu, uvianje da se razumijevanjem i saradnjom dolazi do razrjenjenja sukoba
Popunjavanje radnih listia, izlaganje, razgovor, igra
90 minuta
Hamer sa pravilima, hamer, flip-chart, papir A4, radni listii Bila je
to svaa, flomasteri, bojice, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za
pisanje
Uvodna aktivnost
greku
Zaarani dvorac
Uesnici stoje u krugu, dre se za ruke i zviduu, oni predstavljaju zidine dvorca.
Zidine dvorca imaju kapiju - to su dva uesnika koji se ne dre za ruke i ne zviduu, izmeu njih je pola metra udaljenosti. U krugu (zidinama dvorca) je zatvorenik. On ima vezane oi, eta po unutranjosti kruga i ima zadatak da nae kapiju,
ali ne smije da dodiruje rukama, nego samo prati zvuk - kapija je tamo gdje se
ne uje zviduk. Kad izae iz zidina, drugi uesnik ga zamjenjuje i tako se redom
ukljuuju svi uesnici.
Glavna aktivnost
Bila je to svaa
Svaki uesnik dobija radni listi Bila je to svaa. Na hameru je ispisano sedam
pitanja za prikaz svog problema na koja svako od uenika treba da odgovori u
radnom listiu. Pitanja za prikaz problema:

sa kim si se posvaao
u emu je bio problem
zato si se poeo svaati
kako si se osjeao
zato se druga osoba svaala sa tobom
kako rijeiti ovaj problem
ta se moe uraditi da se ovo ne ponovi
Kada svako od uesnika zavri zadatak, itaju se opisani problemi, nakon ega se
diskutuje. Uesnici mogu izabrati jedan ili vie primjera svae i rjeenja i odigrati kroz igru uloga. Voditeljica vodi rauna da, ukoliko se prikazuje nasilna svaa,
uesnici budu bezbjedni prilikom odigravanja scene nasilja.
Razgovor u krugu:
da li je ovo dobar nain za posmatranje i rjeavanje problema
kako je to razliito od predstavljanja druge osobe kao problema
kako je uesnik rijeio problem
kako bi drugi uesnici rijeili problem, da li postoji jo neko rjeenje
koja ideja im je najprihvatljivija
kako im ova aktivnost moe pomoi da u budunosti lake rijee problem/e
Pilot i kontrolor leta

Uesnici se rasporede u parove. Na jednom kraju uionice se nalazi jedan uesnik, koji je kontrolor lete, a na drugom kraju uionice je njegov par, koji je pilot.
Izmeu njih se nepravilno rasporede stolice i razliiti predmeti (markeri, sveske,
fascikle...). Pilotu su povezane oi. Zadatak kontrolora leta je da navede svog pilota da bezbjedno doe do njega (da ne udari ni u jedan predmet dok se kree).
Razgovor o aktivnosti
kako su se osjeali tokom igre
da li su imali povjerenja u kontrolora leta
da li im je bilo lake kada su bili u ulozi pilota (kada se prepuste voenju
druge osobe) ili kada su bili kontrolori leta (kada treba da vode rauna o
drugome)
Zavrna aktivnost
121
RADIONICA 8: ,,Rjeavanje problema

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Kako rijeiti problem bez sukoba

Bolje razumijevanje svih uesnika u sukobu; sticanje uvida u postojanje vie naina za rjeenja problema; iskazivanje svojih osjeanja zbog sukoba; ulaganje truda da se sukob rijei uz podjednako zadovoljstvo svih uesnika u sukbu
Pisanje, razgovor, igra uloga, igra
120 minuta
Hamer sa pravilima, hamer, flip-chart, radni listii Odigravanje
sukoba, flomasteri, bojice, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za
pisanje
Uvodna aktivnost
122
greku
Skakavac
Uesnici stoje slobodno u prostoru i skau sa jedne na drugu nogu. Jedan uesnik je ,,skakavac i njegov je zadatak da naglo isprui jednu nogu. Ostali uesnici
imaju zadatak da isprue istu nogu kao ,,skakavac . Ko u tome ne uspije, postaje
,,skakavac. Ako se dese dva ,,skakavca onda oni treba, neprimjetno, da se dogovore koju nogu e istovremeno ispruiti.
Glavna aktivnost
Rjeavanje problema
Voditeljica usmjerava djecu na korake u rjeavanju problema, odnosno o emu
je dobro razmiljati kada doe do problema. Voditeljica korake za rjeavanje problema zapie na hamer, kako bi svi mogli da prate:
u emu je problem, ta se dogodilo
kako se ti osjea u vezi sa tim
ta eli da se dogodi
ta se moe uraditi da bude prihvatljivo svima
Odigravanje sukoba
Voditeljica vodi rauna, ukoliko se prikazuje nasilna svaa, da uesnici budu bezbjedni prilikom prikaza situacije nasilja.
Zavrna aktivnost
Golubica mira
Uesnici stoje/sjede u krugu, dre se za ruke. Zamilja se da je u sredini kruga
(ili kod voditeljice) golubica mira koju voditeljica paljivo, njeno dodaje jednom
Sukob 1: Agresija
Odrede se dva uesnika da odigraju sljedeu situaciju: Na putu do kole starije
djete pokuava da uzme mlaem djetetu novac za uinu. Zadatu situaciju je potrebno odigrati i razrijeiti prema navedenim koracima. Uesnici mogu pozvati
pomonika ako ne znaju kako da rijee problem (,,zamrzavanje ili ,,drugo ja).
na koji jo nain bi se mogao rijeiti problem
kako obje strane mogu biti podjednako zadovoljne
Sukob 2: Iskljuivanje
Tri dobrovoljca treba da odigraju sljedeu situaciju: Dvoje djece se igra loptom,
prilazi im tree dijete i trai da se igra sa njima. Jednom djetetu se ne svia to
dijete, a drugo oklijeva. Zadatu situaciju je potrebno odigrati i razrijeiti prema
navedenim koracima. Uesnici mogu pozvati pomonika ako ne znaju kako da
rijee problem (,,zamrzavanje ili ,,drugo ja).
kako sve strane mogu biti podjednako zadovoljne
Sukob 3: Vlasnitvo
Dva dobrovoljca treba da odigraju sljedeu situaciju: Dvoje djece se svaa oko
olovke. Jedno dijete optuuje drugo da mu je ukralo olovku, a optueno dijete
tvrdi da je olovku donijelo od kue. Zadatu situaciju je potrebno odigrati i razrijeiti prema navedenim koracima. Uesnici mogu pozvati pomonika ako ne znaju
kako da rijee problem (,,zamrzavanje ili ,,drugo ja).
Sukob 4: Socijalni pritisak
Dva dobrovoljca treba da odigraju sljedeu situaciju: Jedno dijete planira da ukrade okoladu u prodavnici, ali mu treba pomonik. Drugo dijete nerado uestvuje
i misli da to nije u redu. Zadatu situaciju je potrebno odigrati i razrijeiti prema
navedenim koracima. Uesnici mogu pozvati pomonika ako ne znaju kako da
rijee problem (,,zamrzavanje ili ,,drugo ja).
na koji jo nain bi se mogao rijeiti problem?
123
uesniku, on prvom do sebe, i tako redom, na isti nain. Uesnici treba da usmjere
panju na zamiljenu golubicu mira i lagano, smireno i paljivo dodavanje.
RADIONICA 9: ,,Sukob ili saradnja

Tema
Cilj
124
Metod
Trajanje
Materijal
Uvianje da saradnja tei rjeenju koje predstavlja dobitak za

obje strane
Bolje razumijevanje sukobljenih strana, uvianje da saradnjom i
razumijevanjem dolazi do razrjenjenja sukoba
Pisanje, razgovor, rad u paru, igra
90 minuta
Hamer sa pravilima, hamer, flip-chart, radni listii Slaganje rijei/reenica (sa zatadatim slovima), radni listii Zajedniki crte,
papir A4, flomasteri, bojice, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za
pisanje
Uvodna aktivnost
greku
Slaganje rijei/reenica
lanovi grupe sjede u krugu. Voditeljica podijeli uesnike u parove, kojima da
radne listie Slaganje rijei/reenica i zada zadatak da pronau to duu rije od
zadatih slova/sloe jednu reenicu.
kako se uesnicima svidjela ova igra
kako je tekla saradnja meu lanovima grupe
da li vam je bilo teko pronai rijei/reenicu
Glavna aktivnost
Zajedniki crte
Uenici se podijele u dvije grupe. Prva grupa dobije zadatak da u vremenu od dva
minuta nacrtaju: KUU, PUT, DRVO, PTICE, a druga grupa da u vremenu od dvije minute nacrtaju: POTOK, RIBICE U POTOKU, SUNCE, CVIJEE NA LIVADI. Svako
zna samo zadatak svoje grupe, a ne zna ta je zadatak druge grupe. Uesnici ne
smiju meusobno da razgovaraju. Zatim se naprave parovi, po jedan lan iz prve
i jedan iz druge grupe. Ispred svakog para se postavi list papira i olovka. Na znak
voditeljice istovremeno uzimaju olovku i crtaju ono to im je zadato. Nakon isteka
vremena rad se prekida, a parovi treba da predstave svoj crte.
predstavljanje crtea
svaki par kae ta je bio njegov zadatak
svaki par kae kako je izvravao svoj zadatak
kako se svako u paru osjeao za vrijeme rada
ko je prvi poeo da crta
ko je vodio rauna samo o sebi
ko je vodio rauna o svom paru
kako se uesnici sada osjeaju
kako su mogli drugaije da zavre crte
Dam da
Grupa se podijeli u parove. Uesnici se dogovore ko je lan A, a ko je lan B.
Najprije lan A trai neverbalno od lana B ta god eli/ono to moe da objasni.
Nije toliko vano ta se trai, vano je traiti. lan B mu to daje, takoe neverbalno. Zatim zamijene uloge, lan B trai neto od lana A, takoe neverbalno i lan
A mu to daje, neverbalno.
U sljedeem krugu, jedan lan trai neto od drugoga, ali taj odbija da mu da traeno (predmet). Prvi insistira, koristi se razliitim nainima da dobije ono to eli.
Voditelj ukazuje na trenutak u kojem bi lan od kojega se trai trebalo da popusti.
svaki lan komentarie kako je doivio igru i svoju ulogu
je li bilo lake traiti ili davati
kako moemo promijeniti svoje ponaanje da bismo bili uspjeniji u traenju onoga to elimo
Zavrna aktivnost
125

RADIONICA 10: Saradnja

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Podsticanje grupnog i timskog rada

Uvaavanje drugih, razumijevanje i potovanje razliitosti, razvijanje i podsticanje saradnje i povjerenja meu lanovima grupe
Igra, likovno izraavanje, diskusija, rad u paru
120 minuta
Hamer sa pravilima, hamer, flip-chart, flomasteri, selotejp, makaze (2 komada), ljepilo za papir, papiri A4 formata, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
126

greku
Mrea
Uesnici stanu u krug, ispue ruke ispred sebe i polako krenu naprijed. Zatvorenih oiju pronalaze druge dvije slobodne ruke i hvataju ih. Nakon to svako dijete
uhvati dvije ruke drugih uesnika, svi otvaraju oi i, ne putajui ruke, nastoje da
se raspletu (da se vrate u poetni krug). Tek kada to postignu, putaju ruke kako
bi meusobno odali priznanje pljeskom.
kako su se osjeali tokom vjebe
kako su se osjeali kada nisu mogli da se raspletu
kako su traili rjeenje
ta je pomagalo, odmagalo
Glavna aktivnost
Izrada kule
Djeca se podijele u dvije grupe. Svaka grupa dobije po jedne makaze, ljepilo za
papir, komad hamera, papire A4 formata, selotejp, flomastere, bojice. Zadatak je
da od dobijenog materijala naprave to viu, vru i ljepu kulu. Nakon toga bira
se iri, koji ukljuuje voditeljicu i po jedno dijete iz svake grupe. iri odreuje pobjednika, odnosno onu grupu ija je kula ocjenjena kao via, vra i ljepa.
na koji nain su podjelili dunosti i aktivnosti
kako se osjeaju kada je odreen pobjednik
kako se osjeaju kada doive uspjeh, a kako kada doive neuspjeh
kako prevazilaze neuspjeh
Igra povjerenja
Djeca su podijeljena u parove. Jedan od uesnika u paru ima povez preko oiju.
Zadatak parova je da se, hodajui kroz prostor, ne sudare sa drugim parom ili sa
nekom od prepreka koje su postavljene u predvienom prostoru. Nakon odreenog vremena uloge u paru se mijenjaju pa dijete koje je dotad bilo voeno
preuzima voenje para.
Voditeljica posebno vodi rauna o bezbjednosti uesnika. Ova vjeba se radi
kada je grupa povezana i potuje dogovorena pravila.
kako su se osjeali kada su vodili
kako kada su bili voeni
ta im je bilo teko, lako
RADIONICA 11: Prihvatljivo i neprihvatljivo ponaanje

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Pristojno drutveno prihvatljivo ponaanje

Razlikovanje prihvatljivog od neprihvatljivog ponaanja, uvaavanje drugih, razvijanje saradnje
Igra, razgovor, popunjavanje radnih listia, rad u malim grupama
i parovima, izlaganje
90 minuta
Zavrna aktivnost
127
Materijal
Hamer sa pravilima, hamer, flip-chart, papir A4, samoljepljivi

papiri u boji, radni listii Prihvatljivo i neprihvatljivo ponaanje,
markeri, fascikle, evaluacioni listovi, flomasteri, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
128

greku
Da i ne
Uesnici stoje u sredini prostorije. U jednom uglu prostorije stoji natpis DA, a u
suprotnom natpis NE. Voditeljica ita pripremljene tvrdnje. Ukoliko se slau sa
onim to su uli, uesnici se grupiu oko natpisa DA, a ukoliko imaju suprotno
miljenje, odlaze do natpisa NE. Neodluni ostaju u sredini. Sljedei zadatak je
da uesnici koji su protiv proitane tvrdnje i uesnici koji se slau sa tvrdnjom
iznesu svoje argumente i da pokuaju da pridobiju grupu neodlunih.
Primeri za tvrdnje: ivotinje u ZOO vrtovima su sretne; make su bolji kuni ljubimci od pasa; odlazak na planinu je uzbudljiviji od odlaska na more...
kako ste se osjeali u ulozi onog koji nagovara/nagovaranog
ta je uticalo da se daju nagovoriti/da ostanu pri svom miljenju
Glavna aktivnost
Prihvatljivo i neprihvatljivo ponaanje
Uesnici se podijele u dvije grupe. Prva grupa ima zadatak da na to vie radnih/
samoljepljivih listia upie po jedan primjer lijepog ponaanja, kao i nekoliko karakteristika navedenog ponaanja: u koli, porodici, bilo gdje. Popunjene listie
lijepe na hamer pod naslovom Prihvatljivo ponaanje. Uvodi se pojam drutveno-prihvatljivo ponaanje. Druga grupa ima zadatak da na to vie listia (u
drugoj boji) upie primjere drutveno neprihvatljivog ponaanja i opie takvo
ponaanje. Popunjene listie lijepe na hamer pod naslovom Neprihvatljivo ponaanje. Obje grupe predstavljaju svoj rad u velikoj grupi.
kako se osjeamo mi i drugi kada se lijepo/primjereno ponaamo
kako se osjeamo mi i drugi kada se neprimjereno ponaamo
kakave su posljedice primjerenog/neprimjerenog ponaanja
uesnici navode line primjere ili primjere situacija koje su doivljeli njihovi prijatelji ili poznanici i komentariu kako bi se oni osjeali da su na njihovom mjestu
ta se moe uraditi da bude prihvatljivo svima

Uesnici se dijele u parove. Svaki par se zaduuje da za jedan primjer neprihvatljivog ponaanja, istaknutog na hameru, na drugom hameru (prihvatljivo ponaanje), pronae listi sa odgovarajuim, boljim izborom-primjerom primjerenog
ponaanja, kojim treba da prekriju neprihvatljivo ponaanje (zalijepe preko neprihvatljivog poaanja). Igra se zavrava kad su listiima sa lijepim ponaanjem
prekriveni svi primjeri neprihvatljivog ponaanja.
Zavrna aktivnost
Poslovice o lijepom ponaanju
Uesnici rade u parovima. Zadatak je da se prisjete, dogovore, ispiu i proitaju
poruke/poslovice na temu lijepog ponaanja.
RADIONICA 12: Lijepo ponaanje

Jasno izraavanje zahtjeva i oekivanja, formulisanje pravila ponaanja
Upoznavanje uesnika sa poeljnim modelima komunikacije i sa
jasnijim izraavanjem promjena koje oekujemo od drugih; meusobno uvaavanje, razmiljanje o formulisanju pravila ponaanja kroz isticanje poeljnog ponaanja, nasuprot pravilima koja
sadre zabrane
Razgovor, podsticaj, pouavanje, rad u malim grupama, pisanje,
likovno izraavanje, izlaganje, igra
120 minuta
Hamer sa pravilima, hamer, flip-chart, samoljepljivi papiri u boji,
markeri, flomasteri, bojice, fascikle, evaluacioni listovi, flomasteri,
pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Tema

129
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
greku
Volim, ne volim
Uesnici stoje u krugu. Voditeljica daje instrukciju uesnicima da se, na primjer,
uhvate za lijevo uvo svi oni koji ne vole ujutru da spavaju, a za desno oni koji to
vole; da okrenu lea krugu oni koji vole prijepodnevnu smjenu; da se nasmiju svi
oni koji ne vole fiziko, i sl.
Voditeljica vodi rauna da budu zastupljene stvari koje svi vole, stvari koje samo
neke osobe vole i stvari koje niko ne voli. Poeljno je da se vee za kontekst kole,
aktuelna dogaanja i sl.
po emu je ova grupa slina/razliita, zbog ega
u emu uesnici najvie uivaju, ta najvie vole
ta ne vole, ne ele
ega se prije sjete: onoga to im prija ili onoga to im ne prija, zbog ega
130
Glavna aktivnost
Ne elim da u mojoj koli
Uesnici se podele u etiri grupe, razvrstavanjem prema godinjim dobima. Grupe se rasporede u etiri oka iste prostorije.
I i II grupa piu i crtaju/ilustruju (simboli, slike, crtei, boje) ta ne ele da nastavnici rade u koli.
III i IV grupa piu i crtaju/ilustruju ta ne ele da njihovi vrnjaci rade u koli.
Sve grupe treba da opiu najvie dest, a najmanje et ponaanja. Svaka grupa
zatim zapie svoje odgovore na velikim papirima, koje su podijelili na dva dijela.
Sa lijeve strane piu ta ne ele, a sa desne ta ele da vide u svojoj sredini.
Voditeljica vodi rauna da odgovori uesnika, tj. da sve to to ne ele bude izraeno kroz konkretne oblike ponaanja, radnje, akcije, izreene rijei.
elim da u mojoj koli...
Uesnici ostaju u istim grupama. U okviru svoje grupe treba da prevode ono to
ne ele u ono to ele. Svoje odgovore treba da zapiu sa desne strane velikog
papira.
Osim tekstualnog odgovaranja, grupe mogu svoje odgovore da nacrtaju/ilustruju.
Svaka grupa u velikom krugu izlae ta je uradila, ostali dopunjavaju ukoliko je
potrebno, zatim zalijepe svoj rad na predvienom prostoru uionice.
kako su radili u grupi
koja im je bila strategija

kako su se oseali tokom rada
ta su dobili u toku rada u grupama
ta su nauili iz ove aktivnosti
Nakon diskusije, voditeljica objanjava koliko je znaajno da se pravila definiu
kroz ponaanja (da rade) a ne kroz osobine (da budu), jer se tako najjasnije vidi
ta se oekuje od onih kojima su pravila namijenjena. Takoe, istie se znaaj proaktivnog formulisanja pravila ponaanja kroz oekivano ponaanje, nasuprot
uvrijeenog formulisanja pravila ponaanja kroz zabrane.
Skulptura
Ako je potrebno, voditeljice objasne ta je skulptura, a zatim pokau kako se
moe tijelima prikazati odnos dvoje ljudi. Pokae im se nekoliko primjera (zagrljaj, rukovanje, prepirka, prekid komunikacije). Zatim podijele uesnike u parove i
zadaju im zadatak da pokau tijelima svoj odnos sa:
drugovima
roditeljima
nastavnicima
RADIONICA 13: Rizino ponaanje

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Rizina ponaanja i posljedice takvog ponaanja

Prepoznavanje ponaanja kojima osoba dovodi u opasnost svoje, ali i tue, zdravlje, fiziki i psihiki integritet, imovinu; prepoznavanje oblika i posljedica rizinog ponaanja
Razgovor, asocijacije, pisano izraavanje, izaganje, diskusija
90 minuta
Hamer sa pravilima, hamer, flip-chart, samoljepljivi papiri u boji,
markeri, flomasteri, bojice, fascikle, evaluacioni listovi, flomasteri,
pribor za pisanje
Zavrna aktivnost
131
Uvodna aktivnost
132

greku
Asocijacije na temu rizik, rizino ponaanje
Podsjeanje na temu iz jedne od prethodnih radionica Prihvatljivo i neprihvatljivo ponaanje, na razlike izmeu lijepog ponaanja (drutveno prihvatljivog) i
rizinog ponaanja (drutveno neprihvatljivog).
Asocijacije se zapisuju na hamer i zajedniki komentariu.
Voditeljica potom objanjava ta je rizino ponaanje. To su ponaanja kojima
osoba dovodi u opasnost prvenstveno svoje, ali i tue, zdravlje, fiziki i psihiki integritet, imovinu. Posljedice tog ponaanja mogu biti niskog intenziteta u
sadanjosti, ali i podloga za loe ishode u budunosti. Neposredne posljedice i
prijetnje mogu biti vee za samo dijete, nego za druge pojedince i grupe. Radi
se o ponaanjima koja zahtijevaju reakciju, prije svega porodice i drugih osoba
iz djetetovog kolskog okruenja, odnosno, profesionalaca iz nekog specifinog
podruja. Djetetu koje se neprihvatljivo ponaa potrebo je pruiti pomo da prestane sa takvim ponaanjem.
Primjeri rizinog ponaanja: neuenje, krenje pravila u koli i kui, naputanje
nastave, eksperimentisanje sa cigaretama, drogom, pijenje alkohola, neprimjereno suprotstavljanje autoritetu, izlasci u kasne none sate bez nadzora odraslih,
unitavanje imovine...
Glavna aktivnost
Rizino ponaanje u mojoj koli
Djeca imaju zadatak da u malim grupama navedu po sedam oblika rizinog ponaanja koje vide u svojoj sredini i rangiraju ih na skali od 1 do 7 po visini rizika
(najmanje rizian je pod brojem 7, a najriziniji je pod brojem 1). Potom slijede
izvjetaji grupa i njihovi komentari.
Nakon toga, uesnici na isti nain upisuju oblike rizinog ponaanja s kojim se
susrijeu u svojoj koli ili sami lanovi grupe. Zatim upisuju po tri posljedice tog
ponaanja, kao i mogua rjeenja ili naine za ublaavanje posljedica. Slijede izvjetaji grupa i komentari ostalih uesnika.
zato je vano da prepoznajemo rizina ponaanja
kako reagujemo na rizina ponaanja
kako se zaustavlja rizino ponaanje
kakve su posljedice za onoga ko se rizino ponaa, za njegovu okolinu

da li i kakve posljedice rizino ponaanje ostavlja na obrazovanje
kako se moe pomoi osobi koja se rizino ponaa
Zavrna aktivnost
Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Prihvatljivo neprihvatljivo ponaanje (konstruktivna rjeenja)

Bolje upoznavanje lanova meusobno, stvaranje grupne kohezije, uoavanje slinosti i razlika, prihvatanje razliitosti, uoavanje veze izmeu verbalne poruke i osjeanja koje ta poruka
izaziva, usmjeravanje na afirmativno izraavanje, preuzimanje
odgovornosti za sopstveno ponaanje i izvinjenje
Igra, diskusija, popunjavanje radnih listia, prianje prie (uz ppt
prezentaciju)
90 minuta
Hamer sa pravilima, ppt prezentacija i radni listii Ponosan sam
na, prilog - pria Ekseri u ogradi, flomasteri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
greku
Obaranje ruku
Voditeljica daje instrukciju da je veoma vano da paljivo sluamo sagovornika
kada razgovaramo. Takoe, i da je kada neto radimo, da bismo uspjeno uradili
neki zadatak ili aktivnost, vano da paljivo sluamo zahtjeve koji su nam postav-
RADIONICA 14: Ekseri u ogradi
133
ljeni. Zahtjev glasi: Svom drugu treba da oborite ruku deset puta u roku od 1
minute. Voditeljica pomae uesnicima da do kraja igre dou do zakljuka da
ova igra zahtijeva kooperativnost, a ne kompetitivnost (da oba uesnika, u predvienom vremenu, po deset puta obore ruku protivniku).
Glavna aktivnost
134
Ja sam ponosan na
Voditeljice uesnicima podijele radni listi Ja sam ponosan na... i flomastere.
Uesnici, prema uputstvima voditeljice: u prvom-sredinjem krugu upiu svoje
ime; u drugom krugu na ta su ponosni u vezi sa svojim zdravljem; u treem na
ta su ponosni u odnosima s drugim ljudima; i u etvrtom krugu o ponosu na
svoje nastojanje da ostvare neki uspjeh. Kad su svi zavrili, listii se izlau pred
velikom grupom.
na ta su djeca ponosna
na ta njihovi roditelji
zbog ega je to vano
Ekseri u ogradi
Prianje prie i/ili prikazivanje putem Power-Point prezentacije (tekst i fotografije).
Prilog pria Ekseri u ogradi
Bio jednom jedan mali djeak koji je imao lou narav. Njegov otac mu je dao kesu
punu eksera i rekao da svaki put kad pobjesni i izgubi kontrolu nad sobom, zakuca jedan ekser u ogradu.
Prvog dana djeak je zakucao trideset i sedam eksera u ogradu. Tokom sljedeih
nekoliko mjeseci on je nauio da kontrolie svoj bijes i broj zakucanih eksera se
smanjivao.
Otkrio je da je lake kontrolisati svoj bijes, nego zakucavati eksere u ogradu.
I tako je doao dan da tokom cijelog dana nije pobjesnio. On je rekao to svom
ocu, a otac mu je rekao da svakog dana kada bude uspio da kontrolie svoje ponaanje, iz ograde iupa jedan ekser.
Dani su prolazili i jednog dana djeak je bio u stanju da kae svom ocu da je poupao sve eksere. Otac je uzeo sina za ruku i poveo ga do ograde. Otac je rekao:
Dobro si to uradio, sine moj, ali pogledaj sve te rupe u ogradi. Ograda vie nikad
nee biti ista. Kada u bijesu kae neke stvari, one ostavljaju oiljak, kao to su ove
rupe u ogradi. Moe ovjeka ubosti noem i izvui no i poslje toga nije vano
koliko puta kae da ti je ao, rane ostaju.
koji su kljuni momenti prie

uesnici govore o svojim iskustvima kako se ponaaju kada se nau u situaciji slinoj kao djeak iz prie, kako postupaju kada su preplavljeni emocijama bijesa, ljutnje, nelagode i sl.
ko im prua podrku u tim situacijama (vrnjaci, odrasli, lanovi porodice),
da li o tome razgovaraju sa nekim
Oprosti mi sine, ako sam ikada napravio rupu na tvojoj ogradi.; kada, kako
se izvinjavaju uesnici, lanovi njihovih porodica
Pohvaljuju se dobre ideje, iskrenost i otvorenost uesnika.
Vrea krompira
Uesnici se pozovu da ustanu i formiraju krug. Voditeljica im kae da treba da
zamisle da su vree krompira u koje su umjesto krompira ubaene sve rune rijei
i izrazi koje im je iko ikada uputio ili koje su oni sami izgovorili. Zadatak je da pokuaju da pokretima izbace sve pogrdne rijei iz vree (odnosno iz sebe). Podstie
se razgovor kako se osjeaju sada kada su iz sebe istresli sve to je runo i to im
se nije dopadalo.
RADIONICA 15: Pria o miu

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Prijateljstvo
Razmiljanje o prijateljstvu i podrci prijateljima, otkrivanje pozitivnih i negativnih aspekata prijateljstva, dobijanje povratnih
informacija od grupe o njihovim stavovima o prijateljstvu, podsticanje empatije
Asocijacije, itanje prie, ppt prezentacija, pisanje, razgovor, crtanje, igra
90 minuta
Hamer sa pravilima, hamer,flip-chart, markeri, ppt prezentacija i
prilog Pria o miu, projektor i platno, papiri za crtanje, flomasteri, bojice, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Zavrna aktivnost
135
Uvodna aktivnost
greku
Asocijacije o prijateljstvu
Na hameru se ispie polazna rije Prijateljstvo. Voditeljice pitaju uesnike o asocijacijama koje imaju kad se kae rije prijateljstvo. Sve asocijacije se zapisuju
na hamer. Nakon prikupljanja dovoljnog broja asocijacija, uesnici objanjavaju
svoje asocijacije (onaj koji je predloio neku asocijaciju treba da objasni kako je
povezuje sa zadatom rijei).
Glavna aktivnost
Pria o miu
Pria se prikazuje na projekcionom platnu, putem Power-Point prezentacije. itanje prie se na kljunim mjestima zaustavlja radi zajednikog komentarisanja.
136
Prilog - Pria o jednom miu

Jednog dana, mi je gledao kroz pukotinu na zidu farmera i njegovu enu kako
otvaraju neki paket. Kakva bi hrana mogla da bude unutra, pitao se. Ali kad je
otkrio da je u pitanju miolovka, bio je uasnut.
Trei kroz dvorite farme upozoravao je ostale viui: U kui je miolovka! U kui
je miolovka!!
Kokoka, kvocajui i eprkajui, podigne glavu i kae: Gospodine Miu, to je ozbiljan problem za tebe, ali nema ba nikakve posljedice po mene. Ja se zbog toga
ne mogu sekirati.
Mi se okrene ovci i vikne: Miolovka je u kui! Miolovka je u kui! Ovca je saosjeala, ali ree: Veoma mi je ao, gospodine Miu, ali ja tu ne mogu nita da
uinim osim da se molim za tebe. Budi siguran da si u mojim molitvama.
Mi tada krene prema kravi: Miolovka je u kui! Miolovka je u kui! Krava ree:
Oh, gospodine Miu, ao mi je zbog tebe, ali s mog nosa nee faliti koa.
Tako se mi vratio u kuu odbijen, pognute glave, razoaran... kako bi se sam suoio s farmerovom miolovkom. Te noi zauo se udan zvuk u kui, kao zvuk kad
miolovka uhvati svoj plijen.
Farmerova ena pourila je da vidi ta se uhvatilo. U mraku nije vidjela da je miolovka uhvatila rep otrovne zmije. Zmija je ugrizla enu. Farmer je brzo odvezao u
bolnicu, a kui se vratila s temperaturom.
Znamo da se temperatura lijei svjeom kokojom supom, pa je farmer zaklao
Zavrna aktivnost
Zagrljaj za najdraeg prijatelja
Uesnici jedni drugima poklanjaju zagrljaj i pozdravljaju se.
kokoku. Ali bolest njegove ene se nastavila pa su doli da je posjete prijatelji i

komije. Da bi ih nahranio, farmer je zaklao ovcu. Farmerova ena, naalost, nije
se oporavila. Dolo je toliko ljudi da mu prui podrku, da je farmer morao zaklati
i kravu kako bi osigurao dovoljno mesa za sve njih.
Mi je to sve gledao s velikom tugom kroz svoju pukotinu na zidu.
Zato, kad idui put uje da se neko suoio sa problemom i misli da te se to ne
tie, sjeti se - kad je jedan od nas ugroen, svi smo u opasnosti. Svi smo umijeani
u to putovanje zvano ivot. Moramo da pazimo jedni druge i da ponekad napravimo dodatni trud da ohrabrimo nekog od nas.
Sjeti se, svako od nas je bitna nit u tapiseriji/tkanju druge osobe; nai ivoti su
isprepleteni s razlogom. Jedna od najboljih stvari koja se vee uz ovaj svijet je
PRIJATELJ.
Slijedi razgovor o razumijevanju prie, kao i o:
saradnji
podrci
saosjeanju
saivotu
prijateljstvu
kako nastaje/nestaje prijateljstvo
zato su nam potrebni prijatelji
kako se prepoznaje prijatelj
Na hamer se zapisuju lijepe poruke iz prie, komentari i reenice o prijateljstvu,
koje uesnici zatim upuuju jedni drugima.
Likovno izraavanje na temu Prijateljstvo
Uesnici crtaju detalj iz prie ili svoje vienje prijateljstva. Svaki uesnik predstavlja svoj rad i pravi se izloba crtea.
137
RADIONICA 16: Odgovornost

