SADRAJ

UVOD..............................................................................................................1

ETIRI ELEMENTA RAZVOJA.......................................................................1

2.1

SPOSOBNOST LJUDI.............................................................................2

2.2

PRIRODNA BOGATSTVA........................................................................2

2.3

TVORBA KAPITALA.................................................................................2

2.4

TEHNOLOKA PROMJENA I INOVACIJA..............................................3

TEORIJE EKONOMSKOG RASTA.................................................................3

3.1

SMITHOVA I MALTHUSOVA KLASINA DINAMIKA..............................4

3.2

NEOKLASINI MODEL RASTA...............................................................5

IZVORI EKONOMSKOG RASTA....................................................................8

CILJEVI RASTA PODUZEA..........................................................................9

5.1

RAST DOBITI...........................................................................................9

5.2

RAST OBUJMA PROIZVODNJE...........................................................11

5.3

IZVEDENI CILJEVI RASTA PODUZEA...............................................11

5.3.1

Rast vrijednosti poduzea..................................................................11

5.3.2

Rast dimenzija poduzea...................................................................12

5.3.3

Rast prodaje i udjela prodaje.............................................................12

5.3.4

Rast inputa.........................................................................................13

5.3.5

Rast kvalitete poslovanja...................................................................13

5.3.6

Rast moi i snage poduzea.............................................................14

PUTEVI RASTA PODUZEA........................................................................14

6.1

VANJSKI PUTEVI RASTA......................................................................14

6.1.1

Investicijska ulaganja u razvoj...........................................................15

6.1.2

Strateki savezi..................................................................................15

6.2

UNUTARNJI POTOVI RASTA................................................................16

6.2.1

Iskoritenje proizvodnih faktora.........................................................16

6.2.2

Autonomni izvori rasta.......................................................................17

6.2.3

Tehniki progres.................................................................................17

ZAKLJUAK..................................................................................................18

LITERATURA.................................................................................................19

POPIS TABLICA............................................................................................19
9.1

POPIS GRAFIKONA..............................................................................19
0

1 UVOD
Ekonomskim rastom smatramo poveanje potencijalnog GDP-a ili proizvodnje
neke zemlje. Srodan pojam tome je stopa rasta proizvodnje koja odreuje stopu kojom
raste standard ivljenja puanstva neke zemlje.
Ekonomski rast poduzea je promjena veliine kojom se mjeri taj rast u tijeku
nekog razdoblja, a sama promjena mjeri se od poetka tog razdoblja do njegova
zavretka. To razdoblje treba biti dovoljno dugako da bi promjena mjerene veliine bila
od znaenja i da bi se mogao opaziti i evidentirati njezin utjecaj.
Cilj rada je prezentacija putova i izvora ekonomskog rasta, kao i ciljeva i putova
rasta poduzea.
U radu se opisuju etiri elementa ekonomskog rasta i njihov pojedinani udio u
ukupnom ekonomskom rastu. Analiziraju se uz grafiku prezentaciju neke teorije
ekonomskog rasta. Identificiraju se i analiziraju initelji rasta poduzea, analizira snaga
njihovih utjecaja te definiraju opi i posebni ciljevi rasta poduzea.

2 ETIRI ELEMENTA RAZVOJA

Ekonomski razvijene zemlje u povijesti nisu slijedile jednaki put ekonomskog
razvoja, niti to moraju danas zemlje u razvoju. Britanija je postala svjetski ekonomski
predvodnik orijentiravi se na industrijsku revoluciju, izumljujui parne strojeve,
eljeznice i naglaavajui slobodnu razmjenu. Japan koji se kasnije poeo intenzivnije
ekonomski razvijati istaknuo se imitirajui inozemne tehnologije i titei domae
industrije od uvoza, te zatim razvijajui visoku strunost u preraivakoj industriji i
elektronici. Prouavajui ekonomski rast utvreno ja da se ekonomski rast bazira na
etiri elemenata bez obzira na to primjenjuje li ih bogata ili siromana zemlja.
Ti su faktori rasta:
-

Sposobnost ljudi (ponuda rada, obrazovanje, disciplina, motivacija)

Prirodna bogatstva (zemlja, minerali, goriva, kvaliteta okolia)

Tvorba kapitala (strojevi, tvornice, ceste)

Tehnologija (znanost, tehnika, poduzetnitvo)

Svaki od navedena etiri faktora rasta na svoj nain pridonosi ukupnom

ekonomskom rastu.
2.1

SPOSOBNOST LJUDI

Mnogi smatraju da je spretnost, znanje i disciplina radne snage najvaniji element

ekonomskog rasta. Svaka drugu sastavnicu proizvodnje: kapitalna dobra, sirovine i
tehnologiju moe se kupiti ili pozajmiti u svjetskoj ekonomiji. Kapitalna dobra mogu
efikasno upotrijebiti i odravati samo kvalificirani i iskusni radnici. Iz tog razloga se ulae
u poboljanje pismenosti, zdravlja i discipline, to uveliko pridonosi kvaliteti rada.
2.2

PRIRODNA BOGATSTVA

Prirodna bogatstva su prirodni izvori koje posjeduje neka zemlja, nafta i plin, voda
i mineralni izvori. Neke zemlje poput naftom bogatih zemalja bliskog istoka ostvarile su
gospodarski rast iskljuivo na temelju njihovih rezervi naftom.
Prirodna bogatstva samo su jedan od etiri faktora rasta i nisu iskljuivi
pokazatelj ekonomskog blagostanja neke zemlje. Mnoge zemlje kao to je Japan imaju
vrlo malo prirodnih bogatstava. Japan se probio meu najbogatije zemlje svijeta
usredotoivi se na ostala tri faktora ekonomskog rasta.
2.3

TVORBA KAPITALA

Gomilanje kapitala zahtjeva rtvovanje tekue potronje tijekom vie godina.

Radnici u zemljama s viim dohotkom mogu vie izdvajati u tednju. S veom tednjom
mogua su vea ulaganja u nova kapitalna dobra. U nekim Evropskim zemljama i
Japanu deset do dvadeset posto dohotka ulae se u tvorbu kapitala. Za razliku od toga
u SAD samo etiri do pet posto dohotka odlazi na tednju. Meutim u SAD sama
poduzea ulau vie u tvorbu kapitala izdvajajui iz vlastite dobiti.
Mnoge investicije poduzima sama drava smanjujui svoju tekuu potronju ili
poveanjem poreza svojim graanima. Drava time najee stvara okvir za ulaganje
privatnog sektora. Te se investicije nazivaju opi drutveni kapital. Primjeri takvih
investicija su gradnja cesta, plinovoda, naftovoda te javno zdravstvene mjere.

Ti projekti esto imaju vanjske uinke koje privatna poduzea ne mogu uhvatiti. Iz
tog razloga kao glavni investitor pojavljuje se drava.
2.4

TEHNOLOKA PROMJENA I INOVACIJA

Tehnoloki napredak je proces koji osigurava brz ekonomski rast. Najbogatije

zemlje svijeta postigle su to najvie zahvaljujui neprekidnom toku investicija I
tehnolokih promjena.
Tehnoloka promjena predstavlja poboljanje proizvodnje ili uvoenje novih
proizvoda tako da se s istim trokovima dobije vie proizvoda.
Temelj tehnolokih promjena predstavljaju tehniki izumi i inovacije. Tehnoloki
razvoj u drugoj polovici 20 st. bazirao se na izumima koji su nastali ili su razvijani za
vrijeme II svjetskog rata:
-

mlazni pogon

atomska energija

raunalo
Na osnovi mlaznog pogona razvili su se veliki i brzi zrakoplovi, prve plinske

elektrane, atomska energija udesetostruila je proizvodnju elektrine energije u

termoelektranama, raunalo je presudno u automatizaciji i robotizaciji proizvodnje.
Tehnoloka promjena je neprekidni proces malih i velikih unapreenja novih izuma i
inovacija.
Tehnoloka promjena je od velike vanosti za rast ivotnog standarda, meutim
ona nije samo postupak pronalaenja boljih proizvoda i procesa, ve svaka inovacija
zahtjeva buenje poduzetnikog duha.

3 TEORIJE EKONOMSKOG RASTA

Meu ekonomistima postoje neslaganja o tome koliko poticati pojedine faktore
ekonomskog rasta pri ukupnom ekonomskom rastu. Kroz povijest razvilo se vie
modela ekonomskog rasta.

3.1

SMITHOVA I MALTHUSOVA KLASINA DINAMIKA

Ova teorija razvila se u SAD u vrijeme kada je potpuno besplatno svima bila
dostupna zemlja kao prirodno bogatstvo. Prisvajanjem zemlje gomilao se kapital
proporcionalno poveanju broja naseljenika. U skladu s tim raste i proizvodnja. Nadnice
su jednake ukupnom nacionalnom dohotku jer ne postoji odbitak za rentu ili za kamate
na kapital.
U trenutku kada se podijeli sva besplatna zemlja uravnoteeni rast zemlje, rada i
proizvodnje vie nije mogu. Pojavljuju se rente da bi racionalizirale zemlju meu
razliite upotrebe. Proizvodnja poinje rasti sporije od broja radnika. Razlog tome je to
svaki novi radnik radi na sve manjoj povrini zemlje i poinje djelovati zakon opadajuih
prinosa. Vie ljudi stvara vei odnos rada i zemlje to dovodi do niih nadnica I manjih
dohotka per capita. Vea oskudnost zemlje dovodi do vee rente.
Veleasni T.R. Malthus zakljuio je da e puanstvo rasti dok god su nadnice
iznad egzistencijalne razine. Nakon tog poveat e se smrtnost puanstva. Malthus je
vjerovao da su radnici osueni na okrutan i kratak ivot. Po njegovim tvrdnjama
ekonomija je nazvana zlosretna znanost.
Slika 1.1 prikazuje ekonomski rast Smith-ova zlatnog doba. Iz nje se vidi kako
proizvodne mogunosti rastu koliko raste i puanstvo. Slika 1.2 prikazuje malthusijanski
sluaj. Rast puanstva ne prati jednak rast dostupne hrane.