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Odgovornost
Podsticanje na razmiljanje o osobinama, o odgovornom ponaanju; uvianje odgovornosti za sopstveno ponaanje, samoprocjena odgovornosti; podsticanje koncentracije i pamenja
Igra, popunjavanje radnih listia, razgovor, crte, predstavljanje
radova
90 minuta
Hamer sa pravilima, hamer, flip-chart, markeri, flomasteri, papir
A4, smoljepljivi listi, radni listii Dijagram odgovornosti, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
138

greku
Otiao sam u prodavnicu i kupio sam...
Zadatak je da grupa sastavi podugaku listu za kupovinu koju treba da zapamte
i to tako da svaki uesnik ponavlja listu kada doe red na njega i dodaje jo po
jedan proizvod.
Igra se sjedei u krugu, a poinje dobrovoljac, navodei prvi predmet sa liste. Na
primjer: Otiao sam u prodavnicu i kupio majicu. Igra se nastavlja u smjeru kazaljke na satu i svaki sljedei igra dodaje po jedan predmet na listu. Na primjer:
Otiao sam u prodavnicu i kupio majicu i kravatu. Otiao sam u prodavnicu i
kupio majicu, kravatu i lizalicu. I tako redom nastavljaju kroz grupu.
Uesnici mogu da zapamte nevjerovatan broj predmeta poslije nekoliko krugova
igre. U tom sluaju se igra moe poeti iznova, a uesnici koje pamenje iznevjeri
ispadaju iz igre.
Glavna aktivnost
Odgovornost
Slijedi razgovor o odgovornosti:
ta je odgovornost
kako se ponaaju odgovorni ljudi, ta rade
da li zavravaju ili ne zavravaju zadatke koji su im dodijeljeni
da li ih urade ispravno ili pogreno
Zavrna aktivnost
ta je odgovornost
Svako za sebe (na samoljepljivim listiima), a zatim i zajedniki sainjavaju definiciju odgovornosti.
Definicija moe da obuhvati: potovanje pravila, dogovora, normi, kojima se ljudi jedne grupe, zajednice i/ili ire rukovode u svom svakodnevnom ponaanju;
razlikovanje onog to je dobro, ispravno, vrijedno, moralno, od onog to nije; samoocjenjivaje i ocjenjivanje odgovornosti; spremnost da se priznaju i poprave
greke, snose posljedice.
navode se primjeri odgovornih ljudi iz okruenja: ko je odgovorna osoba,

kako se ponaa
da li su djeca odgovorna, da li treba da zavravaju zadatke koji su im dodijeljeni
jesu li uesnici odgovorni, kako znaju da su odgovorni, kako se tada ponaaju
Dijagram odgovornosti
Uesnicima se podijele radni listii Dijagram odgovornosti, uz objanjenje da
dijagram odgovornosti pomae svakome da uzme u obzir sve stvari koje su mogle dovesti do toga da se neto dogodi i koliko je svaka stvar za to odgovorna.
Uesnici popunjavaju radni listi:
Napii ta se dogodilo: ________________________________________________
Napii sve stvari za koje misli da su to mogle prouzrokovati: _________________
__________________________________________________________________
Ispod toga nacrtaju i podijele dijagram (krug). Ako misle da je neto od navedenog igralo veliku ulogu u tome to im se dogodilo, za to odvoje veliki dio dijagrama u koji to zapisuju. Ako misle da je igralo malu ulogu, na to e otpasti mali dio
dijagrama i tako redom oznaavaju i upisuju u dijagram. Zatim svi uesnici pred
velikom grupom predstavljaju dijagrame odgovornosti.
svaki uesnik odgovara ta se moglo uraditi drugaije, odgovornije
grupa iznosi svoje ideje o drugaijem, odgovornijem ponaanju
139
RADIONICA 17: Ja donosim odluke

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Odluivanje, uticaj drugih - uticaj vrnjake grupe

Uvianje uticaja vrnjaka; upoznavanje sa posljedicama rizinog
ponaanja, razvijanje pozitivnih stavova, samopouzdanja, samokontrole, afirmacija drugih
Razgovor, itanje prie, analiza, diskusija
90 minuta
Hamer sa pravilima , hamer, flip-chart, markeri, radni listii Ko
sam ja i ko na mene utie, prilog pria o djeaku Nenadu (Ja o
tome odluujem), flomasteri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor
za pisanje
Uvodna aktivnost
140

greku
Ko sam ja i ko na mene utie?
Voditeljica podstie djecu da razmisle malo o tome ko je na njihov razvoj imao
najvie uticaja. Uesnici zatim odgovaraju na pitanja data u radnom listiu Ko
sam ja i ko na mene utie?
izdvajaju se najjai uticaji/osobe
kakav je osjeaj biti u vrnjakoj grupi
kako se osjea onaj ko nema prijatelja
kako se osjeaju uesnici kada nekome kau ne (da ne elite da budete u
njegovom drutvu; uradite to to od vas trai)
ta su sve spremni da urade za drugove
uesnici navode neto to rade, govore, misle kao njihovi drugovi, roditelji,
nastavnici
na koga uesnici vre uticaj
Glavna aktivnost
Pria o djeaku Nenadu (Ja o tome odluujem)
Pozivaju se uesnici da paljivo sluaju priu o djeaku Nenadu i njegovoj dilemi
da li da se prikljui grupi sa ijim stavovima se ne slae.
Prilog Ja o tome odluujem

Grupa djevojica i djeaka dosauje se ispred zgrade. Neko je predloio - `Ajmo u
samoposlugu da neto maznemo; - `Ajmo; Jesi l` lud, mogu da nas uhvate!; - Ma,
gdje da nas uhvate, nigdje nikog nema.
Nenad Ja ne mogu. - E, kukavice.
Svi su otili, troje je odmah uhvaeno. Meu njima i Nenad.
Pred policijom Nenad je rekao Morao sam, natjerali su me da poem sa njima.
uesnici iznose svoje utiske, daju svoje miljenje o situaciji i osobama iz prie
saoptavaju kako bi oni postupili
kako se sve mogla odvijati i zavriti pria
Potom, uesnici na tabli ispisuju svoje zakljuke, koji su ujedno i pouka prie.
Lina iskustva
Voditeljice podstiu uesnike da iznesu:
primjere o situacijama koje su za njih bile konfliktne, zbunjujue, u kojima
nisu znali kako da postupe
svoje dileme
ta je ispravno u njihovom postupanju, postupanju drugih
od koga trae savjet u takvim situacijama i slino
RADIONICA 18: Nagovorili su me...

Tema
Cilj
Kako odoljeti grupnom pritisku

Uoavanje mehanizama putem kojih okruenje utie na pojedinca i njegovo ponaanje, sticanje uvida u vanost odolijevanja
grupnom pritisku, preuzimanja odgovornosti za svoje postupke
(samostalno razmiljanje o posljedicama svojih odluka)
Zavrna aktivnost
141
Metod
Trajanje
Materijal
itanje prie, razgovor, popunjavanje radnih listia, izvjetavanje,

igra
90 minuta
Hamer sa pravilima, hamer sa ucrtanom marionetom, samoljepljivi listii, hamer, flip-chart, flomasteri, markeri, prilog pria
Nagovorili su me, radni listii Da sam ja bio na Kreovom mjestu..., fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
142

greku
Marioneta
Voditeljica pokazuje uesnicima hamer na kojem je nacrtana marioneta. Podstie
ih da zamisle da su na mjestu ove marionete. Zatim dobijaju zadatak da na samoljepljivim listiima zapiu ko sve izvana vue marionetine konce (utie na njih).
Listii se lijepe du konaca koji pokreu marinetu.
ko pokree, ko sve dri konce u svojim rukama
ko i ta spolja utie na uesnike, na njihove postupke, ponaanje
zbog ega tako misle
na koji nain, kako to utie na njihovo ponaanje
jesu li svi uticaji iste snage
iji uticaj smatraju najjaim/najslabijim
mogu li sami da donesu odluke o tome hoe li neke od spomenutih uticaja
prihvatiti ili ne
za koje, od spomenutih uticaja, mogu da odlue hoe li ih prihvatiti ili ne, a
za koje ne mogu, zbog ega
ta misle o uticaju vrnjaka, koliko je jak taj uticaj, mogu li se tome oduprijeti
Glavna aktivnost
Nagovorili su me
Prilog - pria ,,Nagovorili su me
Voditelj ita priu:
Bilo je toplo, tiho subotnje popodne. Kreo je sjedio ispred zgrade na stepenicama svog ulaza. Bio je sam i bilo mu je dosadno. ,,Ba me zanima gdje su svi nesta-
li? ta je sa tim ljudima? Nigdje nema ive due!, razmiljao je, kada iznenada iza
ugla se pojavie Robi i Maja.
okre, to radi?, upita Robi.
,,Nita, sjedim ovdje, umirem od dosade. Imate li vi kakvu ideju? ta emo?, ree
Kreo.
,,Hajdemo do kolskog dvorita da vidimo ta se dogaa., predloi Maja.
Odetali su do kole, ali ni tamo nije bilo nikoga.
,,Idemo malo da se zezamo... Provalimo u kolu i napravimo malu frku unutra.,
predloi Robi.
Kreo je oklijevao. Nije bio siguran da je to ba ono to bi on elio da uini.
,,Pa..., ne znam, ree, ta ako nas uhvate, tada emo stvarno biti u frci. Ako naie
murija gotovi smo...
Ma daj okre, nee nas uhvatiti, ta ti je, to si se ufrio, to panii?, dodala je
Maja samouvjereno, osim toga neemo pretjerivati, samo se malo zezamo...
Pa dobro, hajde., ree Kreo nevoljno. Nije bio ba oduevljen idejom, ali je htio
ostati sa drutvom.
I dok su tako sreivali kabinet biologije profesora Tomia skidajui sijalice, kopajui po ormaru i ukraavajui zidove grafitima, iznenada je naiao domar. Odmah
je pozvao policiju, ali i njihove roditelje. Djeca su zajedno sa roditeljima odvedena
u policijsku stanicu. Kada su roditelji pitali Krea zato je to uinio, odgovorio je:
Oni su me nagovorili!
Pria se moe prikazati i kroz igru uloga.
Sijedi analiza prie:
Kreo nije htio da se pridrui u unitavanju kolske imovine, zbog ega je
ipak pristao
ta je elio da postigne
je li na njegov pristanak uticalo i to to se neega bojao, ega
Ko utie na mene i moje ponaanje
Voditeljica zadaje zadatak da svaki uesnik zamisli da je Kreo i razmisli ta bi kao
Kreo mogao da kae da bi postigao ono to je elio - da se odupre Robiju i Maji,
a da im i dalje ostane dobar prijatelj.
Uesnici popunjavaju radni listi Da sam bio na Kreovom mjestu, ja bih.... Zatim
izlau svoje stavove u velikoj grupi.
nakon diskusije, pohvaljuju se sve ideje za primjereno ponaanje
uesnici se podstiu na iznoenje situacije, kada nisu mogli da se odupru
pritisku grupe
kako se ta situacija zavrila
da li im je sada ao to su pristali na nagovaranje
kako su drugaije mogli da odreaguju
143
Zavrna aktivnost
Zum-krip
Djeca stoje u krug. Kada voditeljica izgovori zum svi okreu glavu u lijevu stranu.
Zamiljaju da je velikom brzinom proao trkai auto. Kada se kae krip, zamiljeni zvuk koenja, glava se vraa u prvobitni poloaj. Na ponovno zum glavu
okreu u desno.
144
VII KOMUNIKACIJA
VII KOMUNIKACIJA
RADIONICA 1: ,,Komunikacija
Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Komunikacija
Uenje vjetina komunikacije, uoavanje sloenosti komunikacije, uvianje tekoa koje nastaju u komunikaciji, kao i mogunosti uenja komunikacijskih vjetina
Asocijacije, izlaganje, pismeno izraavanje, razgovor, rad u parovima, igra
90 minuta
Hamer sa pravilima, hamer, flip-chart, flomasteri, markeri, isjeci
iz novina, papir A4, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
svaki uesnik treba da opie jedan smijean/zanimljiv dogaaj iz proteklog
kolskog dana
Asocijacije o komunikaciji
Zadatak je da uesnici kau ono ega se prvo sjete kada uju rije komunikacija, a
sve to uesnici kau se zapisuje na hamer. Kada se sve zapie, uesnici objanjavaju zbog ega su se ba te rijei sjetili i kako je ona povezana sa komunikacijom.
Kratko izlaganje o komunikaciji
Ljudi stupaju u odnose i u okviru tih odnosa pokuavaju da komuniciraju, razgovaraju, odravaju neki odnos. Svi ele da budu uspjeni u komunikaciji. Komunikacija je proces davanja i primanja verbalnih i neverbalnih poruka. Verbalne,
ali i neverbalne poruke (ono to izgovorimo, ali i ono to ne izgovorimo - pokaemo mimikom, gestom, poktretom, tijelom) izaziva kod sagovornika razliita
osjeanja i reakciju. Sve to, uz nain na koji sluamo (primamo poruke), utie na
nastajanje i razrjeavanje nesporazuma/sukoba. Tri su vjetine vane za uspjenu
komunikaciju: sluanje, posmatranje i govor.
ta kau...
Voditeljica pripremi nekoliko prigodnih slika iz novina na kojima je prikazano dvije ili vie osoba. Uesnici se podijele u tri grupe i svaka grupa dobije svoj dio sliica. Zadatak je da svaka grupa na svom papiru, prema zadatoj slici (unaprijed pripremljeni isjeci iz novina), napie kako je, po njihovoj zamisli, tekla komunikacija
Glavna aktivnost
147
meu osobama prikazanima na slici. Zadate sliice zalijepe na papir A4 formata, a

ispod slike napiu kako je tekao razgovor (tekst razgovora).
Nakon toga se vodi razgovor o aktivnosti i diskusija meu lanovima o djelotvornosti prikazane komunikacije, na koji je nain jo mogla da tee komunikacija.
Zavrna aktivnost
148
Ja apatom, a ti glasno
Uesnici se podijele u parove i svaki uesnik ispria svom paru ta mu se svidjelo,
a ta nije na dananjoj radionici, to se zatim prenese u velikoj grupi.
da li su uesnici ponovili sve to im je sagovornik saoptio
ta su ispustili
da li je bilo neega to su izmjenili, ta
kako nastaju nesporazumi u komunikaciji
Slijedi zavrni razgovor u krugu, razgovara se o realizovanim aktivnostima:
ta je uesnicima bilo najinteresantnije na radionici
kako su se osjeali za vrijeme aktivnosti
ta su nauili iz dananjih aktivnosti
da li znanja i iskustva koja su danas stekli mogu da primijene u svakodnevnom ivotu, u koli i sa svojim vrnjacima, lanovima porodice.
Evaluacija
Dogovor o narednom susretu.
RADIONICA 2: ta kaem i kako me razumiju

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Verbalna komunikacija
Uvianje sloenosti verbalne komunikacije, istraivanje procesa
u verbalnoj komunikaciji i uvianje procesa koji dovode do nesporazuma, pogrenog razumijevanja iznijetih sadraja; sticanje
uvida da svako ima svoj nain posmatranja i da to utie na stvaranje slike o nekome, neemu; prepoznavanje glasina/ogovaranja i uvianje njihovog uticaja na pojavu konflikta i povrjeivanje
drugih
Izlaganje, pisanje, razgovor, igra
120 minuta
Hamer sa pravilima, hamer, flip-chart, markeri, neprovidna kesa,
predmeti po izboru prema broju uesnika, fascikle, evaluacioni
kolskog dana
Kratko izlaganje o verbalnoj komunikaciji
Verbalna komunikacija je dominantan nain razmjene i izraavanja linih sadraja. To je potreba koja ima znaajan uticaj na meuljudske odnose. Takoe,
verbalna komunikacija daje prostora javljanju mnogih nesporazuma, konflikata
i povrjeivanja. U vanim meuljudskim odnosima svake osobe, mjesto, snaga i
efekat rijei i izreenog, bitno moe da doprinese atmosferi, povjerenju i kvalitetu
odnosa.
Gluvi telefon
Voditeljica najavljuje poznatu djeiju igru Gluvi telefon: rije/i se prenose apatom, od uva do uva i poruka do kraja rijetko ostaje nepromijenjena. Voditeljica
moe zapoeti slanje poruke nekom manje poznatom rijei (npr. bumerang) ili
duhovitom, sloenom reenicom: Dvije bijele avke prialice klackaju se na utoj
klackalici.. Izmjene, do kojih obino doe u toku prenoenja, komentariu se od
posljednjeg primaoca, pa preko ostalih sve do uesnika koji je zadao rije/reenicu.
kad nastaju nesporazumi u komunikaciji
koliko smo spremni da sluamo i pamtimo poruku, koliko i koje injenice
pamtimo
ta se deava kad nemamo povratnu informaciju, kad ne provjeravamo ono
to smo uli, razumjeli
Do kraja igre voditeljica pomae djeci da steknu uvid da greke u komunikaciji,
prenosu informacija, nastaju i kada se trudimo da sluamo i da zapamtimo poruku ili ono to treba da prenesemo te da je zato dobro da uvijek provjeravamo,
pitamo da li smo dobro uli i prenijeli.
Vano je i da se djeca upoznaju s jednim od naina nastajanja nesporazuma u komunikaciji, tzv. glasine (ogovaranje, namjerno iskrivljavanje informacija prilikom
prenoenja); kao i da steknu uvid da glasine mogu da budu izvor konflikta i kako
se njihovo irenje moe sprijeiti.
Glavna aktivnost
Predmet u vrei
Voditeljica prethodno pripremi neprovidnu kesu sa neobinim predmetima, koji
na osnovu dodira nisu lako prepoznatljivi (npr. dio nekog aparata, alata, pribora
za jelo, pisanje i sl.). Voditeljica predmete ne pokazuje uesnicima, ve izabere po
jedan predmet i tajno, da uesnici ne vide, stavi predmet u kesu.
Uvodne aktivnosti
149

150
Zatim poziva prvog dobrovoljca, iji zadatak je da zavue ruku u kesu, i, samo na
osnovu opipavanja predmeta, to jasnije opie predmet. Uesnici, svako za sebe,
prate verbalno opisivanje, na osnovu njega crtaju predmet i pokuavaju da ga otkriju. Ukoliko uesnik opisiva prepozna o kojem predmetu je rije, to ne smije
da otkriva ostalima niti smije da govori emu slui predmet. Moe da ukazuje na
veliinu predmeta, geometrijski oblik, dimenzije pojedinih dijelova i sl. (npr. Ima
oblik valjka, na sredini tog valjka su tri mala kruna otvora meusobno udaljena
oko 3cm).
Kada su svi uesnici po neto nacrtali, poinje predstavljanje crtea, komentariu
se slinosti, razlike, eventualne nejasnoe u objanjenju. Zatim pogaaju o kojem
je predmetu rije.
Isti proces se ponavlja nekoliko puta sa novim opisivaima i novim predmetima.
Jedan predmet moe opisivati vie dobrovoljaca, jedan za drugim, ukoliko smatraju da mogu preciznije da opisuju od prethodnika.
kako se uesnicima svidjela aktivnost
da li im je neki zahtjev bio posebno teak
da li im je iskustvo u crtanju jednog predmeta pomoglo kada su sljedei
put bili u ulozi opisivaa
koji podaci su im bili najkorisniji za crtanje predmeta
ta je nedostajalo
ta je, eventualno, unosilo zabunu
kakav treba da bude redoslijed informacija
na koje tekoe nailaze kad drugima ele da prenesu doivljaj neega to su
samo oni vidjeli, uli, osjetili, opipali, prepoznali i sl.
Krug sa etiri oka
Voditeljica poziva nekoga od uesnika da stane u centar kruga. Zatim, voditeljica
zadaje zadatak da zamisle da se zavrio jedan kolski as, npr. as geografije (ukoliko su zaista toga dana imali geografiju), da su izali na odmor, a uenik drugog
odjeljenja ih pita kako je bilo, ta su radili na asu... Izabrani uesnik postavlja
pitanja o asu geografije, a ostali daju odgovore.
Uesnici daju svoje vienje asa, zatim se diskusija usmjerava pitanjima:
od ega sve moe da zavisi nae vienje, tj. na doivljaj neke situacije ili
dogaaja
kako e as opisati uenik koji je dobio peticu/jedinicu
kako e as opisati uenik koji ne voli/voli geografiju
kako e as opisati uenik koji je imao sukob sa nastavnikom georafije
kako e as opisati uenik koji je doao bolestan u kolu
kako e as opisati onaj ko je samo uo kako je bilo na asu...
Zavrna aktivnost
ta je bilo najinteresantnije na radionici
Evaluacija
Dodaj i oduzmi
Poetna informacija za ovu aktivnost je: Milo se zabavlja sa Jasnom, a sino je
vien u parku sa Jasninom najboljom drugaricom.. Zadatak uesnika je da svako
glasno (redom u krug ili sluajnim redosljedom) prepria ovaj podatak i to tako
to e na informaciju, koja je stigla od prethodnika nadovezati jedan novi element, jednu novu reenicu kao svoj lini komentar, primjedbu, pretpostavku. (Ja
mislim, da kad Jasna to uje...); Vjerovatno e poslije toga...; To je moda... i sl.).
Uesnici ne ponavljaju cijeli prethodni tekst, ve samo sutinu onog to su uli od
prethodnog uesnika i tome pridodaju jedan novi element.
Voditeljica na hameru zapisuje poetnu informaciji i redom sve dodate komentare. Na kraju se zajedniki ita itav tekst.
ta se deavalo tokom prenoenja prie
da li se proces moe povezati sa ogovaranjem
ta obino radimo kad neto ujemo pa prepriavamo dalje (neto preuveliamo, neto izostavimo, neto pridodamo, npr. line pretpostavke, uvjerenja, procjene, neku neprovjerenu informaciju... i pria se udalji od poetne,
krene u bilo kojem pravcu)
kako interpretiramo, kako dodajemo ton i atmosferu cijelom dogaaju (ponuditi da grupa isti, poetni tekst, kae na razliite naine: povjerljivo, neutralno, sa iuavanjem, osuujui, saosjeajno)
kako se moe sprijeiti irenje glasina (ta su injenice, ta je interpretacija,
lino vienje i razumijevanje)
151
RADIONICA 3: Komunikacija bez rijei

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Neverbalna komunikacija
Sporazumijevanje neverbalnom komunikacijom, uvianje neverbalnih poruka koje se alju i primaju, uticaj neverbalne komunikacije na ukupni sadraj i proces komunikacije, na nesporazume u komunikaciji, postavljanje linih granica
Izlaganje, razgovor, igra
90 minuta
Hamer sa pravilima, hamer, flip-chart, markeri, papir A4, flomesteri, bojice, kartonii sa nazivima ivotinja, fascikle, evaluacioni
Uvodna aktivnost
152
kolskog dana
Rukovanje
Uesnici dobijaju zadatak da se rukuju sa svakim lanom grupe, ne izgovarajui
pri tome ni jednu rije. Svi se slobodno kreu po prostoru i kada dou do drugog lana grupe treba da zamisle da je to neka njima izuzetno draga osoba, koju
dugo nisu vidjeli i kojoj tada srdano stisnu ruku ili pozdrave pokretom, na neki
karakteristian nain.
Kolona bez rijei
Uesnici dobiju zadatak da se poredaju u kolonu po azbunom redu (prvo slovo imena, a potom prezimena), a da pri tom ne koriste rijei. Rasporeivanje se
moe dalje vriti prema mjesecu u kojem su roeni, horoskopskom znaku...
kako su se uesnici razumjeli prilikom pozdravljanja i rasporeivanja
da li su uspjeno izvrili zadatak
ta je bilo teko/lako
da li je bilo greaka
je li mogue sporazumijevanje bez rijei
Glavna aktivnost
Voditeljica podstie diskusiju o neverbalnoj komunikaciji:
ta je neverbalna komunikacija
koliko nam je lako/teko da se sporazumijevamo putem neverbalne komunikacije
Zavrna aktivnost
Traim svog para
Svi uesnici dobiju kartoni sa imenom neke ivotinje (svako ime se javlja po dva
puta na kartoniima). Uesnici imaju zadatak da imitiraju ivotinje ije ime je na
kartoniu i to samo pokretima i da prema tome (neverbalno) nau svog para.
Evaluacija
Kratko izlaganje o neverbalnoj komunikaciji

Neverbalna komunikacija je jedan od naina izraavanja osjeanja i stanja. Ona
ne samo da upotpunjava, ve umnogome i odreuje znaenje verbalnih poruka.
Predstavlja znaajan dio komunikacije, neophodan za potpuno razumijevanje
drugih i sebe. Ton glasa, izraz lica, pokreti, pogled, izgled, dodir, prostorna bliskost
vrlo su znaajni u komunikaciji.
Postoji oko milion neverbalnih poruka. Prema jednom istraivanju, rijei koje smo
izgovorili imaju samo 7% efekta, nain na koji govorimo ima 38% efekta, a neverbalno u poruci ima 55% efekta.
Za uspjenu komunikaciji je vano prepoznati neverbalne poruke kod sagovornika i biti svjestan neverbalnih poruka koje mi aljemo drugima.
Korak po korak
Dva uesnika stoje jedan naspram drugog, na suprotnom kraju uionice i postepeno se pribliavaju. Onog trenutka kada dou do odreene granice gdje se
osjeaju prijatno, zaustavljaju se.
kako su se uesnici osjeali dok im se druga osoba pribliavala
ko se prvi zaustavio
kako su se osjeali kad je druga osoba nastavila da se pribliava
kako su pokazali da ne ele da im se druga osoba priblii
da li su primijetili da se osoba kojoj se prbliavaju osjea prijatno/neprijatno, po emu
kome dozvoljavaju da im se priblii na razdaljini od 40 cm
moemo li neverbalno pokazati gdje je granica onoga to nam prija
153
RADIONICA 4: Kako da kaem ono to mislim, a da

se sagovornik ne naljuti?
Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Ja poruke, komunikacijske vjebe

Uoavanje veze izmeu verbalne poruke i osjeanja koje te poruke izazivaju; usvajanje ja-govora kao vjetine nenasilne i asertivne komunikacije - govora koji omoguava da se izraze svoje
elje, a da se pri tom ne vrijednuje ponaanje drugog i ne izazove
njegova obrambena reakcija
Igra, izlaganje, pismeno izraavanje, razgovor
90 minuta
Hamer s pravilima, flip chart, hamer za elemente ja-poruke, radni
listii Lista situacija i poruka, flomasteri, markeri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
154
kolskog dana
Ima li memle u vaim mutiklama?
Zadatak je da prvi uesnik pita uesnika do sebe: Ima li memle u vaim mutiklama? Uesnik do njega mu odgovara: Nema, ali pitau svog komiju., okree
se prema sljedeem uesniku i pita: Ima li memle u vaim mutiklama?... Pitanje
i odgovor treba izgovoriti tako da se ne vide zubi dok se govori i da se onaj koji
govori ne nasmije. Uesnik koji se nasmije ispada iz igre.
Glavna aktivnost
Kako da kaem ono to mislim, a da se sagovornik ne naljuti?
Kratko izlaganje o ja-porukama
Voditeljica ukazuje na to da se ee govori o tome ta misli neko drugi ili kako
neko drugi treba neto da uradi (ti-poruke), a rjee se govori o sebi, svom emocionalnom odgovoru na odreeno ponaanje ili situaciju. Ti-poruke napadaju drugoga. Ja-poruke su reenice koje govore o naim mislima, stavovima i osjeanjima i zbog toga se sagovornik ne osjea kao da je optuen, kriv, neshvaen i nema
potrebu da se brani, napada, svaa. Zbog toga je dobro da svi vjebaju ja-poruke,
da znaju da kau drugima kako se osjeaju i ta ele, a da se drugi nakon toga ne
naljute, ne raeaguju novim sukobom.
Ja-poruka ima etiri elementa:
1. osobu kojoj govorite, oslovite imenom
Zavrna aktivnost
2. kaite joj kako se osjeate (zato se i zove ja-poruka)

3. kaite joj ta ona radi pa se vi tako osjeate
4. kaite joj ta elite da ona uini (kako elite da se ona ponaa, ta da promijeni)
Nakon toga voditeljica daje svakom uesniku primjer ti-poruke, koju on mora
uputiti sagovorniku do sebe u formi ja-poruke, prema elementima koji su zapisani na hameru. Ako se uesnici saglase da je ja-poruka dobra, nastavlja sljedei
uesnik.
Radni listii Lista situacija i poruka
Primjer 1: Ne elim s tobom da pleem.
Primjer 2: Neko ti je ugasio TV, a gledao si svoju omiljenu emisiju.
Primjer 3: Neko je u bioskopu sjeo ispred tebe i nita ne vidi.
Primjer 4: Sprema se za izlazak, a mama kae-moe ostati do 20 sati.
Primjer 5: Neko ara flomasterom po tvojoj jakni.
Primjer 6: Neko na glas pria neto to si mu rekao u povjerenju.
Primjer 7: Neko te stalno gura nogom ispod stola.
Primjer 8: Neko ti kae-zavei.
Primjer 9: Neko ti kae da si budala.
Primjer 10: Neko stalno glasno slua muziku, a tebi se spava.
Primjer 11: Neko ismijava tvoj nain govora/oblaenja/frizuru.
Primjer 12: Neko runo govori o tvom prijatelju/prijateljici.
Primjer 13: Neko ti je zagradio biciklo, a tebi se uri.
Primjer 14: Neko ti je uzeo majicu, a ti se sprema za izlazak.
kako su se uesnici osjeali dok su izgovarali/primali ja-poruke
koje su razlike izmeu ja-poruke i ti-poruke
da li se uvijek moe upotrijebiti ja-poruku
Ti-poruka je poruka koja osuuje. Npr. Ti se glupo ponaa, osoba je optuena, a
ne zna ta je glupo, ne kaemo mu ta nije dobro u njegovom ponaanju.
Ja-govor je pozitivan, konstruktivan, konkretan, usmjeren na problem i govori o
osjeanjima, otvara komunikaciju, ne vrijednuje osobu ni ponaanje drugog i ne
izaziva njegovu obrambenu reakciju, otvara prostor za prihvatanje i bliskost. Zato
je vano nauiti kako se koriste ja-poruke i uvjebavati takav naina razgovora.
155

Evaluacija
156
VIII ZATITA OD NASILJA
VIII ZATITA OD NASILJA
RADIONICA 1: Prie o nasilnitvu

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Prie o nasilnitvu
Prepoznavanje nasilnitva u svakodnevnim situacijama: kada su
uesnici bili na neki nain povrijeeni, kada su oni nekoga povrijedili, bili svjedoci nasilja; sticanje uvida u svoja osjeanja i ponaanja u takvim situacijama; saosjeanje s drugima i uoavanje da
i drugi imaju ista osjeanja, elje i potrebe kao i oni sami; upoznavanje s vjetinama koje pomau u rjeavanju problema (sukoba), savladavanju bijesa, samopotvrivanju i prihvatanju drugih,
stvaranju prijateljstva
Asocijacije, izlaganje, pouavanje, pismeno izraavanje, popunjavanje radnih listia, diskusija
120 minuta
Hamer sa pavilima grupe, flip chart, hamer, radni listii Moje
iskustvo s nasilnitvom, flomasteri, markeri, fascikle, evaluacioni

uesnici saoptavaju kako se osjeaju
neto to im se danas dogodilo, to ele da podijele sa grupom...
Glavna aktivnost
Asocijacije na zadatu rije-nasilnik
Voditeljice uvode uesnike u temu radionice kroz asocijacije na zadatu rije nasilnik. Sve asocijacije uesnika se zapisuju na hamer, uesnici obrazlau na koji
nain su asocijacije povezane sa nasilnitvom.
ta je nasilje
Uesnici u paru odgovaraju na pitanje ta je za njih nasilje, nasilniko ponaanje
(koji su to postupci, radnje). Nakon toga se izvjetava u velikoj grupi, odgovori
se zapisuju na hamer. Voditeljica, kroz dobijene odgovore, definie vrste nasilja:
Fiziko: guranje, amaranje, upanje, udaranje, saplitanje, utiranje, oduzimanje ili unitavanje stvari, nepristojno dodirivanje...
Uvodna aktivnost
159