Smithovo zlatno doba (slika 1.1)

400

Proizvodnja odjee

L=4
200

L=2

100
200
Proizvodnja hrane
Malthusova zlosretna znanost (slika 1.2)
4

Proizvodnja odjee

400
L=4

200
L=2

100

125
Proizvodnja hrane

3.2

NEOKLASINI MODEL RASTA

Malthusova prognoza ekonomije kao zlosretne znanosti nije bila tona.

Zahvaljujui tehnolokom razvoju zemlja nije postala ograniavajui faktor proizvodnje.
Industrijska revolucija donosila je sve bolje strojeve koji su sve vie poveavali
proizvodnju, eljeznice i brodove koji su povezivali udaljene toke svijeta. Nove
tehnologije postale su odluujue za ekonomski razvoj.
Neoklasini model ekonomskog rasta predvodio je R. Solow. Neoklasini model
rasta eli postii rast gospodarstva tako da omjer konstantnih koeficijenata izmeu
stope tednje i graninog kapitalnog koeficijenta bude jednak prirodnoj stopi rasta
stanovnitva uveanoj za porast proizvodnosti rada. Nove sastavnice neoklasinog
modela su kapital i tehnoloka promjena.
Uz pretpostavku da se tehnologija ne mijenja ekonomski rast ovisi o rastu
kapitalne opremljenosti rada (K/L) odnosno kapitala po radniku. Kapital se sastoji od
trajnih dobara koje se koriste za proizvodnju drugih dobra. Ekonomski rast odvijat e se
rastom kapitalne opremljenosti rada (poveanje broja strojeva, raunala, autoceste,
eljeznice, itd.). Pri nepromijenjenom stanju tehnologije prinos na kapital u poeku brzo
raste dok kasnije sve vie dolazi do zasienja. Jednom kad kompjuteriziramo sustav
bez nove tehnologije daljnjim investicijama udvostruujemo ve postojee. Stopa
prinosa na kasnije investicije biti e sve nia.

Kako raste kapitalna opremljenost rada tako rastu i nadnice zato jer svaki radnik
radi sa

veom koliinom kapitala i stoga raste njegov granini proizvod. Rast se

kapitalne opremljenosti rada javlja kad fond kapitala raste bre od radne snage.

Ekonomski rast pomou kapitalne opremljenosti rada

(slika 2.1)
APF

Q/L
(Q/L)1

Proizvodnja po radniku

(Q/L)0

E1
E0

(K/L)0

(K/L)1

K/L
Kapital po radniku

Slika 2.1 prikazuje krivulju agregatne funkcije

proizvodnje (APF). Ta krivulja

prikazuje rast koliine proizvodnje koju bi proizveo prosjean radnik u odnosu na rast
koliine kapitala koju ima svaki radnik. Rast proizvodnje je u poetku, kao to vidimo na
krivulji, vrlo intenzivan dok kasnije pri nepromijenjenoj tehnologiji dolazi do zasienja
rasta.
Standard ivljenja e prestati rasti kada je ekonomski rast u skladu samo s
akumulacijom kapitala putem koje se obavlja zamjena postojeih tvornica i metoda
proizvodnje.
Dok se kapital poveava smanjuju se prinosi na kapital. U sluaju oskudnosti
kapitala imali bi visoke prinose na kapital.

Realno stanje je da se tehnologija neprestano razvija i napreduje to istie kljunu

ulogu tehnolokih promjena u ekonomskom rastu. Tehnoloka promjena znai da se
vie proizvoda moe proizvesti s istim utrocima kapitala i rada.
Slika 2.2 prikazuje kako tehnoloka promjena pomie agregatnu funkciju
proizvodnje prema gore. Taj pomak pokazuje poveanje produktivnosti. Ekonomija ne
dolazi u stabilno stanje ve ostvaruje rast proizvodnje po radniku, rast nadnica i rast
standarda ivljenja. Realni se kamatnjak ne mora smanjiti zbog tehnolokog napretka.
Inovacija poveava produktivnost kapitala i nadoknauje tendenciju opadanja profitne
stope.
Izumi se dijele po tome da li podupiru rad ili kapital. Radno tedni izumi, kao to
su strojevi i traktori, smanjuju potrebu za radom i poveavaju potrebu za kapitalom.
Poveavaju profite u odnosu na nadnicu. Izum koji vie smanjuje zahtjev za kapitalom
nego zahtjev za radom je kapitalno tedni izum. On poveava nadnice u odnosu na
profite. Izmeu te dvije vrste su neutralni izumi. Od industrijske revolucije prevladavaju
radno tedni izumi.

Funkcija proizvodnje s utjecajem tehnolokog napretka

(slika 2.2)
APF2
Q/L

Proizvodnja po radniku

E2

(Q/L)2

APF1

(Q/L)1

E1

(K/L)1

(K/L)2

K/L
Kapital po radniku

4 IZVORI EKONOMSKOG RASTA

Da bismo odredili koliki je udio rada, kapitala ili tehnoloke promjene u rastu
napredne trine ekonomije moramo koristiti kvantitativnu analizu ekonomskog rasta
odnosno obraun rasta. To je nain odvajanja razliitih elemenata koji su uzrokovali
zapaene trendove rasta.
Na slici 2.2 vidimo da se proizvodnja moe rastaviti na tri odvojena izvora. To su
rast rada, rast kapitala i tehnoloka inovacija. Tri etvrtine nacionalnog dohotka ide radu
i samo jedna etvrtina kapitalu to upuuje da e rast rada pridonositi proizvodnji vie
nego rast kapitala. Ako rastu utroaka dodamo tehnoloku promjenu dobijemo sve
izvore rasta.
rast proizvodnje (Q) = ( rasta L) + ( rasta K) + T.C.
Gdje su :
Q

= proizvodnja

= rad

= kapital

T.C. = tehnoloka promjena

Da bismo vidjeli rast per capita iz jednadbe eliminiramo rad (L) kao poseban izvor
rasta.
rasta Q/L = ( rasta K/L) + T.C:
Kada bi tehnoloka promjena bila jednaka nuli proizvodnja bi rasla samo jednu
etvrtinu isto kao i kapital po radniku, to odraava djelovanje opadajuih prinosa.
Tehnoloku promjenu moemo izraunati samo kao ostatak nakon to se izrauna
proizvodnja I ostale sastavnice rasta.
T.C. = rasta Q ( rasta L) ( rasta K)
Ova nam jednadba omoguuje da vidimo koji je dio proizvodnje uzrokovao rast
kapitalne opremljenosti rada, a koji dio tehnoloki napredak.

5 CILJEVI RASTA PODUZEA

Cilj rasta poduzea trebao bi biti jaanje, poveanje i rast onih kriterija koji su
definirani kao ciljevi poslovanja. Osnovni cilj poslovanja poduzea trebao bi biti
stvaranje dobiti. Ukoliko je osnovna funkcija poduzea proizvodnja onda se rast dobiti
zasniva prvenstveno na rastu proizvodnje. Tako da je rast proizvodnje takoer cilj rasta
poduzea.
Osnovni i neposredni cilj rasta poduzea je rast i poveanje dobiti, a poveanje
proizvodnje je posredan i indirektan cilj.
Odreena stanja i veliine ine osnovicu za stvaranje dobiti, a njihove dimenzije
mogu onda upuivati na veliinu dobiti. Ta stanja i veliine poduzea su dimenzija i
vrijednost poduzea, te mo i ugled poduzea. Rast navedenih stanja i veliina
nazivamo izvedenim ciljevima rasta poduzea.
Zakljuujemo da se ciljevi rasta poduzea sastoje od osnovnih, posrednih i
izvedenih ciljeva.
Ti su ciljevi meusobno povezani, a realizacija jednog cilja zavisi od ostvarenja
drugog, ali istodobno i utjee na njega. Visina i rast dobiti zavisi od rasta proizvodnje, a
rast proizvodnje ovisi od investicijskih ulaganja iji je izvor financiranja dobit. U takvim
uvjetima treba odrediti glavni cilj i njega maksimalizirati, a ostale vrste ciljeva dovesti u
optimalno stanje.
5.1

RAST DOBITI

Dobit je razlika izmeu prihoda i rashoda, a rast dobiti moe se ostvariti na

nekoliko naina:
(1) Cijeli proizvodni sustav uveava se za jednaki mnoitelj (k) :
P (1+k) T (1+k) = D (1+k)
P

= prihodi

= trokovi

= dobit

= faktor rasta

Dobit raste proporcionalno rastu proizvodnje.

(2) Proizvodnja

se

poveava

veim

iskoritenjem

postojeih

proizvodnih

kapaciteta :
P (1+k) V (1+k) F = D (1+l)
P

= prihodi

= varijabilni trokovi

= fiksni trokovi

= dobit

= faktor rasta

= faktor rasta

(l k)

Proizvodnja i varijabilni trokovi rastu za isti faktor (k). Poto su fiksni trokovi
nepromijenjeni dobit raste za faktor (l) koji je vei od faktora (k).
(3) Trei sluaj odnosi se na proizvodnju u kojoj su snieni trokovi proizvodnje za
faktor (m) :
P T (1-m) = D + T m
Dobit se poveava za ostvareno snienje trokova. To je sluaj koji nastaje
uvoenjem raznih racionalizacija, mjera i tehnikog napretka.
(4) Dobit se moe poveati na razlici kupovnih i prodajnih cijena :
P = (1+b) T (1-a) = D + P b + T a
a = kupovna cijena
b = prodajna cijena
Dobit se poveava za zbir snienja nabavnih i poveanja prodajnih cijena.