160
Emotivno: zastraivanje, ignorisanje, odbijanje razgovora, iskljuivanje iz

drutva, uznemiravanje, podsmijavanje, poniavanje, zadirkivanje, vrijeanje, vikanje, psovanje, ogovaranje, irenje glasina, laganje, neljubaznost...
Voditeljica zakljuuje: Ni jedno od ovih ponaanja nije prihvatljivo. Ovakva ponaanja povrjeuju drugoga. Nasilnitvo je jednako poniavajue za onoga ko
vri nasilje i onoga ko je rtva nasilja. Obje strane se osjeaju loe, gube samopotovanje i pune se neprijatnim osjeanjima, a nenasilna komunikacija i nenasilno ponaanje uvaju svakome dostojanstvo. rtva se osjea tuno, uplaeno,
postieno, povrijeena je. Oni koji prisustvuju/posmatraju zabrinuti su i uplaeni.
Osobi koja se nasilno ponaa nije lako da savlada svoj bijes. To je jedan od razloga
to maltretira druge. Takvim osobama je potrebna pomo da naue se kontroliu,
smire i prestanu sa iskaljivanjem bijesa na drugima.
Prie o nasilnitvu
Uesnicima se podijele pripremljeni radni listii Moje iskustvo s nasilnitvom.
Zadatak je da svako opie svoje iskustvo koje je imao s nasilnitvom iz ugla:
osobe koja je bila maltretirana
osobe koja je maltretirala nekoga
osobe koja je prisustvovala maltretiranju i nije reagovala
osobe koja je prisustvovala maltretiranju, ali je reagovala (sprijeila nasilje,
zatraila neiju pomo)
Napomena: Vano je da uesnici ne imenuju osobu. Mogu rei npr.: neko me nazvao
runim imenom; namjerno sam sruio njegove knjige sa stola; vidio sam da mu je
podmetnuo nogu, ali sam utao; rekao sam nekome da prestane da se ruga mojoj
drugarici...
Radni listi Moje iskustvo s nasilnitvom
opii situaciju u kojoj su te povrijedile neije rijei ili ponaanje
opii situaciju kada si rekao ili uradio neto to je povrijedilo nekog drugog
opii neku situaciju kada si bio svjedok nasilnitva, a povodom toga nisi
uinio nita
opii neku situaciju u kojoj si bio svjedok nasilnitva i pokuao da ga sprijei ili si pozvao pomo
Svako radi za sebe. Ako uesnici ele, mogu da proitaju svoje prie o nasilnitvu,
a moe se diskutovati i bez itanja pria.
1. Opii situaciju u kojoj su te povrijedile neije rijei ili ponaanje
koliko esto ti se to deava
da li je nasilnik tvojih godina, mlai, starji, grupa osoba
ta ti ta osoba/grupa radi
kako si se tada osjeao
ta si uradio povodom toga
Zavrna aktivnost
Slijedi zavrni razgovor o nasilnitvu:
kad biste vidjeli/uli da neko nekog maltretira, ta biste povodom toga uradili
da li biste nekome za to rekli, kome
ako ne biste nikome rekli, zbog ega to ne biste uradili
da li si nekome rekao
ako nisi, zbog ega nisi
ako jesi, kome si rekao
ta je osoba kojoj si se povjerio uradila povodom toga
da li je maltretiranje tada prestalo ili te od tada jo vie maltretiraju
2. Opii situaciju kada si rekao ili uradio neto to je povrijedilo nekog drugog
ta si tada radio
kako je dolo do toga
kako si se osjeao zbog toga
da li si stvarno elio da se to dogodi
kako se to zavrilo
koliko esto to radi
ta si mogao da uradi umjesto toga
3. Opii neku situaciju kada si bio svjedok nasilnitva, a povodom toga nisi
uinio nita
kakao si se osjeao dok si gledao kako nekoga maltretiraju
ta je nasilnik radio
ta se desilo sa rtvom
zbog ega nisi nita uradio
ta si mogao da uradi
kako si se osjeao nakon svega
da li je to uticalo na tebe, kako
4. Opii neku situaciju u kojoj si bio svjedok nasilnitva i pokuao da ga
sprijei ili si pozvao pomo
kako si doivio situaciju kojoj si prisustvovao, koju si vidio
kako si se osjeao zbog toga to se deava
kako nasilnitvo utie na tebe
ta si uinio da sprijei nasilnitvo
da li je to pomoglo da maltretiranje prestane
da li si imao problema zbog toga
161

162
da li vas trenutno neko maltretira

kako maltretiranje utie na vas
da li maltretiranje mijenja va ivot, na koji nain
da li trenutno nekoga maltretirate
ako to radite, da li biste voljeli da prestanete
ta moemo uiniti da sprijeimo nasilnitvo
ta se deava kada se obraunavamo
Voditeljica zakljuuje: Ako nita ne inimo da sprijeimo nasilnitvo, time podravamo nasilje (pokazujemo da mislimo da je takvo ponaanje prihvatljivo), ne
pomaemo ni rtvi ni osobi koja se nasilno ponaa.
Pokai kako se osjea
Uesnici stoje u krugu. Zadatak je da, jedan po jedan, pokau pokretom kako se
osjeaju na kraju radionce.
Slijedi razgovor o dananjim aktivnostima:
da li su neto nauili, ta
svi iskazuju kako im se dopala radionica i kako su se osjeali za vrijeme aktivnosti
Evaluacija
RADIONICA 2: ta da uradim kad me neko

maltretira?
Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Odgovor na nasilnitvo
Prepoznavanje nasilnitva u svakodnevnim situacijama, sticanje
uvida u svoja osjeanja i ponaanja u takvim situacijama; saosjeanje s drugima i uoavanje da i drugi imaju ista osjeanja, elje i
potrebe kao i oni sami; upoznavanje sa vjetinama koje pomau
u rjeavanju problema (sukoba), savladavanju bijesa, samopotvrivanju i prihvatanju drugih, stvaranju prijateljstva
Izlaganje, pouavanje, pisano izraavanje, popunjavanje radnih
listia, diskusija
60 minuta
Hamer sa pavilima grupe, flip chart, hamer, markeri, radni listii
ta da uradim kad me neko maltretira? (za uesnike i voditeljice), flomasteri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Glavna aktivnost
ta da uradim kad me neko maltretira?
Uesnicima se podijeli pripremljeni radni listi ta da uradim kad me neko maltretirta. Zadatak je da razmotre ponuene odgovore za situaciju kada ih neko
maltretira i upiu pored svakog odgovora: da ako smatraju da bi oni postupili
tako; ne ako ne bi tako postupili; i ne znam ako nisu sigurni da bi tako postupili.
Svako radi za sebe, a kad svi zavre, odgovori se itaju naglas i svi zajedno diskutuju, komentariu.
Radni listi ta da uradim kad me neko maltretira?, za uesnike
ta da uradim kad me neko maltretira?
Uputstvo:
Proitaj svaku od ovih ideja. Razmisli ta bi trebalo da uradi kad te neko maltretira. Procijeni da li bi
ti uradio neto od onoga to je navedeno.
Pored svakog odgovora upii: da ako smatra da bi ti postupio tako; ne ako ne bi tako postupio;
ne znam ako nisi siguran da bi tako postupio.
1. da se rasplae
2. da kae drugu
3. da kae njegovim roditeljima
4. da pobjegne
5. da pokua da se obrauna
6. da kae nastavniku
7. da ne dolazi u kolu
8. da udari, gurne ili utne nasilnika
9. da se ispravi, pogleda nasilnika u oi i vrstim, sigurnim glasom kae: Ostavi me na miru!
10. da se poguri, spusti glavu i pokua da djeluje
tako sitno da te nasilnik ne primjeti
11. da se smije i ponaa kao da te nije briga
Da
Ne
Ne znam
Kada te neko maltretira, trebalo bi:
12. da se ispravi, pogleda nasilnika u oi i vrstim, sigurnim glasom kae: Prestani! To mi se ne dopada!
163
13. da kae svojim roditeljima

14. da zaprijeti nasilniku
15. da ostane miran i ode odatle
16. da uvrijedi nasilnika
17. da se to glasnije prodere: Prekini!
18. da ignorie nasilnika
19. da ispria vic ili kae neto smijeno
20. da se prikljui nekim ljudima, ako ih ima u blizini, da
ne bi bio sam
Slijedi razgovor o svakom odgovoru:

da li bi navedeni odgovor dao dobar rezultat (nasilje bi prestalo), kako, ta bi se
desilo
da li bi navedeni odgovor pogorao situaciju, kako, ta bi se desilo
Radni listi, ta bi trebalo da uradi kad te neko maltretira, odgovori na pitanja
za voditelje
Kada te neko maltretira, trebalo bi:
164
1.
da se rasplae Najbolji odgovor: NE

Nasilnici mnogo vole kada imaju mo nad drugima. Uivaju kada druge natjeraju da
plau. Kada plae, prua im ono to ele. S druge strane, moda si toliko uznemiren
da ne moe da ne plae. Ako se to dogodi, pobjegni to prije moe. Nai prijatelja ili
nekog starijeg ko e te sasluati i podrati.
2.
da kae drugu Najbolji odgovor: DA

Postaraj se da to bude drug koji e te sasluati, podrati i braniti. I nemoj da kae samo
drugu. Kai i nekom odraslom.
3.
da kae njegovim roditeljima Najbolji odgovor: NE

Neka djeca postaju nasilnici zato to su roditelji nasilni prema njima. Takvi roditelji e
prije vjerovati svom djetetu nego tebi. U pokuaju da se odbrane mogli bi da okrive
tebe.
4.
da pobjegne
Najbolji odgovor: NE ZNAM
Ako osjeti da si u ozbiljnoj opasnosti na primjer, suoen si sa grupom nasilnika
pobjegni to prije moe na neko bezbjedno mjesto. U drugim situacijama moe biti
bolje da ne poputa, ve da se brani. Slijedi svoje instinkte.
5.
da pokua da se obrauna Najbolji odgovor: NE

Nasilnik bi mogao da se naljuti i ponovo krene za tobom. A osveta i tebe ini nasilnikom.
6.
da kae nastavniku Najbolji odgovor: DA

Posebno ako se nasilnitvo deava u koli. Veina takvih sluajeva se odigrava na mjestima na kojma nema odraslih koji bi to mogli da vide ili uju. Nastavnik ti ne moe
pomoi ako mu ne kae (ili ako mu neko drugi ne kae).
da ne dolazi u kolu Najbolji odgovor: NE

Osim ako misli da si u ozbiljnoj opasnosti, nikada ne bi trebalo da izostane iz kole
da bi izbjegao nasilnika. Sjeti se da nasilnici oboavaju mo. Zamisli koliko se mono
osjeaju kada nekoga uspiju da zaplae toliko da ne doe u kolu, a nedolazak u kolu
ometa i tvoje uenje i pravi ti jo vie tete.
8.
da udari, gurne ili utne nasilnika

Najbolji odgovor: NE
Zato to su nasilnici najee vei i jai od onih koje maltretiraju, najvjerovatnije bi ti
bio povrijeen. A mogao bi i da upadne u nevolju zbog tue.
9.
da se ipravi, pogleda nasilnika u oi i vrstim sigurnim glasom kae: Ostavi

me na miru! Najbolji odgovor: DA
Nasilnici ne oekuju da im se drugi suprotstave. Najee maltretiraju one koji djeluju
kao da ne mogu da se brane, tako da se iznenade kada se neko ponaa kao da je siguran i snaan, a ne uplaen i slab. Ovo bi moglo biti dovoljno da ih zaustavi.
10.
da se poguri, spusti glavu i pokua da djeluje tako sitno da te nasilnik ne

primjeti Najbolji odgovor: NE
To bi nasilniku pruilo ono to eli nekog ko djeluje jo uplaenije i slabije.
11.
da se smije i ponaa kao da te nije briga

Najbolji odgovor: NE ZNAM
Neki nasilinici odustanu kada ljudi ne reaguju na maltretiranje. Ali neki drugi onda
ponu da maltretiraju jo vie da bi dobili reakciju kakvu ele.
12.
da se ispravi, pogleda nasilnika u oi i vrstim, sigurnim glasom kae: Prestani! To mi se ne dopada! Najbolji odgovor: DA
Pogledati odgovor broj 9
13.
da kae svojim roditeljima Najbolji odgovor: DA

Reci im ta se deava i zatrai njihovu pomo.
14.
da zaprijeti nasilniku Najbolji odgovor: NE

Nasilnik bi mogao da se naljuti i pone da te maltretira jo vie.
15.
da ostane miran i ode odatle Najbolji odgovor: DA

Posebno ako moe da ode negdje gdje ima puno ljudi ili do svojih drugova.
16.
da uvrijedi nasilnika Najbolji odgovor: NE

To bi ga samo razljutilo loe po tebe.
17.
da se to glasnije prodere: Prekini!

Najbolji odgovor: DA
To bi moglo da iznenadi nasilnika i da ti da ansu da pobjegne. Takoe, ako te uju
drugi, moda e se okrenuti da bi vidjeli ta se deava, to bi nasilniku dovelo publiku
koju ne eli.
18.
da ignorie nasilnika Najbolji odgovor: NE

Nasilnici ele da izazovu reakciju kod osoba koje maltretiraju. Ignorisanje bi moglo da
dovede do veeg i goreg maltretiranja.
19.
da ispria vic ili kae neto smijeno

Najbolji odgovor: NE
Humor nekada moe da smiri napetu situaciju. Pazi da se ne naali na na raun nasilnika ili da ga ne ismijava.
20.
da se prikljui nekim ljudima, ako ih ima u blizini, da ne bi bio sam

Najbolji odgovor: DA
Nasilnici u principu ne maltretiraju one koji su u grupama. Ne vole da budu brojano
nadjaani.
7.
165
Voditeljica zakljuuje: Ne postoji jedan taan odgovor, on zavisi od konkretne situacije. Treba razmisliti koji odgovor bi dao rezultate, a koji ne. Postoji vie naina
da se odgovori na nasilnitvo. Neki odgovori su efikasniji od drugih, neki odgovori mogu da poboljaju, a neki da pogoraju situaciju. U nekim situacijama je
najbolje pobjei (kada maltretra grupa, kad je izvjesno da e biti pretueni, kad
neko od prisutnih posjeduje oruje...).
Zavrna aktivnost
Drugi ne promjeuju da sam ja...

Zadatak je da svaki uesnik dovri reenicu Drugi ne vide da sam ja
Evaluacija
166
RADIONICA 3: Mitovi i injenice o nasilju

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Stavovi, predrasude o nasilju

Podsticanje na razmiljanje o nasilnitvu i kako ono utie na nas,
prepoznavanje i uoavanje nasilnitva u svakodnevnim situacijama radi smanjivanja i otklanjanja negativnih stavova, postupaka
i uvjerenja koji dovode do nasilja (problema); razvoj saosjeanja s drugima i uoavanje da i drugi imaju ista osjeanja, elje i
potrebe, ali ih na pogrean nain zadovoljavaju; upoznavanje s
vjetinama koje pomau u rjeavanju problema (sukoba), savladavanju bijesa, samopotvrivanju i prihvatanju drugih, stvaranju
prijateljstva
Izlaganje, pouavanje, pisano izraavanje, popunjavanje radnih
listia, rad u paru/malim grupama, diskusija
120 minuta
Hamer sa pavilima grupe, flip chart, hamer, markeri, radni listii:
Tano ili netano o nasilju (za uesnike i za voditeljice); papir
A4; prilog Kartice osobina; flomasteri, markeri, selotejp; fascikle,
Uvodna aktivnost
Glavna aktivnost
Mitovi i injenice o nasilju
Uesnicima se podijeli pripremljeni prilog Tano ili netano o nasilju, koji svako za sebe popunjava. Nakon popunjavanja itaju se izjave, pojedinano i svako
obrazlae svoj stav. Zajedniki se raspravlja i dolazi do tanog odgovora.
Radni listi Tano ili netano o nasilju, za uesnike
Tano ili netano o nasilju
Da
Ne
1. Nasilnitvo je samo zadirkivanje.

2. Neki ljudi zasluuju da ih neko maltretira.
3. Samo mukarci mogu da budu nasilnici.
4. Oni koji se ale na nasilnike su mamime maze.
5. Nasilnitvo je dio odrastanja.
7. Nasilnici ne potuju sebe. To moe da bude razlog to maltretiraju

druge.
8. Dijete koje se poali starijima da ga neko maltretira je tuibaba.
9. Nasilnicima treba uzvratiti istom mjerom.
10. Ljudi koje neko maltretira mogu da se osjeaju povrijeeno, ali
to brzo prebole.
Radni listi Tano ili netano o nasilju, odgovori na pitanja za voditeljice

Tano ili netano o nasilju
1.
odgovori na pitanja
Nasilnitvo je samo zadirkivanje.
NE
Nasilnitvo je mnogo vie od zadirkivanja. Dok neki nasilnici zadirkuju, ostali

se slue fizikim nasiljem, zastraivanjem ili drugim taktikama. Zadirkivanje
ponekad moe biti zabavno; nasilnitvo uvijek boli.
2.
Neki ljudi zasluuju da ih neko maltretira.

Niko ne zasluuje maltretiranje. Niko ne eli da ga kinje. Veina nasilnika zadirkuje one koji su na neki nain drugaiji. Razlike ne bi smjele da budu razlog
za nasilnitvo.
NE
6. Nasilnici e odustati ako ih budemo ignorisali.
167
3.
Samo mukarci mogu da budu nasilnici.
NE
I ene mogu da budu nasilne.

4.
Oni koji se ale na nasilnike su mamime maze.
NE
Oni koji se ale na nasilnike brane svoje pravo da ne budu maltretirani. Za njih
se moe rei da su zreliji nego nasilnici.
5.
Nasilnitvo je sastavni dio odrastanja.
NE
Trpiti zadirkivanje, maltretiranje, prijetnje, uznemiravanje, vrijeanje,

povrijeivanje i zlostavljanje nije normalno. Ako mislite da je normalno, manje su anse da ete neto rei ili uiniti povodom toga, to nasilnicima daje
zeleno svijetlo da nastave s nasilnitvom.
6.
Nasilnici e odustati ako ih budemo ignorisali.
DA i NE
Neki nasilnici e moda odustati. Ali drugi e se razljutiti i nastaviti s maltretiranjem, dok ne vide reakciju. To je ono to ele.
7.
Nasilnici ne potuju sebe. To moe da bude razlog to maltretiraju druge.
NE
Neki nasilnici sebe potuju. Sasvim su zadovoljni sobom, a to to maltretiraju

druge im pomae da budu jo zadovoljniji. U veini sluajeva nasilnitvo nema
veze sa samopotovanjem. Vezano je za posedovanje moi nad drugima.
8.
Dijete koje se poali starijima da ga neko maltretira je tuibaba.
NE
Dijete koje ima problema treba da se poali nekom starijem. Isto to treba da
uini ako primjeti da neko drugi ima problema zbog maltretiranja.
168
9.
Sa nasilnicima se treba potui ili im uzvratiti istom mjerom.
NE
Ako se potuete s nasilnikom, moda ete se povrijediti ili povrijediti nekoga

drugoga. Moda ete upasti u nevolju zbog tue. Ako pokuate da se osvetite,
ponaate se isto kao i nasilnik. A nasilnik moe ponovo nasrnuti na vas da bi
vam se osvetio. I jedno i drugo stvar ini jo gorom.
10.
Ljudi koje neko maltretira mogu da se osjeaju povrijeeno, ali to brzo

prebole.
NE
Nasilnitvo ostavlja dugotrajne posljedice. Neka djeca napuste kolu/porodicu zbog nasilnitva. Neka postanu toliko tuna, oajna, preplaena i ne vide
izlaz iz situacije, pa pomisle na samoubistvo. Mnogi odrasli ljudi pamte kako
su ih maltretirali dok su bili djeca. Ljudi ne mogu lako da prevaziu taj problem.
Slijedi razgovor o svakoj tvrdnji:

kako su uesnici doli do takvog odgovora
da li imaju primjer za to, potvrdu u nekom svom iskustvu
da li sada drugaije posmatraju nasilje
Definicija nasilnitva
Uesnici u paru/manjim grupama piu svoju definiciju nasilnitva. Zapisuju ideje
grupe i na kraju osmiljaju svoju definiciju, koju iznose u velikoj grupi.
Pomo je prethodna aktivnost, a voditeljice mogu i dodatno uputiti uesnike:
za nasilnitvo je potrebno najmanje dvoje: nasilnik i rtva
nasilnici vole da se osjeaju snano
nasilnici vole da imaju mo nad drugima

nasilnici koriste svoju mo da bi povrijedili druge
Mogua definicija: nasilnitvo se javlja kad jaa, monija osoba svjesno (namjerno) i esto povrjeuje ili zastrauje manju, slabiju osobu.
Osobine nasilnika/rtve
Uesnici se podijele u dvije grupe. Jedna grupa treba da navede osobine nasilnika, a druga grupa rtve, nakon ega se izvjetava u velikoj grupi. Odgovori se
zapisuju na hameru.
Slijedi poreenje osobina i razgovor o tome ta je zajedniko, ta jedana i druga
strana treba da promijene, na koji nain.
Zavrna aktivnost
Brz
Razuman
Na dobrom glasu
astan
Vrijedan
Odgovoran
Dareljiv
Hrabar
Otvoren
Dobar
Fer
Pouzdan
Dosljedan
Human
Zreo
Drutven
Iskren
Uspjean
Duhovit
Ljubazan
Pametan
Snalaljiv
Mekog srca
Paljiv

Evaluacija
ta je dobro kod mene

Svaki uesnik treba da kae ta je dobro kod njega, za koju svoju osobinu bi elio
da drugi znaju. Uesnicima je nekad teko da se pohvale pa voditeljica moe ponuditi pomo na nain da zamoli ostale uesnike da kau neiju dobru osobinu
ili da uesnici iz priloga Kartice sa osobinama izaberu onu za koju bi eljeli da
drugi znaju.
Prilog: Kartice osobina
169
RADIONICA 4: Nasilje u porodici/nasilje nad

djecom
Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Nasilje u porodici, nad djecom

Sticanje znanja o porodinom nasilju, nasilju nad djecom, oblicima zlostavljanja, zatiti od porodinog nasilja/nasilja nad djecom, slubama za pomo, sagledavanje poloaja rtve, razvijanje
osjetljivosti za poloaj rtve nasilja. Napomena: voditelji moraju
biti spremni da prue podrku ukoliko radionica kod nekoga pokrene traumatsko iskustvo.
Asocijacije, izlaganje, pouavanje, pisano izraavanje, popunjavanje radnih listia, rad u paru, izvjetavanje, diskusija
120 minuta
Hamer sa pavilima grupe; hamer (10 komada), flip chart, markeri, prilog o vrstama i oblicima nasilja, za sve uesnike, papir A4 ,
samoljepljivi listii, prilog Dobra i loa vijest fascikle, evaluacioni
Uvodna aktivnost
170

Glavna aktivnost
Asocijacije o porodinom nasilju
Asocijacije uesnika se zapisuju na hamer i zajedniki komentariu.
Izlaganje o vrstama i oblicima zlostavljanja
Nasilje u porodici je svaki oblik fizikog, psihikog, seksualnog i ekonomskog zlostavljanja koji neki lan porodice vri prema drugom lanu/lanovima porodice
s kojim/a ivi ili je nekad bio u vezi. Nasilje u porodici je krivino djelo (Krivini
zakonik RCG, lan 220).
Voditeljica dalje objanjava pojam nasilja u porodici, zlostavljanja djece (prema
prof. dr Milosav Milosavljevi):
Zapostavljanje, zanemarivanje, zlostavljanje, zloupotreba djece predstavlja sve
ono to pojedinci, institucije ine ili ne ine, a to direktno ili indirektno teti ili
oteuje izglede djece za bezbrian i zdrav razvoj.
Fiziko zlostavljanje podrazumijeva ponaanje kojim se primjenom fizike sile,
uz ili bez upotrebe drugih sredstava, nanose ozljede, povrede ili rane i ugroava
zdravlje ili ivot djeteta. Najei oblici: udaranje rukama i nogama, upanje kose,
uvrtanje dijelova tijela i lica, udaranje kaiem, tapom, palicom i drugim predmetima, povrede otrim i tupim predmetima, opekotine cigaretom, ibicom, upaljaem, vatrom, vrelom vodom, nasilno uranjanje glave u vodu, vezivanje, zakljuavanje ili zatvaranje u mrane i nehigijenske prostorije, liavanje hrane, odjee
i obue, izlaganje dejstvu nepogodnih klimatskih uslova, osujeenje u pogledu
potreba za lijeenjem i lijeenja.
Psiholoko zlostavljanje podrazumijeva odbacivanje, terorisanje, izolovanje, eksploataciju, emocionalno liavanje. Najei oblici: emocionalna hladnoa, uskraivanje ljubavi i panje, odsustvo komunikacije s djetetom, korienje pogrdnih
imena, podsmijevanje na raun izgleda ili nekih osobina djeteta, psovke, vrijeanje, bezrazlona grdnja, vika, zabrana izlazaka, prisustvo djeteta nasilju, stvaranje
situacija za strah i osjeanje nesigurnosti djeteta, medijsko ili slino podravanje
i prikazivanje nasilnitva.
Seksualno zlostavljanje je korienje djeteta radi nasilnog zadovoljenja neijih
seksualnih poriva, potreba, nagona, a podrazumijeva svaki vid verbalnog, gestovnog ili fizikog kontakta sa seksualnim sadrajem nezavisno od postojanja
ili nepostojanja volje, htijenja i saznanja kada je rtva zlostavljanja dijete. Najei oblici: seksualne poruke, lascivne rijei i prie, seksualne ponude, pokazivanje seksualnih simbola, seksualno dodirivanje, pokuaj ili ostvareni seksualni in
(obljuba djeteta silovanje), prisiljavanje na prostituciju.
Konvencija UN o pravima djeteta, koju je ratifikovala i Crna Gora nalae zatitu
djeteta od svih oblika fizikog, psihikog nasilja, povrjeivanja, zlostavljanja, zapostavljanja, nemarnog postupanja, maltretiranja, eksploatacije, seksualnog zlostavljanja.
Domai zakoni koji tite djecu od nasilja, zanemarivanja i zlostavljanja: Krivini
zakonik, Zakon o zatiti od nasilja u porodici, Porodini zakon, Zakon o prekrajima, Zakon o javnom redu i miru, Zakon o postupanju prema maloljetnicima u
krivinom postupku.
Razvrstavanje asocijacija
Uesnici se podijele u tri grupe, u kojima treba da razvrstaju asocijacije o porodinom nasilju:
ta od nabrojenog spada u fiziko, psihiko, seksualno nasilje
ako neka vrsta nasilja nije nabrojana, uesnici dopisuju ta za njih prestavlja
odreena vrsta nasilja
Zatim se prezentuje u velikoj grupi i diskutuje.
na koje naine djeca mogu biti zlostavljana
na osnovu ega se moe zakljuiti da je neko zlostavljan
ko sve moe da zlostavlja djecu
gdje se zlostavljaju djeca
od ega je sve potrebno zatititi djecu
ko sve treba da zatiti djecu, kako
171

172
kako se moe zatraiti pomo

kako se moe sprijeiti zlostavljanje
da li znaju neki primjer zlostavljanja djece
zato se o zlostavljanju uti
Tajna
Uesnici treba da se sjete nekog dogaaja koji nisu nikome ispriali. Zatim svaki
uesnik za sebe, na papir zapisuje:
ko je tada jo osim njega bio prisutan
kako se osjeao
ta je uinio da ta situacija prestane
koliko je od tada prolo vremena
Voditeljica objanjava da se ne prepriava dogaaj, nego da se samo daju odgovori prema zadatim pitanjima. Odgovori se razmjenjuju i uporeuju najprije u
paru. Ako neko eli, u paru moe ispriati dogaaj. Zatim uesnici redom itaju
odgovore, a voditeljica ih zapisuje na tabli. Podvlae se isti i priblini odgovori.
Voditeljica sumira iste/pribline odgovore i osjeanja. Obino se moe zakljuiti
se da se tako esto osjea i onaj ko je zlostavljan: najee je sam ili nema nikoga
da mu pomogne, u strahu je i sam ne moe nita da uini.
Ko je kriv za zlostavljanje
Vodi se grupna diskusija o krivici/odgovornosti za zlostavljanje i zatitu od zlostavljanja, u kojoj je vano da uesnici steknu uvjerenje da dijete nikad nije krivo
za zlostavljanje. To je zato to odrasla osoba zna da su definisani oblici zlostavljanja krivina djela i da e takvim postupanjem prema djetetu, bez obzira na dobrovoljnost djeteta, nanijeti djetetu tetu. Uvijek kada je u pitanju dijete radi se o
krivinom djelu, jer odrasla osoba, razumno i po prirodi stvari, zna da e takvim
postupcima povrijediti dijete.
Dobra i loa vijest
Voditeljica unaprijed pripremi kartice sa rijeima (Ispie na kartonu reenicu
Prvo jedna loa vijest: ne postoje savreni roditelji i djeca, a onda jedna dobra
vijest: ne postoje savreni roditelji i djeca. Nakon toga izree kartice tako da na
svakoj bude po jedna rije iz zadate reenice, pomijea ih i stavi u kovertu.) od
kojih uesnici treba da sastave reenicu. Kad uesnici pravilno poredaju sve rijei
i sastave zadatu reenicu, poruka se zalijepi na tablu.
Zavrna aktivnost
Nauili smo o nasilju u porodici
Uesnici zapisuju ta im je bilo najznaajnje iskustvo na ovoj radionici (ono to e
upamtiti). Zatim svoje samoljepljive listie zalijepe na hamer.
Reci neto po emu si razliit od ostalih
Svaki uesnik saoptava jednu stvar po kojoj se razlikuje od drugih.

Evaluacija
Tema Vrnjako nasilje bulling; cyber bullying

Cilj
Prepoznavanje riziih situacija, rizinog ponaanja, vrnjakog
nasilja i raspoloivih naina samozatite; aktiviranje postojeih
i proirivanje fonda znanja/vjetina samozatite u realnim, rizinim socijalnim situacijama; osposobljavanje djece za samozatitu privatnosti i line bezbjednosti; povezivanje i kontrastiranje
realnog i cyber svijeta; trening socijalnih vjetina (empatije, povjerenja, potovanja, biranje adekvatnih odgovora i ponaanja)
Metod
Asocijacije, izlaganje, pouavanje, igra uloga, popunjavanje radnih listia, rad u paru/malim grupama, izvjetavanje, razgovor,
igra
Trajanje
120 minuta
Materijal
Hamer sa pravilima; hamer, flip chart; radni listii: Dogodilo mi
se, Priao/obratio mi se nepoznati mukarac, Ja ili osoba koju
poznajem je doivjela cyber bullying; flajeri Bezbjednost djece
na Internetu, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Asocijacije o vrnjakom nasilju
Asocijacije se zapisuju na hamer i zajedniki komentariu. Voditeljica potom
objanjava ta je bulling, a ta nije.
Kratko izlaganje o vrnjakom nasilju (bullying)
Vrnajko nasilje ili zlostavljanje je zbir namjernih, negativnih postupaka koji su
dugotrajni (dogaaju se 2-3 puta mjeseno i ee), stalno usmjereni na isto dijete (uglavnom slabije) od strane jednog djeteta ili grupe djece.
Negativni postupci su namjerno zadavanje ili nastojanje da se zada povreda ili
RADIONICA 5: Vrnjako nasilje
173
neprijatnost drugom djetetu. Najee ukljuuju fiziko, psihiko, nasilje i izolaciju.