10

5.2

RAST OBUJMA PROIZVODNJE

Rast proizvodnje vaan je za gospodarstvo neke drave stoga e ona mjerama

gospodarske politike ohrabrivati, pomagati i tititi razvoj proizvodnje u postojeim
poduzeima kao i osnivanje novih poduzea. Stoga poduzea rado istiu rast
proizvodnje kao svoj doprinos opim ciljevima razvoja drutva i poveanju blagostanja.
Za poduzee rast proizvodnje nije jedini ali je vrlo vaan nain poveanja dobiti.
Rast proizvodnje poduzea moe se izraziti vrijednosno, u ukupnom prihodu ili
naturalno, u fizikim jedinicama. I jedan i drugi izraz sadre tekoe i prednosti.
Razlika je u analizi rasta veliine poduzea i analizi rasta funkcije poduzea. Dva
poduzea mogu imati jednak prihod no prvo se bavi sastavljanjem proizvoda od gotovih
dijelova, a drugo proizvodi potpuno nove proizvode. Ako prvo poduzee prestane
sklapati proizvode i pone proizvoditi vlastite ono mora uiniti znatne investicije u
proizvodnji dok e prihod ostati isti. Pomo drave u takvim sluajevima je od ope
drutvene koristi.
Rast obujma proizvodnje moe se ostvariti na dva naina. Prvo, izgradnjom i
uvoenjem u proizvodnju novih kapaciteta, strojeva i radnika. U tom sluaju obujam
proizvodnje se multiplicira ovisno o poveanju kapaciteta ljudi i strojeva. Drugi nain
poveanja obujma proizvodnje je racionalnije koritenje postojeih kapaciteta, bilo u
vremenskom ili kvantitativnom smislu, ili u smislu poveanog intenziteta.
Rast obujma proizvodnje opa je gospodarska nunost, ali i svrha postojanja
poduzea, definirana kao posredni cilj rasta poduzea.
5.3

IZVEDENI CILJEVI RASTA PODUZEA

5.3.1 Rast vrijednosti poduzea

Prosuivanje rasta poduzea mogue je i na osnovu promjene imovine koja je u
vlasnitvu poduzea. Imovina poduzea sistematizira se kategorije dugotrajne imovine i
kratkotrajne imovine. Najjednostavniji nain utvrivanja vrijednosti imovine je ono na
osnovi tzv. bilanne vrijednosti koja je iskazana u poslovnim knjigama. Knjigovodstvo
evidentira dvije vrste vrijednosti imovine, nabavnu i sadanju vrijednost. Zbog
mogunosti stvaranja tzv. tihih rezervi i latentnog gubitka ovo nije i najtoniji nain
utvrivanja vrijednosti imovine. Drugi nain prosuivanja vrijednosti imovine je trina

11

vrijednost. To je vrijednost imovine na tritu ili ona vrijednost koja bi se mogla postii
prodajom imovine.
Rast vrijednosti imovine je posljedica ulaganja kapitala i kvalitetnog poslovanja.
Ulaganje kapitala u poduzee samo je jedan od naina raspolaganja kapitalom i
njegove uporabe, ali ako to nije cilj rasta poduzea, rast njegove imovine samo je
pokazatelj rasta poduzea.
5.3.2 Rast dimenzija poduzea
Rast dimenzija poduzea moe se izraziti u rastu njegove veliine: povrine
poduzea, broja i snage strojeva, broja zaposlenih i slino. Meutim ti pokazatelji ne
upuuju na iskoritenost raspoloivih faktora.
Danas su potpuno naputene ideje o poduzeima divovskih dimenzija u kojima je
veliina dobiti i rentabilnost zapostavljena u korist lanog izraza snage i moi. Bitna
znaajka dananjih velikih poduzea je dekomponirana proizvodna struktura sa irokom
teritorijalnom disperzijom zasnovanom na naelima specijalizacije. Matina tvornica je
samo nositelj razvoja, a to su razvoj kapaciteta, razvoj proizvodnih i poslovnih metoda,
razvoj trita, razvoj kvalitete, razvoj kadrova i financiranje razvoja. Takva sloena
proizvodna struktura samo ako besprijekorno funkcionira moe uinkovito djelovati.
U takvoj strukturi tvornica je osloboena problema koje donosi veliina, vie nije
zauzeta problemima koliine, rijeila se golemog broja nie kvalificiranog osoblja i
velikog broja jednostavnijih strojeva i postrojenja, a kapital umjesto u strojeve i hale
ulae u razvoj.
5.3.3 Rast prodaje i udjela prodaje
Rast funkcije poduzea poveava plasmane, tim raste udio poduzea u
prodajama na odreenom tritu. Zbog toga poduzea ele ovladati pojedinim tritem
dok drava istodobno poduzima mjere zatite protiv monopola.
Udio poduzea na nekom tritu (n) odreuje se odnosom vlastite prodaje (r)
prema ukupnim prodajama na tom tritu ( R ).