Vrste nasilja ili zlostavljanja meu djecom:
Fiziko udaranje, guranje, nanoenje povreda, kraa, iznuivanje novca...
Verbalno/emocionalno - ruganje, vrijeanje (vrijeanje na socijalnoj, nacionalnoj, religijskoj i rasnoj osnovi), ucjenjivanje, zadirkivanje, ogovaranje,
omalovaavanje, nazivanje nadimcima koji se djetetu ne sviaju, ismijavanje, prijetnja
Socijalno/emocionalno nasilje pritisak na druge da se ne drue s djetetom, ogovaranje, ignorisanje, uvredljivi pokreti i mimika, namjerno iskljuivanje i nepozivanje u drutvo, izolacija
Seksualno neeljeni dodiri, tipkanje, komentari, prisiljavanje na seksualni
kontakt
ta nije vrnajko nasilje:
Za razliku od zadirkivanja koje se vri na zlonamjeran, podao i bolan nain, nasilnitvom se ne smatra zadirkivanje koje obje strane doivljavaju na zabavan i
prijateljski nain.
Isto tako, pojam nasilnitva se ne koristi u sluaju kada se dva djeteta priblino
jednake snage svaaju ili potuku (pri emu to nikako ne znai da odobravamo
tuu).
174
Glavna aktivnost
Svi mi se rugaju
Odigrava se zadata situacija: ruganje djeaku ili djevojici sa naoarima koji/a kao
novi uenik/ca dolazi u razred gdje se svi poznaju.
Podjela uloga:
djeak ili djevojica sa naoarima
tri djeaka/djevojice koji e mu/joj se rugati zato to nosi naoare
grupa od troje djece koja e predstavljati razred, oni reaguju na ono to se
deava
majka ili otac djeaka/djevojice koji/koja nosi naoare
uitelj ili uiteljica
ostala djeca su posmatrai
Nakon odigravanja voditeljica inicira diskusiju:
prvo posmatrai iskazuju svoje vienje situacije
djeca iz razreda saoptavaju da li su bili u dilemi kako da se ponaaju, kako
su odluili ta da urade, ta su oni mogli da urade da bi oni koji vrijeaju to
prestali da ine
svako govori kako se osjeao u svojoj ulozi, kako je izabrao nain postupanja, kako je doivio druge uesnike, ta bi uradio drugaije, ta bi volio da
su drugi uesnici uradili
da li su prepoznali neku situaciju iz svog ivota ili ivota nekoga koga poznaju
Akcenat je na tome da se pokae da svi uestvuju, injenjem i/ili neinjenjem, da
je problem sloen. Vano je da uesnici steknu uvid da je povrjeujue za osobu
to to je ostali ne prihvataju zato to je drugaija i da postoji mogunost izbora:
da je svako u prilici da izabere da li e se prikloniti onome ko je rtva, onome ko
zlostavlja ili e biti distanciran od svih aktera. Takoe, oni koji se smiju ili podsmijavaju kada uju neprimjerene stvari o nekim osobama ili ih dalje prosljeuju,
doprinose tome da se osoba na koju se neprimjereni sadraji odnose osjea loe,
a oni sami ulaze u podruje nasilnog ponaanja.
Dogodilo mi se...
Uesnicima se podijele radni listii Dogodilo mi se ..., sa zadatim, rizinim sitaucijama:
1. U kolskom kupatilu, priao mi je nepoznati djeak i dodirnuo jedan dio
mog tijela. To mi se nije ni malo dopalo. Ja sam...
2. Dugarica/drug mi je rekao/la da su joj uenici iz starijih odjeljenja ve nekoliko puta u dvoritu traili novac. Ja sam...
3. Vidjela sam da je djeak iz moje kole udario drugog djeaka. Ja sam...
Zadatak je da uesnici u paru, ili u malim grupama dovre zadatu situaciju.
Voditeljica diskusijom navodi djecu da sama ponude bezbjedna rjeenja. Pitanjima treba da podstie takve odgovore koji predstavljaju najbezbjedniji nain
reagovanja u situacijama o kojima se diskutuje.
Mogua pitaja:
to je bezbjedno, da li neko ima ideju za jo bezbjedniji nain reagovanja u
ovoj situaciji
ta se u tom sluaju deava sa rtvom, nasilnikom
ta je jo bezbjednije
Izlaganje o cyber bullying-u
Iako nove tehnologije ljudima pruaju brojne prednosti, postoje i njihove zloupotrebe, jer se one mogu koristiti i tako da nakode i nanesu bol. Cyber bullying,
odnosno meuvrnjako maltretiranje korienjem novih tehnologija, podrazumijeva maltretiranje putem: interneta - korienjem elektronske pote (e-mail),
fejsbuka, priaonica (chat room) i web kamera, kao i maltretiranje putem mobilih
telefona - slanjem SMS poruka.
Metode koje se koriste su: slanje poruka i e-mailova neprijatnog ili prijeteeg sadraja; irenje i distribucija linih i povjerljivih podataka onima kojima nisu namijenjeni; postavljanje poruka na internet, u priaonicama, kao i postavljanje lanih
profila na drutvenim mreama, poput Facebook-a, kojima se ugroava integritet i bezbjednost odreene osobe ili grupe; slanje virusa i nedozvoljeni ulazak u
kompjuterske sisteme drugih osoba.
Cyber bullying se moe objasniti i kao neprestano povrjeivanje, ismijavanje,
bojkotovanje, uznemiravanje i prijetnje.
175

176
Priao/obratio mi se nepoznati mukarac

Radi se u paru ili u malim grupama, u kojima se popunjavaju radni listii Priao/
obratio mi se nepoznati mukarac
Prva grupa ima zadatak da dovri zapoetu situaciju: Dok sam se vraala iz kole,
priao mi je nepoznat mukarac i pitao me gdje stanujem. Ja sam...
Druga grupa ima zadatak da dovri zapoetu situaciju: Dok bila na fejsbuku,
obratio mi se nepoznati mukarac i pitao gdje stanujem. Ja sam...
Parovi, male grupe izvjetavaju kako se situacija odvijala i zavrila.
da li se situacija bezbjedno zavrila
kako se bezbjednije moe zavriti zadata situacija
navoenje primjera rizinog i bezbjednog ponaanja u stvarnom i virtuelnom svijetu
navoenje slinosti i razlika u ponaanju u stvarnom i virtuelnom svijetu
ko moe da pomogne u sluaju uznemiravanja, maltretiranja putem novih
tehnologija
Ja ili osoba koju poznajem je doivjela cyber bullying
Radi se u paru ili u malim grupama, u kojima se popunjavaju radni listii Ja ili
osoba koju poznajem je doivjela cyber bullying.
Radni listi Ja ili osoba koju poznajem je doivjela cyber bullying
Putem mobilnog telefona, interneta, fejsbuka, chat-a, e-maila:
a.) primio/la sam neprijatne poruke (uvrede, pitanja/ponude seksualnog sadraja, prijetnje)
b.) irile su se neistine o meni
c.) otkrivena je tajna koju sam povjerio/la prijatelju
d.) neko je posalo svima mjoju fotografiju datu u povjerenju
e.) neko je napravio moj lani profil
f.) zapoeo/la sam komunikaciju sa nepoznatom osobom i imao/la zbog
toga neprijatnost
g.) dobio/la sam poziv za sastanak sa nepoznatom osobom
h.) neto drugo (navesti ta) _______________________________________
Uznemiravanje, maltretiranje, zloupotrebu ili primanje seksualnih poruka putem
Interneta ili mobilnog telefona:
a.) ne znam kome treba da prijavim
b.) treba da prijavim mobilnom operatoru
c.) treba da prijavim policiji
d.) treba da prijavim roditeljima
e.) treba da prijavim nekom drugom (upii kome) ________________________
Zatim se itaju odgovori, a voditeljica na tabli zapisuje oblike nasilja doivljenog

putem interneta. Diskutuje se o bezbjednom ponaanju na internetu, prijavljivanju nasilja doivljenog putem novih tehnologija, zatiti i pomoi.
Djeci se podijele flajeri NVO Djeca prije svega, Bezbjednost djece na Internetu,
koji izmeu ostalog, sadre savjete djeci za bezbjedno korienje Interneta.
Igra povjerenja
Uesnici stoje u krugu, jedan uz drugoga, sa rukam podignutim u visini grudi i
dlanovima okrenutim prema vani. Jedan uesnik stoji u sredini kruga, zatvorenih
oiju i treba da se opusti i prepusti da ga grupa pridrava dlanovima. Uesnici koji
stoje u krugu imaju zadatak da ga blago odguruju, ali da pri tome vode rauna o
njegovoj bezbjednosti.
Voditelj je odgovoran za bezbjednost djece u grupi. Ova igra se igra kada je grupa
povezana i kada je obezbijeeno potovanje pravila grupnog ponaanja.
kako su se uesnici osjeali za vrijeme igre
da li su imali povjerenja u uesnike koji su ih pridravali, zbog ega jesu/
nisu
da li su vodili rauna o bezbjednosti prilikom guranja uesnika unutar kruga, zbog ega jesu nisu
da li im je bilo ljepe/lake kada su bili u sredini kruga (kad se prepuste drugome) ili kada su pridravali uesnika u sredini (kada treba da vode rauna
o drugome)
Zavrna aktivnost
Evaluacija
Zavrna aktivnost
177
178
IX IVOTNE VJETINE
IX IVOTNE VJETINE
RADIONICA 1: ivotne vjetine I
Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
ivotne vjetine; kontakt s nepoznatom osobom

Kako prepoznati i izbjei opasnost; kako rei ne u problematinoj situaciji, sticanje i razvoj vjetina rjeavanja problema
Asocijacije, izlaganje, ppt prezentacija, diskusija, pisano izraavanje, rad u malim grupama, prezentovanje
120 minuta
Hamer sa pravilima, hamer, flip chart, ppt prezentacija Problematine prie i prilog Majina, Lukina i Ivina pria; papir A4, flomasteri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
greku
Asocijacje o vjetinama
Zadatak je da uesnici kau to vie asocijacija o vjetinama. Svako predstavlja i
objanjava svoje asocijacije.
Voditeljica podstie uesnike pitanjima:
ta su vjetine
ta su ivotne vjetine
koje sve ivotne vjetine treba da posjedujemo
navoenje primjera
Voditeljica navodi vjetine o kojima e uiti i koje e se sticati na radionicama:
interpersonalne vjetine i vjetine komunikacije (verbalna/neverbalna komunikacija, aktivno sluanje, izraavanje osjeanja; davanje i prihvatanje
povratne informacije)
vjetine pregovaranja/odbijanja (pregovaranje i upravljanje konfliktom, samouvjereno ponaanje, vjetine odbijanja)
empatija (sposobnost sluanja i razumijevanja potreba i situacija drugih ljudi, kao i sposobnost izraavanja sopstvenog razumijevanja)
saradnja i timski rad (izraavanje potovanja za doprinos drugih ljudi, procjena sopstvenih sposobnosti i doprinosa radu tima, grupe)
Uvodna aktivnost
181
vjetine zagovaranja (vjetine uvjeravanja i ubjeivanja, povezivanja i motivisanja drugih)

vjetine donoenja odluka (rjeavanja problema, vjetine kritikog miljenja, vjetine samokontrole, samouvjerenost)
vjetina izgradnje samopouzdanja, samosvjesnosti (vjetine poznavanja
sopstvene linosti slabosti i jake strane, vrline, ukljuujui znanje o pravima, uticajima, vrijednostima, stavovima)
vjetine samoprocjenjivanja i ocjenjivanja, samokontrole
vjetine za upravljanje sopstvenim osjeanjima (upravljanje ljutnjom, suoavanje sa bolom i nervozama, vjetine prevazilaenja bola, drugih neprijatnih osjeanja)
vjetine za upravljanje stresom (upravljanje vremenom, pozitivno razmiljanje, tehnike relaksacije)
vjetine postavljanja ostvarljivih ciljeva
efikasno uenje (koncipiranje gradiva: koncept mape, izlistavanje, kako poboljati pamenje za uenje; navike uenja, kultura govora, umijee izraavanja - uenje novih rijei, kako napisati dobar sastav)
organizacija vremena
odnosi sa vrnjacima...
182
Glavna aktivnost
Problematine prie
Djeci se putem ppt prezentacije prezentuje nekoliko pria (Majina, Lukina, Ivina
pria).
Majina pria
Majina ulica nije jako dugaka, ali je vrlo zanimljiva. Na poetku ulice je pekara, u
sredini stanuje Majina prijateljica Petra, a na kraju je poslastiarnica. Maja je ve
velika, ima sedam godina i ide u drugi razred osnovne kole. Zato je mama ponekad samu poalje u pekaru po hljeb. Maja je tada jako ponosna.
Jednog dana dok se igrala ispred zgrade, pokraj nje se zaustavio automobil i jedan gospodin je pitao Maju zna li gdje je pekara. Maja je bila sretna to moe da
mu pomogne. Gospodin je pozvao Maju da sjedne pored njega u automobil i
pokae mu gdje je pekara.
Lukina pria
Luka je ove godine krenuo u kolu. Upoznao je mnogo novih prijatelja, ali se jo
uvijek najradije drui s Markom, prijateljem iz vrtia.
Svaki dan poslije kole Luka odlazi s bakom u oblinji park i igra se s Markom.
U parku je i koarkako igralite. Luka i Marko bi voljeli da igraju koarku, ali su
tamo uvijek veliki djeaci iz naselja. Nijh dvojica sa livade eznutljivo gledaju igru
velikih djeaka.
Zavrna aktivnost
Voditeljica podstie djecu da ispriaju sline, opasne situacije u kojima su se i
sami nekad nali:
ta je za njih opasna situacija
da li su se nekada nali u slinoj situaciji kao likovi iz pria
ta se tada dogodilo
kako su izali iz opasnosti
u kojoj situaciji su uspjeli da kau ne
u kojoj situaciji nisu uspjeli da kau ne
u kojoj situaciji su bili zbunjeni, nisu znali kako da postupe ili ta bi u navedenoj situaciji bilo ispravno da urade
da li treba biti oprezan i ne razgovarati sa nepoznatim osobama (primjeri iz
ivota ili drugih pria)
Jednog poslijepodneva dok su tako stajali i posmatrali velike djeake, jedan od

njih im je priao. Poeli su da razgovaraju o koarci i on im je rekao da ima novu,
zanimljivu video igricu. Pozvao je Luku u svoj stan da mu je pokae.
Ivina pria
Iva ima veliko dvorite i rado se igra u njemu. Ima svoju ljuljaku i puno igraaka
no ponekad joj je ipak dosadno. Voljela bi da ima psa sa kojim bi mogla da se igra
i eta. Misli da joj sa njim nikada ne bi bilo dosadno. Njena majka kae da mora
jo malo da poraste pa e onda moi da brine o psu. Jednom kad se Iva igrala u
dvoritu, vidjela je starijeg gospodina, kojeg je i prije viala, kako eta sa svojim
psom. Bio je to najljepi i najveseliji psi na svijetu.
Prolazili su pokraj ograde i psi je zavirio u dvorite. Iva je sva sretna pritrala i
poela da se igra sa njim. Gospodin je bio vrlo ljubazan i pozvao je Ivu da zajedno
proetaju psia do oblinje livade.
Nakon svake prie postavlja se pitanje koje se odnosi na problematinu situaciju
u kojoj su se nali likovi iz prezentovanih pria. Analizira se svaka situacija.
Grupa se moe podijeliti u tri manje, sa zadatkom da svaka grupa analizira jednu
priu, nakon ega slijedi izvjetavanje u velikoj grupi.
Voditeljica podstie djecu na razmiljanje i diskusiju:
ta je glavni lik uradio
kako bi oni postupili da su na mjestu djevojica i djeaka ije su prie prikazane na slajdovima (uivljavanje u uloge, saosjeanje sa drugima)
ta se sve moglo dogoditi (uvianje, procjena rizika)
ta je ispravno da se u navedenoj situaciji uradi (kritiko miljenje, rjeavanje problema)
ta briga o sebi podrazumijeva
183
Evaluacija
Svako saoptava utiske i osjeanja sa danaanje radionice.
RADIONICA 2: ivotne vjetine II

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
184
ivotne vjetine - uticaj drugih na nae ponaanje - kako da postupimo?

Analiziranje uticaja drugih na nas (roditelja, vrnjaka i medija);
analiziranje uticaja stavova, vrijednosti, moralnih normi i vjerovanja, kao i faktora koji vre uticaj na pojedinca (vjetine kritikog
miljenja)
Diskusija, popunjavanje radnih listia, prezentovanje, igra
90 minuta
Hamer sa pravilima, hamer, flip chart, radni listii: Baloni; Ako
mi neko kae, ja kaem/uradim; papir A4, flomasteri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost:
greku
Baloni
Voditeljica uesnicima podijeli radni listi Baloni na kojem uesnici, unutar balona, upisuju ko ili ta iz njihovog okruenja ima izvjestan uticaj na njihovo ponaanje. Zatim voditeljica poziva uesnike da proitaju ta su upisali i pokree
diskusiju.
Voditeljica postavlja pitanja poput sljedeih:
koju rije, poruku, reenicu uticaj su uesnici najee uli
ko ima najvie uticaja na njih
zato tako misle, kako je dolo do toga
na koji nain poruke utiu na odreena ponaanja
imaju li svi uticaji jednaku snagu
iji uticaj na uesnike ima najsnaniji efekat
ko donosi odluku ije e uticaje uesnici prihvatiti, a ije ili koje nee i sl.
Glavna aktivnost
Ako mi neko kae ..., ja kaem/uradim...
Voditeljica podijeli uesnicima radni listi Ako mi neko kae ... (kartice) i zamoli
ih da iskreno napiu ta bi oni rekli kada im neko, na primjer, kae: vrijeaj, navijaj
kada se drugi tuku, ukradi, otii na rizino mjesto... Po zavretku, uesnici spontano itaju ta su napisali na radnom listiu u dijelu Ja kaem/uradim.... Voditeljica
sumira odgovore i pohvali uesnike kada su u problematinim situacijama njihovi odgovori bili ne.
Slijedi diskusija o tome zato i u kojim problematinim situacijama treba rei ne
(izlaemo se opasnosti, nismo sigurni da je to dobro, bojimo se da e se neto
loe dogoditi, to nije u redu, izbjegavamo probleme).
Zavrna aktivnost
RADIONICA 3: ivotne vjetine III

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Vjetina izgradnje samopouzdanja

Ui se ta je samopouzdanje, o afirmativnim porukama kojima
uesnici mogu da hrabre sebe u odreenim komplikovanim i
stresnim situacijama; razvijanje svijesti o sebi, pozitivne slike o
sebi, osjeaja sopstvene vrijednosti; razvijanje osjeaja sigurnosti
i zatienosti
Igra, ppt prezentacija, diskusija, pisano izraavanje, rad u melim
grupama, prezentovanje
120 minuta
Hamer sa pravilima, hamer, flip chart, markeri, ppt prezentacija
Problematine prie i prilog Anina, Josipova, Marinina pria;
radni listii Ako mi neko kae, ja kaem/uradim; papir A4,
Zagrljaj
Uesnici stoje u krugu. Uesniku do sebe treba dati zagrljaj i ne putati ga iz
zagrljaja dok ta osoba ne pita: ta je ovo?. Osoba koja je zagrlila odgovara: Zagrljaj!. Tako se zagrljaj dalje prenosi ukrug.
Voditeljica podstie djecu da izraze zahvalnost za podrku koju su im drugi pruili
u odreenim problematinim situacijama.
Evaluacija
185
Uvodna aktivnost
greku
Komplikovani odgovori
Svi su u krugu. Voditeljica je u sredini i postavlja pitanja uesnicima. Uesnici moraju da odgovore netano. Pitanja treba da budu jednostavna i da upuuju na
automatske odgovore. Uesnik mora brzo da odgovori, inae ispada iz igre. Ko
tano odgovori na pitanje takoe ispada.
Primjeri za pitanja: Koliko ruku ima? Koliko ima godina? Kako se zove? U kojem
gradu ivi? Da li si elav? Kako ti se zove mama? Koliko je 1+1? Koji broj dolazi
poslije 5? Koji je danas dan? U kojoj ulici ivi? Na emu sjedi? Koje boje je nebo?
Voditeljica ohrabruje uesnike da oni jedni drugima postavljaju slina pitanja (ni
jedno pitanje koje smisle nije besmisleno, svako pristojno pitanje je dozvoljeno).
186
Glavna aktivnost
Samopouzdanje
Voditeljica podsjea uesnike na odrane radionice i podstie diskusiju:
kako se danas osjeaju kada su proli kroz prethodne radionice
ta su do sada nauili o sebi i drugima, ivotnim vjetinama
da li znaju ta je samopouzdanje
kako se ono stie
na koje naine svi mogu da bodre sebe i druge da budu bolji u onome to
rade i sl.
da li je to i koliko komplikovano za uesnike
Zatim se zadaje se zadatak da svaki uesnik dovri zapoetu reenicu: Samopouzdana djeca su ... . Sve ideje se zapisuju na hamer.
Podsjetnik za voditeljicu:
Samopouzdane su one osobe koji se osjeaju dobro same sa sobom.:
Vole sebe i vode rauna o sebi
Zadovoljavaju svoje potrebe/prava i vrednuju ih jednako kao potrebe/
prava drugih
Ponosne su na svoje uspjehe
Svjesne su svoje vrijednosti
Postavljaju sebi jasne i dostine ciljeve (ne ekaju da ih drugi zavre)
Pozitivno razmiljaju
Znaju da komuniciraju
Samouvjerene su
Ostavljaju dobar utisak (bez posebne elje da se svakome dopadnu)
Imaju kontrolu emocija
Ako mi neko kae ja kaem/uradim... (nastavak)
Radi se na radnim listiima sa istim reenicama od prethodnog dana, koje se komentariu i dopunjavaju. Potom se vodi razgovor o tome ta svako moemo sebi
da kae u odreenim situacijama i ta su to afirmativne, odnosne pozitivne, poruke koje moemo govoriti sami sebi. Voditeljice podstiu djecu da daju primjere
kako bodre sebe. Sve poruke se ispisuju na hameru.
Problematine prie 2
Prikazivanje ppt prezentacije (nastavak: Anina, Josipova, Marinina pria).
Anina pria
Ana je sa kolom ila u zooloki vrt. Veselila se izletu, ali je bila pomalo zabrinuta.
Prvi put je ila na izlet bez mame i tate.
U zoolokom vrtu je bilo jako lijepo. Uiteljica im je pokazala puno zanimljivih
ivotinja i priala o njima.
Dok je Ana gledala pelikane, uurbano su joj prili nepoznati gospodin i gospoa.
Rekli su joj da ih alje njena mama i da je moraju odmah odvesti kui.
Josipova pria
Josip se doselio u novo naselje. Puno je vee od njegovog starog naselja. U blizini
je veliki trgovinski centar. Josip ponekad ide s roditeljima u taj centar i tada kupe
mnoge stvari, a Josip pomae roditeljima u noenju stvari. Mama i tata ga zbog
toga uvijek pohvale.
Jednom su kupovali zavjese za novi stan, a Josipu je bilo dosadno. Mama mu je
dozvolila da ih prieka u oblinjoj prodavnici igraaka.
ekajui roditelje Josip je razgledao razliite igrake. Prila mu je neka nepoznata
gospoa s nekoliko kesa u rukama i zamolila ga da joj pomogne da odnijese kese
do auta.
Marinina situacija
Marina je ve velika djevojka. Ima mnogo prijateljica. Zna ve sama da brine o
sebi. Nauila je sama da podgrije i pojede ruak prije nego to krene u kolu.
esto ostaje sama kod kue dok joj roditelji rade. Ponekad joj vrijeme skrate prijateljice koje joj dou u posjetu.
Jednog dana, kao i mnogo puta do tada, dok je Marina bila sama kod kue, nepoznata osoba joj je pozvonila na vrata.
Svaka pria se moe itati i analizirati i u malim grupama:
da li je situacija opasna, zato nije/jeste
kako je glavni lik dospio u problematinu situaciju
kako je postupio
187
kako bi uesnici postupili da su na njegovom mjestu

kako se moe izbjei opsana situacija
Nakon izvjetavanja, na hameru se ispisuju zajedniki zakljuci i poruke.
Zavrna aktivnost
I ja imam svoju priu
Djeci se daje zadatak da napiu neku svoju, problematinu priu i istaknu poruku
u vezi iste.
Slijedi razgovor o tome ta je ispravno uraeno ili ta bi bilo ispravno da se u navedenoj situaciji uradi.
Evaluacija
RADIONICA 4: ivotne vjetine 4
188
Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
ivotne vjetine; kontakt s nepoznatom osobom putem interneta

Kako prepoznati i izbjei opasnost; kako rei ne u problematinoj situaciji; uvianje, procjena rizika; kritiko miljenje, sticanje i
razvoj vjetina rjeavanja problema; bazbjednost i pravila ponaanja na internetu; prepoznavanje svojih i tuih dobrih osobina
Asocijcije, ppt prezentacija, diskusija, izlaganje, pisano izraavanje, rad u malim grupama, debata
90 minuta
Hamer sa pravilima, hamer, flip chart, markeri, ppt prezentacija
Problematine prie i prilog Lovrova pria, papir A4, flomasteri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
greku
Asocijacije o internetu
Zadatak je da uesnici kau to vie asocijacija o internetu. Svako predstavlja i
objanjava svoje asocijacije. Na svaku asocijaciju voditeljice daju svoj komentar i
koriste kao polazite za komentar o bezbjednosti na internetu.
Problematine prie 3
Djeci se putem ppt prezentacije prezentuje Lovrova pria.
Lovrova pria
Lovro ide u etvrti razred osnovne kole. Oboava raunare i dosta vremena provodi na raunaru. Uspjeno koristi internet.
Ima svoju e-potu i dopisuje se putem interneta s prijateljima iz odjeljenja. Koristi
i ostale servise na internetu poput sluanja muzike, gledanja filmova ili korienje
priaonice (chat).
Jednom mu je nepoznati prijatelj u priaonici predloio da se upoznaju s obzirom
da ive u istom gradu, a imaju iste interese. Zatraio je od Lovra line podatke i
brojeve telefona.
Grupa se moe podijeliti u tri manje, sa zadatkom da svaka grupa analizira prikazanu priu:
svoje vienje situacije
kako bi oni postupili da su na Lovrovom mjestu
ta se sve moglo dogoditi
ta je ispravno da se u navedenoj situaciji uradi
Zatim slijedi izvjetavanje u velikoj grupi.
Zavrna aktivnost
Za i protiv internet-prijatelja
Uesnici se dijele u dvije grupe, jedna grupa se priprema za zagovaranje internet
prijateljstva, a druga za iznoenje argumenata protiv internet prijateljstva. Sve
ideje se zapisuju na tablu.
Do kraja vjebe uesnici treba da naprave uvid o vanosti poznavanja, primjene i
potovanja pravila ponaanja na internetu jer tako uvaju sebe i druge od neprijatnosti, opasnosti, povrjeivanja.
Zatim se uesnicima podijeli broura Bezbjednosti djece na Internetu (NVO
Djeca prije svega).
Osoba koju najvie volim je...
Voditeljice daju zadatak uesnicima da razmisle o osobi koju najvie vole i da zapiu na papir njene tri pozitivne osobine. Kad svi zavre, daje se uputstvo da proitaju te tri osobine kao svoje: "Ja sam...".
Glavna aktivnost
189
Evaluacija
190
X ZDRAVLJE
X ZDRAVLJE
RADIONICA 1: Zdravlje je kada...
Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Zdravlje, zdrava ishrana

Sticanje znanja o vanosti zdravlja i upoznavanje sa zdravim navikama; upoznavanje sa osnovnim principima pravilne ishrane;
razvijanje svijesti o vanosti navika vezanih za pravilnu ishranu,
higijenu i primjereno ponaanje
Igra, asocijacije, razgovor, popunjavanje radnih listia, izvjetavanje, disusija
60 minuta
Hamer sa pravilima, hamer, flip chart, markeri, papir A4, radni listii Ako ne vodim rauna o zdravlju..., flomasteri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Dobrodolica uesnicima i razgovor u krugu:

svi odgovaraju na pitanje kako se osjeaju
ta se deavalo u periodu od prethodnog susreta
Voe-povre
Uesnici stoje u krugu i redom, jedan po jedan, izgovaraju naziv voa ili povra.
Dok izgovaraju nazive voa ili povra, treba da imitiraju pokret kojim se ono bere:
branje sa drveta, vaenje iz zemlje, kidanje rukom itd. Ostala djeca imitiraju pokazane pokrete.
Glavna aktivnost
Kada sam zdrav, mogu
Voditeljica pozove djecu da slobodnim idejama dovre zapoetu reenicu Kada
sam zdrav, mogu, koja je prethodno napisana na hameru ili na tabli. Voditeljica
zapisuje asocijacije. Na kraju proita ta je zapisano i daje kratak komentar.
Uesnici se podijele u pet grupa. Dobiju zadatak da dovre reenice zapisane na
radnim listiima Ako ne vodim rauna o zdravlju..., tako da se potrude da navedu
to vie posljedica, od bezazlenih do komplikovanih i sloenih.
Radni listii Ako ne vodim rauna o zdravlju
I grupa: Ako dugo boravimo na suncu, moe nam se desiti
II grupa: Ako dugo boravimo u hladnoj vodi, moe nam se desiti
III grupa: Ako ne peremo ruke i jedemo neoprano voe i povre, moe nam se
desiti
Uvodna aktivnost
193
IV grupa: Ako se igramo otrim predmetom, moe nam se desiti

V grupa: Ako se nepravilno hranimo, jedemo puno slatkia i sl., moe nam se
desiti
Nakon to grupe zavre rad, predstavnici grupa redom izlaze, postave svoj rad
na tablu i izvjetavaju. Zadatak za ostalu djecu je da paljivo prate prezentaciju i
dopunjavaju zapisano.
Zavrna aktivnost
194
Kvaritelji i popravljai zdravlja

Voditeljica evaluira rad, zaokruujui priu o posljedicama i, kroz diskusiju u zavrnom krugu, ispisuje na hameru/tabli:
Faktore koji pozitivno utiu na zdravlje - POPRAVLJAI ZDRAVLJA: pravilna,
raznovrsna i redovna ishrana, fizika aktivnost, pravilan ritam dana (san, odmor, uenje, razonoda), sport, rekreacija, lina higijena, higijena prostora,
ljubav, smijeh, boravak u prirodi, na planini, moru, druenje
Faktore koji negativno utiu na zdravlje - KVARITELJI ZDRAVLJA: nepravilna
ishrana, poremeaj ritma sna i odmora, fizika neaktivnost, nedovoljna higijena, zagaena ivotna sredina, neadekvatna obua i odjea, pretjerano
izlaganje suncu/toploti/hladnoi, boravak u prostorijama u kojima se pui...
Evaluacija
svako saoptava svoj doivljaj radionice
podjela fascikli i evaluacionih listia
RADIONICA 2: Zdravlje na usta ulazi

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Zdravlje, zdrava ishrana

Upoznavanje sa osnovnim principima pravilne ishrane, razvijanje
svijesti o navikama vezanim za ishranu
Igra, crtanje, pisanje, razgovor
60 minuta
Hamer sa pravilima, hamer, flip chart, markeri, papir A4, flomasteri, samoljepljivi listii sa ispisanim prehrambenim namirnicama,
radni listii Ja sam ponosan na..., fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Ko se zdravo hrani?
Voditeljica postavlja pitanja i razvija grupnu diskusiju:
ko se zdravo hrani
kada se formiraju navike u ishrani
ta je to zdrava ishrana
Voe-povre
Uesnici stoje u krugu. Voditeljica naizmjenino izgovara nazive voa i povra.
Kada izgovori naziv voa, uesnici treba skoe, a kada izgovori naziv povra, treba
da unu. Neko od uesnika moe da preuzme ulogu voditelja u ovoj vjebi.
Kuc-kuc, ja sam
Uesnici iz kutije izvlae listie sa ispisanim nazivima hrane i pia: mlijeko, jaja,
meso, riba, itarice, jabuka, spana, smoki, koka kola, lizalica, eer
Od stolica se napravi krug, a izmeu dvije stolice se ostavi prostor za ulazak u
krug. U sredini kruga, voditeljica na pod stavi papir/hamer na kome je ispisano
Graditelji zdravlja, a izvan kruga papir/hamer na kome je ispisano Kvaritelji
zdravlja. Djeca stoje sa strane, izvan oba oznaena polja. Jedno po jedno, prilaze
otvoru izmeu dvije stolice, pitajui ostale uesnike: ,,Kuc-kuc, ja sam (dijete ita
naziv sa izvuenog listia) npr. mlijeko, je li ovo moja kua?. Nakon postavljenog pitanja, ako smatraju da je namirnica iz grupe zdravih, djeca odgovaraju sa:
,,Jeste, ui da nam gradi kuu. i tada dijete moe da ue u unutranjost kruga, u kojem pie Graditelji zdravlja. Kada neko dijete izvue listi na kome pie
naziv neke nepreporuljive namirnice, postavi isto pitanje: ,,Kuc-kuc, ja sam npr.
ips, je li ovo moja kua?, ostali treba da odgovore: Nije, ne ulazi da nam kvari
kuu.. Tada dijete ostaje izvan kruga, na mjestu na kojem pie Kvaritelji zdravlja.
(Ova dva tipska odgovora voditeljice treba da napiu na tablu, kako se djeca ne bi
optereivala formulacijom odgovora.). Kada sva djeca uzmu uee i rasporede
se na jedno od dva polja, vjeba se zavrava. Svi pozdravljaju aplauzom, jer su
uspjeno obavili zadatak i vraaju se u zajedniki krug.
Moj jelovnik
Voditeljica poziva djecu da kratko sastave svoj uobiajeni jelovnik, sa glavnim
obrocima i uinama. Svi ili nekoliko dobrovoljaca itaju napisani jelovnik, a voditeljica na tabli zapisuje namirnice u iscrtane kolone: doruak, ruak, veera,
uina. Zajedniki se provjerava da li su izabrane namirnice iz kruga graditelja ili
kvaritelja zdravlja. Voditeljica komentarie kvalitet hrane, sadraj obroka, vanost
doruka i uine, tetnost pojedinih pia i namirnica.
Zavrna aktivnost
Ja sam ponosan na
Djeca popunjavaju radni listi Ja sam ponosan na.... Listii se prezentuju u velikoj
grupi, zajedniki komentariu i pohvaljuju.
Glavna aktivnost
195
Evaluacija
RADIONICA 3: Prevencija zloupotrebe duvana i

alkohola
Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
196
Zdravlje, prevencija bolesti zavisnosti