r
R

12

Utjecaj poduzea na nekom tritu postat e znatnim tek kada udio dostigne
neku kritinu veliinu. Iz tog razloga poduzea radije ire prodaju na ve postojeim
tritima nego da raspruju prodaju na vie trita ime smanjuju utjecaj.
5.3.4 Rast inputa
Veliina inputa ne pokazuje niti tehniku niti ekonomsku efikasnost iskoritenja
inputa, niti dobiti. Veliina inputa posredno pokazuje na veliinu proizvodnje, a kroz to I
na veliinu poduzea.
Rast bilo kojeg proizvodnog faktora rijetko e biti cilj poduzea, ali e veliina o
rast nekog faktora dobro pokazivati veliinu I rast snage I utjecaja poduzea.
5.3.5 Rast kvalitete poslovanja
Pojam kvalitete je teko definirati, a njegovu veliinu jo tee izmjeriti. Da bi to bilo
mogue potrebno je postaviti kriterije kvalitete.
Kvaliteta poduzea moe se izmjeriti u znaajkama kao to su:
-

kvaliteta proizvoda

kvaliteta usluge koju daje proizvoa potroau u tijeku procesa potronje

njegova proizvoda

korektnost u odnosima prema partnerima, kupcima, dobavljaima, kreditorima

u smislu pravodobnosti i tonosti u izvravanju svojih obaveza

korektnost u odnosu prema zaposlenima

poten odnos prema vlasti, posebno u provoenju gospodarske politike

potivanje zakona morala i obiaja

zatita okolia, opa sigurnost u procesu proizvodnje i u procesu potronje

proizvedenog proizvoda i slino

Posebno obiljeje ocjene kvalitete je u tome to neko poduzee moe imati visoku
kvalitetu brojnih znaajki, ali dovoljno je da ima jednu vanu osobinu negativno
ocijenjenu pa da opa ocjena kvalitete bude nepovoljna.
Kvaliteta poduzea ima utjecaja na njegov opi poloaj na tritu i na materijalno
stanje. Najvidljiviji utjecaj kvalitete poduzea je rast njegova goodwill-a.

13

5.3.6 Rast moi i snage poduzea

Mo i snaga poduzea mogla bi se oznaiti kao utjecaj poduzea na trite i
ekonomske partnere, zatim na drutvo, njegove institucije, na politiku i na instrumente
te politike.
Izvor te moi je snaga i veliina poduzea, znaenje poduzea i utjecaj ljudi koji
vode poduzee.
Veliina moi se ne moe izmjeriti ali utjecaj te moi se moe procijeniti.

6 PUTEVI RASTA PODUZEA

Putove rasta poduzea moemo podijeliti na unutarnje, kao to je poboljano
iskoritenje postojeih faktora proizvodnje i vanjske kao to je kvantitativno poveanje
proizvodnih faktora. Zajedniko je za sve navedene putove da donose poveanje dobiti
I tako ostvaruju temeljni cilj poduzea.
6.1

VANJSKI PUTEVI RASTA

Vanjskim putovima rasta smatraju se oni poticaji rasta koji dolaze izvan poduzea.
To su snage i faktori koji dolaze izvana da bi pojaali i poveali postojee kapacitete.
Meu njih se ubrajaju investicijska ulaganja u poveanje postojeih kapaciteta i
objedinjavanja kojima se prihvaaju tui kapaciteti da bi se poveali vlastiti.
Proirenje kapaciteta vlastitog poduzea ostvaruje se nabavom i uvoenjem novih
postrojenja za proizvodnju. Takav se rast moe podijeliti na multiplikacijski i
diversifikacijski.
Multiplikacijski rast predstavlja poveanje ve postojeih kapaciteta.
Diversifikacijski rast se zasniva na uvoenju do sada nepostojeih vrsta
proizvodnje i na do sada nepostojeim postrojenjima u okviru poduzea. To je rast na
drukijoj tehnolokoj osnovi.

14

6.1.1 Investicijska ulaganja u razvoj

Investicije su po mnogima najvaniji izvor rasta poduzea. Ope znaenje
investicija ogleda se u rastu i promjenama u ukupnoj strukturi gospodarstva.
Svrha investiranja moe biti poveanje proizvodnje, poveanje racionalizacije
proizvodnog i poslovnog procesa kao i poveanje uinkovitosti u zadovoljavanju
suvremenih zahtjeva kao to je kvaliteta proizvoda, zatita okolia i slino. Osim toga
svrha investiranja moe biti zamjena dotrajalih, unitenih ili onesposobljenih strojeva. U
tom sluaju nee se poveati proizvodnja nego osigurati jednaka razina normalne
funkcije poduzea.
Obino se investicijama postie poveanje ekonominosti i obujma proizvodnje.
Izvori financiranja investicija mogu biti tui i vlastiti. Od tuih izvora najvaniji su
bankarski krediti, krediti poslovnih partnera te emisija vlastitih vrijednosnih papira ija je
vrijednost namijenjena financiranju rasta. Poduzea obino prihvaaju vanjske izvore
financiranja jedino u oskudici vlastitog kapitala jer uvjeti kreditiranja mogu biti teki.
6.1.2 Strateki savezi
Strateki savezi predstavljaju na razne naine provedeno poslovno i pravno
povezivanje ve postojeih poduzea kao samostalnih pravnih subjekata. To se ini pod
pretpostavkom da e nakon objedinjavanja zajedniki gospodarski rezultati biti vei od
jednostavnog zbroja pojedinanih rezultata onih koji su se objedinili.
S poslovnog gledita objedinjavanje pretpostavlja za poduzee absorbanta
osnovu za ostvarivanje rasta koja ima velikih prednosti pred rastom ostvarenim
investicijskim ulaganjem. Poduzea koja e se ujediniti ve postoje, njihovi kapaciteti su
u funkciji i treba ih samo ukljuiti u program stvoren objedinjavanjem.
Objedinjavanjem se ne poveava samo proizvodna mo, nego se poveava i opa
racionalnost to se odraava u poveanju dobiti.
Sigurnost na tritu veliki je poticaj objedinjavanju. Veliko je poduzee sigurnije od
malog. U spaavanju velikih poduzea ukljuit e se dravna uprava i jo mnogi
imbenici kao to su radniki sindikati i slino.
Stvaranje moi takoer je poticaj objedinjavanju. Mo je zasnovana na veliini, na
visokoj dobiti, na velikom broju radnika, na velikim kupnjama i velikim prodajama.
Posebni razlog objedinjavanju moe biti sporazumni nastup na tritu pa se
umjesto konkurentnih odnosa uspostavljaju odnosi suradnje. Takvi sporazumi
karakteristini su za oligipolna trita.
15

6.2

UNUTARNJI POTOVI RASTA

U unutarnje putove rasta poduzea ukljueno je bolje, racionalnije, uinkovitije i

ekonominije iskoritenje vlastitih i ve postojeih resursa u poduzeu. Takav rast
zasniva se na poboljanom iskoritenju onoga to je ve ukljueno u proces
proizvodnje. Glavni putovi unutarnjeg rasta su poboljano iskoritenje osnovnih skupina
proizvodnih faktora, materijala, strojeva i ljudskog rada.
6.2.1 Iskoritenje proizvodnih faktora
Iskoritenje proizvodnih faktora proizvodnje definirano je pojmom konverzije pod
kojim se podrazumijeva sposobnost proizvodnog faktora da se preobrazi u gotov
proizvod. Tehnika sposobnost konverzije mjeri se koeficijentom konverzije koji
pokazuje koliko je proizvodnog faktora potrebno utroiti da bi se on mogao preobraziti u
jedinicu gotovog proizvoda. Ostvarenje toga naziva se iskoritenje () koje pokazuje
koliko se stvarno utroilo nekog proizvodnog faktora u jedinicu proizvoda.

X
Q

X = utroena koliina proizvodnog faktora

Q = ostvarena koliina proizvodnje
Materijal je kao i oprema ona vrsta proizvodnih faktora koji se mogu iskoritavati
do optimalne granice ekonominosti. Koliinsko iskoritenje materijala kao oblik
konverzije

odreuje se odnosom ulazne koliine materijala u procesu proizvodnje

prema koliini tog materijala sadranog u gotovom proizvodu.

Iskoritenje kapaciteta po koliini je najjednostavniji i najpotpuniji kvantitativni izraz
iskoritenosti strojeva. injenica je da obujam proizvodnje raste sa stupnjem
iskoritenja kapaciteta, a time se onda ostvaruje i rast poduzea. Samim tim to
odreuje koliinu proizvodnje, iskoritenje kapaciteta utjee na opu ekonominost
proizvodnje jer se poveava prinos uz jednaku koliinu trokova postrojenja.
Vanost ljudskog rada kao proizvodnog faktora razvojem tehnike sve se vie
smanjuje. Uvoenjem stroja u proizvodnju ljudski rod gubi prvotnu vanost, odnos rad i
kapitala se mijenja u korist kapitala, broj radnika u suvremenoj tvornici se smanjuje, a
16