Sticanje znanja o tetnosti duvana, alkohola i drugih psihoaktivnih supstanci; razvijanje vjetina potrebnih za suprostavljanje
moguim negativnim uticajima i pritisku vrnjaka; tehnike otpora (kako rei ne), mudro odluivanje i sl.
Izlaganje, asocijacije, popunjavanje radnih listia, razgovor, igra
uloga
120 minuta
Hamer sa pravilima, hamer, flip chart, markeri, papir A4, samoljepljivi listii flomasteri, radni listii: Posljedice uzimanja psihoaktivnioh supstanci; Milanova pria, fascikle, evaluacioni listovi,
pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Izlaganje o psihoaktivnim supstancama
Pod psihoaktivnim supstancama podrazumijevaju se sve supstance koje mijenjaju stanje svijesti, zapaanje, miljenje, raspoloenje i ponaanje. U psihoaktivne
supstance se ubrajaju: duvan, alkohol, kafa, inhalanti (lijepak, razreivai, benzin,
aceton i dr.), marihuana, neki lijekovi, heroin, kokain... Psihoaktivne supstance
utiu na organizam, a time i na cjelokupno funkcionisanje osobe koja ih zloupotrebljava.
Puenje duvana
Istraivanja pokazuju da je sve vei broj djece koja u sve mlaem uzrastu poinju
da pue duvan i da je korienje duvana u ranom uzrastu povezano sa sklonou
da se kasnije koristi alkohol, marihuana i druge droge. Duvan je snaan elijski
otrov. Najtetniji sastojci duvana su nikotin, katran i ugljen monoksid. Nikotin je
snaan insekticid i biljni otov. Nikotin je odgovoran za stvaranje zavisnosti kod
puaa. Puenjem, nikotin iz plua puaa prelazi u krvotok, i do mozga stigne za
7-8 sekundi. Pod dejstvom nikotina srce bre kuca, krvni pritisak raste, periferni
krvni sudovi se suavaju, poremeti se metabolizam, javi se disbalans hormona...
Katran je ljepljiva masa smee boje koja se nalazi u materiji za asfaltiranje ulica.
Zasluan je za taman ten, obojene prste i ute zube puaa, kao i za ute naslage
na zidovima i namjetaju u prostorijama u kojima se pui. Ugljen monoksid je
bezbojni otrovni gas. To je onaj isti gas koji izlazi iz auspuha automobila. Djeca
koja pue mogu biti nieg rasta, jer ugljen monoksid onemoguava dobro snabdijevanje krvi kiseonikom, a samim tim kiseonika je manje i u tkivima.
Puenje izaziva psihiku i fiziku zavisnost. Fiziku zavisnost stvara nikotin, postajui sastavni dio metabolizma. Ako nema cigarete, kod puaa se javlja razdraljivost, nemir, tekoe u koncentraciji, neraspoloenje, usporen rad srca, poveani
apetit. Osobe koje aktivno ne pue, ali borave u zadimljenim prostorijama, izloene su uticaju dima cigareta, trpe negativne posljedice tzv. pasivnog puenja.
Pod ovim izrazom podrazumijeva se udisanje dima cigarete koju pue ljudi pored
nepuaa. Dokazano je da boravak u zadimljenoj prostoriji, u toku nekoliko sati,
ima za nepuaa isti efekat kao da pui jednu cigaretu na sat. Djeca puaa ee
obolijevaju od akutnih respiratornih infekcija, sklona su oteanom disanju, upalama srednjeg uva, pogoranju astme.
Zloupotreba alkohola
Sa alkoholom se djeca susreu veoma rano, u svojoj porodici i okruenju. U nekim
krajevima djeci se veoma rano daje da piju pjenu od piva ili slatko vino, za roendansku proslavu se kupuje djeji ampanjac. Tako se kod njih stvara navika da je
pie obavezni dio slavlja. Djeca i mladi najee probaju alkohol u svom domu, uz
znanje, odobrenje, nekada i podsticaj roditelja, sa naivnim uvjerenjem da je bolje
da alkohol probaju kod kue, pod kontrolom, i da onda nee eljeti da piju van
kue, u drutvu vrnjaka.
Naglaava se da to to je upotreba alkohola tako rairena, ne znai da je on bezopasan. Alkohol utie na funkcionisanje svih elija, na miljenje, osjeanja, govor,
kretanje.
Alkohol putem krvotoka dospijeva do svih dijelova tijela. Potrebno je nekoliko
minuta da bi dospio do mozga. Njegovo dejstvo se odraava kroz smanjenu
osjetljivost ula na podraaje koji dolaze iz spoljanje sredine, kroz usporene reakcije na okolinu, nejasan vid, smanjenu koordinaciju, smanjenu sposobnost za
jasno razmiljanje. Alkohol utie na pamenje, izaziva poremeaje u zapaanju,
tekoe u motorici, izaziva muninu itd. Posljedica je i razdraljivost i, veoma esto, agresivnost. Najozbiljnije posljedice djelovanja alkohola javljaju se kod unoenja veih koliina, kada dolazi do prekida disanja i smrti.
Alkoholizam je hronina i teka bolest. Alkohol u porodici zauzima centralno
mjesto i maskira druge probleme. Pored jednog alkoholiara, pati jo tri do pet
osoba. Pa ipak, zablude o alkoholu i danas postoje, mada se zna da: alkohol nije
ni lijek, ni hrana, ne pojaava fiziku snagu, ne popravlja san, daje lano samopouzdanje.
Zloupotreba doga
Svjetska zdravstvena organizacija je dala definiciju narkomanije: narkomanija je
stanje periodinog ili hroninog trovanja (intoksikacije) izazvano ponavljanim
uzimanjem prirodne ili sintetske droge.
197

198
Karakteristike takvog trovanja su:

Nesavladiva potreba za uzimanjem droge i njenim nabavljanjem po svaku
cijenu
Tendencija poveanja doze - narkomanu treba sve vea koliine droge da bi
postigao prvobitni efekat zadovoljstva ili izbjegao krize u koje moe zapasti
zbog neuzimanja droge
Fizika zavisnost o djelovanju droge - droga postaje dio fizikog metabolizma, tijelo se adaptira na drogu pa njenim izostajanjem dolazi do tekih metabolikih poremeaja tzv. apstinencijskih kriza (skup simptoma i znakova
koji nastaju zbog naglog prekida unoenja novih koliina droge, na koju je
organizam naviknut i postao zavisan: nervoza, nemir, zabrinutost, teturanje, gubitak sna, trzaji i bolovi u miiima, dijareja, eluani grevi, munina,
povraanje, bolovi u leima i nogama, ubrzano disanje, poveanje temperature, osjeaj oajanja i opsesije za pronalaenje narkotika)
Psihika zavisnost o djelovanju droge - nemogunost da se kontrolie psihika napetost bez droge; uslijed dugotrajne zloupotrebe droge dolazi do
psihikih poremeaja
tetno djelovanje na osobu, uz tetno djelovanje na drutvo - problemi sa
zdravljem, oboljenje organa, zarazne bolesti; nesposbnost za porodini ivot, druenje, kolske i radne aktivnosti; prelazak na kriminalne aktivnosti
Narkomanija je proces koji ima svoje faze:
interesovanje za droge
probanje droge
elja za drogom
zavisnost
Narkomanija je dijagnoza koju postavlja ljekar ili tim ljekara poslije detaljnog ispitivanja i utvrivanja znakova zavisnosti. Da bi se neko proglasio narkomanom
moraju se stei sljedei uslovi:
zbog ponavljanog uzimanja droge, osoba se nalazi u stanju periodinog
ili hroninog trovanja koje za njega ili njegovu okolinu predstavlja tetu ili
opasnost
zbog sve vee tolerantnosti organizma, osoba tei poveanju doze droge
osoba pokazuje nesavladivu potrebu za drogom
osoba ne moe da napusti uzimanje droge, nagli prekid uzimanja droge
izaziva teko stanje i ugroava fiziko i psihiko zdravlje
otupljuje interes za bilo ta drugo osim za nabavku droge, droga postaje
cijeli sadraj i interes u ivotu osobe
Razliiti su znaci koji mogu ukazati da jedan lan porodice koristi drogu:
poveanje: pulsa, krvnog pritiska, vrtoglavice, crvenila u oima, jakog osjeaja ei, umora
nemir, znojenje, povraanje, strah, drhtanje, proirene zjenice, dijareja, po-
Glavna aktivnost
Kad sam zdrav, mogu...
Djeca slobodnim mislima dovravaju zapoetu reenicu Kad sam zdrav, mogu ...
(...da se igram, ...da uim, ...da se druim, ...da skijam), a voditeljica zapisuje na
tablu. Nakon iscrpljenih asocijacija, voditeljica ita zapisano sistematizujui priu
o zdravlju.
Voditeljica pripremi veliki papir/hamer, tako da ga uzdunim linijama podijeli na
tri polja, a na vrhu kolone napie:
Kada neko pui, onda...
Kada neko pije, onda...
Kada neko uzima drogu, onda...
vraanje, groznica, gubitak teine, bolovi u stomaku, grevi u miiima, oteano disanje
zaputanje svog izgleda, gubljenje higijenskih navika, koa postaje naborana, lice bezizraajno, pogled prazan
slabljenje apetita, a ponekad i veoma pojaan apetit, mravljenje kod due
zloupotrebe, izmijenjen bioritam, poremeaj sna, pojaanje seksualne elje
brze promjene raspoloenja, od euforije preko nervoze, agresivnosti do depresivnosti, razdraljivost, sa provalama bijesa
blagi, a zatim i tei poremeaji pamenja, zapaanja, miljenja, volje
neobine vizije, snovi i halucinacije, tj. osjetne varke akustine i vizuelne
prirode kojih u stvarnosti nema
promjene u uenju, nije ih briga za rezultate uenja, nemotivisani su, nezainteresovani, esto izostaju iz kole ili sa posla
gubljenje interesovanja za stvari i osobe koje su im ranije bile veoma vane,
naputanje starog drutva i kontakt sa novim prijateljima koje najee ne
predstavljaju svojoj porodici
u kui nestaju stvari, novac, druge vrijednosti, ponekad ine prekraje ili
krivina djela
u kui se nalazi neto od karakteristinog pribora: smotuljci duvana, ili
trava prosuta po depovima ili na drugim mjestima u stanu, kovertice sa
prahom, nagorjele kaike i pricevi
mjesta uboda na rukama ili drugim dijelovima tijela, koje sakriva od drugih
(npr. i ljeti nosi duge rukave, na karakteristinim mjestima na odjei se nalaze tragovi krvi od uboda igle)
Zato je neophodno da uesnici jo od prvih razreda osnovne kole dobijaju blagovremene i tane informacije o tetnom dejstvu duvana, alkohola i drugih psihoaktivnih supstanci na zdravlje, kao i da izgrade vjetine koje su potrebne da bi
ostali van domaaja duvana, alkohola i droga.
199

200
Posljedice uzimanja psihoaktivnih supstanci

Na samoljepljivim listiima voditeljica unaprijed zapie posljedice uzimanja psihoaktivnih supstanci: uti prsti, sukob sa zakonom, krae, povraanje, poremeaj
pamenja, rak plua, koma, vrtoglavica, drhtanje ruku, pospanost, nejasan vid,
teturanje, bore na licu, udesi, uti zubi, nasilniko ponaanje, prijevremena smrt,
svadljivost, munina, neprijatan zadah...
Djeci se podijele samoljepljivi listii na kojima su ispisane posljedice uzimanja
duvana, alkohola i droga. Nakon to voditeljica podijeli listie, jedno po jedno
dijete izlazi i rasporeuje ih u odgovarajuu kolonu. Ukoliko je to to pie posljedica konzumiranja i alkohola i droga, onda se listi zalijepi na liniju izmeu
dva polja. Voditeljica pomae ako su djeca nesigurna. Na kraju, voditeljica kratko
sistematizuje zapisano, govorei o tetnim posljedicama uzimanja duvana, alkohola i droga.
ta mogu da uradim...
Dvoje djece kratko odglume sljedeu situaciju: Jedno dijete nagovara drugo da
povue dim iz cigarete, koju je uzelo od oca. Drugo dijete slua ubjeivanje, zbunjeno je i uplaeno.
Voditeljica podstie i drugu djecu da predlau na koje sve naine ubjeivano dijete moe da reaguje.
Pria o Milanu
Uesnici dobijaju radni listi Pria o Milanu:
Doselio sam se iz drugog grada. U ovom odjeljenju nikoga ne poznajem i niko se
sa mnom ne drui.
Blizu kole sam upoznao nekoliko starijih djeaka koji su kul mada sam primijetio
da pue, to moji roditelji ne odobravaju. Ali moji roditelji i onako nemaju vremena za mene.
Kad sam odbio moje nove drugove koji su mi nudili da povuem dim iz cigarete,
mislei da se radi o duvanu, oni su mi objasnili da je to neto bolje od duvana
marihuana. Nisam tano znao ta je to, ali nisam htio da mi se smiju pa sam
pristao. Nije mi se dopalo, a bilo mi je i malo muka, to nisam htio da im priznam.
Plaio sam se i da me roditelji ne otkriju, ali oni sreom nisu nita primijetili.
Kad sam se ponovo sreo sa novim drugovima, traili su od mene novac pa da
zajedno puimo marihuanu. Rekao sam im da nemam novca, ali oni su znali da
svakog dana donosim novac za uinu pa sam to morao da im dam...
Zadatak je da uesnici, u malim grupama, zavre zapoetu priu. Zatim se predstavljaju grupne ideje, o kojima se zajedniki diskutuje:
zato je Milan poeo da pui marihuanu, ta je umjesto toga mogao da uradi
kakva je uloga roditelja u Milanovom problemu
kakva je uloga kole/odjeljenja u Milanovom problemu
kako se ovo moglo sprijeiti
ta se sada moe uraditi
kako biste vi savjetovali Milana

kako se drugaije Milan mogao povezati sa vrnjacima
kako biste se vi oduprli pritisku vrnjaka
Zavrna aktivnost
Voditeljica sistematizuje napisano, govorei da smo svi vlasnici svojih osjeanja i ponaanja, i da uvijek imamo izbor, koji treba da bude u naem najveem
interesu, pa i po cijenu da moramo da prekinemo druenje sa nekom drugom/
drugaricom.
Evaluacija
Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Zdravlje kao subjektivan doivljaj

Upoznavanje sa organskim i psihikim manifestacijama zamora,
straha, iscrpljenosti, uznemirenosti; uvianje razlika izmeu povremenih i stalnih manifestacija; uticaj stresa na zdravlje; kada je
potrebno zatraiti strunu pomo
Popunjavanje radnih listova, razgovor, igra
90 minuta
Hamer sa pravilima, hamer, flip chart, markeri, papir A4, flomasteri, radni listii: Prepoznaj stres; Misli na sebe; fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Glavna aktivnost
Prepoznaj stres
Svako dijete dobije radni listi Prepoznaj stres, na kojem su ispisani sljedei
simptomi:
ubrzan rad srca (lupanje srca)
ubrzano disanje
nedostatak vazduha
RADIONICA 4: Dobro se (ne)osjeam
201

202
vrtoglavica
malaksalost
vlani dlanovi
bol i grevi u stomaku
munina
Voditeljica od djece trai da na radnim listima oznae da li su imali takve simptome, i to tako to e pored napisanog simptoma oznaiti (minus) ako nikada ili
skoro nikada nisu imali navedeni simptom ; sa +-(plus, minus) oznaavaju ako se
simptom javlja povremeno , a sa + (plus) ako se neki simptom javlja esto.
Voditeljica na velikom papiru/tabli napie simptome redom, kao na podijeljenim
listiima i iznad napie oznake -, +-, +. Nakon to djeca oznae svoje liste, voditeljica ita jedan po jedan simptom, a djeca podizanjem ruke, pokau pripadnost
navedenim kategorijama: nikad, povremeno, esto, to se biljei na tabli.
Razgovor u krugu:
voditeljica poziva djecu koja su esto imala neke od simptoma da saopte u
kojim se situacijama to najee deava
kako su u vezi toga postupila
ta je dobro, ta se moe u vezi toga uraditi
Voditeljica zakljuuje: Navedeni simptomi deavaju se u situacijama fizike ili psihike napetosti, straha, uzbuenja ili su to propratne pojave takvih stanja. Svaka
promjena u organizmu, ili pojava nekog simptoma treba da se saopti roditeljima
ili nastavnicima.
Misli na sebe
Zadatak je da svaki uesnik, na radnom listiu Misli na sebe, zapie jednu situaciju fizike ili psihike napetosti, straha, uzbuenja i dopuni sljedee stavke:
moji prethodni uspjesi i postignua (vanost malih uspjeha)
moje unutranje snage (pozitivne osobine)
moje vjetine (ta umijem, ta treba da promijenim, nauim)
osoba/osobe koju/e mogu da pozovem da mi pomognu
Mogua pitanja za podsticanje grupne diskusije:
granice: ta mogu, ta ne mogu
oekivanja: ta oekujem od samog sebe (ciljevi-pozitivni i dostini), ta
drugi oekuju od mene (da li mi pomau u postizanju ciljeva)
trenutni problemi, prepreke
lina odgovornost: kako sebe uvaju; odgovornost za svoje misli, osjeanja,
rijei, ponaanja...
spremnost za upoznavanje sa sobom (svojih osobina, elja)
kada se desi problem, dobro je razmisliti:
da li je ovo najgora situacija u mom ivotu
kako sam prevaziao prethodne probleme

ta bi osoba u koju imam povjerenja uradila
Voditeljica zakljuuje: Da bismo bili u dobrim odnosima s drugima, moramo biti
i u dobrim odnosima sa samim sobom: zadovoljiti svoje potrebe, prepoznati i
ostvariti svoje sposobnosti.
Zavrna aktivnost
Hodaj kao...
Voditeljica daje djeci uputstvo za imitaciju kretanja: ene koja se vraa sa pijace;
fudbalera koji se vraa na teren; osobe koja koraa kroz duboko blato; osobe koja
hoda kroz vodu; robota; vojnika; trudnice; balerine...
Evaluacija
Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Higijenske navike i zdravlje

Sticanje uvida da je briga o tijelu i zdravlju vaan segment u ivotu ljudi, da ouvanje, unaprijeenje, njega i briga o tijelu, zdrave
navike omoguavaju kvalitetniji ivot, zadovoljstvo sobom, bolju
optu i radnu sposobnost; razvijanje svijesti o vanosti i povezanost ishrane, rekreacije, higijene, ponaanja i zdravlja
Razgovor, popunjavanje radnih listia, igra
60 minuta
Hamer sa pravilima, hamer, flip chart, markeri, papir A4, flomasteri, radni listii Moje higijenske navike, fascikle, evaluacioni
Uvodna aktivnost
Voditeljica ispituje predznanje uesnika o higijeni:
ta se svakog dana pere na svom tijelu
kako se koristi sapun, ampon, dezodorans, krema
redoslijed kupanja, ta se prvo pere na tijelu
kada se presvlai odjea, obua
RADIONICA 5: istoa je pola zdravlja
203
kako se odrava higijena odjee, obue

ta je poeljno oprati u maini za ve, na kolikoj temperaturi
ta se moe oprati u lavoru, na ruke
kada, kako se isti stambeni prostor
Glavna aktivnost
Moje higijenske navike

Uesnici individualno popunjavaju radni listi Moje higijenske navike. Nakon
toga se, u velikom krugu, zajedniki itaju pitanja i dolazi do poeljnih odgovara.
204
Prilog - radni listi Moje higijenske navike

Lina higijena:
Prije nego bilo ta pojedem, operem ruke: da, ne, ponekad
Zube perem: ponekad, jednom dnevno, poslije svakog obroka
Tuiram se i ve presvlaim: svakog dana, vie puta sedmino, jednom sedmino
Presvlaim se: kada sam znojav, prljav, poslije treninga, igre
Kosu perem: kada se isprlja, tek kada se jako isprlja, najmanje jednom nedjeljno
Redovo skraujem nokte na nogama i rukama (najmanje jednom nedjeljno): da, ne, ponekad
Moraju da me opominju da odravam linu higijenu: ponekad, svakodnevno, esto
Higijena prostora:
Kada zavrim sa uenjem, pospremam knjige, svoj radni sto: da, ne ponekad
Pospremam svoju sobu: da, ne ponekad
Uestvujem u kunim i drugim poslovima (navesti kojim): da, ne ponekad
Moraju da me opominju da odravam higijenu prostora: da, ne ponekad
titim sebe i druge od razbolijevanja:
Kada kijam ili kaljem, obavezno stavim ruku na nos ili usta: da, ne ponekad
Imam maramicu u svakoj prilici: da, ne ponekad
Kada sam bolestan, odlazim kod ljekara: da, ne ponekad
Odlazim na redovne kontrole kod ljekara (na primjer, kod pedijatra, stomatologa, oftalmologa, ginekologa): da, ne ponekad
Imam izabranog doktora: da, ne
Moja rekreacija:
Bavim se sportom (kojim; da, ne, ponekad)
Volio bih da se bavim ..., kojim sportom

Vozim bicikl, trim, etam...
U slobodno vrijeme... (navedi ta radi)
Od sada u u vezi higijene vie..., a manje...
Zadatak je da svaki uesnik donese odluku o buduoj brizi za svoje tijelo i zdravlje
dopunjavajui radni listi Od sada u u vezi higijene i zdravlja vie..., a manje....
Zatim se u velikom krugu prezentuju, komentariu i pohvaljuju donijete odluke.
Zavrna aktivnost
Banana
Svi uesnici stoje u krugu, osim jednog uesnika, koji je u centru kruga. Njemu
uesnici koji stoje u krugu postavljaju razliita pitanja. (Npr. Koliko ima godina?
Koju muziku voli? Gdje si roen?). Uesnik koji stoji u centru kruga mora na
svako pitanje da odgovori banana i da ostane ozbiljan. Ako se nasmije, mijenja
mjesto sa uesnikom koji mu je postavio to smijeno pitanje, a taj uesnik ulazi
u sredinu kruga i odgovara na pitanja na isti nain.
Evaluacija
205
XI ODNOSI SA RODITELJIMA
XI ODNOSI SA RODITELJIMA
RADIONICA 1: Roditeljski biseri
Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Roditelji i djeca
Rad na porodinom identitetu i porodinim odnosima, podsticanje uesnika da roditeljima saoptavaju sopstvene potrebe, to
doprinosi njihovom boljem meusobnom razumijevanju (razgovor o: izjavama roditelja koje zbunjuju djecu, porukama koje
djeca alju roditeljima, oekivanjima roditelja u vezi promjene
ponaanja djeteta)
Razgovor, popunjavanje radnih listia, izlaganje, igra
90 minuta
Hamer sa pravilima, hamer, flip chart, markeri, radni listii Izbor
najboljeg roditeljskog bisera, papir formata A4, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Razgovor u krugu, uesnici saoptavaju:

kako se osjeaju danas
o deavanjima tokom protekle sedmice
o deavanja za vrijeme nastave
Ja vidim...
Jedan dobrovoljac izabere jedan predmet iz prostorije u kojoj se igra odvija. Predmet mora biti vidljiv. Dobrovoljac ne imenuje izabrani predmet. Zadatak ostalih
je da pogode o kojem predmetu se radi tako to dobrovoljac zapoinje opisivanje predmeta rijeima, npr: Vidim neto bijelo. . U jednom opisivanju moe da
upotrijebi samo jedan atribut, nakon ega ostali pojedinano kau ta misle koji
je to predmet. Ukoliko niko ne pogodi, dobrovoljac dodaje nove atribute: Vidim
neto bijelo i okruglo. . Igra traje dok se ne pogodi o kojem predmetu se radi.
Glavna aktivnost
Zlatna ribica
Voditeljica daje zadatak uesnicima da razmisle i na papiru napiu ta bi njihovi
roditelji zatraili (majka ili otac) kada bi upecali zlatnu ribicu, koje bi to tri elje
bile, a tiu se djece.
da li je uesnicima bilo teko da zamisle tri roditeljske elje, zbog ega jeste/
nije
Uvodna aktivnost
209

210
da li razmiljaju o tome ta njihovi roditelji ele

da li im roditelji saoptavaju svoje elje
da li djeca roditeljima saoptavaju svoje elje
da li je lako saoptavati svoje elje, zbog ega jeste/nije
kako roditelji ispunjavaju djetetove elje
kako djeca ispunjavaju elje ili oekivanja roditelja
ta smo sve eljeli kad smo bili mali, a ta sada elimo
kako razumiju reenicu: Ako sad nemate vremena za svoje dijete, ni ono
kasnije nee imati vremena za vas.
Voditeljiva zakljuuje: Svako treba da naui da prepozna svoje elje, da zna ta
eli, koje elje je mogue da ostvari, a koje nije, kako to to eli drugome da saopti, kako da ostvari to to eli...
Domai zadatak: Djeca treba da zatrae od roditelja da im odgovore na ovaj zadatak, odnosno da provjere da li su i koliko bili u pravu u vezi roditeljskih elja.
Ispunjenje zadatka se provjerava na sljedeoj radionici.
Izbor najboljeg roditeljskog bisera
Svako dijete dobija listu roditeljskih bisera. Zadatak je da izabere poruke/reenice
koje najee izgovaraju njegovi roditelji. Djeca mogu dopisati roditeljske bisere
koji nedostaju, a izriu ih njihovi roditelji. Zatim se itaju roditeljske poruke i zajedniki komentariu. Voditeljica biljei i sumira odgovore i na kraju se proglaavaju najei roditeljski biseri.
Prilog: Lista roditeljskih bisera
Zavrna aktivnost
Matematika
Djeca stanu u krug i broje u krugu do broja 50, ali bez brojeva koji u sebi sadre
broj: 4 i 8. Djeca redom izgovaraju brojeve, vodei rauna da preskoe brojeve
koji sadre: 4 i 8. Ko pogrijei, izlazi iz kruga.
Rekapitualacija i evaluacija
uesnici saoptavaju ta su sve nauili danas
podjela fascikli i evaluacionih listia.
RADIONICA 2: Moji roditelji

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Roditeljska uloga
Upoznavanje sa roditeljskim ulogama i djetetovim potrebama
kao doprinos boljem razumijevanju odnosa izmeu roditelja i
djece; razumijevanje roditeljskih postupaka i granica koje roditelji
postavljaju; otkrivanje sopstvenih elja i oekivanja od roditelja
Razgovor, popunjavanje radnih listia, crtanje, izlaganje
90 minuta
Hamer sa pravilima, hamer, flip chart, markeri, papir A4 formata,
radni listii: Kad bi djeca mogla da biraju roditelje i Porodini
grb, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje

Kad bi djeca mogla da biraju roditelje
Uesnici treba da zamisle da ive u svijetu u kojem djeca mogu da biraju roditelje.
Zadatak je da svi razmisle s kakvim roditeljima bi eljeli da ive i da prema tome
napiu oglas kako bi im se ba takvi roditelji javili (osobine, profesije, interesovanja, godite, izgled...). Kada svi napiu, svaki uesnik proita svoj oglas.
ta je uesnicima bio vano/presudno za izbor
kako izgledaju roditelji koje su izabrali
kakve osobine imaju roditelji koje su izabrali
kako se ponaaju prema njima
kako se ponaaju jedno prema drugome
kako bi izgledao njihov zajedniki ivot
Glavna aktivnost
Moji roditelji
Zadatak je da svaki uesnik, za sebe, razmisli o nekoj situaciji u kojoj su njegovi roditelji pokazali neku osobinu koja je njemu vana (koja mu se dopada), postupili
na nain koji uesnk smatra dobrim. Kada se svi prisjete takve situacije, uesnici
iznose svoje primjere.
kako su se uesnici tada osjeali
Uvodna aktivnost
211
ko jo u porodici ima takvu osobinu, ponaanje

da li ta osobina/ponaanje doprinosi meusobnom razumijevanju, saradnji
koje su dunosti roditelja
Voditeljica zakljuuje: U svakoj porodici ima situacija u kojima se ne snalaze djeca
i situacija u kojima se ne snalaze roditelji. I djeca i roditelji nekada se pokau u
boljem, a nekad u slabijem svijetlu. Dijete ima svoje elje i potrebe, roditelji svoje,
ako o tome razgovaraju i dogovaraju se, izgradie dobre porodine odnose. Svaki
lan porodice utie na druge lanove i sam je izloen promjenama, a vano je da
postoji stalna, otvorena i jasna komunikacija izmeu lanova porodice.
Zavrna aktivnost
212
Porodini grb
Svaki uesnik dobija pripremljeni radni list na kojem je nacrtan grb sa pet polja
ili crtaju grb po sopstvenoj elji. Kada ispiu/iscrtaju sva polja to postaje grb njihove porodice. U polja svako upisuje/ucrtava:
najvei uspjeh njegove porodice
na ta su ponosni svi u njegovoj porodici
ta je najljepe u njegovoj porodici
najveu radost u njegovoj porodici
planove njegove porodice
Po zavretku, svako predstavlja grb svoje porodice i ono to je za njega najznaajnije u tom grbu.
koje polje je uesnicima bilo najlake ispuniti, a koje najtee, zbog ega
mogu li da objasne polja na grbu (dobre i slabe osobine, moto...)
da li ima neto zajedniko na svim grbovima
po emu se prikazani grbovi razlikuju
da li ima vie slinosti ili razlika meu grbovima
da li su neto novo saznali o sebi i drugima nakon predstavljanja porodinih
grbova
da li imaju utisak da se sada bolje poznaju
da li otkrivanje svojih porodinih grbova - dobrih i slabih strana, ambicija i
uvjerenja, doprinosi stvaranju meusobnog povjerenja, bliskosti i prihvatanja
da li ih porodini grb titi, na koji nain
RADIONICA 3: Moja porodica

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Osjeanja, odnosi u porodici, crte porodice

Predstavljanje svoje porodice u grupi; uoavanje porodinih snaga i slabosti; prihvatanje svoje porodine situacije; uvianje da
i druga djeca imaju sline porodine probleme; identifikovanje
porodinih vrijednosti, s naglaskom na pozitivnim karakteristikama i vrijednostima porodice
Diskusija, razgovor, izvjetavanje, crtanje, rad u paru, igra
90 minuta
Hamer sa pravilima, hamer, flip chart, markeri, papir formata A4,
papir za crtanje, flomasteri, bojice, radni listii Porodini moto i
poruka, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje

Moja porodica
Djeca treba da nacrtaju i obojaju rad na temu Moja porodica. Kada zavre, svako
predstavlja svoj rad, pokae i objasni ko se nalazi na crteu i kae neto o tom
lanu porodice. Ako se svi uesnici saglase, uesnici mogu da postavljaju pitanja
izlagau. Ova aktivnost zahtijeva obuenost i vjetine voditeljica da, ukoliko djeca iznesu porodine probleme, prihvate djetetovu priu i osjeanja, kao i da mu
prue podrku.
opii svoj crte
ta ti se na njemu najvie dopada
kako se uesnicima svia svaki rad pojedinano
da li ova aktivnost pomae da se bolje upoznamo
Glavna aktivnost
Definicija porodice
Zadatak je da svako (ili u paru) na pripremljenom listu papira dovri zapoetu reenicu Porodica je.... Kada svi zavre, itaju se odgovori, zajedniki se dopunjava
ta sve porodini ivot podrazumijeva (sastav, uloge- funkcije, odnosi).
Sve to je izreeno, voditeljica povezuje u sveobuhvatnu definiciju porodice:
specifina drutvena grupa koju povezuje odnos srodstva, bliskost i inti-
Uvodna aktivnost
213

214
mnost meu lanovima

moe biti tzv. nuklearna (roditelji i djeca)
moe biti zajednica (brana i vanbrana) bez djece
moe biti hraniteljska/usvojiteljska s razliitim brojem lanova (samo hranitelj/usvojitelj i dijete)
osnovne funkcije porodice: bioloko- reproduktivna, socijalizacijsko- vaspitna, ekonomska, zatitna.
Porodini moto
Svaki uesnik na radnom listiu zapisuje vanu izreku, pravilo, kojega se u njegovoj porodici svi pridravaju (porodini moto se nekada prenosi viegeneracijski).
Voditeljice mogu dati primjere izreka po kojima se ivi u nekim porodicama: Brinemo jedni o drugima, Ne smije se lagati.; Moramo pomagati drugima.; Vano je uiti, raditi.; Moramo da budemo korisni.; Skromnost je najvanija vrlina.;
Data rije se mora potovati.... Zatim uesnici u velikoj grupi saoptavaju moto
svoje porodice.
da li se uesnicima dopada/ne dopada moto njihove porodice, zbog ega
kako je nastao njihov porodini moto
ko u njihovoj porodici ivi po toj izreci
ta se deava kada se prekri porodini moto
da li se porodini moto moe mijenjati
da li bi eljeli da se promijeni njihov porodini moto, kako
emu slui porodini moto
Zavrna aktivnost
Poruka za lana moje porodice
Uesnici treba da napiu afirmativnu poruku jednom lanu svoje porodice ispod
porodinog moto-a. Svako smilja poruku i zapisuje je na papir. Zatim se poruke
predstavljaju u velikoj grupi i zapisuju na flip chart-u.
Domai zadatak: Djeca treba da predaju zapisani porodini moto i poruku lanu
kojem je namijenjena, o emu e se na sljedeem susretu razgovarati (na koji nain je predata poruka, kako je prihvaena, kako su reagovali svi lanovi porodice,
da li je uesnik dobro prepoznao porodini moto...).
RADIONICA 4: Djeiji memorandum I

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Odnosi izmeu roditelja i djece

Podsticanje djece da iznose svoje stavove i miljenja o vaspitnim postupcima svojih roditelja, ta im se dopada, a ta ne, ta
smatraju korisnim i efektivnim kada su u pitanju: postavljanje
granica, disciplinovanje, davanje zahtjeva i uputstava od strane
njihovih roditelja, obeanja, povjerenje, loe navike, odgovorno
ponaanje, greke koje ine djeca, a i roditelji, osjeanja itd.
Igra, razgovor, rad u paru, ppt prezentacija, prikazivanje slajdova,
popunjavanje radnih listia, crtanje, izvjetavanja, diskusija
120 minuta
Hamer sa pravilima, hamer/flip chart, markeri, papir A4 formata,
projektor i platno, ppt prezentacija Djeiji memorandum, radni
listii: Moji roditelji me savjetuju i Poruka za moje roditelje,
papir za crtanje, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje

ivot u porodici
Djeca se rasporede u parove. Imaju zadatak da naprave kratak intervju sa svojim
parom na temu ivot u porodici. Mogu se postavljati pitanja: koliko lanovima
ima u porodici, sa kim ive, kako se drue sa lanovima svoje porodice, da li i
kako provode slobodno vrijeme sa lanovima svoje porodice, ta najradije rade
nedeljom, da li i koliko esto razgovaraju sa svojim roditeljima, braom i sestrama
o raznim svakodnevnim pitanjima, dogaajima u koli, o osjeanjima u porodici
i slino. Kada iscrpe pitanja ili istekne vrijeme (10 minuta), djeca zamijene mjesta
tako da onaj koji je bio ispitivan, preuzima ulogu ispitivaa. Po zavretku, svaki
par u velikoj grupi izvjetava o onome ta je saznao za vrijeme intervjua.
Glavna aktivnost
Moji roditelji me savjetuju
Uesnicima se podijele radni listii Moji roditelji me savjetuju, na kojima treba
da zapiu makar jedan savjet ili poruku koja im je vana i korisna, a koju su dobili
od svojih roditelja (majke/oca ili od oboje). Nakon toga se poruke itaju u velikoj
grupi.
Djeiji memorandum I
Voditeljica najavljuje upoznavanje sa Djeijim memorandumom I, odnosno po-
Uvodna aktivnost
215
rukama/savjetima koje su djeca poput njih uputila svojim roditejima. Objanjava

se znaenje pojma memorandum (razmiljanje i dogovor o zajednikoj temi, meusobnom razumijevanju i saradnji izmeu dvije ili vie osoba, organizacija, a u
ovoj radionici izmeu roditelja i djece).
Voditeljica na projekcionom platnu prikazuje slajdove sa sljedeim sadrajima:
Nemojte me razmaziti. Vrlo dobro znam da ne mogu da imati sve to poelim.
Nemojte sa mnom na silu. To me ui da se jedino sila uvaava. Radije u
reagovati na uputstva.
Nemojte da se osjeam manji nego to jesam. Zbog toga u glumiti velikog frajera.
Nemojte obeavati. Moda neete moi da odrite obeanje, pa u izgubiti vjeru u vas.
Prilog: slajdovi
216
Poslije svakog slajda, voditeljica podstie djecu da komentariu poruke iz memoranduma:

da govore o osjeanjima djece koja su prikazana na slikama
da pokuaju da se sa njima poistovjete i pretpostave zbog ega djeca upuuju ove poruke svojim roditeljima
da kau da li su nekada i oni poeljeli isto da porue svojim roditeljima ili
neto drugo, ta, u kojim situacijama, kako su roditelji reagovali
da navedu situacije u svojoj porodici koje im ne prijaju, kao i mogua rjeenja za iste
Zavrna aktivnost
Poruka za moje roditelje
Djeca smiljaju poruke koje nikada nisu uputili svojim roditeljima, a eljela bi to
da urade.
Poruke se zapisuju ili, po elji, predstavljaju crteom na radnim listovima. Slijedi
izvjetavanje u velikoj grupi i izloba poruka/crtea.
Nakon razgovora o tome kako bi roditelji prihvatili predstavljenu poruku, moe
se dati domai zadatak da ovu poruku predaju roditeljima ili da kod kue razmisle
o jo nekim porukama koje bi roditeljima mogli uputiti, da pokuaju to i da uine,
o emu e se razgovarati na sljedeoj radionici.
Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal

Sagledavanje i pojanjavanje moguih situacija u porodici, iz
ugla roditelja i iz ugla djeteta; sagledavanje svog postupanja u
situacijama kada djeci neto smeta, reakcija na kritike i pridike roditelja, posljedice prezatiavanja; otkrivanje sopstvenihih elja i
oekivanja, znaaj otvorenog razgovora sa roditeljima; idealizovanje roditelja
Razgovor, igra uloga, rad u paru, malim grupama, ppt prezentacija, prikazivanje slajdova, popunjavanje radnih listia, izvjetavanje, diskusija
120 minuta
projektor i platno, ppt prezentacija Djeiji memorandum II, radni listii: ta bi bilo kada bi i Poruke za moje roditelje, papir
za crtanje, flomasteri, bojice, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za
pisanje
Uvodna aktivnost
RADIONICA 5: Djeiji memorandum II
217
Mi kao roditelji
Djeca se grupiu u parove. Voditeljica upuuje parove da zamisle da je jedan lan
roditelj, a drugi dijete. Zadatak je da glumom predstave neku situaciju z njihovog sopstvenog iskustva, kada je dijete uinilo neto to se roditelju nije dopalo
i kako je roditelj postupio. Nakon toga se razgovara o postupcima roditelja i djetetovim osjeanjima.
Glavna aktivnost
218
Djeiji memorandum II
Voditeljica na projekcionom platnu prikazuje slajdove sa sljedeim sadrajima
(nastavak sa prethodne radionice):
Nemojte da moje loe navike obuzmu svu vau panju. To me samo ohrabruje da nastavim.
Nemojte umjesto mene da radite stvari koje mogu da uradim sam. Mogao
bih poeti da vas doivljavam kao svoje sluge.
Nemojte da inite da imam osjeaj da su moje greke moji grijesi. Moram
nauiti grijeiti, a da se ipak ne osjeam da sam lo i bezobrazan.
Nemojte mi stalno prigovarati. Ako to budete radili, morau poeti da se
pravim da sam gluv.
Djeca se podijele u etiri grupe koje vode raspravu o sadrajima sa po jednog
slajda Power-Point prezentacije Djeiji memorandum II i svoje zakljuke iznose
u velikoj grupi.
ta bi bilo kada bi...
Zatim sve etiri grupe treba da odgovore na sljedee pitanje: ta bi bilo kada
bi?
1. grupa: roditelji obraali panju samo na djeije mane, loe navike?
2. grupa: roditelji radili umjesto djece sve ono to djeca mogu sama?
3. grupa: roditelji djetetove greke predstavljali kao strane i velike grijehe?
Zavrna aktivnost
Podsjeanje na domai zadatak sa prethodne radionice, nakon ega djeca saoptavaju grupi poruke za svoje roditelje i smiljaju nove poruke.
Prilog: slajdovi
Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal

Razgovor o: kritikama; provoenju zajednikog vremena sa roditeljima; znaaju podrke od strane roditelja; potovanju linosti
djeteta
itanje pjesme, razgovor, ppt prezentacija, prikazivanje slajdova,
popunjavanje radnih listia, izlaganje
120 minuta
Hamer sa pravilima, hamer,flip chart, markeri, papir A4 formata,
prilog pjesma Da ja rodim roditelje, projektor i platno, ppt prezentacija Djeiji memorandum III, radni listii Roditelji mi stalno, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
RADIONICA 6: Djeiji memorandum III
219
Da ja rodim roditelje
itaju se odabrani stihovi pjesme Da ja rodim roditelje, autora Dragana Radulovia.
Prilog pjesma Da ja rodim roditelje
DA JA RODIM RODITELJE
Ne podnosim kuu strogu
jer luckaste imam elje,
eh, da mi je, eh da mogu
da ja rodim roditelje!
Bili bi po mojoj mjeri,

ne bi s njima bilo muke,
eto tate to se ceri
na sve moje nestaluke!
220
Pa, savjet od mene trae,

pa galame apuui,
Dosta kole - mama kae,
Hajde igraj, to si kui?!
Mali tata, mama manja,
to bi bilo uivanja,
ne bi bilo da se treca
kad su od njih vea djeca!
Voditeljica podstie djecu da kau svoje utiske o stihovima, koje su dobrovoljci
proitali:
da li im se dopala pjesma
koji im se stih/stofa posebno dopao
kako su pjesmu razumjeli
Glavna aktivnost
Djeiji memorandum III
Nemojte mi drati pridike. Iznenadili biste se kako dobro znam ta je
ispravno, a ta nije.
Nemojte mi govoriti da ste idealni i nepogrjeivi. Sa takvima je tako teko

ivjeti.
Nemojte da me titite od posljedica. Ponekad zaista moram da uim na
iskustvu.
Nemojte me kritikovati pred drugima. Biu mnogo paljiviji ako sa mnom
razgovarate tiho i nasamo.
Odbijate me kad traim odgovore na normalna pitanja. Ako me odbijete, vidjeete da u prestati da vas ispitujem, a informacije u traiti negdje
drugo.
Za svaki slajd pojedinano, djeca iznose svoje miljenje i zajedno diskutuju:
utisak o sadraju postupcima i osjeanjima djeteta
utisak o sadraju postpcima i osjeanjima roditelja
Prilog: slajdovi
221
Zavrna aktivnost
Roditelji mi stalno...
Djeci se daje radni listi Roditelji mi stalno..., sa zadacima:
Nacrtaj ili opii situacije kada se deava da ti roditelji stalno prigovaraju
Nacrtaj ili opii situacije kada se deava da te roditelji najee kritijuju
Nacrtaj ili opii situacije kada se deava da te roditelji najvie pokuavaju
zatititi, od ega...
Pitanja koja bi postavio roditeljima
Volio bih da me roditelji pohvale kada...
Svi ili dobrovoljci komentariu ta su zapisali, opisali ili nacrtali.
RADIONICA 7: Djeiji memorandum IV
222
Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal

Sticanje i razvoj vjetina komunikacije sa roditeljima (neslaganje
sa roditeljima, kako to bezbolnije izai sa roditeljima na kraj);
uenje strpljenju, pravednosti, arobnim rijeima, kako biti dobar primjer ak i roditeljima
Razgovor, rad u paru, ppt prezentacija, prikazivanje slajdova, pismeno izraavanje, izlaganje
120 minuta
Hamer sa pravilima, hamer, flip chart, markeri, papir A4 formata, projektor i platno, ppt prezentacija Djeiji memorandum IV,
radni listii Grijee li roditelji, papir za crtanje, flomasteri, bojice,
Uvodna aktivnost
Grijee li roditelji?
Uenici se podijele u parove. Svaki par treba da napie dva primjera ta bi trebalo
mijenjati u ponaanju roditelja tokom vaspitavanja, brige i njege svoje djece. Zatim u velikoj grupi predstavljaju i komentariu o napisanom.
zbog ega roditelji grijee
kako se roditelji osjeaju kada pogrijee
kako se djeca osjeaju kada neto pogrijee
Glavna aktivnost
Zavrna aktivnost
Poruka mojim roditeljima
Zadatak je da uesnici napiu lijepu, arobnu, poruku za roditelje iskazujui
svoje elje, potrebe i oekivanja. Uesnici mogu da napiu poruku roditeljima
posebno (prvo jednom pa drugom roditelju) ili poruku za oboje. Zatim poruku
ukraavaju po sopstvenoj elji i pravi se izloba. Uesnici se podstiu da poruku
poklone roditeljima.
Djeiji memorandum IV
Nemojte zahtijevati objanjenja za moje ponaanje. Ponekad zaista ne
znam zato sam neto uinio.
Ne brinite zbog toga to smo malo zajedno. Vano je kako smo zajedno.
Nemojte zaboraviti da ne mogu da odrastem bez mnogo razumijevanja i
podrke. Kada zasluim, pohvalite me.
Tretirajte me kao osobu. Upamtite: vie uim od primjera, nego od kritike.
I pored svega, dragi roditelji, mnogo vas volim, volite i vi mene.
Nakon prikazivanja slajdova, djeca se podstiu na razgovor o sljedeim temama:
zato neto inimo
slobodno vrijeme sa roditeljima
odrastanje uz podrku i ljubav roditelja
Budi mi dobar primjer, biu i ja dobar primjer drugima
223
Prilog: slajdovi
224
225
XII IGRE KOJE VOLIMO
XI IGRE KOJE VOLIMO

RADIONICA 1: Igre koje volimo 1
Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
U zdravom tijelu zdrav duh

Izraavanje stavova kroz igru, afirmisanje pojedinaca, razvijanje
grupne kohezije, fizika aktivnost
Fizika aktivnost, razgovor
90 minuta
Lopta, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Voditeljica podstie uesnike na razgovor u krugu o:
onome to se toga dana dogaalo u koli
osjeanjima nakon nastave, navedenih dogaaja
Slijedi dogovor o aktivnostima koje e se odvijati na kolskom poligonu.
Sportska igra: fudbal

Radionica se izvodi na kolskom poligonu.
Vodi se razgovor o:
znaaju igara za djecu
igrama koje uesnici vole i najee igraju
timskim igrama
ta sve mogu nauiti (o drugima) kroz igru
polnim stereotipima koje se tiu sporta
Podsjeanje na pravila igre. Potom djeaci i djevojice zajedno igraju fudbal, u
kolskom dvoritu, uz nadzor voditeljica.
Zavrna aktivnost
Voditeljica podstie razgovor u krugu o sprovedenim aktivnostima:
da li uesnici podravaju organizovanje sportskih aktivnosti u koli
zbog ega su se odluili da uestvuju na krosu (akuelna kolska aktivnost)
kako se sada osjeaju
da li im je bitno da osvoje neku nagradu kada uestvuju u sportskim takmienjima
Glavna aktivnost
229
da li se neko od uesnika aktivno bavi nekim sportom, kojim

zbog ega je bitna fizika aktivnost
Evaluacija

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Sportske igre
Izraavanje stavova kroz igru, afirmisanje pojedinaca, razvijanje
grupne kohezije
Igra, fizika aktivnost, as u prirodi, diskusija
90 minuta
Uvodna aktivnost
Koarkai
Djeca su na kolskom poligonu, u krugu. Na uzvik voditeljice: Koarkai!, uesnici zauzimaju poloaj karakteristian za koarkae. Uesnik kojeg voditeljica proglasi za Najljepi kip odluuje o tome ta sljedee uesnici treba da oponaaju,
a tie se sporta.
Glavna aktivnost
Sporstka igra: Izmeu dvije vatre
Podsjeanje na pravila igre.
Voditeljica vodi rauna o bezbjednosti uesnika za vrijeme sportske igre, a nakon
igre se diskutuje:
kako su se osjeali za vrijeme igre
kako su se osjeali kad nisu mogli loptom da pogode protivnika
ta im je prijalo, a ta nije

ko je preuzeo vodstvo u grupi i kakav je bio njegov stil voenja
kako su se drugi lanovi osjeali, da li bi neto eljeli da promjene
koji lanovi su imali najmanje uea, zato
kako je grupa izlazila na kraj sa onima koji se nisu slagali sa njhovim prijedlozima, nainom igre
Zavrna aktivnost
Danas mi se ba dopalo
Svaki uesnik zavrava zapoetu reenicu: Danas mi se ba dopalo i obrazlae
zato mu se navedeno dopalo.
Evaluacija
Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Sportska igra
Uenje saradnje u ekipnoj igri, podsticanje glumakih sposobnosti, timski rad
Fizika aktivnost, igra uloga, razgovor
90 minuta
Uvodna aktivnost
Glavna aktivnost
Fudbalska utakmica
Grupa se dijeli se u grupe, dodjeljuju se uloge: navijai, sudije, komentatori/novinari i igrai. Uesnici sami biraju i dogovaraju se oko uloga u igri.
Vodi se diskusija o predrasudama u odnosu na rodne uloge (npr. djevojice ne
znaju da igraju fudbal, fudbal je muka igra).
Podsjeanje na pravila igre.
231
Zavrna aktivnost
Novinar
Zadatak je da par uesnika-novinara, uivo sprovede intervju sa pojedinim igraima i sudijama (utisci o utakmici), za krai TV prilog. Nakon podjele uloga (dva
novinara, dvoje sudija, dva igraa-jedan djeak i jedna djevojica, gledaoci TV priloga), slijedi priprema i odigravanje intervjua.
Nakon toga se vodi razgovor o utiscima uesnika o svim aktivnostima: svaki uesnik navodi jednu stvar koja mu se dopala i jednu stvar koju bi promijenio.
Evaluacija
Tema
Cilj
232
Metod
Trajanje
Materijal
Igre u dvoritu
Druenje u kolskom dvoritu, fizika aktivnost, razvijanje timskog duha (uenje kako se takmiiti; donoenje zajednikih
odluka, usmjeravanje na procese koji se deavaju u okviru grupe prilikom postizanja zajednikog cilja; kako prihvatiti poraz;
upoznavanje sa tehnikama oputanja i pranjenja), relaksacija na
otvorenom prostoru
Sportske igre, razgovor
90 minuta
Dvije lopte, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Glavna aktivnost
Djeca mogu da igraju igre po sopstvenom izboru.
Lopta u krug
Uesnici se podijele u dvije grupe. Ispred svake grupe je uesnik koji ima loptu.
Na dogovoreni znak uesnik redom dodaje loptu uesnicima iz svoje grupe, a
ostali loptu vraaju njemu, na isti nain. Obje grupe zapoinju igru istovremeno,
a pobjednik je ona ekipa koja bre zavri zadatak.
Lelekinje bobokinje
Djeca se podijele u dvije grupe, koje se postroje u dva reda, tj. naprave lanac.
Stoje tako u redovima, jedna grupa naspram druge, dre se vrsto za ruke i grupa koja zapoinje igru pjeva drugoj grupi: "Lelekinje - bobokinje koga ete?".
lanovi iz druge grupe se dogovaraju (da druga grupa ne primijeti koga e), i izabrani lan se zaleti u namjeri da prekine lanac druge grupe. Ako prekine lanac, na
mjestu gdje je prekinut, vodi jednu osobu sa sobom u svoju grupu. Ako ne uspije,
onda se na tom mjestu, gdje je pokuao da prekine lanac, pridruuje suprotnoj
grupi, koja zapoinje pjevanje drugoj grupi. I tako sve dok ne ostane samo jedna
osoba u jednoj grupi.
Voditeljica podstie razgovor u krugu o sprovedenim aktivnostima:

kako su se uesnici osjeali za vrijeme igre
kako su se osjeali kad nisu mogli da se razbiju lanac
ta im je prijalo, a ta nije
ko je preuzeo vodstvo u grupi i kakav je bio njegov stil voenja
kako su se drugi lanovi osjeali, da li bi neto eljeli da promjene
koji lanovi su imali najmanje uea, zato
kako je grupa izlazila na kraj sa onima koji se nisu slagali sa njhovim prijedlozima, nainom igre
Golubica mira
Uesnici stoje/sjede u krugu, dre se za ruke. Zamilja se da je u sredini kruga
(ili kod voditeljice) golubica mira koju voditeljica paljivo, njeno dodaje jednom
uesniku, on prvom do sebe, i tako redom, na isti nain. Uesnici treba da usmjere
panju na zamiljenu golubicu mira i lagano, smireno i paljivo dodavanje.
Evaluacija
Zavrna aktivnost
233
XIII KREATIVNE RADIONICE
XIII KREATIVNE RADIONICE

RADIONICA 1: Likovna radionica 1
Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Predstavljanje kroz crte

Upoznavanje drugih i sebe, podsticanje razmiljanja o sebi, razvoj saradnje, likovno izraavanje, vizuelna percepcija
Diskusija, pisanje, likovno izraavanje, izloba, rad u paru, igra
90 minuta
radni listii: Dovri misao o sebi i Zadati crtei, papir za crtanje,
flomasteri, bojice, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje

onome ta se danas dogaalo u koli, ta su djeca uila, koji su domai zadaci i sl.
uspjesima i neuspjesima u koli, pravilima ponaanja
Dovri misao o sebi
Djeca imaju zadatak da na praznim karticama zaponu reenice na nain na koji
oni to ele, sa ciljem da saznaju neto novo o lanovima svoje grupe. Svako dobija po jednu karticu, a ko brzo zavri dobija gratis - jo jednu/dvije kartice. Kada
djeca zavre sa ispisivanjem nedovrenih reenica, zapoinje se jedan krug igre.
Svako izvlai karticu, ita i dopunjava reenicu koju je izvukao. Kartice se mogu
dopisivati za drugi krug ige. Kad istekne dogovoreno vrijeme, svako predstavlja
ta je saznao olanovima grupe.
Glavna aktivnost
Zadati crtei
Uesnici sjede u parovima, leima okrenuti jedni drugima. Jedan partner dobije
neki jednostavan crte (voditeljica unaprijed pripremi nekoliko crtea), a drugi
dobija prazan list papira i flomaster. Partner sa crteom ima zadatak da opisuje
detaljno ta vidi na crteu, tako da onaj koji crta to moe to vjernije da reprodukuje na papiru. Po isteku dogovorenog vremena, u velikoj grupi se prezentuju
crtei.
da li im se igra dopala
ta je bilo teko
ta su zakljuili kroz ovu aktivnost
Uvodna aktivnost
237
Zavrna aktivnost
Ovo sam ja
Djeca imaju zadatak da korienjem likovnog izraza predstave sebe, onako kako
vide sebe ili neto to je za njih karakteristino.
Svako predstavlja svoj rad na sljedei nain:
opii svoju sliku
kako si zadovoljan svojom slikom
ako si zadovoljan, ime si zadovoljan
kako to moe da se promijeni
ta ti se na njoj najvie dopada
Na kraju se pravi zajednika izloba, koja moe ukljuiti i kartice Dovri misao o
sebi.
Evaluacija
238

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Slobodna tema likovni rad

Izraavanje i razvijajnje kreativnosti, razvijanje percepcije, uenje
strpljenju kroz crtanje, rad na osnovu sjeanja ili mate
Crtanje, slikanje, izloba, diskusija
90 minuta
Hamer sa pravilima, hamer, flip chart, markeri, papir za crtanje,
flomasteri, bojice, tempere, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za
pisanje
Uvodna aktivnost
Glavna aktivnost
Moj crte
Djeca dobiju instrukcije od voditeljice da mogu da crtaju ili slikaju po slobod-
nom izboru, tehnikom koju ele, od rapoloivog materijala. Tokom rada, podrku
mogu da pruaju volonteri.
Izraene crtee uesnici izlau i predstavljaju svoj rad na sljedei nain:
opii svoj crte/sliku
kako si se opredijelio za temu
kako si zadovoljan svojim crteom/slikom
ako si zadovoljan, ime si zadovolan
ta ti se na crteu/slici najvie dopada
U zavisnosti od izabranih tema, voditeljica povezuje djeije radove sa djeijim
eljama, snovima, aktivnostima koje ispunjavaju njihovo slobodno vrijeme i sl.
Zavrna aktivnost
Utisci sa radionice
Uesnici na hameru upisuju svoje ime, simbol i opis svojih utisaka nakon odrane
radionice.
Evaluacija
odjela fascikli i evaluacionih listia
Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Proljee
Razvijanje kreativnosti, jaanje kooperativnosti i promovisanje
timskog duha
Razgovor, pisanje, rad sa plastelinom, rad u paru, izloba
90 minuta
Hamer sa pravilima, hamer, flip chart, markeri, papir A4, flomasteri, bojice, plastelin, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Razgovor o proljeu
Vodi se razgovor o proljeu i o aktivnostima koje uesnici nisu mogli da sprovode
u zimskom periodu. Svako djete navede jednu aktivnost koja je dola zajedno sa
proljeem. Nabrajaju se zajednike igre.
239
Glavna aktivnost
Ovo je proljee
Djeci se podijeli papir/podloga za rad, plastelin, a radi se u manjim grupama (po
dva lana). Njihov zadatak je da od plastelina naprave sve to ih podsjea i vezuje
za proljee: plodove, prirodu, druenje, osjeanja, dogaaje. Na kraju se svi radovi
sakupljaju, stavljaju na zajedniki sto i pravi se dogovor o zajednikoj prezentaciji
ovog godinjeg doba.
Zavrna aktivnost
240
Ogledalo
Svako djete na svom listu papira nacrta okvir koji predstavlja ogledalo i potpie
se na vrhu ogledala. Svako svoje ogledalo doda osobi sa svoje desne strane i
svako uspisuje po jednu poruku za osobu ije je ogledalo dobio. Poruka treba
da bude afirmativna. Nakon to napiu poruku, proslijede dalje i dobijaju novo
ogledalo. Proces traje sve dok svako ne napie poruku za svakog lana grupe. Na
kraju svako dijete dobija svoje ogledalo sa ispisanim porukama grupe.
Slijedi razgovor u krugu o tome kako se uesnici osjeaju kada uju poruke koje
su dobili od drugih lanova grupe. Svi ili dobrovoljci itaju poruke koje su dobili.
Evaluacija
RADIONICA 4: Moj heroj

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Identifikacija sa uzorom
Uoavanje i biranje pravih uzora - linosti za identifikaciju (u rjeavanju problema, uenju, dobroti, moralnim vrijednostima),
prema kojima se bira sopstveno ponaanje, vrnajka ili druga
grupa, ivotni put. Uvianje vanosti linih uzora: u odnosima,
oblaenju, lijepom ponaanju, razgovoru, ocjenjivanju drugih,
raspravljanju svakodnevnih tema vanih u ivotu djece, politikih i drugih tema, svjetskih i ivotnih pitanja.
Razgovor, pismeno izraavanje, izlaganje
90 minuta
Hamer sa pravilima, hamer, flip chart, markeri, papir A4, flomasteri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Slijedi razgovor o uzorima:
ko je uzor
ko moe da bude uzor
da li je to neki nestvaran lik
moe li uzor da bude neko blizak uesnicima
koje su osobine koje uzor treba da posjeduje
ta mogu da naue od te osobe
koje su pozitivne osobine koje posjeduje ta osoba
Moj heroj
Uenici piu kratak sastav o svom heroju - uzoru.
Ukoliko neko nema heroja - uzor, zadatak je da opie situaciju u kojoj je on sam
postupio potujui moralne vrijednosti:
potovao sam drugu osobu
govorio sam istinu
postupio sam pravedno
druio sam se sa drugima
pomogao sam nekome
bio sam hrabar
priznao sam greku i popravio tetu
bio sam disciplinovan
i sve to ne traei nita za uzvrat
Svi ili oni koji ele, itaju svoje sastave pred velikom grupom.
Zavrna aktivnost
Osobine mog heroja
Na hameru se zapisuju osobine (heroja) koje su uesnici opisali u svom sastavu
(istrajnost, upornost, iskrenost, nesebinost, dobrota).
Evaluacija
Glavna aktivnost
241
242
XIV PRAZNINE RADIONICE
XIV PRAZNINE RADIONICE

RADIONICA 1: Novogodinja radionica
Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Nova godina
Proslavljanje praznika, a u okviru toga: razvoj grupne kohezije;
uvianje svojih elja, vanosti poklanjanja panje drugima, distanciranje i ulaenje u ulogu drugog, radost davanja, poklanjanja, lini doprinos izazivanju pozitivnih osjeanja kod drugoga;
usmjeravanje na pozitivan nain razmiljanja, sagledavanja stvari; donoenje odluka i preuzimanje odgovornosti za donijete odluke; ispoljavanje kreativnosti kroz izradu novogodinje estitke;
irenje opteg znanja i kulture
Razgovor, pravljenje estitki
60 minuta
Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, papir A4, papir za crtanje,
papir u boji, makaze, oho-ljepilo, hamer u boji, flomasteri, bojice,
Vodi se razgovor sa uesnicima o dogaajima od proteklog susreta.