broj i vrijednost strojeva raste. Meutim kako se smanjuje koliina rada za jedinicu
proizvoda, raste vanost ljudskog faktora kao stvaraoca, inovatora, racionalizatora,
projektanta i konstruktora, organizatora, analitiara i upravljaa.
6.2.2 Autonomni izvori rasta
Pod autonomnim putovima rasta poduzea podrazumijevamo one izvore rasta
ekonominosti ili obujma proizvodnje koji djeluju a da u njih nije uloen niti posebni
ljudski napor niti dodatni kapital. U te izvore ubrajamo fenomen krivulje uenja i zamor,
fenomen rastueg prinosa i inovaciju proizvoda.
Uoeno je da e radnik obavljati svoj posao bre i kvalitetnije ako je uvjeban,
odnosno ako ima iskustva, a to znai da e u procesu rada u kojem se ponavljaju iste
operacije ili u kojemu se ponavljaju isti proizvodi, za proizvodnju svakog sljedeeg
jednakog proizvoda ili za obavljanje svake sljedee jednake proizvodne operacije
utroiti sve manje i manje vremena, a da e kvaliteta biti sve via i via. Taj se fenomen
moe nazvati krivulja uenja ili uvjebavanja.
Meutim, takoer je uoeno da e kod takvih poslova u kojem radnik nebrojeno
puta izvodi iste operacije dovesti kod njega do dosade, monotonije i zamora. Radniku
opada interes za taj posao, a to djeluje na pad njegove proizvodnosti.
Rastui prinos se manifestira tako da na poveanom obujmu uz jednaki input
output raste ili da je za jednaki output potreban sve manji input. Manifestacije rastuih
prinosa su u praksi rijetke, a njihov utjecaj na poveanje obujma proizvodnje nema
velikog znaenja.
Inovacija proizvoda moe biti inovacija ve postojeeg proizvoda odnosno
proizvoda koji se ve nalazi u proizvodnom programu ili inovacija noviteta s dotad
nepoznatim svojstvima.
Ope je iskustvo da novi proizvodi poveavaju plasman i da poveavaju dobit.
6.2.3 Tehniki progres
Sa stajalita poduzea tehniki progres bi se mogao definirati kao poveana
ekonominost u procesu proizvodnje nastala na osnovu tehnikog napretka izraenog u
poveanoj proizvodnosti materijalnih faktora proizvodnje. On se manifestira kao
poveana proizvodnost materijalnih proizvodnih faktora, to znai sa se u uvjetima
tehnikog progresa ostvaruje za jedinicu inputa vei output. Tehniki progres je
manifestacija samo na strani inputa i ne ukljuuje promjene na novim proizvodima, to

17

znai da rekonstrukcija i razvoj novog proizvoda nije obuhvaena pojmom tehnikog

progresa.
Tehniki napredak i tehniki progres u teoriji razvoja poduzea imaju razliit
smisao. Neki tehniki napredak dobit e svojstvo tehnikog progresa u sluaju :
(1)

kada je tehniki napredak uveden u proces proizvodnje kao proizvodni

faktor

(2)

ako taj tehniki napredak daje vee proizvodne uinke u obliku poveane
proizvodnosti ili poveanog koeficijenta konverzije

(3)

ako je primjena tog tehnikog napretka poveala ekonominost

Tehniki progres kao i svaki tehniki razvoj temelji se na opim rezultatima

znanosti i tehnologije, na tuim zatienim patentima i licencama, kao i na vlastitim
unapreenjima.

7 ZAKLJUAK
Ekonomski rast je temelj svake ekonomske politike. Vanost ekonomskog rasta
neke zemlje, a zatim i rasta poduzea oituje se prvenstveno na rastu proizvodnje
odnosno broja i koliine roba kojom se opskrbljuje trite, na rastu dobiti odnosno
bogatstvu drutva i pojedinaca, te na rastu zaposlenosti odnosno broju potroaa.
Najprimjetniji ekonomski rast je pri primjeni tehnolokih inovacija. One daju poticaj
investicijama pa se na osnovu tih ulaganja stvaraju uvjeti za proizvodnju i primjenu tih
inovacija. Osim toga u veoj mjeri ovisi o poveanju uinkovitosti: o boljem kombiniranju
rada i kapitala, smanjenju trokova i gubitaka, te o pronalaenju novih trita.
Ekonomski razvoj nije automatski proces ve svjesna akcija aktera koji donosi
odluku, a ekonomski rast je posljedica tih akcija.

18

8 LITERATURA
Samuelson, A.P. i W.D. Nordhaus (2000.)
Ekonomija
IV izdanje, Mate, d.o.o., Zagreb
Gaparovi,V (1996.)
Teorija rasta i upravljanje rastom poduzea
kolska knjiga, d.d., Zagreb

9 POPIS TABLICA
9.1

POPIS GRAFIKONA
Smithovo zlatno doba (slika 1.1)
Malthusova zlosretna znanost (slika 1.2)
Ekonomski rast pomou kapitalne opremljenosti rada (slika 2.1)
Funkcija proizvodnje s utjecajem tehnolokog napretka (slika 2.2)

19