Kako proslavljamo Novu godinu
Vodi se grupna diskusija o predstojeim praznicima, nainu na koji se proslavljaju:
da li uesnici slave Novu godinu i na koji nain to ine
na ta ih jelka asocira (centar oko kojeg e se okupiti porodica)
(zajedniko) ukraavanje kue (davno plodovima-orasima, jabukama, narandama, medenjacima, eernim bombonima...sjajnim kuglicama, lampionima, prskalicama)
da li je za njih znaajna Nova godina, zbog ega
vrijeme darivanja kao simbolina elja za obiljem u Novoj godini
da li im neko priprema poklone, ko
da li ih pokloni ekaju ispod jelke ili negdje drugo
da li oni nekome pripremaju poklone, kakve, kome
Ukoliko djeca dolaze iz razliith kultura, voditeljica podstie djecu da ispriaju da
li i na koji nain se Nova godina proslavlja u njihovoj kulturi. Razgovor se dalje
vodi o Boiu i ekvivalentnim praznicima koje potuju druge kulture.
Uvodna aktivnost
245
Glavna aktivnost
U Novu godinu ulazim sa lijepim sjeanjima na Staru godinu
Uesnici treba da razmisle i zapiu na odvojenim polovinam lista papira ta e
pamtiti iz stare godine: neto to je bilo posebno lijepo i neto to ne ele da
pamte, neto to je bilo neprijatno. Voditeljica usmjerava uesnike na ponavljanje
pozitivnog i na rjeavanje problema - neponavljanje istih greaka.
Moje nove novogodinje odluke
Uesnici treba da razmisle i donesu novu, vanu odluku, najvie tri odluke, koje
e realizovati tokom nove godine... Voditeljica podstie uesnike da razmiljaju
o drugaijem poetku nove godine, ta ele da urade, postignu za sebe, za svoju porodicu, za druge ljude... Kada svi zavre, donijete odluke se izloe u velikoj
grupi i postave na dogovoreno mjesto u prostoriji. Voditeljica podstie djecu na
razmiljanje da li su odluke realne, ostvarljive, koliko truda treba da uloe... Realizacija donijetih odluka se zajedniki prati kroz naredni period.
Zavrna aktivnost
246
Novogodinja estitka
Svaki uesnik treba da osmisli novogodinju estitku, matovito, duhovito, crteom, simbolom, tekstom. Kad svi zavre, predstavljaju svoju estitku i objanjavaju zato su ba tako rasporedili crtee, simbole, rijei, reenice. Ko eli, moe da
saopti kome je estitka upuena. Nakon predstavljanja, svaku uesnik pronalazi
mesto u uionici za svoju estitku.
Evaluacija
RADIONICA 2: 8. mart
Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Meunarodni dan ena

Sticanje znanja o znaaju Meunarodnog dana ena, izraavanje
ljubavi i panje prema majci, razvijanje mate, posticanje kreativnosti
Razgovor, pouavanje, pravljenje estitki, pohvala
60 minuta
Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, papir A4, radni listii Poruka majci ili drugoj vanoj eni, papir za crtanje, papir u boji,
makaze, oho-ljepilo, hamer u boji, flomasteri, bojice, fascikle,
Uvodna aktivnost
Izlaganje i razgovor o znaaju Meunarodnog dana ena, odnosno 8. marta:
ta uesnioci znaju o ovom prazniku
zato se slavi
za koga je ovaj dan vaan
da li slave ovaj praznik, na koji nain
ta se sve moe poklanjati i na koje naine se moe iskazati ljubav prema
voljenim osobama, kada sve to moe initi
Glavna aktivnost
Poruka majci ili drugoj vanoj eni
Uesnici sastavljaju poruke ljubavi i potovanja za majku ili drugu vanu enu.
Poruke e biti sastavni dio osmomatrovskih estitki.
Voditeljica vodi rauna o djeci koja su doivjela odvajanje ili gubitak majke, na
koji nain se u djetetovoj porodici razgovara o odvajanju i gubitku. Sa takvim
djetetom pravi dogovor o nainu na dijete eli da se ukljui u ovu aktivnost, ta
dijete eli da podijeli sa grupom.
Izloba estitiki
Uesnici predstavljaju svoje radove, voditeljica upuuje pohvale za sve estitke i
uloeni trud.
Evaluacija
RADIONICA 3: Pogodi ko si
Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Povezanost meu lanovima grupe, vaskrnji praznici

Jaanje grupne povezanosti, oputanje, razvijanje mate, razmjena znanja o Vaskrsu, uvaavanje meusobnih razlika
Igra, razgovor
45 minuta
Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, samoljepljivi listii, samoljepljiva traka, flomasteri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za
pisanje
Zavrna aktivnost
247
Uvodna aktivnost
Glavna aktivnost
Pogodi ko si
Svakom uesniku se na leima zalijepi ime neke osobe koju predstavlja. Uesnik
ulazi u sredinu grupe, svima pokazuje ta mu je napisano na leima i onada poinje sa postavljanjem pitanja. Moe da pita sve to misli da e mu pomoi u pogaanju, ali tako da odgovor bude samo ,,da ili ,,ne. Npr. ,,Da li je ta osoba muko?,
,,Je li glumac?, ,,Je li iv? itd. Na dobijeni odgovor ,,ne, preputa tom uesniku
sredinje mjesto i priliku da postavlja pitanja. Igra se sve dok svi ne pogode ta im
pie na leima. Nakon toga igra se ponavlja, ali sa imenima biljaka.
Razgovor o igri:
da li je uesnicima bilo lako/teko da otkriju identitet zadate osobe
kako su se osjeali kada nisu mogli da pogode
da li se ljute kada im ne ide, kada gube, kako sa tim izlaze na kraj
248
Zavrna aktivnost
Vaskrnji praznici
S obzirom da se pribliavaju Vaskrnji praznici, sa djecom se vodi razgovor o
ovom prazniku:
da li znju na koji nain se obiljeava ovaj praznik
da li su uli neku priu vezanu za ovaj praznik
kako su ovaj praznik proslavljali njihovi roditelji, djedovi i bake
da li se u njihovoj porodici obiljeava ovaj pranik, na koji nain
ko im na taj dolazi u posjetu
da li neko u grupi ima prijatelje, komije koji ne proslavljaju ovaj praznik jer
su druge vjeroispovijesti
moemo li zajedno da slavimo, na koji nain
kako e provesti slobodne dane, sa kim i gdje
Ukoliko ima uesnika druge vjeroispovijesti, voditeljica ih podstie da ispriaju o
najvanijem vjerskom prazniku koji se obiljeava u njihovoj kulturi.
Evaluacija
249
XV EVALUACIJA
XV EVALUACIJA
RADIONICA 1: Uspjeh Programa
Tema Evaluacija kao dio grupnog procesa; uvaavanje miljenja djeteta
Cilj
Podsjeanje na ciljeve Programa, oekivanja uesnika i voditeljica; razgovor o izazovima i potekoama; istraivanje informacija
o lanovima grupe i Programu, osvrt na zajednika postignua;
priprema za rastanak
Metod
Razgovor, podsticaj, anketiranje, pisanje, diskusija, davanje pozitivne povratne informacije
Trajanje
90 minuta
Materijal
Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, radni listii Upitnik za
istraivanje informacija o Programu, flomasteri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Doek uesnika i zajedniko pozdravljanje

Moja oekivanja
Voditeljice se zajedno sa djecom prisjeaju ciljeva Programa Produeni struni
rad, oekivanja uesnika i voditeljica, izazova, tekoa i nainima njihovog prevazilaenja. Uesnici, zatim i voditeljice iznose svoje miljenje i utiske.
Slijedi provjera ostvarenosti poetnih oekivanja uesnika i postavljenih ciljeva.
Glavna aktivnost
Ja istraujem informacije o Programu
Djeci se objasni da su u ovoj aktivnosti u ulozi istraivaa i da treba da istrae
utiske uesnika o Programu. Istraivanje se sprovodi tako to uesnici slobodno
etaju prostorom, anketiraju uesnike iz grupe upisujui u radne listie (upitnik)
odgovore i ime svakog uesnika kojega su ispitali. Svako se trudi da se sva imena
uesnika iz grupe nau na istraivakom listiu. Zatim se, u velikoj grupi, predstavljaju rezultati istraivanja. Rezultate istraivanja voditeljice zapisuju na tablu.
Uvodna aktivnost
253

254
Prilog Upitnik za istraivanje informacija o Programu

Imena anketiranih uesnika:
__________________________________________________________________
1. Boravkom u ovoj grupi sam:
zadovoljan/a
ravnoduan/na
razoaran/a
2. U ovoj grupi sam se osjeao/la:
odlino
osrednje
loe
3. Sve to sam radio/la u okviru ovog Programa, za mene je bilo:
zabavno
osrednje
dosadno
4. Od svih aktivnosti naroito mi se dopalo:
________________________________________________________________
5. Od svih aktivnosti naroito mi se nije dopalo:
________________________________________________________________
6. Smatram da mi je ovaj Program potreban:
da
moda ne
7. Rad voditeljica grupnog rada zasluuje ocjenju:
1 2 3 4 5
8. Rad voditelja/ica individualnog rada (volontera/ki) zasluuje ocjenju:
1 2 3 4 5
9. Od kada sam u ovom Programu osjeam se:
bolje
isto
gore
10. Od kada sam na ovoj grupi moj odnos prema koli je:
bolji
isti
gori
11. Od kada sam na ovoj grupi moj odnos prema vrnjacima je:
bolji
isti
gori
12. Od kada sam na ovoj grupi moj odnos prema roditeljima je:
bolji
isti
gori
13. Od kada sam na ovoj grupi moj odnos prema nastavnicima je:
bolji
isti
gori
14. U ovom Programu je korisno:
________________________________________________________________
15. ini mi se da u ovom Programu nije korisno:
________________________________________________________________
16. Tvoji roditelji smatraju da je ovaj Program:
jako koristan za tebe
malo koristan za tebe
nije koristan za tebe
Zavrna aktivnost
RADIONICA 2: Zahvalnost sebi i drugima

Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Zahvalnost i potovanje; rastanak

Nauiti rei hvala, shvatiti ta to drugima i nama samima znai,
razmjena pozitivnih osjeanja na rastanku
Razgovor, pisanje, diskusija, davanje pozitivne povratne informacije, igra
60 minuta
Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, flomasteri, prilog Glas
mudrosti, radni listii Zahvalnica, fascikle, evaluacioni listovi,
pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Zahvalnost
Vodi se razgovor sa uesnicima u krugu:
Vodi se zavrni razgovor o osjeanjima nakon dananje aktivnosti i druenja na

radionicama.
255
o tome koliko se esto zahvaljuju

na emu se sve zahvaljuju
ta to zapravo znai
zbog ega je vano zahvaliti se
kako se osjea osoba koja prima zahvaljivanje
kako se mi osjeamo kada se drugom zahvalimo - postajemo li plemenitiji
Voditeljica zakljuuje da se zahvaljivanjem pokazuje da prihvatamo druge i da
priznajemo njihovu vrijednost (da ne vidimo samo njihove mane).
Glavna aktivnost
256
Glas mudrosti
Voditeljica ita nekoliko mudrih misli, koje se zajedno sa djecom komentariu:
Trebamo drugima zahvaljivati, bilo zato to su dobri bilo zato da bi dobrima postali! Talidari
to vie prepoznajete i izraavate zahvalnost za stvari koje imate, to ete
vie imati stvari na kojima trebate biti zahvalni. Zig Ziglar
Zahvalnost nije samo najvea od svih vrlina, nego i majka svih ostalih. Ciceron
Osjeati zahvalnost a ne iskazati je, isto je to i umotati poklon, a ne predati
ga. - William Arthur Ward
Zahvalnica
Potom uenici dobijaju radni listi Zahvalnica u kojem se zahvaljuju sebi i drugima, najprije pismeno, a zatim i usmeno.
Zavrna aktivnost
Zagrli prijatelja i zahvali se
Djeca hodaju po prostoriji dok voditeljica ili osoba, koja je prethodno odreena,
ne kae npr. Zagrli prijatelja sa istom bojom oiju. Zatim se djeca sa istom bojom
oiju okupe u mali krug, vrsto se zagrle i zahvale jedni drugima na zagrljaju. Nakon nekoliko sekundi djeca opet etaju prostorijom i igra se nastavlja uz stvaranje
grupa po nekim drugim osobinama i nove zagrljaje.
Vodi se zavrni razgovor o osjeanjima nakon dananje aktivnosti i druenja na
radionicama.
RADIONICA 3: Samoprocjena
Tema
Cilj
Metod
Trajanje
Materijal
Samoprocjena
Podsticanje na razmiljanje o sebi, o sopstvenom napredovanju;
procjena realizovanih aktivnosti i postignutih rezultata kroz popunjavanje evaluacijskog upitnika i razgovora o istom
Razgovor, diskusija, popunjavanje upitnika, izlaganje, davanje
pozitivne povratne informacije
90 minuta
Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, flomasteri, papir A4, prilog Samopocjena djeteta, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za
pisanje
Uvodna aktivnost
Glavna aktivnost
Samoprocjena uesnika
Prilog Samopocjena djeteta
Uesnici popunjavaju upitnike kojima procjenjuju sopstveni napredak, ocjenjui
koliko se navedena tvrdnja na njih odnosi (tano; netano):
Sada se lake kontroliem kad me neko izaziva u igri.
Ako mi neko uini neto to mi ne odgovara, ja mu uzvratim istom mjerom.
Rado uestvujem u grubim i divljim igrama u razredu.
Neuspjeh me uvijek oneraspoloi.
Mislim da su moji vrnjaci puno uspjeniji i bolji od mene.
Radije odustanem od igre, nego to se trudim da stignem do kraja, cilja.
Volim kada neko drugi, a ne ja, organizuje i vodi igre.
Volim da nameem svoje ideje i miljenje.
Ne volim i ne priznajem greke u svom radu.

Procijeni samog sebe
Voditeljica objanjava termine procjena, samoprocjena, samoevaluacija.
Svaki uesnik treba da navede 5 svojih osobina i na skali od 1 5 da odredi koliko
se ta osobina odnosi na njega. Zatim svi odgovaraju na pitanje koju bi ocjenu dali
sebi za tu istu osobinu prije godinu dana i ta se to od tada promijenilo.
Mogue osobine/osjeanja: stidljiv, povuen, prihvaen u grupi, sretan, zadovoljan uspjehom u koli, siguran u sebe, nervozan, ljut, tuan, zadovoljan, uplaen,
usamljen...
257
Osjeam da su esto ba svi protiv mene.

Imam dobrog prijatelja/prijateljicu koji su ba uvijek uz mene.
Rado u potraiti pomo nastavnika ili roditelja kada mi ne ide uenje.
Zatim svaki uesnik, za sebe, uporeuje svoj poetni upitnik sa zavrnim.
Nakon toga, u velikoj grupi, svaki uesnik komentarie svoja zapaanja o upitnicima ili generalno, npr. moje najvee postignue..., treba da se vie potrudim u
vezi... Ostali uesnici i voditeljice daju povratnu informaciju svakom uesniku o
pozitivnim promjenama koje primjeuju kod njega.
Zavrna aktivnost
Vodi se razgovor o tome kako su se uesnici osjeali tokom dananjeg dana.
Pravi se dogovor o narednom susretu, odnosno o zavrnoj radionici i nagradi za
napredovanje u grupi dodjela diploma i najava nagradnog boravka u djejem
odmaralitu.
RADIONICA 4: Zajedno moemo sve!
258
Tema Evaluacija programa; rastanak

Cilj Evaluacija rada (Programa grupnog i individualnog rada, sadraja, naina rada, uea, promjena, nauenog); dobijanje
povratne informacije: o radu voditelja, saradnji sa volonterima i
djecom, dobitima; razgovor o problemima na koje smo nailazili
tokom rada i nainima na koje smo ih prevazilazili, o osjeanjima;
isticanje onoga to smo nauili o sebi i drugima, svojim snagama
i slabostima, planovima. Zabava i dodjela diploma i broura (na
kojima su ispisane glavne ideje Programa, misli i ideje uesnika
sa preporukama namijenjenim roditeljima).
Metod
Razgovor, diskusija, pisanje, itanje, davanje pozitivne povratne
informacije, igra, pjesma, ples, recitovanje
Trajanje
120 minuta
Materijal
Hamer sa pravilima, flip chart, hamer, markeri, flomasteri, papir
A4, samoljepljivi listii, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje, diplome, broure, prigodno posluenje (torta i sokovi)
Uvodna aktivnost
Vodi se razgovor u krugu:
da li uesnici sami osjeaju da je Program zavren, kada dolazi do zavretka
Programa, od koga to zavisi
kako se osjeaju sada, na kraju Programa

ta su dobili, ta im je bilo korisno u toku Programa, na radionicama
ta e pamtiti kao pozitivno, prijatno iskustvo, a ta kao neprijatno, negativno
ega e se rado sjeati, ta ele da zaborave
planovi za budunost, ta zavisi od njih samih
kad bi bili uesnici na okruglom stolu gdje se govori o problemima djece,
ta bi tamo rekli, poruili o ovom Programu; generalno
da imaju prijatelje koji ima isti ili slian problem da li bi im savjetovali da se
ukljue u ovakav Program
ovjeuljak
Na hameru se nacrtaju obrisi ljudske figure. Uesnici na pripremljenim samoljepljivim listiima upisuju odgovore na pitanja (navedena u daljem tekstu) i lijepe
ih na predviena mjesta na nacrtanoj ljudskoj figuri.
Voditeljica docrtava sljedee dijelove na figuri i postavlja svim uesnicima ista
pitanja:
Kapa: ta su nauili tokom ovog Programa (o sebi, o drugovima, o roditeljima, uopte)
Srce: ta se desilo sa osjeanjima, ta se sa njima promijenilo
Torba sa alatom: koje vjetine su savladali, ta sada znaju bolje da rade
Korpa za otpatke: ta bi trebalo izbaciti iz ovog Programa, ta nije valjalo, ta
im se nije dopalo...
Zajedniki se itaju i komentariu odgovori postavljeni na ovjeuljku.
Voditeljice podstiu uesnike na razgovor dodatnim pitanjima:
da li su imali neki problem koji su rijeili uz pomo ovog Programa
ta im se posebno dopalo u nainu rada voditeljica/volontera sa uesnikom/grupom
ta misle da se promijenilo u njihovom ponaanju u posljednjih godinu
dana
ta im je bilo najtee
ta su nauili o sebi
ta su nauili o svojim drugovima/volonterima/voditeljima/roditeljima
ta bi sada drugaije uradili
u emu su uivali
o emu bi voljeli da saznaju vie
Glavna aktivnost
259
Zavrna aktivnost
Voditeljica saoptava da se Program zavrava, zahvaljuje na ueu, istie i estita uesnicima na rezultatima i promjenama do kojih su pojedinano i zajedniki
doli.
Svim uesnicima se dodjeljuju sertifikati (unaprijed pripremljene diplome) i broura za roditelje (unaprijed pripremljena).
Slijedi zabava uz prigodno posluenje, igra, pjesma, ples, recitovanje pod sloganom Pokai ta zna.
260
PRILOZI
261
262
PRILOG 1: INICIJALNI UPITNIK (ZA ODJELJENSKE

STARJEINE)
INICIJALNI UPITNIK
(popunjava odjeljenski starjeina)
OSNOVNA KOLA ___________________________________________________
RAZRED ________ ODJELJENSKI STARJEINA _____________________________
OPTI PODACI O UENIKU/UENICI
Ime i prezime ______________________________________________________
Datum roenja _____________ Mjesto roenja __________________________
Adresa stanovanja i br. telefona _______________________________________
Porodine prilike sa kim uenik/uenica ivi ____________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
PODACI O KOLSKOM USPJEHU
1. Da li je uenik/uenica ponavljao/la razred?
a) ne, nije ponavljo/la
b) ako jeste, navedite koji:
2. Sa kojiom uspjehom je zavrio/la prethodni razred?
__________________________________________________________________
3. Je li polagao/la popravni ispit na kraju godine?
a) da, iz ___________ predmeta (navedite broj i koji predmet)
b) ne, nije imao/la popravnih ispita
4. Je li uenik/uenica u dosadanjem kolovanju imao/la izreenu neku pedagoko/vaspitnu mjeru?
a) da, u ________ razrerdu mu/joj je izreena __________________________
_______________________________________________________________
b) ne, nije imao/la nikakvih vaspitnih mjera
c) ne, nije imao/la vaspitnh mjera, ali je na sjednicam esto navoen/na kao
uenik/uenica s potekoama u ________________________________
____________________________________________________________
__________________________________________________________________
263
5. Je li uenik/uenica esto odsutan/na sa nastave?

a) da, uenik/uenica esto samovoljno odlazi sa nastave
b) da, esto izostaje sa nastave radi bolesti ____________________________
c) ne, uenik/uenica ne izostaje esto sa nastave
264
ZAPAANJA O RADU UENIKA/UENICE NA NASTAVI

1. Za vrijeme nastave uenik/uenica:
a) prati nastavu i aktivan/na je
b) prati nastavu, ali se ne zalae
c) ometa nastavu priom sa drugim uenicima
d) ometa nastavu upadicama i priom sa svima, pa i sa nastavnikom
e) motoriki je vrlo aktivan/na, ustaje, uzima tui pribor, pie na tabli
f) neto drugo __________________________________________________
2. Jesu li kod uenika/uenice ustanovljene neke specifine razvojne tekoe:
(mogue je zaokruiti vie odgovora)
a) vida
b) sluha
c) motorike tekoe
d) tekoe u itanju
e) tekoe u pisanju
f) tekoe u pamenju
g) tekoe u koncentraciji
h) neuroloke tekoe (govora, tikovi...)
i) epileptiki napadi
j) neto drugo __________________________________________________
k) nita od navedenog
3. Kod djeteta se zapaa nedostatak:
(mogue je zaokruiti vie odgovora)
a) radnih navika
b) socijalnih vjetina
c) kulturnih navika
d) higijenskih navika
4. Postoje li posebna podruja u kojima se uenik/uenica izrazito zakazuje?
a) da, zakazuje u __________________________________________________
_______________________________________________________________
b) ne, sve radi podjednako
5. Postoje li nastavna podruja u kojima se uenik/uenica posebno istie?

_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
SOCIJALANA SLIKA UENIKA/UENICE I O UENIKU/UENICI

1. Karakteristino ponaanje uenika/uenice u koli je:
(mogue je zaokruiti vie odogovora)
a) ponaa se primjereno svom uzrastu
b) esto se izoluje od druge djece
c) esto ga/je druga djeca izoluju
d) ponaa se agresivno samo kada ga/je neko izaziva ili napada
e) ponaa se agresivno bez povoda iz okoline
f) ponaa se nemarno i prema djeci i prema svojim stvarima
g) nesamostalan/na je i stalno trai pomo drugih
h) vie voli da se drui sa uenicima/uenicama niih razreda
i) vie se drui sa uenicima/uenicama viih razreda
j) samovoljan/na je i ne potuje kolska pravila
k) esto kasni na as
l) neto drugo __________________________________________________
2. Odlazi li uenik/uenica na dodatni tretman?
a) da, odlazi ___________________________________________izvan kole
b) da, odlazi ______________________________________________ u koli
c) da, ukljuen/na je u
d) ne, do sada nije bio ukljuen/na u dodatne tretmane
e) ne, do sada nije bio ukljuen/na u dodatne tretmane, ali savjetujem odlazak
f) neto drugo __________________________________________________
3. U kojoj mjeri roditelji ili staratelji sarauju sa kolom?
a) redovno se informiu i dolaze na roditeljske sastanke
b) dolaze samo kada ih pozovemo
c) ne dou ni kada ih pozovemo
d) dolaze esto i trae neto za dijete, ak i kada to nije potrebno
e) neto drugo __________________________________________________

_______________________________________________________________
265
4. Procjenjujem da su roditeljski postupci:

a) veinom primjereni i pravilni
b) nedovoljni i nepravilni
c) nema usaglaenosti meu roditeljskim odlukama
d) preblagi su i nekompetentni
e) prestrogi su i nepristupani
5. Da li je uenik/uenica ukljuen u slobodne aktivnosti u koli?
a) da, ukljuen je u ______________________________________________
_______________________________________________________________
b) ne, ne eli da se ukljui ni u jednu aktivnost
c) ne, smatramo da bi ga to odvlailo od uenja
d) ne, roditelji ne dozvoljavaju ukljuivanje u slobodne aktivnosti radi loeg
ponaanja ili slabog uenja
e) ne, ali dijete ima niz vankolskih aktivnosti
266
U Podgorici, __________2013.

Inicijalni upitnik uspunilo/la:

___________________________
PRILOG 2: PODACI KOJE SU O DJECI DALE ODJELJENSKE

STARJEINE (PRIMJER)
PODACI O UENICIMA KOJE SU DALI/E ODJELJENSKE STARIJEINE (primjer)
DD
Ide u V razred, razredni starjeina M M.
Lini podaci: roen je XX.g. u Podgorici. ivi u etvorolanoj porodici: otac, majka sestra.
Podaci o prethohodnom kolskom uspjehu: prethodni razred je zavrio dobrim uspjehom. U dosadanjem kolovanju nije imao izreene pedako/vaspitne
mjere. Ne izostaje esto sa nastave.
Zapaanja o radu uenika/uenice u nastavi: Uenik prati nastavu, ali se ne
angauje, nema specifine razvojne tekoe, ali se zapaa nedostatak kulturnih
navika. Izrazito zakazuje u savladavanju stranih jezika, a ne postoje nastavna podruja u kojima se posebno istie.
Socijalna slika uenika: Ponaa se primjereno svom uzrastu, nije ukljuen u
vannastavne aktivnosti, do sada nije izrazio elju ni da se ukljui.
Roditelji dolaze iskljuivo kada su pozvani, roditeljski postupci se mogu opisati
kao nedovoljni i nepravilni.
267
PRILOG 3: UPITNIK ZA VODITELJE GRUPNOG RADA

UPITNIK ZA VODITELJE GRUPNOG RADA
Osnovni razlog ukljuivanja djeteta u program je:

1. slab kolski uspjeh
2. izostajanje, izbjegavanje nastave
3. ometanje nastave
4. poremeaji panje
5. hiperaktivnost
6. visok stepen introvertiranosti
7. sklonost nasilnikom ponaanju
8. vrenje krivinih djela
9. korienje sredstava zavisnosti
10. neto drugo: _________________________________________________
___________________________________________________________
268
Sa djetetom je potrebno da se radi na specifinim ciljevima programa:

Sa djetetom je potrebno da se radi na
specifinim ciljevima programa:
uopte nije
potrebno
djelimino
je potrebno
u potpunosti je
potrebno
1.
Prihvatanje samoga sebe
2.
Razvoj samostalnosti
3.
Razvoj odgovornog ponaanja
4.
Razlikovanje odgovornog i neodgovornog

ponaanja
5.
Uvaavanje autoriteta
6.
Razvoj saradnikog odnosa sa odraslima
7.
Razvoj saradnikog odnosa sa vrnjacima
8.
Razvoj vjetina komunikacije
9.
Pravilan odnos prema imovini
10.
Usklaivanje elja i mogunosti
11.
Unaprijeivanje navike uenja
12.
Razvoj vjetine uenja
13.
Unaprijeivanje radnih navika
14.
Unaprijeivanje higijenskih navika
15.
Razvoj pozitivnih interesa
16.
Razvoj tolerancije i nenasilne komunikacije
17.
Prepoznavanje sopstvenih sposobnosti,

interesa, elja i izbora
18.
Prepoznavanje sopstvene uloge u porodici
19.
Motivacija za pozitivne promjene
20.
Razvoj pozitivnih odnosa sa lanovima

porodice
21.
Neto drugo: _________________________
UPITNIK
POPUNIO/LA:
DATUM
POPUNJAVANJA:
269
PRILOG 4: PODACI O KOLSKOM USPJEHU (PRAENJE

KROZ TROMJESEJA, PRIMJER)
PODACI O KOLSKOM USPJEHU
(praenje kroz tromesjeja, primjer)
Tromjeseje
CSBAH jezik
engleski
ruski
biologija
matematika
osnovi tehnike
geografija
istorija
fiziko
likovno
muziko
AA V razred
II
III
270
postoji malo napredovanje u kolskom uspjehu, pohvaljen na Nastavnikom vijeu
CSBAH jezik
engleski
ruski
biologija
matematika
osnovi tehnike
geografija
istorija
fiziko
likovno
muziko
BB V razred
Tromjeseje
II
III
oscilacije u kolskom uspjehu, nema progresivnog napredovanja
CSBAH jezik
engleski
ruski
biologija
matematika
tehnika i informatika
geografija
istorija
fiziko
likovno
muziko
graansko
Tromjeseje
CSBAH jezik
engleski
ruski
biologija
matematika
tehnika i informatika
geografija
istorija
fiziko
likovno
muziko
graansko
Tromjeseje
CSBAH jezik
engleski
ruski
biologija
matematika
osnovi tehnike
geografija
istorija
fiziko
likovno
muziko
I
1
1
1
1
1
1
1
2
3
3
2
II
1
2
1
1
1
2
1
2
3
3
2
III
1
2
2
2
1
3
2
2
3
2
2
I
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
2
2
II
1
1
1
2
1
1
2
2
1
3
3
2
III
1
1
1
1
1
1
2
2
1
3
3
2
-
nema pomaku u odnosu na kolski uspjeh i ponaanje, ukor Nastavnikog
vijea
EE VI razred
II
III
odravanje postojeeg uspjeha, uz malo napredovanje
Tromjeseje
CC V razred
postoji popravljanje kolskog uspjeha (smanjen broj negativnih ocjena)
DD VI razred
271
PRILOG 5: UPITNIK - SAMOPROCJENA DJETETA

UPITNIK - SAMOPROCJENA DJETETA
Proitae 12 reenica koje opisuju ta djeca tvog uzrasta misle i kako se osjeaju.
Ako reenica dobro opisuje kako se ti osjea i misli, zaokrui slovo T (tano)
pored reenice.
Ako ne opisuje ono to ti misli i kako se osjea, zaokrui slovo N (netano)
pored reenice.
Paljivo proitaj i pazi da ne preskoi nijednu reenicu.
Sada se lake kontroliem kad me neko izaziva u igri.
Ako mi neko uini neto to mi ne odgovara, ja mu uzvratim istom mjerom.
Rado uestvujem u grubim i divljim igrama u razredu.
Neuspjeh me uvijek oneraspoloi.
Mislim da su moji vrnjaci puno uspjeniji i bolji od mene.
Radije odustanem od igre, nego to se trudim da stignem do kraja, cilja.
Volim kada neko drugi, a ne ja, organizuje i vodi igre.
Volim da nameem svoje ideje i miljenje.
Ne volim i ne priznajem greke u svom radu.
Osjeam da su esto ba svi protiv mene.
Imam dobrog prijatelja/prijateljicu koji su ba uvijek uz mene
Rado u potraiti pomo nastavnika ili roditelja kada mi ne ide uenje.
Moje ime i prezime je:_____________________________________________

Imam ________ godina. Pohaam______________razred.
U koli postiem_____________________uspjeh.
Ukljuen/a sam u grupni rad od ____________razreda.
U ovoj grupi mi smeta to:
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
Najvie volim kada u grupi/volio/voljela bih:
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
272
PRILOG 6: UPITNIK ZA RODITELJE - OEKIVANJA OD

PROGRAMA
UPITNIK ZA RODITELJE - OEKIVANJA OD PROGRAMA
O ______________________________________, Podgorica
Potovani,
Pred vama se nalazi upitnik koji je namijenjen unaprjeivanju programa Produeni struni rad i njegovog boljeg prilagoavanja potrebama uenika. Molimo
Vas da odgovorite iskreno i paljivo, tako to ete pored svakog ponuenog odgovora u tebelama zaokruiti odgovarajui broj: 1 netano; 2 djelimino tano; 3 u potpunosti tano.
Ime i prezime uenika: ___________________________, razred: _____________
Upitnik popunio/la:
Majka: _______________________________________
Otac: ________________________________________
Staratelj/hranitelj: ______________________________
Neko drugi: ___________________________________
Oekujem da e Program pomoi mom djetetu:
R.br.
Oekujem da e Program pomoi mom djetetu
Netano
Djelomino tano
U potpunosti
tano
1.
da ima bolje ocjene
2.
da bude poslunije
3.
da bude pristojnije
4.
da bude iskrenije
5.
da bude samostalnije
6.
da bude odgovornije
7.
da bude mirnije
8.
da naui da razlikuje dobro od loeg
Starateljica/hraniteljica: _________________________
273
9.
da pone redovnije da pohaa nastavu
10.
da bude vrijednije
11.
da pravi manje problema
12.
da ne utie negativno na drugu djecu u porodici, koli
13.
da bude zadovoljnije
14.
da bolje razumije mene
Netano
Djelomimo tano
U potpunosti
tano
Oekujem da e Program pomoi meni:
R.br.
274
Oekujem da e Program pomoi meni:
1.
da budem zadovoljnija/ji sa svojim djetetom
2.
da bolje razumijem svoje dijete
3.
da u porodici bude manje nervoze
4.
da se u porodici manje svaamo
5.
da dijete vie ne bude uzrok svaa izmeu

mene i mog partnera/partnerke
6.
da se moj partner/partnerka vie bavi djetetom
7.
da manje vremena troim na pomo djetetu

oko uenja
8.
da nauim vie o vaspitanju djeteta
9.
da nauim da kvalitetnije razgovaram sa svojim

djetetom
10.
da budem manje popustljiv/a prema djetetu
11.
da manje kanjavam dijete
12.
da kola vie brine za moje dijete i njegovo napredovanje
13.
da se osjeam manje krivim/krivom za nesupjeh djeteta
14.
da dobijem savjet za rjeavanje konkretnog

problema
Zahvaljemo na saradnji!
PRILOG 7: OBRAZAC ZA EVALUACIJU RADIONICA

OBRAZAC ZA EVALUACIJU RADIONICA
Evaluacija susreta s djecom/roditeljima
Datum:
Redni broj susreta:
Voditeljice susreta:
Planirani sadraj:
Uesnici (prisutni, odsutni):
Obiljeja grupe:
Kratak opis susreta:
Zapaanja voditelja:
Zapaanja uesnika:
Ideje za naredne susrete:
Evaluaciju sainile:
__________________________
__________________________
Datum: ______________
275
PRILOG 8: IZVJETAJ O PONAANJU U GRUPI (ZA GRUPNE

VODITELJE, PRIMJER)
IZVJETAJ O PONAANJU U GRUPI
(za grupne voditelje, primjer)
O ______________________________________, Podgorica
PONAANJE DJETETA U GRUPI (primjer )
R.br.
1.
Ime i prezime
Poetno stanje
Promjena
Stalno u pokretu
Kooperativan u aktivnostima, koje su kompetitivnog karaktera
Fiziki agresivno ponaanje

Verbalno agresivno ponaanje
Ometa druge u radu
Odbija autoritet
2.
Povodljiv
Prihvata autoritet
Ometa druge u radu
Konstruktivan
Kooperativan
Aktivno se ukljuuje u
rad grupe
Empatian
3.
esto u svai
Odbija autoritet
Voli da se istie pred drugima
Ometa druge u radu
Poinje da prihvata
grupu
rad grupe
Otpor prema grupnim aktivnostima

4.
Odbija autoritet
Ometa druge u radu
Otpor prema grupnim aktivnostima
Prilagoavanje aktivnostima grupe, kada

je njemu data neka
uloga autoriteta nad
grupom
rad grupe

5.
Povodljiv
Kooperativan
Odsutan i nezainteresovan
Zainteresovan
Nalaenje podrke i
panje u grupi
276
6.
Pretjerano trai panju

Pretjerano nametanje drugima
Poinje da slijedi i da
se usmjerava tokom
aktivnosti u grupi
Aktivan
7.
Povuen
Izoluje se
8.
Povodljiv
esto u svai
Nesiguran
Impulsivan
Aktivno reaguje kada

su mu prava ugroena
Sticanje uvida da ga
njegovo odreeno
(impulsivno) ponaanje dovodi u, za njega, neeljenu poziciju
Nalazi svoje mjesto u
grupi
9.
Kooperativna
Povuena
10
Odsutna i nezainteresovana
Povuena
Vraanje samopouzdanja
Tiha, mirna, neprimjetna

Nedostatak samopouzdanja
11.
Kooperativan
Podrava aktivnosti u
grupi
12.
Teko sklapa prijateljstva
Aktivno reaguje kada

su joj prava ugroena
Povuena
Nedostatak samopouzdanja
Nesamostalna u radu
Nesamostalna u radu
277
PRILOG 9: OKVIRNI PLAN I PROGRAM GRUPNOG RADA

(PRIMJER)
OKVIRNI PLAN I PROGRAM GRUPNOG RADA (primjer)
GRUPNI/djeca
INDIVIDUALNI/djeca
GRUPNI/RODITELJI
Razvoj socijalnih i
prosocijalnih vjetina
Motivacija za uenje
Podsticanje aktivnog
uea roditelja u vaspitanju
Uvid u svoje osobine,

ponaanje, stvaranje
pozitivne slike o sebi.
CILJ
Prihvatanje drugih,
meusobno uvaavanje, empatija, saradnja
Razvoj samostalnosti
i odgovornosti
Odnos prema koli
Usmjeravanje na pozitivne naine traenja i dobijanja panje
Razvijanje radnih navika
Emocije
Samopouzdanje
Uenje
Ponaanje, odnosi sa
drugima, rjeavanje
sukoba
Razmjena sa voditeljicama (informacije,

saznanja,
iskustvo,
savjetovanje)
Bolje prihvatanje socijalnih pravila

Pomo u uenju
Timski rad i saradnja
Podsticanje razmjene
meu roditeljima
Podsticanje pasivnih,
povuenih
Grupna kohezija
Organizovanje vremena, planiranje

Izraavanje sopstvenog miljenja
Dvosmjerna komunikacija
Socijalne i ivotne
vjetine
Prihvatanje djeteta,
stvaranje pozitivne
slike o djetetu
Uoavanje djetetovih
potreba
Pravedni i ujednaeni
vaspitni postupci
Podrka i podsticanje
djeteta
Poboljanje komunikacije u porodici
Upuivanje na potrebne promjene
Prevencija nasilja
Zdravlje
METODE
Izlaganje
Razgovor
Razgovor
Razgovor, diskusija
Iskustveno uenje
Diskusija
Iskustveno uenje
Uenje kroz igru
Kraa izlaganja
Vjebanje
Pomo u uenju i pisanju domaih zadataka
Iskustveno uenje
Igre
Rolle play
Likovno i dr. kreativno izraavanje
Zadaci
Takmienje
278
Smanjenje agresivnosti u ponaanju
Upoznavanje
Pravila
SADRAJ
RADA
Poboljanje kolskog
uspjeha, odnosa prema koli
PRILOG 10: OBRAZAC ZA PRAENJE GRUPNIH AKTIVNOSTI

(ZA INDIVIDUALNE VODITELJE-VOLONTERE)
OBRAZAC ZA PRAENJE GRUPNIH AKTIVNOSTI
(za individualne voditelje-volontere)
Voditeljski par:
Volonter:
kola:
Datum:
Aktivnost:
grupni rad sa uenicima,
grupni rad sa roditeljima,
broj prisutnih: _________
broj prisutnih: _________
broj odsutnih: _________
broj odsutnih: _________
Teme aktivnosti:
Ocjena uspjenosti:
DATUM POPUNJAVANJA:
a.)
b.)
c.)
d.)
e.)
ciljevi uopte nisu realizovani

veina predvienih ciljeva nije realizovana
realizovan je manji dio predvienih ciljeva
realizovan je vei dio predvienih ciljeva
svi predvieni ciljevi su realizovani
OBRAZAC POPUNIO/LA:
Prilog voditelja: Plan rada za radionicu/aktivnost; Obrazac-izvjetaj o evaluaciji

radionice/aktivnosti
Moj doprinos i osjeanja (volontera) nakon radionioce:
279
PRILOG 11: OBRAZAC ZA PRAENJE INDIVIDUALNOG RADA

OBRAZAC ZA PRAENJE INDIVIDUALNOG RADA
Voditelj:
kola:
Korisnik:
Aktivnost:
a) individualni rad s djetetom

b) pomo u uenju
c) neto drugo: ________________________________________
Datum:
Ciljevi rada:
Teme rada (sadraj rada):
280
Opta ocjena uspjenosti:
a) ciljevi uopte nisu realizovani

b) veina predvienih ciljeva nije realizovana
c) realizovan je manji dio predvienih ciljeva
d) realizovan je vei dio predvienih ciljeva
e) svi predvieni ciljevi realizovani
Zapaanja voditelja
DATUM POPUNJAVANJA:
OBRAZAC POPUNIO/LA:
PRILOG 12: UPITNIK ZA RODITELJE - EVALUACIJA

PROGRAMA
UPITNIK ZA RODITELJE
OCJENA PROGRAMA PRODUENI STRUNI RAD
Vae miljenje nam je vano i uticae na na budui rad pa Vas molimo da iskreno
odgovorite na pitanja. Upitnik ne morate potpisivati.
1. Da li ste primjetili neke promjene kod djeteta koje biste mogli pripisati uticaju ovog Programa (pozitivne, negativne, opiite ono to ste zapazili):
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
3. Da li ste Vi dobili neke nove ideje, neto to je bilo korisno Vama, u vaspitanju djeteta i sl.:
Ne, __________________________________________________________
Malo, navedite ta: _____________________________________________
_____________________________________________________________
Da, navedite ta: _______________________________________________
_____________________________________________________________
4. Da li ste primjetili neke promjene kod sebe, u svom odnosu prema djetetu,
porodici, koli i sl.:
Ne, __________________________________________________________
Malo, navedite ta: _____________________________________________
_____________________________________________________________
Da, navedite ta: _______________________________________________
_____________________________________________________________
2. Da li smatrate da je ovakav rad u koli koristio Vaem djetetu:

Ne, __________________________________________________________
Malo, na koji nain: _____________________________________________
_____________________________________________________________
Da, na koji nain: _______________________________________________
_____________________________________________________________
281
5. Da li je Vae dijete zadovoljno ovim Programom:

Ne, zato to: ___________________________________________________
_____________________________________________________________
Malo, navedite ime: ____________________________________________
_____________________________________________________________
Da, navedite ime: ______________________________________________
_____________________________________________________________
6. Da li biste svojim prijateljima preporuili da se ukljue u ovaj Program:

Ne, zato to: ___________________________________________________
_____________________________________________________________
Moda, zato to: _______________________________________________
_____________________________________________________________
Da, zato to: ___________________________________________________
_____________________________________________________________
282
7. Molimo da nam date sugestije o emu bi ubudue trebalo posvetiti panju:

_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
Zahvaljujemo na saradnji!
PRILOG 13: MINIMALNI STANDARDI I SPECIFIKACIJA

USLUGE
SVRHA USLUGE
Svrha usluge produeni struni rad je da djeluje preventivno na pojavu socijalno
neprihvatljivog ponaanja djece u osnovnim kolama, kao rana intervencija u pojedinanim sluajevima.
Specifini ciljevi:
poboljanje kolskog uspjeha djece ukljuene u programske aktivnosti,
smanjenje broja neopravdanih izostanaka sa nastave, smanjenje pojave
neprilagoenih oblika ponaanja, kroz podizanje samopotovanja i samopuzdanja djece, ukazivanje na adekvatne naine zadobijanja panje i mjesta u drutvu i ukazivanje na pozitivne osobine i vjetine djece, to dovodi
kako do promjene slike koju i roditelji i nastavnici imaju o djeci, tako i na
formiranje pozitivne slike djeteta o samom sebi.
pomo roditeljima u vaspitanju djece, unaprjeivanju roditeljskih vjetina
i kompetencija
CILJNE GRUPE
Produeni struni rad obezbjeuje se djeci u osnovnim kolama i njihovim roditeljima.
SPECIFIKACIJA USLUGA
Procjena
Komisija za procjenu i odabir korisnika vri procjenu korisnika (linost, zdravstveni, obrazovni, porodini status, socijalne vjetine, ponaanje), radi definisanja
sposobnosti korisnika i njihovih tretmanskih potreba (oekivanja i rizici).
U izboru korisnika komisija se rukovodi sljedeim kriterijimima:
Osobine djeteta: zatvorenost, neprilagoenost, izolovanost, nekomunikativnost, emocionalna nestabilnost, povodljivost, preosjetljivost, netolerantnost, motoriki nemir, snieno intelektualno funkcionisanje, nisko samopotovanje i samopouzdanje, emocionalna i socijalna nezrelost, nizak prag
tolerancije na frustracije
Ponaanje: neprimjeren odnos prema vrnjacima, odraslima, neprihvatanje autoriteta, hiperaktivnost, nametljivo i agresivno ponaanje, pretjerana
potreba za panjom odraslih, konzumiranje zavisnikih supstanci, sklonost
tuama, sukobima, odbaenost od vrnjaka, nerazvijene radne i higijenske
navike, samoagresija, nekontrolisani napadi bijesa, laganje, neorganizovano korienje slobodnog vremana, druenje sa osobama neprihvatljivog
ponaanja, sklonost lutanju, vaspitna zaputenost, tekoe u komunikaciji
i odnosima, neurotski simptomi, nedisciplinovanost, vrenje prekraja, krivinih djela, odbijanje saradnje s nastavnicima
MINIMALNI STANDARDI I SPECIFIKACIJA USLUGE PRODUENI STRUNI RAD
283

284
Uenje: tekoe u savladavanju gradiva, specifine tekoe u uenju (dislalija, disgrafija), tekoe u uenju, panji, kocentraciji i pamenju, obrazovna
zaputenost
Odnos prema koli: neadekvatan ili slab kolski uspjeh, ponavljanje razreda, esti namjerni i neopravdani izostanci, sukobi s nastavnicima, nepotovanje autoriteta, ometanje nastave, namjerno unitavanje kolske imovine
Porodino funkcionisanje: nepodsticajna porodina atmosfera; prisustvo
bolesti zavisnosti, duevnih bolesti, vrenje krivinih djela, nasilja; poremeeni odnosi izmeu roditelja, roditelja i djece; razvod braka; slab socio-ekonomski status; neadekvatna briga o djeci, zanemarivanje, disfunkcionalna
porodica; socijalna neprilagoenost porodice, neadekvatno vaspitanje (neujednaenost, popustljivost, neprimjereno kanjavanje, nedostatak emocionalne podrke, fiziko i psihiko zlostavljanje
Drugo: dijete dolazi samoinicijativno (znatielja, potreba za pripadanjem,
druenjem, pozitivan uticaj na ostale lanove)
Prilikom procjene komisija moe zatraiti miljenje drugih relevantnih institucija
i slubi.
Planiranje
Planiraju se aktivnosti idividulanog i grupnog karaktera za svakog korisnika.
Planiraju se razliiti vidovi podrke.
Usluge i aktivnosti
Unaprijeenje odnosa prema sebi (razvoj odgovornosti i samostalnosti)
Podrka u unaprijeenju socijalnih vjetina i kompetencija aktivnog i odgovornog graanina
Pravilno korienje eduativno-kreativnih sredstava i opreme u uionici/koli
Funkcionisanje u grupi
Nenasilna komunikacija
Upravljanje konfliktima i beskonfliktno rjeavanje sporova
Grupni rad (iskustveno-kreativno-edukativne aktivnosti)
Mentorska podrka (volonteri)
Podrka u kolovanju
Uenje: podrka u savladavanju nastavnog gradiva, pisanju domaih zadataka, usvajanje tehnika uenja i vjetina planiranja, stvaranje navika
redovnog uenja
Mentorska podrka (volonteri)
Dodatne aktivnosti za razvijanje interesovanja i prihvatljivog korienja slobodnog vremena:
Kulturne aktivnosti
Sportske aktivnosti
Izleti i obilasci
Rad sa roditeljima (iskustveno-kreativno-edukativne aktivnosti)
MINIMALNI STRUKTURNI
STANDARDI
Prostor i oprema
Indikator
ispunjenosti
standarda
MINIMALNI FUNKCIONALNI
STANDARDI
Procjena
kola opredjeljuje zasebni kolski

prostor za rad sa djecom ili slobodnu uionicu kole.
Komisija za procjenu i odabir

korisnika redovno se sastaje
najmanje jednom godinje u
septembru, radi utvrivanja
mogueg broja korisnika za tekuu kolsku godinu.
Uionica ili drugi prostor za rad

ima najmanje 20 m2 koji se mogu
funkcionalno prilagoditi potrebama grupe (za uenje i igru).
Komisija za procjenu i odabir

korisnika sastaje se po potrebi.
Uionica ili drugi prostor namijenjen boravku korisnika obezbjeuje sigurnost korisnika (namjetaj, oprema, rasvjeta, grijanje,
hlaenje, provjetravanje).
Svaki korisnik se prima u grupu

u skladu sa individualnim planom korisnika zajedniki donijetim od strane nadlene kole
i pruaoca ove usluge, a prema
utvrenim kriterijumima.
Uionica ili drugi prostor je

opremljen/a osnovnim namjetajem prema broju korisnika:
Komisija donosi odluku o odabiru korisnika na osnovu pripremljenog izvjetaja i dosijea

korisnika koji se vodi u koli.
kolskim klupama i stolicama

prema broju korisnika
Indikator
ispunjenosti
standarda
Uionica ili drugi prostor je

opremljen/a edukativnim i kreativnim materijalom za neposredni
rad sa korisnicima.
Procjena potreba korisnika vri

se uz aktivno uee korisnika i
njegovih zakonskih zastupnika.
Obezbjeuje se jedna uina

dnevno, koja je kvalitetno pripremljena kao i pratei higijenski
uslovi za korienje uine.
Svaki korisnik i njegov zakonski

zastupnik su informisani o usluzi i podrci koja se prua tokom
trajanja usluge.
Svaki korisnik i njegov zakonski
zastupnik, daje i potpisuje saglasnost za korienje usluge.
Detaljna procjena tretmanskih
potreba korisnika vri se nakon
proteka od 30 dana rada sa korisikom.
Organizacija
Radi se prema okvirnom planu
i programu rada, koji ukljuuje i
kriterijume za odabir korisnika,
kao i prava i odgovornosti pruaoca i korisnika usluge i uslove za
promjenu ili prestanak korienja
usluge.
Planiranje
prostorom/namjetajem za odlaganje linih stvari korisnika.
285
Na osnovu okvirnog plana i programa izrauju se godinji i mjeseni programi rada, prilagoeni
potrebama i interesovanjima korisnika.
Individualni plan rada izrauje

se najkasnije u roku od 30 dana
od zavretka detaljne procjene.
Komisiju za procjenu i odabir korisnika, ine predstavnici nadlene

kole i pruaoca ove usluge.
Korisnik i zakonski zastupnik

su dali i potpisali saglasnost za
sprovoenje planiranih aktivnosti koje imaju za cilj unaprijeenje kompetencija korisnika
- ostvarivanje plana podrke.
U grupu je ukljueno od 8 do 12
korisnika mjeovitog pola.
Individualni plan rada se preispituje najmanje svakih est

mjeseci ili po zavretku svakog
nastavnog polugodita.
U jednu grupu ukljuuju se korisnici istog razreda, a moe se dozvoliti razlika u uzrastu od jednog
razreda (npr. u istu grupu mogue
je uputiti djecu 5. i 6 razreda).
286
Usluga se prua najmanje tri puta

sedmino u trajanju od po tri sata
dnevno.
Izvjetaj o radu sa korisnikom/

grupom, dostavlja se pruaocu
usluge jednom mjeseno.
Osoblje angaovano na pruanju

usluge/podrke redovno se sastaje najmanje jednom mjeseno.
Prualac usluge dostavlja koli

izvjetaj o pruanju usluge, radu
sa korisnicima i ralizaciji programa najmanje jednom godinje.
Pruaoc usluge ima pisanu politiku o zatiti djece koja sadri

postupke za zatitu djece i sprjeavanje zloupotrebe djece, kao i
dostupno uputstvo djeci i drugim
korisnicima za jednostavno podnoenje pritubi.
U svakom trenutku mogue

je preispitati, promijeniti ili
prekinuti korienje usluge, u
zajednikom preispitivanju i
informisanju pruaoca usluge,
korisnika, zakonskog zastupnika i kole.
Osoblje
Aktivnosti
Za pruanje usluge jednoj grupi

korisnika radno su angaovana
tri grupna voditelja (mogue profesije: socijalni radnik, psiholog,
pedagog, specijalni pegadog) i
volonteri za podrku korisnicima.
Grupni rad sa korisnicima djecom se sprovodi najmanje tri

puta nedjeljno.
Grupni voditelji imaju radno iskustvo od najmanje tri godine i zavrenu edukaciju za rad sa djecom i
mladima.
Svakom korisniku prua se podrka usklaena sa sainjenim

planom.
Jedan volonter za podrku korisnicima moe biti istovremeno

angaovan za rad sa najvie dva
korisnika.
Grupni voditelji vode dosije korisnika i dnevnik rada.
Volonterima se obezbjeuje edukacija za rad s djecom od najmanje 12 sati godinje.
Grupni rad sa korisnicima roditeljima se sprovodi najmanje

jednom mjeseno.
Volonteri za podrku korisnicima rade najmanje tri puta nedjeljno u trajanju od po 2 sata.
Volonteri za podrku korisnicima vode evidenciju - dnevnik
rada o svim aktivnostima u kojima uestvuju.
Svaki korisnik ima mentorsku
podrku od strane volontera.
Vankolske aktivnosti realizuju
se nakon detaljne, pisane procjene rizika od strane grupnih
voditelja, koja se, tri dana unaprijed, dostavlja pruaocu usluge na uvid.
Vankolske aktivosti se odvijaju uz pisanu saglasnost kole i
zakonskih zastupnika djeteta,
pojedinano, za svaku planiranu vankolsku aktivnost.
Vankolske aktivosti realizuje
grupni voditelj, uz podrku angaovanih volontera.
Saradnja sa medijima informisanje ire javnosti, animiranje

strune javnosti za pruanje
podrke djeci
Razvoj osoblja
Grupni voditelj ima superviziju
najmanje jednom u tri mjeseca.
Grupni voditelj obezbjeuje
strunu podrku volonteru.
Volonter ima superviziju najmanje jednom mjeseno.
Radi razmjene iskustava sa realizatorima srodnih programa
za djecu i mlade, osoblju se
objezbjeuje uestvovanje na
okruglim stolovima, strunim
skupovima, seminarima, studijskim posjetama, najmanje
jednom godinje.
Saradnja i razmjena informacija

odvija se kontinuirano izmeu
pruaoca usluge i pedagokopsiholoke slube kole, Nastavnikog vijea, Uprave kole,
prema potrebama i interesima
konkretnog djeteta.
287
Adolescencija - program za vrnjaku edukaciju uenika srednjih kola, Ljiljana Krkelji, Ministarstvo prosvjete i nauke Crne Gore i UNICEF, Podgorica,
2003.
Baterija radionica za rad s maloljetnicima, Aleksandra Hadi, Nikola Doronti
Budimo prijatelji, Maja Uzelac, Ladislav Bognar, Aida Bagi, Zagreb, 1994
Igrom do sebe, Ksenija Buni Napan, urica Ivkovi, Josip Jankovi, Ankica
Penava Pejinovi, Alinea, Zagreb 2002.
Konflikti i ta sa njima, Dijana Pult, Ljiljana Marinkovi, Kreativni centar, Beograd, 2000.
Korak u budunost: kako pomoi mladima da se to bolje snau po izlasku iz
javne brige, Prirunik za profesionalce, Izdava: SOS Djeija sela, Bosna i Hercegovina; autori: Jasna Sofovi, nacionalna savjetnica za zastupanje prava djece,
SOS Djeija sela Bosna i Hercegovina, mr.sc. Jasmina Selimovi, socijalna radnica, samostalna konsultantica, Elvira Halilovi, diplomirani psiholog-pedagog,
Hope and Homes for Children Bosna i Hercegovina, mr.sc. Jasna Hodi, direktorica, Hope and Homes for Children Bosna i Hercegovina, Sarajevo 2011.
Kreativno rjeavanje problema u uionici, Ljiljana Krkelji, Judy Slobig, Ministarstvo obrazovanja/UNICEF/World Vision, Podgorica, 2000.
Malo dete velika zagonetka, dr Olga Hadi Antonovi, IP Book-Marso, Beograd 1999.
Nenasilna razrada konflikata i izgradnja mira, Nenad Vukosavljevi, Centar za
nenasilnu akciju, Sarajevo, 2000.
Nenasilno rjeavanje sukoba, Marina Ajdukovi, Nina Penik, Alinea, Zagreb,
2002.
Prirunik o grupnom radu sa maloljetnicima kojima je izreena vaspitna mjera-pojaani nadzor organa starateljstva (PNOS), Dijana Popovi-Gavranovi,
Save the Chidren UK (SCF), Podgorica 2007.
Prirunik za rad s djecom Promjena ponaanja putem igre, Dijana PopoviGavranovi, SCF (UK), Podgorica 2005.
Razgovori s obiteljima: perspektive i procesi, Jesper Juul, Alinea, Zagreb,
2002.
Rei su prozori ili zidovi, Nada Ignjatovi Savi, Milica Krstanovi, Zorica Triki,
Dragana Koruga, Duanka Jerkovi, Ministarstvo prosvete/UNICEF, Beograd,
1996.
Roditeljstvo se moe uiti, Igor Longo, Alinea, Zagreb, 2001.
Sukob ili suradnja, Josip Jankovi, Alinea, Zagreb, 2002.
Svako ima nekog koga nema, Branka Radojevi i saradnici, Familia, SCF
Norway, Beograd, 2005.
LITERATURA
289

290
kola za roditelje, Olga Petak i Davorka Osmak-Franji, Ministarstvo rada i socijalne skrbi, Zagreb, 2002.
kola za roditelje, Sneana Medi, Zorica Mateji-uri, Dragica Vlaovi- Vasiljevi, Institut za pedagogiju i andragogiju Filozofskog fakulteta, Beograd,
1997.
Uionica bez nasilnitva, Alan L. Bin, Kreativni centar, Beograd, 2004.
Uionica dobre volje, Tinde Kovaevi-Cerovi, Ruica Rodandi, Dragan Popadi, Grupa Most, Beograd 1996.
Velika knjiga igara - 250 igara za sve uzraste, Allu, J. M. (2001.), Zagreb: Profil
international
Velika knjiga igara, Joseph M Alluve, Biblioteka Zvrk, Zagreb 2003.
Vjebajte svoju koncentraciju, Tom Wernecek, Frank Ullmann, Naklada Slap,
Jastrebarsko, 2001., 1996.
Vjebanje ivotnih vjetina, Jelena Bianin, Alinea, Zagreb, 2001.
Vrijedi rizika!?, Kevin Ball, Mandy Davil, Stephen Estwood, John Nolt
Za Damire i Nemire, Maja Uzelac, Zagreb, UNICEF, Mali korak - Centar za kulturu mira i nenasilje, Zagreb, 1997.
Zdravo da ste, UNICEF, Beograd, 1992.
ivimo zdravo, Zdravstveno vaspitanje za nie razrede osnovne kole - Prirunik za nastavnike, Zavod za udbenike i nastavna sredstva Podgorica 2011.,
Mila Pauni, Spomenka iri-Jankovi, Jelena Zajeganovi-Jakovljevi, Slavoljub Pani, Slaana Jovi, Jelena uri, Ljiljana Jovanovi-Sokal, Sanja ivoti,
Ranka Boovi
Preuzeto sa interneta:
Dijagram odgovornosti, Misli dobro, osjeaj se dobro" , Paull Stalard, izdava
Naklada Slap - preuzeto sa: http://www.nakladaslap.com/public/docs/mislidobro/02%20Dijagram%20odgovornosti.pdf
Djeiji memorandum, preuzeto sa: http://www.scribd.com/doc/53509409/
DJE%C4%8CJI-MEMORANDUM-RODITELJIMA , Projekat "Health education"
USA - Zdravstveno obrazovanje Sjedinjenih Amerikih Drava
Istraivanje poticanja tolerancije kod uenika razredne nastave, Karabali, I.,
2010., Diplomski rad. Slavonski Brod: Uiteljski fakultet, preuzeto sa http://
bib.irb.hr/datoteka/558959.Irena_Karabali-diplomski_rad_poticanje_tolerancije_kod_ucenika_razredne_nastave.pdf
Nemoj mi se rugati, preuzeto sa: http://skolebeznasilja.unicef.hr/upload/
file/238/119467/FILENAME/Nemoj_mi_se_rugati_-_prirucnik_za_ucitelje_
od_2._do_5._razre.pdf
Pjesma Ne rugaj se, Delta Fondacija, preuzeto sa: https://www.youtube.
com/watch?v=piW5qYoasek
"Ne rugaj se" je nezvanina himna marginalizovanih grupa - srpska verzija.
Delta Fondacija je dobila autorska prava za obradu i prevod na srpski jezik pjesme koja predstavlja nezvaninu himnu marginalizovanih grupa (originalni naziv pjesme je:"Don't Laugh At Me" iji su autori: Steve Jay Seskin / James Allen Shamblin) . Delta Fondaciji su se
prikljuili prijatelji, humani umjetnici i javne linosti. Kiki Lesendri je napravio novi aranman, Voja aneti i Leontina Pat adaptirali su tekst. Grupu vokalnih izvoaa koja je uzela uee u muzikoj realizaciji spota ine:
Kiki Lesendri, Filip Pat, Leontina, deji hor "arolija" ali i mladi talenti, Sanja
Dimitrijevi, Olga Vulovi, Ana Maglica, Sonja kori, Sabina Trbarov, Igor
Lazarevi i Aleksa Savi. Pjesma je na srpskom ponijela naziv "Ne rugaj se".
Autor spota je Branislav Antovi. Spot je sniman u ustanovama koje se
brinu o razliitim socijalnim grupama kao to su: SOS Djeije selo u Sremskoj Kamenici, Dom za djecu i omladinu ometenu u razvoju u Veterniku, Osnovna kola za djecu sa invaliditetom "Anton Skala" u Beogradu, Dom za lica ometena u razvoju "Srce u jabuci" u Panevu, Dom za
djecu "Drinka Pavlovi", Udruenje tumaa za lica oteenog sluha Srbije...
Svi uesnici radili su volonterski, sa eljom da se javnosti jo jednom skrene
panja na sve one koji su drugaiji, kojima je potrebna dodatna podrka kako
bi postali ravnopravni lanovi nae zajednice i dobili ansu da se ukljue u
svakodnevne drutvene tokove.
Pria Pukovnik Sanders: http://www.kreiranje-uspeha.com/index/200/1029/
Pria Ekseri u ogradi, nepoznati autor, preuizeto sa: http://www.duhoviti.
com/motivacione-price/prica-o-lepom-ponasanju-ekseri-u-ogradi.html
Pria o miu, nepoznati autor, preuzeto sa: http://www.mudremisli.
com/2010/02/bajka-o-jednom-misu-2/
Radni list Oprez - pravila za nas vae, preuzeo iz Trening s agresivnom djecom, Petermann, F., Petermann, F. (prevod Katarina Vili), Jastrebarsko: Naklada Slap, 2010
ivotne vjetine, preuzeto sa:
http://giz.zamislizivot.org/publikacije/GTZ_OdSvadjeSladje_Watermarked.pdf;
http://giz.zamislizivot.org/publikacije/GTZ_VRSNJACI%20ZNAJU%20KAKO_
Watermarked.pdf;
http://www.azoo.hr/images/zdravstveni/Zdravstveni_odgoj_-_Prirucnik_OS_
predmetna.pdf;
http://www.azoo.hr/images/zdravstveni/Zdravstveni_odgoj_-_Prirucnik_OS_razredna.pdf;
www.azoo.hr/images/zdravstveni/zivotne_vjestine.ppt
291

Prirucnik Produzenisr PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Prirucnik Produzenisr PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prirucnik Produzenisr PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

NVO Djeca prije svega

PROGRAM ZA PREVENCIJU PROBLEMA U

Praenje i implementacija preporuka Komiteta Ujedinjenih nacija za

Publikacija Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog

RIJEI ZAHVALNOSTI ............................................................................................................

PROGRAM PRODUENI STRUNI RAD ......................................................................

KONCEPT PROGRAMA ...................................................................................................

CILJEVI I NAIN RADA ...................................................................................................

PROGRAMSKE AKTIVNOSTI, SADRAJI I METODE RADA ...............................

1. GRUPNI RAD S DJECOM ......................................................................................

2. GRUPNI RAD S RODITELJIMA ............................................................................

3. GRUPNI RAD S RODITELJIMA ............................................................................

4. VANKOLSKE AKTIVNOSTI ..................................................................................

5. SARADNJA SA KOLOM ......................................................................................

7. RADNI SASTANCI ...................................................................................................

PROGRAMSKE OBAVEZE ..............................................................................................

1. RAD GRUPNIH VODITELJA .................................................................................

2. RAD INDIVIDUALNIH VODITELJA-VOLONTERA ...........................................

EVALUACIJA PROGRAMSKIH AKTIVNOSTI ............................................................

I UVODNE RADIONICE ...................................................................................................

RADIONICA 1: ,,Zato smo tu? ..............................................................................

RADIONICA 2: Upoznavanje ................................................................................

RADIONICA 3: Dirigent ..........................................................................................

RADIONICA 4: Dobrodolica volonterima ......................................................

RADIONICA 5: Dobrodolica volonterima 2 ..................................................

RADIONICA 6: Humano ponaanje i volonterizam .....................................

RADIONICA 7: Povjerenje .....................................................................................

RADIONICA 8: Da sam ja... ....................................................................................

RADIONICA 9: Kina oluja .....................................................................................

RADIONICA 10: Ja i drugi ......................................................................................

RADIONICA 11: Vie o sebi ...................................................................................

RADIONICA 1: Pridruivanje novih lanova ...................................................

RADIONICA 2: Pravila nae grupe I ...................................................................

RADIONICA 3: Pravila nae grupe II ..................................................................

RADIONICA 4: Oprez pravila za nas vae .....................................................

III OSJEANJA ...................................................................................................................

RADIONICA 1: Nemoj mi se rugati ....................................................................

RADIONICA 2: Dnevnik .........................................................................................

RADIONICA 3: Zapaamo, osjeamo, izraavamo .......................................

RADIONICA 4: Osjeanja .......................................................................................

RADIONICA 5: Saosjeanje ...................................................................................

RADIONICA 6: ,,Saosjeanje 2 ..............................................................................

RADIONICA 7: Bijes .................................................................................................

RADIONICA 8: ta radim kad me strah ............................................................

RADIONICA 9: ,,Moje srce .......................................................................................

RADIONICA 1: ta volim kod sebe .....................................................................

RADIONICA 2: elim da... ......................................................................................

RADIONICA 3: Umijem, mogu, hou ................................................................

RADIONICA 4: Cvijet samopotovanja .............................................................

RADIONICA 6: Niko kao ja ....................................................................................

RADIONICA 1: Da sam ja neko ............................................................................

RADIONICA 2: Dnevno planiranje uenja .......................................................

RADIONICA 3: Radne navike ...............................................................................

RADIONICA 4: Nedjeljno planiranje uenja ...................................................

RADIONICA 5: Ja sam sam svoj dirigent ..........................................................

RADIONICA 6: Istrajnost se isplati .....................................................................

RADIONICA 7: kolsko postignue ...................................................................

RADIONICA 8: U susret koli u prirodi ..............................................................